You are on page 1of 5

Molijerov h-x dijagram

Mr Drago Goli, dipl. in., osam elemenata po dva zajedno, a stvarno ih ima
IMP, Avtomatika, 61000 Ljubljana, samo 25, poto su veliine tr, x i pp meusobno
Joeta Jame 16 zavisne.
Za ovakav nain unoenja ulaznih podataka
mora postojati raunarski program visoko
Cilj ovog lanka nije upoznavanje modulacijskog stepena, to znaoi 25 potprograma,
strunjaka iz oblasti klimatizacije sa odnosno 25 razliitih istovremeno numerikih
prorauna matematikog modela, iji su nazivi
fizikalnim tumaenjima Moliierovog h-x prikazani u tabeli 1.
dijagrama za homogenu smeu suvog Postoji nekoliko ovakvih veliina vlanog vaz-
vazduha i vodene pare, ve sa polaznim duha, koje nisu pogodne za ukljuivanje u bazu
takama potrebnim za razvoj savremenog podataka, poto bi samo poveale broj
raunarskog slovno-brojanog programa, kombinacijskih mogunosti pri unoenju podataka.
koji bi bio sastavni deo grafikog Kao samo ulazni podatak je ovakva veliina: patm
ekspertnog raunarskog sistema. atmosferski pritisak u kPa.
Kao iskljuivo izlazni podaci su veliine:

Uvod p parcijalni pritisak vazduha u kPa,


hp entalpija vodene pare u kJ/kg,
Na tritu ima mnogo raunarskih programa za hv entalpija vode ili leda u kJ/kg i
Moliierov h-x dijagram, ali je malo onih koji bi p'p parcijalni pritisak vodene pare
omoguili:
zasienog vazduha u kPa.
viesmerno uporedno izraunavanje
jednaina,
Matematiki model
spreavanje nemoguih i neloginih poda- Povezivanje pojedinih veliina vlanog vazduha
taka ve u fazi unoenja podataka, zasniva se na tri osnovna naela:
dijagnosticiranje greaka pri unoenju i u zakonu o idealnom gasu,
toku izvocnja numerikog izraunavanja Daltonovom zakonu o smei idealnih gasova
jednaina, i Prvom zakonu termodinamike.
nadgradnju i udruivanje sa grafikim
Tabela 1.
raunarskim programima. tm t, h x cp p pp
t t t m t tr t h t x t t t pp
tm tm --- tr tm h tm x tm tm tm pp
Odreivanje stanja vlanog vazduha t, tr h -------- tr tr ---------
h hx h h h Pp
x x x ----------
Stanje vlanog vazduha moe se odrediti sa p pp
najmanje dve nezavisne veliine, koje na datom
PP
atmosferskom pritisku biramo za optu inenjersku
praksu meu veliinama t, tm, tr, h, x, , i pp.
Oznake imaju sledea znaenja: Na osnovu ovih naela izradiemo matematiki
model samo do onog stepena tanosti, koji je
t temperatura suvog termometra u C, potreban u inenjerskoj praksi u klimatizaciji.
tm temperatura vlanog termometra u C, Znamo, naime, da apsolutni parcijalni pritisak
tr temperatura roenja vazduha u C, vodene pare pri pretvaranju vlanog vazduha retko
h specifina entalpija vazduha u kJ/kg, prelazi 4 kPa. Takoe i gustina zasiene vodene
x apsolutna vlanost vazduha u g/kg, pare ve pri 50C samo sa 0,5% odstupanja prati
relativna vlanost vazduha u % r. v, zakon idealnog gasa, a pri 20C greka iznosi
3
gustina vazduha u kg/m i 0,07%. Slina je takoe entalpija. Tu je odstupanje
pp parcijalni pritisak vodene pare u kPa. pri 50C samo 0,06%, a pri 20C greka tj.
odstupanje se gubi. Specifina toplota se u vrlo
Veliine su prikazane i na slici 1. Nazivamo ih irokom rasponu, izmeu 70C i 125C, skoro i ne
bazom podataka. Ova baza u naem sluaju menja.
omoguava odabiranje dveju proizvoljnih veliina U produetku sledi takav matematiki model, da
kao ulaznih podataka, gde su svi ostali podaci je svaka jednaina po potrebi modela izvedena sa
izlazni. Moemo da odaberemo 28 ovakvih dvojnika, vie promenljivih, koje sadri. Svakako redosled
to odgovara broju kombinacija od jednaina sa odreenim ulaznim podaci-
Tabela 2.

Podruje do
Dozvoljeno

Dozvoljeno

Dozvoljeno
Jedinice
podatak
Ulazni

od

<0
0
t c 39 150 da da
patm kPa 7 345 ne ne
% r. v. 0 100 da ne
X kg/ kg ~ 0 0,2 da ne
C
tm C 39 150 da da
h kJ/kg 38,8 706 da da
3
kg/m 0,08 5,14 ne ne
PP kPa 1,7 Patm ne ne
tr C 39 150 da da
P'p kPa 0,00187 256,73 ne ne

SI. 2.

Sl. 3.
SI. 1.
1.1. Parcijalni pritisak vodene pare zasienog
vazduha
ma, nije uvek analitiki mogue reiti. Ipak, za numerike
proraune neemo dati reenja, poto su ona poznata. t<0 p'p = 3,61633E9 exp (6150,6/(t +
Osnovne osobine, koje se u sutini ne menjaju su unete + 273,33)
sa numerikom vrednou. t0 p'p = 1,40974E7 exp (3928,5/(t +
+ 231,667))
Tabela 3.
Ulazni .Tedtnica Logina verifikaaija Jednaina Konistatacija
podatak (dozvoljeno)
tm C tm t tm > t
tr C tr t tr > t
t C t(pP, ) < 150C 8.3. t > 150C
h kJ/kg h < h(t, x' (t)) 7.1. h> h'
h kJ/kg h < h (x, t = 150C) 7.1. h
h kJ/kg h < h (x(pP), t = 150C) 2.1. h
3
kg/m > (t, p'p (t)) 8.1. <'
X kg/kg x < x'(t) 1.1.+2.1. x > x'
PP kPa PP < P'p(t) 1.1. PP > P'P
% r. v. > (x, t = 150C)
% r. v. > (x(pp), t = 150C)

36
1.2. Temperatura roenja vazduha 6.2. Parcijalni pritisak vodene pare
6150,6
P ' p < P ' p ( t = 0) : t1 =------------------------------------------ pp (t) = p'p (t) /100
P'P
In --------------------- -- 273,33 6.3. Parcijalni pritisak vodene pare zasienog
vazduha
3.61633E9
p'p (t) = pp (t) 100/
3928,5
P'p = P'P(t = 0): t1 =------------------------------------------- 7.1. Entalpija vazduha
P'P h = 1,0048 t + x (2501 + 1,863 t)
In ------------------- -- 231,667
1,40974E7 7.2. Apsolutna vlanost vazduha
Tabela 4.
x = (h 1,0048 t)/(2501 + 1,863 t)
nje veliina
Izraunava

Konstalac

jednaine
dozvoljen

7.3. Temperatura vazduha po suvom termometru

Oznaka
t = (h 2501 x)/(1,0048 + 1,863 x)
Nije

ija
o

8.1. Gustina vazduha


p'p(t) = 1.1.
p'p(tm) = 1.1. = 1000 (patm pp)/ [286,7 (t + 273,15] ---
X'(patm, p'p(tm)) = =0 X'= 0 ili p'p =patm 2.1. 1,32 pp/(t + 273,15)
<0 tm suvie visok
hP(t) = 3.1. 8.2. Parcijalni pritisak vodene pare
hP(tm) = 3.1.
pp= [(1000patm 286,7 (t +
hv(tm) = 4.1.
+ 273,15)] / 1378,4444
X(x'(tm),tm, t,hp,hv)= <0 tm suvie nizak 5.1.
> 200 x prevelik
pp(x, patm) = 2.2. 8.3. Temperatura vazduha po suvom termometru
(PP. P'p(t)) = > 100 tm > t 6.1. t = [(3,48797 patm 4,80797 pp) / ] 273,15
x=0 tr neodreeno
p'p(t, = 0) = 1.1b
t,(pp) = 1.2a ill 1.2b Odreivanje greaka
x = x 1000 Kao to smo ve napomenuli, mora savremeni
h(t, x) = 7.1. program raunara biti pre svega u stanju da prenosi
(patm,pp,t) = 8.1. poruke i mora korisniku pruati mogunosti provere
ulaznih i izlaznih podataka, ak i meu rezultate u toku
2.1. Apsolutna vlanost vazduha samog modeliranja. Tako je u tabeli 2. prikazana provera
ulaznih veliina, imajui u vidu dozvoljene granice, a u
pp tabeli 3. se vidi deo logine provere s obzirom na meu-
x = 0,622 ---------------- sobne zavisnosti ulaznih veliina. Provera u toku
modeliranja je prikazana na primeru.
Patm Pv Potrebno je upozoriti i na to da faktor SHF nije
2.2. Parcijalni pritisak vodene pare upotrebljiv za runa grafika reenja u Mollierovom h-x
dijagramu, poto je precizan sarno u psihrometrijskom
x dijagramu, koji se primenjuje u Americi. Za regulaciju
pp Patm----------------------------------------- ureaja za kliimatizaciju oblast podataka neemo
x + 0,622 oblikovati, jer je suvie obimna.

3.1. Entalpija vodene pare Primeri


hp = 2501 + 1,863 t Interesuje nas, kako na osnovu datih izraza izraditi
pomenutih 25 potprograma. Poto su naini vie ili manje
4.1. Entalpija vode slini, pogledaemo redosled izvoenja jednaina samo
za dva potprograma. S obzirom na tabelu 1, veoma su
t<0 hv = 334 + 1,955 t pogodne relacije t tm i t pp.
t0 hv = 4,1868 t Na slici 2. je za potprogram ttm prikazano nekoliko
vanih veliina u Mollierovom h-x dijagramu, a u tabeli 4.
redosled izvoenja jednaina datog matematikog
5.1. Apsolutna vlanost vazduha modela, konstatacija i oznake jednaina. Jednaine su
x' (tm [hp (tm) hv (tm)] + 1,0048 (tm t) analitiki reive.
x = --------------------------------------------------------------- Na slici 3. je za potprogram t pp isto tako prikazano
hp (t) hv (tm) nekoliko vanih veliina u Molliero-

6.1. Relativna vlanost vazduha


= 100pp(t)/p'p(t)
SI. 4.

vom h-x dijagramu. Za ovaj potprogram neemo ki ve numeriki reive (izraunavanje samo
prikazivati redosled izvoenja jednaina, all je potrebno priblino).
napomenuti da jednaine nisu analiti- Listing program za depni raunar HP41CV je
prikazan na slici 4.
Zakljuak grejnu toplotu,
Strunjak za klimatizaciju i automatizaciju e biti rashladnu toplotu,
iznenaen mogunostima ovako zasnovanog toplotu za suenje pri hlaenju,
programa za proraun veliina stanja vlanog toplotu pri hemijskom suenju,
vazduha, poto e moi na datom atmosferskom eksploataciju adijabatskog vodenog
pritisku odnosno pri datoj nadmorskoj visini izvoditi vlaenja,
analize, koje inae ne bi bile mogue. eksploataciju neadijabatskog vodenog
Osnivai ekspertnih raunarskih programskih vlaenja,
sistema e moi program dopuniti do stepena kada entalpijsku razliku parnog vlaenja,
e putem promene vlanog vazduha moi za datu koeficijent smera h/x,
klimatizacionu zonu i date temperature i tolerancije faktor SHF.
vlanosti u klimatizovanom prostoru automatizovati
izbor klimatizacionog sklopa i ureaja za Literatura
klimatizaciju. Tu e naii na novu oblast podataka i [1] GOLI, D.: Avtomatizacija klimatizacijskih
to: na-prav, Fakulteta za strojnitvo, Ljubljana,
1986.
Novi deljivi digitalni automatizacijski sistem ,,IMP-Cadring"
Tehnologija ovog novog sistema omoguava takvu automatizovanu. povezanih mrea, a svaka mrea po 111 vorova, koji mogu biti:
arhitekturu, pri kojoj je inteligencija podeljena na delove klimatizacionih
ureaja ili postrojenja. vorite CNC (Communication Node Controller) za kontrolne line
U arhitekturi ovakvog sistema na najniem mestu se nalazi logika raunare, podstanice DDC i za tampae;
taka; to je merno, ili izvodljivo mesto. Za svaku logiku taku se povezuje vorite PNC (Personal Computer Node Controller) za kontrolne
sklop atributa i parametara, koji su opredeljeni na viem mestu arhitekture line raunare, koji su zatieni od ulaza u programsku opremu;
u podstanicama DDC IMPCadrihg. Ovih sistema moe biti vie. Oni pre vorite ANC (Autodial Node Controller) za samoizborni telefonski
svega mogu raditi potpuno samostalno, a povezani su nadreenim modem za povezivanje izmeu udaljenih vorita ili sa nekom drugom
ravnima kao i meusobno. Na viem mestu arhitekture nalaze se nadzorni mreom;
lini raunar IMPCadring. Komunikaciona mrea IMPCadring omo- vorite INC (Internetwork Node Controller) za prikljuivanje na
guuje ravnopravno povezivanje. druge susedne krune mree, koje rade pri razliitoj brzini prenosa
podataka.
Podstanice IMPCadring DDC Poruka, koju neko vorite alje, ima kod poruke (97 znakova) dodat
Podstanice IMPCadring DDC su automatizevane jedinice podeljene jos naslov odailjajueg vorita i naslov ciljnog vorita, oznaku za
inteligencije i velike prilagodljivosti na mainskoj i programskoj opremi i poetak i kraj poruke. Svako vorite u krunoj mrei posle toga poruku
komunikacijama. S obzirom da imaju unapred odreene standardne prima i uporeuje svoj maslov sa ciljnim naslovom poruke. Ako se naslovi
funkcije, one moraju biti najpre oblikovane, pri emu razlikuiemo: uklapaju, odgovarajue vorite poruku skida sa mree, alje svome
konfiguraciju mainske opreme, ureaju i odmah alje krau potvrdu o prijemu poruke predajnom
konfiguraciju prograrnske opreme i voritu.
komunikacijsku konfiguraciju. Mrea IMPCadring ima dva razliita naina komunikacija, oba
U svako doba moemo izvesti konfiguraciju i rekonfiguraciju, te stoga serijska, a to su:
govorimo o programiranom sistemu sa prikljuenim raunarom. - komunikacija izmeu vorita i ureaja (RS232C) i
Konfiguracija mainske opreme ukljuuje pravilna povezivanja komunikacija meu voritima (Token passing).
odgovarajuih ulaznih i izlaznih kanala. Ulazni kanali mogu biti analogni Serijska mrea za komunikaciju izmeu vorita i ureaja troi male
(merni signali), ili digitalni (za prikaz stanja ili upravIj a nj a spojeva), zbog snage pri naponu od najvie +25 V, to znai sigurnost ureaja pred
ega su poznati pod nazivom univerzalni ulazi. Izlazni kanali mogu biti unistenjem te isto tako uglavnom male udaljenosti komuniciranja do
analogni (0 do 10, ili 4 do 20 mA), za odreivanje pozicija ventila ili najvie 15 m.
aluzina, za postavljanje eljenih vrednosti drugim regulatorima za upravl Seriiska mrea za komunikacije izmeu vorita primenjuje zbog
janje regulatora broja obrtaja, ili za oblikovanje takozvanih eksternih veih traenih razdaljina strujni signal 20 mA, koji omoguava prenos do
sekvenci. Digitalni izlazni kanali su namenjeni razliitim ukljuenjima, ili najvie 1 km predajnog sledeeg vorita, odnosno do najvie 2 km
trotakastom upravljanju elektromotornih pogona. Neke podstanice DDC predajnog vorita, ukoliko jedno vorite koje se nalazi izmeu ispadne.
imaju samo analogne izlazne kanale, to znai da je mogue postii Ispadanje orita, da ne bi ispala mrea, omoguuje etvoroputni relej
digitalne izlazne kanale sa eksternim sekvencama. za premoavanje.
Konfiguracija programske opreme odreuje kako da se automa-
tizacione i nadzorne funkcije, potrebne za pojedine primene, izvode. U IMPCadring kontrolni lini raunari
sutini se radi o kolekciji programiranih standardnih funkcija, od kojih IMPCadring kontrolni lini raunari doslovno reeno nisu vie
svaka ima svoju specijalnu automatizacijsku ulogu i koje je naizgled elementi za upravljanje procesom, ve je njihov zadatak pre svega
mogue povezati u beskonaan broj kombinacija, da bi se dostigla sinteza, prikupljanje informacija, praenje alarma za odravanje i
automatizacijska strategija. menjanje eljenih parametara procesa sa neposredno prikljuenim
Komunikacijska konfiguracija definie naine na koje mogu podstanice raunarom na podstanicama IMPCadring DDC. Kontrolni lini raunar
DDC saraivati sa rukovaocima i drugim ureajima. Tu su poznata dva je mogue primeniti na mestu procesa, ili ga ukljuivati putem telefona.
naina: komuniikacija se aktivira na nekom drugom mestu, ili se ona Programska oprema nadzora je opremljena tehnikom izbora i prozorima,
aktivira sa podstanice DDC. te je veoma jednostavna za primenu. Omoguuje grafiku u boji te
takozvane ive odnosno dinamine slike, koje vrednosti mernih veliina,
IMP-Cadring komunikacione mree eljene vrednosti itd. u realnom vremenu ispisuju ve na tehnolokim
IMPCadring komunikaciona mrea je razvijena tako, da omoguuje slikama procesa sa ekrana tano na mestima gde su ucrtana i nije ih
slobodno meusobno povezivanje podstanice IMPCadring DDC potrebno ispisivati u preglednicama. Omoguuje simuliranje regulacijskih
kontrolnim linim raunarima, modemima, tampaima i drugim ureajima. petlji za bre i optimalnije odreivanje regulacijskih parametara (Xp ti, ta).
Sa osnivanjem kone mree i statistikim nainom mrea, IMPCadring Pomou prozora je mogue na ekranu istovremeno obraivati ili
poseduje sutinske prednosti u odnosu na mree sa osrednjim sistemom, posmatrati vise primena. Integrisana banka podataka i obrada tekstova
npr. glavne i podreene sisteme. omoguuju ukupan udruen pregledni sistcm nadzora potronje energije.
Svaki ureaj je prikljuen na svoje sopstveno vorite na mrei, a Pomou posebnih programa je mogue nacrtati automatizacijske
vorita u kruni tok. Svako vorite ima svoj naslov, tako da na taj nain strategije podstanica IMPCadring DDC. Zbog izvoenja vise radova
svako od njih moe da poalje poruku bilo kom drugom voritu. Naslov je mogua je istovremena obrada pomou programske opreme i nadzora i
potrebno postaviti runo sa 8 runih prekidaa. sa programima za obradu tekstova, baze podataka i drugih programa.
vorite na mrei je vorini raunar. To je mali mikroprocesor u ulozi Programska oprema IMPCadring sa oznakom 940 se nalazi na
potara. Ve je ugraen u podstanicu DDC, koja ne proverava samo ciljne svim linim raunarima, koji podupiru MS-Windows i MS-DOS i ona je
naslove, ve proverava i poruke s obzirom na greke te izdvaja loe. u ovom trenutku najsavremenija u svetu.
Osim. ove poruke, on uva i pamti poruku, dok ona ne bude
spremna da je prihvati. Tip vorista je prilagoen ureaju, koji je na njega
prikljuen. IMP Cadring komunikaciona mrea moe imati najvie 111
Klimatizacija grejanje hlaenje broj 2/1989.

You might also like