ARONIJA

Aronija je izuzetno ljekovita i korisna biljka, potje e s istoka Sjeverne Amerike. Stanite ove dvije vrste
su uglavnom kisela i vlana tla, s 1000 1200 mm oborina na godinu. No, iako je aronija porijeklom s
ameri kog kontinenta, prava vrijednost ove biljke prepoznata je u isto noj Europi.

Botani ki opis

Aronija spada u porodicu rua (Rosacea). U prirodi, aronija ja listopadni grm, 2-3 metra visine i 2,5
metra irine. Jedna od glavnih prepoznatljivosti aronijesu prelijepi bijeli cvijetovi koji se nalaze na
kiticama. U klimatskim uvjetima kontinetalne Hrvatske i Bosne cvate krajem aprila. Listovi su ovalni,
nazubljenog ruba, u vegetaciji su tamnozelene boje, a u jesen dobivaju dekorativnu arko crvenu boju.
Tek nakon razvoja listova, krajem aprila, pokazuju se prvi cvjetovi. Pojedina ni cvjetovi bijele su boje,
iroki 12 mm i skupljeni u grozdove. Grozdovi se naj e e sastoje od 10 do 15, a na vrhovima mladica i
do 30 cvjetova. Cvatnja traje oko 10 dana, pri emu svaki cvijet pojedina no cvjeta samo 5 dana.
Cvjetove oprauju uglavnom p ele, ali je mogu e i opraivanje vjetrom. Aronija je samooplodna biljka.
Okrugli, ljubi astocrveni plodovi koji nastaju od cvjetova redovito se pojavljuju u velikom broju. Rije je
o sitnim jabu astim plodovima, vrlo sli nima mumuli. Promjer jednoga ploda iznosi 6 13,5 mm, a
teina 1,0 1,5 g. Plodovi su u po etku prekriveni bjelkastim slojem, bez kojega izgledaju kao da su
lakirani. Plodovi dozrijevaju u avgustu. Meso ploda ima intenzivnu crvenu boju i slatku do kiselkastu i
trpku aromu, koja podsje a na borovnice U plodovima nema kotica, kao u jabukama i krukama, a
sjemenke su sitne.
Uzgoj aronije zapo eo je u bivem SSSR-u. Jo po etkom 20. stolje a. Slavni ruski biolog Ivan Mi urin
je kriao aroniju s vrstama Sorbus (oskorua) i Mespilus (mumula). Budu i da su iskustva s tom vrstom
divljeg vo a bila dobra, aronija je 1946. godine u SSSR-u prvi put bila priznata kao vrsta vo a te
preporu ena za sadnju u okrugu Altaj. Sljede ih se godina sadila u sve ve oj koli ini. Tako je samo
1948. godine na podru ju dananjeg Sankt Peterburga bilo zasa eno 20 000 sadnica, u razli itim
eksperimentalnim nasadima. Godine 1971. aronija je u Rusiji bila zasa ena na ukupnoj povrini od
5400 ha. U to vrijeme ve se uzgajala i u Moldaviji, Bijelorusiji i Ukrajini.
Ve u ranim osamdesetim godinama prologa stolje a ta se vrsta po ela pokusno uzgajati u Bugarskoj,
u tada njoj ehoslova koj i u skandinavskim zemljama.. Sorte koje se ondje uzgajaju ( Aron, Nero i
Viking ) relativno su nove i potje u iz Slova ke i Skandinavije.
Aronija se smatra izuzetno ljekovitom biljkom. Proizvodi od ploda aronije su prepoznati kao namirnice
koje podiu kvalitetu ivota tj funkcionalna hrana. Kako bi se otkrili svi pozitivni u inci aronije na
zdravlje ovjeka provode se znanstvena istraivanje a Humboldtovom sveu ilitu u Berlinu i na
ameri kom Me unarodnom sveu ilitu na Floridi

U inak na zdravlje
U bivem SSSR-u aronija je zbog sastojaka vanih za medicinu bila svrstana u ljekovito bilje. Tako se
ona, naprimjer, koristila za proizvodnju vitaminskih tableta, ali i lijekova protiv kapilarnih toksikoza,
anacidnog gastritisa i krvarenja.

Plodovi aronije pomau kod:

dje jih bolesti, bolesti jetre i u i, eluca, alergija, konih bolesti, reguliranja krvnog tlaka.

Aronija je odli na za pomo pri tegobama izazvanim:

slabokrvnosti, tlakom, probavnim tegobama, migrenama, povienim e erom,
Tako er plod ove vo ke, zbog svojih antioksidativnih svojstava, je odli an za ublaavanje stresa
i sindroma kroni nog umora.

Zanimljiv je podatak da su nakon ernobilske nesre e ishranom plodovima aronije ublaavali probleme
izazvane zra enjem. Nadalje, plodovi aronije prera uju se kao sueno vo e koje je bogato aktivnim
tvarima vitamina P.

Kemijski sastav
Aronija se posebno odlikuje visokim udjelom antocijana, prirodnog izvora boje, vrlo poeljnog u
prehrambenoj industriji. Ona tako er sadri veliku koli inu tvari aktivne na vitaminu P to je od velike
vanosti za zdravu prhranu. I udio ostalih vitamina vrlo je velik. Tako je, naprimjer, dovoljno 100 g
plodova za zadovoljavanje srednje potrebe za folnom kiselinom.Osim toga, u aroniji ima i dovoljno
minerala , ponajprije eljeza , a koli ina joda je tako er relativno visoka. U odnosu na relativno visok
sadraj e era od oko 10%, sadraj kiseline od 1% relativno je nizak. Osim toga, tu je i pektin do
0,75%, dok se udio tanina zriobom smanjuje od 0,6% na 0,35%.
Zanimljiv je podatak da su nakon ernobilske nesre e ishranom plodovima aronije ublaavali probleme
izazvane zra enjem.
Nadalje, plodovi aronije prera uju se kao sueno vo e koje je bogato aktivnim tvarima vitamina P.

Tablica 1. Koncentracije vitamina u aroniji i nekim drugim biljkama

Prep.dnevna
Sastojci Udio u plodovima mg/100g suhe tvari
koli . ( mg )
Vitamin Aronia Crni ribiz Vu ji trn ipak Ginseng
Provitamin A 0,25-2,7 1,1-2,4 0,07- 0,25 0,08-2,8 3,6 - 6,0 100
Vitamin E 5,0 3,0 0,8 3,1 1,0 8 14,3 - 1,49
Vitamin K 1,5 7 0,8 1,0 - 0,9 1,2 0,08 0,1
Vitamin B1 0,7 1,7 - 0,02 0,08 0,02 0,05 - 0,10
Vitamin B2 0,4 2,5 0,13 0,02 0,6 0,15 0,27 - 0,108
Vitamin B6 0,2 5,0 - 0,06 0,1 0,11 - 0,48
Vitamin B9 0,1 0,5 0,1- 0,21 - 0,75 - 0,0506
Vitamin B12 1,0 12 - 0,0 - - 0,31
Vitamin C 35 150 10 50 132 320 100 1200 3750 14200 1,0
Vitamin H 0,1 0,5 - 0,0024 0,0033 - 0,0077
 Vitamin P 25 1200-500 - 24-100 - -
Vitamin PP 5,0 40 0,5 0,8 - - - -

Niacin ( NAD ) - - 0,28 0,17 0,35 - 4,70

Uzgoj
Aronija ima vrlo male zahtjeve u pogledu mjesta uzgoja i klime, tako da se moe saditi u vrlo razli itim
podru jima. Ali ipak uzimaju i u obzir da je aronija porijeklom iz podru ja s utjecajajem atlantske klime
bolje uspijeva na stanitu s viom vlano u tla i zraka. Optimalna koli ina oborina 500 600 mm
godinje. Aronija dobro uspijeva ak i na tlima s visokom razinom podzemne vode, gdje druge vrste
vo a, poput jabuka i vianja, ne uspijevaju. Aronija i sosta dobro uspijeva kad se uzgaja na kamenom
tlu, s malo zemlje, kao to je, npr. krovito prigorska regija i unutranjist Istre. Pri sadnji aronije treba
izbjegavati ekstremno suha pje ana tla te zbijena tla vlana. Mraz gotovo uop e ne moe nakoditi
stabljici i cvijetu aronije. Ozbiljna ote enja od smrzavanja mogu se o ekivati tek pri temperaturama od -
23C po etkom zime i na -30C sredinom zime. Kriti na temperaturna granica tla iznosi -11C.

Plodovi dozrijevaju u vremenu od po etka do sredine kolovoza. Budu i da svi plodovi naj e e
dozrijevaju u isto vrijeme, potreba je samo jedna berba. Kako plodovi ne bi prezreli i po eli otpadati,
berbu treba obaviti brzo odmah nakon po etka zriobe. Neke bobice ipak mogu dozrjeti prije ostalih.
Berba moe biti ru na ili strojna. Kod ru nog branja plodovi se otkidaju palcem, pri emu se moe
ubrati do 12 kg na sat. Na ve im plantaama uobi ajena je strojna berba, a u inak radnog stroja se
kre e od 3 do 4 sata za hektar.
Nakon berbe plodovi se moraju to je mogu e prije preraditi, a kratkoro no se mogu uskladititi u
plasti nim ili drvenim koarama. Ako se plodovi ne prera uju odmah poslije berbe, mogu se naglo
zamrznuti i uskladititi. Kod obi nog uskladitenja pri 15 - 25C i 80 % relativne vlanosti zraka zreli
plodovi mogu se odrati dva tjedna.

Ovisno o na inu sadnje mogu e je ostvariti oko 80 120 t/ha. Predvi eni rok trajanja plantae aronije
se procjenjuje se na oko 20 godina.

Samo neki od proizvoda gdje se koriste plodovi aronije:

Sokovi. likeri i rakije, jogurti, konditorska industrija, prirodne boje, farmaceutska industrija

Svjei plodovi imaju trpak okus, sok mirie po bademima i opora je okusa. Iskoristivost ploda aronije za
sok je visokih 75 80 %, to moemo i pove ati za 6 %, ako plodovi prije cije enja odlee neko vrijeme
na -5C. Prera iva ka industrija veoma cijeni sok aronije kao prirodno sredstvo za bojenje, budu i da je
tamnocrvena i crna boja vidljiva i nakon stostrukog razrije enja. S druge strane, sokom aronije moe se
popraviti ukus i boja drugih sokova. Osim istoga soka, proizvodi aronije u teku em stanju su jo i
mijeani sok, nektar, koncentrat, sirup i osvjeavaju a pi a.
Tako er se sve vie prepoznaje vrijednost aronije za punjenje karamela, okoladnih bombona, za
proizvodnju kandiranog vo a i sladoleda.
Od jednoga kilograma plodova aronije moe se dobiti do 320 g obojene tvari antocijana. Za bojenje
namirnica moe se koristiti i ekstrakt dobiven iz ostataka nakon preanja vo a.
Plodovi se mogu na mnogo na ina koristiti i u vlastitoj kuhinji, ponajprije mijeanjem s drugim vo em.
Od aronije se uglavnom pravi pekmez i kompot, ali se ona moe i suiti. Kompot je oporog i kiselkastog
okusa. Osim toga, od aronije se moe praviti i marmelada, ele i kandirano vo e. Plodovi aronije koriste
se u proizvodnji marmelade od jagoda, kojoj oni daju tamniju boju i ve u stabilnost. Ovdje treba dodati
da se plodovi nakon odmrzavanja gotovo uop e ne razlikuju od svjeih, ni po boji, ni po vrsto i. Ipak,
nemaju vie onako opor okus pa vie nisu tako prikladni za daljnju preradu.
Od aronije se proizvode sokovi, likeri i jogurt , te visokokvalitetno crveno desertno vino. Aronija se
koristila ak i za proizvodnju deserta od slatkog vrhnja.