OPLATA KAO POMOCNA KONSTRUKCIJA

- Oplate i skele

- Usluzne skele

Prilikom izrade oplate neophodno je krenuti od troskova materijala ili troskova

nabavke materijala (odrzavati oplatu, osiguravati od kradje i ostecenja)

2 MOGUNOSTI:

I - kupnja oplate

II iznajmljivanje oplate i koristenje za vlastitu potrebu

- Trosak zivog rada (poteskoce) neophodan za izradu, montazu, odrzavanja i

demontazu oplate

- Energija treba biti usmjerena na povecanje broja obrtaja oplate

 (broj obrtaja: BiH6, Njemacka12). Vazno je da nema nista preostalog
materijala prilikom izrade oplate, i oplate koja vise nije upotrebljiva kao oplata da se
upotrijebi u druge svrhe (podupiranje, skele i sl.).

- Beton koji se naknadno ne malterise njegov finalni izgled zavisi od vrste

oplate

- Trosak, prvi inicijalni ulazni za oplatu je velik, narocito ako se radi o metalnim
patentiranim ili o oplatama od vezanog drveta

- Dobro isplanirati nabavne troskove oplate i predvidjeti nekoliko varijanti

- Oplatu treba tako isprojektovati da nosi nakon ugradjivanja betona, vodeci

racuna o tome da je zapreminska tezina betona 2500kg/m3. pritisak je najveci u
prva dva sata, a pocetak vezivanja u prvih 45 min. Ne dozvoliti bilo kakva
pomjeranja oplate, i vrsiti permanentnu kontrolu.

Izbor oplate vrsi se tokom projketovanja (arhitektonski i konstrukterski nacrti)

Izbor oplate

Bez obzira koliki je objekat (po visini) i da li se mijenja profil stuba isti presjek
stuba vuci od pocetka do kraja. Treba predvidjeti iste sirine stubova i greda koje
stubovi nose da bi se smanjilo sjecenje oplate. Takodje treba predvidjeti grede iste
visine na svim etazama.

Troskovi koji se povecavaju sa cijenom oplate dace sigurno kriterij da oplatu ne

treba rezati, sjeci, da je ne treba po duzini kratiti. (najcesca duzina daske je 6m).

Projekat oplatne konstrukcije vrsi se na osnovu vrste sile koje djeluju, ili se mora
posebno raditi od strane projektanta objekta. Sa sto manje materijala treba
udovoljiti potrebi da se postigne stabilnost objekta, a odmah u projektu dati sistem
demontaze oplate, redoslijed demontiranja, koristiti sto manje drvenu gradju kao
kontaktni materijal, gdje god je moguce koristiti ploce od drvenih proizvoda (spera).

Detaljno napraviti projekat manipulisanja oplatom, da sto vise posla radi masina, a
manje covjek. Koristiti gdje god je moguce tvorniciki proizvedene oplate.

Koristiti odgovarajuce spojne materijale, eksere, spojnice, gradju ne rezati.

Za duple vertikalne podupirace kod skela planirati horizontalno ukrucenje i smanjiti

izvijanje, povecati nosivost. Zastiti oplatu od vremenskih ostecenja.

Predavanja 17.10.2007.

KASIFIKACIJA OPLATE
- Podjela prema materijalima

- Podjela po broju obrtaja

- Podjela prema thnolosko-tehnickim karakteristikama

- Podjela prema nacinu proizvodnje

I Podjela prema materijalima

Prirodno tlo (npr. Trake temelja se betoniraju u iskopanom tlu)

Matrica za izradu se radi od betona. 'Lift slab' karakterise ga to da se na

predhodno uradjenu tavanicu radi sljedea. Nakon sto se uradi tavanica na tavanicu
cijela se konstrukcija dize.

Najcesca oplata od drvenih proizvoda. Najskuplja, ali kod nas kod svih obnova
najcesce primjenjiva. Od rezane gradje, do oble gradje i dasaka za betoniranja
zidova, stubova. Znacajna je oplata od industrijskih preradjevina na bazi drveta.
Najcesci proizvod krece od lesonita, razlicitih debljina, postize se veliki broj obrtaja.

Najskuplja i najkvalitetnija je oplata od metala, debelih limova. Ne moze se

upotijebiti sama nego u kombinaciji sa drvetom, a preporucuje se upotreba sa
proizvodima od drveta.

Na velikim sistemima celicne mreze koriste se kao oplata za betoniranje stijena i

ploca, s tim da se tu mora dobro odabrati agregat betona, s tim da je ovdje oplata i
armaturna stijena.
Savremani materijali, npr. sinteticki materijali se koriste kao oplata s tim da se oni
ne skidaju sa konstrukcije nego se tretiraju kao tzv. izgubljena oplata. Doprinose
nosivosti zida, ali kod primjene ove oplate problem je ako se betonska konstrukcija
malterise.

II Podjela po broju obrtaja

Jednokratno upotrebljive oplate

Visekratno upotrebljive oplate sa velikim brojem obrtaja

Najvazniji faktor za opredjeljenje prva ili druge skupine, je najskuplje i neracionlno

ako imamo jednokratnu oplatu. Ako je objekat sam projektovan tako da niz
filigranskih detalja onda zahtjeva jednokratnu.

III Podjela prema tehnolosko-tehnickim karakteristikama

Montazno-demontazne oplate
Nase tradicionalne oplate od drveta. U procesu imamo njihovu montazu koja
podrazumijeva kovanje, a poslije demontaza. Karakterise je skup 'zivi rad'.
Najskuplja i najvise opterecena cijena po jedinici m3 betona.

Vertikalno penjuca ciklicno pomjerljiva oplata sa kata na kat

Najvrijednije oplate. Velikoplosne oplate stijena i ploca, tzv. Oplatni stolovi.

Najpoznatija je vrsta tunelska oplata. Primjenjuje se kod poprecnih nosivih sistema.
Transportuju se dizalicama sa kata na kat po vertikali ili sa zahvata na zahvat po
horizontali. Horizontalni objekti se radi ekonomike gradjenja podijele na zahvate, na
taj naicin da se betonira zahvat koji podrazumijeva betoniranje, npr. dnevno, i tako
se isprojektuje oplata, saceka se propisano vrijeme za postizanje cvrstoca , pa se
betonira sljedeci zahvat. Veliki broj obrtaja, s tim da to podrazumjeva odrzavanje.

Horizontalno prevozne oplate ciklicnog nacina proizvodnje betonskih proizvoda

Radi se komplektna velikoplosna oplata za ploce i za stijene, zajedno sa skelom i

podupiracima, pa se takve oplate prevoze sa rastera na raster. Za prevoz ovih
oplata mogu se koristiti vagoneti ili valjkasti oslonci.

Objesene oplate

Kompletana oplata sa njenom vlastitom konstrukcijom objesi se na celicnu

konstrukciju ili na predhodno uradjenu konstrukciju primarnog ili horizontalnog
sistema samog objekta. Objesena oplata nema podupiraca.

Klizne oplate
Rade se kod objekata koji imaji konstantan presjek od tla, odnosno AB jezgru oko
koje se gradi objekat. Omogucava kontinuiran nacin uz brzo kretanje oplate. Moze
se kretati 20-30 cm na cas, zavisno od vrste betona. Visina oplate je 1,2-1,5m.

6. Vakumska oplata

To je beton iz koga se nakon ugradjivanja na propisan nacin vibriranjem izvlaci

dio vode i ostavlja minimum vode potreban da veze beton i izvuce se zrak iz betona.
Ovakve oplate povecavaju broj obrtaja a skracuju vrujeme izvodjenja.

IV Podjela prema nacinu proizvodnje

Oplate ciklicnog nacina horizontalnih AB struktura

Uvijek imamo proizvodni ciklus koga ogranicacva period ocvrscavanja betona,

odnosno period dostizanja klase marke betona. Trajanje ciklusa satoji se od slejdecih
radnji: vrijeme izrade oplate, vrijeme montaze, vrijeme postavljanja armature,
vrijeme betoniranja, vrijeme cekanja da se postigne nosivost i vrijeme demontaze
oplate.

Oplate vertikalnih struktura

Karakterise ih to da ih mozemo relativno brzo skinuti jer nisu vezane za horizontalne
dijelove konstrukcije. Moramo analizirati da za horizontalne sisteme moramo imat
mocnije kapacitete da pomjerimo plocu.

Predavanja od 23.10.2007

ISO

EN BAS BAS ISO EN nisu obavezni

(JUS) = OBAVEZAN BAS ISO broj ISO

PRAVILNIK (=zakon) = DIREKTIVA

Direktiva je zakon u koga se unose svi prihvaceni evropski i svjetski standardi.

Pravilnik o tehnickim uvjetima za beton i armirani beton Sluzbeni list BiH br.13/87
=

DIREKTIVA

BETON

1. PODJELA PREMA AGREGATNOM STANJU

Osnovna podjela betona je prema agregatnom stanju strukture. Tu beton djelimo na

dva stanja:

Svjez beton

Ocvrsli beton

Svjez beton je mjesavina komponentnih materijala vezivnog sredstva agregata i

pokretaca vezivanja najcesce vode.

Sastavni dio betona u principu su dodaci koji imaju ulogu poboljsanja vezivanja
betona.
Beton ima tri stanja, izmedu tecnog i ocvrslog , tzv. konzistenciju betona.
Konzistencija betona zavisno od namjene moze biti kruta, slabo plasticna, plasticna i
tecna, zavisno od kolicine vode. Konzistenciju biramo prema nacinu ugradivanja u
oplatu. Od konzistencije zavisi sposobnost prilagodavanja oplata.

Drugo stanje je ocvrsli beton. Beton od momenta dodavanja pokretaca vezivanja

/vode/ pocinje vezivati. Pri tom se razvijaju znatne temperature. Vezivanje je u
pocetku burnije. Beton mora poceti vezivati u vremenima odredenim za cement
/napomena: od 45 - 70 minuta/.

Nakon toga beton vezuje sve do 28. dana kada mu se zavrsava vezivanje i
ocvrscavanje, postize standardnu cvrstocu. Ali cvrstoca betona raste do 90 dana, a
nakon 90 dana raste u vrlo sporo, i godinama.

2.- PREMA ZAPREMINSKIM MASAMA

Druga podjela betona je prema zapreminskim masama / tezinama/. Tu beton djelimo

na tri kategorije:

Lahki beton z 1800 kg/m3 (1,8t/ m3)

Normalni beton z = 2000-2800 kg/m3

Teski beton z 2800 kg/m3

3.- PREMA MJESTU SPRAVLJANJA

Treca podjela je prema mjestu sparavljanja. Pravilinik ga zove transportovani beton.

To je beton sparavljen u tvornicama i transportovan mekserima uz mjesanje. I druga
vrsta betona je gradilisni beton.
Transportovani beton spada u kategoriju II i njegovom spravljanju moraju predhoditi
laboratorijska ispitivanja. Gradilisni beton iskljucivo moze biti kategorije I i njega ne
moraju predhoditi ispitivanja u laboratoriju.

4. PREMA NACINU IZVODENJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA

Cetvrta podjela je prema nacinu izvodenja betonskih konstrukcija. Tu kao prvi

imamo monolitni beton. Tako imamo klasicni monolitni koji podrazumjeva
ugradjivanje betonske mjesavine u elemente konstrukcije na gradilistu.

Druga vrsta u ovoj kategoriji je montazni beton i prefabrikovani beton. On moze biti
nearmiran,, armiran i prednapregnut. Ovdje se podrazumjeva proitvodnja u tvornici,
transport elemenata i ugradivanje na gradilistu.

5. PODJELA PREMA UGRADLJIVOSTI I KONZISTENCIJI

Peta podjela je prema ugradljivosti i konzistenciji betonske mjesavine. Tu imamo tri

stanja:

samougradljiva betonska mjesavina tecne konzistencije /sa vise vode/. Ona je skoro
bez kohezije i plasticnosti. Ona se sama ugraduje, ne treba je zbijati, pa se zato
zove samougradivi

ugradljiva betonska mjesavina plasticne konzistencije /najcesci beton/. Ona

pokazuje izvjesnu koheziju i plasticnost. Dosta uspjesno se odupire segregaciji
odnosno pojavi izdvajanju krupnijih zrna agregata iz mjesavine. Dakle u ovoj
mjesavini je u glavnom svako zrno agregata omotano cementnom smjesom.
Potrebno joj je manje zbijanje i to podrazumjeva utrosak energije vibratora,
previbratora, tj. Razlicitih masina za ugradjivanje.

Tesko ugradljiva betonska mjesavina krute konzistencije. To je beton spravljen sa

minimalnom kolicinom vode da opkoli zrna agregata. Ove betonske mjesavine
podlijezu segregaciji /izdvajanju zrna/. Fakticki bez kohezije i plasticnosti za njihovo
ugradivanje je potrebno veca energija, pa zato nosi naslov tesko ugradljiva smjesa.
6. PODJELA PREMA NACINU UGRADNJE I OBRADI BET.MJESAVINE

Sesta podjela je prema nacinu ugradnje i obradi betonske mjesavine.

a) Prvi je rucno nabijen beton

b) Drugi je vibrirani beton. Za vibriranje betona ima razlicitih vrsta elektricnih

vibratora, razlicitih oblika do vibracionih stolova.

c) Treci je centrifugovani beton

d) Cetvrti je pneumatski nabacen beton

e) Peti je punjeni beton mora biti dobro izmedu tecne i plasticne konzistencije

f) Sesti je vakumirani beton. To je beton koji se ugradi, pa se na ugraden beton

poloze gusce mreze, fine mreze i blagim vakumom se izvuce dio vode, ali usput se
izvuce i malo cementa pa se on spravlja sa vecom kolicinom cementa.

g) Sedmi beton je podvodni beton teski beton.

7. PODJELA PREMA NAMJENI

(1)Beton visokih ranih cvrstoca karakterise primjena cementa, aluminijskog
cementa kao La Farge, da vezuje normalno /pocetak vezivanja je normalan/. Ali
on za 24 sata postigne cvrstocu kao beton normalni za 28 dana spada u
brzovezujuce, razvija visoke temperature, hidratacija mu je jaka. Takav beton se na
velikim gradilistima cuva pod kljucem.

(2)Drugi je jednozrni beton. To je kategorija lahkih betona. Radi se sa agregatom

jedne frakcije.

(3)Treci je krupnozrni beton. To je beton spravljen sa agregatom krupnoce iznad

32mm za teske konstrukcije,a cesto se koristi za zaustavljanje vode na temelje i kod
rjesavanja klizista.

(4)Vodonepropusni beton, beton velike gustoce, tesko ga je napraviti. Koristi se za

bazene.

(5)Beton otporan na djelovanje mraza, za vanjsu upotrebu

(6)Beton otporan prema agresivnim uticajima ili razlicitih kiselina. Najcesce su to

Fero betoni sa dodacima celicnih opiljaka,...

(7)Beton otporan na habanje

(8)Vatrootporan beton

(9)Specificna vrsta su hidrotehnicki betoni namjenjeni za brane, za puteve

(10) Beton otporan prema zracenju. Tu spada vidan beton, goli beton, ne
malterise se i ne obraduje, za njega se koristi kontinuirani cement.
(11) Siporeks beton lahki beton karakterise sljedece: da su oni namjenjeni
da pored svoje nosivosti zadovolje u pogledu termickih i zvucnih otpornosti. Pa ih
djelimo na izolacione zapreminska tezina im je mala od 0,3 0,8t/m3, velike su
poroznosti da bi bili dobri izolatori, a malih su cvrstoca. Druga vrsta su nosivi lahki
betoni zapreminske tezine 0,8-1,8t/m3. Imaju poboljsana izolaciona svojstva ali su i
nosivi. Ove vrste betona mozemo podjeliti i po nacinu na koji u njima stvaramo
poroznost. Dakle prisustvo zraka zavisi veliki broj osobina od nacina stvaranja te
poroznosti. Jedan nacin stvaranje te poroznosti da ih pripremamo sa lahkim
agregatima kao npr. sa prirodnim agregatima kao sto je kamen plovucac, pa
vulkanski dimovi, vulkanski pepeo. Drugi nacin stvaranja je vjestacki agregati medu
koji spada prvenstveno glina da se pogodnim metodama pod djelovanjem visokih
temperatura i pritiska glina ekspandira i stvore se zrnca gline. Najcesi naslov nosi u
Evropi Keranzit beton. Treca vrsta je kada ekspandirate skriljac. Cetvrta vrsta - U
betonsku smjesu dodajete dodatke najcesce razlicite vrste aerosola, pa dobiva se
AERISANI BETON ili celijasti beton ili pjeno beton.

SIPOREX BETON

Siporeks je proizvod od kamenog pjeska, siliciovog dioksida. Kada se kamenom

pjesku doda cementa, aluminijevog praha, zajesa se natrijevim hloridom NaOH2 /ne
smije se raditi sa vodom/ i proizvodi se u velik tablama. Siporeks se ne proizvodi u
blokovima vec u tablama razlicitih debljina, pa se reze na dimenzije bloka. Pored
siporeksa, durisol to je mjesavina cementa i otpadaka mehkog drveta /jelovina,
smrekovina, hrast; bukva se ne smije koristiti/, pa se stvore izolacione ploce cija je
vrijednost da u takve izolacione ploce ne ulazi mis.
Predavanja od 24.10.2007

8. PODJELA PREMA VEZIVNOM SREDSTVU

Normalni betoni

Vecinom prirodni agregati krecnjackog, dolomitnog, silikatnog porijekla. Prema

primjeni vezivnog sredstva djele se na betone sa primjenom cementa:

CEM I portland cement / bez dodataka izraden od 95-100% klinkera

CEM II portland-kompozitni cement

-portland cement sa troskom

-portland cement sa silikatnom cadji

-portland pucolanski cement

-portland cement sa letecim pepelom

-portland cement sa zearenim skriljcom

-portland cement sa krecnjakom

-portland kompozitni cement

SVI OVI CEMENTI MORAJU SADRZAVATI MIN 65% KLINKERA

CEM III metalurski cement / izraden od 36-95% troske visoke peci

CEM IV pucolanski cement / izraden od 65% klinkera i 35% pucolana ili

45% klinkera i 55% pucolana

CEM V kompozitni cement / izraden od klinkera, troske visoke peci,

pucolana i leteceg pepela

Druga kategorija je beton sa specijalnim cementima sulfatno otpornim betonom sa
aluminatnim???? Cementom /La Farge/ i na drugu vrstu betona je vezivno
sredstvo /nije cement/ nego sinteticke smole i to posebna vrsta sintetickih smola
koje mogu da se mijesaju sa vodom. Ili se rade vrsta betona sa kompletno vezivnim
sredstvom smolom, a pokretac vezivanja nije voda.

U teske vrste spadaju beton sa agregatom prirodnog porijekla /teski agregati/. U njih
se eventualno dodaju celicni opiljci ili opiljci olova.

Ovi su betoni nastali da zadovolje potrebu zastite od radioaktivnog zracenja. Najbolji

zastitnik od radioaktivnog je olovo. Olovo je tesko i skupo. Gdje god postoji
mogucnost u objektu preporucuje se izvedba zakona zastite od zracenja teskim
betonima velikih dimenzija.

Jos jedna vrsta teskih betona je vakumirani beton gdje se preko mreza izvadi voda i
u betonu ostaje onda minimalna kolicina vode.

Posebna vrsta su podvodni betoni. Potkategorija ovih betona je posebna vrsta

betona u slanoj vodi /morima/. Najjednostavniji nacin je spustanje betona u vodu po
kosini. Ovdje je velika opasnost da se izapere sav cement. Niz kosinu spusta se
beton polako. Drugi nacin je jednostavan, da se smjesa cementa i agregata stavi u
poseban sanduk koji ima dva vratasca, sanduk sa izmjesanim cementom i
agregatom i spusti se u vodu na samom mjestu ugradnje, otvore se obadvoja vrata
sanduka i tako citava smjesa iscuri na mjesto izgradivanja za manje objekte. Za
vece objekte koristimo ugradivanje sa cijevima koje mogu biti pomicne ili
nepomicne. Ako su nepomicne, to je sistem kontraktora. Cijev se spusti na dno,
puna je vode. Prv iput se napuni smjesom cementa i agregata iz sanduka, podigne
se na pola od 1m od dna i sa gornje strane se puni betonskom smjesom.

PRABAB propisuje projektnu dokumentaciju koja se radi paralelno sa izvedbenom

dokumentacijom. 1) projekat konstrukcije. Kvalitet svih betona na gradilistu
odreduje se projektom konstrukcije a na osnovu tehnickih uvjeta koji su ponudeni za
izvodenje betonskih radoba na gradilistu. Zavisno od statickih, tehnickih i
eksploatacionih uvjeta za sve armirane i nearmirane betone propisuju se sljedeci
elementi.
1) marka betona ili klasa betona po novom, za svaku konstrukciju ili element
odnosno vrstu betona, MB ili klasa betona daje se za najjednostavniju konstrukciju.

2) Druga klasa betona, propisuje i druga svojstva kao sto su

vodonepropusnost, otpornost na mraz, na habanje, otpornost na agrgatne uticaje,
pa govorimo o vrsti. Kad za marku govorimo o vodonepropusnosti jednakih vrsta svi
betoni jednakih osobina iste marke i posebnih osobina bilo na koji nacin da su
postignute pripadaju istoj klasi betona.

Beton jedne klas e ali drugog sastava pripada drugoj vrsti betona. Dakle za istu
klasu moze postojati niz vrsta betona obzirom na primjenjene materijale varirate u
agregatu, masi agregata i kolicini cementa.

Beton se dijeli na dvije kategorije:

1) Beton kategorije jedan beton za koji se najcesce koristi izraz gradilisni

beton, smije se spravljati na gradilistu, marke su od MB10 do MB25. On se ne smije
transportovati niti su potrebna predhodna ispitivanja.

2) Beton kategorije dva obuhvata marke od MB30 pa navise. Sastav ovog

betona odreduje se iskljucivo na osnovu predhodnih ispitivanja u laboratorijama,
potom se kontrolise u tvornici betona. Smije se spravljati samo u tvornicama,
transpotovati mikserima.

Beton i njegove karakteristike od kojih je najznacajnija MB karakterise njegova

cvrstoca na pritisak.
p (max) = p28 dana p2 dana = 0,45 p28 dana

p7 dana = 0,75 p28 dana

Direktivom je propisano u djelu projekta konstrukcije broj ugleda koje treba uzimati
u tvornici. Koliko ugleda treba da zadovolji MB propisuje se u projektu konstrukcije u
dijelu program kontrole kvaliteta i tu je propisano sljedece: u programu kontrolu
definisan je pojam partija betona koja predstavlja kolicinu betona iste klase i vrste
betona koja se priprema i ugraduje pod istim jednakim uvjetima u elemente ili
cjelinu u objektu u odredenom vremenskom periodu. Vremenski period je ogranicen
na jedan mjesec. Prema tome, sve sto se proizvede, odnosno ugradi u konstrukciju
nakon 1 mjesec pa i 1 dan duze pripada drugoj partiji betona. Broj ugleda u partiji
betona ne moze biti manji od 3. Partija je ogranicena sa brojem na 1 mjesec i
brojem ugleda od 3-30.

Da li na gradilistu smije podbaciti beton? U neku ruku smije.

N < 15

Prvi kriterij KRITERIJUM 1 primjenjuje se kad je broj ugleda manji od 15. Ukupan
broj ispitivanja grupise se, n<15, 3 uzastopna rezultata,
X1,X2,X3 = (X1+X2+X3) / 3 = m3

Pr. MB(k) 40 = 42,6+39,0+40,2 / 3 = m3

m3 MB + k1

x1 MB k2

*gdje je k1 = k2 = 3N/mm2
Predavanja 31.10.2007

KRITERIJUM 2:

15 n 30

G = (mn-xi)2/n0 mn = svi ugledi u jednoj partiji / odnosno u trajanju od 30

dana

xi = pojedinacni ugled

mn MB + 1,26

xi MB 4 N/mm2 (Mpa)

KRITERIJUM 3:
Sn = (mn-xi)2/n-1 mn MB + 1,3Sn

xi MB 4 N/mm2 (Mpa)

Ukoliko na gradilistu broj pejedinacnih ugleda ima neodgovarajucu vrijednost marke,

komisija moze da odobri da se na mjestima gdje imamo nagativnu vrijednost marke
izvrsi naknadno utvrdivanje marke putem dvije metode.

metod bez razaranja primjenjuje se na svim osjetljivim dijelovima konstrukcije,

gdje bi uzimanje uzoraka ostetilo konstrukciju - Metod SKREROMETAR - ultra
zvuci

metod sa razaranjem metod vadenja ugleda tzv. kernova 5, 10, 15

Projekat konstrukcije odreduje se MB, klasa betona, broj partija betona, program
kontrole kvaliteta sastojaka koji se dijeli na 2 diejla:

- kontrole proizvodnje betona

- kontrole saglasnosti sa uvjetima projekta konstrukcije i projekta betona

Partija betona predstavlja kol. iste klase i vrste betona koja se priprema i ugraduje
pod jednakim uvjetima u neku konstruktivnu cjelinu u objekat ili koja se ugradi u
odredenom vremenskom periodu.

Iz svake partije betona uzima se prema ucestalosti koju propisuje projektant, broj
ugleda.

Jedna partija ne smije se odnositi na vremenski period koji je duzi od 1 mjesec i ona
shodno propisanim uvjetima ne moze imati manje od 3 niti vise od 30 ugleda.

Direktivom, odnosno pravilnikom za beton propisano je da se pored projekta

konstrukcije radi i tzv projekat betona.

Projekat betona slijedi iz projekta konstrukcije. Ovaj projekat vecinom radi izvodac
radova i on se sastoji od sljedecih elemenata:

daje sastave betonskih mjesavina, kolicine i tehnicke uvjete za postizanje

projektovane klase betona.

daje plan betoniranja, organizaciju i potrebnu opremu.

Nacin transporta i ugradnje betonskih mjesavina.

Nacin njegovanja betonskih mjesavina.

Program kontrolnih ispitivanja svih sastojaka betona.

Program kontrole betona

Uzimanje ugleda

Ispitivanje betonske mjesavine

Ispitivanje betona po partijama

Sadrzi plan montaze elemenata

Projekat skele za slozene konstrukcije ukoliko nije dat u projektu konstrukcije.

Ukoliko izvodac radova ima svoj projekat oplate i specijalne vrste oplate.

Projekat betona ne izraduje se za individualnu gradnju i gradnju manjih prizemnih

zgrada, shupa i uz dozvolu za gradnju se to naglasava.

BETONSKI POGON

Kontrola betona propisana je da se obavlja u betonskom pogonu i nakon sto beton

bude dopremljen na gradiliste. U betonskom pogonu vrsi se kontrola sastavnih
dijelova betona, agregata. Ne smije biti mastan, bez odpadaka. Agregat nam mora
biti tako deponovan da ne prima naknadno vodu. To znaci da mora biti deponovan
na podlogu pod nagibom. Agregat istih frakcija ali razlicitih kamenih por ne smije
biti deponovan zajedno.
Cement se moze, a i najcesce se transportuje do tvornice betona hermeticki
zatvoren u kontejnerima i zasticen od naknadnog primanja vlage. A ukoliko se u
vrecama doprema, on mora biti pokriven i da bude onemoguceno naknadno
primanje vlage.

Predavanja 14.11.2007

Mora biti najmanje po jedan ugled za svaki dan betoniranja.

Na 150m mjesavina ili 100m betona mora biti jedan ugled (kocka 15/15 ili cilindar
15/30).

Minimalno tri ugleda za jednu partiju betona i jos najmanje jedan uzorak iz svakog
znacajnijeg elementa konstrukcije. Ukoliko se beton proizvodi u pogonu propisano je
da agragat mora biti deponovan odvojeno po frakcijama. Ne smije se mjesati
agregat istih ferakcija razlicitih porijekla (npr. krecnjacki sa dolomitnim) i ne smije se
zaprljati.

Cement koji prede starost od 3 mjeseca bez obzira da li je na gradilistu okretan,

mora se ponovo ispitati i dokazati da nije izgubio svoja svojstva.

Skladistenje cementa mora biti tako rjeseno, mora se obaviti da budu uskladistene,
cement podjeljen po vrstama, mora biti odvojeno uskladisten po klasama i iz iste
fabrike.
Da bi tvornica bila deklarisana kao tvornica betona, mora imati kapacitet 15m po
satu.

Ukoliko na gradiliste stigne armatura koja u sebi nema ppratecu dokumentciju pored
tvornicke dokumentacije onda se na gradiliste mora postupiti prema sljedecim: na
svaki 100t armature uzima se 10 slucajno odabranih ugleda za ispitivanje; za svaku
kolicinu preko 100t za 10 sljedecih tona......

Armatura se mora transportovati na taj nacin da tokom transporta i odlaganja mora

biti zasticena od korozije.

Prilokom trnasporta mora se narocito osigurati svako mjesto zavarenog spoja, mora
se paziti da ne izbrisu oznake armature, kod transporta mreza armaturnih i sklopova
ne smije doci do deformacije. Armatura ne smije biti masna, zablacena, ne smiju se
na njoj pojaviti ljuske korozije. Mora se u beton ugraditi prema projektu, a polozaj se
obezbjedjuje ugradjivanjem dozvoljenog broja granicnika i podmetaca, a ako se
postavlja na tlo, izravnujuci sloj betona ne smije biti manji od 5 cm. Pocinkovani i
celicni elementi ne smije doci u kontakt sa armaturom.

Ugradjivanje betona
U nacelu projektant ne predvidja prekide u betoniranju. Ukoliko prekid postane
nuznost onda se mjesta nastavljanja betoniranja moraju posebno pripremiti i mora
se dokazati da na njegoovm prekidu nece biti diskontinuiteta u kvalitetu.

Betoniranje u tlu posebni uvjeti betoniranja:

Kada je temperatura manja od 5C nastaju posebni uvjeti betoniranja na niskim

temperaturama

Kada je temperatura veca od 30C nastaju posebni uvjeti betoniranja na visokim

temperaturama

Cement-za betoniranje u zimskim uvjetima ne preporucuje se cement koji u sebi

sadrzi manje od 50% C3S(calij silikat). Nasi cementi,25 i 35 jedva to zadovoljavaju.

Ako imamo lahke betone,oni su porozniji imaju vise vode. Beton prije jednog
smrzavanja mora imati najmanje 50% klase MB. Ukoliko je izlozen djelovanju mora
imati MB. Kada se za vrijeme mrazeva skida oplata on se mora zastititi. Njega
betona mora trajati najmanje sedam dana.

Pitanje na testu-----Beton se smije unositi u konstrukciju u maximalnoj

debljini(visina) sloja od 70cm.

Kod prvih zahladjenja u zimskim danima i pri blagim mrazevima do -5,betonu

se pored pazljivog odabira dodaju dodaci(aditivi)koji blago ubrzavaju ocvrscavanje.

Glavni princip je da se strogo postuje upustvo dodataka ili aditiva. Glavna brana ili
zastita betona je da se ne smije svjezem betonu dodati ni gram vise vode nego sto
je predvieno vodocementnim faktorom,s tim da se sva kolicina vode prisutne u
agregatu odbija od kolicine vodocementnog faktora.
Ukoliko se beton ugradjuje u element konstrukcije vecih dimenzija visine,sloj pada
betona ne smije biti veci od 1,5m.

Preporucuje se unosenje u sloj 30-40cm s tim da kada se unese sl.sloj i kada se vrsi
njegovo vibriranje,ovaj donji sloj se mora revibrirati.

Koje su mjere koje mi poduzimamo pri betoniranju u posebnim uputama:

NA NISKIM TEMPERATURAMA

Postoje dva osnovna principa: to je podgrijavanje komponenti betona i grijanje

smjese betona zasicenom parom. Daleko najbolji efekti se postizu grijanjem
zasicenom parom.

Prvi nacin je da grijemo vodu koju smijemo zagrijati do 100C. Ako podgrijavamo
vodu, dolazi do velikih gubitaka na povrsinama. Ali mozemo postici odredene efekte
ukoliko temperature dnevno ne rastu.

Drugi nacin je grijanje agregata. Najveci je problem da kontrolisemo zagrijanost

agregata - sitnog i krupnog, jer cement ne smije doci u kontakt sa agregatom koji je
zagrijan vise od 50C.

Metoda grijanja svjezeg betona zasiicenom vodenom parom tokom mjesanja,

betonska smjesa se grije predajom toplote kondenzovane pare na komponente. Za
30 sec temelji se moze podici na 60 - 70C. Betoni se moraju dobro zastiti prije
ranih mrazeva.

NA VISOKIM TEMPERATURAMA

Visoka temperatura ubrzava vezvanje cementa. Javlja se potreba za

vodocementnim faktorom- cvrstoca. Javljaju se pukotine. Posljedice-pad cvrstoce
betona,povecano zatezavje, los izgled.

Predavanja 21.11.2007

Postavljanje sintetickih folija mora se obaviti 15mm (1cm najmanje) iznad povrsine
betona. Ljeti su to bijele, zimi crne folije. A onda iznad toga 5cm dignuti drugu foliju
da bi se zarobio zrak unutra.

Direktiva nam nalaze odreene postupke pa da vidimo koji su to objekti koje treba
analizirati.

Sve tribine na sportskim objektima , zatvorenim i otvorenim, sve krovne

konstrukcije veceg raspona od 30m i jos svi sistemi prefabrkovanih montaznih
elemenata koji se prvi put primjenjuju, sve konstrukcije sa novim tehnickim
postupcima i dalekovodni sistemi.
Probno opterecenje konstrukcije se obavlja nakon sto se ustanovi predhodni kvalitet
svih elemenata konstrukcije. Probno opterecenje moze biti staticko ili dinamicko.
Velicina probnog opterecenja je kod statickih ispitivanja 100% opterecenje od
konstrukcija normalnog.......

To opterecenej se obavlja na nacin da se na konstrukciji nanosi teska opterecenja.

Statickom opterecenju podlijezu npr. svi mostovi, a ono se na najjednostavniji nacin
obavlja da u odredenoj brzini kamioni natovareni projektovanom tezinom sa
odredenom brzinom nalijezu na konstrukciju mosta.

ALEX

...., a nacin da zadrzimo zemljiste da se ne orusava prilikom kopanja je primjena

suspenzije koje najcesce nosi naziv fluid, mulj ili ....

Fluid ili suspenzija se dobiva mjesavinom vode i smjese betonita zadanih osobina
koje mora zadovoljiti slijedece osobine: gustoca odnosno zapreminska tezina treba
da bude 1-2 kg/m (gusca od vode). Ovakva gustina ce nam dati hidrostaticki
pritisak na stranice .... koji ce ce zaustaviti orusavanje zemlje u rov.

Fluid mora da sadrzi i slijedecu osobinu: da posjeduje permanentnu i ..... vodenastu

suspenziju ovog krutog stanja i to usljed svog mehanickog gibanja. Pocetno stanje
ove suspenzije fluida postize se jednostavnim mirovanjem.

ALEX
Pravilnik za beton je predvidio i rokove za odrzavanje objekta. Odrzavanje objekta
se obavlja u sljedecim terminima:

- svakih 10 godina za stambene objekte

- svakih 5 godina za industrijske i javne objekte

svakih 2 god. za mostove

U ovim zadanim terminima mora se izvrsiti sljedece:

- Vizuelni makroskopski pregled uz obavezno snimanje svih pukotina i naprslina

- Kontrola ugiba svih glavnih nosivih elemenata

- Kontrola armature njenim otvaranjem

TEHNOLOGIJA DIJAFRAGME / Zavjesa, izrezi u stjenama

Narocito je omogucila rekonstrukciju / interpolaciju objekata, pogotovo velikih,
javnih, u zatvorenom zemljistu gradskih cjelina (u Sarajevu prvi put na objektu
Skupstine).

Princip je da se iskopa vertikalni uski rov velike dubine pocev od povrsine terena, a
nacin i mogucnost kopanja je sa dva metoda:

- Zahvatne kosare za kopanje grejferi

- Metod sa mocnom opremom za busenje. Rov koji kopamo je minimalne sirine

bez ............ ............ da oteti zemljiste i kom kopamo. Ovo omogucava prirodnu
ravnotezu rubova iskopanog rova.

Dijafragme dijelimo na dvije osnovne skupine:

- Antifiltracione

Imaju namjenu da zaustave tokove podzemnih voda (da omoguce gradjenje u

podrucju podzemnih voda) i to u odredjenom pravcu.

- Konstruktivne

Poret toga sto sprjecavaju dotok podzemne vode, gradjevinske jam eprihvataju
opterecenje iz razlicitih pravaca.
Mogu biti od materijala zavisne od uvjeta na terenu, glino-betonske, ab panela.

Prvi potez je da se iskopa siroki iskop gradevinske jame. Ta gradevinska jama je

samo 1,5m iznad nivoa podzemne vode i onda idemo u dijafragmu. Vrsimo iskop
rova dubine 1,0m da bi uradili betonsku uvodnicu. Po betonskoj uvodnici ce nam se
kretati masina za kopanje dijafragme. NA toj betonskoj uvodnici uradimo kolovoz za
kretanje masine ili ako nam ne treba, uradimo tvrdu podlogu. Potom krenemo puniti
uvodnicu sa fluidom i zaustavimo orusavanje. Fluid ude i u povrsine i nema vise
orusavanja materijala.

Ako radimo ab zavjese postavljamo granicne cijevi lamela. Prvo sto cemo uraditi
spusticemo dvije cijevi, potom poceti betonske lamele, pa cemo preskociti jednu,
postaviti cijevi, pocnemo betonirati trecu.

Nakon toga se vrsi armiranje najcesce sa MAG ili MAR mrezama i onda idemo sa
betoniranjem.

ALEX

Koja je funkcija betonske ........? ona sprijecava urusavanje tla u zoni oscilacije nivoa
suspenzije. ............................... trasa masine za iskop.

Evakuacija podzemnih voda iz gradjevinske jame:

- Princip kosine gradjevinske jame, sto je najjednostavniji princip. Sa

primjenom i dubinskog i povrsinskog odvodnjavanja vode.
- Zagatima konstrukcija najcesce od drvenih dasaka kojom osiguramo
koisne jama a primjenjuje se sa povrsinskom odvodnjom na manjim objektima.

- Metod nepropusne .......... napravimo nepropusno dno gradjevinske jame

razlicitim ............ smjesama napravimo ................ smjesu na tlu gradjevinske
jame. ....... ili uradimo sa zagatima. Rijetko kada sa ..............

- Metod sa vjestackim isusivanjem

2.cas

Betoniranje pod vodom jedan od metoda ..... podzemne vode.

Metod odvodnjavanja vode iz jame dijelimo na 2

Povrsinsko odvodnjavanje

Dubinsko odvodnjavanje
Povrsinsko odvodnjavanje moemo primjeniti kad imamo stjenovito tlo, sljunkoviti tlo
ili cak kad imamo gusti pjescar kamen ili grubi isprani pijesak.

Osnovni princip povrsinskog odvodnjavanja vode iz jame je da se voda iz jame

skuplja u sistem osobnih kanala, a potom se iz tih kanala svede u bunare. Iz ovih
sabirnih bunara najjeftinije je vodu evakuisati prirodnim gravitacionim cjevovodima
ili je ispumpavati. Osnovni princip je da se voda odvede dalje od gradevinske jame.

Nazalost ovaj princip ne mozemo primjeniti ako nam je tlo sitni pijesak ili kad imamo
kosinu gradevinske jame sastava zemljista gdje ima pjeska pa se kosina obrusava u
jamu ili kad imamo tlo koje se rastace.

Odvodnja vode metodom povrsinskog odvodnjavanja je jeftinije, objektivno je

ogranicenje sa max 6m ispod nivoa podzemne vode, a ako imamo sitnije tlo onda
max 1-2 m ispod kote podzemne vode. Kanali kojima odvodimo vodu su dubina 1-
1,5 m sa padom od otprilike 1%. Vodu prihvatamo u bunare na svakih 100 m, a opet
zavisno kolike nam je zapremine bunar (min 1/1, 2/2m).

Dubinsko odvodnjavanje je osnovni princip da se sva voda skuplja u veci broj

pojedinacnih bunara, crpnih mijesta koji se smjeste po citavom obodu gradjevinske
jame. Svi bunari se usisnim cjevovodom sa postrojenjima za ispumpavanje vode
spoje medjusobno u sistem, a ako imamo objekat koji ima manju gradjevinsku jamu
taj sistem ce biti na jendom nivou a ako imamo dublje temelje sistem na dvije
etaze. Uz primjenu odgovarajucih pumpnih postrojenja voda se prvobitno mora
sniziti na kotu od 0,5 m ispod projektovane kote nivoa gradjevinske jame.
Metode koje primjenjujemo pri dubinskom smrzavanju, najbolji metod je primjena
vrcenih bunara. Njihov profil je 200 600.

Oni se postave na razmak 3-5m. Ako imamo sitnije pjeskovito tlo. A ako imamo
krupno tlo onda mogu biti na razmaku do 20m.

Metod je metod crpnih igala - ako nam je tlo manje propusno.

Umjesto bunara koristimo cijevi i to profila 38 52. Njih moramo perforirati na od

prilike 1m od kote zemlje, postavimo ih na rastojanju od prilike 60-120cm, spojimo
ih na usisni cjevovod koji je najcesce profila 200mm.

Metod je tzv. vakumske crpne igle.

One se moraju primjeniti ako imamo tlo male propusnosti. Metod je baziran na
principu da se u citavom usisnom cjevovodu stalno odrzava podtlak koji se
obezbjeduje sa posebnom usisnom pumpom ili uredaj spojen na pumpu. Zabijavani
nivo se u principu mora odrzavati djelovanjem atmosferskog pritiska koji onda
pritisce vodu smjerom podtlaku u crpnoj igli.
Metod je dubokokopanih bunara koji je skup metod i koji se rijetko primjenjuje.

Prednosti dubinskog odvodnjavanja:

Svaka gradjevinskan jama sa stabilnim kosinama i dnom gradjevinske jame. Nagib

svih kosina moze biti strmiji, manje kopanja, manja kolicina materijala. Moguca je
primjena strojeva sa visokom produktivnoscu. Posebna je vrijednost da su radnici
sigurniji, te se zahtjeva zaatitna oprema. Ovaj metod se moze primjeniti ako imamo
sipak materijal.

Nedostatak:

Crpljenjem sa ovom metodom nivo podzemne vode se snizi na daleko sirem

podrucju nego ............ povrsina. Posljedica su oduzimanje vode na okolnim
poljoprivrednim podrucjima, a i oduzimanje vode za snadbjevanje ljudi. Kod ove
metode mora se ostvariti veca kota snizenja vode, crpi se veca kolicina i time rastu
troskovi. Crpljenjem sa mocnim pumpama crpe se i sve sitne cestice, sto moze
rezultirati slijeganjem tla na sirem podrucju i ostetiti druge objekte na podrucju
citave depresivne krive. Sam postupak zahtjeva specijalnu opremu, sto povecava
troskove. Pumpna postrojenja moraju biti snadbijevana energijom bez zastoja pa
moraju biti obezbjedjena sa dva izdvoje izvora energije (nafta i plin uz struju).
Uz projektnu dokumentaciju sastavni dio cini projekat dubinskog snizavanja vode
koji mora da sadrzi proracun filtracione kolicine vode za priblizno srednje stanje
nivoa podzemnih voda. Drugo, da bi mogli odrediti broj crpnih bunara/igala morate
imati ovaj proracun kolicine vode. Morate istraziti i dati u projektu oblik ........ krive
koja ce vam nastati nakon sto iscrpite vodu na sirem podrucju i posljedice koji jce
ona izazvati na okolne objekte. Morate dati raspored bunara i crpnih igala oko .....
jame. Morate dati dimenzije bunara, vrste filtera kojim zaustavljate evakuaciju
(cistih) cestica.

Masincu morate dati prijedlog pumpi. Karakteristike i projekat crpne stanice sa

obaveznom specifikacijom rezervnih???? Dijelova, dajete spisak masinske opreme.
Narocito je znacajan projekat evakuacije vode. Morate dati plan kontrolnih mjerenja,
morate dati hitne mjere u slucajevima havarije kada imate neocekivan dotok vode ili
kvar na pumpama.

ALEX
Predavanja

28.11.2007.

Znaaj mehanizacije za izvoenje radova

Graevinska proizvodnja na gradilitu mehanizacijom, poveava kvalitet gradnje,

rokove izvoenja, sigurnost radnika, kontinuitet i ekonominost graenja. Maina se
sastoji od pogonskog, prenosnog i radnog dijela.

Podjela strojeva za rad je na :

runi alati

runo-mehanizovani alati mala mehanizacija, male mjealice, male dizalice isl.

Povezvanje maina u strojni sistem, lanac je od velikog znaaja. Kada napravimo

strojni sistem, nabavljamo opremu gradilita, posuujemo to je potrebno i vodimo
evidenciju o svemu.
Neki radovi, kao npr. zemljani radovi, betonski radovi, ab radovi su vrlo dobro
mehanizovani, dok su neki zavrni radovi prije svega malterisanje, slabo
mehanizovani.

Pokazatelj iskoritavanja mehanizacije definie, odreuje ponuaa:

1. mehanoopremljenost odnos vrijednosti angaovanih maina podijeljen sa

vrijednosti radova izvoenih tim mainama, a daje se za godinu ili mjesec. Kada
uporeujemo dva izvoaa, onaj koji ima vii ovaj pokazatelj bie izabran da izvodi
radove.

2. stepen zahvata odnos obima radova mainskim putem podijeljen sa obimom

ukupnih radova na gradilitu. Npr. za zemljane radove:

Ukupan obim = 1000 m3 iskopa

- mainama se kopa 900 m3

- runo se kopa 100 m3

Stepen zahvata 900/1000 * 100% * 90% radova se radi mainama

stepen energije suma svih instalisanih snaga graevinskih maina podijeljena sa

brojem zaposlenih radnika
stepen iskoritenja mehanizacije stvarno utvreno utroeno vrijeme maine,
podijeljeno sa normiranim vremenom rada maine

stanje mehanizacije momentalna vrijednost podijeljena sa nabavnom vrijednou

amortizacija

strojevi za iskop:

- bageri

- dozeri

- buldozeri

- skrejperi

- grejderi kopaju na uskom dijelu

strojevi za ugraivanje tla:

- vijci

- abe slue za nabijanje

strojevi za melioraciju i obradu kosina graevinske jame nabijaju zemlju da ne

doe do odrona krtice

strojevi za betonske i zidarske radove

strojevi za izradu agregata razne vrste drobilica

strojevi koji sortiraju frakcije agregata i transportuju ih

strojevi za rezanje kamena na kamenolomima

strojevi za spravljanje maltera (frakcija 0-8) i betona (frakcija 0-32)

strojevi za zavrne radove:

- povrinske obrade

- pneumatski i elektrini ekii

- strojevi za mainska ukucavanja

- strojevi za mainske vijke

strojevi za transport :

- mikser

- kolosijek ili postolje za kran

strojevi za dizanje :

- kranovi

- dizalice
- utovarivai

- viljukari

U prospektu za strojeve imamo sljedee podatke:

tip stroja

tehnike karakteristike:

teoretski uinak stroja Ut da je se samo informativno

pravi uinak stroja Utn tehniki uinak max optereenja pri neprekidnom radu
stroja bitno je gdje se radi, npr. kameno ili glinovito tlo

praktini uinak stroja Up na osnovu njega vrimo izbor jer je to prosjean uinak
stroja, ali njegov neprekidni rad uzima u obzir i pauze za rad i pauze onoga ko
upravlja strojem, ovaj podatak se izraava kao norma uinka

Stroj moe raditi kao ciklini sastoji se od produktivnog i neproduktivnog dijela.

Npr. svaka betonska mjealica radi kao ciklini stroj

Ut = Q x n / 1000 (m3/h)

N = 3600sec / Tc - broj ciklusa

Tc = tu + tm + ti (sec) - trajanje ciklusa

tu vrijeme utovara, tm vrijeme mjeanja, ti vrijeme istovara

Praktini uinak stroja moramo umanjiti za odreene koeficijente, npr. ako radimo sa
agregatima, rastresitost materijala je razliita kod sitnog i krupnog agregata. Kod
cementa imamo krupnije i sitnije zrno pa moramo korigovati.

Ukupan troak (cijena kotanja stroja) CF, nabavna cijena fiksni troak i drugi
trokovi koji se dodaju ako ga kupimo, a to su:

- troak amortizacije

- troak investicionog odravanja

- troak kamate

- osiguranje stroja

Jednokratni troak stroja Cj sastoji se od osposobljavanja stroja za rad:

- doprema stroja na gradilite

- izrada kolosijeka, montaa stroja

- prikljuenje na instalacije

- sertificiranje ispravnosti
- demontaa stroja i transport

Varijabilni troak Cv trokovi rada stroja:

- tekue odravanje

- troak pogonske energije struja, plin, gorivo

- maziva za podmazivanje

Troak radne snage obavezan u vidu rukovaoca stroja. Kada se obraunava troak
mehanizacije u to je uraunat i rukovaoc stroja, on se iznajmljuje zajedno sa
strojem.
Predavanja 05.12.2007.

-beton se njeguje najmanje 7 dana. Poslije nabavimo pamune hasure i koristimo

kao oplatu. Postavljanje sintetikih folija mora s eobaviti minimalno 15 mm iznad
povrine betona. Ljeti su bijele a zimi crne, a onda iznad toga 5 cm dignuti drugu
foliju da bi se zarobio zrak unutra i stvorio toplinski prelaz.

OBJEKTI PODLOZNI PROBNOM OPTEREENJU (po PBAB)

-Od ab konstrukcija svi mstovi raspona preko 15 m podljezu probnom optereenju.

Kanske staze, nosivosti vee od 5 T, rezervoari, silosi, bazeni, tribine nasportskim
objektima, krovne konstrukcije raspona pr3eko 30 m, svi sistemi prefabrikovanih
montanih elemenata ako se prvi put upotrebljavaju, konstrukcije sa novim
tehnolokim postupcima.

-probno optereenje see obavalja nakon to se ustanovi predhodni kvalitet

elemenata konstrukcije. Probno optereenje moe biti statiko i dinamiko. Veliina
probnog ptereenja kod stat. Optereenja je 100% optereenje koje konstrukcija
normalno podnosi. Na konstrukciju se nanose teke oplate (vree cementa npr).
Stat. Optereenju podljeu svi mostovi. PBAB je predvidio rokove za sve odravanje
objekata sljedeim terminima ; svakih 10 godina za sve stembene objekte, 5 g za
industrijske objekte i javne obj, svake 2 g za mostove. U ovim zadatim terminima se
mora izvesti sljedee: vizuelni makroskopsi pregled snimanja pukotina, prslina i
njihovih veliina. Mora se izvriti kontrola ugiba elemenata a gdje imamo agresivnu
sredinu mora se izvesti zatita.

TEHNOLOGIJA DIJAFRAGMI

-omogula je rekonstrukciju tj interpolaciju objekata pogotovo velikih objekata,

javnih zatvorenih zemljita gradskih cjelina.

Princip je da se iskopa uski rov velike dubine poevi od povrine terena, a metod
nain i mogunosti kopanja ja sa 2 metoda.

Prvi je da imamo zahvatne koare (grejfere) a drugi je sa monom opremom za

buenje terena. Rov je minimalne irine bez potresa i vibracija da oteti zemljite u
kojem kopa a nain osiguranja zemljita od obruavanja je primjena suspenzije koa
najee nosi naziv fluid, milj ili isplata. Fluid se dobija mjeavinom vode i betonita
zadatih osobina koja moraju zadovoljiti: - gustoa treba da bude 1-1,2 kg/m3. ove
gustine e nam dati hidrostatiki pritisak na stranice rova. Fluid mora i da zadri i to
da posjeduje permanentnu i povratnu masu svog krutog stanja . poetno stanje
fluida postie se morovanjem i to omoguava prirodnu ravnoteu iskopanog rova.
Dijafragme djelimo na dvije osnovne grupe. Prva je na ANTIFILTRACIONE i na
KONSTRUKTIVNE. Prve slue da zaustave tokove podzemnih voda . druge pored toga
to speravaju dotok podzemnih voda prihvataju i optereenje razliitih smjerova i iz
razliitih pravaca. Mogu biti zavisno od uvjeta na terenu glineno betonske,
armiranobetonske i od ab panela.

- prvi potez je da se iskopa tzv iroki iskop graevinse jame. On je 1,5 m

dubine. Vrimo iskop ravno dubine 1 m da bi uradili tzv betosku ????uvodnicu????.
po njoj e se kretati maina za kopanje dijafragme. Na njoj radimo kolovoz za
kretanje maine ili tvrdu podlogu. Onda krenemo puniti uvodnicu sa fluidom .
kopamo potom duboki rov za dijafragmu. Ako radimo ab dijafragmu postavljamo
granine cijevi lamela.

- Poslije se radi armiranje MAR mreama

FUNKCIJA BET UVODNICE- spreava uruavanje tla u zoni oscilacija nivoa suspenzije
i slui kao trasa maine za iskop.

REKONSTRUKCIJA I SANACIJA OBJEKATA

Sanitarni prikljuci su u novim objektima pomjerljivi a u starim nisu zbog

konstrukcije. Finansiranje rekosntrukcije je veoma znaajno kao i finansiranje
pravljenja novih objekata. Ona je znaajna kada se radi o hitorijski vanim objektima
ili o urbanistikim cjelinama. Vijek objekta je 80 100 g. Pdsistemi objekta nemaju
taj vijek trejanja ak i kao su bili na suhom imaju manji vijek trajanja. Trei problem
je investiciono odravanje kada se nije pristupilo popravkama. Rekosntrukcije se
rade iz razloga stvaranja manjih a funkcionalnijih prostora, oteenja nastalih zbog
vlage smoga ili greki u projektu, i zastarjelosti primarnog i sekundarnog sistema.
Zemljotres u skoplju pokazao je da se opeka ponaa udno. Proizaao je propis o
seizmikom projektovanju . mora postojati horizontalni sistem koji e povezati
konstrukciju. Uvijek se mora mjenjati oprema koja tehnoloki zastarjeva.

Ako napravim klasifikaciju radiva onda imamo:

- sa stanovita veliine zahvata - rekonstrukcija koja bitno zadire u nosivi

kinstr. Sistem objekta i tu se radi o promjeni itave zgrade. Trai temeljito
istraivanje radova materijala i tehnologije izvoenja.

- Rekonstrukcija sekundarnog sistema zgrade. Manje je sloena ne zadire u

nosivi sistem zgrade. Radi se o premjetanju pregradnih stjena i otvora radi
dispozicije , ali nastupaju katastrofalne greke kada se zid od 12 cm premjesti na
sred raspona.

Kod rekonstrukcija se javlja problem tehnike dokumentacije-recimo kada ona ne

postoji.

Problem snimanja je mnogostruk vrlo zahtjevan i odgovoran. Ako raspolaemo

djelovima teh. dok. Opet treba izai na teren i izvriti snimanje.

PREDNOST ZATEENIH PRIMARNIH SISTEMA U ODNOSU NA MOGUNOST

REALIZACIJE

Radi se o tradicionalnom sistemu gradnje. Nema problema pri otvaranju nosisvh

sistema da bi pristupli rekonstrukciji . rekonstrukcija ovih obj. Je daleko laka od
skeletnih sistema . treba naglasiti da se prilikom rekonstrukcije neki dio materijala
moe iskoristiti.pojedini materijali drvene kosntrukcije kamen, opeku- moemo opet
iskoristiti.
PRISTUP PREKONSTRUKCIJI

Nakon dobrih analiza prvo je da se preferiraju materijali malit teina, a naroito ako
je u pitanju nadziivanje, da ne bi dolo do slijeganja . osnovna pogreka je dodatno
optereenje temeljnih konstrukcija. Treba potivati sve propise o seizmikom
graenju.

REALIZACIJA-TEHNOLOKI PROCESI

Bez obzira na cijenu potrebno je dati prednost brzini graenja . kod nje apsolutno
izbjegavati mokre postupke. Ako radimo ab konstrukcije najmanje se mora ekati 28
dana- tehnoloka pauza. Primjenom materijala za suhu gradnju siporex, durisol,
heraklit, gipsanihelemenata i ploa na bazi drveta skrauje se vrijeme gradnje.
Naroito se mora dokazati otpornost na poar.

POEANJE KAPACICTETA INSTALACIJA

Izbor tehnikog i tehnolokog procesa kada smo preferirali suhe procese, izbjegavali
upotrebu tepkih materijala i postigli zahtjeve o sejzinosti objekta i na kraju doli
do izvoenja radi se studija:
dokazati da emo osigurati susjedne objekte dok traje naa gradnja

zatita stanara, zatita prolaznika a posebno kod zatite stanara paziti da se kod
skidanja krovne konstrukcije ne napravi vea teta koja se ne moe namiriti
bojenjem ili pranjem pokvaenog parketa jer doe do oteenja namjetaja.

posebno se vre istraivanja dali je isplativije sve stanare za vrijeme rekonstrukcije

iseliti. Ukoliko se radi o industrijskim objektima mora se nai premjetaj da
proizvodnja ne stane.

Radovi se moraju raditi u vie smjena. Plaanje se ne vri na bazi normi nego na
bazi uinka.

Za porebe donoenja odluke o rekonsttrukciji postoje priznati svijetski kriteriji koji

zavise o starosti objekta i novanim sredstvima za izvedbu objekta. Da bi se
obrazloila ekonominost mora se napraviti trokovnik igradnje novog objekta
priblino jednakog kvaliteta, pa dati iznos trokova rekonstrukcije. Vai kriterij da je
isplativo finansirati rekonsttrukciju iji su trokovi manji ili jednaki trokovima
graenja novog objekta. Ovaj kriterij daje prednost rekonstrukciji postojeeg
objekta jer ustvari raspolaemo sa strukturom objekta koja prestavlja priblino 50%
inicijalnih uloga. Potivanje arhitekonskih principa obavezno je kod svih
rekonstrukcija izizev velikih historijskih objekata.

OVDJE MI FALI NASLOV

Najvaniji dokument je STANDARAD iz '67 godine koji je standard za izraunavanje

povrine i zapremine zgrade. On je JUS U02 100 /1966g. Kod analize cijena na
objektu znaajni su slijedei objekti, kategorija objekata po vaeoj kategorizaciji
objekata. Ustanovljena cijena objekta i ocjena koliko jo vremena objekat moe da
slui. Od velikog znaaja je stanje primarne konstrukcije i ugraenih materijala. U
zemljama tranzicije tj zemljama nae bive drave najvea vrijednost je lokacija
objekta.

Postoje 3 metode gdje se primjenom ovih kriterija moe sraunati tzv istroena
vrijednost objekata i ona se tako i zove. Jedna od ovih metoda je i linearna metoda.
Primnenjuje se za najjednostavnije zgrade, sa slabijom opremeljenou. Ta metoda
dat e nam istroenu vrijednost objekta : IV=Nx(1-V/S)=LINEARNA
METODA
N-vrijedanost objekta u novom stanju

V- presoatlo vrijeme trajanja objekta

S-mogua ukopna trajnost objekta

Za komplikovane objekte imamo druge dvije metode.

KVADRATNA METODA : IV=Nx(1-S/V)

Naj bolja je UNGROVA METODA: IV=Nx(1-SxV+S/2S) dobija se kompletnija

istroena vrijednost.
PRIPREME ZA REKONSTRUKCIJU

Temeljno odrediti stanje objekta sa primarnom konstrukcijom , sekundarnom

konstrukcijom , stanje stolarije. Potom kapacitet instalacija. Saniranjem utvrdi se
stanje temeljne konstrukcije. Projektovati osiguranje susjednih objekata .
predvidjeti sve zatitne skele naroito sa uline strane, ukoliko se odvija prooces,
donjeti odluku da li prekinuti proizvodnju da li iseliti stanare, a naroito obezbjediti
objekat od prodora atmosferilija pri rekonstrukciji krova. Problem ruenja djelova
objekta je vrlo velik i moraju s epotovati sljedei principi.

ruenje raditi po dnevnoj svijetlosti izuzev ako se rui jezgra objekta

proces organizacije rada i faza je vrlo znaajna i uvjetovana tehnologijom.

prije procesa ruenja iskljuiti sve instalacije

izvesti zatitne skele iznda komunikacija

radnici koji rade na ruenju ne plaaju se po normi nego po vremenu provedenom

na radu. Velika opasnost moe nastati prilikom ruenja konzola pa ih treba dobro
poduprijeti prije ruenja. Ako su pojedinani objekti nekad je preporuljivo koristiti
explozivno punjenje. Isprojektovati proces rada da se radi kontinuirano u 3 smejene.
Proces rekonstrukcije objekta mora se vriti pod strunim nadzorom i rukovoenjem
ako se u procesu ruenja oslabi stabilnost djelova koji stoje oni se moraju dobro
osigurati podupiranjem. Sve horizontalne kosntrukcije na kojima se oslanjaju neke
druge procesa ruenja ne smije biti.

Dakle ne smiju biti odstranjenje prije nego se obavi ruenje svih vertikalnih
primarnih konstrukcija iznad njih.
Ruenje zidanih vertikalnih konstrukcija visine vee od 4 m smije se obaviti samo uz
koritenje skela. Prilikom ruenja balkona vijenaca mora se paziti da se oni ne
urue usljed opterecenja odpadnih materijala koji se tu deponuju. Odstranjivanje
uruenog matreijala ne smoje biti slobodnim padom. Moraju se napraviti pogodni
transporteri, drveni ili gumeni, a anaroito se mora voditi rauna da se vri prskanje
mlazevima vode da se ne stvara obla praine. Grede od drveta metalni nosai
moraju se transprortvati sa visine dizalicama i uvati jer mogu posluiti svrsi opet.

KORITENJE

Specifikacija e pokazati unutarnji kvalitet sastavnih djelova kao i na kraju itavog

objekta . ni sami nacrti ni specifikacija ne mogu samo opisati tehnike zahtjeve
objekta. Mogu to samo kao cjelina. Specifikacija sadri opis i upute kak postii
unutarnji kvalitet sastavnih djelova objekta i itavog objekta. Detaljan opis
onemoguuje manje greke, tj dolazak do nesporazuma izvoaa i projektanta gdje
uglavnom projektanat plaa. Specifikacija moe biti nekad samo kao dokaznica
mjera, ope priznato ime je bill of kvantitas, a kada uz dokaz mjera tj predmjer
unesemo i cjene po jedinici mjere m m ili m ili komada i to pomnoimo dobijemo
projektne specifikacije a to nosi ime ppredmjer i predraun radova. Opisni dio
tehnike dokumentacije tj predmjer sadri sve vrste radova predviene projektom.
Radovi se svrstavaju sljedeim redosljedom:

graevisnki radovi

zanatski radovi

radovi na instalacijama

radovi na opremanju objekta

-GRAEVINSKI RADOOVI sadre sve radove predviene na objektu i djele s ena
grube radove temelje, nosive zidove i stubove, meuspratne konstrukcije, serklai
grede, krovove i krovne pokrivae. Unutranji zavrni radovi djele se na pregrade,
ugraivanje prozora unutranju obradu, spoljnju obradu, podove, uziivanje vrata,
stepenica i na kraju ostale radove.

zanatski radovi sadre zbirne pozicije radova i kvalifikuje se sljedeim redom.-

vrata, prozori, ostale spoljne obrade, betonski podovi, drveni podovi, ostale podne
konstrukcije, keramika ab stepenice i ostale radove.

Radovi na instalacijama djele se na vodovod i kanalizaciju, elektr. Instalacije,

mainske instlacije i ostale gdje spadaju plinske i instalacije dobivene za
zagrijavanje na drugi nain itd.

PREDMJER I PREDRAUN VEZANI SU ZA NACRTE.

-predmjer i predraun isti su svugdje. U prvom djelu na 4 papiru prva treina je

opisni dio u drugoj treini je jedinica mjere, a u treoj treini je ukupno kotanje. U
opisnom djelu piu se dimenzije.

Obiljeavanje temelja vri se tako da se obiljei itava duina bez obzira na

presjecanje,uvlaenje i ispade. Prvo se obiljee temelji jednog pravca prema profilu
a potom drugog pravca. Temelji od opeke, kamena ili nabijenog betona obijeavaju
se malim slovima t1,t2...

Od ab obiljeavaju se T1,T2...

Izraunavanje kubature temelja vri se sabiranjem temelja istog presjeka pa zbir

mnoimo sa P presjeka. Nosivi zidovi i stubovi obiljeavaju se tako da se nevodi
rauna o presjecanju,ispadima i uvlaenju. Stubove samce treba obiljeiti svaki
posebno. Nosivi zidovi obiljeavaju se sa Z1,Z2...Izraunavanje kubature vri se
sabiranjem duina zidova,pa dodamo po svim spratovima i pomnoi se sa debljinom
zida. Mjerenje visine zida mjerodavno je ako se uzme duina od gornje ivice
meuspratne konstrukcije do donje ivice serklaa tog zida. Otvori u zidu odbijaju se
tako da se uzmu minimalne zidarske dimenzije otvora a izraunavanje kubature isto.
Svi isti otvori se saberu uzme povrina itd. Meuspratne konstrukcije obiljeavaju se
po vrsti materijala . linija se nacrta po dijagonali i na njoj se pie. Drvene
meuspratne konstrukcije oznaavaju se sa d1, d2 itd... ako su montane onda su
N1, N2... puna ab konstrukcija r1,r2... izraunavanje povrine meuspratnih
konstrukcija se obavlja da se uzmu mjere svijetlijeg otvora nad kojim je konstrukcija.
Prvo sve jednakih raspona a onda se ide od veih ka manjim. Ramovske konstrukcije
se obiljeavaju sa R1, R2 ... serklai od abs e obiljeavaju da se uzme serkla i
sa nosivim zidom na kojem lei, obiljeavanje se vri S1 S2... tako npr iznad tida Z1
lei serkla S1. kubatura ab serklaa vri se na isti nain. Sve istih duina nad
zidovima iste debljine pa se pomnoe sa zbirom duina zidova i sa visinom zidova.
Kubatura ab greda obiljeava se sve u jednom pravcu.

Krovna konstrukcija se obiljeava zavino od pokrova. Ukoliko je crijep onda je Kc1..

ako je ravni krov onda je Kr1... krovni pokriva obiljeava se linijama po dijagonali
horizontalne projekcije krova. U suprotnom pravcu obiljeavaju se krovne
konstrukcije od vanjske do vanjske ivice krova (strehe) obiljeavanje crijepa
C1,C2...ako je ravni krov na kome je izolacija onda je r1, r2... pregradne plohe mogu
biti od opeke obiljeavaju se 1, 2,,3... od opeke 1...ako su pregrade od lahkih
ploa 1....drvene pregrade 1d(ovo d je gore u indexu) . malterisanje plafona i
unutarnjih zidova ne obiljeava se na nacrtima. Povrina malterisanja za plafone
uzimaju se zbirne povrine svih etaa. Za unutranje povrine zidova uzimaju se
zbrni zidovi istih duina i visina pa to puta broj prostorija pa se kod svih otvora koji
su manji od 3m ne vri odbiljenje. Odbijaju se otvori vei od 3m . Kod fasada se
ispadi i udubljenja do 0,5 m izvan ravni fasade ne oduzimaju.

Podovi se obiljeavaju kraticama P (parket), K(keramika) itd...

PREDAVANJA 12.12.2007.
Rekonstrukcija-trokovi manji za 50%

StANDARD IZ 1965.GOD. ZA IZRACUNAVANJE POVRINA I ZAPREMINA ZGRADE jus u

02.100/1966 (MNOZENJEM KORISNIH POVRSINA I ZAPREMINA)

Kod analize cijena:

-ustanovljena starost analizom objekata

-ustanovljeno vrijeme za koje objekat sluzi svrsi

Osnovno je stanje primarne konst. I ugradjenih materijala.

3 metode izracunavanja vrijednosti objekta:

-linearna-najjednostavnija-stambene zgrade (slabija opremljenost)

I.V.=N(1-V7S)=linearna metoda

-kvadratna-komplikovanije

I.V.=N(1-S2/V2)
-ungrova I.V.=N(1-(SV+S2)72S2)

Rekonstrukcija

-TEMELJITO STANJE OBJEKTA

-STANJE I KAPACITET INSTALACIJE

-SONDIRANJEM-STANJE TEMELJNE KONST.

-OSIGURANJE SUSJEDNIH OBJEKATA

-SVE ZASTITNE SKELE-NAROCITO SA STRANE ULICE

-ZA INDUST. OBJ. ZAUSTAVLJANJE PROIZVODNJE I ZASTITA OD ATMOSFERILIJA

-RUSENJE DIJELOVA OBJEKTA

-VRSITI PO DNEVNOJ SVIJETLOSTI

-PROCES ORG.RADA ZAVISI OD TEHNOLOGIJE

-ISKLJUCITI SVE INSTALACIJE

-ZASTITNE SKELE IZNAD SAOBRACAJNICA

-RADNICI SE NE PLACAJU PO NORMI UCINKA , NEGO PO VREMENU PROVEDENOM NA
GRADILISTU

-KONZOLE TREBA DOBRO PODUPRIJETI PRI RUSENJU

-ZA POJEDINACNE OBJEKTE-RUSENJE EKSPLOZIJOM

-PROCES RADA-U 3SMJENE

-REKONSTRUKCIJU VRSITI POD STRUCNIM NADZOROM I RUKOVODJENJEM

-SVE HORIZONTALNE KONSTRUKCIJE SE RUSE POSLIJE RUSENJA VERRT.KONST. KOJE

SE NALAZE IZNAD NJIH

-RUSENJE ZIDANIH KONST h>4 m VRSI SE UZ KORISTENJE SKELA

-ODSTRANJIVANJE PORUSENIH EL. VRSI SE TRANSPORTERIMA, A NE SLOB. PADOM I

TO UZ POLEVANJE VODOM ZBOG PRASINE

NOSACI OD DRVETA SE MORAJU ZASTITITI.

SPRAVLJANJE NORMI

Norme su skup svih operacija koje definiu utrosak rada, materijala i rad svih
maina na nain da doemo do podataka koliko je radnika, vremena i maina
potrebno ili ve imamo.

Norme su dole iz Njemake. One definiu utroak ivog rada i ta mjerila o utroku
ivog rada izraenog u satima, ali na tehniki nain (1h i 12 min, 1h i 15 min), kada
se zbroje ta doba, dobije se vrijeme predvieno za rad. Norme su prihvaene od svih
zemalja. Sve zemlje dopunjuju norme sa uvoenjem novih tehnolokih postupaka,
materijala i sl. Norme se sastoje od elementarnih normi, a na osnovu njih i njihovom
sintezom na odreeni graevinski proces, dobije se kompleksna ili operativna
norma.
Najbitnije norme su norme vremena i uinka.

NORMA VREMENA oznaava utroak vremena po jedinici proizvoda,

propisuje kvalitetu i ona je data sumom vremena po jedinici proizvoda.

Nv zidanje 1 m3 zida opekom (NF i OB)

Nv vrsta maltera (kreni, produni), npr kreni malter 3,2 h zidara VI

grupe, kvalifikacija zidara najnia I....V kvaliteta, 1,1 h radnika grupe.

NORMA UINKA predstavlja koliinu proizvoda za odreeni vremenski

period (najee za 1 smjer rada)

Nu = 1 as/Nv = 1/3,20 h (m3 = cca 0,31 m3/h

Nu = 8h/3,20 h/m3= cca 2,50 m3/1smjeni rada

KNJIGA NORMI - u normi vremena ukljuuje se sama operacija i to vrijeme se

zove produktivni ili normirani rad. Tu je ukljuen koristan rad, odmor koji je ope
prihvaen u svijetu od 30 min, a moe biti poveano, i predvia neizbjene prekide
na radu za koje niko nije kriv.
 PRVA GRUPA NORMI JE GN200 (zemljani radovi) unutar kojih se nalaze radovi na
izradi ravnih krovova (ljunak).

DRUGA GRUPA SU GN301 ( grupacija zidarskih radova, lomljeni kamen do

najfinijih radova- silikatna opeka, fasadni zidovi i sl.)

TREA GRUPA JE GN400 obuhvata sve ono to se odnosi na betonske, armirano-

betonske i postupke armiranja.

ETVRTA GRUPA JE GN600 (sve tesarske konstrukcije)

Posebne odjeljke normi ini podruje rada maina koje je u GN900 i GN1000 (rad
krana).

Posebno podruje su NORME MATERIJALA. Za izradu AB zida marke MB 30 nalaze

se norme potrebnog cementa. U normama materijala za izradu bilo kojeg proirvoda.
Mora se pored potrebnog materijala dati i uee gubitaka, npr rasipanje materijala
i zato se norma materijala daje u vidu utroka materijala koji mora obuhvatiti
koliinu istog materijala koji ulazi u proizvod, normu doputenih otpadaka i normu
doputenih gubitaka. Pojedini gubici, dobrim organizovanjem, paljivim radom,
mogu se izbjei (npr. Razbijanje opeke), ali ima pojedinih gubitaka koji se ne mogu
izbjei (npr. kod rezanja materijala na standardne dimenzije).
 U normama su dati podaci za svaki elemen, npr ica za vezanje armature i oni
su mjerodavni za itav svijet.

Normu materijala izraavamo u m3 (zid), m2, m', u komadima ili u itavom

proizvod (siporex blok).

RAD MAINA

U normi za rad svake maine, nikad se nee dati rad same main, on je dat
uvijek zajedno sa onim kvalifikovanim radnikom koji upravlja mainom.

Rad maine dat je prema uslovima u kojima maina radi. Npr. kod zemljanih
radova ako radi rovokopa, dati su uvjeti da li ona radi na mokrom ili suhom
zemljitu ili radi u sipkom materijalu ili kamenu.

Za svaku mainu precizno je odreeno da li radi pod punim optereenjem, npr

da li dizalica die element velikih dimenzija a male teine ili obratno.

Da bi bili u stanju da odgovorimo tehnolokom procesu, ulazimo sa radom

maine sa njenim tehnikim podacima i uvijek ulazimo bez obzira da li je maina
nae vlasnitvo ili se iznajmljuje, ulazi se sa rukovaocem maine.