ANALIZA SPROVOENJA PROPISA I SMJERNICA U OBLASTI SIGURNOSTI

PJEAKOG SAOBRAAJA
ANALYSIS OF THE IMPLEMENTATION OF REGULATIONS AND GUIDELINES IN THE AREA OF
PEDESTRIAN TRAFFIC SAFETY

Prof. dr. Fadila Kiso,Fakultet za saobraaj i komunikacije Sarajevo

Samira abanovi, MA in. saob. i kom., Fakultet za saobraaj i komunikacije

Kategorizacija rada: Pregledni nauni rad (Review article)

UDK656.142
625.712:34

SAETAK: Sigurnost cestovnog saobraaja moe se definisati kao stanje drutveno

prihvatljivog rizika. Problem sigurnosti ranjivih korisnika koji ukljuuju djecu, pjeake,
bicikliste nije odgovarajue tretiran u evropskoj saobraajnoj politici pa tako ni u Bosni i
Hercegovini. Saobraajni planeri su u zadnje vrijeme napravili pozitivne pomake u
pogledu poboljanja mobilnosti i protonosti cestovnih motornih vozila pri emu se nije
dovoljno vodilo rauna o sigurnosti i pristupanosti ranjivih korisnika. ovjek kao uesnik
u saobraaju sa osobnim znaajkama, psihofizikim osobinama, obrazovanjem i kulturom,
najodgovorniji je subjekt koji utjee na taj rizik. Pjeaci spadaju u kategoriju
najugroenijih uesnika u saobraaju i bez obzira na uzrast i ivotnu dob ponekad nisu
svjesni koliko zbog nepoznavanja i nepotivanja saobraajnih propisa ili nepromiljenih
postupaka mogu doprinijeti nastanku saobraajne nesree odnosno sudjelovati u njoj. Za
veu sigurnost pjeaka u saobraaju potrebno je promijeniti niz elemenata od
obrazovanja, preventivnih aktivnosti i djelovanja na svijest ovjeka, pa do represivnih
aktivnosti kao krajnje mjere u stvaranju vee sigurnosti cestovnog saobraaja. Samo
takav pristup moe izmijeniti sliku stradanja na naim cestama. Rad je usmjeren na
sigurnost ranjivih korisnika cestovnog saobraaja. Izvrena je analiza provoenja propisa
u oblasti sigurnosti ranjivih korisnika cestovnog saobraaja, rizici kojima su izloeni ranjivi
korisnici cestovnog saobraaja kao i mjere zatite.

KLJUNE RIJEI:Sigurnost u saobraaju, pjeaci, regulativa.

ABSTRACT:Road traffic safety can be defined as being socially acceptable risk. The
problem of security of vulnerable users including children, pedestrians, cyclists is not
properly treated in European transport policy and therefore not in Bosnia and
Herzegovina. Traffic planners have recently made positive progress in terms of
improvingmobility and traffic flow ofthe road motor vehicles while the safety and
accessibility of vulnerable users has not been sufficiently taken into account. Man as a
traffic participant with personal characteristics, mental and physical characteristics,
education and culture, is the most responsible entity that affects this risk. Pedestrians fall
into the category of the most vulnerable traffic participants, regardless of their age,
butsometimes they are not aware of how much due to ignorance and disrespect of traffic
regulations or reckless actionsthey can contribute to the occurrence of a traffic accident
or be a part of it. For greater safety of pedestrians in traffic it is necessary to change a
series of elements, from education, prevention activities and effects on human
consciousness, to the repressive activities as a extreme measure to create greater road
traffic safety. Only such an approach can modify the image of suffering on our roads. The
work is focused on the safety of vulnerable road traffic users. An analysis of the
implementation of regulations from the field of vulnerable road traffic users safety, risks
to which they are exposed,as well as their protection measures was conducted.

KEYWORDS:Traffic safety, pedestrians, regulations.

UVOD

Primljeno / Received: 24. 05. 2015.Prihvaeno/Recenzirano /Accepted/ Reviewed: 05. 06.

2015.
Jedna od kljunih odrednica cestovnog saobraaja svake drave je i sigurnost u
saobraaju. U svakoj je ljudskoj aktivnosti prisutan rizik, no daleko najvei je upravo u
cestovnom saobraaju, u kojem uestvuje praktino svaki ovjek.Brza urbanizacija koja
dovodi do poveanja broja gradskog stanovnitva i duine putovanja, te nagli porast broja
vozila i neodgovarajua infrastruktura kao i neadekvatno ponaanje svih uesnika u
saobraaju imaju za posljedicu poveanje broja nesrea na cestama. Godinje u svijetu
gine oko 1.3 milijuna (>3.000 svaki dan), a u Europskoj uniji oko 40.000 ljudi (Archer,
2007;World Health Organization, 2011). Gotovo polovina (46%) poginulih na cestama
svijeta ine ranjive skupine: pjeaci, biciklisti i motociklisti (World Health Organization,
2012). U posebno nepovoljnom poloaju su pjeaci, kao najugroenija kategorija uesnika.
Pjeak je ravnopravan uesnik u saobraaju kao i vozilo. Najvei dio ukupnog saobraaja
otpada na pjeake, pa su zato oni i najugroenija grupa uesnika u saobraaju. Najvee
opasnosti im prijete od strane vozaa motornih vozila sa kojima se susreu u zajednikom
saobraajnom prostoru. Guve na pjeakim prijelazima, esto nepotivanje saobraajnih
propisa u pravu prvenstva pjeaka, sve to utjee da pjeaci kao slabiji trpe jae koji
nikako ili pak rijetko ispotujupjeaka. Pogotovo su kritini pjeaki prijelazi preko veih
raskrsnica i bulevara, gde se esto deava da apsolutno niko od vozaa ne stane da
propusti pjeaka, gdje su pjeaci preputeni sami sebi i na sopstvenu odgovornost trae
povoljnu priliku kako bi preli ulicu na pjeakom prijelazu, koji je vidno obiljeen, ali koji
se ne potuje. Kao posljedica toga svakodnevno se mogu uti vjesti o nesreama, gde je
veliki broj onih u kojima su pjeaci rtve. Sigurnost saobraaja u velikoj mjeri zavisi, kako
od ponaanja vozaa, tako i od ponaanja pjeaka u saobraaju. Shodno tome,
poznavanje stavova i ponaanja pjeaka moe pomoi u razumijevanju potreba ove grupe
uesnika u saobraaju. Ovo je naroito bitno za donosioce mjera prilikom unapreenja
bezbjednosti saobraaja.

1.ANALIZA PROPISA I SMJERNICA U OBLASTI SIGURNOSTI PJEAKOG

SAOBRAAJA

Po definiciji pjeak je lice koje uestvuje u saobraaju a ne upravlja vozilom, niti se

prijevozi u vozilu ili na vozilu, lice koje vlastitom snagom gura ili vue vozilo, runakolica,
djeije prijevozno sredstvo, bicikl, bicikl sa motorom ili pokretna kolica za nemona lica,
lice u pokretnoj stolici za nemona lica koju pokree vlastitomsnagom ili snagom motora,
ako se pri tome kree brzinom ovjeijeg hoda, kao i lice koje klizi klizaljkama, skijama,
sankama ili se vozi na koturaljkama. Pjeaci su najbrojnija kategorija uesnika u
saobraaju, najsporiji inajmanje zatieni,ali dovoljno pokretljivi da se u sluaju potrebe
zaustave ili uklone sa kolovoza bre i lake nego bilo koje vozilo. Pravilno ponaanje
pjeaka u saobraaju, meusobna tolerancija izmeu pjeaka i vozaa jedno je od mjerila
stepena saobraajne kulture i uslov bezbjednog odvijanja saobraaja.

1.1.Obvezujui propisi i smjernice za ponaanje pjeaka u saobraaju

Propisima su regulisana pravila kretanja pjeaka, koja ih obavezuju na paljivo i oprezno

kretanje kako bi se izbjegle saobraajne nezgode. U naselju, ako idete pjeice, za svoje
kretanje prvenstveno morate koristiti trotoar ili drugu odreenu povrinu pogodnu za
kretanje pjeaka (pjeaka staza).
 Slika 1. Raspodjela prostora za motorni i pjeaki saobraaj u profilu saobraajnice

Slika 2. Kretanje pjeaka trotoarom

Slika 3. Pjeaka staza

Po pravilu, pjeak ne smije da se kree i zadrava na kolovozu. Ukoliko u naselju na putu

nema trotoara ili drugih povrina pogodnih za kretanje pjeaka, pjeak smije da se kree
kolovozom. Ako se pjeaci kreu kolovozom, moraju da se kreu to blie ivici kolovoza i
to vrlo paljivo, tako da ne ometaju ili ne spreavaju saobraaj vozila.Na javnim putevima
van naselja, na kojima nije propisom ili saobraajnim znakom zabranjeno kretanje
pjeaka, a za kretanje nemaju drugih pogodnih povrina, pjeaci smiju da se kreu uz
lijevu ivicu kolovoza u smjeru kretanja, tako da vozilima dolaze u susret (pjeaci vide
vozila i vozai vide pjeake). Izuzetno od ovog pravila, pjeak moe da se kree desnom
stranom kolovoza samo kada je za njega takvo kretanje bezbjednije (nepregledna krivina,
provalija, usjek, zasjek, odron).Kada se pjeaci kreu kolovozom u grupi treba da hodaju
jedan iza drugog. Ako se kreu jedan pored drugog dovode u opasnost i sebe i vozae
vozila koji ih moraju obii.Uz desnu ivicu kolovoza u smjeru kretanja mora da se kree:
organizovana kolona pjeaka kao i pjeak koji gura runa kolica, bicikl, laki motocikl ili
motocikl, te lica koja se kreu u invalidskim kolicima.Svakodnevno pjeaci razliitih
uzrasta smrtno stradaju ili postaju invalidi u saobraajnim nezgodama, koje se dogaaju
danju ili nou, ili u vrijeme smanjene vidljivosti. Jedan od glavnih razloga zbog kojih se te
nezgode dogaaju je slaba uoljivost pjeaka, pogotovo ako nose tamnu odjeu. Pjeaci
jasno vide svjetlo vozila i s vee udaljenosti te pretpostavljaju da i njih vozai vide,
meutim, to nije tano.Kada se kreu kolovozom na javnom putu van naseljenog mjesta,
nou i danju u uslovima smanjene vidljivosti, pjeaci bi trebali biti opremljeni
svjetloodbojnim prslukom.Dijete, ako se kree nou kao i prilikom smanjene vidljivosti po
kolovozu, neosvjetljenog ili slabo osvjetljenog puta mora imati na vidnom mjestu (na
kolskoj torbi, odjei, obui,... ) obiljeja sa retroreflektujuim karakteristikama. Nou,
kolona pjeaka mora biti obiljeena s prednje strane svjetlom bijele ili ute boje, a sa
zadnje strane svjetlom crvene boje.

Slika 4. Kretanje organizovane kolone pjeaka nou

Opasnost za pjeake na putu predstavljaju raskrsnice i prelaenje s jedne na drugu stranu

kolovoza, a naroito pred kolama, javnim zgradama, igralitima i svuda gdje je velika
gustina saobraaja, a prijelaz pjeaka est. Pjeak je duan da prijelazi preko kolovoza i
biciklistike staze paljivo i najkraim putem, nakon to se prije stupanja na kolovoz uvjeri
da to moe da uini na bezbjedan nain. Kolovoz je najbezbjednije prijelaziti na
denivelisanim prijelazima ("paserele" i podzemni pjeaki prolazi). Pjeaki podzemni
prolazi ili nadzemni prijelazi najsigurniji su za kretanje pjeaka. Meutim, ima dosta
pjeaka koji ih nerado koriste zbog njihove duine (penjanje i silaenje), te prelaze
nepropisno ispred vozila na kolovozu, to je veoma opasno.

Slika 5. Podzemni prolaz Slika 6. Nadzemni prolaz paserela

Ako u blizini nema denivelisanih prijelaza, kolovoz je najbezbjednije prelaziti na

semaforizovanom obiljeenom pjeakom prijelazu, pa potom na obiljeenom pjeakom
prijelazu.Na putu koji ima obiljeene pjeake prijelaze "zebre" ili posebno izgraene
prijelaze, odnosno prolaze za pjeake, pri prelaenju puta, pjeak je duan kretati se tim
prijelazima, odnosno prolazima, na dostupnoj udaljenosti do 100 m. Na pjeake prijelaze
-"zebre", ne treba stupati bezbrino i iznenada, prije stupanja obavezno treba obratiti
panju na brzinu i udaljenost vozila od pjeakog prijelaza. Pjeaci koji prijelaze kolovoz
na raskrsnici na kojoj se saobraaj regulie pomou semafora duni su da postupaju
prema svjetlosnim znakovima na semaforu.Pjeak koji namjerava prei preko kolovoza na
mjestu gdje ne postoji obiljeeni pjeaki prijelaz ne smije stupiti na kolovoz ako time
ometa saobraaj vozila. Prilikom prelaenja kolovoza na raskrnicama bez pjeakog
prijelaza, pjeak mora, prije stupanja na kolovoz naroitu panju obratiti na udaljenost i
brzinu vozila koja mu se pribliavaju. Za pjeaka na raskrsnici opasnost predstavljaju i ona
vozila koja skreu ili zadravaju smjer kretanja.Na mjestu gdje nema zebre", kolovoz
treba prelaziti najkraim putem (pod pravim uglom u odnosu na uzdunu osu puta). Kada
se kolovoz prelazi dijagonalno", put prelaska je dui i opasniji.
 Slika 7. Najkrai put prelaska kolovoza

Prije stupanja na kolovoz na kome se odvija dvosmjerni saobraaj, potrebno je stati na

trotoar ili ivici kolovoza, pogledati prvo na lijevu, papotomnadesnustranu, osmotriti blizinu
i udaljenost dolazeih vozila. Kada se uvjerimo da su vozila na dovoljnoj udaljenosti
ponovo pogledati na lijevu stranu i kolovoz prijelaziti. Kada pjeak doe do sredine
kolovoza, potrebno je da ponovo pogleda na desnu stranu i bezbjedno pree
kolovoz.Prelazak preko kolovoza pjeak mora otpoeti tako da bude uoljiv od strane
vozaa, odnosno da nije zaklonjen iza parkiranih vozila, drvoreda, zaustavljenog
autobusa, itd.

1.2.Propisane obaveze vozaa prema pjeacima

Obaveza je vozaa da posveti panju pjeacima koji se nalaze na kolovozu ili na njega
nailaze. Voza je duan da u zavisnosti od potrebe smanji brzinu kretanja ili zaustavi svoje
vozilo, a posebnu panju mora da posveti kretanju i ponaanju:
- djece (lopta je izletjela na put,sigurno i dijete tri za njom),
- invalida (potrebno im je vievremena da preu kolovoz),
- starih i nemonih osoba.

Voza ne smije vozilom da presjeca:

- kolonu djece,
- vojnika,
- pogrebnu povorku i svaku drugu organizovanu povorku graana koja se kree po
kolovozu.

Kad prilazi obiljeenom pjeakom prijelazu, voza mora da vozi paljivo i ako treba da
zaustavi vozilo ispred prijelaza. Na dijelu puta na kome se kreu djeca ili su postavljeni
saobraajni znakovi o ueu djece u saobraaju, voza je duan da vozi sa naroitom
opreznou i takvom brzinom, da moe vozilo zaustaviti u sluaju potrebe.Kada postoje
dvije ili vie saobraajne trake u jednom smjeru i ako je voza vozila u desnoj saobaajnoj
traci zaustavio svoje vozilo radi proputanja pjeaka, to mora uraditi i voza drugog
vozila, jer nije dozvoljeno prolaziti i obilaziti zaustavljeno vozilo ispred pjeakog prijelaza.

Voza koji skree na boni put, na ijem ulazu ne postoji obiljeen pjeaki prijelaz, duan
je da skretanje izvri smanjenom brzinom i ne smije da ugrozi pjeake koji su ve stupili
nakolovoz.Ako je saobraaj na obiljeenom pjeakom prijelazu regulisan svjetlosnim
saobraajnim znakovima ili znakovima ovlatenog lica voza je duan da:
- zaustavi svoje vozilo ispred pjeakog prijelaza kada mu je datim znakom zabranjen
prolaz,
- ne ometa kretanje pjeaka koji su ve stupili na pjeaki prijelaz i kada mu je datim
znakom prolaz dozvoljen,
- skree smanjenom brzinom i propusti pjeake koji prijelaze boni kolovoz, i kada je
dozvoljen prolaz.
Voza, ukoliko naie na dio kolovoza koji je prekriven vodom (bara) mora da
usporikretanje i da polako proe tu neravninu.Ukoliko bi velikom brzinom proao kroz tu
neravninu-baru, rizikuje da oteti vozilo jer nema predstavu kolika je dubina te neravnine i
da isprska pjeaka i time ugroziti njegovu bezbjednost jer voza ne smije da ugroava
bezbjednost pjeaka ni na koji nain.
2.ANALIZA POSTOJEEG STANJA

Analiza postojeeg stanja izvrena je putem bihejvioristikog istraivanja vozaa, pjeaka

i biciklista na cesti. Bihejviorizam predstavlja pristup u psihologiji koji se temelji na tvrdnji
da je ponaanje zanimljivo i vrijedno znanstvenoga istraivanja, koje ima za cilj otkrivanje
zakonitosti ponaanja ljudi u odreenim situacijama.Ponaanje se, prije svega, sastoji u
spolja vidljivim miinim reakcijama koje mogu biti sasvim proste, ali i veoma sloene.Svi
bihejvioristiki pojmovi zasnivaju se posmatranju ponaanja. Otuda su osnovni
bihejvioristiki pojmovi dra i reakcija - bezuslovna i uslovna reakcija, kao i pojam
navike.Cilj bihejvioristike psihologije je otkrivanje zakona ponaanja, otkrivanje S - R
veza, tj. utvrivanje zavisnosti ponaanja od odreenih spoljaniih uslova.

2.1.Rezultati bihejvioristikog istraivanja vozaa u cestovnom saobraaju

Terenska istraivanja saobraajne kulture usmjerena su na vozae koji su najvaniji i

potencijalno i najopasniji uesnici u cestovnom saobraaju. Posebno su posmatrani vozai
motornih vozila u blizini obiljeenih i izvan obiljeenih pjeakih prijelaza, kao i nepropisno
parkiranje i zaustavljanje motornih vozila. Teko je i pretpostaviti koliko se puta dogodi u
toku dana da automobil jednostavno projuri, iako pjeak stoji na pola ulice nasred
pjeakog prijelaza. Problem koji jedino moe da se rijei uvoenjem video-nadzora jer
nema toliko pripadnika saobraajne policije koji bi pisali kazne.

Slika 8. Pjeaki prijelaz regulisan iskljuivo horizontalnom signalizacijom

Da bi se sprijeile ovakve situacije, svi vozai treba da obrate posebnu panju na kretanje
pjeaka prilikom prelaska preko obiljeenog pjeakog prijelaza na kolovozu sa dvije ili
vie saobraajnih traka u jednom smjeru, posebno u situacijama kada je u nekoj od
saobraajnih traka, neposredno ispred pjeakog prijelaza, zaustavljeno vozilo.Zakonom
je definisano da, ukoliko na pjeakom prijelazu saobraaj nije regulisan ureajima za
davanje svjetlosnih saobraajnih znakova, niti znacima policijskih slubenika, voza je
duan da prilagodi brzinu vozila. Voza je duan da prilagodi brzinu vozila tako da u
svakoj situaciji koju vidi ili ima razloga da predvidi, moe bezbjedno da zaustavi vozilo
ispred pjeakog prijelaza i propusti pjeaka koji je ve stupio ili stupa na prijelaz ili
pokazuje namjeru da e na njega stupiti. Desetak automobila, jedno iza drugog, gotovo
svakog dana je parkirano na trotoaru. Za saobraajni znak koji zabranjuje parkiranje
izgleda niko ne haje. Parkira se ko kako stigne i gdje se ukae slobodno mjesto.
Automobili koji prolaze nerijetko i po nekoliko minuta stoje dok se nesavjesni vozai
uparkiraju, a sugraani koji prolaze trotarom prinueni su da zaobilaze vozila i da se kreu
kolovozom. Nepropisno parkirana vozila gotovo svakodnevno zadaju glavobolje brojnim
uesnicima u saobraaju, a ogoreni graani kau da im najvie smeta kada zbog vozila
parkiranih na trotoarima moraju hodati ulicom i strahovati da li e ih udariti auto.
 Slika 9. Nepropisno parkiranje i zaustavljanje vozila

Prema Zakonu o sigurnosti saobraaja BiH voza ne smije zaustaviti li parkirati vozilo na
svim ureenim zelenim povrinama, parkovima, trotoarima, i sl. Kazna za ovaj prekraj
iznosi 40 KM. Naalost, ovaj zakon se rijetko potuje kada je parkiranje u pitanju.

2.2. Rezultati bihejvioristikog istraivanja pjeaka i biciklista u cestovnom

saobraaju

Ciljterenskih istraivanja bio je utvrditi koliko pjeaci i biciklisti doprinose vlastitoj (ne)
sigurnosti na cesti. Rezultati ove provjere pokazuju kako, naalost, osim neodgovornih
vozaa koji stvaraju probleme na cesti i ostali uesnici u saobraaju esto izazivaju haos.
Naalost, ova provjera pokazuje da se ne moe govoriti samo o nekulturi vozaa kao
rasprostranjenoj injenici, nego o istovjetnom ponaanju biciklista i pjeaka.Saobraajna
nekultura i nepotivanje propisa kod nas je preesto i prijelaz granice sluaja. Posmatrani
su pjeaci koji, unato sigurnom podhodniku, rizikuju ivot prelazei kolovoz (ulicu) sa tri
saobraajne trake.Uoili smo bicikliste koji ne staju na pjeakom prijelazu unato
relativno slaboj vidljivosti i pjeake koji ne uoavaju biciklistiku stazu i prelaze cestu kada
je crveno.Teko je objasniti zato gotovo 50% pjeaka odbija koristiti pothodnik i odluuje
se na nevjerovatno riskantan i protupropisni manevar pretravanja tri saobraajne trake.
Jo je tee to shvatiti imajui u vidu da je svaki drugi pjeak umirovljenik stariji od 60
godina, koji esto nosi teret namirnica. Takoer je sprovedeno istraivanje da li potuju
pjeaci zeleno i crveno svjetlo na semaforu,te se pokazalo kako veina pjeaka ne eli
ekati zeleno svjetlo, a neki ekaju zeleno pa ve na sljedeem semaforu na istoj
raskrsnici prolaze kroz crveno svjetlo.
 Slika 10. Nepropisni prelazak pjeaka na semaforisanoj raskrsnici

Prema pravilima, pjeaci bi se trebali pridravati svoje zone i maknuti se od biciklistike

staze, dok bi biciklisti trebali koristiti svoju stazu i izbjegavati prostor namjenjen za
kretanje pjeaka. Vidjeli smo pjeake koji hodaju po biciklistikoj stazi, gotovo se sudaraju
sa biciklistimai razmjenjuju teke rijei, takoer i pjeaci esto zaborave da hodaju po
biciklistikoj stazi, bicikli skreu sa nje na pjeaki dio i umalo udaraju pjeake.Ova
provjera ponaanja pokazala je kako negativci nisu samo neki vozai automobila jer se
ini kako je saobraajna nekultura iroko rasprostranjena i meu pjeacima i biciklistima.

3. MJERE ZA POVEANJE STUPNJA SIGURNOSTI PJEAKA

Postojee stanje mogue je mijenjati represivnim mjerama poput eih akcija policije na
kritinim mjestima i veom izvjenou kanjavanja nepropisnog ponaanja, ali i
poboljanjem cestovne infrastrukture kao i odgoj i edukacija: sprovoenje edukativnih
programa od najranije dobi, sistemsko uvoenje saobraajnog odgoja u osnovne i srednje
kole, edukacija odraslih.Mjere usmjerene na ponaanje imaju glavnu ulogu u zatiti
ranjivih uesnika u saobraaju. Nebezbjedno ponaanje moe za nekoliko sekundi da
ugrozi sve napore uloene za postizanje bezbjednosti vozila i odgovarajue infrastrukture.
Nebezbjedno ponaanje moe lako da dovede do smrti ili povreda koje izazivaju trajni
invaliditet.Kada se govori o mjerama usmjerenim na ponaanje, trebalo bi razlikovati
mjere koje su usmjerene na ponaanje ranjivih uesnika u saobraaju (npr., na upotrebu
zatitne opreme), mjere koje su usmjerene na ponaanje ostalih uesnika u saobraaju
(ogranienje brzine, dozvoljeni nivo alkohola u krvi) i mjere koje su usmjerene na
ponaanje svih uesnika u saobraaju (edukacija, kampanje za podizanje svijesti,
prinuda).

3.1. Mjere usmjerene naponaanje ranjivih uesnika u saobraaju

Na samom poetku treba naglasiti da bezbjednost ranjivih uesnika u saobraaju u

velikom stepenu zavisi upravo od njihovog ponaanja. Pored pjeaenja, bicikli, bicikli sa
motorom i motocikli mogu da predstavljaju dobru alternativu za automobile kada su u
pitanju kratka putovanja. Meutim, imajui u vidu njihov vii nivo rizika, od
fundamentalnog je znaaja da uesnici u saobraaju koriste adekvatnu zatitu. Upotreba
zatitinih kaciga (prilikom vonje motornih dvotokaa i bicikala) i usvajanje ispravnog
ponaanja u saobraaju mogu dadovedu do vanih razlika u smislu smanjenja broja
rtava.Ranjivi uesnici u saobraaju predstavljaju vanu komponentu cestovnog
saobraaja, naroito u urbanim oblastima. Oni nisu izuzeti od potovanja saobraajnih
pravila, i veoma je vano da ih paljivo potuju. Ranjivi uesnici u saobraaju trebalo bi da
se ponaaju disciplinovano, na primjer, trebalo bi da prolaze samo kada to dozvoljavaju
saobraajni signali, da izbjegavaju opasne preice i da uine sebe to uoljivijim.

3.2. Mjere usmjerene na ponaanje ostalih uesnika u saobraaju

Ranjivi uesnici u saobraaju dijele prostor na putevima sa ostalim uesnicima u

saobraaju i dolaze u mnoge konfliktne situacije. Stoga je ponaanje ostalih uesnika u
saobraaju bar isto toliko vano koliko i ponaanje ranjivih uesnika u saobraaju, kako bi
se garantovao visok nivo bezbjednosti. Potovanje ogranienja brzine, upravljanje vozilom
samo kada voza nije pod dejstvom alkohola i usvajanje mirnog, neagresivnog stila
vonje, sve to doprinosi bezbjednosti ranjivih uesnika u saobraaju.Agresivno ponaanje
postaje sve vie uobiajeno na putevima i uzrok je mnogih tekih saobraajnih nezgoda
sa ranjivim uesnicima u saobraaju. Prolazak kroz crveno svjetlo, parkiranje na
pjeakim stazama i nezaustavljanje na pjeakim prijelazima veoma su esta ponaanja,
protiv kojih se treba boriti.

3.3.Mjere usmjerene na ponaanje svih uesnika u saobraaju

Mjere kao to su informisanje, edukacija i obuka, kao i kampanje za podizanje svijesti i

stroga prinuda, takoer imaju ulogu u zatiti ranjivih uesnika u saobraaju. Informisanje,
edukacija i praktina obuka od sutinskog su znaaja za sakupljanje stavova, vjetina i
znanja potrebnih za bezbjednu upotrebu puteva, kako od strane vozaa, tako i od strane
ranjivih uesnika u saobraaju, od detinjstva do starosti, ak i kada je teko kvantifikovati
njihov potencijal za smanjenje broja rtava.Pored znanja i vjetina potrebnih za bezbjednu
vonju u optem sluaju, imajui na umu bezbjednost ranjivih uesnika u saobraaju,
kandidate koji ue da voze trebalo bi posebno obuiti da prepoznaju situacije sa kojima se
mogu suoiti ranjivi uesnici u saobraaju i tako izloiti riziku, kao i da reaguju na ove
situacije na nain koji dovodi do minimalnog rizika, uz naroito obraanje panje na
ograniene sposobnosti djece, starijih osoba i osoba sa smanjenom pokretljivou.
Kampanje imaju vanu ulogu u postizanju vee svjesti o rizicima od saobraajnih
nezgoda, i boljeg razumjevanja i prihvatanja potrebe za mjerama bezbjednosti na
putevima.U Belgiji, na primjer, Institut za bezbjednost na putevima Belgije (IBSR/BIVV)
organizuje po jednu kampanju za podizanje svjesti godinje, usmjerenu na potrebe
ranjivih uesnika u saobraaju.Intenzivne aktivnosti prinude koje rjeavaju najvee
probleme sa ponaanjem vozaa (kao to su prekoraenje brzine, vonja pod dejstvom
alkohola, neupotreba zatitnih kaciga kao i nepropisno parkiranje i zaustavljanje)
predstavljaju vano sredstvo za poboljanje bezbjednosti ranjivih uesnika u saobraaju
na putevima. Ove aktivnosti, sprovedene u skladu sa standardima najbolje prakse, mogu
da dovedu do brzog i masovnog smanjenja rtava i povreda, na nain koji je veoma
efektivan u smislu trokova (ETSC, 2003a).

3.4.Znaaj i rezultati globalizacije problema sigurnosti u cestovnom saobraaju

Od 2001. godine pokret globalne sigurnosti na cestama ima zadatak da vri podizanje
svijesti i obezbijedi sigurno djelovanje, a sve to u svrhu poveanja sigurnosti u cestovnom
saobraaju. Pokret djeluje kao jedan od deset velikih javnih zdravstvenih dostignua u
Svijetu u posljednjoj deceniji.Kampanja Koalicije za meunarodnu sigurnost na cestama
kulminirala je izuzetno uspjeno na prvoj globalnoj ministarskoj konferenciji o cestovnoj
sigurnosti, u organizaciji vlade Ruske Federacije u novembru 2009. godine, a naknadno je
usvojeno i proglaenje Dekade akcije za cestovnu sigurnost 2011. 2020. godine, od
strane generalne skuptine Ujedinjenih nacija.U dekadi sigurnosti pokreu se inovativni
programi globalne saradnje u okviru zanemarenih podruja sigurnosti na cestama kao to
je npr. policijsko djelovanje. Klju u smanjenju faktora rizika zahtijeva znaajne napore za
provedbu u cestovnom saobraaju kao i podrku policije u kampanjama za podizanje
javne svijesti. Zaista, oslanjajui se na informativne kampanje i samo na promociju, na
primjer, upotrebe sigurnosnog pojasa ili kacige, su neefikasni osim ako su u kombinaciji s
jakim anganmanom za provedbu kaznenih mjera.Na narednoj slici slikovito su prikazani
osnovni problemi, odnosno faktori ugroavanja sigurnosti u cestovnom saobraaju u
dananje vrijeme. Meu tim problemima, sigurnost pjeakog i biciklistikog saobraaja
zauzima vanu poziciju, to upuuje na potrebu adekvatnog tretmana ovih kategorija
saobraajnih tokova.
 Slika 11. Problemi sigurnosti u cestovnom saobraaju i mjere za njihovo rjeenje

Kontrolom i regulisanjem saobraaja vri se preventivni nadzor nad pridravanjem propisa

i nastoji se stvoriti bolja i bezbjednija sredina za sve uesnike u saobraaju. Bez obzira na
navike, shvatanja, tenje, elje i interese pojedinih uesnika u saobraaju, kontrola ima za
cilj da njihovo ponaanje zadri u odreenim normativno dozvoljenim okvirima. S obzirom
da se kontrola saobraaja obavlja na putu, ona se sukobljava i u izvesnoj mjeri mora da
otklanja ili ublaava negativne posljedice ukupnog drutvenog reagovanja, posebno nekih
mjera drutvene intervencije u saobraaju. Bez obzira to se radi o prevashodnoj
preventivnoj mjeri, zbog toga to ima ljudi koji nemaju dovoljan nivo znanja i kulture da
potuju drutvene norme, slobode i prava drugih, kontrola saobraaja ima i represivna
obiljeja. To je razlog to se sprovodjenje ove mjere povjerava dravnim organima,
specijalno opremljenim i osposobljenim a ujedno i prilagodjenim savremenim uslovima
kriminaliteta i suzbijanju saobraajne delinkvencije.

ZAKLJUAK

Pjeaci predstavljaju najriziniju grupu uesnika u saobraaju. Vozai kada izau iz vozila
odmah postaju pjeaciime pjeaci predstavljaju najbrojnije uesnike u saobraaju. Kad
se pogleda njihova izloenost saobraajnim nezgodama dolazi se do zakljuka da su
pjeaci grupa uesnika u saobraaju koji su najugroeniji. Da bi se zatitila ova rizina
grupa uesnika u saobraaju postoje propisi kojih se moraju pridravati ne samo pjeaci
nego i ostali uesnici u saobraaju kao to su vozai atumobila,kamiona i dr.
Osnovna je poruka aktivnosti za zatitu pjeaka da djeca i mladi ljudi imaju prirodno
pravo na sigurno uestvovanje u cestovnom saobraaju. U cilju njihove zatite sugereira
se sljedee:
- investiranje u sigurne pjeake prijelaze i sigurne pjeake staze osobito na lokacijama
gdje se ee kreu djeca (okolica djejih vrtia, kola, djejih igralita...),
- investiranje u izgradnju sigurnih biciklistikih staza,
- u domeni planiranja, projektiranja i izgradnje saobraajnica kao najvaniji element i
zahtjev staviti sigurnost pjeaka,
- u domeni zakonodavstva uvoenje zakona i propisa kojima se titi sigurnost pjeaka i
biciklista i ostalih, najranjivijih kategorija uesnika u saobraaju,
- sistemsko sprovoenje mjera za poboljanje svih dijelova sistema (jaanje barijera) za
spreavanje nesrea,
- konstantno smanjivanje nepovoljnih okolnosti koje uzrokuju nesree (osobitu panju
posvetiti rizicima koji dovode do tekih nesrea kao i visokorizinim skupinama: mladi i
stariji pjeaci, biciklisti i motociklisti),
- i na kraju, ali ne manje vano, tolerancija svih uesnika u saobraaju i meusobno
uvaavanje.
CONCLUSION

Pedestrians are considered the riskiest group within the vehicle traffic community. The
drivers of the vehicles immediately become pedestrians as soon as they exit their
vehicles, which makes them the largest group of all traffic participants. Furthermore,
when we look at the exposure of the pedestrians to the vehicle accidents, we can
conclude that they are most venerable group. In order to protect this group, there are
regulations that are put in place not only for pedestrians but also for the other road users
such as automobile drivers, truck drivers and others. The main point in increasing
pedestrian safety is to allow kids and young adults to have a given right in a safe traffic
participation. In effort to ensure pedestrians' safety the following is proposed:
-investing in safe pedestrian crossings and safe walking routs, especially in areas where
children are likely to be present. (school zones, kindergartens, parks...),
-investing in construction of safe bike paths,
-in respect to planning, design and construction of roads as the most important element
of the request to put the safety of pedestrians,
-in the field of legislation the introduction of laws and regulations that protect the safety
of pedestrians and cyclists, and other most vulnerable traffic participants,
- systematic implementation of measures to improve all parts of the system
(strengthening barriers) to prevent accidents,
-constantly reducing the adverse circumstances that cause accidents (pay particular
attention to the risks that lead to serious accidents as well as high-risk groups: young and
older pedestrians, cyclists and motorcyclists) and, last but not least, tolerance of all road
users, and mutual respect.

LITERATURA
1. Bui, D., Gaanin, E., Spahi, N.: Poznavanje saobraaja prirunik, Bosanskohercegovaki auto-
moto klub, Sarajevo, 2005.
2. Kari, A., Hadihasanovi, H.: Saobraaj i mladi ( prevencija i edukacija), D.O.O. Selimpex
Srebrenik, 2002.
3. Lindov, O.: Sigurnost u cestovnom saobraaju, Fakultet za saobraaj ikomunikacije, Sarajevo, 2010.
4. Lindov, O.: Saobraajna kultura, Fakultet za saobraaj i komunikacije iPedagoki fakultet, Sarajevo,
2012.
5. Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine: Zakon o osnovamabezbjednosti saobraaja
na putevima u BiH, Slubeni glasnik BiH, Sarajevo, 2005.
6. http://www.source.ba/clanak/5225212214979/vijesti/Zasto-pjesaci-
nepropisno-prijelaze-cestu:-Imam-obicaj,-blize-mi-tako !

BIOGRAFIJA
Prof. dr. Fadila Kiso, fadila.kiso@gmail.com
Diplomirala na Saobraajnom fakultetu u Sarajevu 1982. god. Na Arhitektonskom fakultetu u
Sarajevu zavrila postdiplomski studij i odbranila Magistarski rad 1996. god. Doktorsku
disertaciju odbranila na Fakultetu za saobraaj i komunikacije u Sarajevu 2001. god. Stalno
zaposlena na Fakultetu za saobraaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu sa zvanjem
Vanrednog prof. Angaovana kao spoljni saradnik na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu u
zvanju Vanrednog profesora na predmetu Saobraaj.

Samira abanovi, MA in. saob. i kom., Fakultet za saobraaj i komunikacije

Roena 26.06.1990. godine u Konjicu. U novembru 2014. godine magistrira na Fakultetu za
saobraaj i komunikacije i time stie zvanje Magistar-diplomirani inenjer saobraaja i
komunikacija. Od 2013. godine aktivno sudjeluje u izvoenju nastave na Fakultetu za
saobraaj i komunikacije.