You are on page 1of 5

Zato krovu ne treba daska ili osb tabla

December 17, 2016 / tenzorisanje

Nepotreban zahvat !

Patosiranje krovita bilo daskom ili poloastim materijali je ulo u modu kako i zato , na to
pitanje retko ko ima odgovor . Uglavnom se svodi na neke nebuloze krov je jai i tako svi
rade . No jedina istina je da to nema veze sa zdravim mozgom . Kod nas je postupak
patosiranja krovita prvi put ozbiljnije primenjeno posle katastrofalnog zemljotresa u Skopju , i
tada je to uglavnom bio sanacioni zahvat .

Najei izgovori

Krov je jai ako je patosiran . ?

Ovo je poprilino netano jer su paralelne veze u trozglobnim sistemima vrlo slabe .A obini
krovovi na kuama su upravo trozglobni sistemi . Vie vrede etiri make nego da je ceo
krov patosiran 2-colovnom daskom . A jakost krova se postie potrebnim presecima krovne
gradje i ostalih konstrukcionih elemenata . Make su inae kosnici kojim se ukuruje krov ,
postavljaju se ukoso do donje ivice rogova da vrha rogova . Od duzine make zavisi kolko e
rogova dohvatiti .

Krovnoj foliji treba podloga . ?

Kako se kod nas vrlo lako sve i svata proglaava za krovnu foliju ovo bi se moglo smatrati
delimino tanim . Ako postavljate raznorazne najlone , terpapire , tetrapak folije , kondor i
slino , onda imate opravdanje da patosirate krov . A to to ni jednom ni drugom nije mesto na
krovu , pa to ba i nije toliko bitno . Dakle namenskoj krovnoj foliji poznatoj po kovanici
paropropusna -vodonepropusna ne treba nikakva podloga . Ove ostale materijale ne vredi ni
komentarisati . Njima nije mesto na krovu

Krov je topliji /hladniji ako ima dasku ili ploasti materijal .

Ovo je toliko zanemarljiv podatak da ga ne vredi ni uzimati u razmatranje . Istina je da se moe


dobiti neto u faznom pomaku ali je teta vea nego korist . Ta pitanja reava pravilno
izvedena termoizolacija .

Jedini razlog za patosiranje krova je olakan rad majstora i naravno dodatna zarada istih na
postavljanju daske ili ploastog materijala .

Zato ne treba patosirati krovove je vrlo lako objasniti , pogotovo ako se radi o stambenim
prostorima . Gledano odozdo , vodena para prolazi u slojeve termoizolacije , a zatim umesto da
ispari kroz namensku krovnu foliju , ona nailazi na patos bilo od daske ili ploastih
materijala . I tu lepo nastaje kondenzacija , zatim vlaga i budj . Natapanje vodom/vlagom
termikih izolatora je najgora stvar koja moe da Vam se desi .

Dakle kae zdrav razum na krov mora paropropusna/vodonepropusna folija a ona e da stoji
na parozaptivnom materijalu , zar ne zvui totalno idijotski ?

Kako se kod nas za patosiranje koristi najgora daska tu je uvek i opasnost od tetnih insekata . A
kod upotrebe ploastih materijalase vrlo esto zbog utede spajanja ne vre na rogu , nego
spojevi vise . Vrlo esto se desi da se svee podaan krov vrlo brzo ubudja , daske pocrne ,
a time samo postaju idealno stanite za tetoine . Sa ve spomenutom pojavom kondezacije ,
vlana i mrana sredina ispod patosiranog krova je katastrofa u najavi . Kamena i staklena vuna
su izuzetno higroskopni materijali , a mogu upiti i do 700 l vode na 10 m2 . I ta voda ostaje
zarobljena jer nema gde da ispari , takdje i daska je higroskopna , a ploasti materijali su samo
vlagootporni i to ne svi .

Pogledajte slike budji patosiranog krova , tavan je predvidjen da se adaptira u stamabeni prostor
.Slike je objavio vlasnik na forumu SSM!
Ipak postoje neke situacije kada je patosiranje krovita neophodno , ali ako se radi daskom tada
se krov patosira sa razmacima od 10 cm izmedju dasaka , a na ploastim materijalima se bue
otvori fi 100 mm . Sa ovakvim postupkom se obezbedjuje isparavnje vodene pare iz
izolacionog sloja u atmosferu . Naravno daska se titi nekim insekticiodom kao i sva gradja .

Kvalitetne folije e izdrati i teinu prosenog oveka ako stane na nju izmedju dva roga , a da
je folija slobodno postavljena .

Novac koji biste uloili u patosiranje krova uloite u termoizolaciju i isplatie vam se
mnogostruko . Kao i pravilno izvedno vetreno krovite , iako se moe izraunati , praktino
reenje je da je visina podletve 1cm na 1m d/m roga , npr ako je rog 5 m, debljina podletve je 5
cm . Podletva obezbedjuje dve stvari , jedna je da se evenutalni prodor vode kroz krov sprovede
do oluka , a druga je da se u letnjim mesecima temperatura sa povrine krova to manje prenese
na termoizolaciju . Kod nas su u vreme letnjih ega temperatura na crepu penje i do 80 stepeni ,
a vetreno krovita spreava da tih 80 stepeni greje termoizolacioni sloj.

Na slikama je vetreno krovite .


Za ovaj put toliko a svako neka radi po svojoj savesti .

Ja sam Vam kazo ta sam imao

You might also like