Podno Grijanje PDF

Tehniki prirunik
SUSTAV
PODNOG GRIJANJA
Izdanje svibanj 2007/01
Molimo Vas da se tijekom upotrebe naih materijala pridravate NORM-
i, propisa ugradnje i graevinskih regulativa za dotino podruje primje-
ne, kao i naih tvornikih normi i uputa za postavljanje.
Zadrano pravo tehnikih promjena. Svi podaci bez jamstva.
Sadraj Strana
Openito
Podruje primjene 2
Koji nosioci energije? 2
Prednosti podnog grijanja 2
Temperature povrine poda 4
Opis sustava
Sustavi postavljanja 5
Podna konstrukcija 6
Podne obloge 8
Tekstilne podne obloge 9
Keramike podne obloge 10
Plastine podne obloge 11
Zavrne obloge od drveta 11
Upute za ugradnju
Priprema 13
Razdjelnik i razdjelni ormar 14
Montaa razdjelnog ormara 14
Montaa razdjelnika 16
Rubna izolacijska traka 16
Sustav reetkaste konstrukcije EASY CLIP 17
Sustav TACKER 19
Sustav ploa sa epovima 21
PE-Xc Cijev 22
PE-RT Cijev 23
Vieslojna spojna cijev RP16x2-200 24
Tehnika spajanja 25
Transport i skladitenje 25
Polaganje cijevi za podno grijanje 26
Temperature postavljanja 27
Najmanji savojni polumjer 27
Naini polaganja cijevi 27
Zatitne cijevi 28
Sustav polaganja na suho MULTIKLEMM 29
Testiranje nepropusnosti 31
Ispiranje postrojenja 31
Punjenje postrojenja 31
Postupak zagrijavanja 32
Zatita od korozije 32
Podeavanje koliine protoka 34
Regulator pojedinanih prostorija 36

Regulator pojedinanih prostorija umreen icom 37
Beino podeavanje pojedinanih prostorija 41
Regulatorski set za postizanje konstantne vrijednosti 45
Proraun i dimenzioniranje
Manualna metoda 48
Primjer manualnog izrauna 51
Diagram iskoristivosti 53
Diagram pada tlaka u cijevi 54
Diagram pada tlaka na reg. ventilima na razdjelniku 55
Diagram pada tlaka na razdjelniku 56
1
O p e n it o
Podruje primjene
PIPELIFE Floortherm podno grijanje upotrebljava se u novogradnji i sta-

univerzalna primjena rogradnji, kolama, vrtiima, sportskim dvoranama, bolnicama, starakim
domovima, crkvama, proizvodnim halama i kao grijanje slobodnih povri-
na za otklanjanje snijega i leda na kolnim prilazima, pjeakim putevima,
stubitima i parkirnim mjestima.
Nosioci energije
Podno grijanje s plastinim cijevima naelno se moe pokretati svim nosio-

cima energije; s krutim, tekuim ili plinovitim gorivima ili elektrinom stru-
jom. Podno grijanje radi u podruju niske temperature. Iz tog razloga tedi
upotreba u kombinaciji s alter- energiju i idealna je nadopuna toplinskim crpkama s alternativnom ene-
nativnim izvorima energije rgijom, kao npr. PIPELIFE POVRINSKIM ILI ROVNIM GEOTERMIKIM
KOLEKTORIMA (vidi tehniki prirunik Geotermiki kolektori s plastinim
cijevima).
Pipelife povrinski geotermiki kolektor
Prednosti podnog grijanja
udobnost ovjek je izloen neprestanoj izmjeni topline sa svojom okolinom. U ljud-

skom tijelu stvara se toplina, a zraenjem i isparavanjem opet se predaje.
U normalnim okolnostima ovjek ima tjelesnu temperaturu od oko 37 C.
Predaja topline to je vea, to je vea temperaturna razlika izmeu povri-
ne tijela (temperatura koe cca. 32-33 C) i temperature okoline.
Pritom se oko 50% tjelesne topline kod normalnog odijevanja predaje kroz
stopala i noge, 45% kroz tijelo, a ostatak kroz glavu. Doivljaj TOPLINE ili
HLADNOE ovjek osjea tek kad je ometen odnos izmeu predavanja
topline i proizvedene koliine topline. Osjeaj udobnosti ljudsko tijelo
postie tek kada se vodi rauna o fiziolokim okolnostima.
2
U stambenim prostorima bez podnog grijanja temperatura povrine poda
iznosi cca. 16 C; ukoliko je instalirano podno grijanje, temperatura povr-
ine iznosi cca. 26 C. Temperaturna razlika u odnosu na tjelesnu tempe- mala temperaturna razlika
raturu iznosi dakle u 1. sluaju 21 C, a kod podnog grijanja, kao u nave-
denom 2. primjeru samo 11 C.
Budui da su povrine stopala iznimno osjetljive na temperaturu, upotre-
bom podnog grijanja, uz pridravanje dozvoljenih temperatura povrine, grijanje zraenjem
postii e se ugodan osjeaj topline.
Kod podnog i povrinskog grijanja zrak u prostoriji, a i okolne povrine
prostorije preteno e se grijati zraenjem, a samo jednim manjim dijelom
konvekcijom. To nuno vodi do daleko ravnomjernije profiliranog protoka
topline temperature prostorije.
Raspored temperature
idealno grij. podno grij. radij..grij. (VZ) radij..grij. (OZ)
VZ ..vanjski zid,
OZ ...ostali zidovi
Kroz toplinu zraenja podnog grijanja nastaje daleko manja razmjena ene-
rgije izmeu ovjeka i povrina koje okruuju prostoriju, nego kod grijanja
grijaim tijelima.
Na taj se nain temperatura prostorije moe drati za 2-3 C niom, bez uteda energije
naruavanja osjeaja ugode. Snienjem temperature prostorije kod opti-
malne se regulacije trokovi grijanja mogu smanjiti za 15-20%. smanjenje trokova
Konano ne treba previdjeti, da upotrebom podnog grijanja, zbog nedo-

statka nezgrapnih grijaih tijela, nema prepreka slobodnom ureenju pro-
stora.
prozor
Grijanje grijaim tijelima: Topli zrak se uzdie prema stropu. Hladni zrak
struji nazad prema podu.
3
prozor
Podno grijanje: Topli zrak ravnomjerno zrai
Temperature povrine poda
Odluujui faktor udobnosti je temperatura povrine poda. Gornja i donja

granica dozvoljene temperature poda u velikoj mjeri ovisi o vrsti obue.
utjecaj obue
Obje su granice to vee, to je laganija obua. U stanovima, bolnicama,
domovima itd. u pravilu se nosi laganija obua.
Provedena istraivanja pokazala su, da podovi s povrinskom temperatu-
rom do 29 C, po kojima se hoda laganijom obuom, niti kod dueg
boravka ni na koji nain ne utjeu na udobnost i zdravlje. Naprotiv, takvo
rjeenje dovodi do najveeg mogueg osjeaja ugode.
U spavaim sobama, kupaonicama, kupalitima itd., u kojima se hoda
bosih nogu, za udobnost nije bitna samo temperatura poda, ve i materi-
jal podne obloge. Keramika ili plastina tvrda obloga primjerice ima zna-
tno vei koeficijent prolaza topline od tekstilne obloge ili drvenog poda
utjecaj podne obloge i tako se pri istoj povrinskoj temperaturi doima mnogo hladnije.
Zbog fiziolokih i higijenskih saznanja iz tog razloga temperature povri-
ne poda ne bi smjele prekoraiti maksimalne vrijednosti navedene u
EN 1264-3.
zona boravka max. 29 C

maksimalne dozvoljene tempe- rubna zona max. 35 C
rature povrine poda kupaonica max. 33 C
rubne zone U podruju rubnih zona (uzdu vanjskih zidova i prozorskih povrina- iri-
na odgovara 20% dubine prostorije, no max. 1,0 m) u praksi se moe radi-
ti s veim temperaturama. To se postie na taj nain, da se u tim zonama
cijevi polau gue.
valovitost Daljnji faktor udobnosti je valovitost povrinske temperature poda. Maksi-

malna dozvoljena valovitost kod proraunske temperature iznosi::
za stambene prostorije 4K
za podruja bosih nogu 2K
4
Pod valovitosti se podrazumijevaju nastajanja temperaturnih razlika na
povrini poda, mjereno s jedne strane direktno preko tjemena cijevi , a s
druge strane izmeu cijevi. Kako bi se valovitost drala to manjom, bolje
je upotrijebiti manju temperaturu grijane vode uz gue postavljanje cije-
vi, nego vei razmak cijevi uz veu temperaturu grijane vode.
Opis sustava
Sustavi postavljanja
Razlikuju se 2 vrste sustava postavljanja:
sustav postavljanja na mokro

sustav postavljanja na suho
PIPELIFE nudi sustave postavljanja na mokro, kao i sustave postavljanja na

suho.
Kod sustava postavljanja na mokro grijae cijevi su postavljene potpuno ili

djelomino u estrih.
Sustav postavljanja na mokro

1
3 1 podna obloga
2 estrih
3 grijaa cijev i uvrenje
temeljna ploa
4 topl. i izolacija od buke koraka
4 5
Ugradnja kod sustava postavljanja na mokro TIP A u skladu s

EN.1264-1
Omatanje estrihom dovodi do podupiranja grijae cijevi i time do rastere-

enja napetosti materijala. Budui da se toplina moe optimalno provodi-
ti, srednje su temperature stijenke cijevi oko 1,5 C nie nego kod sustava
postavljanja na suho.
Time se radna temperatura moe malo smanjiti. To vodi do termikog

rastereenja grijae cijevi. Kako bi se zadovoljili svi zahtjevi, PIPELIFE svo-
jim kupcima nudi 3 varijante ugradnje podnog grijanja za sustave polaga-
nja na mokro. Ovisno o graevinskoj situaciji ili potrebi moe se birati
izmeu varijanti:
postavljanje na reetkastu konstrukciju

postavljanje na sustav TACKER
postavljanje na plou s epovima
5
Kod sustava polaganja na suho grijae cijevi postavljene su u kontaktu s
elementima za toplinsku provodljivost ispod estriha.
Sustav polaganja na suho

1
2
1 podna obloga
suha estrih ploa
4 3
2
3 folija
5
4 grijaa ploa 6
5 ploa za polaganje
6 lim za topl. provo enje
temeljna ploa
7
7
(Ugradnja kod sustava postavljanja na suho TIP B u skladu s

EN.1264-1)
PIPELIFE Vam nudi sustav polaganja na suho viestrukim pritezanjem. Kod

tog je sustava sloj topl. provodljivosti ve ugraen na ploe.
Podna konstrukcija
Kao podna konstrukcija oznaava se dio od betonske deke do gornjeg

ruba podne obloge konstrukcije deke. Izvoenje podne konstrukcije ovi-
sno je o uvjetima ispod prostorije s podnim grijanjem (zemlja, negrijana
prostorija itd.) i otporu proputanja topline podne obloge.
Nosiva podloga mora biti dovoljno vrsta i suha, te imati ravnomjernu

podloga povrinu za prijem plivajueg estriha i za toplinsku izolaciju.
Ne smije pokazivati uzdignua vea od 5 mm koja mogu izazvati zvune
mostove i/ili kolebanja u debljini estriha.
Cjevovodi i kanali moraju biti uvreni i izjednaeni, kako bi se osigurala
ravnomjerna podloga za prijanjanje izolacijskog sloja/ izolacije od buke
koraka. Mora se predvidjeti za to potrebna konstrukcijska visina. Neveza-
ni nasipi od prirodnog ili drobljenog pijeska, te zatita od buke koraka ne
smiju se upotrebljavati za izjednaavanje.
1 topl. izolacija, izolacija od

buke koraka
Izolacijski slojevi od vrste pjene moraju dokazivati gustou sirove tvari
2 plastina folija
3 reetka za uvrivanje odreenu u NORM B 3000 i B 3501.
4 privrsna kvaica za cijevi Izolacijski slojevi od mineralnih vlakana moraju odgovarati NORM B 3480
5 cijev za podno grijanje i smiju se polagati samo u jednom sloju uz minimalnu debljinu predvienu
6 estrih za izolaciju od buke koraka.
7 rubna izol. traka Kako bi dodatno uz izolaciju od buke koraka postigli potrebne toplinsko-
izolacijske vrijednosti, preporuamo izradu u vie slojeva. Izolacija od buke
koraka treba se postaviti ispod toplinske izolacije. To ne vrijedi za grijae
7
6 ploe sustava koje izoliraju od buke koraka.
Kod keramikih podnih obloga smiju se upotrebljavati samo izolacijski
5
materijali s veom dinamikom krutosti.

4
3
2
1
Primjer sustava izgradnje poda

s reetkastom konstrukcijom uz
grijane prostore
6
Izolacijski slojevi moraju u ovisnosti s termikim rubnim uvjetima ispod
podnog grijanja imati slijedee minimalne otpore topl. provodljivosti
prema EN 1264-4:
negrijani ili periodi- temperatura vanjskog zraka ispod

grijani pro- ki grijani prostor projektna vanjska projektna vanjska projektna vanjska
stor ispod ispod ili direktno na temperatura temperatura temperatura
zemlji* Td 0 C 0 C>Td -5 C -5 C>Td -15 C
otpor topl.
provodljivo- 0,75 1,25 1,25 1,50 2,00
sti(mK/W)
*kod razine podzemne vode 5 m ova vrijednost treba biti poveana
Stlaivost svih izolacijskih slojeva ne smije iznositi vie od 5 mm.

Odavanje topline podnog grijanja prema dolje smije iznositi max. 25 %
grijaeg kapaciteta, ali ne vie od 20 W/m. Ukoliko se kod podnih obloga odavanje topline prema dolje
s visokim otporom toplinske provodljivosti ne moe ispuniti navedeni zah-
tjev, toplinsku je izolaciju ispod podnog grijanja potrebno odgovarajue
pojaati.
Izolacijske ploe moraju biti gusto zbijene i postavljene u ravninu. Vie-
slojne izolacijske slojeve postavljajte tako, da spojevi izmeu ploa jednog
sloja nisu u istoj liniji sa spojevima drugog sloja.
Na zidove i ostale uzlazee graevinske elemente (npr. okvirima vrata i stu-

povima) prije ugradnje estriha postavite rubne izolacijske trake (rubne rubne izolacijske trake
fuge). Rubne izolacijske trake moraju sezati do povrine gotove obloge i
omoguiti kretanje od najmanje 5 mm. Kod vieslojnih izolacijskih slojeva
rubne izolacijske trake postavite prije nanoenja zadnjeg izolacijskog sloja.
Suvini dijelovi rubne izolacijske trake smiju se odrezati tek nakon zavre-
tka podne obloge, odnosno kod tekstilnih i elastinih obloga tek nakon
stvrdnjavanja mase za izravnavanje.
Prije nanoenja estriha izolacijski sloj pokrijte najmanje 0,15 mm debelom

folijom od polietilena, osim ako izolacijski sloj ne ispunjava istovrijednu zatita od vlage
zatitnu funkciju. Pojedinane trake moraju se na dodirima preklapati naj-
manje 80 mm.
Pokriv voditi do gornjeg ruba izolacijske trake, ukoliko ona sama ne ispu-
njava funkciju pokrivanja.
Kod tekueg estriha (anhidritnog estriha) pokrov izolacijskog sloja treba
izraditi tako, da se ne utjee na funkciju izolacijskog sloja. Pokrovi nisu
zatita od prodora vlage.
Kod nanoenja estriha temperatura estriha i temperatura prostorije ne

smije biti nia od 5C.
Debljina estriha proraunava se iz podataka o sposobnosti preuzimanja
tereta i klase savojne vrstoe prema normama. Primjenjivati nacionalne
norme, do pojavljivanja europskih normi.
Nominalna debljina preko grijaih cijevi (visina prekrivanja) mora iznositi

najmanje trostruko od maksimalne granulacije, no najmanje 30 mm. Kod estrih
estriha od lijevanog asfalta debljina mora iznositi najmanje 15 mm. Kod
estriha sa cijevnim sustavima unutar estriha, ija je debljina manja od 0,1
m, vanjski se promjer cijevi mora pribrojati proraunatoj debljininajmanje
30 mm. Kod estriha od lijevanog asfalta debljina mora iznositi najmanje
15 mm. Kod estriha sa cijevnim sustavima unutar estriha, ija je debljina
manja od 0,1 m, vanjski se promjer cijevi mora pribrojati proraunatoj
debljini.
7
Maksimalna temperatura u blizini grijaih elemenata u estrihu ne smije
prekoraiti 55C. Kod estriha, izuzev cementnog estriha, ta se vrijednost
smije smanjivati, kod npr. asfaltnog estriha na 45 C, a kod anhidritnog
estriha na temperaturu koju navodi proizvoa.
zatitna cijev U zonama isprekidane podne obloge (npr. fuge, vrata, zid) kao i kod
samostojeih prikljuaka na razdjelnik zatitite grijau cijev zatitnom cije-
vi koja preuzima gibanja estriha do 5 mm bez oteenja grijae cijevi.
Zatitna cijev mora sezati 25 cm s obje strane prekida. Kod transporta
estriha preko instaliranog sustava cijevi treba ispod podloiti daske ili sli-
no.
estrih- aditiv Estrih-aditivi od tvrtke PIPELIFE (FT-ZUSATZ i FT-ZUSATZ 10) testirani su od

strane nadlenih instituta i dozvoljeni za uporabu. Dodatkom estrih aditi-
va znatno se smanjuje udio vode u estrihu, time je znatno manji udio pora
u suhom stanju. Na taj se nain poveava gustoa sirove tvari estriha. S
time je nuno povezano i poboljanje toplinske provodljivosti estriha i
poveanje savojne vrstoe. Estrih aditivi moraju biti kompatibilni s upo-
trijebljenom plastinom cijevi.
Podne obloge
Prije polaganja podne obloge potrebno je provjeriti kompatibilnost estri-

ha s podnom oblogom.
U pravilu je mogue upotrebljavati bilo koju vrstu podne obloge, ukoliko
su zahtijevane temperature oznaene kao prikladne, te ako se ne prekora-
maks toplinski otpor uje maksimalni toplinski otpor R B od 0,15 mK/W. Isto tako, ljepila
moraju biti prikladna za odgovarajue temperature u spoju s grijaim
estrihom.
Svaki zavrni sloj ima odreeni toplinski otpor koji utjee na odavanje
topline u prostoriju. Iz tog razloga se prije prorauna potrebnog razmaka
cijevi mora poznavati vrsta podne obloge.
U slijedeoj tabeli navedeni su toplinski otpori najee upotrebljavanih
podnih obloga.
toplinski otpor
toplinski otpor R [mK/W] obloga
B
vrsta obloge toplinski otpor debljina d R B
[W/mK] [mm] [mK/W]
estrih 1,40
ploice 1,00 15 0,015
mramor 3,50 20 0,006
tepih 0,08 5 0,063
tepih 0,08 8 0,100
tepih 0,08 12 0,150
parket (hrast) 0,19 20 0,105
mozaini parket (hrast) 0,21 8 0,038
gotovi parket 0,14 15 0,107
laminat 0,20 8 0,040
PVC 0,23 2 0,009
linoleum 0,17 2 0,012
pluto 0,05 5 0,100
8
Materijal koritenih podnih obloga mora biti prikladan za temperature
koje e nastupiti. upljine izmeu zavrne obloge i estriha nekontrolirano
utjeu na protok topline, te ih iz tog razloga treba izbjegavati.
Uzmite u obzir da se u stambenim prostorima esto na keramike podne

obloge stavljaju tepisi. Time nastaje poveani toplinski otpor koji se moe
izjednaiti kao i kod podova s tepihom, odnosno drvenih podova, veom
temperaturom grijane vode, ili guim postavljanjem cijevi, te veim volu-
menom strujanja grijae vode.
Temelj prorauna podnog grijanja je zbog toga uvijek poznavanje vrste
podne obloge.
Zbog svoje karakteristike tromosti je, meutim, keramika podna obloga
u prednosti nad tepihom ili drvenom oblogom.
Tekstilne podne obloge
S postavljanjem tekstilne podne obloge smije se poeti tek, kada izvoa

temeljem protokola o grijanju utvrdi da je grijanje izvedeno u skladu s nor-
mama i funkcijom.
Kod kombiniranja podnog grijanja i tekstilnih podnih obloga treba se pri-

dravati nekih osnovnih naela.
Podne obloge od tekstila moraju na peatu tepiha sadravati oznaku pri-
kladno za podno grijanje.
Pozorno itajte preporuke proizvoaa tepiha.
Tepih u usporedbi s ostalim vrstama obloga ima prilino velik toplinski

otpor. Veina tepiha pokazuje toplinski otpor izmeu
R = 0,06 0,15 m K/W.
Istraivanja austrijskog instituta za ispitivanje tepiha pokazala su, da pje-
nasta podloga i tepih imaju otprilike jednaku toplinsku provodljivost.
Za odavanje topline sloja grijaih cijevi na zrak u prostoriji odgovoran je

zbroj toplinskih otpora svih slojeva iznad grijaih cijevi (estrih, podna oblo-
ga) Ri i otpor prijelazu topline Re (povrina podna obloga - prostorija).
Kod izbora podne obloge stoga treba uzeti u obzir, da tekstilna obloga s
toplinskim otporom od cca. 0,11 m K/W u usporedbi s keramikom pod-
nom oblogom sa cca. 0,015 m K/W ne pokazuje 7 puta vei otpor, ve,
uzimajui u obzir druge slojeve, samo dvostruko vei otpor.
Tom nedostatku, meutim, nasuprot stoji jedna prednost.

Ako je podno grijanje u pogonu, na gornjoj strani podne obloge nastaje
valovitost povrinske temperature poda, pri emu iznad grijae cijevi poda
nastaje temperaturni maksimum, a izmeu grijaih cijevi temperaturni
minimum. Kod podne obloge s malim toplinskim otporom ta se toplina
povrinska temperatura
moe lako predati, tako da u estrihu izmeu cjevovoda protjee samo Tepih
manje toplinsko strujanje. Valovitost temperature na povrini poda u tom a

je sluaju odgovarajue velika.
Ukoliko se upotrebljava toplinsko-izolacijski tepih, nastaje bolja raspo-

djela topline u estrihu i tako manja valovitost povrinske temperature
poda. valovitost podnog grijanja
9
Tekstilne podne obloge pored karakteristike toplinske provodljivosti imaju
i drugih karakteristika na koje treba obratiti panju. To su prije svega sta-
bilnost mjera, te utjecaji na starenje, koje se ubrzava kroz povienu tem-
peraturu.
Promjenjiva temperatura i vlaga zraka imaju neznatnu ulogu na stabilnost
mjera kod tekstilnih podnih obloga, pa stoga mogu biti zanemarene.
Budui da se tekstilne podne obloge gotovo iskljuivo lijepe po itavoj
povrini preko podnog grijanja, mogu se tolerirati manje vrijednosti pro-
mjene mjera, kojima nasuprot djeluje sila lijepljenja.
to se tie istraivanja o starenju trenutno nemamo rezultata. Podatke s
tim u vezi potraiti kod proizvoaa tekstilne podne obloge, ili na austrij-
skom institutu za istraivanje tekstila u Beu.
Za provoenje radova postavljanja vrijede odredbe NORM B 2236 dio 1.
i NORM B 2242-6.
Keramike podne obloge
S postavljanjem keramike podne obloge smije se poeti tek, kada izvoa

mama i funkcijom.
Prikladne su sve keramike ploice i ploe u skladu s EN14411,
kao i podne ploe koje odgovaraju odredbama iz NORM B 2213. Priro-
dni kamen koji zbog svog sastava ima sklonost nastajanju pukotina ( npr.
mramor grube granulacije) u naelu nije prikladan za postavljanje na gri-
jane podne konstrukcije.
U keramike obloge ubrajaju se:

- ploice od fine keramike
- keramike ploe s procjepima
- podne klinker ploe
- betonske ploe od klesanog kamena
- ploe od prirodnog klesanog kamena
- ploice i ploe koje nisu normirane, a pokazuju istu kvalitetu.
Ovi su materijali zbog svojeg malog toplinskog otpora vrlo pogodni kao
podna obloga u kombinaciji s podnim grijanjem. No, obratite panju na
neke posebnosti, kako bi izbjegli oteenja na estrihu, ili keramikoj oblo-
zi.
- Kod lijepljenja zavrne obloge upotrijebiti prikladno ljepilo za podna gri-
janja.
- Rubna izolacijska traka kod postavljanja zavrne obloge mora sezati
iznad nje.
- Upotrijebljeni izolacijski slojevi moraju se odlikovati dinamikom krutosti
i debljinom koja se zahtjeva u NORM-i.
- Pojedini slojevi imaju razliite koeficijente dilatacije (rastezanja).
Svaki podni materijal razliito se rastee pri zagrijavanju. U slijedeoj tabe-

li mogu se vidjeti neke vrijednosti.
irenje materijala gra. materijal koef. diletacije [mm/mK]
beton B 300 0,010
plinobeton 0,011
cementni mort 0,011
klinker i ploice 0,0050,008
elik 0,0110,014
staklo 0,0040,005
poliester 0,0250,040
drvo (smjer vlakana) 0,007
10
Iz ove je tabele vidljivo, da se beton rastee dvostruko jae od ploica. Kod
veih temperaturnih razlika stoga izmeu estriha i keramikih zavrnih
obloga nastaju napetosti. Te se napetosti mogu neutralizirati npr. upotre-
bom prikladnog morta za lijepljenje. mort za lijepljenje
Kod ugradnje keramikih obloga upotrebom morta za lijepljenje u tanko-

slojnom ili srednjeslojnom postupku smiju se koristiti samo mortovi za lije-
pljenje koji se hidrauliki stvrdnjavaju, te imaju poveanu deformabilnost.
Mort za lijepljenje treba posjedovati odgovarajui certifikat za upotrebu

kod podnih grijanja. Kod transparentnih ili svjetlo obojenih podnih ploa
trebalo bi koristiti mortove za lijepljenje na bazi bijelog cementa.
Za ugradnju obloga od ploa iz prirodnog ili umjetnog kamena u debelo-
slojnom postupku upotrijebiti najmanje mort iz grupe morta II u skladu s
NORM B 2213. Kod ugradnje prirodnog kamena od materijala osjetljive
boje (npr. bijeli mramor, jura-mramor, higroskopni granit) mora se koristi-
ti mort od trasnog cementa ili bijelog cementa. Kod postavljanja ploa od
umjetnog kamena smije se koristiti i vapneno-cementni mort.
Za provoenje radova ugradnje vrijede odredbe NORM B 2207 i
NORM B 2242 dio 5.
Plastine obloge
S postavljanjem plastine podne obloge smije se poeti tek, kada izvoa

mama i funkcijom.
Ostatak vlage, izmjeren kalcij-karbidnom metodom (CM), kod cementnih
estriha ne smije prekoraiti vrijednost 1,8%, a kod anhidritnih estriha vri-
jednost 0,3%.
Sve pukotine u estrihu moraju biti zatvorene vrstim spojem. Prije nano-
enja mase za izjednaavanje (pahtla), odnosno ljepila treba nanijeti
pripremni premaz za poboljanje prianjanja.
Tijekom ugradnje plastine podne obloge, povrinska temperatura estriha
mora iznositi najmanje +12 C i pri ukljuenom podnom grijanju ne smije
prekoraiti +20 C.
Pripazite da koristite samo ljepila i mase za izjednaavanje koje su prikla-
dne za podna grijanja. Materijali moraju podnositi trajne temperature od
+50 C. Ljepila, mase za izjednaavanje i premazi za prijanjanje moraju biti
meusobno kompatibilni.
Sve se plastine podne obloge u naelu lijepe po itavoj povrini: Letvice
podnoja ne smiju se lijepiti istovremeno na zid i pod.
Za provoenje radova ugradnje vrijede odredbe NORM B 2236, dio 1. i
NORM B 2242, dio 6.
Zavrne obloge od drveta
S postavljanjem drvenih podnih obloga smije se poeti tek, kada izvoa

mama i funkcijom.
Estrih bi trebao, mjereno neposredno prije ugradnje, sadravati ostatak

vlage od 1,5-1,8%. Vrijednost od 2% ni u kojem se sluaju ne smije pre-
koraiti. Kod negativnog rezultata pri testiranju, treba ponoviti funkciona-
lno grijanje prije poetka ugradnje.
11
Drvo i drveni materijali moraju odgovarati dotinim odredbama iz
NORM-i, te imati mogunost lijepljenja na estrih. Drveni podovi debljine
preko 24 mm, kao i drvene kaldrme (prema NORM B 3000, dio 8.) nisu
prikladni.
Radi smanjivanja pukotina u parketu treba birati klasu parketa s pretenim
udjelom uspravnih godova.
Vlaga drva tijekom postavljanja prema NORM B 2242 dio 7. mora izno-
siti izmeu 7% - 9%.
Parket se moe lijepiti u plivajuem postupku ili po itavoj povrini. Kod
plivajueg postupka prvo se postavlja sloj za izjednaavanje (rebrasti kar-
ton ili sl.). Elementi se lijepe paljivo u spoju na pero i utor uz koritenje
uobiajenog bijelog ljepila.
Rubne izolacijske trake kod postavljanja parketa moraju viriti iznad njega,
paziti na prikladnost ljepila kako bi se postavljena parketna povrina mogla nesmetano rastezati.
Kod lijepljenja gotovih parketnih elemenata po itavoj povrini koristite
ljepilo koje za lijepljenje gotovog parketa na podno grijanje preporuuje
proizvoa.
Prethodno tretiranje estriha razrijeenim ljepilom (1 dio ljepila, 2 dijela
razrjeivaa, odnosno vode kod ljepila topivih u vodi) obavezno je. Taj
prethodni premaz stvara dobar vezivni most na nanos ljepila koji slijedi, te
prethodni premaz doprinosi uvrivanju povrine estriha. Prethodni se premaz kod ljepila s
otapalima mora suiti najmanje 25 minuta, a kod disperzivnog ljepila oko
24 sata, prije nanoenja ljepila. Koriteno ljepilo mora tolerirati trajne tem-
perature od 60 C.
Za provoenje radova postavljanja vrijede odredbe NORM B 2218,
odlomci 2.3.4.1 do 2.3.4.6 i NORM B 2242, dio 7
12
Upute za ugradnju
Priprema
Prije poetka ugradnje provjerite kakvou sirove deke u skladu sa smjerni- testirati podlogu
cama NORM-e B 2232 i NORM-e B 2242 dio 2. Gola betonska deka
treba se oistiti metlom. Potrebno je ukloniti prljavtinu ili nejednakosti.
Sanirati pukotine od slijeganja ili napetosti. Moraju se izravnati eventual-
ni padovi. Nanoenje slojeva za izravnavanje mogue je samo s vezanim sloj za izjednaavanje
materijalima (mravi "beton, toplinsko-izolacijski lagani beton, nasipna izo-
lacija, ni u kojem sluaju pijesak). Svi graevinski dijelovi koji granie s
"
podom moraju biti izgraeni i, ako je predvieno obukani. Montaa pro-

zora, vrata i okvira, te elektrinih vodova i slinog, mora biti zavrena.
Mokri vorovi, kao i prostorije s podovima koji granie sa zemljom mora-
ju imati predvienu izolaciju od vlage. Ukoliko nedostaje izolacija od dilatacijske fuge
vlage, potrebno je to razjasniti prije poetka montae s naruiteljem!
U svezi s veliinom polja estriha, postavljanjem dilatacijskih fuga i rezovi-
ma potrebno se sporazumjeti s tvrtkom koja postavlja estrih. Mora posto-
jati vaei plan fugiranja. polja estriha
Naelno vrijedi: Povrine estriha smiju iznositi maksimalno 40 m. Bona
duina ne smije prekoraiti 8 m. Ako su prostorije vee od 40 m potrebno
je uz rubne fuge postaviti dilatacijske fuge i to tako, da nastanu pravi
kutovi, odnosno kvadrati s prethodno navedenim mjerama. Odnos strana
polja estriha ne smije prekoraiti odnos od 2:1.Veliinu grijaih registara
prilagodite poljima estriha. Kod prolaza dilatacijskih fuga moraju se upo-
trijebiti zatitne cijevi koje seu cca. 25 cm u svako polje estriha.
Zadrite dilatacijsku fugu kod postavljanja keramikih podnih obloga uz

pomo ljepila za ploice. Kod postavljanja ploica u posteljicu od morta,
dilatacijska fuga mora biti zadrana samo u posteljici.
13
Razdjelnik i razdjelni ormar
U pravilu se vertikalne grijae cijevi i razdjelnik podnog grijanja postavlja-

ju, odnosno montiraju na buku ili s ugradbenim ormarom prije radova
unutarnjeg bukanja.
visina ugradnje Kod montae razdjelnika na buku uvrstite donju inu razdjelnika cca. 30
cm iznad gotovog poda. Kako bi postigli, ravne (okomite) spojeve cijevi na
luk vodilice cijevi razdjelnik, preporuamo upotrebu naeg luka vodilice cijevi tipa FT-RFB16-
18.
PIPELIFE kruni grijai razdjelnik FT-V...A je spreman za montau, pretho-
isporuka dno montiran na pocinanim, zvuno izoliranim konzolama. Proizvodi se
od visokovrijednog mesinga MS63.
Obostrani, plosnato izolirajui prikljuak 1 omoguava najveu moguu
fleksibilnost tijekom ugradnje.
Kuglaste slavine za polaz i povrat, kao i zavrni komadi s odzrakom i
ventilom za pranjenje takoer su ukljueni.
Sukladno NORM-i EN 1264-4 svaki grijai krug mora sadravati dva zau-
stavna ventila i jednu napravu za uravnoteenje. Funkcije zaustavljanja i
uravnoteenja moraju biti meusobno neovisne. Svaka grijana prostorija
mora biti opremljena najmanje jednim grijaim krugom, kako bi se omo-
guilo manualno, ili automatsko reguliranje temperature.
Polazne cijevi razdjelnika opremljene su pokazivaima koliine protoka
0-4 l/min s integriranim zaustavnim mehanizmom, a povratne
sa zaustavnim, pret hodno podesivim ventilima za finu regulaciju.
Prikljune spojnice za prikljuak cijevi su G3/4 eurokonus.
Prikljuke za plastine cijevi potrebno je zasebno naruiti.
Montaa razdjelnog ormara
Kod montae razdjelnika u PIPELIFE razdjelni ormar FT-VK.. uvrstite dra-

e na pomine ine u ormaru.
podesivo po visini Ugradbeni ormar postavite direktno na golu betonsku deku. Svi ormari
podesivo po dubini ove serije podesivi su po visini izmeu 740 - 855 mm. Dubinu ugradnje
moete podesiti izmeu 85-130 mm, te prilagoditi okolnostima. Zbog
male ugradbene dubine od 85 mm razdjelni je ormar najprikladniji za
ugradnju u zidove suhe gradnje. Univerzalni drai koji su predvieni u
ormaru omoguuju montau na i ispod buke. Takoer se isporuuje i
zatitni karton protiv prljanja tijekom zidanja.
Raster-mjera, utisnuta u UP-okvir, slui podeavanju odreene FB-visine
visina montae ugradnje od 80-170 mm. Na taj nain vrlo lako moete odrediti visinu
montae ormara.
Za dovode razdjelnika predviene su uklonjive ploice bono, gore i na
stranjoj strani ormara.
Za provoenje strujnih kablova za regulaciju takoer su predvieni otvori.
14
Razdjelnik i razdjelni ormar
U pravilu se vertikalne grijae cijevi i razdjelnik podnog grijanja postavlja-

ju, odnosno montiraju na POVRAT
buku ili s ugradbenim ormarom prije radova
unutarnjeg bukanja.
Kod montae razdjelnika na buku uvrstite donju inu razdjelnika cca. 30
cm iznad gotovog poda. Kako bi postigli, ravne (okomite) spojeve cijevi na
razdjelnik, preporuamo upotrebu naeg luka vodilice cijevi tipa FT-RFB16-
18.
PIPELIFE kruni grijai razdjelnik FT-V...A je spreman za montau, pretho-

dno montiran na pocinanim, zvuno izoliranim konzolama. Proizvodi se
od visokovrijednog mesinga MS63.
Obostrani, plosnato izolirajui prikljuak 1 omoguava najveu moguu
fleksibilnost tijekom ugradnje.
Kuglaste slavine za polaz i povrat, kao i zavrni komadi s odzraivaem i

ULAZ
ventilom za pranjenje takoer su ukljueni.
Sukladno NORM-i EN 1264-4 svaki grijai krug mora sadravati dva zau-
stavna ventila i jednu napravu za uravnoteenje. Funkcije zaustavljanja i
uravnoteenja moraju biti meusobno neovisne. Svaka grijana prostorija
mora biti 62
opremljena
' najmanje jednim grijaim krugom, Lkako bi se omo '
55 '
Mjere razdjelnika
veliina razdjelnika (izlazi) 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
duina L (mm) 190 245 300 355 410 465 520 575 630 685 740
ukupna duina (mm) 307 362 417 472 527 582 637 692 747 802 857
mjere razdjelnog ormaria (mm)

Tip FT-VK1 FT-VK2 FT-VK3
B1 510 760 1060
H1 740 740 740
855 855 855
B2 555 805 1105
H2 622 622 622
B3 491 741 1041
H3 560 560 560
X 100 100 100
Mjera H1 podesivo po visini od 740
do 855 mm
podesivo po dubini od 85 do 130 mm
15
Montaa razdjelnika
Uvrstite razdjelnik isporuenim materijalom za uvrivanje na zid.

Kuglaste slavine 1 i zavrne komade 1 sa brtvama postavite na raz-
djelnik. Pritegnite ih kljuem SW38.
Oznaite grijae krugove isporuenim samoljepivim natpisima na raz-
djelnu bazu
Za punjenje razdjelnika utaknite crijeva s tuljcem ven tila na slavine
za punjenje i pritegnite ih. Ventile moete otvoriti okretanjem ulijevo,
a okretanjem udesno zatvoriti.
Rubna izolacijska traka
Grijai se estrih zbog toplinskog optereenja vie rastee od negrijanog

estriha. Zbog toga je potrebna vea mogunost rastezanja na sve strane.
Ona se omoguuje postavljanjem rubnih izolacijskih traka najmanje deb-
ljine 10 mm.
Postavlja se na svim zidovima koji obuhvaaju prostoriju. Takoer i na stu-
povima, kaminima itd. Kako bi se izbjegli toplinski, odnosno zvuni
mostovi, rubne izolacijske trake se na spojevima moraju preklapati cca. 5-
10 cm. U uglovima prostorije odreite rubne izolacijske trake, te ih posta-
vite preklapajui jednu preko druge. Time ete postii da zasigurno estrih
nee otjecati u zid, te zajamiti mogunost irenja estriha.
perforacija Presavinite rubnu izolacijsku traku na perforiranoj oznaci i postavite je u
kutnom obliku na deku zida.
Kod dvoslojnog izolacijskog sloja, rubna izolacijska traka postavlja se na

donji izolacijski sloj.
Uvrstite razdjelnik isporuenim materijalom za uvrivanje na zid.

Kuglaste slavine 1 i zavrni komadi 1 brtve plosnato. Pritegnite ih klju-
em SW38.
Oznaite grijae krugove isporuenim samoljepivim natpisima na raz-
djelnu bazu
Za punjenje krunog grijaeg razdjelnika utaknite crijeva s tuljcem ven-
tila na slavine za punjenje i pritegnite ih. Ventile moete otvoriti okreta-
njem ulijevo, a okretanjem udesno zatvoriti.
Rubna izolacijska traka
Grijai se estrih zbog toplinskog optereenja vie rastee od a sve strane.
16
Rubna izolacijska traka bez trake folije:
Ovu rubnu izolacijsku varijantu koristiti kod varijante reetkaste kon-
strukcije. Plastina folija, koja se postavlja po itavoj povrini, izvue se
na rubovima, te u tom sluaju sprjeava prodiranje estriha izmeu zida i
izolacije.
Rubna izolacijska traka s trakom folije:

Ova se rubna izolacijska traka koristi kod varijanti ploe sa epovima i
sustava koluta +. Dodatna traka folije postavlja se iznad izolacijskog
sloja i sprjeava prodiranje estriha izmeu zida i izolacije.
Sustavi polaganja na mokro
Easy-Clip sustav ugradnje sa spajalicom za reetkastu konstrukciju
sustav reetkaste konstrukcije

Easy-Clip
Novi Pipelife sustav ugradnje sa spajalicom za reetkastu konstrukciju

omoguava jednostavnu i brzu montae cijevi na konstrukciju uz pomo
patentiranih spajalica (FT-Clip).
Toplinska izolacija i izolacija od buke koraka nanose se ovisno o graevinskoj
situaciji na golu deku, kao ploe, ili kao nasipna izolacija. U mokrim vorovima i
kod podnih povrina, koje granie sa zemljom, treba ispod izolacije postaviti
prepreku za vlagu.
Ovisno o situaciji, moe biti potrebna i vieslojna izrada izolacijskog sloja; pri
tome je, ukoliko je mogue, potrebno izolaciju od buke koraka postaviti ispod
Plastina folija (FT-FOLIE) slui kao izolacija od vlage, kako toplinsku izolaciju i
toplinske izolacije.
izolaciju od buke koraka ne bi promoio estrih. Ona ne slui kao prepreka za

vlagu. Trake folije (polietilenska folija debljine najmanje 0,15 mm) potrebno je
preklopiti cca. 10 cm, te uzdi i na zidovima preko visine rubne izolacijske trake.
Time se jami, da estrih lei plivaju i na izolaciji, te ne stvara zvune mostove
prema uzdunim graevinskim elementima.
eline reetkaste konstrukcije (FT-GITTER) imaju veliinu polja od 100 x 100
mm i debljinu ice od 3,4 mm (tip AQ34). Reetkasta konstrukcija (isporuka
2400 x 1500 mm) postavlja se po itavoj povrini prostorije. Za stabilizaciju
se preporua meusobni spoj reetki s poveznicima cijevi (FT-RB). Na dodi-
ru dviju reetki treba paziti na liniju tapova reetke. Treba se pridravati raz-
maka od 10 cm od zida.
Ukoliko je potrebno, reetke se mogu plastinim privrsnicama (FT-GH
100) privrstiti za podlogu.
17
Na reetku se postavljaju Pipelife cijevi za podno grijanje uz pomo speci-
jalne spajalice (FT-EASYTACK). Mogu se koristiti cijevi dimenzija 16-18 mm
vanjskog promjera. Cijevi se na reetku privruju novim sustavom Easy-
Clip uz pomo spajalice.
U spremniku spajalice nalazi se 30 kom kvaica za spajanje. Ljepljivu traku,
koja pridrava kvaice nije potrebno uklanjati tijekom postavljanja.
Spajalica se postavlja iznad cijevi na icu reetke. Uz pomo odgovarajueg
alata , kvaica se montira na reetku. Cijevi se mogu uvrivati u
rasteru mjere 5 cm, to znai da se cijev ne mora uvrivati samo na kriu
Easy-Clip reetke, ve i izmeu njega. Tako nismo vezani uz raster-mjeru reetke, ve
moemo polagati u bilo kojem razmaku cijevi.
Jo jedna velika prednost sustava je, da se polaganje i uvrivanje cijevi
moe odvijati u jednom radnom koraku. To Vam, u odnosu na druge
sustave reetki, tedi mnogo vremena.
Cijevi se kod cementnih estriha treba uvrivati svakih 500 mm, a kod
anhidritnih estriha otprilike svakih 300 mm.
Kod postavljanja podnog grijanja prema varijanti reetkasta konstrukcija

pri stavljanju montanih obujmica postupati prema slijedeoj shemi:
Odredite sjecita cijevi. Polazei od njih postavite u svakom smjeru dvije
montane obujmice u razmaku od 20 cm. Na taj nain je osigurano pridr-
avanje najmanjeg dozvoljenog savojnog polumjera. Kod ravnih komada
cijevi izmeu dva kuta prostorije postavite montane obujmice tako, da
se zasigurno sprijei uzdizanje cijevi.
Postavljanje alatom
mjesto odvajanja
Easy-Clip postavljanje na krianju
reetke
integr. rubna zona
Easy-Clip postavljanje na popre-

ni dio reetke
18
SUSTAV TACKER
sustav TACKER
PIPELIFE sustav TACKER je toplinska izolacija i izolacija od buke koraka od

polistirol-pjene, grupe toplinske provodljivosti 040, debljine 32/30 mm.
Toplinski otpor iznosi 0,67 mK/W i ispunjava zahtjeve NORM EN 1264-
4. Korekturna vrijednost za buku koraka iznosi 29dB. Uvrivanje cijevi
na podlogu TACKER sustava izvriti spojnim iglama (FT-TACKNAD).
Otisnuti raster od 5 cm olakava pridravanje proraunatog razmaka ugra-

dnje. Mogue su sve vrste polaganja. Kolut sustava TACKER odmotajte na
pripremljenu golu deku. U mokrim vorovima i kod podnih povrina, koje
granie sa zemljom, treba ispod izolacije postaviti prepreku za vlagu. Ovi-
sno o situaciji, moe biti potrebna i vieslojna izrada izolacijskog sloja.
Preklapanja koluta su samoljepiva. Zalijepite uzdune fuge izmeu traka
koluta bez preklapanja sa samoljepivom trakom (FT-KLBAND). Tako nasta-
je potpuno zabrtvljena povrina koja izbjegava prodor vode od estriha, te
tako sprjeava toplinske i zvune mostove. Po specijalnoj foliji smije se
hodati bez opasnosti od oteenja. Dovoljno je stabilna i ne puca. Ne vri-
jedi kao prepreka za vlagu.
postavljanje spajalicom
samoljepivo preklapanje
Uzduna fuga izmeu rubnih izolacijskih traka i PIPELIFE-sustava koluta

plus brtvi se preklapanjem trake folije koja je nalijepljena na rubnu izo-
lacijsku traku.
19
integrirana folija spreava
prodiranje estriha izmeu
rubnih traka i ploe TACKER
sustava
Ako se ugrauje tekui estrih, traka folije mora biti vrsto zalijepljena na
sustav koluta TACKER. Na tako postavljenoj povrini uvrstite PIPELIFE cije-
vi podnog grijanja sukladno proraunatom razmaku cijevi uz pomo spoj-
nih igala (FT-TACKNAD). Razmak spojnih igala treba iznositi cca. 500 mm.
Pripazite, meutim, da se kod upotrebe tekuih estriha cijevi moraju uvr-
stiti tako, da ne mogu isplivati (svakih 250-300 mm). Utisnite spojne
igle uz pomo spec. alata (FT-TACKGERT) preko cijevi u podlogu.
Tehniki podaci sustav koluta plus

materijal EPS-T-Typ N B 6015
debljina u mm 32/30
prostorna teina u kg/m 2
20
toplinska provodljivost W/mK 0,038
grupa toplinske provodljivosti WLG 040
toplinski otpor u m2K/W 0,79
vlana vrstoa u kPa 109
ponaanje kod poara prema N B 3800 T1 B1
dinamika krutost MN/m3 16,33
max. prometno optereenje kN/m2 5,0
korekturna vrijednost buke koraka u dB 3033
dimenzije u mm 10.000 x 1.000
edinica pakiranja u m2/Karton 10,0
20
SUSTAV "PLOA SA EPOVIMA"
PIPELIFE ploa sa epovima je moderna konstrukcija za povrinske grijae

sustave u novogradnji ili kod renoviranja. Odlikuju je sigurno fiksirane cije-
vi, a istovremeno je omoguena jednostavna korektura kod postavljanja.
Ploa sa epovima od ekolokog polistirola vrsta je, te je prohodna zbog
svoje visoke povrinske vrstoe.
Postavljanje je brzo i to moe initi ak i jedna osoba. Ploa sa epovima

se polae preklopljena i spaja se pritisnim gumbom .
Prikladna je i za cementne i za tekue estrihe. Kod ugradnje tekueg estri-

ha prijelaz na rubnu izolacijsku traku mora biti zabrtvljen.
Izolacija ispod ploe sa epovimamoe se individualno oblikovati.U mokrim spajanje pritisnim gumbom
vorovima i kod podnih povrina, koje granie sa zemljom, treba ispod
izolacije postaviti prepreku za vlagu.
epovi su prikladne za prihvat cijevi dimenzija od 14-17 mm. Pipelife pre-

poruuje koritenje 16 mm-vieslojne cijevi RP16x2-200. Za razmak
postavljanja mogui su razmaci od 50 mm na vie.
Tehniki podaci kvraste ploe

promjer cijevi u mm 1417
razmak postavljanja u mm 50, 100, 150, 200, 250
klasa gra. materijala prema EN 13501-1 E
klasa gra. materijala prema DIN 4102-1 B2
zatita od vlage prema DIN 18560-1 da
materijal folije Polystyrol (PS)
preklapanje folije u mm 50
dimenzije u mm 1400 x 800
iskoristiva povrina u m: 1,12
jedinica pakiranja u kom/karton 18
za povrinu postavljanja u m 20,16
21
PE-Xc cijev
Nova, vrlo fleksibilna PIPELIFE Floortherm PE-Xc cijev za podno grijanje od

srednje gustog, fizikalno umreenog polietilena je cijev od pet slojeva s
unutranjom preprekom za kisik od EVOH (Ethylenvinylalkohol). EVOH sloj
nepropusnost na kisik je polimer s funkcijom prepreke. Nepropusnost na kisik je testirana sukla-
dno DIN 4726. Cijev je tamnocrvene boje.
Cijev se isporuuje u slijedeim dimenzijama i duinama koluta:
Da 16 x 2,0 mm 200 m 600 m
Da 18 x 2,0 mm 120 m 400 m
Da 20 x 2,0 mm 240 m
Polietilen je termoplast iz grupe poliolefina. Dobre mehanike karakteri-
kemijska otpornost stike, kemijska otpornost, a posebno visoka elastinost ine ovaj materijal
idealnim za podno grijanje.
Zbog svoje je velike fleksibilnosti ova je cijev posebno pogodna za ugra-
posebno visoka fleksibilnost dnju. Sloj nepropusnosti kisika nanosi se direktno kod ekstruzije. Umree-
njem se postie visoka termika stabilnost.
sastav stijenke:
PE-Xc unutarnji sloj
dodatak za poboljanje prionjivosti
EVOH - sloj prepreke kisika
PE-Xc vanjski sloj
PE-Xc cijev
PE-Xc cijevi nude slijedee prednosti:
dugotrajnost
visoka fleksibilnost
ljepljivi sloj
jednostavnost ugradnje
EVOH sloj
testirane sukladno DIN 16894

ljepljivi sloj
visoka otpornost na kemikalije (sukladno dodatku 1 DIN 8075)

PE-Xc cijev
nepropusnost kisika sukladno DIN 4726

glatke povrine, mali gubici tlaka
visoka vrstoa na abraziju
5-slojna PE-Xc cijev
bez korozije
bez inkrustacije
Tehniki podaci dimenzije

vanjski promjer u mm 16 18 20
debljina stijenke u mm 2 2 2
unutarnji promjer u mm 12 14 16
teina cijevi u g/m 96 108 122
teina cijevi s vodom u g/m 206 258 322
unutarnji volumen u l/m 0,11 0,15 0,20
max. tlano optereenje u bar kod 90C 7,6 6,7 5,9
koeficijent dilatacije u mm/mK 1,5*10 -4
gustoa u g/cm 0,93
vrstoa na paranje u N/mm 1725
vlana vrstoa u N/mm 2226
modul elastinosti u N/mm 500600
nepropusnost kisika u g/m.d <0,1
toplinska provodljivost u W/m.K 0,4
max. pogonska temperatura u C 90
max. temperatura u sluaju kvara C 100
savojni polumjer 5 x Da
boja tamnocrvena
s= nominalni serijski broj cijevi
sukladno ISO 4065 4 4 5
SDR= omjer vanj. promjera/debljine stijenke 9 9 11
odnos i dodjela SDR vrijednosti sukl. DIN 19895
22
PE-RT cijev
PIPELIFE Floortherm PE-RT cijev za podno grijanje od polietilena s visokom

temperaturnom otpornou je cijev od etiri sloja s unutranjom prepre-
kom za kisik od EVOH (Ethylenvinylalkohol). EVOH sloj je polimer s funk-
cijom prepreke. Nepropusnost na kisik je testirana sukladno DIN 4726. nepropusnost na kisik

Da 18 x 2,0 mm 300 m 400 m
Cijevi za podno grijanje od PE-RT su zbog svoje fleksibilnosti lake za ugra-

dnju. ak i na minus temperaturama mogu se ugraivati bez problema. visoka fleksibilnost
sastav stijenke:
PE-RT unutarnji sloj
EVOH - sloj prepreke kisika
PE - vanjski sloj
PE-RT
PE-RT cijevi nude slijedee prednosti:

visoka fleksibilnost
dodatak za pobolj. prionjivosti
jednostavnost ugradnje
testirane sukladno DIN 16833
nepropusnost kisika sukladno DIN 4726
glatke povrine, mali gubici tlaka
EVOH-sloj
otporne na pukotine zbog napetosti

visoka vrstoa na abraziju
PE-vanjski sloj
bez korozije
bez inkrustacije 4-sloja PE-RT cijevi
Tehniki podaci dimenzije

vanjski promjer u mm 18
debljina stijenke u mm 2
unutarnji promjer u mm 14
teina cijevi s vodom u g/m 108
unutarnji volumen u l/m 258
unutarnji volumen u l/m 0,15
max. tlano optereenje u bar kod 70C 6
koeficijent dilatacije u mm/mK 1,9*10 -4
gustoa u g/cm 0,933
vrstoa na paranje u N/mm 35
vlana vrstoa u N/mm 34
modul elastinosti u N/mm 500
nepropusnost kisika u g/m.d <0,1
savojni polumjer 5 x Da
boja bijela
s= nominalni serijski broj cijevi
sukladno ISO 4065 4
SDR = omjer vanj. promjera/debljina stijenke 9
odnos i dodjela SDR vrijednosti sukl. DIN 19895
23
Vieslojna spojna cijev RP16x2-200
PIPELIFE vieslojna cijev posebno je prikladna zbog svoje otpornosti oblika

za upotrebu kod podnih grijanja sa sustavom ploe sa epovima.
Cijev je testirana na 70C pri 10 bara, dozvoljeno je kratkotrajno maksi-
malno optereenje do 95C. 100% je nepropusna za kisik.
Cijev kombinira pozitivne karakteristike plastike (ne korodira, elastina je,
otporna na pukotine uzrokovane napetostima, vrsta na habanje, te
otporna na kemikalije) sa karakteristikama aluminija (visoka temperaturna
i tlana otpornost, otpornost oblika, nepropusnost kisika, mala termika
promjena duine).
nepropusnost kisika Unutarnji sloj vieslojne spojne cijevi je od PE-X-a. Time se iskljuuje
mogunost oteenja korozijom.
Mali savojni polumjeri do 5 x Da mogu se postii i manualnim savijanjem,
za jo manje polumjere do 3,5 x Da upotrijebiti oprugu za savijanje cijevi
stabilnost oblika RP-BFA 16 ili RP-BFI 16.
Zbog metalnog sloja od aluminija, cijev se moe lako pronai detektorom
za metal.
Vieslojna spojna cijev light 16 x 2,0 mm izraena je od:

PE-RT unutarnjeg sloja
dodatka za poboljanje prionjivosti
aluminijski sloj
dodatka za poboljanje prionjivosti
PE-x vanjski sloj
Debljina aluminijskog sloja iznosi 0,2 mm, zbog ega se lako savija, ali
PE-XC vanjski sloj
ljepljivi sloj
uva stabilnost oblika.

aluminijski
ljepljivi sloj
sloj

Da 16 x 2,0 mm 200 m
Tehniki podaci
dimenzija cijevi u mm 16 x 2
vanjski promjer u mm 16
PE-XC unutarnji sloj
5-slojeva light cijev debljina stijenke u mm 2

unutarnji promjer u mm 12
teina cijevi u g/m 114
teina cijevi s vodom u g/m 220
unutarnji volumen u l/m 0,106
koeficijent dilatacije u mm/mK 0,024
povrinska hrapavost unutarnja cijev u m 1,5
difuzija kisika u mg/l.d 0
max. pogonski tlak (kod 70 C) u barima 4
savojni polumjer, slobodno savijanje 5 x Da
savojni polumjer, savijanje alatom 3,5 x Da
isporuka u kolutima (m) 200, 400
boja bijela
24
Tehnika spajanja
PIPELIFE cijevi za podno grijanje dimenzija 16 x 2,0 mm, 18 x 2,0 mm i 20

x 2,0 mm mogu se spojiti press-spojnicama (RP-M..). Kod dimenzije 18 x spajanje press-spojnicama
2,0 mm postoji mogunost spajanja podbuknom spojnicom (FT-
RK18/2,0). spajanje podbuknom
Sva spajanja na podnoj konstrukciji moraju biti tono oznaena i pozicio- spojnicom
nirana na revizijskom nacrtu.
Transport i skladitenje
PIPELIFE cijevi za podno grijanje treba zatititi od svakog oteenja povri-

ne cijevi, ili djelovanja ulja, masnoa i UV-zraenja. Koluti su kod isporuke
zatieni od UV-zraka plastinom folijom ili kartonom. Cijevi umotane u UV-zraenje
plastinu foliju mogu se skladititi na otvorenom. Cijevi pakirane u karton
moraju se do ugradnje skladititi u natkrivenom prostoru.
25
Montaa grijaih cijevi podnog Verlegung der Fubodenheizungsrohre
grijanja na razdjelnik:
Pretpostavka za ugradnju su proraun potrebne koliine topline sukladno
1.cijev odrezati pod pravim kutom EN 12831 i austrijski prilog H 7500, te plan postavljanja sukladno
i spojnicu preko cijevi. EN 1451, te plan s podacima o razmaku cijevi, te broju grijaih krugova.
Montirajte poetak koluta cijevi sa spojnicom na ulazu razdjelnika. Uvr-

stite cijev dvostrukim proraunatim razmakom na konstrukciju do sredine
grijaeg kruga. Pritom drite 10 cm razmaka od zida i pazite da se cijev ne
savije . Pridravajte se u sredini grijaeg kruga najmanjeg savojnog polu-
mjera. Provedite cijev izmeu ve montiranih cijevi nazad do razdjelnika i
zatvorite spojnicom na izlazu. Pripazite da pojedine grijae krugove
postavljate na jednoj razini i da pritom ne prekriite cijevi. Duinu grijaih
2.Zatezni prsten navui preko cije- krugova potrebno je prilagoditi postojeem tlaku, odnosno tehnikom
vi i umetnuti tuljac u cijev. proraunu.
3. Postaviti u ventil
4.maticu zateznog prstena naviti

na ruke
Prilagodite sustav postavljanja obliku prostorije. Izbjegavajte prelaenje

dilatacijskih fuga estriha. Ako je to ipak potrebno, upotrijebite zatitne
5.Vijak na razdjelniku drati
cijevi. Zatitna cijev treba sezati 25 cm u svako polje estriha. Fuge slijega-
u suprotnom smjeru kljuem
nja, odnosno razdvojne fuge zgrade ne smiju biti kriane cjevovodima.
SW24 i zategnuti maticu
zateznog prstena kljuem
Vodovi povezivanja s grijaim povrinama u drugim prostorijama postav-
SW30 (cca. 25-30 Nm)
ljaju se u istom razmaku kao i povrina koja se prelazi. Po potrebi izolirati
povezne vodove.
26
Temperature postavljanja
Grijae cijevi podnog grijanja od tvrtke PIPELIFE polau se hladne. To znai,

nije potrebno prethodno zagrijavanje punjenjem tople vode . PIPELIFE
cijevi mogu se ugraivati i na minus temperaturama, ukoliko prosjena
temperatura stijenke cijevi iznosi vie od+ 10 C. To se postie skladite- temperatura stijenke cijevi
njem cijevi u grijanoj prostoriji.
Najmanji savojni polumjer
Pridravajte se najmanjeg savojnog polumjera za PIPELIFE grijae cijevi savojni polumjer

podnog grijanja, koji je naveden u tehnikim podacima za pojedinu cijev.
Savojni polumjer moete kontrolirati veliinama polja na rasteru reetka-
ste konstrukcije, odnosno ploe sa epovima kod punog sustava postav-
ljanja. U unutranjosti pua promjer okretne petlje treba iznositi cca 20
cm.
Naini polaganja cijevi
Kod postrojenja za povrinsko grijanje mogui su razliiti naini polaganja.

Pri izboru naina polaganja cijevi trebate uzeti u obzir slijedee toke:
oblik prostorije
broj grijaih krugova
razdjelne fuge estriha, odnosno zgrade
rubnu zonu s veom povrinskom temperaturom
postavljanje postrojenja za grijanje poda i povrine kao potpuni, djelo-
mini ili kombinirani sustav grijanja
ravnomjernost povrinske temperature
pridravanje najmanjeg savojnog polumjera od oko 10 cm, neovisno o
razmaku cijevi
Postavljanje u obliku meandra
postavljanje u obliku meandra
kod razmaka cijevi veeg/jednakog 20 cm kod razmaka cijevi manjeg od 20 cm
Ove dvije varijante nude relativno jednostavnu montau cijevi, no nera-

vnomjernu povrinsku temperaturu. Kod uskog razmaka cijevi teko je pri-
dravati se najmanjeg savojnog polumjera. Ova vrsta ugradnje primjenju-
je se najee u malim, sporednim prostorijama.
27
Postavljanje u obliku pua
postavljanje u obliku pua
s integrir. rubnom zonom
ravnomjerna raspodjela tempe- Ova se varijanta u pravilu preferira. Povrinska temperatura vrlo je ravno-
rature mjerna, jer najtoplija zona ulaza lei kraj najhladnije zone povrata.
Prikladna je zbog ravnomjerne raspodjele temperature za sve prostorije u
kojima se boravi, te velike prostorije poput hala, prodajnih salona, crkvi
itd.
Sve navedene varijante ugradnje mogu se meusobno kombinirati. Isto
tako se kod svake varijante moe povisiti povrinska temperatura promje-
nom razmaka cijevi na podruju rubnih zona.
Rubne se zone mogu integrirati u grijai krug, ili se izraditi kao vlastiti
krug.
Zatitne cijevi
Ukoliko kod postavljanja grijaih krugova treba uzeti u obzir dilatacijske

fuge, mora postojati vaei plan fugiranja od projektanta. Kod fuga estri-
ha, odnosno prividnih fuga, prolaza vrata itd.umetnite zatitnucijevduine
cca. 50 cm preko cijevi, kako bi izjednaili gibanja polja estriha. Isto
se tako preporuuje, kod prikljuka cijevi podnog grijanja na razdjelnik
koristiti zatitne cijevi.
28
Sustav polaganja na suho
Sustav Multiklemm
PIPELIFE Multiklemm-sustav polaganja na suho dokazao se prije svega kod idealne za sanaciju starogradnje
sanacije starih kua i montanih kua. i montane kue
Mala visina izgradnje je vaan kriterij za renoviranje. Zahvaljujui maloj
vlastitoj teini, taj je sustav idealan i za montane kue.
Program isporuke obuhvaa ploe za ugradnju, te skretne ploe od poli-

stirola PS30. Nalijepljena alu-folija preuzima provoenje topline na suhe
estrih ploe koje su iznad. Time zahtjevno postavljanje limova za toplinsku
provodljivost postaje suvino.
Tako ne samo da tedite novac, ve i dragocjeno vrijeme.
Postavljanje RP16x2-200 vieslojnih Pex-alu-pex cijevi vri se u udubljenja ploa, 1000 x 500 x 30 mm
ploa. Mogui razmak cijevi iznosi 12,5, odnosno 25 cm.
Kao sustav raspodjele optereenja slue uobiajene ploe od suhog estri-

ha, koje nasuprot mokrom estrihu ne zahtijevaju suenje, te ih se ne treba
zagrijavati. Odmah su prohodne, odnosno mogu se oblagati svim uobia-
jenim podnim oblogama poput ploica, parketa, tepiha ili plastinih oblo-
ga.
skretna ploa, 500 x 500 x 30 mm

Izgradnja poda s PIPELIFE Multiklemm-sustavom polaganja na suho
podna obloga
suha estrih ploa
ML p -cijev 16 x 2,0 mm
Multiklemm-ploa
ravna podloga
Ukupna visina izgradnje poda PIPELIFE Multiklemm-sustava polaganja na
suho bez podne obloge iznosi 55 mm (uklj. 25 cm suhe estrih ploe)
29
Postavljanje
Kod Multiklemm sustava i cijevi se polau u obliku meandra. Pritom je

vano, da je polaz cijevnog razvoda postavljen prema vanjskom zid.
S novom skretnom ploom mogue je i postavljanje u sustavu punog
oblika
Potreba materijala
u % povrine postavljanja (podaci vrijede za prostorije s normalnim tlocr-
tom i mogu odstupati u praksi)
Ploa za postavljanje: 85%, skretna ploa: 20 %.
VL RL
Dijeljenje
otpor podne obloge=0

rubne zone
SNAGA u
glavne zone i kupaone
temperatura u K
dijagram RA 12,5 cm
Dijeljenje
otpor podne obloge=0

rubne zone
SNAGA u
glavne zone i kupaone
temperatura u K
dijagram RA 25 cm
30
Testiranje nepropusnosti
Prije nanoenja estriha testirajte grijae krugove pritiskom vode na nepro-

pusnost.
Ispitni pritisak mora biti dvostruko vei od pogonskog, no najmanje 6
bara. Takav pritisak mora cijevi tijekom ugradnje estriha drati uspravni- ispitni tlak najmanje 6 bara
ma. Nepropusnost i ispitni pritisak moraju biti zabiljeeni u ispitnom izvje-
taju.
Kod opasnosti od smrzavanja moraju se provoditi prikladne mjere, poput
upotrebe sredstava za zatitu od smrzavanja ili temperiranje zgrade. Ako
za normalni pogon postrojenja nije potrebno daljnje sredstvo za zatitu od
smrzavanja, sredstva se moraju otkloniti pranjenjem i ispiranjem s naj-
manje tri puta izmjenom vode.
Ispiranje postrojenja
Nakon zavravanja radova ugradnje, postrojenje se mora isprati vodom

sukladno NORM H 5195. Kod prvog pokretanja postrojenje se mora
isprati dvostrukom koliinom sadraja vode.
Voda koritena za prvo ili ponovno koritenje postrojenja mora biti bistra,
bez boje i mirisa i lebdeih estica > 25 m.
Nastavke za ispiranje treba ugraditi u ulaz i povrat u istoj dimenziji kao i nastavak za ispiranje
dimenzija cjevovoda generatora topline. Kod dimenzija veih od DN 50
koristiti nastavke za ispiranje u DN 50.
Potpuno ispiranje grijaeg postrojenja treba provoditi u koracima. Taj
postupak treba biti dokumentiran u protokolu ispiranja sukladno NORM protokol ispiranja
H 5195, dio 1., dodatak B.
Punjenje postrojenja
Nakon ispiranja u sustav grijanja treba sukladno NORM H 5195 napuni-

ti vodom odgovarajue kvalitete.
Kao vodu za punjenje koristiti bistru vodu, bez boje i mirisa, te ostataka
lebdeih estica > 25 m. Kemijski parametri vode trebaju odgovarati
odredbama NORM H 5195, dio 1, toka 5.2, 5.3, 5.4. i treba ih doku-
mentirati aktualnom analizom.
ukupna tvrdoa do 1000 l sadraja vode do 3 mmol * l0-1(17 stupnjeva
njemake tvrdoe)
sadraj klorida ispod 30 mg *l-1
promatranje sadraja amonija
Za odreivanje koliine punjenja vode, preporua se koritenje brojila koli-

ine vode. U suprotnome, koliina se moe i izraunati.
Kod punjenja podnog grijanja zatvoriti sve povratne ventile. Svaki grijai
krug puniti pojedinano otvaranjem ventila, te odzraivanjem na razdjel-
niku. Nakon odzraivanja grijaeg kruga ventil se ponovno zatvara. Taj
postupak ponavlja se sa svakim grijaim krugom na razdjelniku. Ako su svi
grijai krugovi odzraeni, mogu se otvoriti sve slavine na tom razdjelniku.
31
Postupak zagrijavanja
Cementne estrihe se smije, sukladno ON 2242-2, zagrijavati tek nakon

stvrdnjavanja u trajanju od cca. 3 tjedna, a anhidritno vezane estrihe
nakon stvrdnjavanja od najmanje 10 dana. Kod utvrivanja vremena
minimalno vrijeme stvrdnjavanja stvrdnjavanja dani sa srednjom temperaturom prostorije viom od +12C
raunaju se kao cijeli dani, a dani sa srednjom temperaturom prostorije
izmeu +5C i +12C kao 0,7 dana.
zagrijavanje Zagrijava se ulaznom temperaturom, koja odgovara povrinskoj tempera-

turi estriha, ali iznosi najmanje +15C i to u fazama od 5 K na 24 sata do
dostizanja maksimalne ulazne temperature.
Maksimalna ulazna temperatura mora se drati toliko dugo dok vrijeme

zagrijavanja (vrijeme zagrijavanja, dranja temperature i hlaenja) ne
dosegne 11 dana.
hlaenje Hlaenje se mora odvijati u fazama od maksimalno 10 K dnevno. Tijekom

zagrijavanja i hlaenja prostoriju treba prozraivati, pri emu treba izbje-
gavati propuh.
Kod paronepropusnih podnih obloga (npr. PVC, keramike ploice ili

ploe) i drvenih podnih obloga potrebno je nakon zavravanja prvog
postupka zagrijavanja i nakon trodnevnog hlaenja, jo jednom zagrijati
do maksimalne ulazne temperature, te istu zadrati 24 sata.
Ukoliko nakon zagrijavanja test na ostatak vlage daje previsoke iznose,

treba ponoviti postupak zagrijavanja.
protokol zagrijavanja Sa zagrijavanjem se ne smije zapoeti bez utvrivanja pravila. Postupak

zagrijavanja biljei se u protokol, koji se nakon zavretka postupka preda-
je nalogodavcu.
Nakon postupka zagrijavanja grijanje se iskljuuje, odnosno zadrava se

ulazna temperatura koja osigurava potrebnu povrinsku temperaturu
estriha za postavljanje podne obloge.
Zatita od korozije
NORM H 5195, dio 1 Za zatitu od oteenja nastalih korozijom, kamencem ili naslagama u zat-
vorenim sustavima tople vode do 100 C treba se pridravati NORM H
5195, dio 1.
Grijaa voda ne smije sadravati lebdee tvari, mora biti bistra i bez vidlji-
vih oneienja. Boja i miris mogu se promijeniti dodatkom aditiva. Grija-
a voda mora odgovarati specifikacijama iz NORM H 5195, dio1, toka
5.3, 5.4, 5.5 i 5.6.
sadraj klorida ispod 30 mg*l-1

promatranje udjela amonija
pH-vrijednost od 8 do 9,5 (kod aluminijskih materijala 8-8,5)
pridravanje udjela koncentracije kod koritenja zatitnih tvari ili inhibi
tora
Ugradnja i pogon postrojenja trebaju se vriti tako, da se to vie sprijei

pristup zraku u zatvoreni sustav grijanja, npr. pravilnim dimenzioniranjem
i smjetanjem cirkulacijske crpke, te pravilnim pogonom postrojenja za
odravanje tlaka.
32
Izvoa radova ugradnje postrojenja je obavezan korisniku postrojenja
,iscrpnim i razumljivim uputama za upotrebu, koje ostaju kod korisnika, uputa za upotrebu
objasniti kojih se posebnih mjera za odravanje treba pridravati, te kako
se sluiti postrojenjem. Inhibitori su potrona roba, te stoga redovito treba
provjeravati njihovu koncentraciju. Po potrebi je korigirati.
Za svako postrojenje potrebno je kod prve upotrebe, ili ponovne upotre- protokol postrojenja
be nakon stanke, sastaviti protokol postrojenja i protokol ispiranja, sukla-
dno prilogu A i prilogu B NORM B 5195, dio 1.
Prirunik postrojenja Grijaa voda vaan je sastavni dio dokumentacije prirunik postrojenja
postrojenja i sastoji se od zbirke protokola postrojenja i ispiranja.
Kod periodikog kontroliranja postrojenja potrebno je sastaviti protokol

postrojenja. Pritom je posebno vano dokumentirati promjene. Za provo- kontrolni intervali
enje kontrole stanja grijae vode je odgovoran korisnik postrojenja.
33
Podeavanje koliine protoka
Potrebnu koliinu protoka pojedinog grijaeg kruga provjeriti u uputama

za podno grijanje (vidi upute i dimenzioniranje)
1. Otkloniti zatitni poklopac. Zatvoriti ventil okretanjem regulacijskog
vretena u desno s kljuem za odzraivanje SW5.
povrat
polaz
2. Podesiti volumenski protok okretanjem regulacijskog ventila u lijevo uz

pomo uputa ili prema dijagramu gubitka tlaka.
povrat
polaz
Fini navoj podesnog vretena ne smije se vidjeti iznad matice!

S 2 1/2 3 okreta u lijevo ventil je potpuno otvoren!
tono krivo
3. Oitati volumenski protok na skali mjeraa koliine protoka, te regulira-

ti prema potrebi.
povrat
polaz
34
4. Montirati zatitni poklopac, odnosno podesni pogon. Time se sprjeava
neeljeno mijenjanje postavki, te prljanje ventila.
Zatitni poklopac lagano pritegnuti.
povrat
polaz
5. Po potrebi se svaki grijai krug moe zatvoriti zatitnim poklopcem.

Postavke ostaju sauvane!
povrat
polaz
35
Regulator pojedinanih prostorija
Sobna se temperatura mijenja utjecajem topline izvana, poput npr. sunca,
elektrinih ureaja, okupljanja mnogo ljudi itd.
PIPELIFE regulatorom pojedinanih prostorija mogu se kontrolirati tempe-

raturna kolebanja.
Pipelife Vam nudi 2 sustava regulacije pojedinanih prostorija
sustav umreen icama
beini sustav
senzor Senzori neprestano mjere temperaturu prostorije i usporeuju je sa zada-

nom vrijednosti.
Kod odstupanja od zadane vrijednosti senzor alje odgovarajue elektrine
signale preko regulacijskog razdjeljivaa u podesni pogon, koji na povra-
tu razdjelnika grijaih krugova regulira protok kroz ventil grijaeg kruga.
PIPELIFE regulator pojedinanih prostorija je regulacija u 2-toke, to znai

kod prekoraivanja zadane vrijednosti ventil se kompletno zatvara, u
suprotnome se otvara.
razmjetaj senzora Termostat sa satom je senzor s integriranim satom. On omoguava pode-

avanje vremena i faza temperature, te raznih programa.
regulacijski razdjelnik Za jednostavno spajanje senzora sa podesnim pogonima prikladan je

regulacijski razdjelnik. On zamjenjuje inae uobiajen sustav umreavanja
elektrinim icama.
Povrh reguliranja temperature koritenjem regulacijskog razdjeljivaa sa
satom postoji mogunost zagrijavati razliite prostorije u razliito vrijeme.
Time je mogue individualno prilagoavanje grijanja na ritam ivota.
Uz pomo digitalnog sata mogu se pohraniti razliita vremena za grijanje
i sniavanje temperature.
PIPELIFE regulator pojedinanih prostorija tako naravno pomae tedjeti
energiju.
Nadalje, u regulacijskom razdjelniku sa satom integrirano je iskljuivanje
crpke. Ukoliko nema potrebe za grijanjem i svi su podesni pogoni zatvo-
reni, iskljuuje se crpka grijanja. Time se tedi elektrina energija.
termostat
spoj za sat
ili dodatne
module
pumpa
N pe podesni pogon 230V
N L pe L N
230V
36
Regulator pojedinanih prostorija umreen icom
Termostat za prostorije FT-ART1
je elektroniki termostat za koritenje kod grijanja s niskim temperatura-

ma vode
Upravljanje putem elektronikih podesnih pogona FT-STAG
Prednosti:
povoljna cijena
beuman (Triac-izlaz)
visoka preciznost regulacije (0,5K)
za direktno prikljuenje na podesne pogone ili na regulacijski
razdjeljiva
regulacija preko ugraenih senzora temperature
Tehniki podaci
radni napon 230 V
60 mm 31 mm
radna temperatura 050 C

podruje regulacije 530 C
upravljaka diferencijacija 0,5 C
prikljuak Triac
80 mm
senzor temperature NTC (10 K)

izlazna snaga Maximal 10 W
elektrini prikljuak 2 x 1,02,5 mm2 80 mm
dimenzije FT-ART 1 i FT-ART2ART2

Termostat za prostorije FT-ART2
je elektroniki termostat za koritenje kod grijanja s niskim temperatura-

ma vode.
Termostat dodatno posjeduje mogunost sniavanja temperature, kojom

se upravlja putem eksternog upravljakog sata, ili preko regulacijskog raz-
djeljivaa sa satom.
Opremljen sa preklopnikom za biranje izmeu programa komfora, nonog
sniavanja temperature i ukljuivanja u zadano vrijeme.
Prednosti: P (0V)
N (0V)

podesni pogon
elektrini prikljuak bez

za direktno prikljuenje na podesne pogone ili na regulacijski razdjelnik
regulacijskog razdjeljivaa
eksterni prikljuak za upravljaki kabel za nono sniavanje temperature
opremljen preklopnikom za biranje izmeu programa komfora, nonog
sniavanja temperature i ukljuivanja u zadano vrijeme
Tehniki podaci
radni napon 230 V
prikljuak Triac A ili B (opcija)

izlazna snaga Maximal 10 W
razdjelnik
elektrini prikljuak s
elektrini prikljuak 2 x 1,02,5 mm2
regulacijskim razdjeljivaa
37
Termostat za prostorije FT-DRT1 s digitalnim prikazom
je elektroniki termostat s mikroprocesorom i digitalnim prikazom za kori-

tenje kod grijanja s niskim temperaturama vode. Digitalni prikaz pokazu-
je aktualnu temperaturu prostorije, te aktualne postavke.
Termostat dodatno posjeduje mogunost sniavanja temperature, kojom

se upravlja putem eksternog upravljakog sata, ili preko regulacijskog raz-
djelnika sa satom.
Izbornik: program komfora, nonog sniavanja temperature i ukljuivanja
u zadano vrijeme. Sklopka za ukljuivanje/iskljuivanje.
Prednosti:
mikroprocesor tehnika
za direktno prikljuenje na podesne pogone ili na regulacijski razdjelnik
60 mm
pokaziva postavki preko digitalnog prikaza

31 mm
podni senzor s podesivim ogranienjem temperature 10C do 40C

pojedinano biranje programa
regulacija preko eksternih senzora
80 mm
regulacija preko ugraenih senzora temperature i ogranienje tempera-

ture podnog grijanja uz pomo podnog senzora (upravljanje putem
ugraenog potenciometra)
ulazna temperatura kod iskljuenog termostata u prostoriji
80 mm
dimenzije FT-DRT 1 sklopka za ukljuivanje/iskljuivanje.
Tehniki podaci
radni napon 230 V
prikljuak Triac
podni osjetnik

izlazna snaga max 10 W
4 421
podesivo ogranienje temp. 1040 C

eksterni senzor
elektrini prikljuak 2 x 1,02,5 mm2
Pribor:
Uz termostat isporuuje se i podni senzor temperature ukljuujui 3 m
PODESNI POGON
elektrini prikljuak bez

regulacijskog razdjelnika kabla
44 2 1
A ili B (opcija)
RAZDJELJIVA
elektrini prikljuak s
PODESNI POGON
regulacijskim razdjelni-
kom
38
Termostat sa satom FT-CLT1
je moderan elektroniki termostat sa satom i LCD-prikazom, lijepog dizaj-

na za individualno podeavanje u stanovima, duanima, uredima, radioni-
cama itd.
Raspolae s 9 integriranih standardnih i 4 varijabilna korisnika programa,
zatitom od smrzavanja i funkcijom za godinje odmore, zakljuavanjem
tipkovnice i reset-funkcijom.
Podruje podeavanja 5-35C u normalnom pogoni i pogonu sniavanja.
Programiranje i podeavanje prouite u uputama za koritenje koje su
isporuene s ureajem.
Prednosti:
pogon na baterije
9 fiksnih temperaturnih i vremenskih faza
4 varijabilne temperaturne i vremenske faze
zatita od smrzavanja
funkcija za godinje odmore
Tehniki podaci
3 baterije (AA) 1,5 V
upravljaka snaga 8 A 250 V AC
vrsta zatite IP 30
Regulacijski razdjeljiva-osnovni FT-RV4BA i FT-RV6BA
su regulacijski modularni razdjelnici za koritenje kod grijanja s niskim

temperaturama vode.
Regulacijski razdjelnici raspolau svim relevantnim elektrinim prikljuci-
ma. Mogu se montirati na DIN-tranicu, direktno na zid, ili u razdjelnom
ormaru. Regulacijski razdjelnik povezuje termostate u prostorijama sa
podesnim pogonima. Uz pomo prikljuka A i B upravljakim vodom ter-
mostata moe se upravljati preko eksternog sata.
im jedna zona (prostorija) zatreba toplinu, aktivira se jedan sklopnik s
dva potencijalno slobodna kontakta (crpka, generator topline itd.). Daljnje
zone mogu se dodati prikljuivanjem dodatnih regulacijskih modula raz-
djelnika.
Upravljanje putem elektronikih podesnih pogona FT-STAG (bez napajanja
zatvoren).
Prednosti:
jednostavna instalacija
187,5
4
4(3) podesna pogona po zoni prikljuivanja

max. 24 podesna pogona (1 baza 6 zona + 1 proirenje 6 zona)
modul za 4 ili 6 zona
78
mogunost proirenja s dodatnim modulima

mogunost proirenja sa satom
kontakti za automatsko iskljuivanje crpke
dimenzije FT-RV6BA i
FT-RV6EW
Tehniki podaci
radni napon 230 V
radna temperatura 0 C50 C
kontakt crpke 8 Amp.
39
Regulacijski razdjeljiva - dodatni regulacijski moduli
FT-RV4EW i FT-RV6EW
su proirenja osnovnih regulacijskih modularnih razdjelnika za koritenje

kod grijanja s niskim temperaturama vode do 12 zona.
zatvoren).
Prednosti:
4(3) podesna pogona po zoni prikljuivanja
modul sa 4 ili 6 zona
Tehniki podaci
radni napon 230 V
kontakt direktno s termostata
dimenzije FT-RV4BA i FT-RV4EW

Regulacijski razdjeljiva dodatni regulacijski modul sat
FT-RV/UHR
je proirenje osnovnih regulacijskih modularnih razdjeljivaa za koritenje

kod grijanja s niskim temperaturama vode; sadri sat sa 2 zone (dan/no)
koji se moe programirati.
Programiranje i podeavanje prouite u uputama za koritenje koje su
isporuene s ureajem.
Prednosti:
2 podesna pogona po zoni prikljuivanja
modul za 4 ili 6 zona
moe se proiriti
kontakti za automatsko iskljuivanje crpke
Tehniki podaci
radni napon 230 V
kontakt crpke 8 Amp.
Podesni pogon FT-STAG
PIPELIFE podesni pogon FT-STAG je elektrotermiki podesni pogon za gri-

jaa postrojenja.
Podesni pogon je bez napajanja zatvoren.
Podesni pogon kompatibilan sa svim uobiajenim grijaim razdjelnicima i

ventilima grijaih tijela direktno ili s adapterom.
Direktno se moe koristiti za sve ventile s navojnim prikljukom M30 x 1,5
mm i nominalnom duinom zatvaraa ventila 11,8 mm. (Heimeier)
Aktualno podeenje ventila trajno se prikazuje na prozoru u kuitu.

crveno: ventil je zatvoren
crno: ventil je otvoren
40
Ovaj ureaj pojednostavljuje kontrolu korektnog naina rada.
Ovaj novi koncept prikaza zahtijeva dodatne dijelove vidljive prema van.
Budui da nema procjepa provoenja, postie se odgovarajue visoka
vrsta zatite IP 44.
Podesni pogon se moe montirati u uspravnom, vodoravnom ili viseem

poloaju. Montaa/demontaa je brza i bez upotrebe snage. poloaj ugradnje
Ugraeni varistor titi pogon od visokih napona u opskrbnoj mrei.

Beuman je i ne zahtjeva odravanje.
Tehniki podaci
nominalni napon 230 V AC
max. struja ukljuivanja 0,25 A x 0,5 sec.
trajna snaga 2,5 W
vrijeme otvaranja/zatvaranja ca. 3 min
nominalni hod 3,5 mm
nominalna snaga zatvaranja 140 N
temperatura okoline 0...50 C
prikljuni kabel 2 x 0,75 mm2; duina 1 m
pokaziva poloaja vizualni
vrsta zatite vodoravna/okomita IP 44
klasa zatite II
teina ca. 145 g
vijani prsten M30 x 1,5 mm
nomin. duina zatvaraa ventila kompatibilno Heimeier 11,8 mm
Beino podeavanje pojedinanih prostorija
Dodatno opremanje u ve postojeim zgradama uz pomo beinih regu-

lacijskih sustava preko radio signala posebno je praktino i jednostavno.
Ugradnja je brza i ne stvara prainu i prljavtinu. ak i u novogradnji je tro-
ak materijala i vremena rada reduciran na minimum.
osigura
shema prikljuivanja
2 kontakta bez potencijala
npr. za regul. pumpe ili
bojlera
a
samo kod 24V:
maksimalan broj podesnih pogona nije ogranien!
41
Termostat za prostorije FT-FRT1
je elektroniki termostat s radio signalom za koritenje kod grijanja s

niskim temperaturama vode.
zatvoren). Termostat radi pomou baterija ije je trajanje cca. 2 godine.
Prednosti:
smjetanje senzora visoka preciznost regulacije (0,3K)
prijenos signala na regulacijski razdjeljiva preko radio-signala
normalni pogon/pogon sniavanja temperature
ON/OFF-sklopka
60 mm 31 mm
Tehniki podaci
radni napon 2 Li - baterije 3 V (CR2430)
80 mm trajanje baterija 2 godine
radio-frekvencija 433 MHz
doseg (bez prepreka) 50 m
80 mm

dimenzije FT-FRT1 i FT-FRT2FRT2
Termostat za prostorije FT-FRT2
je elektroniki termostat s radio signalom i digitalnim prikazom za kori-

tenje kod grijanja s niskim temperaturama vode.
zatvoren). Termostat radi pomou baterija ije je trajanje cca. 2 godine.
Prednosti:
prijenos signala na regulacijski razdjeljiva preko radio-signala
normalni pogon/pogon sniavanja temperature
ON/OFF-sklopka
Tehniki podaci
radni napon 2 Li - baterije 3 V (CR2430)
trajanje baterija 2 godine
radio-frekvencija 433 MHz
domet (bez prepreka) 50 m
42
Regulacijski razdjelnik-osnovni beini FT-FRV6BA
Beini regulacijski razdjeljiva je tako koncipiran, da se montira neposre-

dno kod razdjelnika grijaih krugova. Prikljuuje se na struju od 230 V.
Moe se koristiti za upravljanje 6 zona. Broj podesnih pogona po termo-
statu nije ogranien. Oni se spajaju direktno na beini regulacijski raz-
djelnik. Termostati su preko radio signala povezani s regulacijskim razdjel-
nikom preko aktivne radio-antene.
Beini regulacijski razdjelnik, osnovni, mora se uvijek kombinirati sa radio
prijemnikom i satom.
Kontakti slobodnog potencijala za iskljuivanje crpke, odnosno upravljanje
kotlom isto su tako integrirani u bazu.
Beini regulacijski razdjeljiva, osnovni, moe se proiriti za 4 zone.
Radio prijemnik sa satom je opremljen aktivnom antenom koja korespon-

dira sa beinim termostatima. Kod slobodnog prijenosa domet cca. 50 m.
Antena se ne bi se smjela montirati u razdjelni ormar ili slinim kuitima.
Time se reducira mogunost prijenosa. Montaa mora biti okomita.
Prednosti:
beina komunikacija preko radio-signala s termostata preko aktivne
antene u radio-prijemnik
domet cca. 50 m
program od 7 dana
187,5
9 integriranih, te 12 od korisnika definiranih programa
4
grafiki prikaz programa
prikaz zone i vremena. Pritiskom na tipku OK pokazuje se zahtijevana
78
vrijednost i stvarno stanje.
automatski ili manualni pogon (normalno, sniavanje, zatita od smrza-
vanja)
funkcija za godinje odmore dimenzije FT-FRV6BA
reset-funkcija
neogranieno pohranjivanje programa
3 sata rezerve za rad pri nestanku struje
Tehniki podaci
radni napon 230 V
radio frekvencija 433 MHz
radna temperatura 50 m dimenzije radio-prijemnika sa
satom
domet 050 C
Regulacijski razdjeljiva beini - dodatni regulacijski modul

FT-FRV4EW
Dodatni beini regulacijski modul sam za sebe nije funkcionalan. U nae-

lu radi zajedno sa osnovnim modulom i radio-prijemnikom sa satom. Na
taj se nain baza moe proiriti za 4 zone.
Tehniki podaci
dimenzije FT-FRV4EW
43
Podesni pogon FT-STAG
PIPELIFE podesni pogon FT-STAG je elektrotermiki podesni pogon za gri-

jaa postrojenja.
Podesni pogon je bez napajanja zatvoren.
Podesni pogon kompatibilan je sa svim uobiajenim krunim grijaim raz-

djeljivaima i ventilima grijaih tijela direktno ili s adapterom.
Direktno se moe koristiti za sve ventile s navojnim prikljukom M30 x 1,5
mm i nominalnom duinom zatvaraa ventila 11,8 mm. (Heimeier)
Aktualno podeenje ventila trajno se prikazuje na prozoru u kuitu.

crveno: ventil je zatvoren
crno: ventil je otvoren
Ovaj ureaj pojednostavljuje kontrolu korektnog naina rada. Ovaj novi
koncept prikaza zahtijeva dodatne dijelove vidljive prema van. Budui da
nema procjepa provoenja, postie se odgovarajue visoka vrsta zatite IP
44.
Podesni pogon se moe montirati u uspravnom, vodoravnom ili viseem

poloaju. Montaa/demontaa je brza i bez upotrebe snage.
Ugraeni varistor titi pogon od visokih napona u opskrbnoj mrei.

Beuman je i ne zahtjeva odravanje.
Tehniki podaci
nominalni napon 230 V AC
max. struja ukljuivanja 0,25 A x 0,5 sec.
trajna snaga 2,5 W
vrijeme otvaranja/zatvaranja ca. 3 min
nominalni hod 3,5 mm
nominalna snaga zatvaranja 140 N
temperatura okoline 0...50 C
prikljuni kabel 2 x 0,75 mm2; duine1 m
pokaziva poloaja vizualni
vrsta zatite vodoravna/okomita IP 44
klasa zatite II
teina ca. 145 g
vijani prsten M30 x 1,5 mm
nomin. duina zatvaraa ventila kompatibilno Heimeier 11,8 mm
44
Regulacijski set za postizanje konstantne vrijed-
nosti FT-FWR/N
Primjena
Regulacijski set za postizanje konstantne vrijednosti IsoTherm koristi se za

odravanje konstantnosti ulazne temperature kod grijanja povrina na
niskim temperaturama. Ulazna temperatura moe se podesiti na regula-
cijskoj stanici za konstantne vrijednosti nestupnjevito izmeu 30C i 50C.
2
+
-
210
IsoTherm se upotrebljava u postrojenjima ije davanje topline s jedne stra-
ne protjee kroz potroae s visokom ulaznom temperaturom (npr. radija-
tori, grijai zraka i sl.), a s druge strane kroz potroae niske ulazne tem-
perature (podna/zidna grijanja). Opskrba dvaju grijaih krugova pritom
protjee zajednikim uzlaznim/vertikalnim cijevima.
80
Regulacijski set za postizanje konstantne vrijednosti moe se montirati
plosnato brtvei na lijevu ili desnu stranu razdjelnika.
L = 216 mm
L1 = 278 mm
Montaa i prikljuak kompaktne regulacijske stanice
Hidraulike prikljuke izvesti prema slijedeem prikazu: hidrauliki prikljuak
Regulacijski set za postizanje konstantne vrijednosti tvorniki se isporuu-

je za montau na razdjelnik grijaeg kruga s lijeve strane. Kako bi stanicu
ugradili s desne strane, samo se mora prespojiti termometar na ventilu
ubrizgavanja.
Ovisno o prostornim odnosima i dimenzijama razdjelnika grijaih krugova
moe biti potrebno, crpku okrenuti u os spajanja vijcima. Kako bi se to okrenuti crpku
postiglo, prvo se moraju otpustiti obje zatvorene matice na crpki, kako bi
se zatim crpka okrenula u potrebnu poziciju. Ponovno pritegnuti vijke, pri-
tom i crpku i vijani dio drati u suprotnom smjeru.
Oprez:
U kombinaciji s regulacijskim setom za postizanje konstantne vrijednosti
razdjelnik treba tako adaptirati da se povrat nalazi dolje!
45
zamijeniti razdjelne grane Kod Pipelife grijaeg razdjelnika se montirana ulazna grana mora zamije-
niti s povratnom granom.
elektrini prikljuak Sve elektrine prikljuke mora izvoditi autorizirani strunjak u skladu s
lokalnim elektro-instalacijskim propisima. Elektrini vodovi ne smiju dodi-
rivati vrue dijelove.
Cirkulacijska crpka i graninik temperature ve su tvorniki spojeni ica -

m a . Kako bi crpka radila samo kada postoji potreba za toplinom, prepo-
ruamo spajanje crpke na sklopnik (logika elektrinog regulacijskog raz-
djeljivaa).
graninik temperature Graninik temperature u sluaju smetnji iskljuuje cirkulacijsku crpku i

tako sprjeava pregrijavanje podnog grijanja. Kako bi izbjegli nepotrebno
ukljuivanje, temperaturu na graniniku treba postaviti za nekoliko stup-
njeva vie od eljene ulazne temperature.
Stavljanje u pogon
Ispiranje regulacijske stanice za konstantne vrijednosti
IsoTherm zatvoriti prema mrei cijevi (kuglastim slavinama iz asortimana

isporuke razdjelnika ili ugraditi zasune). Crpku iskljuiti i na razdjelniku
zatvoriti sve grijae krugove. Prikljuiti vodove za ispiranje i pranjenje na
za to predviena mjesta na razdjelniku. Isprati regulacijsku stanicu.
Oprez: Pranjenje mora uvijek biti otvoreno, jer bi inae veliki pritisak vode
otetio grijae postrojenje.
Ispiranje grijaih krugova
Regulacijski set za konstantne vrijednosti zatvoriti prema razdjelniku.

Iskljuiti crpku i zatvoriti sve grijae krugove na razdjelniku.
Prikljuiti sve ureaje na razdjelniku za ispiranje, punjenje i pranjenje.
Otvoriti grijai krug koji se ispire i isprati, dok potpuno ne izae zrak i sva
oneienja iz kruga.
Vano: Smije se ispirati samo u smjeru protoka grijaih krugova, tj. ulaz
vode mora biti na ulaznom razdjelniku, a istjecanje na povratu!
povratni
polaz
Pranjenje mora uvijek biti otvoreno, jer bi inae veliki pritisak vode ote-
povrat ulaz
tio grijae postrojenje.

volumen
ubrizgavanja
povrat
Pridravati se naputaka za ispiranje iz uputa za montau i pogon.
shema principa FT-FWR/N

Podeavanje ulazne temperature podnog grijanja
Kod potrebe za maksimalnim uinkom (nominalnim uinkom) ulazna tem-

peratura kotla mora biti najmanje 15C via od eljene ulazne temperatu-
re!
46
Ulazna temperatura je tvorniki podeena na 44C. Pokaziva je u toj pozi-
ciji na istoj ravnini s podesnim kotaiem.
Okretanjem podesnog kotaia u plus ili minus smjer odgovarajue se
mijenja i temperatura.
Kotai kljoca pri okretanju. Svaki kljocaj znai promjenu ulazne tem-
perature zadane vrijednosti za 1C.
Smanjenje zadane vrijednosti ulazne temperature:

Okreite podesni kotai u smjeru kazaljke na satu. Ukoliko se pokaziva
uzdie iz kotaia, sniava se zadana temperatura.
Svaki kljocaj u smjeru kazaljke na satu sniava zadanu temperaturu za
1C.
Regulacijsko podruje temperature je u rasponu od 30C do 50C. Podes-
ni kotai moe se meutim dalje okretati prema gore i prema dolje. To
izvan regulacijskog podruja ima za posljedicu samo jo manje promjene
zadane temperature.
Povisivanje zadane vrijednosti ulazne temperature:

Okreite podesni kotai u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Ukoli-
ko se pokaziva uvlai u kotai, povisuje se zadana temperatura.
Svaki kljocaj u smjeru suprotnom od kazaljke na satu povisuje zadanu smanjiti temperaturu
temperaturu za 1C.
Funktionsweise der Kompakt-Regelstation
Ubrizgavajui ventil je koncipiran kao proporcionalni regulator i radi bez

pomone energije. Termostat smjeten direktno u medij u trajnom je kon-
taktu s aktualnom ulaznom temperaturom.
Odstupanja od zadane vrijednosti imaju za neodgodivu posljedicu pro- poveati temperaturu

mjenu hoda ventila, tako da se sukladno tome mijenja i koliina vrue
vode koja se ubrizgava iz kruga kotla.
Ubrizgana koliina vode na ulazu se mijea u cirkulacijsku crpku s povrat-

nom vodom iz razdjelnika i tako odrava ulaznu temperaturu u uskom
temperaturnom podruju konstantnom.
Tehniki podaci
max. dozvoljena radna temperatura 90 C
max. dozvoljeni radni pritisak 10 bar
reg. podruje temperature 3050 C
tvornike postavke temp. 44 C
nominalni toplin. uinak ca. 10 kW
uinak crpke ca. 100 W
armature mesing Ms 58
cijevi mesing Ms 63
opruge nehrajui elik
O-prsteni EPDM
plosnata brtvila AFM 34 bzw. EPDM
dosjedi kuglaste slavine PTFE
47
Proraun i dimenzioniranje
Manualna metoda
U pravilu se kod planiranja grijanja zapoinje s proraunom potrebnog gri-

jaeg optereenja.
Prostorija s postojeom unutarnjom temperaturom zbog graninih povri-
na gubi toplinski uinak prema van. U danima kada je vanjska temperatu-
ra nia, unutarnja se temperatura moe izjednaiti samo uz pomo grija-
nja.
Osnova za planiranje podnog grijanja je izraunavanje grijaeg opteree-

nja za projektirani objekt. Nakon prorauna grijaeg optereenja- primje-
nom NORM M 7500, grijae optereenje zgrada- moe se provesti odre-
ivanje razmaka cijevi. Temeljem veliine povrina koje se griju podnim gri-
janjem moe se izraunati potrebna koliina cijevi u ovisnosti o razmaku
cijevi za pojedine prostorije. Zakljuno, ovisno o broju izraunatih grijaih
krugova, moe se odrediti razdjelnik. Zavretak proraunskog postupka
predstavlja sastavljanje popisa materijala kao temelj za sastavljanje tro-
kovnika.
1. Proraun grijaeg optereenja za zgrade sukladno EN 12831 i

grijae optereenje prilogu H 7500
2. Proienje grijaeg optereenja, grijae optereenje prostorije gri-

grijae optereenje prostorije s jane podnim grijanjem QN,f
podnim grijanjem
Od nominalnog grijaeg optereenja oduzima se udio grijaeg opteree-
nja grijanog poda.
Budui da je kod povrinskog grijanja temperatura povrine poda via od
temperature prostorije, ne moe doi do protoka topline kroz pod. Zbog
toga se mora oduzeti gubitak topline kroz pod;
za planiranje kotla, meutim, treba uzeti u obzir ukupnu potrebu za topli-
nom.
Nadalje, dobitak topline, poput davanje topline kroz strop i ostale toplin-
ske utjecaje (dodatni izvor topline, sunce, mnotvo ljudi, intenzivno osvje-
tljenje itd) treba uzeti u obzir.
specifino optereenje
3. Proraun specifinog optereenja q des
QN,f
qdes =
AFB
qdes = specifino optereenje
QN,f = proieno grijae optereenje
AFB = grijaa povrina poda
srednja grijaa nadtemperatura

4. Izraun srednje grijae nadtemperature DuH
To je logaritmiki odreena srednja razlika izmeu srednjih grijaih tem-
peratura i normirane unutarnje temperature.
uV uR
DuH = [K]
uV ui
ln
uR ui
DuH = srednja grijaa nadtemperatura [K]
uV = srednja grijaa ulazna temperatura [C]
uR = srednja grijaa povratna temperatura [C]
ui = temperatura prostorije [C]
48
5. Odabir sustava postavljanja sustav postavljanja
Sustav REETKASTA KONSTRUKCIJA
Razmaci cijevi: 10, 15, 20, 25, 30 cm
Sustav TACKER:
Razmaci cijevi: 10, 15, 20, 25, 30 cm
Sustav PLOA SA EPOVIMA:
Razmaci cijevi: 7,5, 15, 22,5, 30 cm
6. Izraunavanje razmaka cijevi podnog grijanja uz pomo dijagrama razmak cijevi

optereenja (vidi str. 56) uzimajui u obzir toplinski otpor podne
podloge (vidi tabelu str.8). dijagram optereenja
Pritom se ne smiju prekoraiti krivulje graninih vrijednosti.
Krivulje graninih vrijednosti opisuju granini sluaj, kod kojeg se preko-

granine krivulje
rauje maksimalna temperatura povrine poda koja proizlazi iz vrijedno-
sti dobivene iz fiziolokih razloga (vidi str.4).
Granine vrijednosti za Du0 = 9 K vrijede za boravine prostore i kupaone
(24C).
Granine vrijednosti za Du0 = 15 K vrijede za rubne zone.
Razlika izmeu maksimalne temperature povrine i temperature prostori-
je ne smije prekoraiti graninu vrijednost.
7. Izraun potrebne koliine cijevi i broja grijaih krugova

Pomou odabranog razmaka cijevi moe se izraunati potrebna koliina
cijevi po m iz slijedee tabele:
RA [cm] 7,5 10 15 20 22,5 25 30

potrebna koliina cijevi
lfm/m2 13,33 10 6,67 5 4,44 4 3,33
Mnoenjem ove vrijednosti s povrinom grijae povrine dobiva se duina

grijaih krugova.
Kod ukupne duine grijaih krugova treba uzeti u obzir prikljune vodove
na razdjelnik.
Duina grijaih krugova ne smije prekoraiti 120 m i moe se smanjiti kod
velikih protoka.
8. Odreivanje koliine protoka- trenja u cijevima-gubitka pritiska
HK u grijaim krugovima izraunava se slije-

Potrebna koliina protoka m
deom formulom:
HK =q
des AHK Ro ui uu
m 1++
( ) koliina protoka
4190 s Ru q Ru
1
R0 = +Ru l B + Su
a lu ( a1 = 0,093 m
2
K/W )
Ru = Rl,ins + Rl,Decke + Rl,Putz + Ra,Decke (Ra,Decke = 0,17 m2 K/W)
m HK = koliina protoka grijaeg kruga [kg/s]
qdes = specifino optereenje [W/m2]
AHK = povrina grijaeg kruga [m2]
s = razlika ulazne i povratne temperature [K]
ui = temperatura prostorije [C]
uu = temp. u prostoriji ispod prostorije s podnim grijanjem [C]
Ro = gornji djelomini otpor prolaza topline poda [m2 K/W]
RlB = otpor toplinske provodljivosti podne obloge [m2 K/W]
= Dicke der berdeckung ber dem Rohr [m]
49
lu = toplinska provodljivosti pokriva [W/m K]
Ru = donji djelomini otpor prolaza topline poda [m2 K/W]
Rl,ins = otpor toplinske provodljivosti izolacije [m2 K/W]
Rl,Decke = otpor toplinske provodljivosti deke [m2 K/W]
Rl,Putz = otpor toplinske provodljivosti buke [m2 K/W]
Nakon izrauna koliine protoka u grijaem krugu odreuje se gubitak

zbog trenja u cijevi R uz pomo dijagrama gubitka pritiska (vidi str. 57).
Ukupni gubitak pritiska DpHK grijaeg kruga dobivamo iz:
DpHK = R x l + DpV
gubitak pritiska DpHK = pritiska grijaeg kruga [mbar]
R = gubitak zbog trenja u cijevima po dunom metru [mbar/m]
l = duina cijevi grijaeg kruga [m]
DpV = gubitak pritiska na otvorenom ventilu [mbar]
(vidi dijagram na str. 58)
9. Prilagoavanje grijaih krugova

prilagoavanje pritiska Gubitak pritiska najnepovoljnijeg grijaeg kruga podnog grijanja ne smije
biti vei od 250 mbar.
Grijai krugovi moraju se prilagoditi najnepovoljnijem krugu.
Nakon to je odreen gubitak pritiska za sve krugove, izraunava se naj-
nepovoljniji.
Viak pritiska mora se razgraditi na povratnim vijcima.
Tim gubitkom pritiska povratnih vijaka odreuju se postavke ventila
prema dijagramu na str. 58.
DpRV = DpHKU DpHK
DpRV = gubitak pritiska- povratni vijak
DpHKU = gubitak pritiska- najnepovoljniji grijai krug
DpHK = gubitak pritiska- grijai krug za prilagodbu
10. Izraun koliina

Potrebna koliina cijevi opisana u toki 7.
izraun koliina
Veliinu razdjelnika odrediti prema broju grijaih krugova.
2 kom. prikljunih vijaka
2 kom. vodilica cijevi FT-RFB 18
2 m zatitne cijevi
i po elji
1 kom. termometar-meukomad FT-KV-THERMO.
Potrebna koliina dodataka estrihu FT-DODATAK (10) izraunava se

prema slijedeem:
0,21 kg/m kod 7 cm debljine estriha
0,18 kg/m kod 6 cm debljine estriha
Dodatak zatite od korozije FT-SENTINEL 100 po potrebi ovisno o kon-
centraciji:
1 % u odnosu na sadraj vode itavog grijaeg postrojenja (1 duni
metar PB-R18DS2,0 sadri 0,154 l/m').
Izraun koliine materijala za konstrukciju ovisno o odabiru sustava
polaganja
50
Varijanta reetkaste konstrukcije
Koliina materijala po 1 m grijae povrine poda:
Oznaka Koliina Opis
FT-FOLIE 1,10 m2 pokrivna folija
FT-GITTER 1,05 m2 reetka od elinih ica
FT-RAND16K 1,2 m rubna izolacijska traka
FT-GH100 0,3 kom privrsnice ako je potrebno
FT-CLIP 23 kom/m' montana obujmica prema
cijevi proraunatoj koliini cijevi
Varijanta sustav koluta plus

Oznaka Koliina Opis
FT-ROLLE+ 1,00 m2 topl. izolacija i izo. od buke
koraka
FT-KLBAND 1,00 m ljepljiva traka
FT-RAND16KF 1,2 m rubna izolacijska traka s folijom
FT-TACKNAD 3 kom/m spojne igle
Varijanta kvrasta ploa

Oznaka Koliina Opis
FT-NOPPLA16 1,00 m 2 topl. izolacija ploa sa epovima
FT-RAND16KF 1,2 m rubna izolacijska traka s folijom
Primjer manualnog izrauna:

Podaci:
dnevna soba
temperatura prostorije : 21C
proieno grijae optereenje: 1320 W
grijaa povrina poda: 22,00 m
podna obloga: gotovi parket 15 mm
ulazna temperatura 45C
razlika 8K
gubitak pritiska najnepovoljnijeg grij. kruga: 120 mbar
1. Izraun grijaeg optereenja sukladno NORM EN 12831
2. Izraun normiranog grijaeg optereenja prostorije s podnim grijanjem

normirano grijae optereenje prema podacima 1320 W
3. Izraun specifinog optereenja:

normirano grijae optereenje 1320
qdes = = = 66 W/m2
grijaa povrina poda 20
51
4. izraun srednje nadtemperature
u uR 45 37
DuH = V [K] Du H = = 19,73
uV ui 45 21
C
ln
uR ui 37 21
ln
Izraun otpora topl. provodljivosti podne obloge: vidi tabelu na str. 8

RlB = 0,107 m2K/W
5. Odabir sustava polaganja:

Sustav koluta plus
6. Izraun razmaka cijevi iz dijagrama optereenja na str.56

Gewhlt: RA 15 cm
7. Izraun potrebne koliine cijevi:

Podatak: razdjelnik grijaih krugova udaljen 5 m
grijaa povrina poda x vrijednost iz tabele (str.49) za RA 15 cm=duina

cijevi
20 x 6,67 = 133,4 m
Dobivamo 2 kruga po 66,7 m + 10 m spoja to odgovara

2 kruga po 76,7 m.
8.Odreivanje koliine protoka- trenja u cijevima-gubitka pritiska
HK =q
m
des AHK R u u
( 1++
o i u
4190 s Ru qR ) u
HK = 66
m
10

0,232
( 1++ 21 5
) = 0,025 kg/s
4190 8 1,612 66 1,612
0,045
Ro = 0,093 + 0,107 + = 0,232 m2 K/W
1,4
0,05 0,25 0,02
Ru = + + + 0,17 = 1,612 m2 K/W
0,04 1,5 0,8
S ovom koliinom vode iz dijagrama o gubitku pritiska (str. 57) dobivamo

gubitak trenja u cijevima od
R = 0,42 mbar/m
Gubitak pritiska za ventil iznosi prema dijagramu na str. 58:
DpV = 6 mbar
Gubitak pritiska grijaeg kruga iznosi:
DpHK = 0,42 x 76,7 + 6 = 38,2 mbar
i
9. Izjednaavanje grijaih krugova
DpRV = DpHKU DpHK = 120 38,2 = 81,8 mbar
HK = 90 kg/h = 1,5 kg/min = 0,025 kg/s
m
Iz dijagrama na str. 58 dobiva se postavka ventila za grijai krug od 0,25.
52
DIJAGRAM ISKORISTIVOSTI 18 x 2,0 mm
53
Diagram pada tlaka u cijevi
d18 x 2,0 mm
2,0
1,5
1,2
1,0
0,8
0,1
0,5
0,4
0,3
brzina [m/s]
0,2
0,1
Protok [l/s]
0,01
0,1 1 10
pad tlaka [mbar/m]
54
Diagram pada tlaka na reg. ventilima u razdjelniku
FT-V.. Podeavanje protoka
Mjera protoka
Okretaji
Pad tlaka
Ventil otvoren
Protok
55
Diagram pada tlaka na razdjelniku
FT-V..Ukupni pad tlaka na razdjelniku (polaz+povrat)

Regul. ventili otvoreni
Krugovi
Krug
Pad tlaka
Krugovi
Protok
56
Pipelife HRVATSKA Cijevni sustavi d.o.o.
Zagrebaka 19, 47000 Karlovac
Tel.: +385 (0)47 637 663
Fax: +385 (0)47 637 561
e-mail: pipelife@ka.t-com.hr
http://www.pipelife.hr
Distrubutivno prodajni centri:
PIPELIFE - ZAGREB PIPELIFE - SPLIT

Slavonska avenija 92, 10040 Zagreb Bana Jelaia 32, 21204 Dugopolje
Tel.: +385 (0)1 2056 662 Tel.: +385 (0)21 382 332
Fax: +385 (0)1 2056 717 Fax: +385 (0)21 382 335
e-mail: DDS.Zagreb@pipelife.hr e-mail: ivica.dzeko@pipelife.hr
PIPELIFE - OSIJEK PIPELIFE - PULA

Juna obilaznica bb, 31000 Osijek Valmade 1, 52100 Pula
Tel.: +385 (0)31 271 260 Tel.: +385 (0)52 545 323
Fax: +385 (0)31 271 697 Fax: +385 (0)52 545 324
e-mail: DDS.Osijek@pipelife.hr e-mail: DDS.Pula@pipelife.hr
PIPELIFE - ZADAR PIPELIFE - VIROVITICA

Donja Murvica bb, 23000 Murvica Poduzetnika zona II, 33000 Virovitica
Tel.: +385 (0)23 628 646 Tel.: +385 (0)33 800 200
Fax: +385 (0)23 628 645 Fax: +385 (0)33 800 201
e-mail: DDS.Zadar@pipelife.hr e-mail: DDS.Virovitica@pipelife.hr

Podno Grijanje PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Podno Grijanje PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Tehniki prirunik

Regulator pojedinanih prostorija 36

Regulatorski set za postizanje konstantne vrijednosti 45

PIPELIFE Floortherm podno grijanje upotrebljava se u novogradnji i sta-

Podno grijanje s plastinim cijevima naelno se moe pokretati svim nosio-

Pipelife povrinski geotermiki kolektor

Prednosti podnog grijanja

udobnost ovjek je izloen neprestanoj izmjeni topline sa svojom okolinom. U ljud-

idealno grij. podno grij. radij..grij. (VZ) radij..grij. (OZ)

Konano ne treba previdjeti, da upotrebom podnog grijanja, zbog nedo-

Temperature povrine poda

Odluujui faktor udobnosti je temperatura povrine poda. Gornja i donja

zona boravka max. 29 C

valovitost Daljnji faktor udobnosti je valovitost povrinske temperature poda. Maksi-

Razlikuju se 2 vrste sustava postavljanja:

sustav postavljanja na mokro

PIPELIFE nudi sustave postavljanja na mokro, kao i sustave postavljanja na

Kod sustava postavljanja na mokro grijae cijevi su postavljene potpuno ili

Sustav postavljanja na mokro

Ugradnja kod sustava postavljanja na mokro TIP A u skladu s

Omatanje estrihom dovodi do podupiranja grijae cijevi i time do rastere-

Time se radna temperatura moe malo smanjiti. To vodi do termikog

postavljanje na reetkastu konstrukciju

Sustav polaganja na suho

(Ugradnja kod sustava postavljanja na suho TIP B u skladu s

PIPELIFE Vam nudi sustav polaganja na suho viestrukim pritezanjem. Kod

Kao podna konstrukcija oznaava se dio od betonske deke do gornjeg

Nosiva podloga mora biti dovoljno vrsta i suha, te imati ravnomjernu

1 topl. izolacija, izolacija od

materijali s veom dinamikom krutosti.

Primjer sustava izgradnje poda

negrijani ili periodi- temperatura vanjskog zraka ispod

Stlaivost svih izolacijskih slojeva ne smije iznositi vie od 5 mm.

Na zidove i ostale uzlazee graevinske elemente (npr. okvirima vrata i stu-

Prije nanoenja estriha izolacijski sloj pokrijte najmanje 0,15 mm debelom

Kod nanoenja estriha temperatura estriha i temperatura prostorije ne

Nominalna debljina preko grijaih cijevi (visina prekrivanja) mora iznositi

estrih- aditiv Estrih-aditivi od tvrtke PIPELIFE (FT-ZUSATZ i FT-ZUSATZ 10) testirani su od

Prije polaganja podne obloge potrebno je provjeriti kompatibilnost estri-

Uzmite u obzir da se u stambenim prostorima esto na keramike podne

Tekstilne podne obloge

S postavljanjem tekstilne podne obloge smije se poeti tek, kada izvoa

Kod kombiniranja podnog grijanja i tekstilnih podnih obloga treba se pri-

Tepih u usporedbi s ostalim vrstama obloga ima prilino velik toplinski

Za odavanje topline sloja grijaih cijevi na zrak u prostoriji odgovoran je

Tom nedostatku, meutim, nasuprot stoji jedna prednost.

manje toplinsko strujanje. Valovitost temperature na povrini poda u tom a

Ukoliko se upotrebljava toplinsko-izolacijski tepih, nastaje bolja raspo-

Keramike podne obloge

S postavljanjem keramike podne obloge smije se poeti tek, kada izvoa

U keramike obloge ubrajaju se:

Svaki podni materijal razliito se rastee pri zagrijavanju. U slijedeoj tabe-

Kod ugradnje keramikih obloga upotrebom morta za lijepljenje u tanko-

Mort za lijepljenje treba posjedovati odgovarajui certifikat za upotrebu

S postavljanjem plastine podne obloge smije se poeti tek, kada izvoa

Zavrne obloge od drveta

S postavljanjem drvenih podnih obloga smije se poeti tek, kada izvoa

Estrih bi trebao, mjereno neposredno prije ugradnje, sadravati ostatak

podom moraju biti izgraeni i, ako je predvieno obukani. Montaa pro-

Zadrite dilatacijsku fugu kod postavljanja keramikih podnih obloga uz

U pravilu se vertikalne grijae cijevi i razdjelnik podnog grijanja postavlja-

Montaa razdjelnog ormara

Kod montae razdjelnika u PIPELIFE razdjelni ormar FT-VK.. uvrstite dra-