You are on page 1of 42

PROSTORNA DIFERENCIJACIJA VRGORAKOG PODRUJA

NA TEMELJU KRKIH PRIRODNO-GEOGRAFSKIH I


DRUTVENO-GEOGRAFSKIH OBILJEJA

SPATIAL DIFFERENTIATION OF VRGORAC AREA BASED


ON THE NATURAL-GEOGRAPHIC AND THE
SOCIO-GEOGRAPHIC FEATURES OF KARST

BRANIMIR VUKOSAV

Odjel za geograju, Sveuilite u Zadru / Department of Geography, University of Zadar

UDK: 551.435.8:911.37(497.5 Vrgorac)


911.3(497.5 Vrgorac)
Primljeno / Received: 2006-09-10 Izvorni znanstveni lanak
Original scientic paper

Vrgoraki kraj obiljeen je kontrastom izmeu visokih brdsko-planinskih podruja na sjeverozapadu, te niskih
i zaravnjenih krkih polja na samom jugoistoku. Na relativno maloj povrini koju administrativno obuhvaa,
javlja se irok raspon razliitih prirodno-geografskih i drutveno-geografskih elemenata karakteristinih
za krajeve izrazitog kra u vapnencima, te se u tom smislu vrgorako podruje moe ralaniti na nekoliko
prostornih cjelina nieg reda. Specini prirodno-geografski uvjeti rezultirali su krajobrazima karakteristinoga
dinarskog sociogeografskog areala koji su i dandanas tipini za pojedine zone ovoga kraja, te daju vaan peat
ovom podruju unato rastuoj modernizaciji i efektima globalizacije koji nezaustavljivo mijenjaju ovjekovu
djelatnost i njegov utjecaj na okoli.
Kljune rijei: Vrgorac, kr, prostorna diferencijacija, drutveno-geografska obiljeja, Hrvatska

The area of Vrgorac is dened by a contrast between the high mountainous zones in the southwest and
the low karst poljes in the southeastern part of the municipality. It is a relatively small area which includes a
wide range of different natural-geographic and socio-geographic elements usually featured in karst zones with
limestone basis. Considering the above mentioned features, the area of Vrgorac can be divided into several
spatial zones. Specic natural-geographic conditions have resulted in landscapes of distinctive Dinaric socio-
geographical area which are still typical in some zones of Vrgorac, representing the dominant feature in the area
in spite of the ever-increasing process of modernization and globalization with their impact on human activities
and the environment.
Key words: Vrgorac, karst, spatial differentiation, socio-geographic features, Croatia

Uvod Introduction

Povrina Republike Hrvatske velikim dijelom Most of the territory of the Republic of Croatia
obuhvaa podruje dinarskoga kra. Takva belongs to the Dinaric karst area. Such natural basis
prirodna osnova utjecala je na povijesno-kulturni, has inuenced the historical, cultural and socio-
odnosno drutveno-geografski razvoj tog prostora. geographic development of the region. Besides
To je vidljivo u brojnim tipovima krajobraza koji, the distinctive morphological features of karst
uz prirodnu osnovu, sadravaju i vrlo izraenu areas, the types of landscapes in such zones are
drutveno-geografsku komponentu utjecaja krkog dened with a strong socio-geographic component
prostora na ljudsku djelatnost, odnosno specian determined by the inuence of karst on human
ovjekov doprinos takvim podrujima. activities, as well as the human contribution to
such landscapes.
Prostor Dalmatinske zagore predstavlja jednu
od zona s najtipinijim i najizraenijim elementima The area of Dalmatian Zagora represents one
utjecaja krkih prirodno-geografskih obiljeja na of the zones with the most typical and the most

241
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

Slika 1. Geografski poloaj Grada Vrgorca


Figure 1 Geographic position of the Town of Vrgorac

ivot ovjeka i njegovu adaptaciju uvjetima koje distinctive elements of the inuence of karst on
iziskuju takve posebnosti. Upravo u najjunijem human activities and human adaptation to such
dijelu prostora kontinentalne Dalmacije smjeteno specic natural-geographic conditions. The Town
je podruje Grada Vrgorca (Sl. 1.) koje svojim of Vrgorac is situated at the southern end of
administrativnim obuhvatom zauzima sloene i vrlo Zagora (Fig. 1) and its area includes complex and
kontrastne mikrozone u prirodno-geografskom contrasted natural-geographic microzones, which
smislu, to se odraava i na ouvanim krkim is also reected in the consequent socio-geographic
drutveno-geografskim znaajkama. Na temelju features of the area. This article describes the inner
terenskog rada i interpretacije topografske karte,
differences of the area of Vrgorac considering
te dostupne literature i dokumentacije, ralanjen
the dominant natural-geographic and socio-
je prostor vrgorakog podruja s obzirom na
geographic elements, and the methodology
prevladavajue prirodno-geografske i drutveno-
geografske elemente. used by the author includes eld work and the
interpretation of topographic map, as well as the
relevant literature.
Pregled dosadanjih istraivanja

Vrgorako podruje do sada nije prouavano Previous researches


kao zasebna prostorna jedinica u geografskim
znanstvenim istraivanjima. Prethodna istraivanja The area included in the Town of Vrgorac has
veinom su se orijentirala na pojedina istaknuta not been scientically researched as a distinctive
podruja koja ziki i administrativno pripadaju spatial unit, nor did it take place in any of the
vrgorakom prostoru. Najvie istraivanja relevant scientic publications so far. The existing
odnosilo se na prostor Biokova, ukljuujui i research has mostly been concentrated on several
dio koji administrativno pripada Vrgorcu, te na zones which phisically and administratively belong
prostor Vrgorakog polja. to Vrgorac. Most research have referred to the area
Po svom znaenju, u dosadanjim prirodoslovnim of Biokovo mountain and, consequently, its part
istraivanjima treba istaknuti osnovnu geoloku which belongs to the Town of Vrgorac, as well as
kartu OGK 1 : 100 000, List Ploe (MARINI, to the area of Vrgorako polje.

242
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

MAGA, BENEK, 1979) i pripadajui tuma (MAGA, Basic geological map OGK 1 : 100,000; Sheet
MARINI, BENEK, 1979), koji predstavljaju Ploe (MARINI, MAGA, BENEK, 1979) and its
podlogu za druga prirodoslovna istraivanja npr. explanatory text (MAGA, MARINI, BENEK, 1979)
geomorfoloka ili pedoloka. represent a ground for further natural research
geomorphological, pedological or other.
Istraivanjima o prirodno-geografskim
posebnostima i genezi kra na sjeverozapadnom Rogli (1934) has made an important
dijelu vrgorakog podruja vaan doprinos dao contribution to the knowledge of the natural-
je Rogli (1934) koji se bavio prouavanjem geographic features and the genesis of karst in
fosilnoga uvijalnog reljefa upsko-raanske the northeastern parts of the area of Vrgorac.
udoline te procesima okravanja i krkim reljefom He provided an insight into the genesis and the
u navedenom podruju i viim biokovskim zonama morphology of the fossil uvial relief of the upa-
koje administrativno pripadaju Vrgorcu. Raane valley, as well as into the processes of
karstication and the karst morphology in the
U okviru hidrolokih istraivanja vrgorakog
above mentioned area and in higher zones of
podruja tambuk-Giljanovi (1998) daje opsean
Biokovo which belong to Vrgorac.
pregled hidrolokih obiljeja ireg porjeja rijeke
Neretve, te hidrolokih znaajki vrgorakog In terms of hydrologic research in the area
prostora, kao i krkih polja Vrgorako (Jezero) of Vrgorac, tambuk-Giljanovi (1998) gave a
i Rastok, stalnih i povremenih tokova u ovim detailed hydrological review of the wider Neretva
poljima, te ostalih hidrolokih objekata i aspekata basin with the hydrological features of Vrgorac and
ove zone koji su denirani karbonatnom osnovom. the karst poljes Vrgorako (Jezero) and Rastok,
Doprinos poznavanju speleolokih i hidrolokih permanent and periodical ows in these poljes
znaajki vrgorakog podruja dali su i L. Bojani, and other hydrological features and aspects of
S. Boievi, P. Ivii i A. Capar (1982). Meu this zone dened by the carbonate natural basis. A
prirodno-geografskim, ali i drutveno-geografskim contribution to the knowledge and understanding
istraivanjima posebno se istie monograja of the hydrological features of the underground
Biokovo biser prirode (MIHI, 1986). Takoer, of Vrgorac area has also been made by Bojani,
detaljan i dokumentiran pregled povijesnih i Boievi, Ivii and Capar (1982). Some basic
kulturnih odrednica Vrgorakog podruja, uz natural-geographic and socio-geographic features
uvodni krai osvrt na geografski poloaj i osnovna of this zone were also described by Mihi (1986).
obiljeja, pruili su M. Bajto i M. Buklija (2005). Also, a comprehensive and well-documented review
of historical and cultural determinants of the area
of Vrgorac, as well as a shorter introductional
Prostorni obuhvat i obiljeja poloaja review of geographical characteristic, were given
Vrgorakog podruja by Bajto and Buklija (2005).

Pod pojmom Vrgorako (Vrgorsko) podruje


najee se podrazumijeva administrativni prostor Spatial perimeter and characteristics of the
dananjega Grada Vrgorca, odnosno mikroregija u position of Vrgorac area
kojoj Vrgorac ima posebno mjesto kao gravitacijsko
i gospodarsko sredite. The term Area of Vrgorac most commonly refers
to the administrative unit of Vrgorac (the Town
Administrativna jedinica Grad Vrgorac koja,
of Vrgorac), i.e. the microregion with Vrgorac
osim Vrgorca, ukljuuje i 24 pripadajua naselja
settlement as a gravitational and economic centre.
Banja, Dragljane, Draevitii, Duge Njive, Dusina,
Kljenak, Kokorii, Kotezi, Kozica, Mijaca, Orah, Vrgorac administrative unit (the Town of
Podprolog, Poljica Kozika, Prapatnice, Raane, Vrgorac), which includes Vrgorac and 24 nearby
Rava, Stilja, Umani, Veliki Prolog, Vina, villages and settlements Banja, Dragljane,
Vinjica, Vlaka, Zavojane i Kutac (koji se 2006. Draevitii, Duge Njive, Dusina, Kljenak, kokorii,
plebiscitarno odvojio od MO Kotezi) smjetena Kotezi, Kozica, Mijaca, Orah, Podprolog, Poljica
je u junoj Hrvatskoj, te u prostornom smislu Kozika, Prapatnice, Raane, Rava, Stilja, Umani,
pripada podruju kontinentalne Dalmacije (Sl. Veliki prolog, Vina, Vinjica, Vlaka, Zavojane i
2.). Svojim poloajem na krajnjem jugoistoku Kutac (which separated from the subdistrict Kotezi
Splitsko-dalmatinske upanije, pruajui se u in 2006.), is situated in southern Croatia and
pravcu sjeverozapad-jugoistok izmeu 4307' N i belongs to the area of continental Dalmatia (Fig. 2).

243
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

Slika 2. Naselja Grada Vrgorca.


Figure 2 The settlements of Vrgorac.
Izvor / Source: Popis stanovnitva 1991.; RZZS, Dokumentacija 881, Prikaz XCVII, Zagreb, 1992.

4317' N, te 17 08' E i 17 29' E, te obuhvaajui Considering its position at the far southeastern part
ukupno 285 km2 povrine, predstavlja prijelazni of Split-Dalmatia County and its area of 285 square
dio izmeu brdsko-planinskih krkih predjela kilometres spreading in NW-SE direction (between
Dalmatinske zagore i rubne zone plodnoga 4307' N and 4317' N and 1708' E and 1729'
donjoneretvanskog podruja. Povrinski je najvea, E), it represents the transitive zone between the
ali brojem stanovnika najmanja administrativna mountainous karst zone of Dalmatian Zagora and
jedinica u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. the bordering zone of the fertile Neretva basin. It is
Administrativno podruje Grada Vrgovca the largest, but the least populated administrative
izdueno je u pravcu SZ-JI oko 26 km (nedaleko unit in Split-Dalmatia County.
od Raana, pa do Velikog Prologa), dok je From the furthest northwestern point near
popreno najvea udaljenost 11 km u pravcu SI-JZ Raane to Veliki Prolog on the southeast, the area
(od naselja Duge Njive u Zabiokovlju do granice of Vrgorac has 26 kilometres in length, while in
s Bosnom i Hercegovinom). U administrativnom direction NE-SW (from Duge Njive to the border
smislu, granii s est hrvatskih opina: na sjeveru with Bosnia and Herzegovina) its average width
s opinama Runovi i Zagvozd (koje su 1991. approximates 11 kilometers. It borders on six other

244
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

pripadale opini Imotski), na zapadu s opinama Croatian municipalities: in the north the Town of
Podgora i Gradac (biva opina Makarska), te na Vrgorac borders on municipalities Runovii and
jugu s opinama Pojezerje (biva opina Metkovi) Zagvozd (formerly a part of Imotski municipality),
i Grad Ploe. Granice Vrgorca s opinom Pojezerje in the west on Podgora and Gradac (formerly part
i Gradom Ploe ujedno predstavljaju i upanijsku of Makarska municipality), and in the south on
granicu koja Splitsko-dalmatinsku upaniju dijeli Pojezerje and the Town of Ploe. The border with
od Dubrovako-neretvanske, a istona granica Pojezerje and Ploe is also a county border between
opine ujedno je i dravna granica Republike Split-Dalmatia and Dubrovnik-Neretva counties,
Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom. while the eastern border of Vrgorac represents the
border between Croatia and Bosnia-Herzegovina.
Podruje Grada Vrgorca veim je dijelom u stvari
svojevrstan produetak zabiokovskog podruja In most of its territory, the administrative area of
Imotske krajine. Ovaj se prostor od primorja Vrgorac is an extension of the Biokovo's hinterland
odvaja visokogorskim lancem Biokova (1762 m) i of Imotski. It is separated from the littoral area by
Rilia (1155 m). Upravo je ta odijeljenost tijekom the high mountain range Biokovo (1,762 m) Rili
povijesti, bitno utjecala na specina drutveno- (1,155 m). This natural characteristic is a factor
geografska kretanja, a utjee i danas. which has mostly determined the development of
Vrgorac through history, and even nowadays it is
Iako je administrativno dijelom Splitsko-
an important determinant of the prevailing socio-
dalmatinske upanije, Grad Vrgorac sa svojim
geographic facts.
naseljima u najveoj mjeri gravitira podruju delte
Neretve u susjednoj Dubrovako-neretvanskoj Though it administratively belongs to the Split-
upaniji, poglavito Ploama, koje su uz veliko Dalmatia County, the Town of Vrgorac with its
prometno i gospodarsko znaenje i najdostupnije settlements gravitates mostly towards the Neretva
znaajno urbano sredite. Iznimku predstavljaju River delta in the neighbouring Dubrovnik-Neretva
naselja na sjeverozapadu opine (najvie Poljica County, with the emphasis of Ploe which, except
Kozika i Raane), koja su vie orijentirana prema of being the most accessible urban center, has also
Imotskom i Makarskoj. Razlog za takav ''rascjep'' a great transitive and economic signicance. Yet,
u gravitiranju, kao i za openitu heterogenost the villages in the northwest of the municipality
vrgorakih naselja, ponajvie je u reljefnim represent an exception in this matter (especially
obiljejima, odnosno prostornoj izdvojenosti Poljica Kozika and Raane), since they are
najsjevernijih brdsko-planinskih naselja i zaselaka, more oriented towards Imotski and Makarska.
ali i razmjerno slabim elementima unutarnje The reason for this ''gap'' in gravity, as well as
povezanosti s Vrgorcem i jugoistonim prostorom for the general heterogeneousness of Vrgorac
plodnih krkih polja. Drugi razlog heterogenosti communities, is mostly in the relief characteristics
proizlazi iz poprilino velike marginaliziranosti of the area and in the weaknesses of the inner trafc
poloaja Grada Vrgorca ije podruje zaobilaze communications and the relative spatial isolation
sve vanije prometnice. Takva situacija koja je of the northwestern mountainous communities
u veem dijelu novije povijesti drala Vrgorac i from Vrgorac and the southeastern area of karst
njegova naselja ''izvan fokusa'', u vrlo e bliskoj poljes. The other reason might be in the overall
budunosti biti promijenjena, jer ovim podrujem marginalization of the position of the Vrgorac
prolazi trasa autoceste Zagreb Split Dubrovnik, area which is bypassed by all the important trafc
koja je upravo u izgradnji. Rije je o dionici directions.
Zagvozd Rava Ploe koja e najveim dijelom
The above mentioned state, which has put
prolaziti upravo kroz podruje Grada Vrgorca. U
Vrgorac and its settlements ''out of focus'' during
smislu sociogospodarskog razvoja, ova e dionica
the period of the latest decades, is about to be
autoceste najvjerojatnije oznaiti poetak novog
changed in the near future, since a route of the
razdoblja za pojedina naselja Grada Vrgorca
highway Zagreb Split Dubrovnik is about
koja e svakako dobiti temelj za snaan poticaj i
to be constructed through the area of Vrgrorac
prespektivu gospodarskog razvoja.
(the Zagvozd Rava Ploe route). In terms of
socioeconomic development, this route will most
probably mark the beginning of a new era for
some settlements of Vrgorac and will provide a
foundation for a strong impulse and perspective of
the economic development.

245
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

Ope prirodno-geografske znaajke General natural-geographic characteristics

Geoloke znaajke Geological characteristics

Najstarije naslage na vrgorakom podruju su The oldest strata in the area of Vrgorac are those
donjokredne starosti, a ini ih jedinstven kompleks from the period of Lower Cretaceous, and they
vapnenaca i brea. Te naslage prevladavaju are made of a unique complex of limestone and
u junom dijelu, gdje sudjeluju u grai hrpta breccia. These strata are dominant in the southern
Biokova i Rilia. U grai Vrgorake udoline i gorja part where they form a ridge of Biokovo and Rili.
prevladavaju naslage gornjokredne starosti, te u The valley and the mountains in the hinterland are
maloj mjeri one paleogenske starosti (MARINI ET mostly composed of the deposits from the period
AL., 1978, MAGA ET AL., 1979). of Upper Cretaceous, and in less extent from the
U naslagama gornjokredne starosti period of Paleogene.
izdiferencirano je trinaest litostratigrafskih In the Upper Cretaceous strata thirteen
jedinica, uz izrazitu prevlast vapnenaca. Po svom lithostratigrac units can be distinguished, with a
znaenju, odnosno povrini u ijoj grai sudjeluju, signicant dominance of limestone. Considering
prevladavaju vapnenci s leama brea cenomana the areas which they compose, the limestones with
(sjeverne padine hrpta Biokova i Rilia), te dobro breccia particles from the Cennomanian epoch
uslojeni (debljine 20150 cm) turonski vapnenci (northern slopes of Biokovo and Rili), and well-
koji se javljaju u vie odvojenih lokaliteta, a bedded (20-150 cm thick) Turonian limestones
najznaajniji su hrbat Mihovila i sjeverna padina which can be found in several single locations,
Matokita. Najvei dio vrgorakoga brdsko- and the most signicant are the ridge of Mihovil
planinskog prostora Zagore izgraen je od dobro and the northern slope of Matokit. Most of the
uslojenih do gromadastih vapnenaca senona mountainous Zagora area is composed of well-
(MARINI ET AL., 1978, MAGA ET AL., 1979). bedded to massive Senonian limestones (MARINI
Naslage paleogenske starosti otkrivene su ET AL., 1978; MAGA ET AL., 1979).

na vie lokaliteta, a posebno se istie zona koja The Paleogene deposits have been discovered in
se protee niim dijelovima JZ padina hrptova several locations, especially in the lower parts of the
Matokita i Mihovila. U sastavu tih naslaga takoer southeastern slopes of Matokit and Mihovil. These
prevladavaju foraminiferski i gomoljasti laporoviti strata are also composed of limestones with lesser
vapnenci, a u manjoj su mjeri zastupljene i klastine
share of clastic ysch and the Promina deposits
naslage ia, te Promina naslage (MARINI ET AL.,
(MARINI ET AL., 1978; MAGA ET AL., 1979).
1978, MAGA ET AL., 1979).
The Quaternary deposits are featured in the
Naslage kvartarne starosti najrasprostranjenije
lowest, southeastern parts of Vrgorac area, mostly
su u jugoistonim, najniim dijelovima vrgorakoga
as lake sediments in Vrgorako and Rastok poljes.
podruja. Sudjeluju u grai niskih podruja
The sedimentation probably began in Pleistocene
Vrgorakog i Rastokog polja u vidu jezerskih
and has continued during the Holocene. Depending
sedimenata. Taloenje jezerskih sedimenata
vjerojatno je poelo ve u razdoblju pleistocena, a on the basis they cover, the sediments vary in
traje kroz cijeli holocen. Ovisno o podlozi na kojoj thickness, with a maximum of 15 meters (MARINI
ET AL., 1978; MAGA ET AL., 1979).
lee, jezerski sedimenti imaju varijabilnu debljinu
iji maksimum iznosi oko 15 m (MARINI ET AL., According to the genesis, the area of Vrgorac
1978, MAGA ET AL., 1979). belongs to geotectonic complex of the Outer
Prema genezi, Vrgorako podruje pripada Dinarides, characterized by a Mesozoic carbonate-
dijelu geotektonskog sklopa Vanjskih Dinarida, shelf development and a high degree of tectonic
koji karakterizira karbonatno-elfni razvoj tijekom disturbance. The area of Vrgorac is included
mezozoika i visok stupanj tektonske poremeenosti. into two tectonic units: Biokovo and Biokovska
Vrgorako podruje pripada dvjema tektonskim zagora. Most of the territory belongs to the unit of
jedinicama, Biokovo i Biokovska zagora. Najveim Biokovska zagora which includes the area on the
dijelom ovaj prostor dio je tektonske jedinice east and northeast of the foot of Biokovo. Nappe
Biokovske zagore, koja zauzima podruje istono structures are the main feature of the area. The
i sjeveroistono od podnoja Biokova. Osnovna nappes have usually preserved their basic form
je znaajka ovog podruja izrazita ljuskava graa of shifted anticlines made of Cretaceous layers.

246
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

terena. Ljuske su u veini sluajeva jo zadrale The nappes are the most frequent in the zone of
osnovni oblik prebaenih antiklinala izgraenih northeastern side of Biokovo structure (nappe
od krednih naslaga. Najgue su grupirane ljuske systems of Mihovil, Matokit and Prolog), while
u zoni sjeveroistonog poboja strukture Biokovo towards the northeast their number decreases, as
(sustavi ljusaka Mihovil, Matokit i Prolog), dok se well as the degree of the structural disturbance.
prema sjeveroistoku smanjuje njihov broj i stupanj
Geologic and mining researches have proven
strukturne poremeenosti (MARINI ET AL., 1978,
that reserves of asphalt, limonite and clay exist
MAGA ET AL., 1979).
in the area. Asphalt appears near Vrgorac, Stilja,
Dosadanjim geolokim i rudarskim Vina, Lukavac and Kozica, with the highest
istraivanjima utvrene su u vrgorakom kraju concentration at a site two kilometers to the south
pojave i leita asfalta, gline i limonita. Najea of Vrgorac where the Venetians were exploiting
je pojava asfalta kod Vrgorca, Stilje, Vine, it during the 18th century (the mine Paklina). The
Lukavca, te kod Kozice, uz najveu koncentraciju reserves of asphalt ran low in the 1970s. Pleistocene
2 km juno od Vrgorca, gdje su jo u 18. st. clays are common in the area of Rastok polje,
Mleani iskoritavali rudnik Paklina. Rezerve and have a potential to be used in brick industry.
asfalta veinom su iscrpljene do sedamdesetih Traces of limonite appear along the zone on the
godina dvadesetog stoljea. Na podruju Rastoka north of Kljenak, as well as near Pervani, but have
rasprostranjene su gline pleistocenske starosti no economic signicance.
koje bi se mogle korisno upotrijebiti u ciglarskoj
industriji. Limonit je zastupljen du zone sjeverno
od naselja Kljenak, te kod zaselka Pervani u The characteristic of climate and vegetation
Kokoriima, ali nema vee godspodarsko znaenje
(MARINI ET AL., 1978, MAGA ET AL., 1979). Due to the the inuence of the relief and the sea as
climate modiers, the area of Vrgorac can be divided
into two parts: lower and smaller southeastern
Klimatsko-vegetacijske znaajke eumediterranean part where the inuence of the sea
is stronger, and submediterranean area that includes
Zbog utjecaja reljefa i mora kao klimatskih the larger central and northwestern part where
modikatora Vrgorako podruje moe se the important factors are spreading of mountain
izdvojiti u dvije cjeline. Prva je jugoistoni, nii i systems in NW-SE direction and their elevation
manji, eumediteranski dio, u kojem se osjeti jai of up to 1,300 m. These systems create a natural
utjecaj mora. Druga je submediteransko podruje, barrier and prevent the moving of the air masses
kojemu pripada vei sredinji i sjeverozapadni dio, from the sea towards the inland and vice versa.
gdje dolazi do izraaja izduenost gorskih sustava
The available data for Vrgorac (DHMZ) show
u pravcu sjeverozapad-jugoistok, kao i njihova
that the average mean air temperature in the coldest
visina (do 1300 m), koji stvaraju prepreku kretanju
month of the year (January) is 5.1 C and in the
zranih masa s mora u unutranjost i obrnuto.
warmest month (July) 24.6 C in the period from
Prema dostupnim podatcima za Vrgorac 1981 to 2005. Gradual decline of the maritime
(DHMZ za razdoblje 1981-2005. god.), srednja inuence is evident from the annual amplitude
mjesena temperatura najhladnijeg mjeseca of 18 C and a relatively high amplitude between
(sijeanj) je 5,1 C, a najtoplijeg (srpanj) the absolute maximum (40.5 C) and the absolute
24,6 C, dok je srednja godinja temperatura minimum (-12.0 C) air temperatures.
14,0 C. Na postupno smanjenje maritimnog
The warmest climate is in the southeastern
utjecaja ukazuje godinja amplituda (18,9 C) te
part of the area i.e. the zone of karst poljes.
razmjerno velika apsolutna maksimalna (40,5
Towards the central and the northwestern
C), odnosno apsolutna minimalna temperatura
higher zones, the air temperature decreases
zraka (-12,0 C).
for approximately 0.5 C, and the difference
Kao najtopliji dijelovi istiu se jugoistoni is evident from the change in climatozonal
dijelovi vrgorakog podruja, odnosno zavale vegetational communities. Namely, the forests of
krkih polja. Prema viim dijelovima temperatura holly oak (Quercus ilex) gradually change over
zraka opada za priblino 0,5 C, to potvruje to the community of the mountainous beech
promjena klimavegetacijskih zajednica. Naime, (Fagetum croaticum montanum) which is more
ume hrasta crnike (Quercus ilex) postupno common on altitudes above 1,000 meters.

247
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

prelaze u zajednicu gorske ume bukve (Fagetum The annual precipitation in Vrgorac is 1,611
croaticum montanum) koje vee prostiranje imaju mm. The precipitation has a mediterranean regime,
na viim dijelovima iznad 1000 metara nadmorske which is evident from the fact that the main
visine (dalje: m nv). maximum is in December (257 mm), the secondary
Prosjena godinja koliina oborina u Vrgorcu maximum in March (171 mm), and the minimum
je 1611 mm. Oborine imaju mediteranski reim, is in July (34 mm). Such a high annual precipitation
to je vidljivo iz podatka da je glavni maksimum in Vrgorac is a consequence of its geographic
tijekom prosinca (257 mm), sekundarni maksimum position in the lee-side of Biokovo and Rili (the
tijekom oujka (171 mm), a minimum tijekom neighbouring coastal area has less than 1,000 mm
srpnja (34 mm). Tako velika godinja koliina of annual precipitation). Due to the orographic
oborina u Vrgorcu posljedica je njegova poloaja u inuence, the higher mountainous zones have the
zavjetrini hrpta Biokova i Rilia (susjedno obalno highest annual precipitation (around 2,000 mm).
podruje prima manje od 1000 mm oborine In contrast, the attened zones opened towards the
godinje). sea in the southeast have lower amounts (around
1,200 mm).
Neto veu koliinu oborina (oko 2000 mm)
zbog orografskog utjecaja, odnosno adijabatskog The duration of snow cover is very short in
procesa, primaju vii gorski dijelovi. Suprotno low areas. The data from the climatologic station
tome, manju koliinu oborina (oko 1200 mm) in Vrgorac shows the annual period of 5 days of
od Vrgorca prima nisko i prema moru otvoreno snow cover thicker or equal to 1 cm. However, in
podruje krkih polja. higher zones the snow cover can last up to three
months, e.g. on Veliki ibenik 1,314 m).
Zadravanje snjenog pokrivaa u niim
dijelovima ovog podruja vrlo je kratko. Tako je Higher precipitation, as well as the decrease in
u klimatolokoj postaji Vrgorac trajanje snijenog evaporation due to lower air temperatures during
pokrivaa 1 cm na tlu 5 dana godinje. No, s the colder period of the year (from autumn to
porastom visine snijeg se zadrava i do tri mjeseca spring) cause oods in the poljes. It is partially
(npr. Veliki ibenik 1314 m). due to insufcient drainage capacities of ponors
(stream-sinks), but also due to a mild inclination
Zbog male propusne moi ponora, ali i zbog
of water ows and channels.
slaboga povrinskog otjecanja (blagi pad korita
tekuica i kanala), vea koliina oborina u The area is quite windy and the prevailing winds
hladnijem dijelu godine (jesen proljee), te nie are sirocco, bora, levanter and the maestral (during
temperature i smanjeno isparavanje uzrokuju summer). In the valley of Zabiokovlje the relief has
poplave u poljima. a greater modifying inuence on the winds, so the
Vjetrovitost je vrlo izraena, prevladavajui prevailing winds there are those from SE, N and
vjetrovi su jugo, bura i levanat, a u toplijem dijelu NW directions.
godine i maestral. Na podruju zabiokovske The eumediterranean vegetational community
udoline do izraaja dolazi modikatorski utjecaj of holly oak and manna ash (Orno Quercetum
reljefa, te su prevladavajua strujanja zraka ona iz ilicis) is mostly limited to zones in the lowest SE
JI, odnosno S i SZ smjera. parts closer to the Neretva River (Vrgorako polje).
Eumediteranska zajednica uma hrasta crnike The submediterranean vegetational communities
i crnog jasena (Orno Quercetum ilicis) zauzima exist in most of the area of Vrgorac. They are
manje povrine na najniem, JI dijelu, zahvaajui represented by forests of holly oak and oriental
predjele Vrgorakog polja. Submediteranske hornbeam (Carpinetum orientalis croaticum) in
zajednice obuhvaaju najvei dio podruja. lower parts and the forests of holly oak and hop
Zastupljene su umom hrasta medunca i bijeloga hornbeam (Seslerio Ostrryetum) in higher zones,
graba (Carpinetum orientalis croaticum) na approximately above 400 meters. Maritime forests
niim dijelovima, te uma hrasta medunca i of beech (Fagetum croaticum seslerietosum)
crnoga graba (Seslerio Ostrryetum) na viim appear above 700 or 800 meters depending on the
podrujima iznad priblino 400 m. Takoer na exposure to sun, with beech growing above 800
visinama iznad 700 m na osojnim, odnosno 800 m meters on the sun-exposed slopes. The vegetational
na prisojnim padinama padinama ovog podruja community at the highest altitudes are the
rasprostranjene su zajednice primorske ume bukve mountainous forests of beech (Fagetum croaticum
(Fagetum croaticum seslerietosum). Na najveim montanum) which are spread mostly at altitudes

248
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

nadmorskim visinama zastupljene su gorske ume above 1,000 meters, especially on the sun-exposed
bukve (Fagetum croaticum montanum) koje imaju slopes of Biokovo and Rili.
najvee prostiranja na dijelovima iznad 1000 m nv,
The main feature of the area is a high degree of
osobito na osojnim padina Biokova i Rilia. vegetational degradation. It is especially featured
Osnovna znaajka podruja koja obuhvaaju in lower zones (up to 500 meters) due to a long-
eumediteranske i submediteranske zajednice jest time agricultural exploiting. Namely, this area
visok stupanj degradacije vegetacije. To osobito has been settled since the prehistoric time, and
dolazi do izraaja u niim dijelovima (do priblino the deforestation was a mean to acquire pasture
500 m), to je posljedica dugotrajnog agrarnog grounds and plough-elds. In the recent history, due
iskoritavanja. Naime, ovo podruje kontinuirano to the continuous emigration in the 20th century and
je naseljeno jo od prapovijesti, a praeno je the decline of the economic importance of cattle-
krenjima umskih sastojina radi dobivanja raising, a gradual regeneration of the vegetational
panjakih i oraninih povrina. Suprotno tome, u communities has been evident. However, large
novije doba, zbog naputanja stoarstva kao jedne areas are still featured with rocky grounds, as well
od glavnih gospodarskih grana, ali i kontinuirane as with macchia and garigue communities.
emigracije stanovnitva tijekom 20. stoljea uoava
se postupna regeneracija vegetacije. Meutim, Geomorphological characteristics
jo uvijek na velikim dijelovima ovog podruja
dominiraju krke goleti, garig i makija. According to the geomorphological
regionalization (BOGNAR, 1999), the area of
Vrgorac belongs to the megamacromorphological
Geomorfoloke znaajke region of the Dinaric mountainous system and the
macrogeomorphological region of Central Dalmatia
Prema geomorfolokoj regionalizaciji with the archipelago. Within the mentioned
(BOGNAR, 1999), vrgorako podruje pripada macrogeomorphological unit, the area of Vrgorac
megamakrogeomorfolokoj regiji Dinarskoga includes the mesogeomorphological region of the
gorskog sustava, odnosno makrogeomorfolokoj Mountain ridges of Biokovo and Rili with the area
regiji Centralne Dalmacije s arhipelagom. U sklopu of mountains and valleys in the hinterland.
ove makrogeomorfoloke jedinice vrgorako
The heterogeneousness of relief and the much
podruje zauzima mezogeomorfoloku regiju
expressed differences in altitudes in a relatively
Gorskih hrptova Biokova i Rilia s Vrgorakim
small zone are the prevailing determinants of the
brdsko-zavalskim podrujem u zaleu.
area of Vrgorac. Considering the geological basis,
Reljefna heterogenost i vrlo izraene visinske the dominant type of relief in this area is the karst,
razlike na relativno malom prostoru prevladavajue with karst poljes in the southeast as the most
su odrednice vrgorakoga podruja. Meutim, s signicant elements.
obzirom na geoloku osnovu na najveem dijelu The western and the southwestern part is
ovog podruja oblikovan je krki reljef, a po svom featured with slopes of the ridge Biokovo and
znaenju istiu se krka polja u njegovu JI dijelu. Rili which form a relief barrier between the area
Zapadni i jugozapadni dio predstavlja padine of Vrgorac and the littoral zone of Makarska and
hrpta Biokova i Rilia, koji predstavljaju reljefnu Podgora. The ridge is separated from the Vrgorac
barijeru izmeu vrgorakog podruja i makarsko- mountainous area by a long valley. The valley is
podgorskog primorja. Hrbat (Biokova i Rilia) well distinct along the line from upa Biokovska
je odijeljen zavalom od vrgorakoga brdskog (in Zagvozd municipality) to Vrgorako polje. The
podruja. Zavala je dobro izraena na potezu od central and the northwestern parts of the area of
upe Biokovske (opina Zagvozd) do Vrgorakog Vrgorac belong mostly to the mountainous zone
polja. Sredinji i sjeverozapadni dio najveim where smaller ridges of Matokit (1,062 m), Mihovil
dijelom pripada vrgorakomu brdskom podruju, (1,247 m) and ibenik (1,314 m) stand out. The
gdje se svojom veliinom i visinom istiu manji mountain ridges, the valley, as well as the smaller
gorski hrptovi Matokit (1062 m), Mihovil (1247 karst valleys in the mountainous zone spread in the
Dinaric direction (NW-SE).
m) i V. ibenik (1314 m). Gorski hrptovi, zavala,
kao i manje udoline u brdskom podruju imaju The prevailing carbonate basis in the area of
dinarski pravac pruanja SZ-JI. Vrgorac has resulted in the dominance of karst

249
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

Prevladavajua karbonatna osnova na podruju relief. Since the inclinations steeper than 12 are
Vrgorca rezultirala je dominacijom krkog reljefa. common in most of the area, the slope processes
S obzirom na to da prevladavaju nagibi vei also have an important role in forming relief,
od 12, veliko znaenje u oblikovanju reljefa especially on steep slopes of the mountain ridges.
imaju i padinski procesi. Oni osobito dolaze do In the southeast, the specic geomorphological and
izraaja na strmim padinama i strmcima gorskih hydrological conditions have led to the occurrence
hrptova. Na jugoistonom dijelu uslijed posebnih of karst poljes Rastok and Jezero.
geomorfoloko-hidrolokih uvjeta dolo je do
The most dominant feature within the
nastanka krkih polja Rastok i Jezero.
administrative borders of Vrgorac is denitely the
Krki reljef svakako je najdominantnije karst relief which occurs in many various types.
prirodno obiljeje podruja unutar administrativnih "Pock-marked" karst is dominant in the western,
granica Grada Vrgorca, te se pojavljuje u raznim the northwestern (the slopes of Biokovo and Rili)
tipovima. Boginjavi kr prevladava na zapadnom, and the northeastern (Poljica Kozika and Gornje
sjeverozapadnom (istone padine Biokova i Rilia), Raane) zones. The dolines have formed in zones
te sjeveroistonom podruju (posebno na prostoru where the slopes are more gentle (with inclinations
naselja Poljica Kozika i Gornje Raane). Do under 12), as well as in the lower attened areas
oblikovanja ponikava dolo je na blaim dijelovima (the northwestern part of the upa-Raane valley).
padina (nagiba manjeg od 12), te na niim Depending on the quantity of residuum, but also
zaravnjenim podrujima poput sjeverozapadnog on the slope processes on their sides, some of the
dijela upsko-raanske udoline. Ovisno o koliini dolines are economically valorized. The rocky
rezidijuma, ali i padinskim procesima pretaloenog and the barren karst have mostly formed in zones
materijala sa strana ponikava, gospodarski su with the inclined limestone layers, and they are
vrjednovane u veoj ili manjoj mjeri. Stjenoviti mostly featured in higher areas. The barren karst
i ljuti kr najee su nastali na podrujima s is featured in some zones of Biokovo and Rili, as
veim nagibom vapnenakih slojeva, a najvee well as in some parts of the ibenik ridge.
rasprostiranje imaju u viim podrujima. Ljuti kr
The zone of karst poljes represents the focus
takoer je rasprostranjen na podruju Biokova
of the Vrgorac area, and this especially refers to
i Rilia koje pripadaju Vrgorcu, te u pojedinim
Vrgorako polje. The forming of karst poljes is
dijelovima hrpta ibenika.
primarily related to the hydrology of karst. The
Krka polja Vrgorako i Rastok zauzimaju particular characteristic of Vrgorako polje is that
prostore na jugoistoku vrgorakog podruja in the past, before the digging of the additional
a njihov postanak poglavito je vezan uz krku drainage canals, it was a lake during most of the
hidrologiju. Posebna je znaajka Vrgorakog polja year. Namely, the drainage capacity of the stream-
ta da je u prolosti, do prokopavanja dodatnih sinks in the polje was insufcient for all the water
odvodnih kanala, imalo jezerski karakter veim draining into the polje.
dijelom godine. Naime, propusna mo ponora u
Speleological forms can be found throughout
polju je bila nedovoljna za odvodnju vode koja je u
the whole area of Vrgorac, and the most specic
polju izvirala, odnosno koja je u njega dotjecala.
among them are the estavelles Betina in the Bunina
Speleoloki oblici zastupljeni su u cijelom valley and Velika Banja in the northwestern part
vrgorakom prostoru, a posebno se istiu of Rastok.
estavele Betina (u uvali Bunina), te Velika Banja
The slope processes are the most dominant in
u sjeverozapadnom dijelu polja Rastok. Ponori
steeper zones (with inclinations above 32), and
su najbrojniji uz juni obod vrgorakog dijela
their inuence is the most evident on the western
Rastokoga polja.
slopes of Mihovil and the massif of Mali and
Padinski procesi najizraeniji su na strmijim Veliki ibenik. The processes of mass wasting and
podrujima (nagiba veeg od 32), pa njihov collapsing are very common, with the consequent
utjecaj na oblikovanje reljefa najvie dolazi do occurrence of the colluvial curtains and taluses.
izraaja na zapadnim padinama Mihovila i masiva
The relief characteristic in the area of Vrgorac
Malog i Velikog ibenika. Posebno su izraeni
are reected in the distribution of settlements,
procesi osipanja i uruavanja, a kao posljedica
and the karst feature of the relief (together with
toga poglavito je dolo do oblikovanja koluvijalnih
the historical-geographic determinants) has had a
zastora, toila i sipara.
special inuence. The most settled areas (with the

250
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

Reljefna obiljeja vrgorakog podruja odrazila exception of Vrgorac whose situation was primarily
su se i na razmjetaj naselja, a krki karakter inuenced by its bordering position during history)
reljefa je, uz povijesno-geografske odrednice, are those on the edges of the karst poljes, in the areas
imao posebno znaenje. Svakako, najnaseljenija of karst valleys, dolines and other fertile zones.
su podruja (uz iznimku samog Vrgorca na iji su Therefore, most of the population is concentrated
smjetaj ponajprije utjecale povijesne odrednice, on the edges and in the vicinity of Vrgorako polje
odnosno njegov dugogodinji pogranini poloaj) and Rastok, as well as in the valley of Zabiokovlje.
ona na obodima krkih polja, podrujima krkih On the other hand, the higher zones like the area
uvala, ponikava i drugih zona s plodnim tlom. of Biokovo and Rili ridge, as well as the central
Stoga je naseljenost najgua upravo na obodu i and the northern mountainous zones have low
u blizini Vrgorakog polja, te hrvatskog dijela population density.
polja Rastok, kao i u Zabiokovskoj zavali. S druge
strane, naseljenost je rjea u visokim prostorima,
Geographic features of soils
kao to je prostor hrpta Biokova i Rilia, te sredinji
i sjeverni brdsko-planinski prostor gdje su naselja
In terms of soils, two zones can be distinguished
ratrkana po visoravnima i padinama.
in the area of Vrgorac: the larger one with
mountainous areas and the valley and the smaller
Pedogeografske znaajke one which includes the bottoms of the karst
poljes. The rst zone is dominated by a group of
S obzirom na tla podruje Vrgorca dijeli se auromorphic soils. In lower parts up to 500 meters
na dvije cjeline: veu, kojoj pripada gorsko i above the sea level, at the bottoms of valleys,
planinsko podruje s udolinom, i drugu manju, dolines and similar depressions accumulations
kojoj pripadaju dna krkih polja. Na podruju of terra rossa and brown soil on carbonate basis
prve cjeline dominira grupa auromorfnih tala. U (calcocambisol) are the most common while at
niim dijelovima, do priblino 500 m nv na dnima their edges the dominant soils are colluvial. In
udolina (uvale, ponikve, kao i drugim depresijama), fact, these soils represent the most important
prevladavaju nakupine crvenice (terra rosse) i agricultural zones in the area of Vrgorac. Towards
smeeg tla na karbonatima (kalkokambisol), dok the higher parts the prevailing soils are shallow
na njihovim bonim stranama prevlada koluvijalno soils, with a signicant share of stone fragments.
tlo (koluvijum). Zapravo, ta tla u ovom podruju In the areas between 500 and 1000 meters above
predstavljaju i najvanije obradive povrine. the sea level there are brown soils (calcocambisol),
Prema viim dijelovima prevladavaju plitka tla, sa and above 1000 meters black soils on carbonate
znatnim udjelom skeleta i to na podruju od 500 do basis (calcomelanosol), while rendosol is common
1000 m nv smea tla (kalkokambisol), a na veim slopes (KORI, 1977; MARTINOVI, 2000).
visinama iznad 1000 m nv crnice na karbonatima The second zone includes the soils at the
(kalkomelanosol), dok se na padinama esto bottom of Rastok and Vrgorako karst poljes.
javljaju i rendzine (KORI, 1977; MARTINOVI, Those are mostly uvial or alluvial soils (uviosol)
2000). which have formed on lake sediments from
Drugoj cjelini pripadaju tla koja se nalaze Neogene, and belong to the carbonate (lacustrine
na dnima krkih polja Vrgorako polje i travertine), sandy to clay sub-type and have deep
Rastok. Poglavito se tu radi o uvijalnim ili to very deep variety. Also, the bottoms of poljes
aluvijalnim tlima (uviosol) koja su nastala na are the most signicant agricultural surfaces in
jezerskim sedimentima neogenske starosti, a koja the whole area.
pripadaju karbonatnom (lakustrijska sedra), sitno
pjeskovitom do glinovitom podtipu, te dubokom Hydrologic features
do vrlo dubokom varijetetu. Ujedno, ova dna
polja predstavljaju i najznaajnije agrarne povrine Considering the hydrological features, the area
cijeloga vrgorakog podruja. of Vrgorac can be distinguished into two radically
different parts larger, mostly waterless western
Hidroloke znaajke and central mountainous part and the southeastern
zone of karst poljes, relatively rich in water.
Na podruju Vrgorca s obzirom na hidroloke From the karstic western and central parts
znaajke uoavaju se dva bitno razliita dijela water mostly ows towards the poljes via

251
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

vei, povrinski bezvodni zapadni i sredinji dio, underground cracks and channels. One of the most
te s obzirom na to da se radi o krkom podruju, important objects in this part of the researched
relativno vodom bogato jugoistono podruje area is a pit Betina in the Bunina valley, which is
krih polja. actually an estavelle considering its features and
hydrogeological function. This pit is used for water
S krkoga zapadnog i sredinjeg dijela voda
supply, and a pump station has been installed into
najveim dijelom podzemno otjee prema krkim
its immediate vicinity. It is assumed that Betina
poljima. Prema svom znaenju na ovom dijelu
(the water ow which circulates through the pit)
istraivanog podruja istie se jama Betina u uvali
is connected to Vrgorako polje through a system
Bunina, koja je prema hidrogeolokoj funkciji
of underground channels, generally in the NW-SE
estavela i protoni objekt. Ta se jama u lokalnim
direction.
okvirima koristi za vodoopskrbu, u iju je svrhu
kraj nje izgraena i crpna stanica. Pretpostavlja se In the karst poljes zone, the occurrence of
da je ona, odnosno tekuica koja kroz nju protjee, springs is primarily related to the appearance of
sustavom kanala (generalno, dinarskog pravca partially impermeable sediments of dolomite and
pruanja SZ JI) povezana s Vrgorakim poljem. their relatively low altitude (the average altitude of
Vrgorako polje is around 25 meters, and of Rastok
Na podruju krkih polja pojava izvora approximately 65 meters). Hydrologically, the
poglavito je vezana uz manje pojave djelomino zone of poljes belongs mostly to the Neretva basin
vodonepropusnih dolomitnih naslaga, ali i njihovu and the drainage is subterraneous. The connection
malu nadmorsku visinu (prosjena je visina has been proven by coloring the water in Rastok
Vrgorakog polja oko 25 m, a polja Rastok na and Vrgorako polje (TAMBUK-GILJANOVI, 1998).
oko 65 m). Hidroloki, podruje polja najveim
dijelom pripada porjeju rijeke Neretve, a otjecanje The most important consistent surface stream
vode odvija se podzemno. Povezanost je utvrena is Matica Vrgorska in Vrgorako polje. Its water
bojenjem vode u Rastokom i Vrgorakom polju originates from the local orographic basin, as well
(TAMBUK-GILJANOVI, 1998). as from a wider hydrogeological drainage area
of Imotsko-bekijsko polje, Trebiat, Rastok and
Najvaniji povrinski vodotok je rjeica Matica Jezerce. Vrgorska Matica supplies itself with water
u Vrgorakom polju. Njezina voda uglavnom from permanent (Butina, Stinjevac and Lukavac)
potjee s izvorinog orografskog, ali i sa irega and periodical (Nuga, Vuija, Vlaka, Kruka,
hidrogeolokog porjeja Imotsko-bekijskoga polja, Studeno and Mrtva) springs in the northwest of
Trebiata, Rastoka i Jezerca. Maticu Vrgorsku Vrgorako polje. The three permanent springs are
vodom prihranjuju stalni (Butina, Stinjevac, connected to Rastok by an underground water
Lukavac) i povremeni (Nuga, Vuija, Vlaka, ow. In average hydrological situation, water
Kruka, Studeno i Mrtva) izvori na sjeverozapadu of Matica Vrgorska is drained through ponors
Vrgorakoga polja. Tri stalna izvora povezana su Staevica, Krotua, Crni Vir and Krtinovac, as
podzemnim tokom sa Rastokim poljem. Voda iz well as through the Prigon drainage canal, into
Matice Vrgorske otjee s podruja Vrgorakoga Bainska lakes (lake Podgora) from where it ows
polja u normalnoj hidrolokoj situaciji ponorima towards the sea through a smaller canal (TAMBUK-
Staevica, Krotua, Crni Vir i Krtinovac, te GILJANOVI, 1998.).
kanalom Prigon u Bainska jezera (jezero Podgora),
odakle dalje manjim kanalom u more (TAMBUK- In Rastok polje there is another important
surface water ow Matica Rastoka. Water
GILJANOVI, 1998).
levels and regulation of this ow mostly depend
Rastokim poljem protjee drugi povrinski on the quantities of water in the river Trebiat in
vodotok Matica Rastoka. Regulacija vode u ovoj Herzegovina which it is connected with by the
rjeici najvie ovisi o koliini vode u hercegovakoj Parilo Brza voda canal. Therefore, the overall
rijeci Trebiat s kojom je povezana kanalom Parilo water-course regimen in the Croatian part of
Brza voda. O ovome kanalu ovisi i cjelokupan Rastok polje and, consequently, the possibilities
vodni reim u hrvatskom dijelu polja Rastok, of melioration and agricultural conditions in it,
a samim time i mogunost navodnjavanja i depend on this canal.
poljoprivreda u polju.
During the rain season, the ponors by the edges
Tijekom humidnog razdoblja godine ponori na of the polje (in the SE part of Vrgorako and the
rubovima polja (JI Vrgorakog polja i JZ dijelu SW part of Rastok) and the drainage canal Prigon
polja Rastok) i odvodni kanal Prigon (koji spaja (which connects Vrgorako polje and Bainska lakes)

252
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

Vrgorako polje i Bainska jezera) nemaju dovoljnu do not have sufcient drainage capacities, which
propusnu mo, tako da u to vrijeme esto dolazi do is why oods occur at the bottom of Vrgorako
plavljenja dna polja. Naime, prije prokopavanja polje. Namely, before the Prigon canal was dug,
kanala Prigon plavljene povrine u Vrgorakom the ooded areas were signicantly larger and the
polju bile su znatno vee, a samo trajanje poplava duration of oods was longer. The consequence of
due. Kao posljedica toga Vrgorako polje lokalno this occurrence was the local inhabitants' name for
stanovnitvo naziva Jezero. this polje Jezero (''The Lake'').
Prema svom znaenju u vodoopskrbi In terms of water supply, the most signicant
Vrgorakoga kraja najvaniji i najznaajniji su springs are those by the edges of Vrgorako polje
izvori na obodu Vrgorakog polja (spomenuta (the mentioned northwestern zone of springs Butina,
sjeverozapadna zona polja, izvori Butina, Stinjevac Stinjevac and Lukavac). The most important one is
i Lukavac). Najizdaniji i najznaajniji izvor je Butina which has been included in the water supply
Butina, koji je zahvaen za potrebe vrgorakog system of Vrgorac. In the underground the most
vodovoda. Od podzemnih voda znaajne su
signicant accumulations of water (also included in
akumulacije na prostoru Banje, koje su takoer
the water supply system) are in the area of Banja.
ukljuene u vodoopskrbu ireg vrgorakog
prostora.

Spatial differentiation of the area of Vrgorac

Prostorna diferencijacija vrgorakog podruja Within its borders, the Town of Vrgorac
includes very contrasted spatial units conditioned
Vrgorac svojim administrativnim granicama by diverse natural-geographic and socio-geographic
obuhvaa vrlo kontrastne prostorne cjeline characteristics, with karst being the main
uvjetovane razliitim prirodno-geografskim i determinant. Roughly, a division into two zones
drutveno-geografskim obiljejima s krem kao is possible zone of Zabiokovlje and the eastern
temeljnom odrednicom. U irem smislu, mogue je slopes of Biokovo and Rili being one of them,
izvriti podjelu na dvije zone prostor Zabiokovlja
and the attened zone of karst elds and valleys
i istonih padina Biokova i Rilia, te zaravnjeni
in the southeast being the other. Yet, considering
prostor krkih polja na jugoistoku. No, s obzirom
the complex spatial differences within both zones,
na kompleksne prostorne razlike unutar obiju zona,
a division into several lesser zones based on the
vjerodostojnija je podjela na nekoliko cjelina nieg
natural characteristics and their inuence on the
reda, poglavito na temelju prevladavajuih prirodnih
forming of unique cultural landscapes is more
obiljeja i njihova utjecaja na specino oblikovanje
jedinstvenih kulturnih krajobraza (Sl. 3.): accurate (Fig. 3):
- istone padine Biokova - the eastern slopes of Biokovo,
- Zabiokovska zavala - the Zabiokovlje valley,
- brdsko-planinski prostor Zagore - the mountainous zone of Zagora,
- prostor Rilia - the area of Rili.
- prostor krkih polja i uvala na jugoistoku. - the southeastern zone of karst poljes and
valleys
Podruja Biokova i Rilia, te brdsko-
planinski prostor Zagore, koji je od njih odvojen Mountainous zone of Biokovo, Rili, the
Zabiokovskom zavalom, zauzimaju najvei dio Zabiokovlje valley and Zagora include most of the
administrativne povrine Grada Vrgorca. Veinom territory of Vrgorac, and enclose the zones higher
se radi o visokim brdskim i planinskim prostorima, than 300 metres above the sea level; in other words,
te podrujima iznad 300 m nv koja su pod the mountainous zones and the areas under their
njihovim neposrednim utjecajem. S obzirom na immediate inuence. Considering the dominant
prevladavajue prirodno-geografske i drutveno- natural-geographic and socio-geographic factors
geografske imbenike, odnosno diferencijaciju and the differencies in the natural and the cultural
kulturnih i prirodnih krajobraza, ova zona odlikuje landscapes, this zone has its distinctive features in
se vlastitim posebnim odrednicama u razliitim different zones of lesser extent.
podrujima nieg reda.

253
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

Slika 3. Prostorna podjela vrgorakog podruja


Figure 3 Spatial division of Vrgorac area

Istone padine Biokova The eastern slopes of Biokovo

Glavna osobina cijeloga vrgorakog The dominant feature of the whole area of
podruja reljefna je odvojenost od obale. Vrgorac is its physical detachment from the
Visoki masiv planinskog lanca Biokovo Rili coastal zone. High mountainous range Biokovo-
predstavlja prirodnu prepreku koja izmeu Rili is a natural barrier between the litoral and
primorskog i zagorskog pojasa utjee najvie na the continental zone, inuencing the climate
klimatske prilike, ali i na nain ivota ovdanjeg and other natural-geographic factors, and
stanovnitva i drutveno-geografska obiljeja. consequently the way of life and the overall socio-
Na sjeverni dio vrgorakog prostora u najveoj geographic characteristics in most of the Vrgorac
mjeri izravno utjee sam Biokovski masiv ije area. Northern and northeastern parts of the area
istone i sjeveroistone padine manjim dijelom of Vrgorac are the most directly inuenced by the
administrativno pripadaju Vrgorcu. Biokovo Mt whose eastern slopes partially belong
to Vrgorac administrative unit.
Visina masiva (1762 m) i duljina pruanja
ine Biokovo najviom i najduom planinom By its altitude (1,762 m) and its longitudinal
u Dalmaciji. No, u poprenom presjeku vrlo je dimensions, Biokovo is the highest and the
uska: u svojemu najirem dijelu (na potezu V. longest mountain in Croatia. In its perpendicular
Brdo Turije) irina masiva svega je 7 km. Stoga section, the mountain is rather narrow with only
Biokovo, uz nii Rili, predstavlja vrlo izraenu 7 kilometers in its widest part (V. Brdo Turija).
prirodnu barijeru koja odvaja zabiokovski imotski Therefore, together with Rili it represents a
i vrgoraki prostor od primorske zone i utjecaja very striking natural barrier which separates the
mora. hinterland with Imotski and Vrgorac from the
littoral zone and the inuence of the sea.
Za razliku od njegove primorske strane koja je
izrazito strma (greben s najviim stijenama samo je Unlike its steep slopes on its maritime side
3 km udaljen od mora), kopneni niz vrhova sputa (the reef with the highest peaks is merely 3
se prema unutranjosti mnogo blae i postupnije. kilometers away from the coast), the continental
Zona istonih padina Biokova koja pripada side descends towards the hinterland much more
Vrgorcu omeena je uzvienjima V. Bukovac (904 gradually and less steeply (Fig. 4). The zone of

254
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

Slika 4. Karta istonih padina Biokova i prostora upsko-raanske udoline isjeak topografske karte izvornog
mjerila 1 : 50 000, VGI, List Makarska 1 (573/1), Beograd, 1968)
Figure 4 The map of the eastern slopes of Biokovo and the area of the upa-Raane valley a segment of topographic
map with the original scale 1 : 50,000; VGI, Makarska 1 (573/1), Beograd, 1968

m), Kozjak (1367 m), ubrijan (1289 m) i Stegoa eastern Biokovo's slopes belonging to the Town
(1058 m) na jugozapadu, te prostranom i izduenom of Vrgorac is bordered by elevations V. Bukovac
upsko-raanskom udolinom na sjeveroistoku (904 m), Kozjak (1,367 m), ubrijan (1,289 m)
prema kojoj se padine Biokova razmjerno blago and Stegoa (1,058 m) in the southeast and by an
sputaju (Sl. 4.). Iz smjera vrhova Kozjak i V. elongated upa-Raane valley in the northeast,
Rudinjak prema Raanima vapnenaka padina towards which the slopes gradually descend. From
veinom je blaga i jednolina s neto manjih the position of V. Rudinjak and Kozjak towards

255
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

ponikvastih oblika u zoni izmeu V. Bukovca i Raane the limestone slope is mostly mild and
M. Rudinjaka. Pokrivena je uglavnom gustom featureless with only a few smaller concave forms
grmolikom vegetacijom koja na potezu M. Godinj in a zone between V. Bukovac i M. Rudinjak. It is
V. Rudinjak prelazi u livade, odnosno panjake. covered mostly with bushes which on the line M.
S obzirom na to da je naseljeno podruje upsko- Godinj V. Rudinjak change to pasture grounds
raanske uvale bilo (i jo uvijek u odreenoj mjeri and meadows. Considering the fact that the settled
jest) uglavnom ratarsko-stoarski kraj, ove su se area of upa-Raane valley has mostly been
padine kroz prolost obilato koristile za ispau an agricultural and a cattle-raising zone, these
stoke. O tome svjedoe stoarske brvnare i staje slopes have been used for pasture. It can bee seen
(Zakuje, Kaina, Drinovce) koje se u veem broju from the objects in the area (at Zakuje, Kaina
mogu nai na potezu od uzvienja V. Rudinjak and Drinovce) whose purpose was sheltering the
prema Ljubeu, uglavnom izmeu 700 i 1000 m livestock and the cattle breeders. Such objects can
nv. To je podruje gdje je znatno smanjen nagib be found on wider area between V. Rudinjak and
padine, to je pogodovalo nastanku mnogobrojnih Ljube, mostly on higher altitudes (from 700 to
ponikava razliita promjera i dubine od kojih su 1,000 meters above the sea level). That particular
neke ograene suhozidima i agrarno iskoritene.
area is also much less steeper, which is the reason
Na biokovskim padinama zapadno od why many dolines can be found there (some of
Raana i Kozice nekoliko je lokvi s pripadajuim which are used for agricultural purposes).
hidronimima Lokva, Lokvica, Studenac,
On the slopes of Biokovo to the west of Raane
Markovia Lokvica). Te prirodne akumulacije
and Kozica there are several ponds with indicative
vode bile su presudno vane za napajanje stoke u
hydronyms (Lokva, Lokvica, Studenac, Markovia
vremenima kada je na ovom prostoru prevladavala
intenzivna stoarska djelatnost. Lokvica). These natural accumulations of water
were extremely important while intensive cattle-
Ovoj zoni pripadaju i podruja Stoline, raising was the prevailing activity.
Dragosavi doci i Duboki dolac na istonim
biokovskim padinama kojima je zajedniko This zone also includes areas Stoline, Dragosavi
obiljeje postojanje gusto rasporeenih ponikvi. doci and Duboki dolac with thick system of dolines
Plato koji se naziva Duboki dolac, posebno being the common feature. A plateau called Duboki
je ralanjen u smislu postojanja ponikava, dolac is especially featured with dolines, and it is
te je evidentno da je u ovome dijelu istonih quite evident that in this part of the Biokovo slopes
biokovskih padina okravanje dosegnulo vrlo the process of karstication has reached a high
visok stupanj. S obzirom na to da je glavnina level. Considering the fact that most of the Biokovo
biokovskog masiva izgraena od istih vapnenaca massif is composed of the Cretaceous limestones,
iz razdoblja krede, razumljivo je da je na ovom it is presumable that in this part of the slopes the
dijelu padina gdje postoji jako denudacijsko process of denudation by precipitation water was
djelovanje oborinskih voda nastao i veliki broj strong, so the occurrence of many dolines in this
ponikava (BOIEVI, 1992). area is understandable (BOIEVI, 1992).
Prema jugu nagib padina jo je blai, te su Towards the south, the slopes are even more
posljedino izrazitije okrene, sa zonama izrazitog gently inclined and, consequently, more karstied,
boginjavog kra. Jedan takav prostor je i Jerovac, with several zones of typical "pock-marked" karst.
koji se nalazi juno od prijevoja Kozica na oko Such an area is Jerovac south of Kozica saddle, at
700 m nv, a proaran je s iznimno gustom mreom the elevation of approximately 700 meters above
manjih ponikvastih oblika koja se jednako gusto the sea level, and its main feature is a dense system
nastavlja prema zapadu i jugu, te prema jugoistoku of concave forms and dolines, which continues
sve do naselja Duge Njive. towards west and southeast, all the way to Duge
Unutar etverokuta koji spaja uzvisine Njive. Within the square V. Vidovica Crno
V. Vidovica Crno Osoje V. tropac M. Osoje V. tropac M. Vidovica there is another
Vidovica, podruje je gdje se ponovo nailazi such zone called Duboki Doci. Certain names
na toponim Duboki Doci. Pojedini nazivi za given to objects and areas with karst features are
predjele s karakteristinim krkim oblicima esto often repeated in zones with distinct morphology.
se ponavljaju u podrujima s posebno izraenom Concretely, this zone is a continuation of the above
morfologijom. U konkretnom sluaju radi se o mentioned area, but here the forms are smaller, but
nastavku spomenute zone ponikvastih udubljenja, deeper in comparison to the surrounding terrain.

256
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

dodue s docima neto manjih dimenzija nego kod Towards the northeast, approximately two
istoimenoga sjevernijeg podruja, ali dubljih u kilometres from this zone, there is the central area
odnosu na one izvan ovog pojasa. Sredinji prostor of Vlaka. Besides the isolated Gornji and Donji
naselja Vlaka smjeten je oko 2 km sjeveroistono Begovii, this settlement also includes villages
od ove zone. Uz izolirane zaselke Gornjih i Donjih Dumii, Podgradina, Radalji-Telci, Grgii, Vukovii
Begovia, Vlaka ukljuuje jo nekoliko zaselaka: and Vulete. The surrounding terrain is covered
Dumii, Podgradina, Radalji-Telci, Grgii, mostly with bushes and ground vegetation, and in
Vukovii i Vulete. Teren je pokriven uglavnom certain locations with deciduous trees. Agricultural
niskim raslinjem, ali i umom bjelogorina drvea. usage of terrain is evident between Podgradina and
Agrarno je najvie koriteno zemljite izmeu Grgii and on the slopes descending from Vulete
Podgradine i Grgia, kao i padine od zaselka to the settlement of Dragljane. Elements of cattle-
Vulete prema naselju Dragljane, a udaljeniji zaselak raising are a characteristic of Dumii.
Dumii orijentiran je uglavnom na stoarstvo.
In socio-geographic terms, the zone of eastern
U drutveno-geografskom smislu zona istonih slopes of Biokovo has limited human activities on
biokovskih padina svojom prirodnom osnovom cattle-raising, with the exception of agricultural
orijentirala je ljudske djelatnosti prema stoarstvu, valorization concentrated at the bottoms of
uz iznimku agrarne valorizacije u dnima ponikava dolines (which refers to the favorable dolines and
(to je pojava veinom ograniena na adekvatne limited zones in the villages of Vlaka) and several
ponikve i druge manje zone plodnog tla u zaselcima important fertile locations belonging to Raane.
naselja Vlaka), kao i na pojedinim vrijednim
lokacijama koje pripadaju naselju Raane.
The valley of Zabiokovlje

Zabiokovska zavala From Turija saddle (715 m) on the northwest


approximately to Vranovi on the southeast,
Od prijevoja Turije (715 m) na sjeverozapadu the continental foot of Biokovo is featured by a
do Vranovia na jugoistoku, sjeveroistono spacious and elongated valley, which represents a
podnoje biokovskog masiva ini prostrana striking morphological divide between the massif
i izduena zavala koja predstavlja istaknutu of Biokovo and mountainous zones and highlands
morfoloku razdjelnicu izmeu biokovskog masiva of Zagora. In terms of social geography, the area of
i brdsko-planinskog prostora Zagore. U drutveno- this valley is characterized by a stronger agrarian
geografskom smislu, prostor ove zavale obiljeen je element which has been developed in combination
jaom agrarnom komponentom, koja je razvijena with the prevailing cattle-raising activity on the
u kombinaciji s prevladavajuom stoarskom neighboring slopes of Biokovo. It is primarily
djelatnou na susjednim padinama Biokova. the result of the dominant natural-geographic
Rezultat je to ponajprije prirodno-geografskih conditions (the fertile terrace of upa-Raane
uvjeta (plodna zaravan upsko-raanske udoline), valley), but also of the long-term and continuous
ali i dugotrajne i kontinuirane naseljenosti koja human presence, which in karst areas causes
u krkim podrujima utjee na jaanje agrarnog strengthening of the agrarian aspect of socio-
aspekta drutveno-geografske strukture. geographic structure.
Najistaknutiji dio ovog prostora njegov je The most outstanding part of this area is its
sjeverozapadni dio (upsko-raanska udolina), northwestern end the upa-Raane valley, with
sa specinom zaravni kao elementom fosilnoga a specic terrace as an element of fossil uvial relief,
uvijalnog reljefa, koji se od spomenutoga which extends from Turija saddle to the southeast
prijevoja Turija prua prema jugoistoku, te osim and besides upa also includes the settlements of
naselja upa obuhvaa i vrgoraka sela Raane Raane and Kozica (Fig. 5). The administrative
i Kozicu (Sl. 5.). Granica Grada Vrgorca dijeli border of Vrgorac divides the valley on a smaller
udolinu na povrinom manji sjeverozapadni dio northwestern part belonging to upa in Zagvozd
koji pripada naselju upa u opini Zagvozd, i municipality and a larger southeastern part with
prostraniji jugoistoni uzdu kojega su naselja i
settlements and villages of Vrgorac administrative
zaselci vrgorake administrativne jedinice.
unit. It is important to note that in the part of valley
Prema genezi, zaravan upsko-raanske which belongs to the Town of Vrgorac the karst
udoline je dislocirani dio vee neogenske uvijalne relief is less formed than in its northwestern end.

257
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

The plateau in upa-Raane valley represents a


dislocated part of a larger Neogene uvial terrace.
The karstication has started after the post-Pliocene
disturbances. Northeastern side of the valley is
steeper than its southwestern counterpart, so
the whole valley is noticeably asymmetrical. The
inclination of the lowest part of the valley has been
reduced to the state of plateau (referring to the area
of Raane and a part of upa) which can be divided
into two parts: higher and less levelled part on the
northwest of Luetia kue and the lower and more
levelled part on the southeast (ROGLI, 2005).
The northwestern administrative area of
Vrgorac, mainly its part physically belonging to
this valley, is the area of the settlement Raane
(former Donje Raane). According to the latest
census (2001), this settlement had a total of 204
inhabitants. The settlements of Raane situated in
upa-Raane valley are Pavlinovii, elj, Njivice,
Pejkovii, V. Godinj, M. Godinj, Oii, Vodenjak,
Druijanii, Gomila i Luine. Besides the remnants
of formerly intensive cattle-raising activity, this
Slika 5. Pogled na upsko-raansku udolinu sa settlement has a strong agrarian component,
sjeverozapada. U daljini se istiu planinski masivi primarily due to fertile soils in the valley and
ibenika i Mihovila in dolines, such as elj. The dolines in this area
Figure 5 The view of upa-Raane valley from the are generally shallow, but large in diameter, with
northwest, with the ridges of ibenik and Mihovil
features of "pock-marked" karst in at areas. In
visible in the distance
the upper part of the valley their dimensions are
90 to 120 meters, with depths approximately 30
zaravni. Okravanje ovoga dijela zapoelo je to 50 meters.
nakon postpliocenskih poremeaja. Kod upsko-
Tourism is one of the activities by which the
raanske udoline sjeveroistona je strana veeg
inhabitants and the authorities want to compensate
nagiba od jugozapadne, odnosno cijela je dolina
for the gradual perishing of traditional activities and
izrazito asimetrina. U donjem dijelu nagib udoline
to preserve the general traditional features of the
umanjen je do te mjere da njezino dno predstavlja
izrazitu zaravan (to se odnosi na podruje Raana settlement. The village Veliki Godinj stands out with
i dijela naselja upa) koja se moe ralaniti na its specic architecture. It has been declared an ethno-
dva dijela: vii i manje zaravnjen sjeverozapadno village, and is now one of the tourist destinations in
od Luetia kua i nii i uravnjeniji jugoistono Vrgorac area. It is also important to note that the
od njih (ROGLI, 2005). Vano je spomenuti da village is situated within borders of Nature Park
je u vrgorakom dijelu udoline krki reljef slabije ''Biokovo''. In 2004, the Ministry of Culture of the
razvijen nego na njezinom sjeverozapadnom dijelu, Republic of Croatia included Veliki Godinj as a part
prema prijevoju Turija. of historical and cultural unit of Raane into the
list of preventively protected immovable heritage
U sjeverozapadnom dijelu vrgorakog podruja,
of Croatia. In these terms, it represents a preserved
odnosno dijelu ove udoline koji pripada Vrgorcu,
example of indigenous landscape with distinctive
smjeten je dio naselja Raane (nekadanje Donje
features of life on the karst.
Raane). Prema posljednjem popisu, 2001. su u
Raanima ivjela 204 stanovnika. Zaselci Donjih In the area of Raane several ponds occur
Raana su Pavlinovii, elj, Njivice, Pejkovii, V. along the southeastern side of the valley (Lokva,
Godinj, M. Godinj, Oii, Vodenjak, Druijanii, ukovac, Jasenje, etc.). There is also a periodical
Gomila i Luine. Uz ostatke nekadanje stoarske water ow that occurs through the area of upa
djelatnosti na okolnim padinama Biokova i and Raane, dissapearing in the underground
visoravnima na suprotnoj strani, u ovom je near Oii.

258
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

naselju izraena ratarska komponenta, poglavito The settlement Kozica, with its villages Rotni
zahvaljujui plodnom tlu u zaravni, odnosno Dolac, Buelii, tulii, G. Ravlii, D. Ravlii,
u pojedinim ponikvama (poput ponikve elj Rudei, G. Antunovii, Pucari and Vuletii, is
u istoimenom zaselku). U upsko-raanskoj situated on the southeast of Raane, in a wider
udolini ponikve su openito male dubine i velikog and more complex part of upa-Raane valley.
promjera, s obiljejima boginjava kra zaravnjenih Most of the villages are situated on the foot of the
krajeva (ROGLI, 2004). U viem dijelu su promjera eastern mountainous zone (the norheastern side of
90-120 m, a dubine 30-50 m. the valley), and some of them on the very slopes.
Jedna od djelatnosti kojima se nastoji The exposure of these slopes to sunlight is the
kompenzirati postupni nestanak tradicionalnih factor used by the residents in terms of agriculture,
djelatnosti, te ouvati ope tradicionalne odlike which is evident from the agricultural valorization
naselja jest turizam. Zaselak Veliki Godinj istie se of the slopes up to 710 meters above the sea
posebnom arhitekturom, te je proglaen etnoselom level where the village Rudei is situated. Several
i uvrten u turistiku ponudu Grada Vrgorca, springs (Vrutak, Kupinovice and a spring near G.
a valja spomenuti da se nalazi i unutar granica Antunovii) occur in the area of Kozica, and they
Parka prirode Biokovo. Odlukom Ministarstva are used for water supply of the settlement. In the
kulture Republike Hrvatske iz 2004. uvrten je villages on the foot slopes there are also water
kao dio povijesno-kulturne cjeline Raane u occurences adjusted to function as wells (in Katii
listu preventivno zatienih nepokretnih dobara and D. Ravlii).
u Republici Hrvatskoj. U tom smislu predstavlja The settlement Dragljane is situated about 3.5
ouvani primjerak autohtonog krajobraza kilometres from Kozica towards the southeast,
karakteristinog za ivot u krkim podrujima. along the main road Split Vrgorac. According
U podruju Raana javlja se niz lokvi du to the census from 2001, its villages Majstorovii,
sjeveroistone strane udoline (Lokva, ukovac, Vujii and Jelai had a total of 94 inhabitants.
Jasenje, itd.). Ovdje se pojavljuje i povremeni The area of Dragljane is a zone where the valley
povrinski vodotok koji protjee prostorom upe of Zabiokovlje descends to 290 meters above the
Biokovske i Raana, a ponire nedaleko od Oia. sea level, and loses its morphological homogeneity,
which is specic for its northwestern part in the
Jugoistono od Raana, u irem i sloenijem
upa-Raane valley.
jugoistonom dijelu upsko-raanske udoline,
smjeteno je naselje Kozica sa svojim zaselcima Fertile and cultivated area of Jasena polje
Rotni Dolac, Buelii, tulii, G. Ravlii, D. Ravlii, halfway across Dubrava and Rava is very
Rudei, G. Antunovii, Pucari i Vuletii. Podruje signicant for the local residents. Jasena actually
gdje se nalazi veina zaselaka, prostor je podnoja belongs to the dispersed mountainous settlement of
istonoga brdskog prostora (sjeveroistona strana Zavojane, but due to its dominant features it can be
udoline), ije se padine na ovoj lokaciji nazivaju included into this spatial zone. The villages Jasena-
Kobilja, te podnoje i zapadne padine planinskih Majii and Jurilji are situated in this area. Similar
predjela. S obzirom na zastupljenost prisojnih to larger karst poljes on the southeast, Jasena is
padina, ovi zaselci intenzivno agrarno iskoriuju also facing the difculties of inadequate water
taj imbenik pa su padine agrarno valorizirane drainage during the season of high precipitation,
sve do nadmorske visine od 710 m i najvieg which causes ooding. The water usually drains
zaselka Rudei. Na podruju Kozice pojavljuje through the pit Ponor, and it is assumed that its
se i nekoliko slabijih izvora koji se koriste u further circulation is towards the Bunina valley.
vodoopskrbi (Vrutak, Kupinovice i jedno vrelo u
G. Antunoviima), a u podnoju postoje i izvori Rava (the villages Pranii, Trlini, Matkovica,
ureeni u esme (u Katiima i D. Ravliima). Nikolii, Ledina and Jelavii) is a settlement at
the very south of this zone. It is situated along
Oko tri i pol kilometra jugoistono od Kozice, the main road Split Vrgorac, approximately 4
takoer du prometnice Split Vrgorac, smjeteno kilometers on the west of Vrgorac. Its position is in
je naselje Dragljane (94 stanovnika prema popisu the southwestern foot of Matokit Mt, and some of
iz 2001.) sa svojim zaselcima Majstorovii, Vujii its villages are in the lower zone morphologically
i Jelai. Udolina se kod Dragljana sputa do 290 belonging to the Zabiokovlje valley. The dolines
m nv, te gubi morfoloku homogenost koja je here are not numerous and they occur in the area
specina u sjeverozapadnom dijelu u upsko- of the village Matkovica on the at southeastern
raanskoj udolini. part of the zone. In terms of social geography,

259
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

Na podruju izmeu Dubrave i Rave zona je many elements are a typical example of human
plodnog i agrarno valoriziranog tla koju lokalno adaptation to karst, like that of old water tanks,
stanovnitvo naziva Jasena polje, te je za lokalno which used to be crucial for water supply of the
stanovnitvo vrlo znaajna kao vana poljoprivredna settlement until the last century. Other relevant
zona. Prostor Jasene u stvari pripada ratrkanomu elements are ponds (Vrba in Pranii and the one in
planinskom naselju Zavojane. Ovdanji zaselci su Ledine), and stone mounds (in Pranii and on the
Jasena-Majii i Jurilji. Problem s kojim se suoava south from Matkovica).
Jasena identian je problemu veih krkih polja na
jugu, a to je nesrazmjer izmeu koliine oborina
i mogunosti terena da propusti vikove vode, The mountainous zone of Zagora
tako da je u vrijeme obilnih oborina i ovaj prostor
povremeno poplavljen. Voda se odvodi kroz jamu The mountainous part of Zabiokovlje includes
Ponor, te se pretpostavlja da se odatle cijedi prema most of the Vrgorac area. On the west, this high
uvali Bunina. mountainous zone borders the upa-Raane
valley which separates the area from the massif of
Posljednje naselje koje je djelomice mogue Biokovo. On the northwest, this area is physically
uvrstiti u ovu prostornu cjelinu, jest Rava (zaselci a part of Imotski's Biokovo hinterland, with the
Pranii, Trlini, Matkovica, Nikolii, Ledina i Slivno-Krstatice valley and the wide Imotsko-
Jelavii). To je jo jedno u nizu naselja uz glavnu bekijsko polje representing the natural border
prometnicu Split Vrgorac, a smjeteno je u on the north and northeast. Phisically, this zone
neposrednoj blizini polja Jasena, oko 4 km zapadno also continues on the east, across the border with
od Vrgorca. Rava je smjetena u jugozapadnom Bosnia-Herzegovina, ending in the river basin of
podnoju Matokita, a dio zaselaka je u niem Tihaljina-Trebiat. Its natural border on the south
prostoru zavale. Ponikve su ovdje rijetke i malih is the Rastok polje in its Bosnian part and Bunina
su dimenzija, a ograniene su na podruje zaselka and Vrgorako polje in its Croatian part (with
Matkovica koje je smjeteno u zaravnjenom dijelu the southern slopes of Matokit and the elevations
krajnjeg jugoistoka ovog prostora. Brojni elementi Gradina and Radovi being its most southern
u prostoru tipini su primjeri ljudske prilagodbe extensions).
krkoj osnovi. Primjerice, u zaselcima se jo uvijek
nalaze zaputene cisterne koje su jo u prolom Regarding social geography, it is important to
stoljeu u Ravi sluile kao glavni imbenik u emphasize that this highest zone of Vrgorac area,
vodoopskrbi. Od drugih relevantnih znaajki treba especially the parts which comprise the settlements
istaknuti i postojanje dviju lokava lokve Vrba u Poljica Kozika, Mijaca and the upper villages of
Praniima i manje lokve na podruju Ledine. O Raane (the former Gornje Raane), has preserved
ivotu ovjeka u krkim prostorima kroz povijest the features of the traditional settlements in karst
svjedoe i gomile koje su rasporeene na pojedinim landscapes more than in any other settlement
lokacijama u Ravi (u Praniima, te juno od in the area of Vrgorac. This is primarily due to
their isolation, as well as to the distance from the
Matkovice).
urban centers, and the consequent higher degree
of the activities in the rst economic sector than
Brdsko-planinski prostor Zagore in most of the settlements of Vrgorac. The long-
term orientation towards the cattle-raising has
Podruje brdsko-planinskog dijela Zabiokovlja also resulted in the responding elements in cultural
povrinski obuhvaa najvei dio vrgorakog landscapes in the higher parts of this zone.
prostora. Zapadno od ovoga visokog brdsko- The part of the mountainous Zagora area
planinskog podruja Biokovski je masiv koji je belonging to Vrgorac can be divided into three
od njega odijeljen zabiokovskom zavalom. Na lesser units: the northern highlands, the central
sjeverozapadu je ovaj prostor spojen s predjelima mountainous zone and the southern zone of
imotskog Zabiokovlja, a kao prirodna granica Matokit mountain.
namee se vea udolina na podruju naselja Slivno
i Krstatice, te prostrano Imotsko polje. Istono se The northern zone of highlands. The northern
brdsko-planinski prostor vrgorakog dijela Zagore zone is featured by highlands and gentle inclinations
prua manjim dijelom preko dravne granice u and is extended from the upper villages of Raane
Bosnu i Hercegovinu, do rijenog sustava Tihaljina on the west to Mijaca near the Bosnian border
Trebiat, a u junijem podruju do polja Rastok. on the east (Fig. 6). Several villages of Raane

260
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

Na samom jugu, granica ovog prostora su uvala are included in the northwestern part of this
Bunina i Vrgorako polje, odnosno podnoje zone: Ercezi, Kovaevii (Moruklje), Kovaevii
Matokita i najjunijih uzvienja Gradina i (Gradina), Nuii, Sokoli, Pandii and Knezovii.
Radovi. They are situated in the gently inclined belt
between the upa-Raane valley and the area of
Gledajui drutveno-geografski aspekt, valja
Poljica Kozika. It is a rough rocky area mostly
naglasiti da je ovaj visoki vrgoraki prostor,
covered with bushes and other ground vegetation.
posebice njegov dio koji obuhvaa naselja Poljica
Due to the shortage of fertile soils, the agricultural
Kozika, Mijaca i dio Raana (nekadanje Gornje
cultivation is limited to fertile doline bottoms.
Raane), u odnosu na ostala vrgoraka naselja
Since there are no surface water ows here, the
u najveoj mjeri zadrao obiljeja tradicionalnih
residents still use water tanks, and the important
krajobraza naselja u kru, a uzrok tome upravo element are ponds (e.g., elja on the southeast of
je prometna izoliranost, odnosno odsjeenost Ercezi and Dubenice on the west of Pandii).
i udaljenost od urbanih sredita te posljedino
odravanje vanosti primarnih djelatnosti u veoj The settlement of Poljica Kozika is dispersed
mjeri nego to je sluaj u ostalim vrgorakim over the area east from the line Branova glava
naseljima. Takoer, dugotrajna orijentiranost (820 m) Satulija (1,110 m). It includes several
stanovnitva transhumantnom stoarstvu scattered villages distanced from one another up to
rezultirala je odgovarajuim elementima u several kilometers. The villages of Poljica Kozika
kulturnim krajobrazima viih podruja ove zone. are Igrite, Rudei, apiti, Jajnovii, Kurtovii,
Ravlii, Alerii, G. Vranjei, Medaci, Vekii,
Brdsko-planinski prostor vrgorakog dijela Zaglavii and Opaki. Total population of the
Zagore moe se podijeliti u tri manje cjeline: villages is 255, according to the census from 2001.
sjevernu zonu visoravni, sredinji planinski prostor The terrain is rough and inhospitable with zones
te juni dio brdsko-planinskog prostora. of bushy vegetation and exposed (naked) karst.
One of the dominant karst forms here are dolines,
Sjeverna zona visoravni i blagih padina especially in the area east of the village Igrite
protee se od dijela Raana (Gornje Raane) na where typical toponym Doci appears, as well as
zapadu do naselja Mijaca uz granicu s Bosnom i in the area called Varde towards the south. The
Hercegovinom na istoku (Sl. 6.). Na sjeverozapadu dolines are also dominant in the area of Vuijaci,
ove zone nekoliko je zaselaka koji pripadaju naselju north from the villages Ravlii and Alerii, while
Raane: Ercezi, Kovaevii (Moruklje), Kovaevii Miline Glavice zone, combining the concave
(Gradina), Nuii, Sokoli, Pandii i Knezovii. forms and hills, is situated towards the southeast.
Ovi su zaselci smjeteni u blago nagnutom pojasu East of Opaki, towards Mijaca, is a zone with
izmeu upsko-raanske udoline i prostora Poljica barns which are the dominant element of human
Kozikih. To je vrlo surov kraj s prevladavajuim activities here.
kamenjarima, obrastao uglavnom niskim raslinjem
i grmljem. Zbog nedostatka plodnih tala agrarno Northern villages of Poljica Kozika are situated
je iskoritavanje ogranieno na dna pojedinih in a relatively levelled area of the libina valley.
ponikvi. S obzirom na to da ovdje ne postoje Therefore, these villages are often referred to as
nikakvi povrinski vodeni tokovi stanovnitvo se libina. This toponym is actually a traditional
za opskrbu vodom slui iskljuivo cisternama, a name for large valleys, in this case it is the valley
u gospodarskim djelatnostima vane su i lokve od Krstatice-Slivno which is mostly within the borders
kojih se istie elja jugozapadno od zaselka Ercezi, of Runovi municipality. Northern villages of
te dvije lokve Dubenice zapadno od Pandia. Poljica (libina) are Krivii, Vuletii, Granii,
Glavai, D. Vranjei and D. Arambaii. They are
Istono od crte koja povezuje uzvienje mostly situated in and around the small separated
Branova glava (820 m) na sjeveru i padine podno part of the above mentioned valley, approximately
vrha Satulija (1110 m) nekoliko kilometara junije 500 meters above the sea level, with a dense system
prua se prostor naselja Poljica Kozika. Sastoji of dolines as its main feature. The dolines are
se od vie ratrkanih zaselaka koji su meusobno dominant in the eastern zone of the valley, in the
udaljeni i po nekoliko kilometara. koji Ovom area to the north of D. Vranjei and D. Arambaii.
naselju pripadaju zaselci Igrite, Rudei, apiti, There, the doline system has developed into wide
Jajnovii, Kurtovii, Ravlii, Alerii, G. Vranjei, depressions with smaller secondary dolines at the
Medaci, Vekii, Zaglavii i Opaki. Svi zaselci bottom. This specication is also described in the
Poljica, ukljuujui i zaselke libine, zajedno broje zone's name Rupe (Holes). Larger dolines can

261
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

Slika 6. Karta sjeverne zone Vrgorakog kraja s naseljima Poljica i Mijaca, te dijelom ibenskog masiva. Isjeak
topografske karte izvornog mjerila 1:50 000; VGI, list Makarska 2 (573/2), Beograd, 1968.
Figure 6 The map of the northern zone of Vrgorac area, with the settlements Poljica and Mijaca, and a part of ibenik
massif. A segment of the topographic map with the original scale 1 : 50,000; VGI, Makarska 2 (573/2), Beograd,
1968.

262
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

255 stanovnika (2001.). Teren je vrlo negostoljubiv; also be found in the western zones Sedmak and
prevladava nisko grmlje i zone ljutog kra s Grebine, in the vicinity of Granii, Glavai and
kamenjarima. Jedan od prevladavajuih krkih Vuletii.
oblika i ovdje su ponikve. Posebno su zastupljene
The socio-geographic elements typical for karst
na irem prostoru zaselka Igrite, i to u zoni tipinog
zones are common here as a strong landscape
naziva Doci istono od zaselka, te u podruju
feature. Due to the absence of surface waters
Varde neto junije. Na podruju sjeverno od
residents use rainwater collected in tanks. The
zaselaka Ravlii i Alerii istie se i ponikvasti teren
cultivation of soils is limited mostly to the bottoms
Vuijaci, a prema jugozapadu je zona kojom osim
of dolines, while the surrounding higher zones have
ponikvastih udubina dominiraju i manja uzvienja,
been used in cattle-raising as pasture grounds.
emu svjedoi i toponim Miline Glavice. Istono
od zaselka Opaki, u pravcu Mijace, zona je gustog Near the border with Bosnia-Herzegovina,
niskog grmlja naziva Ruskovica s Ruskovia in the area on the east of Poljica Kozika, there
stajama kao simbolom ljudske djelatnosti. is Mijaca settlement with its villages Draga,
Kurilji, Grljuii, Vlake and Rose having total
Sjeverni zaselci naselja Poljica Kozika
of 126 residents (in 2001). Socio-geographically,
smjeteni su u blago nagnutom podruju dijela
this area has similar features as the neighboring
udoline libine. Zbog toga se ove sjeverne zaselke
Poljica, which is conditioned by the same natural
esto naziva naseljem libina. Taj toponim je u
characteristics, mainly shortage of surface water
stvari narodni naziv za veliku udolinu, a u ovom
and overall isolation. The terrain is quite similar
sluaju radi se o odvojenom nastavku udoline u
to the one in the rest of this zone, with smaller
kojoj su smjetena naselja Krstatice i Slivno i koja
number of dolines and the existence of several
veim dijelom pripada opini Runovi. Sjeverni su
speleological objects which characterize it.
zaselci Poljica, odnosno libine, Krivii, Vuletii,
Granii, Glavai, D. Vranjei i D. Arambaii. Taj
The central mountainous zone includes areas
se odvojeni dio udoline svojom povrinom nalazi
above 1,000 meters in the central part of Vrgorac,
na oko 500 m nv i najistaknutija mu je morfoloka
and is dominated by ibenik and Mihovil massifs
znaajka gust sustav ponikava koji je najizrazitiji u
(Fig. 7). Besides the eastern slopes of Biokovo, this
istonom dijelu, u podruju neto sjevernije od D.
is the highest zone of Vrgorac area. In the west, this
Vranjea i D. Arambaia. Ovdje je sustav ponikava
mountainous zone descends very steeply towards
prerastao u udubine s dnom ispod razine od 500
Kozica in the upa-Raane valley, and reaches
m u kojima su nastale sekundarne manje ponikve.
the highest inclination in the elevations above 700
O toj specinosti govori i naziv ove zone Rupe.
meters. Northwards, it descends gently towards
Ponikve veih dimenzija mogu se nai u zapadnim
the highlands (the area of Poljica) and in the east,
predjelima Sedmak i Grebine, u podruju zaselaka
towards the Bosnian border, it is elongated and has
Granii, Glavai i Vuletii.
the form of several high reefs. Towards the south
I za ovdanje su krajobraze karakteristini it descends towards Stilja and Zavojane, while
sociogeografski elementi ovjekove djelatnosti a narrow belt of high zone continues and meets
specini za prostor izrazitog kra. Prije svega, Matokit Mt. Steeps in the west represent a western
zbog karakteristinog nedostatka vodenih tokova border of this mountainous zone, from Satulija
stanovnitvo se opskrbljuje kinicom koja se (1,170 m) to the southern slopes of Mihovil (1,247
prikuplja u cisternama. Tlo je obraeno veinom m). In contrast, the eastern side of the peaks Satulija
u dnima ponikava, a okolni vii predjeli (posebno and M. ibenik are, in fact, a morphologically
na obroncima ibenskog masiva) u prolosti su heterogenous highland at 1,110 meters above
intenzivno koriteni kao panjaci. the sea level. Mihovil itself is morphologically
separated from the rest of the mountainous system
Uz samu granicu s Bosnom i Hercegovinom, u
from 950 meters upwards, with the plateau area of
podruju istono od Poljica Kozikih, smjeteno je
Zamihovilje bordered on the north and the south
naselje Mijaca sa zaselcima Draga, Kurilji, Grljuii,
by the slopes of both massifs.
Vlake i Rose koji broje ukupno 126 stanovnika
(2001.). To podruje u drutveno-geografskom The elements of cattle-raising activities are
smislu ima ista obiljeja kao i susjedna Poljica, present in the area of Zamihovilje, e.g. barns and
to je uvjetovano slinim prirodnim uvjetima, shelters (Antunovia staje) in the vicinity of a
prije svega, nedostatkom vodenih tokova i opom pond. These socio-geographic features also appear
izoliranou. U prirodno-geografskom smislu in Zamagorje where the village Bokii is situated.

263
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

teren je veinom slian ostatku ove zone uz manju Towards the northeast, the area ascends ending
zastupljenost ponikvastih oblika u odnosu na with elevations V. Glavica (1,034 m), Kalivret
ostatak zone, te postojanje nekoliko istaknutijih (1,052 m) and Maleki brig (1,000 m). At the foot
speleolokih oblika. of these elevations, between 900 and 950 meters
above the sea level the inclination is more gentle
Sredinji planinski prostor zauzima podruja and the conditions for the occurrence of dolines
iznad 1000 m nv u sredinjem dijelu vrgorake are more favorable like in Ania Dolac area.
opine, kojim dominira planinski sustav V. i M.
The most elevated zone of Vrgorac area is to
ibenika i Mihovila (Sl. 7.). To su, uz istone
the northeast of Mihovil and the Zamihovilje
biokovske padine, najvii prostori na vrgorakom
plateau. It is the massif of ibenik with its highest
podruju. Na zapadnoj strani ovaj se planinski
point V. ibenik (1,314 m). This peak is to the east
predio razmjerno strmo sputa prema podruju
of the line Satulija M. ibenik Mihovil, and in
naselja Kozica u upsko-raanskoj udolini,
contrast to Mihovil it is less visually distinguished
posebice iznad 700 m nv. Na sjeveru ovaj pojas when looked at from the western and southern
prelazi u zonu blago nagnutih okrenih visoravni areas.
(prostor Poljica Kozikih), a na istoku se izduuje u
vidu nekoliko visokih grebena i prelazi u podruju The elevated zone is continued to the east of
Kruevice na teritorij Bosne i Hercegovine. Na V. ibenik with several lower ridges spreading in
jugu se neto blae sputa prema naseljima Stilja i eastern direction. Milina zasida saddle divides
Zavojane, a jedan krak te visoke zone iznad 600 m Ober (1,098 m) and Medvia ploa (1,076 m).
nastavlja se prema jugu i spaja s prostorom planine This saddle is important since it is the only direct
Matokit. Zona strmaca na zapadu omeuje ovaj connection of the isolated areas of Mijaca and
planinski pojas od Satulije (1170 m) do junih Poljica Kozika with Vrgorac.
padina Mihovila (1247 m). Prostor strmaca i Zavojane is the settlement situated in the
strmih padina ne nastavlja se u zaleu vrhova southern end of the mountainous zone. The villages
Satulija i M. ibenik, ve je ovdje zona prostrane of this settlement are dispersed in the mountainous
visoravni na prostoru iznad 1110 m nv. Mihovil je zone in the middle of Vrgorac territory throughout
morfoloki izdvojen od ostatka planinskog sustava the area bordered by Mihovil, V. ibenik, Malaki
na visini od 950 m i od njega ga dijeli podruje brig, Matokit and the main road Split Vrgorac.
Zamihovilja koje je omeeno sa sjeverne i june The villages of Zavojane are Kasaba, Divii, Kosa,
strane padinama obaju planinskih prostora. Duboka, Tamburovii, Rose, Perii, Pivci, Bajto,
Boii, idii, Ajduci, Beusi, ovii, Zekulii
Prostor Zamihovilja bilo je podruje pokretne
and Jasena. Many of the villages have been
stoarske djelatnosti o emu svjedoe stoarski
abandoned and the total settlement population is
objekti (Antunovia staje) smjeteni u blizini lokve.
392, according to the 2001 census. The center of
Elementi stoarske djelatnosti mogu se nai i na
the settlement is Kasaba, situated on the southern
prostoru Zamagorja. Ovdje se nalazi i izdvojeni
slopes of the central mountainous zone, at the
zaselak Bokii koji pripada naselju Zavojane. altitudes from 410 to 430 meters above the sea
Prema sjeveroistoku, prostor Zamagorja nastavlja level. The highest and the most isolated village is
se padinama koje zavravaju uzvienjima V. Bokii at an altitude of 780 meters. Considering
Glavica (1034 m), Kalivret (1052 m) i Maleki brig the dominant natural-geographic conditions,
(1000 m). Podno ovih uzvienja, izmeu 900 i 950 the focus of agricultural valorisation is on the
m nv nagib je ublaen, te se razvila zona manjih southern slopes exposed to the sun. Still, like in
ponikava Ania Dolac. other northern and central settlements, Zavojane
Sjeveroistono od Mihovila i Zamihovilja also has traditional elements of cattle-raising.
najvia je zona vrgorakog podruja. Radi se o The specic elements of human life and activities
masivu ibenik s najviim vrhom V. ibenik (1314 in this settlement are also water-tanks, which are
m). Ovaj vrh se nalazi istono od linije Satulija still being used. Also, the positioning of certain
M. ibenik Mihovil, a za razliku od Mihovila villages and paths in relation to the ponds is a
nije toliko vizualno istaknut. clear evidence of the importance of this socio-
geographic segment. The area of Zavojane also has
Visoki prostor nastavlja se od V. ibenika prema landscapes with unusually numerous tumuli (stone
istoku nizom neto niih grebena s osnovnim smjerom mounds), especially in a zone between Kasaba
pruanja prema istoku. Izmeu uzvienja Ober (1098 and Bajto, and to the northwest of Jasena. They
m) i Medvia ploa (1076 m) nalazi se sedlo Milina often represent prehistoric monuments in zones of

264
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

zasida. Preko ovoga prijevoja vodi jedina prometnica


koja izravno spaja sjeverna izolirana naselja Mijacu i
Poljica Kozika s Vrgorcem.
Naselje na junom rubu zone visokoga
planinskog prostora jesu Zavojane. Zaselci
ovoga naselja ratrkani su ponajvie u brdovitom
podruju sredinjeg dijela Vrgorakog podruja
izmeu Mihovila (1236 m), V. ibenika (1314
m), Malakog briga, Matokita (1163 m) i glavne
ceste Split Vrgorac. Zaselci koji pripadaju
Zavojanima jesu Kasaba, Divii, Kosa, Duboka,
Tamburovii, Rose, Perii, Pivci, Bajto, Boii,
idii, Ajduci, Beusi, ovii, Zekulii i Jasena.
Mnogi od zaselaka su naputeni, a naselje ima
ukupno 392 stanovnika (2001.). Sredite naselja
je zaselak Kasaba na junim padinama sredinjega
planinskog prostora u zoni izmeu 410 i 430 m nv.
Najvii i najizoliraniji zaselak su Bokii na oko
780 m nv. S obzirom na prevladavajue prirodno-
geografske uvjete, u prostoru Zavojana agrarna
je valorizacija ograniena na pojedine pogodne Slika 7. Mihovil (1247 m) najistaknutija planina u
zone prisojnih padina. No, kao i veina sjevernih i brdsko-planinskom dijelu vrgorakog prostora
sredinjih vrgorakih naselja, i Zavojane posjeduju Figure 7 Mihovil (1,247 m) the most distinctive
elemente koji odaju tradicionalnu orijentiranost mountain in the mountainous part of Vrgorac area
na stoarstvo. Od specinih elemenata ljudske
djelatnosti u kru, na podruju ovog naselja valja
izdvojiti nezaobilazne kune cisterne koje su
mobile submediterranean cattle-raising. Namely,
jo uvijek u uporabi, a pozicioniranje pojedinih
working in karst areas often demands separation
zaselaka i putova u odnosu na lokve (lokva u Kasabi,
of its rocky and loose particles and amassing the
Dubokoj, Periima i Zekuliima) takoer ide u prilog
stones into mounds (ROGLI, 2004). The traditional
ovom drutveno-geografskom segmentu. Na ovome
Dinaric toponym for such a stone mound in karst
je prostoru i neobino mnogo gomila, poglavito areas is Gomila.
izmeu zaselaka Kasaba i Bajto, te sjeverozapadno
od Jasene. Gomile su esti prapovijesni spomenici Stilja settlement situated to the east has similar
u pojasu pokretnoga submediteranskog stoarenja, positional features as Zavojane. It is positioned
a posebno su karakteristine za krevine na kru within a closed area bordered by ibenik massif
(ROGLI, 2004). on the north and Matokit mountain on the south.
Its villages are Turii, Kolaci, Beusi, Marii, Tolji,
Sline poloajne znaajke kao i Zavojane Divii, Kurilji, Grljuii, Gumanci and Granii
ima i istonije naselje Stilja. Ono je u potpunosti with a total of 376 residents. Northern villages
smjeteno u zatvorenom prostoru izmeu istonog Divii, Tolji, Grljuii, Gumanci and Granii are
dijela ibenskog masiva na sjeveru i planine at the foot of Ober and Medvia ploa. This area
Matokit na jugu. Zaselci Stilje su Turii, Kolaci, is specic for a large number of wells, and this
Beusi, Marii, Tolji, Divii, Kurilji, Grljuii, specication has resulted in matching toponyms
Gumanci i Granii. Svi ovi zaselci zajedno imaju for some zones like Toljevi bunari, Grania bunari
376 stanovnika (2001.). Zona sjevernih zaselaka and Zeev bunar (bunar = well). Southern Stilja's
Divia, Tolja, Grljuia, Gumanaca i Grania villages Turii, Kolaci, Beusi, Marii, Vukmiri
nalazi se neposredno juno od brdskog podruja and Kurilji are situated on more gentle slopes.
Kruevice, odnosno spomenutih istonih uzvienja Some of the dolines are fenced in with drystone
Ober i Medvia ploa. Predio ovih zaselaka walls and their bottoms are cultivated. However,
specian je po brojnim zdencima koji su postali this mountainous settlement is traditionally a zone
i toponimi, odnosno nazivi za odreene zone u of mobile cattle-raising, which is evident from
blizini Stilje (Toljevi bunari, Grania bunari i landscapes containing barns and other similar
Zeev bunar). Ovdje su pojedine ponikve ograene objects to the northeast of the villages as well as
suhozidima i agrarno iskoritene, premda je ponds around and in them.

265
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

ovo planinsko naselje u najveoj mjeri bilo zona The southern mountainous zone is dominated
pokretnog stoarstva, o emu svjedoe staje na by Matokit mountain with its highest peak Sv.
sjeveroistoku i lokve u samim zaselcima. Rok (1,062 m). Considering that the town of
Vrgorac is situated on a saddle in its southeastern
Junim dijelom brdsko-planinskog prostora foot, it is visually one of the most recognizable
Vrgorca dominira planina Matokit s najviom and the most representative natural-geographic
tokom Sv. Rok (1062 m). S obzirom na to da landscapes in the whole area. Morphologically,
je u njezinu jugoistonom kraku smjeten sam the eastern side of the mountain has relatively
grad Vrgorac, rije je o jednom od vizualno steep and monotonous slopes, while the
najprepoznatljivijih i najreprezentativnijih krajolika western slopes are more gentle, with several
na cijelom podruju. U morfolokom smislu, morphologically complex zones, like the doline
istoni dio planine podruje je relativno strmih i system of Razdolje.
jednolinih padina, dok su na zapadu padine blae,
Besides Stilja, there is another settlement
to je rezultiralo pojedinim morfoloki sloenijim
in the hinterland of Matokit Prapatnice. In
zonama poput sustava ponikava u zoni Razdolje.
comparison with Stilja, it is situated on a lower
Jugoistono od Stilje, takoer u zaleu planine level, partially on the slopes which descend into
Matokit, vrgorako je naselje Prapatnice. Ovo je Rastok polje. The villages of Prapatnice are
naselje na neto nioj razini od Stilje i dijelom je Vegari, Jelavii, Dugumi, Vukojevii, Ujduri,
smjeteno na padinama koje se sputaju prema Miletii, Kapovii, Vukovii and Grljuii
Rastokom polju. Zaselci Prapatnica su Vegari, with a total of 225 inhabitants (2001). Orah
Jelavii, Dugumi, Vukojevii, Ujduri, Miletii, is a bordering settlement with 367 inhabitants
Kapovii, Vukovii i Grljuii, a naselje ima ukupno according to the census in 2001. Orah includes
225 stanovnika (2001.). Istono od Prapatnica, several villages (Vujiii, Jelavii, Bubni, Bilii,
a sjeverno od hrvatskog dijela Rastokoga polja Dragievii, ulavi i Buljani) in the vicinity of
smjeteno je pogranino vrgorako naselje Orah the Bosnian border. In contrast to most of other
s 367 stanovnika prema popisu iz 2001. Orah se settlements of Vrgorac area which also belong
sastoji od nekoliko zaselaka (Vujiii, Jelavii, to the mountainous zone of Zagora, Prapatnice
Bubni, Bilii, Dragievii, ulavi i Buljani) uz and Orah have not kept the traditional socio-
granicu sa susjednom Bosnom i Hercegovinom. Za geographic features of living in karst areas that
razliku od veine vrgorakih naselja koja pripadaju much, due to better trafc connections and
cjelini brdsko-planinskog prostora Zagore, the vicinity of Vrgorac, causing higher degree
Prapatnice i Orah u mnogo su manjoj mjeri zadrali of urbanisation in its surrounding area. Rogi
tradicionalne sociogeografske odlike naselja u kru. (1976) refers to such changes pointing to the
Razlog je tome bolja prometna povezanost i blizina appearance of cultural landscape caused by socio-
samog Vrgorca, odnosno vei utjecaj urbanizacije, geographic transformation and urbanization in
koja je uzrokom slabljenja i nestajanja tradicionalnih nearby larger or smaller urban centers (in this
sociogeografskih obiljeja krkog prostora. Prema case an administrative center) as insular. In the
Rogiu (1976), takve promjene u zionomiji area of Vrgorac, insular inuences are most
kulturnog pejsaa uzrokovane drutveno- evident in the above mentioned settlements of
geografskom transformacijom i urbanizacijom Prapanice and Orah, as well as in Rava and V.
oblinjih urbanih sredita veeg ili manjeg ranga Prolog.
(u ovom sluaju administrativnog sredita) imaju
With its 2,188 inhabitants, Vrgorac is situated
insularni karakter. U Vrgorakom sluaju, insularni
in a saddle between Matokit and the southern
utjecaji najvie su doli do izraaja u spomenutim
ridges Gradina (480 m) and Zve (480 m), which
naseljima, te Ravi i V. Prologu.
separate the karst poljes Vrgorako and Rastok.
Sam Vrgorac sa svojih 2188 stanovnika Its signicance as the center of the area derives
(2001.) smjeten je na svojevrsnom prijevoju partially from its central position at the intersection
nadmorske visine 200 m izmeu Matokita i junih of the two poljes which are the most important
grebena Gradina (480 m) i Zve (462 m) koji and the most active zones in the area. In spite of
dijele Vrgorako polje od polja Rastok. Njegovo its vicinity to the fertile poljes, Vrgorac owes its
znaenje dijelom je rezultat sredinjeg poloaja na signicance to its bordering position which has
raskriju prirodno-geografskih cjelina krkih polja i allowed this settlement to develop as a trading post
jugoistonoga kraka brdskog prostora koji zavrava for four and a half centuries. As an urban center
Matokitom, te u nastavku Gradinom i Zveem. and a source of the urbanization process within its

266
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

Rije je o prirodnoj toki koja zauzima sredinji administrative area, Vrgorac has lost its traditional
poloaj na kriitu dvaju u gospodarskom smislu socio-geographic karst features, and has caused
najznaajnijih i najaktivnijih cjelina krkih polja similar trends in the surrounding settlements,
Rastok i Jezero. No, unato blizini plodnih krkih notably Rava and Orah.
polja, Vrgorac se primarno razvijao kao trgovite,
The settlement of Veliki Prolog, situated in a
i to zahvaljujui povoljnom pograninom poloaju
saddle between Gradina and Zve, has a geographic
koji je imao kroz vie od etiri i pol stojea. Kao
position similar to Vrgorac. With a total of 471
urbano sredite administrativne jedinice i izvorite
inhabitants, Veliki Prolog is one of the most
urbanizacijskih procesa unutar svojega prostornog
populated settlements in Vrgorac area.
obuhvata, Vrgorac je izgubio tradicionalne krke
sociogeografske znaajke, a u tom smislu je izvrio
i utjecaj na najblia okolna naselja, to se poglavito The area of Rili
odnosi na Ravu i Orah.
Slian geografski poloaj na razmei krkih The slopes of Rili, a mountain ridge which
polja ima i naselje Veliki Prolog. Ono je smjeteno represents a continuation of Biokovo massif
u usjeku izmeu Gradine i Zvea, a sa sjeverne and spreads some 20 kilometers in length from
i june strane od njega padine se strmo sputaju Hrastovac saddle on the northwest to Bainska
u Rastok i Jezero. S ukupno 471 stanovnikom lakes on the southeast, have features similar
V. Prolog spada u populacijski najvea naselja u to those of eastern Biokovo. In comparison to
vrgorakom kraju. Biokovo, Rili is a mountain of lower altitudes
with highest point being V. Kapela (1,160 m) at
Prostor Rilia the far northwestern end of the ridge where the
altitudes are above 1,000 meters. Administrative
borders of Vrgorac include slopes and crags of
Znaajke sline istonim padinama Biokova
the northeastern, continental side of Rili, from
posjeduju i padine Rilia, grebena koji se na
Kupinovac in the vicinity of Duge Njive on the west
jugoistonoj strani nadovezuje na Biokovo i prua
se od prijevoja Hrastovac na sjeverozapadu do to Mosor (454 m) near Pasiina at the southern
Bainskih jezera u opini Ploe na jugoistoku border of the municipality. This area includes three
u duljini od oko 20 km. Planina Rili visinom settlements: Duge Njive, Kljenak and Vinjica.
je znatno nia od Biokova, s najviim vrhom V. Duge Njive is a settlement situated
Kapela (1160 m) na krajnjem sjeverozapadu gdje approximately 10 kilometers on the west from
masiv prelazi visinu od 1000 m. Prostoru Grada Vrgorac, in a zone between Biokovo and Rili
Vrgorca pripadaju padine i grebeni sjeveroistone, with villages mostly situated between 500 and
kopnene strane Rilia od Kupinovca nedaleko od 600 meters above the sea level. Its villages are
naselja Duge Njive na zapadu do uzvienja Mosor Radalji, Jovii and Vujii. These villages also use
(454 m) nedaleko od Pasiine na junoj opinskoj adequate karst microlocations with the purpose of
granici. Od vrgorakih naselja na ovom su podruju agricultural valorization. The northern village of
smjetena tri: Duge Njive, Kljenak i Vinjica. Radalji is situated on an inclination, at altitudes
Duge Njive su naselje smjeteno oko 10 km varying from 520 to 550 meters, within the
zapadno od Vrgorca, u prijelaznoj zoni Biokova triangle Jakina glava (709 m), Visoka (784 m)
i Rilia, sa zaselcima rasporeenima uglavnom and Gradina (595 m). The inclination is facing
izmeu 500 i 600 m nv. Sainjavaju ga zaselci east and most of the agricultural activities of the
Radalji, Jovii i Vujii. I ova naselja koriste se village are concentrated there, with the exception
pogodnim mikrolokacijama u kru radi agrarnog of several cultivated dolines at the foot of the
vrednovanja. Najsjeverniji zaselak su Radalji sa inclination. The other two villages are situated on
smjetajem na padini izmeu 520 i 550 m nv, u the south of Gradina, and it is where for the most
trokutu koji ine uzvienja Jakina glava (709 part agricultural activities take place. Elements of
m), Visoka (784 m) i Gradina (595 m). Padina traditional human activities in this area are water
je nagnuta prema istoku, te je, uz nekoliko tanks and the location of objects in relative vicinity
obraenih ponikava u podnoju, upravo na of the pond Poplitnice.
ovdanjim terasama koncentrirana glavnina
agrarne djelatnosti zaselka. Ostali zaselci smjeteni The settlement Kljenak (the villages Bobanci,
su juno od uzvienja Gradina. Agrarno je najvie Jurjevii, Vukojevii, Nizii and ulavi) is
valorizirano podruje zaselaka Jovii i Vujii, a situated to the east of Duge Njive,. It is a typical

267
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

elementi koji ukazuju na ljudsku djelatnost jesu mountainous agricultural settlement with objects
cisterne, te blizina lokve Poplitnice. such as water tanks as crucial elements of water
supply (public water tank and several lesser tanks
Istono od Dugih Njiva, naselje je Kljenak sa
in Vukojevii and Jurjevii). In addition to water
zaselcima Bobanci, Jurjevii, Vukojevii, Nizii,
tanks, an important factor are numerous ponds
ulavi i Prnii. Rije je o tipinom brdskom
used in cattle-raising (the pond kulj in Prnii,
ratarsko-stoarskom naselju s objektima, posebice
Provaljena voda at Vranovi, ponds near Bobanske
cisternama, koje su u prolosti bile jedan od vanijih
staje, and in Vukojevii, Jurjevii and ulavi). The
elemenata vodoopskrbe u krkim podrujima.
terrain in Kljenak is mostly rocky with disperesed
Uz javnu cisternu, te cisterne u Vukojeviima i
ground vegetation. Morphologically interesting
Jurjeviima koje su kljune za vodoopskrbu u
object is Brezdan pit south of Kokulj (Brezdan,
suhom dijelu godine, za stoarsku su djelatnost
Bezdan Bezdanka, Bezdenjaa are the popular
vrlo vane brojne lokve. Uz lokve kulj u Prniima
names for very deep pits; ROGLI, 2004).
i Provaljena voda na Vranoviu, treba spomenuti i
lokvu kod Bobanskih staja, lokve u Vukojeviima i Vinjica, situated to the southeast of Kljenak,
Jurjeviima, te ak tri lokve u zaselku ulavi. Teren is the smallest settlement of Vrgorac (19 residents
u podruju naselja Kljenak preteno je kombinacija according to the census in 2001) which comprises
degradiranih vegetacijskih oblika u fazi regeneracije, villages Tilovine, Gornja Vinjica and Donja
te kamenjara. Od posebnosti krke morfologije Vinjica. Towards west, Vinjica is separated from
i specinih elemenata na podruju ovog naselja Kljenak by the elevated area of Vranovi, to the
istie se jama Brezdan juno od uzvienja Kokulj. south it borders the zone Crna ljut, and to the east
"Brezdan" ili "Bezdan" narodni je naziv za duboke and northeast the hills Klaina (261 m) and Crno
jame ili "jame bezdanke" i "bezdenjae", te je ovaj brdo (383 m). Tilovine is situated at the foot of
naziv uobiajen i kod drugih slinih objekata na the hill Krunova glava (372 m). Close to the path
ovom podruju (ROGLI, 2004). leading through Rili, from Vinjica to Zaostrog,
at the very border of the Vrgorac area there is a
Jugoistono od Kljenka prostor je maloga
location of one of the most representative karst
vrgorakog naselja Vinjica. Zaselci Vinjice u
phenomena of Rili mountain. It is a deep pit
kojima ivi tek 19 stanovnika (2001.), jesu Tilovine,
called Zjatva with an unusually wide entrance
Gornja Vinjica i Donja Vinjica. Na zapadu je
(3,200 square meters).
Vinjica odijeljena od Kljenka uzdignutim prostorom
Vranovia, na jugu je omeena zonom Crna Ljut, te The Rili area features of socio-geographic
na istoku i sjeveroistoku uzvienjima Klaina (261 landscapes are similar to those in the eastern slopes
m) i Crno Brdo (383 m). Zaselak Tilovine smjeten of Biokovo and the mountainous area of Zagora to
je podno uzvisine Krunova glava (372 m). U ovom the north of Vrgorac municipality.
podruju jo je jedna jama ''bezdanka'', poznata
pod nazivom Zjatva. U Zjatvu se ulazi kroz golem
otvor od najmanje 3200 m2. Southeastern zone of karst poljes and valleys

Prostor Rilia po tradicionalnim je znaajkama The southeastern zone of karst elds and
kulturnih krajobraza u mnogoemu nalik valleys includes Jezero (Vrgorako) polje and
na pojedine zone istonih padina susjednog Rastok polje, as well as the Bunina valley (Fig. 8).
Biokova, te na brdsko-planinski prostor Zagore The borders of Vrgorac administrative unit include
na sjeveru vrgorakog podruja. Rezultat je to the northeastern half of Vrgorako polje and the
razmjerno slinih prirodnih uvjeta sa relativnom western half of Rastok. Considering the importance
bezvodnou te vrlo oskudnim zonama obradivih of fertile soils in the karst poljes, which are in
tala, uz posljedinu orijentaciju ka transhumantnoj contrast to the general features of waterless and
stoarskoj djelatnosti. barren karst belt, the concentration of population
and its overall socio-geographic activities in this
Prostor krkih polja i uvala na jugoistoku area is not surprising.
Vrgorako polje. As a distinctive element,
Zona krkih polja na jugoistoku vrgorakog Vrgorako polje (Vrgorsko polje, Jezero polje)
podruja denirana je poljima Jezero (Vrgorako comprises the largest area (Fig. 9). It is the second-
polje) i Rastok, te uvalom Bunina (Sl. 8.). Gradu last morphological step in a step-like lineup of
Vrgorcu pripada sjeverozapadna polovica karst poljes descending from Duvanjsko polje in

268
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

Slika 8. Karta Jugoistonog prostora krkih polja Jezero i Rastok, te uvale Bunina. Isjeak topografske karte u
izvornom mjerilu 1 : 50 000, VGI, list Makarska 4 (573/4), Beograd, 1968.
Figure 8 The Map of the southeastern zone of karst elds Jezero and Rastok and the Bunina valley. A segment of
topographic map with the original scale 1 : 50,000; VGI, Makarska 2 (573/4), Beograd, 1968.

Vrgorakog polja i zapadni dio polja Rastok. Herzegovina towards the Neretva basin (TAMBUK-
S obzirom na vrijednost krkih polja zbog GILJANOVI, 1998). The elevation of Vrgorako
plodnog tla, to je u izrazitom kontrastu s opim polje is approximately 25 meters above the sea
znaajkama bezvodnoga i neplodnog krkog level, and with an area of 32 sqare kilometers and
prostora (o emu svjedoi i naziv ''stranac u kru'' 15 kilometers in length it is a typical example of

269
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

Slika 9. Vrgorako polje (snimila A. Rimani)


Figure 9 Vrgorako polje (courtesy of A. Rimani)

Slika 10. Obodni smjetaj naselja u krkim poljima. Na slici Dusina-Stinjevac


Figure 10 The settlements in karst poljes are situated mostly on the edges. A photo of Dusina-Stinjevac area

270
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

za ovaj specini krki fenomen), ne iznenauje to poljes in the Dinaric karst. The Town of Vrgorac
je glavna koncentracija naseljavanja i djelatnosti administrative unit includes the northwestern half
stanovnitva vrgorakog podruja bila upravo u of the polje within its borders, while the other
prostoru ovih krkih polja. half belongs to the municipalities of Pojezerje and
Vrgorako polje. U sklopu administrativnih Ploe. The settlements are situated on the edges
granica Grada Vrgorca, kao zaseban objekt of the polje, which is common for most of the
najveu povrinu zauzima Vrgorako polje karst polje mostly because of the importance of
(Vrgorsko polje, Jezero polje) (Sl. 9.). Ono maximum usage of fertile soils. The other reason
predstavlja pretposljednju morfoloku stubu u is the ooding of poljes during seasons of high
nizu stupnjevito poredanih krkih polja koja precipitation (Fig. 10).
se od Duvanjskog polja u Hercegovini sputaju Due to the fact that Vrgorako polje has a
prema dolini Neretve (TAMBUK-GILJANOVI, 1998).
permanent surface stream (Matica Vrgorska),
Polje se nalazi na razini od prosjeno 30 m nv, a
hydrological situation is of great importance for
ukupnom povrinom od 32 km2 i pruanjem u
agricultural activities and the socio-geographic
duljini od 15 km, ubraja se u tipine primjere polja
u dinarskom kru. Gradu Vrgorcu administrativno aspect of the area. Since Matica Vrgorska is a
pripada sjeverozapadna polovica polja, dok je atland stream with a slow water ow meandering
ostatak podijeljen izmeu opine Pojezerje i Grada through the polje, it acquires occasionally the
Ploe. Kod krkih je polja uobiajen obodan characteristics of stagnant water.
smjetaj naselja, jer je u krkim podrujima vano As already mentioned, due to a specic
u cijelosti iskoristiti dostupne plodne povrine, ali i hydrological situation, Vrgorako polje has often
zbog povremenih poplavljivanja polja (Sl. 10.). been called Jezero (Lake). Namely, during high
S obzirom da u Vrgorakom polju postoji stalan precipitation, the ponors Crni Vir, Staevica and
vodotok (Matica Vrgorska), hidroloka situacija od Krtinovac, as well as Prigon canal, sometimes
presudne je vanosti za poljoprivredne djelatnosti cannot drain all of the excess water. Consequently,
i, openito, drutveno-geografski aspekt ovog ooding regularly occurs in the part of the polje
podruja. Kako se radi o ravniarskoj rijeci vrlo between Krotua and Bainska lakes. This problem
spora toka koja vijugavo tee kroz polje, Matica was even more serious in the past, with Vrgorako
Vrgorska poprima obiljeja vode stajaice. polje acquiring the characteristics of a lake for
Zbog specine hidroloke situacije Vrgorako much of the year. In 1938, a tunnel 2,120 meters
se polje meu lokalnim stanovnitvom naziva jo long was dug to increase the water drainage, and
i Jezero. Naime, tijekom obilnih oborina dogaa additional work was done in 1975. In the end, the
se da ponori Crni Vir, Staevica i Krtinovac te terrain in Vrgorako polje which accumulated the
kanal Prigon nisu uvijek u stanju primiti vikove excess water was reduced to 50% of the previous
oborinskih voda koji se cijede u ovo polje putem ooding area, with oscillations depending on the
brojnih povremenih izvora na sjeverozapadu. Zato level of precipitation.
se dogaa redovito plavljenje polja na podruju
The fertile surface of polje has mostly been
izmeu Krotue i Bainskih jezera. U prolosti je
used in agricultural cultivation, while hydrophilic
ovaj problem bio i mnogo izrazitiji, te se znalo
vegetation is featured along the ow of Matica
dogaati da u velikom dijelu godine polje u cijelosti
postaje jezero. Ovaj se problem pokualo rijeiti Vrgorska. Grapevine and fruit growing are
1938., probijanjem tunela dugog 2120 m, a dodatni dominant, and the most representative is the
zahvati u tom pravcu uinjeni su 1975. Na koncu je strawberry cultivation. Conditions for growing
poplavna povrina umanjena za prosjeno 50% uz strawberries in Vrgorako polje are close to ideal.
vee ili manje oscilacije, ovisno o koliini oborina. Specic zones in the polje are the so-called
Najzapadniji krak Vrgorakog polja prostor ''islands'' small elevated parts of terrain standing
je gdje u doba obilnijih padalina izbiju povremeni out in contrast to the mostly at land of the polje.
izvori koji u tom razdoblju hrane Vrgorsku In the past, when the eld was ooded most of
Maticu dodatnim koliinama vode. Kao to je the time, these elevated zones were actually lake
ve spomenuto, ovi izvori donose dio podzemnih islands. Even after the construction of drainage
voda koje dotjeu iz pravca Bunine. Rije je o canals and the reduction of ooded area, they
izvorima Nuga, Vlaka, Mrtva i Studena, a svi su still stand out from the at terrain of Vrgorako
povremeni. Istono od njih jo su dva povremena polje. An example of such ''islands'' is the area of
izvora, Kruka i Vuija. Smrdlikovac east of Draevitii.

271
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

Plodna povrina polja najveim je dijelom The settlements on the edges of Vrgorako
poljoprivredno iskoritena, a uz sam tok Matice polje are a typical example of settling in the area
Vrgorske karakteristina je hidrolna vegetacija. of karst poljes. Such settlements, in this polje,
Najvie se uzgajaju voke, meu kojima se istie belonging to Vrgorac are Umani and Draevitii
jagoda. Za uzgoj ove voke u Vrgorakom polju in the southern edge, and Dusina in the north.
postoje gotovo idealni uvjeti. U podruju polja Situated at the continental foot of Rili and on its
takoer prevladava vinogradarstvo. slopes which descend towards Vrgorako polje,
Umani and Draevitii are the most southern
Specine zone u polju su tzv. otoci. Rije je
settlements of Vrgorac area. Umani are mostly
o malenim uzvienim grebenima u zaravnjenom
on the elevation above 50 meters and have 240
prostoru polja. Kada je u prolosti ovo polje
inhabitants (census 2001), while Draevitii with
bilo poplavljeno vei dio godine, ovi su grebeni
187 inhabitants include villages mostly above 100
predstavljali otoke u jezeru. ak i nakon izgraenih
meters. The settlement of Vina (population 184) in
odvodnih kanala i smanjene poplavne povrine
the area of Radovi, two kilometers to the south of
zadrali su karakteristian "otoni" izgled jer
Vrgorac, can also be classied into this spatial zone
se istiu u ravnom krajoliku Vrgorakog polja.
because of the traditional orientation towards the
Tipina zona otoka Smrdlikovac nalazi se u polju
Vrgorako polje.
istono od Draevitia.
Dusina settlement, with its villages Ilii,
Naselja na obodu Vrgorakog polja tipian
Mihaljevii, Luka, Kalajii, Barbiri, Vukosavi,
su primjer naseljavanja podruja krkih polja.
Miloii, Butina and Stinjevac, is situated along
Vrgorcu pripadaju naselja Umani i Draevitii
the north edge of the polje. Having a total of 540
na junom, te Dusina na sjevernom obodu polja.
inhabitants according to the census in 2001, Dusina
Najjunija naselja Grada Vrgorca su Umani
is the second largest settlement in the administrative
i Draevitii, smjeteni u podnoju Rilia, na
unit of Vrgorac. The abovementioned permanent
padinama koje se sputaju prema polju. Umani su
springs Butina, Stinjevac and Lukavac occur
uglavnom iznad 50 m nv i imaju 240 stanovnika
in the area of this settlement. In contrast to the
(2001.), a Draevitii (uz iznimku zaselka Barbiri)
periodical springs in the west, the water of these
sa 187 itelja (2001.) veinom su iznad 100 m. U tu
springs derives from Rastok karst polje. The most
prostornu zonu moe se ubrojiti i naselje Vina (184
important of them is Butina, which was included
stanovnika) u prostoru Radovia oko 2 km juno
in the main water-supply system of Vrgorac until
od Vrgorca i na koje u gospodarskom, odnosno
1987. Lukavac and Stinjevac are less important in
drutveno-geografskom smislu tradicionalno
these terms, since they occasionally run dry.
najvei utjecaj ima blizina Vrgorakog polja.
Na sjevernom rubu polja smjeteno je naselje Rastok. The Rastok karst polje (Rastoko
Dusina sa svojim zaselcima Ilii, Mihaljevii, polje) is the second largest karst polje within
Luka, Kalajii, Barbiri, Vukosavi, Butina the borders of Vrgorac. The toponym Rastok
i Stinjevac. S ukupno 540 stanovnika prema indicates the characteristics of waters in this
posljednjem popisu, Dusina je drugo najvee eld. Namely, in karst nomenclature rastok is a
naselje u vrgorakom kraju. Upravo na prostoru common term for bifurcation of a ow into two
ovoga vrgorakog naselja nalaze se stalni izvori separate basins. In this case, the water of Mlada
koji vodom hrane vodotok Maticu. Rije je o in western Herzegovina ''pour off'' (rastau se)
izvorima Butina i Stinjevac, koji nose nazive kao into a downstream Trebiat and towards the
i zaselci u kojima izviru, te neto istoniji izvor ponors of the Rastok karst polje. This occurrence
Lukavac na podruju zaselka Miloii. Za razliku is where the name of the Rastok polje originates
od povremenih izvora na zapadu, ovi izvori vodu from (ROGLI, 2004). Rastok is a closed karst polje
dobivaju iz podruja Rastokog polja, s kojim su spreading in NW-SE direction, parallel with the
povezani sustavom podzemnih upljina. Najvaniji river system of Tihaljina Mlada Trebiat. It is
je izvor Butina, koji je do 1987. bio ukljuen u approximately 12 kilometers long and its average
sustav glavnoga vrgorakog vodovoda. Lukavac width is 1.5 kilometers. The melioration area
i Stinjevac u tom smislu imaju manju vanost jer covers 17.7 square kilometers. The country border
ljetnih mjeseci ponekad presue. with Bosnia and Herzegovina divides Rastok into
two parts a smaller northwestern part with an
Rastok. Polje Rastok (Rastoko polje) drugo je area of 8 square kilometers (Croatian Rastok,
po veliini krko polje ije se povrine djelomino Dalmatian Rastok) belonging to Vrgorac, and the

272
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

nalaze unutar vrgorakog administrativnog larger part with an area of 9.7 square kilometers
obuhvata. Toponim Rastok ukazuje na prirodu belonging to Ljubuki in Bosnia-Herzegovina. The
voda u ovome polju. Naime, u krkoj nomenklaturi Croatian part of Rastok polje stretches from the
rastokom se naziva grananje tekuice u dva porjeja cutting between the eastern slopes of Matokit and
ili sljeva. Vode Mlade u zapadnoj Hercegovini the settlement Banja to the border with Bosnia and
"rastau se" u nizvodni Trebiat i prema ponorima Herzegovina. The country border follows the line
Rastoka. Prema toj pojavi je i polje nazvano Rastok from Orah to Potprolog. On the north, Rastok is
(ROGLI, 2004). Rastoko je polje zatvoreno krko bordered by mountainous slopes which represent
polje koje se protee u pravcu sjeverozapad- the extension of the mountainous zone of Zagora,
jugoistok usporedno s rijekom Tihaljinom while on the south it is separated from Vrgorako
Mladom Trebiatom. Dugo je 12 km, prosjeno polje by a range of elevations kulja, Gradina and
iroko 1,5 km i ima melioracijsku povrinu 17,7 Zve which represent a natural barrier between the
km2. Dravna granica dijeli Rastoko polje na dva two karst poljes.
dijela: manji, sjeverozapadni dio povrine 8 km2
(tzv. Hrvatski ili Dalmatinski Rastok) koji pripada The main water ow is Matica Rastoka,
Gradu Vrgorcu, i vei, jugoistoni dio povrine 9,7 connected to the river Mlada by a channel Parilo
km2, koji pripada podruju Ljubukog u susjednoj Brza voda for purposes of melioration. Besides,
BiH. Hrvatski dio Rastokoga polja protee se od during rain season, the water from precipitation
usjeka izmeu istonih padina Matokita i naselja accumulates in the channel and ows down the
Banja do dravne granice s Bosnom i Hercegovinom bed of Matica draining through many ponors
koja ovo polje crtom Orah Podprolog dijeli na in the southeastern part of the eld. Water form
dva dijela. Na sjevernoj strani polje je omeeno Rastok appears in the form of many springs in
brdskim padinama koje predstavljaju produetak Vrgorako polje. Groundwater from the Velika
brdsko-planinskog prostora Zagore, a na jugu Banja estavelle is included into a water-supply
nizom uzvisina kulja, Gradina i Zve koje ine system of the surrounding settlements and the
svojevrsnu prirodnu granicu izmeu Rastoka i Bunina valley on the west. This estavelle is situated
Vrgorakog polja. in the northeastern part of Rastok, approximately
Glavni vodotok u polju je Matica Rastoka, koja 1.5 kilometers on the north of Vrgorac (TAMBUK-
je kanalom Parilo Brza voda spojena s rijekom GILJANOVI, 1998).
Mladom radi navodnjavanja Rastokoga polja. A number of periodical springs occur at the far
Osim toga, u doba ki u tome se kanalu i odvodnom western end of Rastok, in the area between the
tunelu skupljaju oborinske vode iz okolice i zajedno villages Cikoji and Jelavii. These springs are active
s izvorskim vodama, koritom Matice, otjeu k during seasons of high precipitation, and the one
ponorima u jugoistonom nizinskom dijelu polja. with the highest discharge is Dijavica. The springs
Voda se iz Rastoka pojavljuje na brojnim izvorima
are connected to Matica Rastoka via a system of
u Vrgorakom polju. Radi navodnjavanja okolnih
channels.
rastokih naselja i uvale Bunina zahvaena je estavela
Velika Banja koja se nalazi na sjeverozapadnom The specic feature of Rastok is the existence
dijelu Rastoka oko 1,5 km sjeverno od Vrgorca of many ponors through which the surface waters
(TAMBUK-GILJANOVI, 1998). and the ow of Matica drain. The ponors in the
Na krajnjem zapadnom obodu Rastoka, Croatian part of Rastok, such as Tolia vir, Virine,
izmeu zaselaka Cikoji i Jelavii, izvire nekoliko Ponor and Klaina, appear along the southwestern
povremenih izvora. Ti su izvori aktivni u dijelu edge of the karst polje, as well as towards the east,
godine kada su oborine obilne, a koliinom vode near the border with Bosnia and Herzegovina (the
posebno se istie Dijavica. Izvori su spojeni mreom ponors Sestrinice and Bezdan). Yet, most of the
kanala s vodotokom Maticom Rastoka. ponors are in the Herzegovinian part of Rastok. All
of the ponors drain the waters through a system of
Rastok je specian po neuobiajeno velikom underground channels into Vrgorako polje, where
broju ponora u kojima se gubi povrinska voda they occur as permanent and periodical springs.
i vodotok Matice Rastoka. U hrvatskom dijelu
Rastoka, uz njegov jugozapadni rub, javlja se The mentioned villages Cikoji and Jelavii in
niz ponora kao to su Tolia vir, Virine, Ponor i the west end of Rastok belong to the settlement of
Klaina. Istonije, uz dravnu granicu, takoer Banja (242 inhabitants according to the census from
se javlja niz ponora poput Sestrinica i Bezdana. 2001), which also includes the villages Vukovii,
Najvei broj ponora nalazi se u hercegovakom Krenica, Tolii, Polii and Potkrajnica. Another
dijelu Rastoka. Ti ponori mreom podzemnih settlement belonging to Vrgorac is Potprolog (419

273
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

tunela i prolaza odvode vikove vode i glavni inhabitants) with its villages Dropulii, Jelavii,
vodotok u Vrgorako polje, gdje izviru u vidu Govorci and Ercezi situated on the southern edge
rubnih povremenih i stalnih izvora. of Rastok. Like in Vrgorako polje, the settlements
Ranije spomenuti zaselci Cikoji i Jelavii u are situated on the edges of the polje. Consequently,
zapadnom dijelu Rastoka pripadaju vrgorakom the main socio-geographic feature in Rastok is the
naselju Banja (242 stanovnika prema popisu valorization of fertile zones in the karst polje.
iz 2001.), koje osim njih ukljuuje i Vukovie, Bunina valley. On the southwest of Vrgorac is
Krenicu, Tolie, Polie i Potkrajnicu. Na junome a lowered area called the Bunina valley (Kokorii
rubu Rastokoga polja smjeteno je jo jedno valley, Gornje polje), bordered by the slopes
naselje vrgorake opine. Rije je o naselju of Matokit in the north and those of Rili and
Podprolog, odnosno njegovim zaselcima Dropulii, Radovi in the south. It is a fertile karst valley
Jelavii, Govorci i Ercezi, koji ukupno broje 419 with an area of approximately 300 hectares. Two
stanovnika (2001.). Kao i u Vrgorakom polju, i settlements are situated in it Kokorii and Kotezi.
ovdje su naselja smjetena obodno. Stoga je i glavna Since this valley is an extremely fertile zone, the
sociogeografska odlika i ovdje iskoritavanje agricultural cultivation is intense, and many crops
plodnih povrina krkoga polja.
are cultivated there, especially fruit among which
Uvala Bunina. Jugozapadno od samog Vrgorca most of the cultivation is orientated towards
nalazi se krka uvala manjih dimenzija Bunina strawberries. Therefore, agriculture is the basic
(Uvala Kokoria, Gornje Polje). Strmi obronci socio-geographic feature in the valley.
Matokita sa sjeverne, te Rilia i Radovia s
The settlement of Kokorii is situated in the
june strane omeuju ovo plodno podruje. Ovaj
zaravnjeni prostor povrine je oko 300 hektara, a u western part of Bunina, and includes the villages
njemu su smjetena dva naselja: Kokorii i Kotezi. Pervani, Sridua, Crip and are. In 2001, according
To je zona izrazito plodna tla, te ovdje uspijevaju to the census, Kokorii had 171 inhabitants. In
brojne kulture, posebice voe, od kojega posebno the vicinity of Pervani there is the abovementioned
mjesto ima jagoda. Stoga je ratarstvo osnovna estavelle Betina which, during a dry season,
sociogeografska odlika u ovoj uvali. contains an underground stream at a depth of 60
meters. The water is used by the local population
Naselje Kokorii smjeteno je u zapadnom which has built a water pump in close vicinity. The
dijelu Bunine, a sastoji se od zaselaka Pervani, accumulation of water in Betina is signicant, and
Sridua, Crip i are. 2001. zaselci Kokoria imali the pit itself has unexplored underground passages
su ukupno 171 stanovnika. U blizini ovog zaselka and groundwater channels. During rainy seasons,
nalazi se spomenuta estavela Betina u ijoj se dubini
the pit has a function of a spring which, together
u sunom razdoblju na oko 60 m ispod razine ulaza
with many other periodical springs on the slopes
nalazi podzemni tok Betine. Zbog znatnih koliina
of the valley, causes oods in Bunina (BOJANI ET
podzemne vode na dnu jame stanovnici okolnoga
AL; 1982).
sela iskoristili su je za svoje potrebe, sagradivi u
njezinoj blizini crpnu stanicu. Akumulacija vode The other settlement in the valley is Kotezi,
na dnu jame je velika, s jo nedovoljno istraenim situated in its eastern part. It includes the villages
potopljenim kanalima i dvoranama. U kinom Kotezi, Srenik and Stankovci with a total of
razdoblju ova se jama pretvara u povremeni 314 inhabitants. The area of Kotezi is primarily
izvor (BOJANI ET AL., 1982) koji u kombinaciji known by an abandoned mine of asphalt Paklina,
s mnogobrojnim drugim povremenim vrelima which used to be one of the largest mines of such
koja se javljaju na rubovima Bunine, povremeno kind in Europe.
uzrokuje poplave u uvali.
U istonijem dijelu Bunine smjeteno je naselje
Kotezi. Ono se sastoji od zaselaka Kotezi, Srenik i
Stankovci, te ukupno ima 314 stanovnika (2001).
Prostor Koteza ponajprije je poznat po naputenom
rudniku asfalta Paklina koji je svojevremeno bio
jedan od najveih rudnika takve vrste u Europi.

274
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

Suvremeni drutveno-geografski trendovi Contemporary socio-geographic trends

Relativna ouvanost tradicionalnih krkih The relative preservation of the traditional karst
krajobraza dinarskoga kulturnog areala na podruju landscapes of the Dinaric cultural zone in the area of
Vrgorca rezultat je poglavito socigeografskih Vrgorac is primarily a result of the socio-geographic
trendova koji su na ovom prostoru obiljeili 20. trends which made an impact on this area during
stoljee, posebno njegovu drugu polovicu. To se u the 20th century. This mainly refers to three
najveoj mjeri odnosi na tri meusobno povezana mutually connected factors: trafc marginalization,
imbenika: prometnu marginalizaciju, izuzetno extreme depopulation and the consequent economic
izraenu depopulaciju, te posljedinu gospodarsku stagnation. The modern trends of economic
stagnaciju vrgorakog podruja. Suvremeni development did not have enough effect in this area
trendovi gospodarskog razvoja nisu se u dovoljnoj to make any signicant positive inuence on these
mjeri odrazili na ovom prostoru da bi znaajnije factors, and their mutual connection, instead of
utjecali na pozitivno kretanje bilo kojega od positive, commonly caused negative mutual trends.
ovih imbenika (prometnoga, gospodarskog ili Namely, negative aspects of one of these factors were
demografskog), a njihova meuovisnost najee usually stronger than any relevant development in
je, umjesto pokretanja, uzrokovala stagnaciju jer the others. Therefore, Vrgorac was ''condemned'' to
su negativni aspekti jednoga od ovih imbenika keeping the traditional agricultural features, as well
as to much slower development in comparison to
najee bivali snanijima od relevantnih
other physically similar municipalities. The process
pozitivnih pomaka u drugom. Stoga je Vrgorac s
of deagrarisation combined with an inadequate
pripadajuim seoskim naseljima bio u odreenom
industrialization after the Second World War,
smislu ''osuen'' na zadravanje tradicionalnih
together with the unfavorable natural-geographic
agrarno-stoarskih odlika i sporiji razvoj u odnosu
determinants (such as oods in agriculturally most
na druge opine slinih prostornih obiljeja, a perspective areas in the southeast) caused further
proces deagrarizacije kombiniran s neadekvatnom difculties.
i nedovoljno snanom industrijalizacijom nakon
Drugoga svjetskog rata, te pojedine nepovoljne However, the trends which occurred in the
prirodno-geografske odrednice (poput estih second half of the 20th century, especially after
poplava u agrarno najznaajnijim podrujima Croatia gained its independence and shifted towards
krkih polja i uvala na jugoistoku) uzrokovali su the market economy, indicate the acceleration of
potekoe i u tom smislu. positive changes in all of the mentioned factors. All
of those changes have more and more impact on the
No, trendovi koji se javljaju u drugoj polovici overall socio-geographic features and the general
20. stoljea, posebice nakon nastanka samostalne appearance of Vrgorac settlements in karst.
i neovisne hrvatske drave i prelaska s planskog
na trino gospodarstvo, ukazuju na ubrzavanje
Population and demographic changes
promjena u svima od navedenih imbenika, to
se sve vie odraava i na opim sociogeografskim
During the 20th century, the most negative
obiljejima i zionomiji vrgorakih naselja u kru.
effect in the area of Vrgorac denitely was the
constant loss of population which started in 1910,
Stanovnitvo i demografske promjene and in those terms, Vrgorac was the only onshore
municipality with such a negative trend. Since 1910
until the end of the World War II the cause of such
Najizrazitiji negativni imbenik u vrgorakom
population losses was mainly a natural decline
kraju tijekom 20. stoljea svakako je bila
(primarily due to a high mortality rate caused by the
konstantna depopulacija, koja je zapoela jo world wars and the Spanish u epidemics), while
1910., a u tom smislu Vrgorac je bio jedina the second half of the 20th century was a period
kopnena opina s takvim negativnim trendom. marked by constant emigration. Large population
Od 1910. do konca Drugoga svjetskog rata loss was, thus, a determinant which prevented
uzrok depopulaciji je prirodni pad (poglavito the economic development in this area, and the
zbog visoke stope mortaliteta uzrokovane dvama inuence of industrialization and urbanization in
svjetskim ratovima i epidemijom panjolske gripe), the second half of the 20th century was not strong
dok je druga polovica prologa stoljea razdoblje enough to encourage the population to stay. So,
izrazitog iseljavanja. Upravo je deruralizacija, due to the economic reasons the population was
popraena velikim gubitkom stanovnitva, constantly emigrating into more perspective and

275
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

bila glavna odrednica koja je sprjeavala developed littoral zones (mainly into the littoral
gospodarski razvitak na ovom podruju, a region of Makarska), and partially abroad.
utjecaj industrijalizacije i urbanizacije u drugoj The largest population losses in the area of
polovici 20. stoljea nije bio dovoljno izraen da Vrgorac were during the period between 1961
bi zadrao stanovnitvo koje je iz ekonomskih and 1991, when it lost approximately 33% of
razloga konstantno iseljavalo u perspektivnije inhabitants. During this period, Vrgorac became
litoralne zone (najvie u Makarsko primorje), a the largest settlement since the settlements of
dijelom i u inozemstvo. Poljica Kozika and Zavojane had had signicant
population losses. This trend was mostly a result of
Vrgorako podruje najvee gubitke
deruralization which caused the inner restructuring
stanovnitva doivljava izmeu 1961., kada
of population. Specically, the isolation and the
je popisom ustanovljeno 11 345 stanovnika, i
economic homogeneity of some rural settlements
1991., kada je broj stanovnika iznosio 7497 (to have caused the emigration from the rural areas
znai da je kraj izgubio ak 33% stanovnitva). and immigration to Vrgorac.
U tom razdoblju Vrgorac postaje populacijski
najvee naselje jer su nekad brojna naselja Poljica i In the population census of 2001, for the rst time
Zavojane biljeila vrlo velike populacijske gubitke. after 1910, the rise in population was established
Takav trend rezultat je poglavito deruralizacije (Tab. 1). Namely, according to the census, the Town
koja je uzrokovala unutarnje prestrukturiranje of Vrgorac had 7593 inhabitants which, compared
to the census from 1991 when the population was
stanovnika. Naime, prometna izoliranost pojedinih
7497, represented a rise of 1.3%.
ruralnih naselja, te razmjerno niska diferencijacija
gospodarskih aktivnosti bile su i ostale uzrok Yet, this change in trend can be ascribed to the
preseljenja stanovnitva iz nekad brojnih seoskih immigration from the war zones, especially from
naselja prema Vrgorcu. Bosnia and Herzegovina (according to the 2001
census, 1,150 inhabitants immigrated from Bosnia
Popisom iz 2001. prvi je put nakon 1910. and Herzegovina).
utvren porast stanovnitva, odnosno prestanak
trenda depopulacije (Tab. 1). Njime je, naime, The analysis of the 1991 and 2001 data also
utvreno 7593 stanovnika, to je u odnosu na shows a contrast in population trends between
1991., kada je bilo 7497 stanovnika, porast od northwestern and southeastern settlements of the
Town of Vrgorac (Fig. 11). Namely, the settlements
1,3%.
in the southeast of the area, near Vrgorac and karst
Analizirajui podatke za razdoblje izmeu poljes, have had a growth of population, while
1991. i 2001. vidljiv je kontrast u populacijskim in the settlements of northwestern mountainous
trendovima izmeu sjeverozapadnih i jugoistonih zone the population losses have continued and
naselja Grada Vrgorca (Sl. 11.). Pritom treba the number of abandoned villages is still growing.
istaknuti da pojedina naselja na jugoistoku, These numbers partially indicate the trend of inner
u blizini Vrgorca i krkih polja, biljee porast migrations of population from the mountainous
stanovnitva, dok se u sjeveroistonim brdskim zones to Vrgorac and its close vicinity. An unusual
i planinskim naseljima depopulacija nastavila, population growth in the three settlements
te je ondje broj naputenih zaselaka sve vei. near Vrgorac and near the border with Bosnia
Ti podatci dijelom ukazuju na nastavak trenda and Herzegovina (Orah, Podprolog, Dusina)
is undoubtedly the result of immigration from
unutranjeg prestrukturiranja stanovnitva i
the neighbouring country during the 1990s. The
migracija prema Vrgorcu i njegovoj uoj okolici.
census of 2001 showed that these three settlements
Neobino visok porast u trima naseljima u
had a large number of immigrants from abroad.
neposrednoj blizini Vrgorca, odnosno uz granicu Dusina had 124 immigrants from abroad (121
sa susjednom BiH (Orah, Podprolog, Dusina), from Bosnia-Herzegovina), Orah has had 97 (96
nesumnjivo je veinom rezultat doseljavanja iz from Bosnia and Herzegovina) and Podprolog had
Bosne i Hercegovine u spomenutom razdoblju. 109 (107 from Bosnia and Herzegovina), with
Popisom iz 2001. utvren je za ova tri naselja less inner immigration from other settlements of
velik broj doseljenih iz inozemstva. Dusina biljei Vrgorac area (Dusina 63, Orah 34 and Potprolog
124 doseljena (121 iz BiH), Orah 97 (96 iz BiH), 33 immigrants from other settlements in the same
a Podprolog 109 (107 iz BiH), uz znatno manje administrative unit). In comparison to such a
doseljavanje iz drugih vrgorakih naselja (Dusina trend in these settlements, Rava which is situated
63, Orah 34, Podprolog 33). Za usporedbu, naselje in the west of Vrgorac did not have such a major

276
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

Tablica 1. Kretanje broja stanovnika u naseljima Grada Vrgorca 1900.-2001.


Table 1 Population in the settlements of the Town of Vrgorac, from 1900 to 2001.
Indeks
Naselje 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.
2001./1900.
Index
Settlement 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001
2001/1900
Banja 297 308 0 276 268 276 257 215 214 210 242 81,5
Dragljane 256 235 427 508 214 300 288 242 152 115 94 36,7
Draevitii 160 178 193 172 212 222 209 185 205 177 184 115,0
Duge Njive 159 246 0 0 338 290 301 265 192 145 128 80,5
Dusina 562 606 822 802 503 454 460 442 409 447 540 96,1
Kljenak 327 315 328 319 246 235 243 228 149 125 102 31,2
Kokorii 305 343 357 301 245 258 252 213 190 185 171 56,1
Kotezi 460 517 608 528 422 442 394 350 334 309 314 68,3
Kozica 1026 1106 1139 1093 736 756 701 481 258 196 109 10,6
Mijaca 254 265 306 360 407 448 465 394 298 163 126 49,6
Orah 582 586 575 560 542 532 489 361 308 290 367 63,1
Podprolog 316 357 350 359 349 380 376 374 352 325 419 132,6
Poljica Kozika 1169 1184 1103 1163 1091 1112 1078 993 643 421 255 21,8
Prapatnice 507 517 511 461 451 450 418 341 244 228 225 44,4
Raane 1362 1483 1435 1389 1428 904 843 586 375 316 204 15,0
Rava 298 323 497 464 271 290 263 256 177 178 184 61,7
Stilja 679 705 662 671 620 672 694 669 551 416 376 55,4
Umani 196 227 244 279 257 289 294 297 269 242 240 122,4
Veliki Prolog 133 197 0 33 492 610 628 562 558 514 471 354,1
Vina 201 246 230 252 264 263 252 211 202 187 184 91,5
Vinjica 131 139 0 0 128 117 94 74 55 36 19 14,5
Vlaka 293 325 396 409 128 164 160 114 98 67 59 20,1
Vrgorac 1035 1188 1454 1172 987 1031 1057 1167 1350 1697 2188 211,4
Zavojane 1202 1263 1201 1185 1022 1117 1030 907 645 508 392 32,6
GRAD
11910 12859 12838 12756 11621 11612 11246 9927 8228 7497 7593 63,8
VRGORAC
Izvor / Source: Naselja i stanovnitvo Republike Hrvatske 1857.-2001., Dravni zavod za statistiku, 2006.

Rava zapadno od Vrgorca biljei nii porast, ali population growth, and the number of inner
je broj doseljenih iz drugih vrgorakih naselja immigrants was larger than the number of those who
neto vei od broja doseljenih iz inozemstva (34 immigrated from abroad (34 of inner immigrants
prema 29 doseljenih). I samo naselje Vrgorac and 29 from abroad). The settlement of Vrgorac
biljei 570 doseljenih iz drugih naselja u opini, had 570 immigrated from other settlements of
te 481 doseljenog iz inozemstva (449 iz BiH). No, the municipality and 481 from abroad (449 from
treba uzeti u obzir injenicu da je dio zabiljeenog Bosnia and Herzegovina). Still, the fact that a
part of immigrants from other settlements in the
stanovnitva koje je doselilo iz drugih naselja
municipality moved before 1991 must be taken into
Grada Vrgorca doseljen i prije 1991., pa se s
consideration. Consequently, the conclusion is that
pravom moe zakljuiti da je doseljavanje iz
the immigration from Bosnia and Herzegovina was
Bosne i Hercegovine glavni imbenik porasta the main factor of population growth in the area
broja stanovnika na podruju Grada Vrgorca u of Vrgorac in the period of 1991-2001, and the
razdoblju 1991.-2001. i prestanka negativnog cessation of the lasting negative population trend
trenda depopulacije u dijelu naselja vrgorakog in most of the settlements of the Town of Vrgorac
kraja nakon 1910. (prema popisu iz 2001., for the rst time after 1910 (according to the 2001
doseljenih iz Bosne i Hercegovine bilo je ukupno census, there were 1,150 immigrants from Bosnia
1150). and Herzegovina).

277
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

Slika 11. Promjena broja stanovnika u naseljima Grada Vrgorca u razdoblju 1991.-2001.
Figure 11 Changes of population numbers in the settlements of the Town of Vrgorac from 1991 to 2001

Geoprometna obiljeja Geographic characteristics of trafc connections

Glavno geoprometno obiljeje cijelog vrgorakog The main feature of connections in the area of
prostora njegova je izrazito mala tranzitna vanost. Vrgorac is its small transit importance. Although
Naime, iako je prometno povezan sa svim oblinjim it is connected with all of the larger urban centers
veim urbanim sreditima, vaniji prometni in the vicinity, the main trafc connections mostly
pravci zaobilaze ovaj kraj te je on u tom smislu detour the area which is consequently out of focus.
izvan fokusa, to je i razlogom njegove razmjerne This is also a reason for its transit and economic
prometne i gospodarske stagnacije, odnosno stagnation and the marginalization of its position.
marginalnosti poloaja. Najvanija prometnica u The most important local connection is the road
lokalnim okvirima je cesta Split Vrgorac, koja Split Vrgorac, with the route through the area in
prolazi opinom pravcem SZ-JI, a sagraena je northwest-southeast direction, and it is partially
na dijelu trase nekadanje "Napoleonove ceste" built along the former ''Napoleon's road'' adapted
prilagoene lokalnoj morfologiji. Vaan je i cestovni to local morphology. Relatively important road
pravac iz Hercegovine (Mostar Ljubuki Prolog connection is the one from Herzegovina (Mostar
Vrgorac Makarska). Od ostalih prometnica Ljubuki Prolog Vrgorac Makarska).
treba spomenuti i cestu Vrgorac Ploe ija trasa Another road which is important in local terms
ide preko Vrgorakog polja i naselja Staevice, te is Vrgorac Ploe with a route through the
cestu koja Vrgorac povezuje s Metkoviem, no sve Vrgorako polje and the settlement Staevica,
su one uglavnom lokalnog karaktera i nemaju ak as well as the road Vrgorac Metkovi. Their
ni regionalnu vanost. signicance is primarily local.

278
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

U iduem vremenskom razdoblju na prometnom In the next period, radical changes are expected
se planu mogu oekivati velike promjene, jer e u in this matter, since a route of the highway Zagreb
blioj budunosti ovim podrujem prolaziti trasa Split Dubrovnik is bound to be constructed
autoceste Zagreb Split Dubrovnik. Rije je o through the area of Vrgorac. The construction of
dionici Zagvozd Rava Ploe ija je izgradnja u the mentioned route Zagvozd Rava Ploe is
tijeku, a koja e najveim dijelom prolaziti upravo progressing. Due to an extreme morphological
kroz podruje Grada Vrgorca. Zbog izrazite reljefne complexity of the terrain, as well as sensitive
sloenosti terena te osjetljivih ekolokih uvjeta environmental conditions, the construction is
gradnja autoceste kroz ovo podruje iznimno je very demanding, so the denite route has been
zahtjevna, a pravac trase tek je nedavno deniran. determined only recently.
Gradnja autoceste kroz vrgoraki kraj uvelike The construction of a highway route in the area
e promijeniti percepciju ovog prostora ne samo of Vrgorac is bound to change the overall perception
u vizualnom i prometnom ve i u gospodarskom of this area, not only visually, but also in terms of
smislu. Otvaraju se perspektive za dugoroni economy and trafc perspectives, which promise a
ekonomski razvoj, a s nekim projektima u tom long-term economic development. Certain projects
smislu ve se zapoelo. Tako je primjerice u in this respect have already been installed, like the
planu izgradnja poduzetnike zone u predjelu planned construction of the enterpreneur zone near
naselja Rava gdje bi se trebao nalaziti spoj Rava (where the connection with the highway
s buduom autocestom. Trasa autoceste koja is planned to be). The highway will irretrievably
e prolaziti kroz ovo podruje, zauvijek e change the socio-geographic aspects of living and
izmijeniti sociogeografske aspekte ivota i the economic activities, and the area of Vrgorac
gospodarskih aktivnosti, a vrgoraki kraj svojim will gain a new position. However, it is also
poloajem vie ne bi trebao biti izvan fokusa i u certain that the construction of such a major trafc
izolaciji. No, sigurno je da e izgradnja kapitalne infrastructural object will have a consequent socio-
prometne infrastrukture sa svojim posljedinim economic implications which will cause further
gospodarskim implikacijama prouzroiti daljnje perishing of the indigenous socio-geographic
nestajanje autohtonih sociogeografskih elemenata element in karstic landscapes, and the changes in
u krkim krajobrazima, a promjene u zionomiji overall appearance of landscapes will be linear
krajobraza imat e linearni karakter (s obzirom na (considering the highway route as a future axis of
trasu autoceste kao buduu razvojnu okosnicu). development).

Gospodarski aspekt i suvremeni oblici drutveno- Economic aspects and modern forms of socio-
gospodarskog vrjednovanja kra economic valorization of karst

U Vrgorcu kao urbanom i administrativnom As an urban and administrative center, Vrgorac


sreditu razvijeno je nekoliko gospodarskih has several economic branches. The most important
grana. Najvanija je mesna industrija (Braa are meat industry (Braa Pivac), construction and
Pivac), graevinarstvo i trgovina. No, veina trade. Still, most of the surrounding settlements
ostalih vrgorakih naselja i dalje je orijentirana of the Town of Vrgorac are still focused on the
na poljoprivredne djelatnosti. Naselja na obodima agricultural activities. The settlements on the
krkih polja i plodnim podrujima krkih uvala edges of karst poljes, in the fertile areas of karst
te krkim terasama na prisojnim padinama valleys, and karst terraces on the slopes exposed
orijentirana su na ratarstvo. Najvie se uzgaja to thr sun are concentrated on the cultivation of
vinova loza i voke od kojih je vrgorako podruje soils. The most important crops are grapes and
poznato po jagodama (u Vrgorakom polju i fruit (especially strawberries grown in Bunina and
Bunini) za iji uzgoj postoje povoljni agrarno- Vrgorako polje by which the area of Vrgorac is
klimatski uvjeti. Stoarstvo je i dalje dominantno famous, and for which there are optimal agrarian-
u pojedinim sjevernim naseljima, uz nezaobilazan climatic conditions). Cattle-raising is still dominant
imbenik naputanja brdsko-planinskog prostora te in northern settlements, in spite of the emigration
posljedinog odumiranja ove grane u spomenutim to mountainous zones and the consequent gradual
naseljima. perishing of this sector in the mentioned area.
Budui da prodiranje globalizacijskih imbenika Since the factors of globalization are gradually
sve vie utjee na tradicionalne djelatnosti inuencing the traditional activities and change the

279
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

mijenjajui nain ivota u ovom krkom prostoru way of life in this karst area (a process which will
(to e biti jo i vie izraeno nakon zavretka be enhanced once the highway route construction
dionice autoceste), lokalne vlasti imaju namjeru is nished), local authorities are planning to
ouvati pojedine tradicionalne sociogeografske preserve some of the traditional socio-geographic
aspekte vrgorakog podruja. U tom smislu ve aspects in the area of Vrgorac. In those trems, steps
su uinjeni koraci u turistikom vrjednovanju have already been taken by tourist valorization of
ouvanih ruralnih krajobraza. U turistikoj the rural landscapes. Ethno-tourism (the village
ponudi naglasak se daje na avanturistiki turizam V. Godinj in Raane) and adventure tourism are
(alpinizam, treking, brdski biciklizam), a zaivio especially advertised by local tourist agencies.
je i etnoturizam (etnoselo V. Godinj na podruju Stimulation of organic agriculture is also one of the
Raana). Priliku za ouvanje tradicionalnih ways to develop the economy without devastating
sociogeografskih obiljeja, uz istodobnu perspektivu the traditional socio-geographic features.
gospodarskog razvoja, podruje Vrgorca svakako
ima u ekolokoj poljoprivredi koja polako postaje
sve unosnija grana. Conclusion

Zakljuak Within its borders, the Town of Vrgorac


includes the mountainous zone of low population
Unutar svojih granica podruje Grada density a zone with distinctive high-altitude
Vrgorca ukljuuje u najveoj mjeri rijetko points, valleys and highlands taking in most of its
naseljen sjeverozapadni brdsko-planinski prostor area. In contrast, smaller southeastern area of the
s karakteristinim hrptovima, uzvienjima, municipality with karst poljes as the predominant
udolinama i visoravnima, dok je populacijski feature represents the centre of human activities
znatno gue naseljen jugoistoni dio opine koji, sa and has much higher population density. Large
svojim krkim poljima, predstavlja arite ivotnih differencies in the altitudes and contrasts in
aktivnosti vrgorakog stanovnitva. Ono to u landscapes in a relatively small area are the most
mnogoemu odreuje posebnosti ovoga podruja distinctive characteristics of this municipality,
svakako su kontrastne zone s velikim visinskim with the common element being the typical karst
razlikama, obiljeene ponajvie tipinom krkom morphology.
morfologijom. The distinctiveness of conditions of living on
Posebnosti ivotnih uvjeta na kru vrgorakog the Vrgorac karst has mostly been characterized by
podruja bile su u najveoj mjeri obiljeene a lack of water in warmer and oods in the colder
nedostatkom vode u ljetnom dijelu godine i part of the year (especially in the karst poljes),
poplavama u zimskom (to je posebno naglaeno resulting in specic socio-geographic landscapes
u krkim poljima), a to je rezultiralo ne samo and having an implication on the mentality of
specinim krajobrazima ve i posebnim the population, which had a hard time adapting
mentalitetom stanovnitva koje se moralo to somewhat rough conditions and had to show
prilagoavati surovim uvjetima i pokazivati extraordinary inventiveness to acquire the water
necessary for normal living and agricultural
iznimnu snalaljivost, primjerice pri sakupljanju
activities. The synthesis of the natural conditions
vode potrebne za ivot i uzgoj stoke u planinskim
and the human adaptation as a response to it has
podrujima pomou cisterni i lokava, te pri
resulted in a specic way of life in villages and
iskoritavanju rijetkoga plodnog zemljita. Na
settlements of Vrgorac. Nevertheless, the perils
jugoistoku su ljeti ivot obiljeavale sue, a zimi
of modern development and the globalization
poplave. Svi ti uvjeti bili su uzrokom formiranja
of world's economy slowly and steadily change
specine slike ivota u krkom podruju
the socio-geographic perspectives, reducing the
vrgorakih naselja. No, smjernice modernog
signicance of traditional activities and bringing
razvoja i globalizacija svjetskog gospodarstva
the acquirements of modern society and the
polako mijenjaju sociogeografsku perspektivu i
intensication of the third economic sector into
marginaliziraju dosadanje djelatnosti obiljeene
the area of Vrgorac. Thus, although important, the
tradicionalnim ivotom u krkom podruju
karst natural basis is no longer a primary condition
donosei u Vrgorac tekovine modernog drutva i
for the parameters of human activities. The fact that
intenziviranje tercijarnih djelatnosti. U tom smislu
in 2001 the municipality of Vrgorac for the rst
krka prirodna osnova vie nije presudno vana
time in 80 years increased its population, as well
za ivotne prilike i ne uvjetuje u tolikoj mjeri

280
B. Vukosav Geoadria 11/2 (2006) 241-281

parametre ljudske djelatnosti kao to je bio sluaj u as further changes and the modernization of the
prolosti. Daljnja preobrazba sinteze ovjeka i kra infrastructure will undoubtedly cause even greater
moe se oekivati s promjenama koje e donijeti shift from the traditional activities, but will also
modernizacija infrastrukture, pogotovo s jo veim cause the transformation and higher involvement
odmakom od tradicionalnih primarnih djelatnosti of Vrgorac in the globalized market.
koje su u izravnoj meuovisnosti s prirodnom
osnovom, ali i njihovoj transformaciji i veem
ukljuenju u tijekove trine privrede.

IZVORI / SOURCES

Popis stanovnitva 1991., Dokumentacija 881, Republiki Zavod za statistiku, Zagreb 1992.
Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 2001. godine, Dravni zavod za statistiku, Zagreb
KORENI, M. (1979): Naselja i stanovnitvo SR Hrvatske 1857.-1971., JAZU, Zagreb.
Naselja i stanovnitvo Republike Hrvatske 1857.-2001., Dravni zavod za statistiku, 2006.
Dravni hidrometeoroloki zavod RH 1980.-2001.

LITERATURA / LITERATURE

BAJTO M., BUKLIJA M. (2005): Vrgorako zabiokovlje, Hrvatski knjievni krug, Zagreb, pp. 147.
BOGNAR, A. (1999): Geomorfoloka regionalizacija Hrvatske, Acta Geographica Croatica, 34, Zagreb,
7-29.
BOJANI, L., BOIEVI, S., IVII, P., CAPAR, A. (1982): Hidroloki znaaj velikih jama na podruju Vrgorca,
Zbornik referata 7. jugoslavenskog simpozija o hidrogeologiji i ininjerskoj geologiji, Novi Sad.
BOIEVI, S. (1992): Fenomen kr, kolska knjiga, Zagreb, pp. 104.
MAGA, N., MARINI, S., BENEK, ., (1979): Tuma osnovne geoloka karte SFRJ, list Ploe K 33-35,
Savezni geoloki zavod Beograd, Institut za geoloka istraivanja Zagreb, pp. 52.
MARTINOVI, J. (2000): Tla u Hrvatskoj, Dravna uprava za zatitu prirode i okolia, Zagreb, pp. 269.
MIHI, LJ. (1986): Biokovo biser prirode, PD Vitrenik, Podgora, pp. 232.
ROGI, V. (1976): Socio-geografski aspekt dinarskog kra, dinarskog kulturnog areala i dinarskog brdsko-
planinskog prostora, Geografski glasnik, 38, Zagreb, 253-269.
ROGLI, J. (2004): Kr i njegovo znaenje: Prilog Hrvatskoj krkoj terminologiji, Geografsko drutvo Split,
Hrvatsko geografsko drutvo Zadar, Odsjek za geograju PMF, Zagreb, 267-360.
ROGLI, J. (2005): Geomorfoloke teme (sabrana djela): Biokovo-geomorfoloka istraivanja, Geografsko
drutvo Split, Hrvatsko geografsko drutvo Zadar, PMF Sveuilita u Zagrebu, Sveuilite u Zadru,
Meridijani Samobor, Zagreb, 107-184.
KORI, A. (1977): Tipovi naih tala, Sveuilina naklada Liber, Zagreb, pp. 134.
TAMBUK-GILJANOVI, N. (1998): Vode Neretve i njezina porijeja, Zavod za javno zdravstvo upanije
Splitsko-dalmatinske, Hrvatske vode, Split, pp. 638.

281

You might also like