Professional Documents
Culture Documents
2
eljka Lepan i Zdravka Leutar: Vanost tjelesne aktivnosti u starijoj ivotnoj dobi
Saetak
Tjelesna aktivnost je vaan faktor ouvanja zdravlja i funkcionalnih sposobnosti osoba starije dobi.
Cilj ovog rada bio je utvrditi postoje li razlike u nekim karakteristikama ivljenja osoba starije dobi
koje se aktivno bave tjelesnim vjebanjem i onih koje to ne ine: ispitati razlike u sociodemografskim
obiljejima starijih osoba koje se redovito bave rekreativnim tjelesnim aktivnostima i onih koji to
ne ine, utvrditi postoje li razlike u funkcionalnim sposobnostima (sposobnosti samozbrinjavanja i
odravanja domainstva) izmeu starijih osoba koje se redovito bave rekreativnim tjelesnim aktiv-
nostima i onih koji to ne ine i utvrditi postoje li razlike u osobnoj procjeni zadovoljstva ivotom
izmeu starijih osoba koje se redovito bave rekreativnim tjelesnim aktivnostima i onih koji to ne ine.
Istraivanje je provedeno na prigodnom uzorku u Zagrebu 2008. godine u kojem su sudjelovale 192
osobe koje se bave rekreativnim vjebanjem i 150 osoba koje nisu ukljuene u rekreativno vjebanje.
Rezultati dobiveni statistikom obradom pokazuju da postoje razlike u sociodemografskim obiljejima
ispitanika ukljuenih u odnosu na neukljuene u rekreativne tjelesne aktivnosti. Ukljueni u rekrea-
tivne tjelesne aktivnosti su ee enskog spola, u prosjeku neto mlai i vieg obrazovnog statusa, dok
nije pronaena razlika u materijalnom statusu. Ukljueni u rekreativne tjelesne aktivnosti izraavaju
vee zadovoljstvo ivotom i prema vlastitom iskazu imaju bolje funkcionalne sposobnosti. Ovo istra-
ivanje potvruje korisnost tjelesnog vjebanja starijih osoba.
Kljune rijei: funkcionalna sposobnost, starenje, starije osobe, tjelesne aktivnosti, zadovoljstvo ivotom
UVOD
Starenje je univerzalan i progresivan proces u prirodi koji zahvaa sve ive organizme.
Starenje ovjeka je proces usporediv s rastom, razlika je jedino u smjeru. Pri rastu i razvoju
sve tjelesne, psiholoke i socijalne sposobnosti kreu se od nekog poetka do svoje mak-
simalne vrijednosti, dok u starenju te iste vrijednosti idu od svojeg maksimuma prema
niim vrijednostima i konano propadaju. Razvoj i propadanje razliitih sposobnosti idu
razliitim tempom, a razne ovjekove sposobnosti ili karakteristike dostiu svoje maksi-
malne vrijednosti u razliito vrijeme (fleksibilnost, snaga, brzina, kognitivne sposobnosti,
203
204
broju stanovnika Hrvatske ima vie osoba enskog spola (51,87%). Prema dobi stanje
se mijenja tako da od roenja pa do 34. godine starosti i u dobi 45-49 godina ima vie
mukih osoba, a u svim ostalim dobnim skupinama ima vie enskih osoba. Vei broj
ena naroito je primjetan u starijoj dobi. Ve u dobnom razredu 65-69 godina ima
56,34% ena, u dobnom razredu 85-89 godina ima ih 71,87%, a od ukupno 1455
osoba starijih od 95 godina bilo je 77,8% ena.
Da bi se u procesu starenja pojedinci uspjeno suoavali s tekoama, vano je da imaju
aktivan ivot i da stalno pronalaze interese kojima e zamijeniti rad. Takoer bi tre-
bali pronalaziti nove prijatelje da zamijene drage osobe koje su se odselile ili umrle.
Teoretiari smatraju da smanjenje socijalnih interakcija nije potaknuto od starih, nego
je rezultat utjecaja zajednice i vanjskih okolnosti (Lemon, Bengston i Peterson, 1972,
Schaie i Willis, 2001).
Osobe koje se ponaaju prema ovome modelu uspjeno nadomjetaju uloge izgubljene
umirovljenjem ili smru suprunika novim ulogama. Njihovo ponaanje vie slii pona-
anju sredovjenih nego starih.
Aktivnosti u koje se starije osobe mogu ukljuiti su raznolike:
neformalne aktivnosti uspostavljanje socijalnih veza s prijateljima, susjedima i
roacima
formalne aktivnosti aktivnosti u raznim dobrovoljakim grupama
solitarne aktivnosti odravanje domainstva, odmaranje
intimne aktivnosti vie doprinose potkrepljenju i ivotnom zadovoljstvu te po-
novnom uspostavljanju vanih uloga i percepcija sebe s drugim vanim osobama.
Teorija smanjene aktivnosti tumai povlaenje osoba starije dobi i njihovo smanjenje
socijalnih aktivnosti. Cumming i Henry (Schaie i Willis, 2001) jo su 1961. godine, na
temelju transverzalnog istraivanja starijih osoba Kansas Cityja, doli do zakljuka da je
proces smanjenja aktivnosti neizbjean i univerzalan. Da ga moe zapoeti pojedinac ili
drutvena zajednica i da se stariji pojedinac moe povui samo iz nekih grupa (npr. iz
radne okoline), a ostati blizak s ostalim socijalnim grupama (npr. s obitelj). Smanjenje
aktivnosti i povezanost sa zadovoljstvom ivota bila je esta tema istraivanja.
Razloge smanjene aktivnosti pronalazi se u gubitku uloga starenjem, u psiholokim
razlozima ili biolokim gubitcima (bolest ili smanjeni senzorni kapaciteti: vid i sluh).
Smatramo kako ne bi ni bilo dobro kada bi se i nakon mirovine moralo ivjeti istim
tempom i s istim brojem obaveza.
Dananji nain ivota drastino smanjuje tjelesnu aktivnost ljudi u svim aspektima i-
vota. Rad i privreivanje osloboeni su komponente fizikog ljudskog rada. Nikada u
povijesti nije u tako kratkom vremenu toliko promijenjen nain ivota i rada gotovo
svih uzrasta i dobnih kategorija. Uvoenjem novih tehnologija nastupile su ogromne
promjene ne samo u nainu rada i privreivanja, nego i u svakodnevnim ivotnim ak-
tivnostima kao to su voenje domainstva, pripremanje hrane, odravanje i ureivanje
kuanstava i okunica, prijevoz i transport, putovanje do radnog mjesta ili kole, nain
zabave i provoenje slobodnog vremena. U zadnjih pedeset godina televizija je uniti-
205
206
207
CILJ ISTRAIVANJA
Cilj ovog istraivanja je utvrditi postoje li razlike u nekim karakteristikama ivljenja
osoba starije dobi koje se aktivno bave tjelesnim vjebanjem i onih koje to ne ine.
PROBLEMI
Ispitati razlike u sociodemografskim obiljejima starijih osoba koje se redovito bave
rekreativnim tjelesnim aktivnostima i onih koji to ne ine.
Utvrditi postoje li razlike u funkcionalnim sposobnostima (sposobnosti samozbrinjava-
nja i odravanja domainstva) izmeu starijih osoba koje se redovito bave rekreativnim
tjelesnim aktivnostima i onih koji to ne ine.
Utvrditi postoje li razlike u osobnoj procjeni zadovoljstva ivotom starijih osoba koje se
redovito bave rekreativnim tjelesnim aktivnostima i onih koje to ne ine.
UZORAK
U istraivanju je koriten prigodni uzorak koji se sastojao od 342 osobe starije od 65 go-
dina koje ive na podruju grada Zagreba. U uzorku se htjelo dobiti da budu zastupljene
osobe koje se bave rekreativnim vjebanjem i one koji se ne bave rekreativnim vjeba-
nje. U uzorku smo dobili 192 osobe koje se bave rekreativnim vjebanjem i 150 osoba
koje se ne bave rekreativnim vjebanjem. Od 342 ispitanika je 84 (24,6%) mukarca
i 258 (75,4%) ena. Prosjena dob ispitanika bila je 71 godinu (SD=5,20), a raspon
208
dobi se kretao od 65 do 88 godina. Prema branom statusu oenjenih ili udatih je bilo
158 (46,3%), neoenjenih ili neudatih 14 (4,1%), udovaca ili udovica 134 (39,3%),
razvedenih 31 (9,1%), a u izvanbranoj zajednici je ivjelo njih 4 (1,2%). Prema stup-
nju obrazovanja ispitanici su se takoer razlikovali: nepotpunu osnovnu kolu zavrilo
je 18 (5,3%) ispitanika, osnovnu kolu 34 (9,9%) ispitanika, zanat je izuilo njih 39
(11,4%), srednju tehniku kolu ili gimnaziju zavrilo je 95 (27,8%), viu kolu zavrilo
je 52 (15,2%) ispitanika, fakultet ili vie od toga 104 (30,4%) ispitanika. Po strukturi
kuanstva: sam ili sama ivjelo je 129 (37,7%) osoba, s branim drugom ivjelo je
106 (31,0%) osoba, s branim drugom i lanovima ire obitelji ivjelo je 49 (14,3%)
ispitanika, s lanovima ire obitelji ivjelo je 52 (15,2%) ispitanika, u domu za stare i
nemone ivjelo je 6 (1,8%) ispitanika. Svoje materijalne prilike ispitanici su procijenili:
vrlo dobrima samo 3 (0,9%), dobrima 35 (10,3%), prosjenima 195 (57,%), loima 94
(27,6%), ugroavajuim 14 (4,1%).
INSTRUMENTI
Ispitanici su anketirani pomou upitnika konstruiranog za potrebe ovog istraivanja.
Upitnik se sastojao od 8 pitanja koja su se odnosila na sociodemografske podatke, 8
pitanja odnosilo se na procjenu funkcionalnih sposobnosti, 10 pitanja odnosilo se na
procjenu aktivnosti u slobodno vrijeme tijekom mladosti i zrele dobi, 11 pitanja odno-
silo se na nain provoenja slobodnog vremena, a 13 pitanja odnosilo se na procjenu
zadovoljstva ivotom.
Pitanja su bila zatvorenog tipa i na njih se odgovaralo oznaavanjem odabranog ponu-
enog odgovora, s mogunou dodavanja i opisa odreene aktivnosti kojom se ispita-
nici bave ili su se bavili.
209
POUZDANOST
Metodom unutarnje konzistencije za uzorak ispitanika (N=342) utvren je stupanj po-
uzdanosti skale od 11 estica, Cronbachov alpha, koji iznosi 0,89 to ukazuje na visoku
homogenost estica skale.
210
POUZDANOST
Metodom unutarnje konzistencije za uzorak ispitanika (N=342) utvren je stupanj po-
uzdanosti skale od 7 estica, Cronbachov alpha, koji iznosi 0,90 to takoer ukazuje na
visoku homogenost estica skale.
OBRADA PODATAKA
Prilikom obrade podataka koritene su mjere deskriptivne (aritmetika sredina, raspon
podataka, minimum i maksimum, standardna devijacija) i inferencijalne statistike.
Normalnost raspodjele koritenih mjernih ljestvica bila je testirana Kolmogorov-Smir-
novljevim testom. U svrhu provjere konstruktne valjanosti pojedinih mjernih instru-
menata primijenjena je faktorska analiza. Za testiranje razlika izmeu grupa, odnosno
starijih osoba koje se aktivno bave rekreativnim tjelesnim aktivnostima i onih koje se ne
bave, koriten je t-test. Za usporedbu nominalnih kategorijskih varijabli koriten je Hi-
kvadrat test. Prilikom ispitivanja povezanosti koristio se Pearsonov koeficijent korelaci-
je. Od tehnika multivarijatne analize primijenjena je diskriminativna analiza. Obrada
podataka izvrena je pomou programskog paketa SPSS 16.0.
REZULTATI I DISKUSIJA
Obiljeja starijih osoba s obzirom na tjelesnu aktivnost
Spol
U analizi obiljeja starijih osoba krenut emo od razlika u sociodemografskim karakte-
ristikama ispitanika s obzirom na tjelesnu aktivnost.
Tablica 3. Razlike u spolu izmeu starijih osoba koje se redovito bave rekreativnim tje-
lesnim aktivnostima i onih koji to ne ine
U provedbi ankete naao se znatno manji udio mukih ispitanika u grupama organiziranog
vjebanja. Vie mukih ispitanika bilo je u veteranskim sekcijama sportskih klubova i u
planinarskim drutvima. Od 192 aktivna ispitanika bilo je samo 37 mukaraca (19,3%),
to je znatno manje nego li je bilo u cijelom uzorku, ili to ih je u populaciji starijih te dobi.
U literaturi je teko pronai podatke o tome koliko mukaraca i ena starije dobi redovi-
to vjeba. ee se spominju podaci o bavljenju sportom ena i mukaraca srednje dobi,
211
i navodi se kako se mukarci ee bave sportom nego li ene. Durakovi (2007) navodi
da se rekreacijskim tjelesnim aktivnostima bavi tek svaki esti stariji ovjek, a ene u
prosjeku dvostruko rjee.
Tomek-Roksandi (1999) navodi kako podaci pokazuju da se tjelesnim aktivnostima
bavi tek svaki osamnaesti stariji ovjek, a da se ene tjelesnim aktivnostima bave dvo-
struko rjee od mukaraca.
Edwards i Tsouros (2009a) navode da su djevojke i ene znatno manje aktivne od mu-
karaca. U EU vie ena (43%) ne prakticira tjelesnu aktivnost umjerenog intenziteta u
7 dana nego li mukaraca (38%). Mukarci vie nego ene prakticiraju odreenu (18%
prema 12%) ili nekakvu (39% prema 35%) tjelesnu aktivnost u slobodnom vremenu.
Spominju se djevojke i ene, no to je sa starijim enama? Edwards dalje navodi da su
usprkos svim znanjima o korisnosti tjelesne aktivnosti, stariji ljudi, posebice starije ene,
najmanje aktivni od svih dobnih grupa.
Rezultati ovoga istraivanja pokazuju da su ene starije dobi ee ukljuene u rad grupa
rekreativnog vjebanja nego li mukarci starije dobi, a sline podatke dobili smo i od
nekih voditelja grupa.
Nikola Turk, kineziolog i dugogodinji organizator rekreativnih aktivnosti za starije, u
TV-emisiji Trea dob koja je bila posveena vjebanju osoba starije dobi navodi da je
odaziv mukaraca u organiziranim grupama rekreativnog vjebanja u okviru rada geron-
tolokih centara vrlo mali, oko 5%.
Tijekom 1997. i 1998. godine provedeno je istraivanje o uincima tromjesenog pro-
grama vjebanja koritenjem aerobinih i izotoninih vjebi u tri zagrebaka doma umi-
rovljenika: Maksimir, Medveak i Sveti Josip. Tromjeseni program prolo je 53
ispitanika u dobi od 65 do 88 godina, od ega 38 (71,6%) ena i 15 (28,3%) mukaraca
(Kovai i sur.,1999).
U 2002. godini u Zagrebu je provedena anketa meu sudionicima u rekreativnim pro-
gramima vjebanja u malom bazenu za starije osobe, u kojoj se traila ocjena programa
i voditelja, ispitivalo trajanje sudjelovanja, razlog ukljuivanja, redovitost sudjelovanja i
sl. Od 156 sudionika bilo je samo 26 mukaraca ili 16,66% (Mua, 2003).
Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje proveo je 2007. godine
istraivanje meu korisnicima usluga gerontolokih centara u Zagrebu o zadovoljstvu
korisnika uslugama centara. Od 602 korisnika bilo je samo 135 mukaraca ili 22,43%.
Edwards i Tsouros (2009b) u svom vodiu za planiranje tjelesne aktivnosti Zdravi grad
navode dobre primjere pojedinih europskih gradova. Izmeu ostalog navode kako u
Stockholmu gradska uprava ve 10 godina organizira besplatne pjeake ture koje vode
educirani volonteri i u koje se ukljuuju prvenstveno ene starije od 55 godina, meu
kojima mnoge nisu nikada bile aktivne.
Podaci koji pokazuju profil polaznika Sveuilita za treu dob u Zagrebu za kolsku
godinu 2005/06. pokazuju da je mukih polaznika znatno manje nego li enskih (15%).
U literaturi starijeg datuma vrlo se esto nalaze tvrdnje da su ene starije dobi manje
aktivne od mukaraca starije dobi. Meutim, u veini istraivanja koja su provedena u
zadnjih 10-ak godina, u kojima su ispitivani uinci programa tjelesnog vjebanja na sta-
212
Tablica 4. Razlike u dobi izmeu starijih osoba koje se redovito bave rekreativnim tjele-
snim aktivnostima i onih koje to ne ine
Tjelesna aktivnost N M SD t p
Aktivni 191 70,97 4,82
Dob -2,235 ,026
Pasivni 150 72,24 5,58
213
Osobe starije dobi koje se bave nekim oblikom tjelesne rekreacije bile su u prosjeku
neto mlae. Njihova prosjena dob je bila 70,97 (SD=4,82), dok je prosjena dob onih
koji nisu ukljueni u sportsku rekreaciju 72,24 (SD=5,58).
U istraivanju Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje provede-
nom 2007. godine u Zagrebu meu korisnicima usluga gerontolokih centara, od 602
ispitanika 46,01% korisnika imalo je od 61 do 70 godina, 29,40% ispitanika bilo je
izmeu 71 i 80 godina, a samo 4,98% imalo je vie od 81 godine.
Velika HZA 2003 ponovljena je 2008. godine na istim ispitanicima i ustanovljen je
porast neaktivnosti u veini dobnih skupina (Vuleti i Kern, 2008).
Rezultati ovog istraivanja takoer pokazuju da neaktivnost raste s dobi, tj. da su stariji
ispitanici manje aktivni.
Teorija smanjene aktivnosti koju su postavili Cumming i Henry jo 1961. (prema
Schaie i Willis, 2000) objanjava povlaenje osoba starije dobi iz pojedinih aktivnosti
pod utjecajem okoline ili nekih subjektivnih faktora.
Osobe starije dobi ukljuene u razliite rekreativne aktivnosti u prosjeku su neto mla-
e. Jesu li zato funkcionalno sposobniji i zadovoljniji ivotom? Mnogim istraivanjima
ve je dokazano da s dobi opadaju funkcionalne sposobnosti, a one su, uz socijalnu
podrku i stres, vaan prediktor zadovoljstva ivotom (Despot Luanin, 2003.; Leutar
i sur. 2007.).
Obrazovanje
Tablica 5. Razlike u obrazovnom statusu izmeu starijih osoba koje se redovito bave
rekreativnim tjelesnim aktivnostima i onih koje to ne ine
Aktivni Pasivni
Stupanj obrazovanja
f % f %
NSS 40 20,8 51 34,0
SSS 57 29,7 38 25,3
VSS 95 49,5 61 40,7
Ukupno 192 100 150 100
2, p 2=7,49; df=2; p=,024
Razlika izmeu starijih osoba koje se redovito bave rekreativnim tjelesnim aktivnosti-
ma i onih koje to ne ine u stupnju obrazovanja statistiki je znaajna (2 (2, N=342)
= 2,73; p<0,05). Kao to je vidljivo iz tablice, udio starijih osoba s visokom strunom
spremom vei je u starijih koji se bave tjelesnim rekreativnim aktivnostima (49,5%),
u odnosu na osobe koje se ne bave rekreativnim aktivnostima (40,7%). Meu osoba-
ma koje se bave rekreativnim tjelesnim aktivnostima 79,2% ispitanika ima srednju i/
ili visoku strunu spremu, a meu osobama koje nisu ukljuene u rekreativne tjelesne
aktivnosti 66% osoba ima srednju i/ili visoku strunu spremu.
Rezultat je bio oekivan jer se i oekuje da e osobe s viom naobrazbom biti upuenije
i imati vie znanja o potrebi redovitog gibanja.
214
Tablica 6. Razlike u materijalnom statusu izmeu starijih osoba koje se redovito bave
rekreativnim tjelesnim aktivnostima i onih koje to ne ine
Aktivni Pasivni
Materijalni status
f % f %
Ispod prosjean 17 8,9 21 14,1
Prosjean 115 59,9 80 53,7
Iznad prosjean 60 31,3 48 32,2
Ukupno 192 100 149 100
2, p 2=2,65; df=2; p=,265
215
Razlika izmeu starijih osoba koje se redovito bave rekreativnim tjelesnim aktivnostima
i onih koje to ne ine u procjeni materijalnog statusa nije statistiki znaajna (2 (2,
N=342) = 2,73; p>0,05). Najvei udio starijih osoba koje se redovito bave rekreativ-
nim aktivnostima (59,9%) i onih koje se ne bave rekreativnim tjelesnima aktivnostima
(53,7%) procjenjuje svoje materijalne prilike prosjenim.
Treba napomenuti da podaci nisu dobiveni objektivno, visinom mjesenih prihoda,
nego osobnom procjenom, pa ne moemo znati to predstavlja prosjean materijalni
status za osobe s visokom strunom spremom, a to za osobe s niom strunom spre-
mom.
Rezultat je oekivan jer za ukljuivanje u programe rekreativnog vjebanja nije potrebno
puno novca niti materijalnih ulaganja.
Vidljiv je veliki nerazmjer u procjeni obrazovnog statusa i materijalnog statusa na ci-
jelom uzorku. Veina ispitanika ima znatno vie obrazovanje od onoga u ukupnoj po-
pulaciji starijih osoba Hrvatske, pa ipak svoje materijalno stanje ocjenjuju prosjenim
ili loim. To se poklapa s rezultatima istraivanja o kvaliteti ivota i regionalnim nejed-
nakostima u Hrvatskoj, koja pronalaze da su osobe starije od 65 godina u Hrvatskoj
znatno loijeg materijalnog statusa od svih ostalih grupa stanovnika (UNDP, 2007) .
Istraivanje UNDP-a o kvaliteti ivota u Hrvatskoj i regionalnim nejednakostima, u
dijelu istraivanja o ekonomskim prilikama pokazuje da populacija osoba starijih od 65
godina ima daleko slabije prihode od onih u zemljama E15 i slabije prihode od ostalih
dobnih kategorija u Hrvatskoj. Dok u zemljama E15 starije osobe imaju prihode i od
nekretnina, dionica ili uteevina, u Hrvatskoj je taj dio prihoda etiri puta manji.
U Hrvatskoj oko 6% kuanstava starijih osoba prima socijalnu pomo, a preko 18%
redovito prima novanu ili nenovanu pomo od osoba izvan obitelji (UNDP, 2007).
Funkcionalne sposobnosti
eljeli smo utvrditi postoje li razlike u funkcionalnim sposobnostima (sposobnosti sa-
mozbrinjavanja i odravanja domainstva) izmeu starijih osoba koje se redovito bave
rekreativnim tjelesnim aktivnostima i onih koje to ne ine.
Tjelesna
N M SD t p
aktivnost
Procjena Aktivni 191 33,90 2,27
funkcionalne 7,082 ,001
sposobnosti Pasivni 150 30,59 5,92
Dobiveni rezultati pokazuju da se starije osobe koje se bave rekreativnim tjelesnim ak-
tivnostima i one koje se ne bave statistiki znaajno razlikuju (t=7,082; p<0,05) u pro-
cjeni funkcionalne sposobnosti. Starije osobe ukljuene u neke od rekreativnih tjelesnih
216
217
Tjelesna
N M SD t p
aktivnost
Zadovoljstvo Aktivni 191 41,05 6,66
4,233 ,001
ivotom Pasivni 149 37,71 7,87
218
vaju vei stupanj zadovoljstva ivotom u odnosu na starije osobe koje nisu ukljuene u
neke od rekreativnih tjelesnih aktivnosti (M=37,71; SD=7,87).
U velikoj HZA 2003 najvie osoba starijih od 65 godina odgovorilo je na upit o kvaliteti
ivota srednjom ocjenom 6 (od 1=nimalo zadovoljan do 11=potpuno zadovoljan). U
istom istraivanju, na upitu o tjelesnoj aktivnosti u trajanju 30 minuta u danu, 23,5%
izjasnilo se da im je to svakodnevna aktivnost, ali najvei udjel, ak 41% izjavljuje kako
uope nije fiziki aktivno. Te vrijednosti u tom istraivanju nisu usporeene s rezultati-
ma o kvaliteti ivota.
Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb i branitelje provelo je istraivanje o utjeca-
ju primjene projekta Gerontoloki centri grada Zagreba anketiranjem 602 ispitanika od
kojih 77% redovito sudjeluje u rekreativnim aktivnostima. Prosjena ocjena provoenja
sportske rekreacije bila je 4,86 na skali 1-5. 80% ispitanika izjavilo je da je ukljuivanje
u aktivnosti doprinijelo osjeaju vee socijalne ukljuenosti, dok je ak 82% ispitanika
izjavilo da kroz ukljuivanje u aktivnosti uspjenije zadovoljavaju svoje potrebe (Vodi
za starije graane grada Zagreba, 2009).
Petrak i suradnici (2006) obavili su ispitivanje na uzorku od 1265 osoba iznad 60 godi-
na starosti u etiri regije (Istra, Slavonija, Dalmacija i Zagreb) u sklopu ispitivanja kva-
litete starenja. Dobiveni rezultat na varijabli zadovoljstvo ivotom je M=16,8 uz SD=3,6
na skali 8-24, gdje vei broj znai vee nezadovoljstvo.
Hapl Jurii (2007) u svojem je istraivanju o aktivnom starenju utvrdila da su aktivniji
ispitanici zadovoljniji ivotom u veini aspekata od onih manje aktivnih bez obzira ive
li u vlastitom kuanstvu ili domu.
Viduka Lovrekovi (2009) ispitivala je kvalitetu ivota starijih osoba koje ive u domo-
vima za stare i nemone osobe u Zagrebu i usporeivala sa zadovoljstvom uslugama koje
prua domski smjetaj. Stare osobe sudionici ovog ispitivanja su zadovoljstvo ivotom
izrazili prosjenom ocjenom 3,58 (na skali 1-5)
Dokazano je u mnogo razliitih istraivanja da tjelesno gibanje, vjebanje i sudjelovanje
u bilo kakvim kulturnim ili kreativnim aktivnostima pozitivno utjee na zdravlje i bolje
funkcioniranje svih organskih sustava, to posredno utjee na bolju funkcionalnu spo-
sobnost starijih osoba (Kovai i sur., 1999).
ZAKLJUAK
Na temelju analize rezultata ovog istraivanja ini se opravdanim zakljuiti da aktivno
sudjelovanje starijih osoba u rekreativnim tjelesnim aktivnostima doprinosi doivljaju
boljeg zadovoljstva ivotom. Starije osobe koje se bave razliitim tjelesnim aktivnostima
izraavaju vee zadovoljstvo ivotom i svoje funkcionalne sposobnosti procjenjuju bolji-
ma. Tjelesna aktivnost pozitivno utjee na poboljanje i odravanje funkcionalnih spo-
sobnosti, a time posredno i na mogunost to duljeg samostalnog ivota starijih osoba.
ee su aktivne osobe u mlaoj starijoj dobi to je i za oekivati jer u starijoj dobi dolazi
od slabljenja funkcionalnih sposobnosti. Ali je i uzrono posljedino, jer je ouvanje
funkcionalnih sposobnosti mogue kroz aktivno rekreativno vjebanje. Obrazovanije
219
LITERATURA
Caspersen, C., Powel, K., Christensen, G., (1985). Physical activity, exercise and
physical fitness: definitions for health-related research, Public Health Reports 1985,
100:126-131.
Cvek, A. (1995). Briga za stare bolesne i nemone. U: imunovi I. (ur.), Starost i
starenje izazov dananjice (str.1-14.). Zagreb: Ministarstvo rada i socijalne skrbi i
Republiki fond socijalne zatite.
220
221
Petrak, O., Despot Luanin, J., Luanin,D., (2006). Kvaliteta starenja neka obiljeja
starijeg stanovnitva Istre i usporedba s drugim podrujima Hrvatske. Revija za
socijalnu politiku 13(1): 37-51.
Petz, B. (1992). Psihologijski rjenik, Zagreb: Prosvjeta.
Pospi, M. (2001). Cerebralna paraliza i starenje. Starenje i cerebralna paraliza: 9-15.
Hrvatski savez udruga cerebralne i djeje paralize, Zagreb.
Program Sveuilite za treu ivotnu dob- Vodi za starije graane grada Zagreba.
Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i branitelje.
Puljiz, V. (2004). Demografske promjene i socijalna politika. Studijski centar socijalnog
rada Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.
Rusac, S (2008). Nasilje nad starijim osobama u obitelji. Doktorska disertacija, Pravni
fakultet Studijski centar socijalnog rada Sveuilita u Zagrebu.
Schaie, K. W. i Willis, S. L. (2001). Psihologija odrasle dobi i starenja. Naklada Slap,
Jastrebarsko.
Skupnjak, B. (2003). Iskoristivost lijenika i u starijoj dobi. Lijenici u treoj dobi: 95-
97. Hrvatski lijeniki zbor, Zagreb.
tambuk, A. (1999). Povezanost sociodemografskih obiljeja kod prilagodbe na ivot u
domu umirovljenika. Magistarski rad, Studijski centar socijalnog rada Pravnog fa-
kulteta Sveuilita u Zagrebu.
Tokarski, W. (2004). Sport starijih osoba. Kineziologija, 36 (1):98-103, Zagreb.
Tomek-Roksandi, S. (2009). Znaenje centara za gerontologiju upanijskih zavoda za
javno zdravstvo i gerontrolokih centara u Hrvatskoj. Centar za gerontologiju Zavoda
za javno zdravstvo Grada Zagreba.
Tomek-Roksandi, S. (1999). Zato zatita zdravlja starijih ljudi. Smjernice za zatitu
zdravlja starijih ljudi 1999. Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zavod za
javno zdravstvo Grada Zagreba - Centar za gerontologiju, Medicinski fakultet Sve-
uilita u Zagrebu i Hrvatski lijeniki zbor.
Tomek-Roksandi, S. (2008). Tjelesna aktivnost zalog zdravlja, Centar za gerontologi-
ju Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba.
Turk, N. (2009). usmeno izlaganje u TV-emisiji Trea dob 06.04.2009.
Viduka Lovrekovi, M. (2009). Kvaliteta ivota starijih osoba smjetenih u domove umi-
rovljenika u Zagrebu. Magistarski rad, Studijski centar za socijalni rad Sveuilita u
Zagrebu.
Vuleti, S. i Kern, J. (2009). Trend tjelesne neaktivnosti odrasle populacije HZA 2008.
5. Meunarodni simpozij Kardiovaskularno zdravlje tjelesna aktivnost (izlaganje).
Vuori, I. (2005). Tjelesna aktivnost kao uinkovito sredstvo protiv nepovoljnog zdrav-
stvenog djelovanja tjelesne neaktivnosti. Glasnik Hrvatskog saveza sportske rekreacije
Sport za sve, travanj-lipanj 2005: 3-12, Zagreb.
222
Summary
Physical activity is an important factor in maintaining health and functional abilities in older adults. The
aim of this paper is to determine possible differences between older adults who engage in physical activities
and those who do not. More specifically, differences between older adults who engage in physical activities
and those who do not are related to their socio-demographic characteristics as well as their personal assess-
ment of quality of life. Research was conducted in 2008 in the city of Zagreb on a convenient sample of
192 respondents who engage in recreational activities and 150 respondents who do not engage in recre-
ational activities. Statistic procedures reveal differences between the respondents who are and those who are
not involved in recreational physical activities with regards to their socio-demographic characteristics. The
respondents who are engaged in recreational physical activities are more often female, somewhat younger
on average and more educated, with no differences with regards to the economic situation. The respondents
who engage in recreational physical activities express higher life satisfaction and rate their own functional
abilities higher. Overall, this research confirms that physical exercise is beneficial for older adults.
Key words: functional ability, aging, older adults, physical activity, life satisfaction
Zusammenfassung
Die krperliche Aktivitt ist ein wichtiger Faktor fr die Erhaltung der Gesundheit und der Funktions-
fhigkeit lterer Personen. Das Ziel dieser Arbeit war festzustellen, ob es Unterschiede gibt an Lebens-
merkmalen von lteren Menschen, die sich aktiv mit Leibesbungen beschftigen und von denen, die es
nicht tun. Es galt, die Unterschiede festzustellen in soziodemographischen Merkmalen lterer Personen, die
regelmig bewegungsaktive Erholung machen und denen, die es nicht tun; festzustellen, ob es Unterschie-
de in der Funktionsfhigkeit gibt (der Fhigkeit, sich um sich selbst und um den Haushalt zu kmmern)
zwischen lteren Menschen, die regelmig bewegungsaktive Erholung machen und denen, die es nicht tun,
und festzustellen, ob es Unterschiede gibt in der persnlichen Schtzung der Lebenszufriedenheit zwischen
lteren Menschen, die regelmig bewegungsaktive Erholung machen und denen, die es nicht tun. Die
Forschung wurde an einem passenden Muster im Jahr 2008 in Zagreb durchgefhrt, daran haben sich 192
Personen beteiligt, die bewegungsaktive Erholung machen und 150 Befragte, die es nicht tun. Die statis-
tisch bearbeiteten Resultate zeigen, dass Unterschiede in soziodemographischen Merkmalen der Befragten
bestehen, die sich krperlich aktiv erholen im Vergleich zu denen, die es nicht tun. Die meisten Befragten,
die sich bewegungsaktiv erholen sind Frauen, im Durchschnitt etwas jnger und besser gebildet, es wurden
jedoch keine Unterschiede gefunden hinsichtlich des materiellen Status. Diejenigen, die sich regelmig
bewegungsaktiv erholen drcken mehr Zufriedenheit mit dem Leben aus und haben nach eigenen Angaben
bessere Funktionsfhigkeiten. Die Forschung besttigt den Nutzen der Leibesbungen fr ltere Menschen.
223