Professional Documents
Culture Documents
32006R1924
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEE EUROPSKE UNIJE, (3) Ope odredbe o oznaavanju sadrane su u Direktivi
2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 20. oujka
2000. o usklaivanju zakona drava lanica o usklai
vanju zakonodavstava drava lanica o oznaivanju,
uzimajui u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a prezentiranju i oglaavanju hrane (3). Direktiva
posebno njegov lanak 95., 2000/13/EZ openito zabranjuje koritenje informacija
koje bi mogle zavarati kupca ili hrani pripisati ljekovita
svojstva. Ova bi Uredba trebala dopuniti ta opa naela iz
Direktive 2000/13/EZ te utvrditi posebne odredbe o
uporabi prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji koje se
uzimajui u obzir prijedlog Komisije, navode na hrani koja se u tom stanju mora isporuiti
potroau.
(2) Razlike meu nacionalnim odredbama o takvim (6) Nekorisne prehrambene tvrdnje nisu obuhvaene podru
tvrdnjama mogu onemoguiti slobodno kretanje hrane jem primjene ove Uredbe, budui da bi drave lanice
te tako stvoriti nejednake uvjete trinog natjecanja. koje namjeravaju uvesti nacionalne planove u pogledu
One tako imaju izravni uinak na funkcioniranje unutar nekorisnih prehrambenih tvrdnji trebale o takvim plano
njega trita. Stoga je neophodno usvojiti pravila Zajed vima obavijestiti Komisiju i ostale drave lanice u skladu
nice o uporabi prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji koje s Direktivom 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijea od
se navode na hrani. 22. lipnja 1998. o utvrivanju postupaka osiguravanja
informacija u podruju tehnikih normi i propisa te u
podruju pravila o uslugama informacijskog drutva (4).
(1) SL C 110, 30.4.2004., str. 18.
(2) Miljenje Europskog parlamenta od 26. svibnja 2005. (SL C 117 E,
18.5.2006., str. 187.), Zajedniko stajalite Vijea od 8. prosinca (3) SL L 109, 6.5.2000., str. 29. Direktiva kako je zadnje izmijenjena
2005. (SL C 80 E, 4.4.2006., str. 43) i Stajalite Europskog parla Direktivom 2003/89/EZ (SL L 308, 25.11.2003., str. 15.).
menta od 16. svibnja 2006. (jo nije objavljeno u Slubenom listu). (4) SL L 204, 21.7.1998., str. 37. Direktiva kako je zadnje izmijenjena
Odluka Vijea od 12. listopada 2006. Aktom o pristupanju iz 2003.
15/Sv. 7 HR Slubeni list Europske unije 173
(7) Na meunarodnoj je razini Codex Alimentarius 1991. (11) Cilj primjene prehrambenih profila kao kriterija bilo bi
usvojio Ope smjernice o zahtjevima, a 1997. i Smjernice izbjegavanje situacije u kojoj prehrambene ili zdravstvene
o uporabi prehrambenih tvrdnji. Izmjene potonjih Smjer tvrdnje prikrivaju opi prehrambeni status prehrambenog
nica usvojila je 2004. Komisija Codexa Alimentariusa. Te proizvoda, to bi moglo dovesti potroae u zabludu kod
izmjene vezane su za uvrtavanje zdravstvenih tvrdnji u donoenja zdravog odabira u kontekstu uravnoteenog
Smjernice iz 1997. Duna panja poklonjena je i defini naina prehrane. Iskljuivi cilj prehrambenih profila u
cijama i uvjetima utvrenima u Smjernicama Codexa. skladu s ovom Uredbom mora biti ureivanje okolnosti
u kojima se takve tvrdnje mogu postavljati. One bi se
trebale temeljiti na opeprihvaenim znanstvenim doka
zima bitnima za odnos izmeu naina prehrane i zdrav
lja. Meutim, ti bi profili takoer trebali omoguiti i
inovaciju proizvoda te bi u obzir trebali uzeti i varijabil
(8) Mogunost koritenja tvrdnje s niskim udjelom masti za nost prehrambenih navika i tradicija, kao i injenicu da
mazive masti predviena Uredbom Vijea (EZ) pojedini proizvodi mogu odigrati vrlo vanu ulogu u
br. 2991/94 od 5. prosinca 1994. o utvrivanju stan kontekstu opeg naina prehrane.
darda za mazive masti (1), trebalo bi to je mogue
prije prilagoditi odredbama ove Uredbe. U meuvremenu
se Uredba (EZ) br. 2991/94 primjenjuje na sve proizvode
koje ona obuhvaa.
(15) Kako bi se osiguralo da su navedene tvrdnje istinite, mogla imati na prehrambene navike i opi unos hranjivih
neophodno je da tvar koja je predmet takve tvrdnje tvari, potroaima bi trebalo omoguiti procjenu njezine
bude prisutna u gotovom proizvodu u dostatnim kolii globalne prehrambene kvalitete. Stoga oznaivanje
nama ili da ta tvar bude prisutna u primjereno prehrambenim tvrdnjama trebalo bi biti obvezno i
smanjenim koliinama kako bi imala prehrambeni ili trebalo bi se primjenjivati na svu hranu koja na sebi
fizioloki uinak kakav se tvrdi da posjeduje. Ta bi tvar nosi zdravstvene tvrdnje.
takoer trebala biti dostupna tijelu za koritenje. Osim
toga, kada je to primjereno, znaajna koliina tvari koja
ima prehrambeni ili fizioloki uinak, kakav se tvrdi da
ima, trebala bi biti prisutna u onoj koliini hrane za koju
je razumno oekivati da se moe konzumirati. (20) Ope odredbe o oznaivanju prehrambenim tvrdnjama
sadrane su u Direktivi Vijea 90/496/EEZ od 24. rujna
1990. o navoenju hranjive vrijednosti hrane (2). U
skladu s tom Direktivom, oznaivanje prehrambenim
(16) Vano je da tvrdnje koje se navode na hrani moe razu tvrdnjama trebalo bi biti obvezno kada se prehrambena
mjeti i potroa te je primjereno zatititi sve potroae od tvrdnja pojavljuje na oznakama, pri prikazivanju ili ogla
zavaravajuih tvrdnji. Meutim, od stupanja na snagu avanju, s iznimkom generikog oglaavanja. Pri uporabi
Direktive Vijea 84/450/EEZ od 10. rujna 1984. o zava prehrambene tvrdnje za eere, zasiene kiseline, vlakna
ravajuem i komparativnom oglaavanju (1), Sud EZ-a ili natrij, navedena informacija trebala bi biti ona iz
smatra da je za donoenje presuda u predmetima ogla Skupine 2. kako je odreeno u lanku 4. stavku 1. Direk
avanja neophodno ispitati uinak na idealnog, tipinog tive 90/496/EEZ. S ciljem ostvarivanja visoke razine
potroaa. U skladu s naelom proporcionalnosti te s zatite potroaa, ta bi se obveza pruanja informacija
ciljem omoguavanja uinkovite primjene mjera zatite iz Skupine 2. trebala primjenjivati mutatis mutandis kad
sadranih u ovoj Uredbi, ova Uredba kao referentnu god se navede zdravstvena tvrdnja, s iznimkom generi
vrijednost uzima prosjenog potroaa, koji je relativno kog oglaavanja.
dobro obavijeten te relativno pozoran i promiljen,
uzimajui u obzir i socijalne, kulturne i lingvistike
imbenike, onako kako ih tumai Sud, ali propisuje i
odredbe za spreavanje iskoritavanja onih potroaa
ije ih znaajke ine posebno ranjivima na zavaravajue (21) Takoer bi se trebao izraditi popis dozvoljenih prehram
tvrdnje. Kada je takva tvrdnja usmjerena na tono odre benih tvrdnji i njihovih specifinih uvjeta uporabe na
enu skupinu potroaa, kao to su primjerice djeca, temelju uvjeta za uporabu takvih tvrdnji koji su usugla
poeljno je da se uinak takve tvrdnje procijeni iz eni na dravnoj i meunarodnoj razini i propisani zako
perspektive prosjenog lana te skupine. Test za nodavstvom Zajednice. Svaka tvrdnja za koju se smatra
prosjenog potroaa nije statistiki test. Nacionalni da za potroae ima isto znaenje kao i prehrambene
sudovi i nacionalna tijela morat e primijeniti vlastite tvrdnje uvrtene u gore navedeni popis trebala bi ispu
sposobnosti prosuivanja, uzimajui u obzir sudsku njavati iste uvjete uporabe navedene u tome popisu.
praksu Suda, kako bi odredili tipinu reakciju prosjenog Primjerice, tvrdnje koje se odnose na dodavanje vitamina
potroaa u svakom pojedinom sluaju. i minerala kao to su s , dodan ili obogaen
trebale bi ispunjavati uvjete utvrene za tvrdnju izvor
. Taj bi popis trebalo redovito aurirati s ciljem
uzimanja u obzir znanstvenog i tehnolokog razvoja.
(17) Znanstveni dokazi trebali bi biti glavni aspekt koji se Nadalje, za usporedive tvrdnje neophodno je da se proiz
uzima u obzir pri uporabi prehrambenih i zdravstvenih vodi koji se usporeuju vrlo jasno odrede krajnjem
tvrdnji, a gospodarski bi ih subjekti iz prehrambene indu potroau.
strije isto trebali opravdati. Takva bi tvrdnja trebala biti
znanstveno dokazana uzimajui u obzir sveukupnost
dostupnih znanstvenih podataka te odvagivanjem posto
jeih dokaza.
(22) Uvjetima za tvrdnje poput bez laktoze ili bez glutena
upuene skupini potroaa s vrlo specifinim poremea
jima trebala bi se baviti Direktiva Vijea 89/398/EEZ od
(18) Prehrambena ili zdravstvena tvrdnja ne bi trebala posto 3. svibnja 1989. o usklaivanju zakonodavstava drava
jati ako nije u skladu s opeprihvaenim prehrambenim i lanica o hrani za posebne prehrambene potrebe (3).
zdravstvenim naelima ili ako potie ili tolerira pretjeranu Povrh toga, ta Direktiva daje i mogunost da prehram
konzumaciju bilo koje hrane ili ako omalovaava dobre beni proizvodi namijenjeni normalnoj prehrani mogu
prehrambene navike. navoditi prikladnost uporabe od strane takvih skupina
potroaa ako ispunjavaju uvjete za takvu tvrdnju. Sve
dok se uvjeti za takve tvrdnje ne utvrde na razini Zajed
nice, drave lanice mogu zadrati postojee ili donijeti
(19) Uzimajui u obzir pozitivnu predodbu kakva se pripi nove odgovarajue nacionalne mjere.
suje hrani koja na sebi nosi takve prehrambene i zdrav
stvene tvrdnje te potencijalni utjecaj koji bi takva hrana
(2) SL L 276, 6.10.1990., str. 40. Direktiva kako je zadnje izmijenjena
Direktivom Komisije 2003/120/EZ (SL L 333, 20.12.2003., str. 51.).
(1) SL L 250, 19.9.1984., str. 17. Direktiva kako je zadnje izmijenjena (3) SL L 186, 30.6.1989., str. 27. Direktiva kako je zadnje izmijenjena
Direktivom 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijea (SL L 149, Uredbom (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijea
11.6.2005., str. 22.). (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).
15/Sv. 7 HR Slubeni list Europske unije 175
(23) Zdravstvene tvrdnje trebalo bi odobriti za uporabu u odabira zdravog naina prehrane, u obzir bi trebalo uzeti
Zajednici tek nakon znanstvene procjene najveeg i formulaciju i predstavljanje takvih zdravstvenih tvrdnji u
mogueg standarda. S ciljem osiguravanja usklaene miljenju Europske agencije za sigurnost hrane te u
znanstvene procjene takvih tvrdnji, Europska agencija naknadnim autorizacijskim postupcima.
za sigurnost hrane trebala bi provesti takve procjene.
Svakom podnositelju zahtjeva trebalo bi omoguiti
pristup njegovom dosjeu s ciljem provjere statusa
(30) U nekim sluajevima, sama znanstvena procjena rizika ne
postupka.
moe pruiti sve informacije na kojima bi se trebala
temeljiti odluka upravljanja rizikom. Stoga bi u obzir
trebalo uzeti i druge legitimne imbenike relevantne za
(24) Postoji velik broj imbenika, osim onih koji se odnose na predmet razmatranja.
ishranu, koji mogu utjecati na psiholoke i bihevioralne
funkcije. Stoga je komunikacija o tim funkcijama vrlo
sloena te je vrlo teko prenijeti sveobuhvatnu, istinitu
i sadrajnu poruku u okviru vrlo kratke tvrdnje kakva se (31) Radi transparentnosti te radi izbjegavanja viestrukih
smije uporabiti u oznaavanju i oglaavanju hrane. Stoga zahtjeva u pogledu tvrdnji koje su ve procijenjene,
je primjereno traiti znanstvene dokaze za psiholoke i Komisija bi trebala uspostaviti i aurirati javni registar
bihevioralne tvrdnje. koji bi sadravao popis takvih tvrdnji.
(25) U svjetlu Direktive Komisije 96/8/EZ od 26. veljae (32) S ciljem poticanja istraivanja i razvoja u okviru poljo
1996. o hrani namijenjenoj uporabi u redukcijskim dije privredno-prehrambene industrije primjereno je zatititi
tama s niskim unosom energije (1) kojom se u oznaiva ulaganja inovatora u prikupljanju informacija i podataka
nju, prezentiranju i oglaavanju proizvoda obuhvaenih koji podravaju primjenu na temelju ove Uredbe. Meu
tom Direktivom zabranjuje svako upuivanje na stopu ili tim, takva bi zatita trebala biti vremenski ograniena
koliinu gubitka tjelesne teine koja bi mogla nastati kao radi izbjegavanja nepotrebnih ponavljanja i pokusa te s
posljedica uporabe takve hrane, smatra se primjerenim ciljem olakavanja pristupa tim tvrdnjama malim i
takvo ogranienje proiriti na svu hranu. srednjim poduzeima (SME), koja rijetko kada imaju
dovoljno financijskih kapaciteta za provoenje istrai
vake djelatnosti.
(26) Zdravstvene tvrdnje osim onih koje se odnose na
smanjenje rizika od bolesti i na razvoj i zdravlje djece i
koje su utemeljene na opeprihvaenim znanstvenim (33) Mala i srednja poduzea predstavljaju vanu dodanu
dokazima trebale bi podlijegati drugaijoj vrsti procjene vrijednost prehrambenoj industriji Europske unije u
i odobravanja. Stoga je neophodno na razini Zajednice smislu kvalitete i ouvanja razliitih prehrambenih
donijeti popis takvih dozvoljenih tvrdnji nakon savjeto navika. S ciljem olakavanja provedbe ove Uredbe,
vanja s Europskom agencijom za sigurnost hrane. Nada Europsko tijelo za sigurnost hrane trebalo bi pravodobno
lje, s ciljem poticanja inovacija, zdravstvene tvrdnje dostupnima uiniti odgovarajue tehnike smjernice i
utemeljene na znanstvenim dokazima razvijenima u alate, posebno malim i srednjim poduzeima.
posljednje vrijeme trebale bi podlijegati ubrzanom
nainu odobravanja.
(37) Trebalo bi donijeti mjere potrebne za provedbu ove koja e ga bez odgode proslijediti Komisiji. Komisija donosi i
Uredbe u skladu s Direktivom Vijea 1999/468/EZ od objavljuje pravila za subjekte u poslovanju s hranom prema
28. lipnja 1999. o utvrivanju postupaka za izvravanje kojima se podnosi takav zahtjev s ciljem osiguravanja da se
provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (1), zahtjev rjeava transparentno i u razumnom vremenskom roku.
1. Ovom se Uredbom usklauju odredbe utvrene zakonom (c) Direktivu Vijea 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kakvoi
ili drugim propisima u dravama lanicama koje se odnose na vode namijenjene prehrani ljudi (3);
prehrambene i zdravstvene tvrdnje u svrhu osiguravanja uin
kovitog funkcioniranja unutarnjega trita uz istodobno (d) Direktivu 2002/46/EZ.
pruanje visoke razine zatite potroaa.
lanak 2.
2. Ova se Uredba primjenjuje na prehrambene i zdravstvene
Definicije
tvrdnje u komercijalnoj komunikaciji, bilo u oznaavanju, bilo u
prezentiranju, bilo u oglaavanju hrane koja se u tome stanju
treba isporuiti krajnjem potroau. 1. Za potrebe ove Uredbe:
2. hranjiva tvar znai bjelanevine, ugljikohidrati, masti, (c) poticati niti tolerirati pretjeranu konzumaciju odreene
vlakna, natrij, vitamini i minerali navedeni u Prilogu Direktivi hrane;
90/496/EEZ te tvari koje pripadaju ili su komponente jedne
od tih kategorija;
(d) izjavljivati, sugerirati ili naznaivati da uravnoteen i
raznovrstan nain prehrane ne moe pruiti odgovarajue
3. ostale tvari znai sve tvari osim hranjivih tvari koje imaju koliine hranjivih tvari openito. Odstupanja u sluaju
prehrambeni ili fizioloki uinak; hranjivih tvari iju dovoljnu koliinu ne moe pruiti
uravnoteen i raznovrstan nain prehrane, ukljuujui i
4. prehrambena tvrdnja znai svaka tvrdnja kojom se izjav uvjete njihove primjene, mogu se donijeti u skladu s
ljuje, sugerira ili naznauje da ta hrana ima odreena blagot postupkom iz lanka 25. stavka 2., uzimajui u obzir
vorna prehrambena svojstva zahvaljujui: posebne uvjete prisutne u dravama lanicama;
(b) hranjivim tvarima ili ostalim tvarima koje ona: Uvjeti za uporabu prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji
6. tvrdnja o smanjenom riziku od neke bolesti znai svaka (a) koliine odreenih hranjivih tvari i ostalih tvari sadranih u
zdravstvena tvrdnja kojom se izjavljuje, sugerira ili naznauje hrani, kao to su masti, zasiene masne kiseline, transmasne
da konzumacija odreene kategorije hrane, odreene hrane kiseline, eeri i sol/natrij;
ili jedne od njezinih sastavnica znaajno smanjuje faktor
rizika u razvijanju neke bolesti ljudi;
(b) ulogu i vanost hrane (ili kategorija hrane) te njihov
7. Agencija znai Europska agencija za sigurnost hrane, doprinos nainu prehrane stanovnitva openito ili, ako je
utemeljena Uredbom (EZ) br. 178/2002. to primjereno, odreenih rizinih skupina, ukljuujui i
djecu;
POGLAVLJE II.
(c) ukupan prehrambeni sastav hrane te prisutnost hranjivih
OPA NAELA tvari koje su znanstveno prepoznate kao tvari koje imaju
utjecaja na zdravlje.
lanak 3.
Prehrambeni profili temelje se na znanstvenim spoznajama o
tipovima prehrane i nutricionizmu te njihovoj vezi sa zdravljem.
Opa naela za sve tvrdnje
Prehrambene i zdravstvene tvrdnje mogu se koristiti u oznai Prilikom utvrivanja prehrambenih profila, Komisija od Agen
vanju, prezentiranju i oglaavanju hrane stavljene na trite u cije zahtijeva da joj u roku od 12 mjeseci dostavi odgovarajue
Zajednici samo ako zadovoljavaju odredbe ove Uredbe. znanstveno miljenje, s posebnim naglaskom na:
Ne dovodei u pitanje direktive 2000/13/EZ i 84/450/EEZ, i. pitanje treba li te profile utvrditi za hranu openito i/ili za
uporaba prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji ne smije: odreene kategorije hrane;
iv. pristup izraunu profil; te tvari za koje je tvrdnja stavljena ima blagotvoran prehram
beni ili fizioloki uinak ustanovljen opeprihvaenim znan
stvenim dokazima;
v. izvedivost i ispitivanje predloenog sustava.
Prilikom utvrivanja prehrambenih profila, Komisija provodi (b) hranjiva tvar ili ostale tvari za koje je tvrdnja stavljena:
konzultacije sa zainteresiranim stranama, posebno s gospodar
skim subjektima u poslovanju s hranom i skupinama potroaa.
i. sadrane su u konanom proizvodu u znaajnoj koliini
kako je odreeno zakonodavstvom Zajednice ili, u
Prehrambeni profili i uvjeti za njihovu uporabu auriraju se
sluaju kada takva pravila ne postoje, u koliini koja e
kako bi u obzir uzeli relevantan znanstveni razvoj u skladu s
imati prehrambeni ili fizioloki uinak kakav se tvrdi da
postupkom iz lanka 25. stavka 2., kao i nakon provedenih
je ustanovljen opeprihvaenim znanstvenim dokazima;
konzultacija sa zainteresiranim stranama, posebno sa subjektima
ili
u poslovanju s hranom i skupinama potroaa.
2. Odstupajui od stavka 1., prehrambene tvrdnje: ii. nisu prisutne ili su prisutne u smanjenoj koliini koja e
imati prehrambeni ili fizioloki uinak za kakav se tvrdi
(a) koje se odnose na smanjenje masti, zasienih masnih kise da je ustanovljen opeprihvaenim znanstvenim doka
lina, transmasnih kiselina, eera i soli/natrija dozvoljavaju zima;
se bez upuivanja na profil za specifine hranjive tvari za
koje se ta tvrdnja stavlja, pod uvjetom da udovoljavaju
(c) gdje je to primjenjivo, hranjiva tvar ili ostale tvari za koje je
uvjetima utvrenima u ovoj Uredbi;
tvrdnja stavljena proizvodi se u obliku koji tijelo moe
iskoristiti;
(b) dozvoljavaju se kada jedna hranjiva tvar premauje navode
na prehrambenom profilu, pod uvjetom da se izjava o toj
specifinoj hranjivoj tvari javlja vrlo blizu, na istoj strani i (d) koliina proizvoda za koju se razumno moe oekivati da se
podjednako istaknuta kao i sama tvrdnja. Ta izjava glasi: moe konzumirati prua znaajnu koliinu hranjive tvari ili
Visok udio [ (*)]. ostalih tvari na koje se tvrdnja odnosi, kao to je to defini
rano u zakonodavstvu Zajednice ili, u sluaju kada ne
3. Napici koji sadre vie od 1,2 % volumnog udjela alkohola postoje takva pravila, znaajnu koliinu koja e imati
na sebi nemaju zdravstvene tvrdnje. prehrambeni ili fizioloki uinak za kakav se tvrdi da je
ustanovljen opeprihvaenim znanstvenim dokazima;
2. Poredbenim prehrambenim tvrdnjama usporeuje se (b) tvrdnje koje upuuju na stopu ili na koliinu gubitka
sastav predmetnog prehrambenog proizvoda s itavim tjelesne teine;
rasponom prehrambenih proizvoda iz iste te kategorije koji (c) tvrdnje koje upuuju na preporuke pojedinanih lijenika ili
nemaju sastav koji bi im dopustio da na sebi nose takvu zdravstvenih profesionalaca i drugih udruenja koja nisu
tvrdnju, ukljuujui i hranu drugih robnih marki. navedena u lanku 11.
180 HR Slubeni list Europske unije 15/Sv. 7
koje su navedene na popisu predvienom stavkom 3. mogu se 2. Taj se zahtjev dostavlja nadlenom dravnom tijelu drave
stavljati, a da pritom ne moraju podlijegati postupcima utvr lanice.
enim lancima 15. do 19., ako:
(a) Nadleno dravno tijelo:
i. se temelje na opeprihvaenim znanstvenim dokazima; i
i. potvruje primitak zahtjeva u pisanom obliku u roku od
ii. ih prosjeni potroa dobro razumije. 14 dana od njegovog primitka. U potvrdi se navodi
datum primitka zahtjeva;
Tvrdnje o smanjenju rizika od neke bolesti i tvrdnje koje (c) preslik studija, ukljuujui, ako postoje, neovisne studije koje
se odnose na razvoj i zdravlje djece su revidirali strunjaci, koje su provedene u vezi s tom
zdravstvenom tvrdnjom i sav ostali materijal koji je
dostupan s ciljem pokazivanja da je ta zdravstvena tvrdnja
1. Neovisno o lanku 2. stavku 1. toku (b) Direktive
u skladu s kriterijima predvienima ovom Uredbom;
2000/13/EZ, tvrdnje o smanjenju rizika od neke bolesti i
tvrdnje koje se odnose na razvoj i zdravlje djece mogu se stav
ljati onda kada je u skladu s postupkom utvrenim u lancima (d) kada je to primjereno, naznaku informacija koje se trebaju
15., 16., 17. i 19. ove Uredbe odobreno njihovo uvrtenje na smatrati vlasnikima, zajedno s provjerljivim obrazloenjem;
15/Sv. 7 HR Slubeni list Europske unije 181
(e) preslik ostalih znanstvenih studija relevantnih za tu zdrav 5. Agencija svoje miljenje prosljeuje Komisiji, dravama
stvenu tvrdnju; lanicama i podnositelju zahtjeva, ukljuujui i izvjee u
kojem se opisuje njegova procjena te zdravstvene tvrdnje te u
(f) prijedlog formulacije te zdravstvene tvrdnje za koju se trai kojem se navode razlozi za takvo miljenje, kao i podaci na
odobrenje, ukljuujui, ovisno o sluaju, i osobite uvjete za kojima se to miljenje temelji.
uporabu;
6. U skladu s lankom 38. stavkom 1. Uredbe (EZ)
(g) saetak zahtjeva. br. 178/2002, Agencija objavljuje svoje miljenje.
4. Nakon savjetovanja s Agencijom, Komisija, u skladu s Podnositelj zahtjeva ili lanovi javnosti mogu podnijeti
postupkom iz lanka 25. stavka 2., utvruje provedbena primjedbe Komisiji u roku od 30 dana od objave miljenja.
pravila za primjenu ovog lanka, ukljuujui i pravila za
pripremu i predstavljanje zahtjeva.
lanak 17.
1. Prilikom davanja svog miljenja, Agencija potuje 2. Svi nacrti odluke o izmjeni popisa dozvoljenih zdrav
vremenski rok od pet mjeseci od dana primitka valjanog stvenih tvrdnji obuhvaaju posebnosti iz lanka 16. stavka 4.
zahtjeva. Kad god Agencija od podnositelja zahtjeva zatrai
dodatne informacije na nain predvien stavkom 2., taj se
vremenski rok produljuje za najvie dva mjeseca od dana 3. Konana odluka o zahtjevu donosi se u skladu s
primitka traenih informacija koje podnosi podnositelj zahtjeva. postupkom iz lanka 25. stavka 2.
2. Agencija ili nadleno dravno tijelo putem Agencije mogu, 4. Komisija bez odgode obavjeuje podnositelja zahtjeva o
kada je to primjereno, od podnositelja zahtjeva zatraiti podno donesenoj odluci i objavljuje pojedinosti te odluke u Slubenom
enje posebnosti zajedno sa zahtjevom u okviru navedenog listu Europske unije.
vremenskog roka.
5. Zdravstvene tvrdnje navedene u popisima predvienima
3. S ciljem pripremanja svog miljenja, Agencija potvruje: lancima 13. i 14. mogu, u skladu s uvjetima koji se na
njima primjenjuju, koristiti svi subjekti u poslovanju s hranom
(a) da je ta zdravstvena tvrdnja potkrijepljena znanstvenim ako njihova uporaba nije ograniena u skladu s odredbama
dokazima; lanka 21.
(b) da je formulacija te zdravstvene tvrdnje u skladu s kriteri 6. Odobrenje ne umanjuje opu graansku i kaznenu odgo
jima utvrenim u ovoj Uredbi. vornost bilo kojeg subjekta u poslovanju s hranom u pogledu
predmetne hrane.
4. U sluaju da miljenje ide u prilog odobravanju te zdrav
stvene tvrdnje, to miljenje obuhvaa i sljedee posebne poda lanak 18.
tke:
Tvrdnje iz lanka 13. stavka 5.
(a) ime i adresu podnositelja zahtjeva;
1. Subjekti u poslovanju s hranom koji namjeravaju koristiti
(b) hranjivu tvar ili ostale tvari ili hranu ili kategoriju te hrane u zdravstvenu tvrdnju koja nije obuhvaena popisom predvienim
pogledu koje se treba staviti zdravstvena tvrdnja te njihova u lanku 13. stavku 3. mogu podnijeti zahtjev za uvrtavanjem
posebna svojstva; te tvrdnje na taj popis.
(c) prijedlog formulacije te zdravstvene tvrdnje, ukljuujui u 2. Zahtjev za takvim uvrtavanjem podnosi se nadlenom
svakome pojedinome sluaju i specifine uvjete za uporabu; dravnom tijelu drave lanice koje potvruje primitak tog
zahtjeva u pisanom obliku u roku od 14 dana od njegovog
(d) gdje je primjenjivo, uvjete ili ogranienja uporabe te hrane primitka. U toj potvrdi tijelo navodi datum primitka zahtjeva.
i/ili dodatnu izjavu ili upozorenje koji bi trebali popratiti tu Zahtjev obuhvaa sve podatke predviene u lanku 15. stavku
zdravstvenu tvrdnju na oznaci i u oglaavanju. 3., kao i razloge njegovog podnoenja.
182 HR Slubeni list Europske unije 15/Sv. 7
1. Komisija utvruje i odrava registar Zajednice s prehram (c) ta zdravstvena tvrdnja nije nikako mogla biti odobrena bez
benim i zdravstvenim tvrdnjama koje se navode na hrani, dalje dostavljanja vlasnikih podataka od strane prethodnog
u tekstu Registar. podnositelja zahtjeva.
15/Sv. 7 HR Slubeni list Europske unije 183
2. Prije isteka petogodinjeg razdoblja navedenog u stavku 1., 2. U skladu s postupkom iz lanka 25. stavka 2. donosi se
ni jedan se naknadni podnositelj zahtjeva nema pravo pozivati odluka, kada je to primjereno, nakon dobivanja miljenja Agen
na podatke koje je prethodni podnositelj zahtjeva oznaio cije.
vlasnikima, osim ako i sve dok Komisija ne donese odluku o
tome bi li se ta tvrdnja mogla uvrstiti ili je li mogla biti uvrtena
Komisija moe pokrenuti taj postupak na vlastitu inicijativu.
na popis predvien lankom 14., ili, kada je to primjereno,
lankom 13. bez dostavljanja podataka koje je prethodni
podnositelj zahtjeva oznaio vlasnikima. 3. Drava lanica iz stavka 1. moe odravati tu suspenziju
sve dok se ju ne obavijesti o odluci iz stavka 2.
Ne dovodei u pitanje Ugovor, posebno njegove lanke 28. i 1. Komisiji pomo prua Odbor.
30., drave lanice ne smiju ograniavati niti zabraniti trgovinu
niti oglaavanje hrane koja je u skladu s ovom Uredbom
primjenom neusklaenih nacionalnih odredaba kojima se 2. Kod upuivanja na ovaj stavak primjenjuju se lanci 5. i 7.
ureuju tvrdnje koje se stavljaju na odreenu hranu ili na Odluke 1999/468/EZ uzimajui u obzir odredbe njezinoga
hranu openito. lanka 8.
2. Komisija se savjetuje sa Stalnim odborom za prehrambeni Radi olakavanja uinkovitog praenja hrane koja na sebi nosi
lanac i zdravlje ivotinja utemeljenim lankom 58. stavkom 1. prehrambene ili zdravstvene tvrdnje, drave lanice mogu od
Uredbe (EZ) br. 178/2002 (dalje u tekstu Odbor), ako takvo proizvoaa ili osobe koja takvu hranu stavi na trite na
savjetovanje smatra korisnim ili ako ga drava lanica zatrai te njihovom dravnom podruju zatraiti da o tom stavljanju na
daje svoje miljenje o predvienim mjerama. trite obavijesti nadleno tijelo prosljeivanjem uzorka oznake
kakva se koristi za odreeni proizvod tome tijelu.
Ako je miljenje Komisije negativno, ona odreuje u skladu s Komisija Europskom parlamentu i Vijeu najkasnije do 19. sije
postupkom iz lanka 25. stavka 2. i prije isteka razdoblja iz nja 2013. dostavlja izvjee o primjeni ove Uredbe, posebno o
prvog podstavka ovog stavka mogu li se predviene mjere evoluciji trita prehrambenih proizvoda u vezi s kojime se i
provesti. Komisija moe zahtijevati odreene izmjene pred stavljaju prehrambene ili zdravstvene tvrdnje te o razumijevanju
vienih mjera. tih tvrdnji od strane potroaa, zajedno s prijedlogom izmjena
ako je to potrebno. To izvjee takoer obuhvaa i evaluaciju
utjecaja ove Uredbe na odabir naina prehrane te potencijalnog
lanak 24. utjecaja na pretilost i ostale bolesti.
2. Proizvodi koji nose igove ili zatiena imena koji su 6. Zdravstvene tvrdnje osim onih iz lanka 13. stavka 1.
postojali i prije 1. sijenja 2005., a koji nisu usklaeni s toke (a) i lanka 14. koje su se koristile u skladu s nacionalnim
ovom Uredbom, mogu se nastaviti stavljati na trite sve do odredbama prije datuma stupanja ove Uredbe na snagu podli
19. sijenja 2022., nakon ega poinje primjena odredbi ove jeu sljedeem:
Uredbe.
(a) zdravstvene tvrdnje koje su bile predmet ocjenjivanja i
3. Prehrambene tvrdnje koje su se u nekoj dravi lanici odobrenja u nekoj dravi lanici odobravaju se na sljedei
koristile prije 1. sijenja 2006. sukladno nacionalnim odred nain:
bama koje se na njih primjenjuju, a koje nisu uvrtene u
Prilog, mogu se nastaviti koristiti sve do 19. sijenja 2010., i. drave lanice dostavljaju Komisiji najkasnije do 31. sije
na odgovornost subjekata u poslovanju s hranom i ne dovodei nja 2008. takve tvrdnje, zajedno s izvjeem u kojem se
u pitanje donoenje zatitnih mjera iz lanka 24. ocjenjuju znanstveni podaci koji podupiru tu tvrdnju;
4. Prehrambene tvrdnje u obliku slikovnih, grafikih ili
ii. nakon konzultiranja Agencije Komisija donosi, u skladu s
simbolikih prikaza u skladu s opim naelima ove Uredbe
postupkom iz lanka 25. stavka 2. Odluku o zdrav
koje nisu uvrtene u Prilog i koje se koriste u skladu sa speci
stvenim tvrdnjama odobrenima na taj nain.
finim uvjetima i kriterijima koje razrauju nacionalne odredbe
ili pravila podlijeu sljedeem:
Zdravstvene tvrdnje koje nisu odobrene prema tome
(a) drave lanice Komisiji najkasnije do 31. sijenja 2008. postupku mogu se nastaviti koristiti jo est mjeseci od
dostavljaju takve prehrambene tvrdnje i nacionalne donoenja te Odluke;
odredbe ili pravila koji se na njih primjenjuju, zajedno sa
znanstvenim podacima koji podupiru takve odredbe ili (b) zdravstvene tvrdnje koje nisu bile predmet ocjenjivanja i
pravila; odobravanja u nekoj dravi lanici: takve tvrdnje mogu se
nastaviti koristiti pod uvjetom da se podnese zahtjev prema
(b) Komisija u skladu s postupkom iz lanka 25. stavka 2. ovoj Uredbi prije 19. sijenja 2008.; zdravstvene tvrdnje
donosi Odluku o uporabi takvih tvrdnji. koje nisu odobrene prema tom postupku mogu se nastaviti
koristiti jo est mjeseci od donoenja te Odluke prema
Prehrambene tvrdnje koje nisu odobrene prema tom postupku lanku 17. stavku 3.
mogu se nastaviti koristiti jo dvanaest mjeseci nakon donoenja
te Odluke. lanak 29.
5. Zdravstvene tvrdnje iz lanka 13. stavka 1. toke (a) mogu Stupanje na snagu
se stavljati na hranu od datuma stupanja ove Uredbe na snagu
sve do datuma donoenja popisa iz lanka 13. stavka 3. pod
odgovornou subjekata u poslovanju s hranom, pod uvjetom Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u
da su one usklaene s ovom Uredbom i postojeim nacionalnim Slubenom listu Europske unije.
odredbama koje se na njih primjenjuju te ne dovodei u pitanje
donoenje zatitnih mjera iz lanka 24. Ona se primjenjuje od 1. srpnja 2007.
PRILOG
Tvrdnja da neka hrana ima nisku energetsku vrijednost, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za
potroaa, moe se stavljati samo ako taj proizvod ne sadri vie od 40 kcal (170 kJ)/100 g u krutom stanju ili vie od
20 kcal (80 kJ)/100 ml u tekuem stanju. Za stolna sladila primjenjuje se ogranienje od 4 kcal (17 kJ)/porciji sa svoj
stvima zaslaivanja istovjetnima 6 g saharoze (otprilike 1 ajna liica saharoze).
Tvrdnja da je neka hrana smanjene energetske vrijednosti, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje
za potroaa, moe se stavljati samo ako je energetska vrijednost smanjena za najmanje 30 %, zajedno s naznakom
svojstva/svojstava koje/koja utjeu na to smanjenje ukupne energetske vrijednosti neke hrane.
Tvrdnja da je neka hrana bez energetske vrijednosti, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za
potroaa, moe se stavljati samo ako taj proizvod ne sadri vie od 4 kcal (17 kJ)/100 ml. Za stolna sladila primjenjuje se
ogranienje od 0,4 kcal (1,7 kJ)/porciji sa svojstvima zaslaivanja istovjetnima 6 g saharoze (otprilike 1 ajna liica
saharoze).
Tvrdnja da neka hrana ima nizak sadraj masti, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za
potroaa, moe se stavljati samo ako taj proizvod ne sadri vie od 3 g masti na 100 g u krutome stanju ili vie od
1,5 g masti na 100 ml u tekuem stanju (1,8 g masti na 100 ml za djelomino obrano mlijeko).
BEZ MASTI
Tvrdnja da je neka hrana bez masti i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za potroaa, moe se
stavljati samo ako taj proizvod ne sadri vie od 0,5 g masti na 100 g ili na 100 ml. Meutim, zabranjuju se tvrdnje
izraene kao X % bez masti.
Tvrdnja da neka hrana ima nizak sadraj zasienih masti, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za
potroaa, moe se stavljati samo ako zbroj zasienih masnih kiselina i transmasnih kiselina u tome proizvodu ne prelazi
1,5 g na 100 g u krutom stanju ili 0,75 g/100 ml u tekuem stanju, a niti u jednome sluaju zbroj zasienih masnih
kiselina i transmasnih kiselina ne smije davati vie od 10 % energije.
Tvrdnja da je neka hrana bez zasienih masti, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za potroaa,
moe se stavljati samo ako zbroj zasienih masnih kiselina i transmasnih kiselina ne prelazi 0,1 g zasienih masti na
100 g ili 100 ml.
Tvrdnja da neka hrana ima nizak sadraj eera, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za
potroaa, moe se stavljati samo ako taj proizvod ne sadri vie od 5 g eera na 100 g u krutom stanju ili vie od 2,5 g
eera na 100 ml u tekuem stanju.
BEZ EERA
Tvrdnja da je neka hrana bez eera, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za potroaa, moe se
stavljati samo ako taj proizvod ne sadri vie od 0,5 g eera na 100 g ili na 100 ml.
Tvrdnja da je neka hrana bez dodanog eera, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za potroaa,
moe se stavljati samo ako taj proizvod ne sadri nikakve dodane monosaharide ni disaharide niti bilo kakvu drugu hranu
koja se koristi zbog svojih svojstava zaslaivanja. Ako su eeri prirodno prisutni u toj hrani, na oznaci se treba pojaviti i
sljedea naznaka: SADRI PRIRODNE EERE.
186 HR Slubeni list Europske unije 15/Sv. 7
Tvrdnja da neka hrana ima niski sadraj natrija/soli, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za
potroaa, moe se stavljati samo ako taj proizvod ne sadri vie od 0,12 g natrija ili istovjetnu vrijednost za sol na 100 g
ili na 100 ml. Za vode, osim prirodnih mineralnih voda koje potpadaju pod podruje primjene Direktive 80/777/EEZ, ta
vrijednost ne smije prelaziti 2 mg natrija na 100 ml.
Tvrdnja da neka hrana ima vrlo niski sadraj natrija/soli, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za
potroaa, moe se stavljati samo ako taj proizvod ne sadri vie od 0,04 g natrija ili istovjetnu vrijednost za sol na 100 g
ili na 100 ml. Ta tvrdnja se ne smije koristiti za prirodne mineralne vode niti za druge vode.
Tvrdnja da je neka hrana bez natrija/soli, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za potroaa,
moe se stavljati samo ako taj proizvod ne sadri vie od 0,005 g natrija ili istovjetnu vrijednost za sol na 100 g.
Tvrdnja da je neka hrana izvor dijetalnih vlakana, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za
potroaa, moe se stavljati samo ako taj proizvod sadri najmanje 3 g dijetalnih vlakana na 100 g ili najmanje 1,5 g
dijetalnih vlakana na 100 kcal.
Tvrdnja da je neka hrana visoko obogaena vlaknima, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za
potroaa, moe se stavljati samo ako taj proizvod sadri najmanje 6 g dijetalnih vlakana na 100 g ili najmanje 3 g
dijetalnih vlakana na 100 kcal.
IZVOR BJELANEVINA
Tvrdnja da je neka hrana izvor bjelanevina, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za potroaa,
moe se stavljati samo ako najmanje 12 % energetske vrijednosti neke hrane potjee od bjelanevina.
BOGATA BJELANEVINAMA
Tvrdnja da je neka hrana bogata bjelanevinama, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za
potroaa, moe se stavljati samo ako najmanje 20 % energetske vrijednosti neke hrane potjee od bjelanevina.
Tvrdnja da je neka hrana izvor vitamina i/ili minerala, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za
potroaa, moe se stavljati samo ako taj proizvod sadri najmanje znaajnu koliinu kao to je ona definirana u Prilogu
Direktivi 90/496/EEZ ili koliinu predvienu izuzeem prema lanku 6. Uredbe (EZ) br. 1925/2006 Europskog parla
menta i Vijea od 20. prosinca 2006. o dodavanju vitamina, minerala i drugih odreenih tvari u hranu (1).
Tvrdnja da je neka hrana bogata vitaminima i/ili mineralima, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto
znaenje za potroaa, moe se stavljati samo ako taj proizvod sadri najmanje dvostruku koliinu izvora (NAZIV
VITAMINA) i/ili (NAZIV MINERALA).
Tvrdnja da neka hrana sadri neku hranjivu tvar ili drugu tvar za koje ovom Uredbom nisu propisani specifini uvjeti, kao
i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za potroaa, moe se stavljati samo ako je taj proizvod u
skladu sa svim odredbama ove Uredbe koje se mogu primijeniti, a posebno s lankom 5. Za vitamine i minerale
primjenjuju se uvjeti tvrdnje izvor .
Tvrdnja da je sadraj jedne hranjive tvari ili veeg broja njih, osim vitamina i minerala, povean, kao i svaka tvrdnja za
koju je vjerojatno da ima isto znaenje za potroaa, moe se stavljati samo ako taj proizvod ispunjava uvjete za tvrdnju
izvor te samo ako to poveanje sadraja iznosi najmanje 30 % u odnosu na sline proizvode.
Tvrdnja da je sadraj jedne hranjive tvari ili veeg broja njih smanjen, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto
znaenje za potroaa, moe se stavljati samo ako to smanjenje sadraja iznosi najmanje 30 % u odnosu na sline
proizvode, osim za mikronutrijente, kod kojih je prihvatljiva i razlika od 10 % u referentnim vrijednostima utvrenim u
Direktivi 90/496/EEZ, te za natrij ili istovjetnu vrijednosti soli, kod kojih je prihvatljiva razlika od 25 %.
DIJETALAN
Tvrdnja da je neki proizvod dijetalan, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za potroaa, slijedi
iste uvjete kao to su uvjeti utvreni za pojam smanjen sadraj . Tu tvrdnju takoer prati i naznaka svojstva/svojstava
koje/koji utjeu na dijetalnost te hrane.
PRIRODNA/PRIRODNO
Kada neka hrana prirodno ispunjava uvjete utvrene u ovome Prilogu za uporabu prehrambenih tvrdnji, moe se koristiti
pojam prirodna/prirodno kao prefiks tvrdnje.