1

Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS

ISPITNI KATALOG ZA EKSTERNU MATURU

U KOLSKOJ 2016/2017. GODINI
MATEMATIKA

Struni tim za matematiku:

Prof. dr. Senada Kalabui

Dragana Paralovi, prof.
Merita Kova, prof.
Mr. Almir esko
Mr. Amar Bai

Februar, 2017. godine

Sadraj
1. OPI CILJEVI I ZADACI ...........................................................................3
2. STRUKTURA KATALOGA ........................................................................4
3. STRUKTURA ISPITNOG TESTA (TEHNIKI OPIS) I NAIN VREDNOVANJA ............5
4. PREGLED OSNOVNIH FORMULA ...............................................................7
5. ZADACI SA REZULTATIMA, UPUTAMA I RJEENJIMA ................................... 24
5.1. BROJEVNI IZRAZI .............................................................................. 24
5.2. GEOMETRIJSKI I STEREOMETRIJSKI ELEMENTI SA BROJEVNIM IZRAZIMA .......... 27
5.3. STEPENI SA PRIRODNIM EKSPONENTOM.................................................. 30
5.4. POLINOMI I LINEARNA FUNKCIJA OBLIKA y=kx+n ....................................... 33
5.5. ALGEBARSKI RAZLOMCI ..................................................................... 36
5.6. LINEARNE JEDNAINE SA JEDNOM NEPOZNATOM ...................................... 39
5.7. LINEARNE NEJEDNAINE SA JEDNOM NEPOZNATOM .................................. 41
5.8. PRIMJENA LINEARNIH JEDNAINA SA JEDNOM NEPOZNATOM I SISTEMA LINEARNIH
JEDNAINA SA DVIJE NEPOZNATE U ALGEBRI ALGEBARSKI PROBLEMI SA
JEDNOM/DVIJE NEPOZNATE ........................................................................ 43
5.9. PRIMJENA LINEARNIH JEDNAINA SA JEDNOM NEPOZNATOM I SISTEMA LINEARNIH
JEDNAINA SA DVIJE NEPOZNATE U GEOMETRIJIGEOMETRIJSKI PROBLEMI SA
JEDNOM/DVIJE NEPOZNATE ........................................................................ 46
5.10. PRIMJENA LINEARNIH JEDNAINA SA JEDNOM NEPOZNATOM I SISTEMA
LINEARNIH JEDNAINA SA DVIJE NEPOZNATE U STEREOMETRIJI GEOMETRIJSKA
TIJELAI STEREOMETRIJSKI PROBLEMI SA JEDNOM/DVIJE NEPOZNATE ................. 49
5.11. PRIMJER ISPITNOG TESTA ................................................................ 52

2
 1. OPI CILJEVI I ZADACI

Eksterna matura u osnovnim kolama Kantona Sarajevo je postupak eksternog vrednovanja

kojim se provjeravaju i vrednuju uenika znanja, postignua i kompetencije koje su stekli
tokog predkolskog i osnovnokolskog obrazovanja, a na osnovu nastavnih planova i
programa u kolama Kantona Sarajevo.
Matematika je obavezan predmet na Eksternoj maturi za sve uenike koji su zavrili deveti
razred, devetogodinje osnovne kole. To se odnosi i na uenike sa posebnim potrebama koji
su po individualnim i individualiziranim programima izuavali ovaj predmet u osnovnoj koli.
Svi ispitni ciljevi koji se ele postii Eksternom maturom, kao i oekivani rezultati iz
nastavnog predmeta Matematika, temelje se na elementima definiranim Nastavnim planom i
programom u osnovnim kolama u Kantonu Sarajevo. U svim osnovnim kolama u Kantonu
Sarajevo u upotrebi je jedinstveni Nastavni plan i program za predmet Matematika.
Osnovni zadatak Eksterne mature iz predmeta Matematika je da izvri generalnu provjeru
temeljnih znanja, sposobnosti i vjetina koje je uenik stekao procesom sistemskog
poduavanja, u skladu sa matematikim kompetencijama neophodnim za nastavak kolovanja,
kao i za rjeavanje problema iz svakodnevnog ivota.
Kroz Katalog ispitnih zadataka vri se racionalna sistematizacija nastavnog gradiva, te se kroz
izradu raznovrsnih katalokih zadataka postie i temeljni cilj pripreme i realizacije mature.
Rjeavanjem zadataka iz Kataloga, cilj je da matematika usvojena znanja uenicima budu
temelj za srednju kolu i usvajanje buduih novih znanja.

3
 2. STRUKTURA KATALOGA

Najvaniji oekivani ishod mature je da uenici pokau ope znanje iz matematike. Sadraj
Kataloga za eksternu maturu iz predmeta Matematika, kao i sadraj samog testa na Eksternoj
maturi, mjeri usvojenost injeninog, konceptualnog i proceduralnog znanja po sadrajnim i
kognitivnim domenama, ali sadri i zadatke koji zahtijevaju znanstveno i strateko
promiljanje.
Svi zadaci u Katalogu su koncipirani na osnovu metodskih jedinica iz vaeeg Nastavnog
plana i programa devetogodinje osnovne kole. Radna podloga za selekciju zadataka su
zadaci koje su MONKS-u dostavile osnovne kole iz KS, udbenici iz matematike za osnovnu
kolu, zbirke zadataka iz matematike za osnovnu kolu i setovi zadataka sa prijemnih ispita iz
matematike na osnovu kojih su se prethodnih godina uenici osnovnih kola upisivali u
srednje kole. Prilikom odabira nastavnih tema iz kojih je sainjen Katalog vodilo se rauna
da nastavno gradivo bude podijeljeno u deset relevantnih oblasti koje uglavnom daju pregled
Nastavnog plana i programa iz predmeta Matematika za osnovnu kolu. Katalog ispitnih
zadataka sadri ukupno 200 zadataka predvienih za samostalnu vjebu uenika. Zadaci su
klasificirani prema osnovnim metodikim zahtjevima i svrstani u 10 oblasti po 20 zadataka sa
navedenim rezultatima ili rjeenjima na kraju svake oblasti u Katalogu.
U uem smislu, Katalog se sastoji od 10 oblasti, a u svakoj grupi je po 20 zadataka razvrstanih
po teini u tri nivoa: osnovni, srednji i napredni nivo zadataka, od ega je:
- u prvom osnovnom nivou u svakoj oblasti po 5 zadataka (od 1. do 5.) koji spadaju u
vrlo lagane ili lagane zadatke, a odnose se na primjenu osnovnih matematikih pravila
i poznavanje geometrijskih pojmova, i uenici ih rjeavaju na principu zaokruivanja
tanog odgovora. Uenici e, nakon kraeg rada i racionalnim zakljuivanjem, ili
intuitivno, zaokruiti jednu od ponuenih mogunosti, meu kojima se nalazi taan
rezultat.
- u srednjem nivou po teini u svakoj oblasti 10 zadataka (od 1. do 10.) srednje teine
zatvorenog tipa koji zahtjevaju elementarno znanje uenika iz matematike, ali je nuna
postupnost pri izradi svakog zadatka i rjeenje zadatka je potrebno vidno naznaiti.
- u treem naprednom nivou u svakoj oblasti jo po 5 zahtjevnih zadataka (od 1. do 5.).
Ovo su zadaci zatvorenog tipa za koje uenici moraju da uz samu postavku zadatka,
uoe, primjene steena znanja i samostalno zakljue, te postupno pristupe izradi
zadataka, a rjeenje zadatka vidno naznae.

4
Pri rjeavanju zadataka iz svih 10 skupina navedenih u srednjem i naprednom nivou u
Katalogu, a iz kojih je kreirano est posljednjih zadataka u testu Eksterne mature, uenici
trebaju ispoljiti punu koncentraciju i ponuditi kompletno obrazloenje postignutog rezultata
da bi zadatak bio vrednovan odgovarajuim brojem bodova. U protivnom, zadatak se nee
bodovati u korist uenika.
Obrazovni ciljevi zadatka na Eksternoj maturi u svih 10 zadataka definirani su u ovom
Katalogu za predmet Matematika za sva tri nivoa uenja i poduavanja.
Oekivana postignua uenika koji pristupaju testu su:
- da od 60% do 100% uenika rijei prva etiri zadatka iz osnovnog nivoa,
- da od 40% do 80% uenika rijei sljedea etiri zadatka iz srednjeg nivoa,
- da od 20% do 40% uenika rijei zadnja dva zadatka iz naprednog nivoa.

3. STRUKTURA ISPITNOG TESTA (TEHNIKI OPIS) I

NAIN VREDNOVANJA

- Test iz nastavnog predmeta Matematika traje 90 minuta (dva kolska asa) bez pauza;
- Uspjenim rjeavanjem uenik moe maksimalno osvojiti 10 bodova;
- Ispitni test sadri 10 zadataka, od dvije ispitne cjeline koje su odreene tipom zadatka;
- Prva etiri zadataka u testu e iskljuivo sadravati matematske pitalice koje se
odnose uglavnom na razna matematska pravila i adekvatna izraunavanja, kako
algebarskih, tako i geometrijskih pojmova u vidu odreenja tanosti navedenih iskaza,
tvrdnji i slino. Uenici e, nakon kraeg rada i racionalnim zakljuivanjem,
zaokruiti jednu od ponuenih mogunosti, meu kojima se nalazi taan rezultat.
- Uspjenim rjeavanjem zadataka prve ispitne skupine uenik moe maksimalno
osvojiti 4 boda;
- Tano rijeen zadatak nosi 1 bod, dok netano uraen zadatak ne donosi negativne
bodove;
- Sljedea grupa od est zadataka su iskljuivo zadaci sa postupnom izradom. U
rjeavanju ovih zadataka uenici trebaju ispoljiti punu koncetraciju i ponuditi
kompletno obrazloenje postignutog rezultata da bi zadatak bio vrednovan
odgovarajuim brojem bodova. U protivnom, zadatak se nee bodovati u korist
uenika;

5
 - Za svaki zadatak u testu, koji uenik bude uradio u cijelosti sa tanim, postupnim
radom i sa tanim rezultatom, bit e verificiran jednim bodom, osim u zadacima gdje
se trae rjeenja pod (a) i pod (b). U tom sluaju, svaki od dijelova zadatka pod (a) i
(b) boduje se sa po 0,5 bodova;
- Svaki test sadri i uputsvo za izradu testa u kojem tano stoji koliko traje test, ime se
pie i koji pribor je dozvoljen.

UPUTSTVO ZA TESTIRANJE

- Testiranje uenika iz nastavnog predmeta Matematika devetogodinje osnovne kole u

sklopu Eksterne mature, bit e realizirano u matinim kolama uenika istog
(unaprijed odreenog) dana i u isto vrijeme.
- Vrijeme predvieno za izradu testa je 90 minuta (dva kolska sata).
- Ministar resornog Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo e
blagovremeno imenovati strune komisije koje e pregledati uraene testove i
verificirati postignute rezultate.
- U toku izrade testa uenici nee moi koristiti mobitele, digitrone, logaritamske
tablice, niti bilo koja druga tehniko-elektronska, printana, tampana, rukopisna i
slina pomagala. Uenici iskljuivo mogu koristiti hemijsku olovku sa plavom ili
crnom tintom.
- Za vrijeme testa nije dozvoljeno doaptavanje, ometanje drugih uenika na bilo koji
nain, prepisivanje zadataka, gestikuliranje i slino.

6
 4. PREGLED OSNOVNIH FORMULA
Raunske operacije sa stepenima prirodnog eksponenta:

1) = +

2) : =

3) ( ) =

4) ( ) =

5) () =

Formule za skraeno mnoenje (rastavljanje na realne proste faktore):

1) Razlika kvadrata: 2 2 = ( ) ( + )
2) Razlika kubova: 3 3 = ( ) (2 + + 2 )
3) Zbir kubova: 3 + 3 = ( + ) (2 + 2 )
4) Kvadrat razlike: ( )2 = 2 2 + 2
5) Kvadrat zbira: ( + )2 = 2 + 2 + 2
6) Kub razlike: ( )3 = 3 32 + 3 2 3
7) Kub zbira: ( + )3 = 3 + 32 + 3 2 + 3
8) Osobine kvadrata binoma: ( )2 = ( )2 ,
Specijalno:( )2 = ( )2
9) Osobine kuba binoma:( + )2+1 = ( + )2+1,
Specijalno ( + )3 = ( + )3
10) ( )2+1 = ( )2+1 ,
Specijalno ( )3 = ( )3

7
 OPTA SVOJSTVA MNOGOUGLA

n- je broj tjemena, stranica ili uglova mnogougla

Broj dijagonala koje se mogu povui iz jednog tjemena mnogugla raunamo pomou formule:

Ukupan broj dijagonala mnogougla raunamo pomou formule:

Zbir unutranjih uglova mnogougla raunamo pomou formule:

Zbir spoljanji uglova mnogougla iznosi:

Unutranji ugao pravilnog mnogougla raunamo pomou formule:

Spoljanji ugao pravilnog mnogougla raunamo pomou formule:

Centralni ugao pravilnog mnogougla raunamo pomou formule:

8
9
10
+

+

11


+
=

+
==

= ( )

= + +
+
=

+
==

2
= (
)

12
 PRIZMA

KOCKA (8 tjemena, 8 jednakih ivica, 6 podudarnih strana-kvadrati)

13
KVADAR (8 tjemena, 12 ivica, 3 parajednakih strana-pravougaonici)

14
PRAVILNA ETVOROSTRANA PRIZMA

(OSNOVA JE KVADRAT)

15
 PRAVILNA TROSTRANA PRIZMA

(OSNOVA JE JEDNAKOSTRANINI TROUGAO)

16
PRAVILNA ESTOSTRANA PRIZMA

(OSNOVA JE PRAVILNI ESTOUGAO)

17
 PIRAMIDA

PRAVILNA ETVOROSTRANA PIRAMIDA

(OSNOVA JE KVADRAT)

18
 PRAVILNA TROSTRANA PIRAMIDA

(OSNOVA JE JEDNAKOSTRANINI TROUGAO)

19
PRAVILNA ESTOSTRANA PIRAMIDA

(OSNOVA JE PRAVILNI ESTOUGAO)

20
VALJAK

21
KUPA

22
LOPTA

23
 5. ZADACI SA REZULTATIMA, UPUTAMA I RJEENJIMA
5.1. BROJEVNI IZRAZI

I OSNOVNI NIVO

U sljedeim zadacima (od 1. do 5.) treba izvriti zadane raunske operacije i onda zaokruiti
slovo ispred tanog odgovora:

1. Da li je 5+5:5(5:5)=5 ? a) DA b) NE

2. Da li je 1,2: 0,12 = 10 ? a) DA b) NE

3. Da li je 5% = 0,05 ? a) DA b) NE

2
4. Vrijednost datog izraza 10 5 =
a) 1 b) 4 c) 5
5 1 2
5. Vrijednost datog izraza =
6 6 3
13
a) 2 b) 3 c)
18

II SREDNJI NIVO

U sljedeim zadacima (od 1. do 10.) treba izvriti zadane raunske operacije i izraunati
vrijednost izraza:

2 1
1. Izraunaj vrijednost izraza: (16 3 4 2,5) : 1 3.
3
2. Izraunaj vrijednost izraza: (0,25 2) 4 + 4.
1 1
3. Izraunaj vrijednost izraza: (2 2 3,5) : 2.

4. Izraunaj vrijednost izraza: 5 4 (3 28:4) 11.

1
5. Izraunaj vrijednost izraza: 1 2 [4 2 2 (3 0,5)].

6. Izraunaj vrijednost izraza: 5 + 4 (2 + 8 : (4)) 1.

1 5 1
7. Izraunaj vrijednost izraza: (1 ) 6 4.
4 24
8 1 1 1 40
8. Izraunaj vrijednost izraza: + [ ( )] .
23 2 4 8 23

24
 1 1 2 1
9. Izraunaj vrijednost izraza: (1 + 2 ) : ( 2 ).
2 3 3 2

2 16 1 2 5
10. Izraunaj: 2 : (1 ) =
3 81 3 256

III NAPREDNI NIVO

U sljedeim zadacima (od 1. do 5.) neophodna je postupna izrada zadataka:

1. Izraunaj: 32 8 + 250 =

75+ 27+2125108
2. Izraunaj: =
28 32+3128

0,75 3 1
(0,2 0,034): 24
3. Izraunaj:
1 4
=
(23)(5)

2 0,27
(13 0,5 0,03): |2|
4. Izraunaj: 1 1 =
(0,3 (0,1)2 )(23 |12|)

7 1 1
5. Izraunaj: 62 + + 23 + 102 + 50,36=
9 16 25

25
5.1.1. REZULTATI, UPUTE I RJEENJA ZADATAKA IZ DIJELA 5.1.

I OSNOVNI NIVO

1. a)
2. a)
3. a)
4. b)
5. c)

II SREDNJI NIVO

1. 20
2. 5
3. 2
4. 32
5. 5
6. 22
7. 6
8. 1
5
9.
11
4
10. 5
9

III NAPREDNI NIVO

1. 112
33 36
2. =
4 2 8
1
3.
8
1
4.
2
5. 2,5

26
 5.2. GEOMETRIJSKI I STEREOMETRIJSKI ELEMENTI SA
BROJEVNIM IZRAZIMA

I OSNOVNI NIVO

U sljedeim zadacima (od 1. do 5.) treba izvriti zadane raunske operacije i onda zaokruiti
slovo ispred tanog odgovora:

1. Zbir svih unutranjih uglova etverougla jednak je zbiru svih njegovih spoljanjih uglova?
Zaokrui slovo ispred tanog odgovora. a) DA b) NE

2. Jedan vanjski ugao trougla jednak je zbiru svih unutranjih uglova tog trougla?
Zaokrui slovo ispred tanog odgovora. a) DA b) NE

3. U trouglu ije su stranice a = 4cm, b = 5cm, c = 6cm, najvei ugao je ?

Zaokrui slovo ispred tanog odgovora. a) DA b) NE

4. Trougao ABC je jednakokraki. Koje vrijednosti odgovaraju uglovima i , ako je ugao

40 (ugao nasuprot osnovici)?
a) = 40, = 100 b) = 70, = 70 c) = 160, = 160

5. Ako su zadani unutranji uglovi trougla: = 35o i = 75o, onda je vanjski ugao 1 koji
odgovara uglu tog trougla jednak:
a) 70o b) 110o c) 90o

II SREDNJI NIVO

U sljedeim zadacima (od 1. do 10.) treba postupna izrada zadatka, uz postavku:

1. Koliko ukupno dijagonala ima mnogougao ako je zbir unutranjih uglova u tom
mnogouglu 720?

2. Izraunaj koliko stepeni ima unutranji ugao pravilnog mnogougla koji ima 45 stranica.

3. Izraunaj broj dijagonala konveksnog trinaestougla.

4. Odrediti broj stranica mnogougla koji ima ukupno 170 dijagonala.

5. Iz jednog tjemena pravilnog mnogougla polazi 8 dijagonala. Izraunaj zbir uglova u tom
mnogouglu.

27
6. Iz jednog tjemena pravilnog mnogougla polazi 6 dijagonala. Izraunaj zbir uglova u tom
mnogouglu.

7. Zbir dva naspramna ugla paralelograma iznosi 160. Odredi uglove paralelograma!

8. Jednakokraki trapez ABCD (AB || CD i AB>CD), ima ugao = 70. Odredi ostale
uglove!

9. Odredi ugao trokuta, ako se zna da je njegov spoljanji ugao etiri puta vei od njega.

10. Spoljanji ugao jednakokrakog trougla, na osnovici, je 100o. Izraunaj unutranje uglove
trougla.

III NAPREDNI NIVO

U sljedeim zadacima (od 1. do 5.) treba postupna izrada zadatka, uz postavku:

1. Broj dijagonala mnogougla je etiri puta vei od broja tjemena. Koliko dijagonala ima
mnogougao a koliko stranica?

2. Izraunaj broj stranica mnogougla ako je ukupan broj njegovih dijagonala pet puta vei od
broja stranica.

3. Koliko ukupno dijagonala ima mnogougao ako je zbir unutranjih uglova u tom
mnogouglu 1620?

4. Koliki je zbir unutranjih uglova mnogougla, ako ima ukupno 54 dijagonale?

5. Koliki je zbir unutranjih uglova mnogougla, ako ima ukupno 135 dijagonala?

28
 5.2.1. REZULTATI, UPUTE I RJEENJA ZADATAKA IZ DIJELA 5.2.

I OSNOVNI NIVO

1. a)
2. b)
3. b)
4. b)
5. b)

II SREDNJI NIVO

1. n=6; D(6)=9
2. = 172
3. D(13)=65
4. n=20
5. n=11; S(11)=1620
6. n=9; S(9)=1260
7. = = 80; = = 100
8. = = 70; = = 110
9. = 36
10. = = 80; = 20

III NAPREDNI NIVO

1. n=11; D(11)=44
2. n=13, D(13)=65
3. n=11; D(11)=44
4. n=12; S(12)=1800
5. n=18; S(18)= 2880

29
 5.3. STEPENI SA PRIRODNIM EKSPONENTOM

I OSNOVNI NIVO

U sljedeim zadacima (od 1. do 5.) treba izvriti zadane raunske operacije i onda zaokruiti
slovo ispred tanog odgovora:

1. a 2 a a a) DA b) NE

2. 2 2 = a) DA b) NE

3. ()() < 0 a) DA b) NE

3 5
4. (((12 )) ) a) 1 b) -1 c) 0

5. (((13 )2 )3 )5 a) -1 b) -2 c) 1

II SREDNJI NIVO

U sljedeim zadacima (od 1. do 10.) treba postupna izrada zadatka:

1. Proizvod monoma 4 i 4 podijeli proizvodom monoma 3 i 3 .

2
515 (53 )
2. Izvri zadate raunske radnje: =
(56 )3 25

2 3
( 3 ) ( 4 )
3. Izvri zadate raunske radnje: =, ( 0)
8

3 4
( 2 ) ( 5 )
4. Izvri zadate raunske radnje: =, ( 0)
2 ( 3 )

7 6
36 :[( 3 ) ( 4 ) ]
5. Izvri zadate raunske radnje: =, ( 0)

4 3 2
( 3 2 ) [( 4 3 ) ( 2 )]
6. Izvri zadate raunske radnje: =, ( 0)
10 12

30
 2 3 2
(2 2 ) (3 2 ) ( 3 )
7. Izvri zadate raunske radnje: =, ( 0)
36 8 10

3 2 3
[( 2 3 ) ( 2 ) ]
8. Izvri zadate raunske radnje: =, ( 0)
7 5 9

3 2 2
[(2 ) 4 (4 3 ) ]:(3 2 )
9. Izvri zadate raunske radnje: =, ( 0)
7 5

2 3 3
[(3 3 ) (22 3 ) ]:(4 2 )
10. Izvri zadate raunske radnje: =, ( 0)

III NAPREDNI NIVO

U sljedeim zadacima (od 1. do 5.) treba postupna izrada zadatka, uz postavku:

1. Izvri zadate raunske radnje: [10 + 10 + 10 ]3 =

2 3 3
[3( 2 3 ) ] 9( 4 5 )
2. Izraunaj koliko je puta izraz vei od izraza ? ( 0)
9 6 8 5 10

3
5 24
3. Izrazi A u vidu razlomka koji nije mogue vie skratiti: ( :( ) ) =
3 5 4
5
1 ( 3 2 )
! ( 0)
4 6 7

3
3+1 (3+2 )
4. Izraunaj .
32+4

96 32+1
5. Izraunaj i dokai da dati izraz ne zavisi od n .
(33 )3 35

31
 5.3.1. REZULTATI, UPUTE I RJEENJA ZADATAKA IZ DIJELA 5.3.

I OSNOVNI NIVO

1. a)
2. b)
3. b)
4. b)
5. c)

II SREDNJI NIVO

1. xy
2. 5
3. 10
4. 21
1
5.
10

6. 30 16
3 6
7. 3

8. 17 16 24
9. ab
10. 9 2 7

III TEI NIVO

1. 33 30
5
2.
3
4
3. =
4 3
2+3
4. 3
5. 3

32
 5.4. POLINOMI I LINEARNA FUNKCIJA OBLIKA y=kx+n
I OSNOVNI NIVO

U sljedeim zadacima (od 1. do 5.) treba izvriti zadane raunske operacije i onda zaokruiti
slovo ispred tanog odgovora:

1. Grafik linearne funkcije y=kx+n sijee ordinatnu osu u taki C(0,n)?

a) DA b) NE

2. Linearna funkcija y= 3x + 2 je rastua? a) DA b) NE

2
3. Linearna funkcija y= x 2 je rastua? a) DA b) NE
3

4. Samo jedna jedakost je tana . Zakrui slovo ispred tane tvrdnje:

a) a2+b2=(a+b)2

b) a2-b2=(a+b)(a-b)

c) a2-b2=(a-b)2

5. Odredi parametar b u jednaini y 2 x b ako je nula funkcije 3.

Zaokrui slovo ispred tanog odgovora:
a) 0 b) 3 c) 6

I SREDNJI NIVO

U sljedeim zadacima (od 1. do 10.) neophodna je postupna izrada zadatka, uz postavku:

1. Odredi odsjeak na y-osi funkcije y=3x 7.

2. Odredi koordinate take u kojoj funkcija y=2x6 sijee x-osu.

13m
3. Odredi za koju vrijednost parametra (opeg broja) m je funkcija y = xm2
4
rastua.

4. Odredi u kojim takama grafik linearne funkcije y=3x 5 sijee x osu i y osu.

5. Odredi koeficijent smjera, ako linearna funkcija y=kx 11 ima nulu u x= 4.

33
 6. Odredi parametar a, tako da grafik funkcije ax-y=0 ima paralelan grafik sa
linearnom funkcijom 3x+y=5.

3
7. Odredi taku A u kojoj grafik funkcije f(x)= 3 4 sijee apscisnu osu pravouglog
koordinatnog sistema xOy.

2 1
8. Odredi taku B u kojoj grafik funkcije f(x)= +3 sijee y - osu pravouglog
3
koordinatnog sistema xOy.

1
9. Odredi taku B u kojoj grafikfunkcije f(x)= 0,2 + sijee y - osu pravouglog
2
koordinatnog sistema xOy.

10. Odredi parametar k, tako da grafik funkcije y = kx 4 bude paralelan sa grafikom

funkcije y = 2x + 8.

III NAPREDNI NIVO

U sljedeim zadacima (od 1. do 5.) neophodna je postupna izrada zadatka, uz postavku:

1. Odredi vrijednost parametra (opeg broja) k tako da grafik funkcije

y = (k + 3)x (2 3k) na pozitivnom dijelu koordinatne ose Oy odsjeca odsjeak
duine 11.

2. Odredi za koji parametar k bi grafik funkcije = (2k + 4)x k + 3 bio paralelan

1 23k
sa grafikom funkcije = (2 ) x + k 4.
4

3. Rijei jednainu P(x)=Q(x) gdje su P(x) i Q(x) polinomi dati sa:

P(x)= 6x (2+3x)(x3) i Q(x)=(3x+1)(4x).

4. Odredi vrijednost realnog parametra m tako da grafik funkcije

1 1
(2 3) (4 + 2) + = 0sadri taku A(1, - 2).

5. Pomnoi polinome () = 5 3 2 + 8 i () = 5 6.

34
 5.4.1. REZULTATI, UPUTE I RJEENJA ZADATAKA IZ DIJELA 5.4.

I OSNOVNI NIVO

1. a)
2. b)
3. a)
4. b)
5. c)

II SREDNJI NIVO

1. n= 7
2. A(3,0)
1
3. <
3
5
4. ( , 0) i (0, 5)
3
11
5. =
4
6. a= 3
1
7. ( , 0)
4
1
8. (0, )
3
1
9. (0, )
2
10. k= 2

III NAPREDNI NIVO

13
1. =
3
16
2. =
11
1
3. =
5
1
4. =
2
5. () () = 25 4 30 3 10 2 + 52 48

35
 5.5. ALGEBARSKI RAZLOMCI

I OSNOVNI NIVO

U sljedeim zadacima (od 1. do 5.) treba izvriti zadane raunske operacije i onda zaokruiti
slovo ispred tanog odgovora:

2 +2+ 2
1. Da li je tano: = , ( ) a) DA b) NE

2. Da li je tano: ( )2 = ( )2 a) DA b) NE

3. Da li je tano: (( + )2 ) = ( + )2 a) DA b) NE

()(+)
4. Zaokrui taan odgovor: = , ( )
2 2
a) xy b) x+y c) 1

+
5. Zaokrui taan odgovor: : = , ( )
+
()2
a) 1 b) c) x+y
(+)2
II SREDNJI NIVO

2 1
1. Skrati razlomak : , ( 1)
( 1)2
4 3 1
2. Skrati algebarski razlomak: , x 0, y 0, x
2 2 2
20xz 5 xy
2 2
3. Skrati algebarski razlomak: , y 2z
5 y 10z
6 2x
4. Skrati algebarski razlomak: 2 , x 3
x 9
2x3 2x
5. Skrati razlomak: , ( x 1 x 0 )
x2 x
a2 1
6. Skratiti razlomak: a 1
5 5a
1 2x x 2
7. Skrati razlomak: , ( x 1)
x2 1
1 2a a 2
8. Skratiti razlomak: , a 1 a 1
a2 1
2x 2 y
9. Skratiti razlomak: 2 , x y x y
x y2
5 x 2 15x
10. Skrati razlomak: , ( x 3)
x3
36
III NAPREDNI NIVO

2 2
1. Obavi naznaene operacije: : = ( , 0, )
2 2 2 +

33 2 2
2. Obavi naznaene operacije: : =, ( , )
2+2 2 2

1 1
3. Obavi naznaene operacije: ( ) : ( + ) =, ( 0, 0, )

52 +5
4. Odredi m tako da razlomak bude pozitivan (vodei rauna o definicionom
3
podruju).

3 2 +6
5. Odredi x tako da razlomak bude negativan (vodei rauna o definicionom
3
podruju).

37
 5.5.1. REZULTATI, UPUTE I RJEENJA ZADATAKA IZ DIJELA 5.5.

I OSNOVNI NIVO

1. b)
2. a)
3. b)
4. c)
5. b)

II SREDNJI NIVO
+1
1.
1
2+1
2.

3. (2 + )
2
4.
+3
5. 2(x1)
1
6.
5
+1
7.
1
1
8.
+1
2
9.
+
10. 5

III NAPREDNI NIVO

(+)
1.

3()
2.
2(+)
3.
4. m>3
5. x<3

38
 5.6. LINEARNE JEDNAINE SA JEDNOM NEPOZNATOM

I OSNOVNI NIVO

Zaokruiti slovo ispred tanog odgovora:

1. Ako je 0 onda jednaina = :

a) nema rjeenja b) ima jedinstveno rjeenje c) ima beskonano mnogo rjeenja
2. Koja od sljedeih jednakosti predstavlja identitet?
a) ( 1) = 2 b) 1 = 0 c) 3 = d) (1 )2 = 12 + 2 + 2
3. Koja od sljedeih jednaina sa nepoznatom je linearna?:
a) 2 2 + 3 + 1 = 0 b) 1 = 3 + 2 c) 3 + 3 = 9
4. Broj = 3 je rjeenje jednaine:

= 1 b) 3 = 0 c) ( 3)2 = 2 d) 3 = 9
3
5. Ekvivalentne jednaine su:
a) 4 3 = 1 1 = 1
b) + 3 = 5 2 4 = 0
c) 7 1 = 6 2 2 =

II SREDNJI NIVO

Rijei jednaine:

1. 2 3[ 2( 1) + 2 1] = 6
2. + 5{2 [3( 4) 1] 4 1} = 60
3. 6 3{ + 5[2 2( 2)]} = 0
310 1110
4. =
6 36 2
13 7(3) 20
5. =2
9 36
4 1 72 2
6. = +
3 2 6 3
2 1 1 1 1
7. 5 ( + 3) 2 = 3 (2 2) + 2
2 1
8. ( 2) ( 2 + 1) = 2 (2 1) 2
5
3 1 1 2 1
9. ( 2) ( 2 + 1) = 2 (5 2) + 20
10
1 2 1 1
10. 0,6 2 (2 3) 3 (0,9 4) = 6

39
III NAPREDNI NIVO

Rijei jednaine:

1. ( + 5)2 ( 1)( + 1) = 1
2. ( 6) = ( + 1)2 3 + 4
3. ( + 1)2 5 = ( + 3)( 1)
(1)2 (3)(25)
4. =5
2 4
5. (3 2)(3 + 2) = 9( + 2)2 + 5

5.6.1. REZULTATI, UPUTE I RJEENJA ZADATAKA IZ DIJELA 5.6.

I OSNOVNI NIVO

1. b)
2. a)
3. c)
4. a)
5. b)
II SREDNJI NIVO

1. =3
2. = 215
3. = 18
4. =2
5. =3
6. =2
1
7. =2
8. = 28
1
9. = 3
10. = 6

III NAPREDNI NIVO

1. = 2,5
2. = 1
4
3. = 5
4. = 3
5
5. = 4

40
 5.7. LINEARNE NEJEDNAINE SA JEDNOM NEPOZNATOM

I OSNOVNI NIVO

Zaokruiti slovo ispred tanog odgovora!

1. Koja od sljedeih nejednaina je uvijek ispunjena?

a) 2( 1) 2 2 2 b) 2 2 c) 3 d) (2 )2 22 + 4 + 2
1
2. Skup svih rjeenja nejednaine 2 4 dat je sa:
1 1
a) 4 b) 4 c) 1
3. Ako je < 0 > 0, rjeenje nejednaine < je:

a) < b) > c) > , d) >

4. Nejednaina 3 2 je ekvivalenta sa nejednainom:
a) 6 b) 6 c) 6
5. Skup rjeenja nejednaine < 0 grafiki moemo predstaviti kao:

a)

b)
c) ni na jedan od ponuenih naina

II SREDNJI NIVO

Rijei nejednaine:
1 4 1
1. >0
6 2 3
17 +3 4
2. <0
6 2 3
4 1 1
3. + >0
3 2 6
73 2+3
4. >3
2 3
4 1 72 2
5. < + .
3 2 6 3
8 8
6. 3(5 + 1) < 5 + 12
5
3(+1) 2 3
7. 1 <
6 12 4
1 1
8. (3 3) < 4 (2 4)
6 7
1
9. 4 1 (2 ) 3 (7 )
7 1 1 8 1 1
10. 2 3 ( 4) + 3 < 4 ( 2)

41
III NAPREDNI NIVO

Rijei nejednaine:

1. (x 2)2 (x + 2)2 < 6 2

2. 2 (2 5) (2 + 1)2 < 1
3. ( 3) 2 ( + 3)2 10 2
1 1
4. ( 2) ( + 3) > ( + 1)2 ( + 2)
2+1 2 25 2 7
5. ( ) ( ) 2
3 3

5.7.1. REZULTATI, UPUTE I RJEENJA ZADATAKA IZ DIJELA 5.7.

I OSNOVNI NIVO

1. a)
2. a)
3. c)
4. c)
5. a)
II SREDNJI NIVO

1. > 9
2. >0
3. > 4
4. >1
5. >2
6. > 1
7. < 4
8. > 3
9. 1
10. < 1

III NAPREDNI NIVO

1. x > 1
2. x > 0
3. > 1
5
4. < 7
5
5. 16

42
 5.8. PRIMJENA LINEARNIH JEDNAINA SA JEDNOM
NEPOZNATOM I SISTEMA LINEARNIH JEDNAINA SA
DVIJE NEPOZNATE U ALGEBRI ALGEBARSKI
PROBLEMI SA JEDNOM/DVIJE NEPOZNATE

I OSNOVNI NIVO

Zaokruiti slovo ispred tanog odgovora!

1. injenicu da je broj a za 2 vei od broja b zapisujemo kao:

a) = + 2 b) = + 2 c) + = 2

2. injenicu da je broj dva puta manji od broja zapisujemo kao:

a) = 2 b) = 2 c) = : 2

3. Zbir tri uzastopna prirodna broja moemo zapisati kao:

a) + ( + 1) + ( + 2) b) + ( + 2) + ( + 3) c) ( 1) + ( 2)

4. Zbir tri uzastopna parna prirodna broja moemo zapisati kao:

a) + ( + 2) + ( + 3)
b) 2 + (2 + 1) + (2 + 2)
c) 2 + (2 + 2) + (2 + 4)

5. Zbir tri uzastopna neparna prirodna broja moemo zapisati kao:

a) + ( + 1) + ( + 3)
b) (2 + 1) + (2 + 3) + (2 + 5)
c) 2 + (2 + 2) + (2 + 4)

II SREDNJI NIVO
3 3
1. Koji je to broj ije su 5 za 9 manje od 4 tog broja?
2. Zbir polovine, treine i petine nekog broja za jedan je vei od tog broja.
Koji je to broj?
3. Ako neki broj pomnoimo sa 4, pa dobiveni rezultat podijelimo sa 3, dobiemo isti
broj koji bismo dobili kada trostruki traeni broj umanjimo za 15. Koji je to broj?
1
4. Ako se dvostrukoj vrijednosti nekog broja doda tog broja, dobije se broj 21. Koji je
3
to broj?

43
 1
5. Uenik je proitao knjigu za tri dana. Prvog dana je proitao knjige, drugog dana 58
4
strana, a treeg dana je proitao dva puta vie nego prvog dana. Koliko strana je imala
knjiga?
3 1
6. Ako se od 5 nekog broja oduzme broja koji je za jedan manji od tog broja, dobije se
4
2. Koji je to broj?
7
7. Koji broj treba oduzeti od brojnika, a sabrati sa nazivnikom razlomka da se dobije
9
7
reciprona vrijednost razlomka 9?
3 3
8. Za koji broj treba uveati i brojnik i nazivnik razlomka da se vrijednost razlomka
7 7
udvostrui?
9. Majka ima 29 godina, a kerka 7 godina. Kroz koliko godina e majka biti tri puta
starija od kerke?
10. Otac je 4 puta stariji od sina, a prije 5 godina bio je 7 puta stariji. Koliko godina ima
otac, a koliko sin?

III NAPREDNI NIVO

1. U koli sa 600 uenika, omjer djeaka i djevojica je 3:5. Koliko je djevojica, a

koliko djeaka u koli?
2. Od 35 uenika jednog odjeljenja 80% su djevojice. Koliko ima djeaka, a koliko
djevojica?
3. Zbir tri broja je 182. Drugi broj je za 6 vei od prvog, a trei je za 14 vei od drugog
broja. Koji su to brojevi?
4. Dvocifreni broj ima cifru desetica dva puta veu od cifre jedinica. Ako se od toga
broja oduzme 27 dobije se broj sa istim ciframa ali zamjenjenim mjestima. Koji je to
broj?
5. Zbir cifara dvocifrenog broja je 7. Ako cifre zamjene mjesta dobije se broj za 27 vei.
Koji je to broj?

44
 5.8.1. REZULTATI, UPUTE I RJEENJA ZADATAKA IZ DIJELA 5.8.

I OSNOVNI NIVO

1. a)
2. a)
3. a)
4. c)
5. b)
II SREDNJI NIVO

1. 60
2. 30
3. Traeni broj je9.
4. Traeni broj je 9.
5. Knjiga je imala 232 stranice.
6. 5
7. 2
8. Za 21.
9. Za 4 godine.
10. Otac ima 40 godina, a sin 10 godina.
III NAPREDNI NIVO

1. Djeaka je 225, a djevojica 375.

2. Djeaka 7, a djevojica 28.
3. To su: 52, 58, 72.
4. To je broj 63.
5. To je broj 25.

45
 5.9. PRIMJENA LINEARNIH JEDNAINA SA JEDNOM
NEPOZNATOM I SISTEMA LINEARNIH JEDNAINA SA
DVIJE NEPOZNATE U GEOMETRIJIGEOMETRIJSKI
PROBLEMI SA JEDNOM/DVIJE NEPOZNATE

I OSNOVNI NIVO

Zaokruiti slovo ispred tanog odgovora!

1. Ako obim jednakostraninog trougla iznosi 36 cm, onda duina njegove stranice a
iznosi: a) a = 12 cm b) a = 9 cm c) = 3
2. Katete pravouglog trougla iznose = 3 i = 4 . Koliko iznosi njegova
povrina?
a) = 72 b) = 12 2 c) = 6 2
3. Stranice pravougaonika su a = 12 cm i b = 5 cm. Koliko iznosi obim pravougaonika
i njegova povrina?
a) = 17 , = 60 2 b) = 34 , = 60 2 c) = 34 , = 30 2
4. Duina dijagonale kvadrata je 52 cm. Koliko iznosi duina stranice kvadrata i
povrina?
a) = 5 , = 252 2 b) = 52 , = 25 2 c) = 5 , = 25 2
5. Kod romba duine stranice = 4 i visine = 3 obim i povrina iznose:
a) = 12 , = 7 2 b) = 16 , = 6 2 c) = 16 , = 12 2

II SREDNJI NIVO

1. Ako je data povrina pravouglog trougla P = 24 cm2 i jedna kateta a = 8 cm.

Izraunaj: a) duinu druge katete b, b) obim tog trougla.
2. Visina jednakostraninog trougla je = 43 .
Odrediti: a) duinu stranice trougla b) povrinu trougla.
3. Osnovica jednakokrakog trougla je a = 8 cm, a duina kraka je b = 5 cm.
Izraunaj: a) obim trougla b) visinu koja odgovara osnovici.
4. Povrina jednakokrakog trougla je 48 cm2 , a njegova osnovica je 16 cm.
Izraunati: a) duinu visine na osnovicu b) duinu kraka tog trougla.
5. Kod jednakokrakog trougla osnovica a = 16 cm i obim O = 36 cm.
Odredi: a) duinu kraka b b) povrinu tog trougla.
6. Dijagonala pravougaonika je 17 cm, a jedna stranica je 15 cm.
Odredi : a) duinu druge stranice pravougaonika b) povrinu pravugaonika.
7. Neka je b = 4 cm duina jedne stranice, a O = 14 cm obim pravougaonika.
Izraunati: a) duinu druge stranice a b) duinu njegove dijagonale.
8. Dijagonale romba su 16 cm i 12 cm.
Izraunaj: a) duinu stranice romba b) obim romba.
9. Povrina romba je 20 cm2 , visina h = 2 cm i dijagonala d1 = 12 cm.
Izraunaj: a) duinu stranice romba b) duinu dijagonale 2 .

46
 10. Obim romba je 20 cm i dijagonala d1 = 6 cm.
Izraunaj: a) stranicu romba b) dijagonalu 2 .

III NAPREDNI NIVO

1. Jedna kateta pravouglog trougla je 5 cm, a hipotenuza je za 1 cm dua od druge

katete. Izraunati: a) duinu druge katete i hipotenuze b) povrinu pravouglog
trougla.
2. Obim pravouglog trougla je 24 cm, a jedna kateta 6 cm.
Izraunati: a) duinu druge katete i hipotenuze b) povrinu trougla.
3. Jedna stranica pravougaonika je 7 cm, a druga stranica za 1 cm je kraa od dijagonale.
Izraunati: a) duinu druge stranice i dijagonale b) povrinu pravougaonika.
4. Obim pravougaonika je 504 cm. Ako trostruku irinu oduzmemo od duine, dobijemo
36 cm. Izraunati: a) duinu i irinu pravougaonika b) povrinu pravougaonika.
5. Visina trapeza se prema manjoj osnovici odnosi kao 3: 2. Ako je zbir osnovica 40 ,
a povrina 300 2 , koliko iznose: a) duina visine trapeza b) duine osnovica
trapeza?

47
 5.9.1. REZULTATI, UPUTE I RJEENJA ZADATAKA IZ DIJELA 5.9.

I OSNOVNI NIVO

1. a)
2. c)
3. b)
4. c)
5. c)
II SREDNJI NIVO

1. a) b = 6 cm b) O = 24 cm
2. a) a = 8 cm b) P = 163 cm2
3. a) O = 18 cm b) ha = 3 cm
4. a) h = 6 cm b) b = 10 cm
5. a) b = 10 cm b) P = 48 cm2
6. a) b = 8 cm b) P = 120 cm2
7. a) a = 3 cm b) d = 5 cm
8. a) a = 10 cm b) O = 40 cm
9. a) a = 10 cm b) d2 = 16 cm
10. a) a = 5 cm b) d2 = 8 cm

III NAPREDNI NIVO

1. a) b = 12 cm, c = 13 cm b) = 30 cm2
2. a) b = 8 cm, c = 10 cm b) P = 24 cm2
3. a) b = 24 cm, d = 25 cm b) P = 168 cm2
4. a) 198 cm, 54 cm b) P = 10 692 cm2
5. a) h = 15 cm b) a = 30 cm, c = 10 cm

48
 5.10. PRIMJENA LINEARNIH JEDNAINA SA JEDNOM
NEPOZNATOM I SISTEMA LINEARNIH JEDNAINA SA
DVIJE NEPOZNATE U STEREOMETRIJI
GEOMETRIJSKA TIJELAI STEREOMETRIJSKI
PROBLEMI SA JEDNOM/DVIJE NEPOZNATE

I OSNOVNI NIVO

Zaokruiti slovo ispred tanog odgovora!

1. Ako obim kocke (zbir svih ivica te kocke) iznosi O = 48 cm, tada duina ivce kocke
iznosi:
a) a = 3 cm b) a = 4 cm c) a = 6 cm
2. Ako zapremina kocke iznosi V = 27cm3 , tada e duina ivice kocke iznositi:
a) a = 1 cm b) a = 2 cm c) a = 3 cm
3. Ako duina prostorne dijagonale kocke iznosi D = 23 dm, tada e duina njene
stranice iznositi:
a) a = 3 dm b) a = 2 dm c) a = 1 dm
4. Ako poluprenik kupe iznosi r = 3 cm, a izvodnica kupe s = 5 cm, onda povrina
baze kupe B i povrina njenog omotaa M iznose:
a) B = 9 cm2 , M = 15 cm2
b) B = 18 cm2 , M = 30 cm2
c) B = 9 cm2 , M = 30 cm2
5. Ako povrina baze valjka iznosi B = 25 cm2 , koliko iznosi poluprenik valjka?
a) r = 4 cm b) r = 5 cm c) r = 3 cm

II SREDNJI NIVO

1. Duina ivica baze kvadra iznose a = 3 cm i b = 4 cm, a duina njegove prostorne

dijagonale D = 52 cm. Kolika je a) ivica c tog kvadra b) povrina tog kvadra?
2. Baza trostrane prizme je pravougli trougao s katetama duine 3 cm i 4 cm. Visina
prizme je 8 cm. Izraunaj: a) zapreminu prizme b) treu osnovnu ivicu.
3. Povrina omotaa pravilne trostrane prizme je M = 180 cm2 i duina njene visine
je H = 10 cm. Izraunati: a) duinu osnovne ivice b) zapreminu prizme
4. Povrina baze pravilne etverostrane prizme je B = 36 cm2 i duina njene visine
H = 4 cm. Izraunati: a) duinu osnovne ivice prizme b) povrinu prizme.
5. Osnovna ivica pravilne trostrane piramide je a = 4 cm, a visina H = 12 cm. Izraunaj:
a) povrinu baze b) zapreminu piramide.
6. Zapremina pravilne etverostrane piramide je V = 384 cm3 , a visina H = 8 cm.
Izraunati: a) povrinu baze b) duinu ivice baze.
7. Izraunaj duinu visine h bone strane i povrinu P pravilne etverostrane piramide
ija je osnovna ivica a = 8 cm i visina H = 3 cm.

49
 8. Povrina uspravnog krunog valjka je 80 cm2 , a poluprenik njegove osnove je
5 cm. Izraunaj: a) povrinu baze valjka b) visinu valjka.
9. Povrina baze valjka je 36 cm2 , a visina valjka je H = 20 cm. Izraunati:
a) poluprenik baze valjka b) njegovu povrinu.
10. Duina izvodnice uspravne kupe je 13 cm, a duina prenika njegove baze je 24 cm.
Izraunati: a) duinu visine kupe b) zapreminu te kupe.

III NAPREDNI NIVO

1. Povrina kvadra iznosi 152 cm2 , a duine ivica su mu u razmjeri 1: 3: 4.

Izraunajte: a) duine ivica kvadra b) zapreminu kvadra.
2. Kod pravilne estostrane prizme osnovna ivica i visina se odnose kao a: H = 1: 2, a
zapremina joj je V = 243cm3 .
Izraunajte: a) duinu osnovne ivice i visinu prizme b) povrinu prizme.
3. Zadana je pravilna trostrana piramida visine H = 5 cm i poluprenik opisane krunice
oko baze piramide R = 53 cm. Izraunajte:
a) duinu osnovne ivice a i visinu bone strane h piramide b) povrinu piramide.
4. Povrina valjka je 112 cm2 , a prenik je u razmjeri sa visinom kao 4: 5.
Izraunajte: a) duinu poluprenika i visinu valjka b) zapreminu valjka.
5. Povrina prave kupe je 125 cm2 , a povrina omotaa je etiri puta vea od povrine
osnove kupe. Izraunajte: a) duinu visine kupe b) zapreminu kupe.

50
 5.10.1. REZULTATI, UPUTE I RJEENJA ZADATAKA IZ DIJELA 5.10.

I OSNOVNI NIVO

1. b)
2. c)
3. b)
4. a)
5. b)

II SREDNJI NIVO

1. a) c = 5 cm b) P = 94 cm2
2. a) V = 48 cm3 b) c = 5 cm
3. a) a = 6 cm b) V = 903 cm3
4. a) a = 6 cm b) P = 168 cm2
5. a) B = 43cm2 b) V = 163 cm3
6. a) B = 144 cm2 b) a = 12 cm
7. a) h = 5 cm b) P = 144 cm2
8. a) B = 25 cm2 b) H = 3 cm
9. a) r = 6 cm b) P = 312 cm2
10. a) H = 5 cm b) V = 240 cm2

III NAPREDNI NIVO

1. a) 2 cm, 6 cm i 8 cm b) V = 96 cm2
2. a) = 2 , = 4 b) = 12(3 + 4) 2
57 225
3. a) = 15 , = b) = (3 + 7)2
2 4
4. a) = 4 , = 10 b) = 160 3
12515
5. a) = 515 b) = 3
3

51
 5.11. PRIMJER ISPITNOG TESTA

Prostor za
Maksimalan Ostvareni broj
Zadaci oznaavnje
broj bodova bodova
odgovora

1. Da li je 22 + 2: 2 + (3 8) = 5 a.

a) DA b) NE b. 1 bod

2. Da li vrijednosti 14, 16, 20 mogu biti mjerni brojevi stranica a.

nekog trougla? Zaokrui slovo ispred tanog odgovora.
b. 1 bod
a) DA b) NE

3. Pojednostavi 5 ( 2 )3 : 4 . Rezultat je: a.

a) 7 b) 7 c) 6 b. 1 bod

c.

4. Grafik funkcije() = 3 6 sijee apscisnu osu pravouglog a.

koordinatnog sistema xOy u taki :
b. 1 bod
a) A(- 4,0) b) A(0,2) c) A(2,0)
c.

2 +
5. Skratiti razlomak: 3 ( 0 1)

1 bod

52
 Maksimalan Ostvareni broj
Zadaci broj bodova bodova

6. Rijeiti jednainu:5 5{5 5[5 5(5 )]} = 95

1 bod

5+2 3
7. Rijeiti nejednainu: 1+ <
2 3

1 bod

3
8. Umanjimo li nekog broja za 1, dobijemo isto kao da polovinu tog broja
5
uveamo za 2. Nai taj broj.

1 bod

53
 Maksimalan Ostvareni broj
Zadaci broj bodova bodova

9. Razlika duina dviju susjednih stranica pravougaonika je 4 cm, a duina

njegovog obima je 56 cm. Izraunati:
a) duine stranica pravougaonika b) povrinu pravougaonika.

1 bod

a) 0,50

b) 0,50

10. Povrina kvadra je 208 2 , a duine njegovih ivica odnose se kao

brojevi 3: 2: 4. Izraunati:
a) duine ivica kvadra b) zapreminu kvadra.

1 bod

a) 0,50

b) 0,50

54
5.11.1. Rjeenja ispitnog testa

Zadatak Rjeenje Bodovanje

1. Odgovor b) 1 bod

2. Odgovor a) 1 bod

3. Odgovor a) 1 bod

4. Odgovor c) 1 bod

1
5. 1 bod
1

6. =5 1 bod

7. > 7,5 1 bod

8. = 30 1 bod

a) 16, 12 a) 0,5 boda

9.
b) 192 cm2 b) 0,5 boda

a) a = 6 dm, b = 4 dm, c = 8 dm a) 0,5 boda

10.
b) V = 192 dm3 b) 0,5 boda

55