Humanitarna organizacija

"Islamski vakuf"
Odjel za nauku

Predmet: Akaid

TEVHID
za omladinu i poetnike
Institut za pripremu daija na lokalnom jeziku
Plan i program za jednu godinu

Autor
dr. Abdulaziz ibnu Muhammed al Abdullatif

Odsjek
Edukacija i nastavni plan i program
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

2
 Bismillahir-Rahmanir-Rahim

PREDGOVOR:

Zahvala pripada Allahu, Njega hvalimo, od Njega pomo i oprost traimo,

Njemu se kajemo i Njemu se utjeemo od zla nas samih i naih loih dijela. Koga
Allah uputi niko ga u zabludu odvesti nee, a koga On u zabludu odvede niko ga
uputiti nee. Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha Jedinog, Koji sudruga
nema, i svjedoim da je Muhammed Allahov rob i poslanik. Neka je Allahov
salavat i selam njemu, njegovoj asnoj porodici i ashabima.
Kako je velika odgovornost upuivanja ljudi dobru i ukazivanja na Pravi put, i
kolika je Allahova blagodat da se ovjek nae u skupini Allahovih estitih
robova, koji postupaju u skladu sa Njegovim erijatom (zakonom), slijedei u
tome Njegovog poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. elja nam je,
kada govorimo o tome, da naglasimo svakom ko radi na polju daveta i
poduavanja islamu da bude u svom nijjetu iskren prema Allahu, tako e uitelj
nastojati da obavi svoj zadatak na nain koji e ostvariti oekivane ciljeve
predviene planom i programom. A uenik je svjestan da kroz ove nauke koje ui
sadi u sebi sadnicu koja e dati plemenite plodove, svjetlo i uputu, te da se od
njega oekuje trud, vrsta volja, rad na poveanju i traganju za znanjem.
Nastojali smo, pravei ovaj plan i program, pripremiti nune teme koje
odgovaraju nivou uenika. Obzirom da se ove teme ue samo u jednoj godini,
nastojali smo obuhvatiti temeljne erijatske znanosti i ono to svaki musliman
mora znati, izlaui tematiku na jednostavan nain, jasnim izrazima, ime se
ostvaruje cilj ne ostavljajui nedoumice kod uenika.
Knjiga "Tevhid za omladinu i poetnike" koju je napisao doktor Abdulaziz
ibnu Muhammed al Abdullatif ostvaruje ove ideje, jer ukratko obrauje, na
argumentovan nain, najvanije teme tevhida pojanjavajui vrste irka koje
negiraju tevhid i povezanost toga sa vjerovanjem, prouavajui sutinu imana i
ruknove od kojih se sastoji, kao i velike moralne utiske i posljedice koje iz toga
proizilaze na dunjaluku i ahiretu.
Uspjean uitelj je onaj koji oblikuje uenika shvatanja kroz nastavni
program i budi kod njih udnju za poveanjem znanja i razumijevanjem lekcija na
ispravan nain. S te strane e nastojati da primjene naueno, onako kako to diktira
obrazovna odgovornost. Ogromna je obaveza stavljena na plea daija i uitelja, a
ona se ne moe ostvariti osim zajednikim trudom predavaa i uenika, uz
prisustvo sredstava koja olakavaju shvatanje, poput udbenika, pribora za
poduavanje i tome slino.
Allaha Uzvienog molimo da Odjel za nauku pri Organizaciji "Islamski vakuf"
uini uspjenim u izboru i ponudi, i molimo Ga da pomogne i nadahne uitelja i
uenika da upotpune sve neophodno za ostvarenje plemenitog cilja u irenju
erijatskog znanja i objanjenju istine.
Na cilj je Allahovo zadovoljstvo, neka je salavat i selam na naeg poslanika
Muhammeda.

Odjel za nauku

3
 Ope smjernice

Hvala Allahu Gospodaru svjetova, neka je salavat i selam najasnijem

Vjerovjesniku i Poslaniku, njegovoj porodici i svim njegovim ashabima.
Ova knjiga obrauje akaidske teme na nain koji odgovara poetnom stepenu
uz nastojanje da se ukratko prikau najvanija pitanja tevhida jasnim izrazima,
shodno tom stepenu, a obuhvata i skupinu dokaza vezanih za pitanja tevhida. Svi
ti podaci su lijepo prikazani i rasporeeni uz ukazivanje na neke odgojne i
moralne strane vezane za to gradivo. Knjiga je prilagoena za poduavanje
omladine i poetnika.
Molim Svemogueg Allaha da uini ovo djelo korisnim i iskrenim, u ime
Allaha, podari bereket u trudu onih koji rade za islam, opskrbi ih lijepom
namjerom i da ih uini od onih koji slijede istinu. Neka je salavat i selam naem
poslaniku Muhammedu, njegovoj porodici i svim ashabima.
Autor

4
 Nema boga osim Allaha,
Muhammed je Allahov poslanik.
Moj Gospodar je Allah
Ja oboavam svog Gospodara. Ja volim svog Gospodara.

Pitanja i odgovori:
1- Ko je tvoj Gospodar?
Moj Gospodar je Allah.
2- Ko te je stvorio?
Allah, Onaj Koji je stvorio mene i sve ljude.
3- Ko je stvorio no i dan, i Sunce i Mjesec?
Allah, On je stvorio no i dan, i Sunce i Mjesec
4- Ko je stvorio Zemlju na kojoj hodamo?
Allah, On je stvorio Zemlju na kojoj hodamo.
5- Ko je stvorio mora i uinio da teku rijeke?
Allah, On je stvorio mora i uinio da teku rijeke.
6- Ko s neba sputa kiu?
Allah, On s neba sputa kiu.
7- Ko je stvorio drvee i uinio da raa plodove?
Allah, On je stvorio drvee i uinio da raa plodove.

5
 Ja oboavam Allaha.
Ja volim Allaha.
Allah je stvorio ljude da bi Ga oboavali i da bi Njemu pokorni bili.
Svi ljudi su duni Allaha oboavati i Njemu pokorni biti.

Pitanja i odgovori:
1- Kojoj vjeri pripada?
Moja vjera je islam.
2- ta znai islam?
Islam znai samo Allaha oboavati, Allahu pokoran biti i ne suprostavljati se
naredbi Uzvienog Allaha.
3- ta je temelj islama?
Temelj islama je svjedoenje da nema boga osim Allaha i da je Muhammed
Allahov poslanik.
4- Zbog ega svi mi obavljamo namaz kada ujemo ezan?
Zato to je namaz jedan od ruknova islama i ovjek ne moe biti musliman
ako ne klanja.
5- Ko je poslanik kojeg je Allah nama poslao?
Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je poslanik kojeg je Allah nama
poslao.
6- Zbog ega je Allah poslao Muhammeda svim ljudima?
Allah ga je poslao da ih podui islamu.
7- emu poziva poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem?
Poslanik Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, poziva da se samo Allah
Jedini oboava i da se ostavi oboavanje svega drugog mimo Allaha.

6
 Zadovoljan sam da mi Allah bude Gospodar, islam vjera
a Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, poslanik i vjerovjesnik.
Svaki musliman mora poznavati tri osnove:
Znanje o Uzvienom Gospodaru, vjeri i Poslaniku.

Prva osnova: Znanje o Gospodaru

1- Moj Gospodar je Allah, Stvoritelj, Onaj koji sve posjeduje i svim upravlja.
Rekao je Uzvieni Allah:

"Allah je Stvoritelj svega i On upravlja svim."1
2- Mog Gospodara poznajem po Njegovim ajetima (dokazima) i Njegovim
stvorenjima. Rekao je Uzvieni Allah:



2
"Meu znamenjima Njegovim su no i dan, i Sunce i Mjesec."
3- Samo Uzvieni Allah zasluuje da bude oboavan i da se Njemu ibadeti
upuuju, On sudruga nema. Rekao je Uzvieni Allah:



"O ljudi! Oboavajte Gospodara svoga, koji je stvorio vas i one prije vas
da biste se kazne sauvali!"3

Pitanja i odgovori:
1- Zbog ega te je Allah stvorio?
Stvorio me je da bi Ga oboavao, rekao je Uzvieni Allah:



"Dinnove i ljude sam stvorio samo zato da Me oboavaju."4
2- ta znai oboavati Allaha?
Oboavati Allaha znai samo Njemu sve vrste ibadeta upuivati i Njemu
pokoran biti.
3- ta znai: la ilahe illallahu nema boga osim Allaha?
La ilahe illallahu znai: nema boga koji istinski zasluuje da bude oboavan
osim Allaha.

Druga osnova: Znanje o vjeri

1- Islam znai samo Allaha oboavati, Njemu pokoran biti i ne suprostavljati

se Njegovim naredbama. Rekao je Uzvieni Allaha:



"Ko je bolje vjere od onoga koji se iskreno preda Allahu, inei jo i
dobra djela."5
2- Islam je vjera kojom je Allah zadovoljan da bude vjera svima ljudima.
Rekao je Uzvieni Allah:

1
Ez-Zumer, 62.
2
Fussilet, 37.
3
El-Bekare, 21.
4
Ez-Zarijat, 56.
5
En-Nisa', 125.

7



1
"I zadovoljan sam da vam islam bude vjera."
3- Islam je vjera dobra, sree i radosti. Rekao je Uzvieni Allah:



"Naprotiv, onaj ko se bude Allahu pokoravao i uz to dobra djela inio,
toga eka nagrada kod Gospodara njegova, takvi se nee niega bojati i ni za
im tugovati."2

Pitanje:
Koliko islam ima ruknova (temelja)? Nabroj ih.

Odgovor:
Islam ima pet ruknova, a to su:
1- Svjedoenje da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov
poslanik,
2- Obavljanje namaza,
3- Davanje zekata,
4- Post ramazana,
5- Obavljanje hadda onom ko je u mogunosti.

Trea osnova: Znanje o Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem

1- Moj poslanik je Muhammed ibnu Abdullah, sallallahu alejhi ve sellem.

2- Allah je poslao poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, svim
ljudima da ih podui islamu.
3- Duan sam biti pokoran Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Rekao je
Uzvieni Allah:



"Ono to vam Poslanik da to uzmite, a ono to vam zabrani ostavite."3

1
El-Maide, 3.
2
El-Bekara, 112.
3
El-Har, 7. Uzvieni Allah je takoer rekao: "Onaj ko se pokorava Poslaniku pokorava se i
Allahu." En-Nisa', 80.

8
 TRI SU OSNOVE NAE AKIDE:
POZNAVANJE NAEG GOSPODARA, NAE VJERE I NAEG
POSLANIKA

Prva osnova: Poznavanje naeg Uzvienog Gospodara

1- Na Uzvieni Gospodar je Tvorac nebesa i Zemlje. Rekao je Uzvieni

Allah:


"Gospodar va je Allah koji je nebesa i Zemlju stvorio."1
2- Na Gospodar je Allah koji je stvorio ovjeka i skladnim ga uinio. Rekao
je Uzvieni Allah:




2
"Mi ovjeka stvaramo u skladu najljepem."
3- Na Gospodar je onaj koji svim upravlja. Rekao je Uzvieni Allah:


"On upravlja svime od neba do Zemlje."3
4- Allah je stvorio dinnove i ljude da bi Ga oboavali. Rekao je Uzvieni
Allah:



" Dinnove i ljude sam stvorio samo zato da Me oboavaju."4
5- Allah nam je naredio da ne vjerujemo u taguta5 i da vjerujemo u Allaha.
Rekao je Uzvieni Allah:



"Onaj ko ne vjeruje u taguta, a vjeruje u Allaha dri se za najvru
vezu."6
6- "Najvra veza" je: la ilahe illallahu, to znai: nema boanstva koje
istinski zasluuje da bude oboavano osim Allaha.

Druga osnova: Poznavanje nae vjere islama

1- Naa vjera je islam, Allah drugu vjeru nee ni od koga prihvatiti. Rekao je
Uzvieni Allah:

"A onaj ko eli neku drugu vjeru osim islama nee mu biti primljena."7
2- Vjera islam ima tri stepena: islam, iman i ihsan.
3- Islam je predanost Uzvienom Allahu u tevhidu (tako da se samo On
oboava), pokornost Njemu i istoa od irka (viebostva) i murika.
4- Iman je vjerovanje u Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove
poslanike, budui svijet i kader - Allahovu odredbu dobra i zla.

1
El-A'raf, 54.
2
Et-Tin, 4.
3
Es-Sedde, 5.
4
Ez-Zarijat, 56.
5
Tagut je svako onaj ko se oboava mimo Allaha, a on je time zadovoljan.
6
El-Bekara, 256.
7
Al 'imran, 85.

9
 5- Ihsan je da oboava Allaha kao da ga vidi, jer ako ti Njega ne vidi, pa
On tebe, doista, vidi.

Trea osnova: Poznavanje poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve

sellem

1- On je Muhammed sin Abdullaha sina Abdu-l-Muttaliba el-Hami el-

Kurei, sallallahu alejhi ve sellem, on je najbolji i posljednji poslanik.
2- Na poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je dostavio ovu
vjeru, naredio nam je sve ono u emu je dobro i zabranio nam je sve ono u emu
je zlo.
3- Mi smo duni povoditi se za naim poslanikom Muhammedom, sallallahu
alejhi ve sellem, i slijediti ga. Rekao je Uzvieni Allah:



1
"Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor."
4- Mi smo duni dati prednost ljubavi prema Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem, nad ljubavi prema majci, ocu i svim ljudima. Rekao je Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem:
"Niko od vas nee biti vjernik sve dok mu ne budem drai od njegovog
roditelja, djeteta i svih ljudi."2 Ljubav prema Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem, je u njegovom slijeenju i pokornosti njemu.

1
El-Ahzab, 21.
2
Hadis biljei Muslim, Knjiga o imanu, poglavlje: Vadib je voljeti Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, vie nego porodicu, roditelje, dijete i sve ljude, broj: 44.

10
 SVJEDOIM DA NEMA BOGA OSIM ALLAHA
(EHEDU EN LA ILAHE ILLALLAHU)
I SVJEDOIM DA JE MUHAMMED ALLAHOV POSLANIK
(VE EHEDU ENNE MUHAMMEDEN RESULULLAH)

1- Znaenje svjedoenja da nema boga osim Allaha je: nema onog ko se s

pravom oboava osim Allaha.
2- Oboavanje (ibadet) je sve ono to Allah voli i ime je zadovoljan od rijei
i dijela.
3- Ibadeta ima puno vrsta, poput: dove, straha od Allaha, oslanjanja na
Allaha, namaza, zikra, dobroinstva prema roditeljima i sl.
Dokaz da je dova ibadet su rijei Uzvienog Allaha:



"Gospodar va je rekao: pozovite Me i zamolite, Ja u vam se odazvati!
Oni koji iz oholosti nee da Mi dove upuuju ui e, sigurno, u Dehennem
ponieni."1
Dokaz da je strah od Allaha ibadet su rijei Uzvienog Allaha:


2
"I ne bojte ih se, a bojte se Mene, ako ste vjernici."
Dokaz da je oslanjanje na Allaha ibadet su rijei Uzvienog Allaha:


"A u Allaha se pouzdajte ako ste vjernici."3
Dokaz da je namaz ibadet su rijei Uzvienog Allaha:



"Namaz obavljajte i ne budite murici (vieboci)."4
Dokaz da je zikr (spominjanje Allaha) ibadet su rijei Uzvienog Allaha:


5
"O vjernici esto Allaha spominjite i hvalite."
Dokaz da je dobroinstvo prema roditeljima ibadet su rijei Uzvienog Allaha:



6
"ovjeka smo zaduili da roditeljima svojim ini dobro."
4- Svaki vid oboavanja i sve vrste ibadeta upuuju se samo Allahu, Jedinom,
koji sudruga nema, a ko uputi ibadet nekom drugom mimo Allaha, on je
nevjernik. Rekao je Uzvieni Allah:


"A onaj koji se, pored Allaha, moli drugom bogu, bez ikakva dokaza o
njemu, pred Gospodarom svojim e raun polagati, i nevjernici ono to ele
nee postii."7
5- Allah je stvorio dinnove i ljude da bi samo Njega oboavali i samo
Njemu ibadet inili. Rekao je Uzvieni Allah:

1
El-Gafir, 60.
2
Al-Imran, 175.
3
El-Maide, 23.
4
Er-Rum, 31.
5
El-Ahzab, 41.
6
El-Ahkaf, 15.
7
El-Mu'minun, 117.

11


1
" Dinnove i ljude sam stvorio samo zato da Me oboavaju."
6- Ko bude Uzvienog Allaha istinski oboavao ostvarie veliku sreu, radost
i lijep ivot. Rekao je Uzvieni Allah:




"Onome ko ini dobro, bio mukarac ili ena, a vjernik je, Mi emo dati
da proivi lijep ivot i, doista, emo ih nagraditi boljom nagradom nego to
su zasluili."2

Znaenje svjedoenja da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem,

Allahov poslanik:

1- Znaenje svjedoenja da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem,

Allahov poslanik je: vjerovanje u istinitost onog o emu je on obavijestio,
pokornost njemu u onom to je naredio, ostavljanje onog to je on zabranio i od
ega je odvratio, i da se Allah ne oboava osim na nain koji je on propisao.
2- Na poslanik se zove Muhammed sin Abdullaha sina Abdu-l-Muttaliba el-
Hami el-Kurei, meu svim Arapima on je najboljeg porjekla, sallallahu alejhi ve
sellem.
3- Allah je naeg poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, poslao
svim ljudima, i svima je naredio da mu budu pokorni. Rekao je Uzvieni Allah:



3
"Reci: o ljudi, ja sam svima vama Allahov poslanik."
4- Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je ivio u Mekki gdje je pozivao u
tevhid i da se samo Allah oboava, a zatim je uinio hidru u Medinu gdje je
pojasnio ostale propise islama poput posta, dihada i slinog. Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, je umro u Medini u ezdeset i treoj godini ivota.
5- Ko se suprostavlja Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, zasluuje bolnu
patnju. Rekao je Uzvieni Alllah:







"Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno nareenju njegovu, da ih
iskuenje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne snae."4
6- Onaj ko se pokori Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, postie potpunu
sreu i veliki uspjeh. Rekao je Uzvieni Allah:




"I pokoravajte se Allahu i Poslaniku da bi vam bila milost ukazana."5
I rekao je:


"Pa ako mu budete posluni biete na pravom putu."6

1
Ez-Zarijat, 56.
2
En-Nahl, 97.
3
El-A'raf, 158.
4
En-Nur, 63.
5
Al-Imran, 132.
6
En-Nur, 54.

12
 VRSTE TEVHIDA

Tevhid je izdvajanje Uzvienog Allaha u rububijjetu, uluhijjetu i savrenim

imenima i svojstvima1.
Tevhida ima tri vrste, a to su: tevhid u rububijjetu, tevhid u uluhijjetu i tevhid
u imenima i svojstvima.

1- Tevhid u rububijjetu: to je potvrda da je Uzvieni Allah jedan u Svojim

djelima, poput stvaranja, opskrbljivanja, upravljanja stvarima, oivljavanja,
usmrivanja i tome slino.
Dakle, nema tvorca osim Allaha kao to je Uzvieni Allah rekao:

2
"Allah je Stvoritelj svega"
Nema onog ko istinski daje nafaku osim Allaha, kao to je Uzvieni Allah
rekao:

"Na Zemlji nema nijednog ivog bia, a da ga Allah ne hrani."3
Niko, osim Allaha ne upravlja, kao to je Uzvieni Allah rekao:

"On upravlja svima od neba do Zemlje."4
Niko ivot i smrt ne daje osim Allaha, kao to je Uzvieni Allah rekao:


5
"On ivot i smrt daje i Njemu ete se vratiti."
Ovu vrstu tevhida su priznavali i nevjernici u vrijeme Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, ali ih to nije uinilo muslimanima. Rekao je Uzvieni Allah:



"A da ih upita ko je stvorio nebesa i Zemlju sigurno bi rekli Allah"6

2- Tevhid u uluhijjetu: to je potvrda Allahove jednoe djelima ljudi

kojima ih je Allah zaduio, tako da se sve vrste ibadeta i svaki oblik oboavanja
upuuje i usmjerava Allahu Jedinom koji sudruga nema, poput dove, straha,
oslonca, traenja pomoi, traenja zatite i drugog.
Zato ne upuujemo dovu nikom osim Allahu, kao to je Uzvieni Allah rekao:


" Gospodar va je rekao: pozovite Me i zamolite, Ja u vam se odazvati!"7
Nikog se ne bojimo osim Allaha, kao to je Uzvieni Allah rekao:



8
" I ne bojte ih se, a bojte se Mene, ako ste vjernici."
Ne oslanjamo se ni na kog osim na Allaha, kao to je Uzvieni Allah rekao:

1
Drugim rijeima: tevhid je vjerovanje i rad po onom to to vjerovanje zahtjeva da je Uzvieni Allah
jedan u rububijjetu, uluhijjetu i imenima i svojstvima savrenstva.
2
Ez-Zumer, 62.
3
Hud, 6.
4
Es-Sedde, 5.
5
Junus, 56.
6
Lukman, 25.
7
El-Gafir, 60.
8
Al-Imran, 175.

13


1
"A u Allaha se pouzdajte ako ste vjernici."
Ne traimo pomo ni od kog osim od Allaha, kao to je Uzvieni Allah rekao:


2
" Samo Tebe oboavamo i samo od tebe pomo traimo!"
Ne traimo zatitu ni od kog osim od Allaha, kao to je Uzvieni Allah rekao:


3
"Reci: traim zatitu Gospodara ljudi."
Ova vrsta tevhida je ta kojom su doli poslanici, alejhimus-selam, obzirom da
Uzvieni Allah kae:



"Mi smo svakom narodu poslanika poslali: "Allaha oboavajte, a taguta
se proite!" "4
Ova vrsta tevhida je ta koju su nevjernici u prolom a i u sadanjem vremenu
zanijekali, kao to je Uzvieni Allah rekao:


"Zar on da bogove svede na Boga jednog? To je, zaista, neto veoma
udno!"5

3- Tevhid u imenima i svojstvima: to je vjerovanje u sva Allahova imena i

svojstva, u njihovom stvarnom znaenju, koja su pomenuta u asnom Kur'anu i
vjerodostojnim hadisima kojima je Uzvieni Allah sam Sebe opisao ili Ga je njima
opisao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
Allahova imena su brojna, od njih su: Er-Rahman (Milostivi), Es-Semi' (Onaj
koji sve uje), El-Besir (Onaj koji sve vidi), El-'Aziz (Silni), El-Hakim (Mudri) i
mnoga druga imena. Rekao je Uzvieni Allah:




"Niko nije kao On! On sve uje i sve vidi."6

1
El-Maide, 23.
2
El-Fatiha, 5.
3
En-Nas, 1.
4
En-Nahl, 36.
5
Sad, 5.
6
E-ura, 11.

14
 OSOBINE SPAENIH

Rekao je Uzvieni Allah:

} 2{} 1{
}3{

"Tako mi vremena, ovjek, doista, gubi, samo ne oni koji vjeruju i dobra
djela ine, i koji jedni drugima istinu preporuuju i koji jedni drugima
preporuuju strpljenje."1
Uzvieni Allah se zakleo vremenom da je ovjek u gubitku i propasti osim
onaj kod koga se nau etiri osobine, a to su:
1- Iman (vjerovanje): to je znanje o Uzvienom Allahu, Njegovom Poslaniku
i znanje o vjeri islamu.
2- Dobro djelo: poput namaza, zekata, posta, iskrenosti, injenja dobroinstva
roditeljima i tome slino.
3- Meusobno preporuivanje istine: to je poziv u vjeru, dobro djelo i
podsticanje na to.
4- Meusobno preporuivanje strpljenja: to je sabur i strpljivost u injenju
dobrih djela i strpljivost na nedaama.

1
El-'Asr, 1-3.

15
 STVARI KOJE SU SUPROTNE TEVHIDU I NESPOJIVE S NJIM

1- Prvo to je Allah naredio ljudima je vjera u Allaha i kufr u taguta, kao

to je Uzvieni Allah rekao:


"Mi smo svakom narodu poslanika poslali: 'Allaha oboavajte, a taguta se
proite!'"1
2- ta znai tagut?
Tagut je svako onaj ko se oboava mimo Allaha, a on je time zadovoljan.
3- Kako se ini kufr u taguta?
Da vjeruje da je neispravno injenje ibadeta bilo kome drugom mimo
Uzvienog Allaha, da ostavi i mrzi takvo oboavanje, da se suprostavlja onima
koji oboavaju druge mimo Allaha i da ih smatra nevjernicima.
4- irk je suprotan tevhidu. Tevhid je izdvajanje Uzvienog Allaha u
ibadetu i upuivanje ibadeta samo Njemu, a irk je usmjeravanje bilo koje vrste
ibadeta nekom drugom mimo Uzvienog Allaha, kao na primjer: upuivanje dove
nekom drugom mimo Allaha ili injenje sedde nekom drugom mimo Allaha.
5- irk je najvei i najtei grijeh, jer je Uzvieni Allah rekao:

"Allah sigurno nee oprostiti da mu se irk uini, a oprostie kome hoe
ono to je manje od toga."2
irk ponitava sva dobra djela i uzrokuje vjeni boravak u vatri i neulazak u
Dennet, kao to je rekao Uzvieni:


"To je Allahovo uputstvo na koje On ukazuje onima kojima hoe od
robova Svojih. A da su oni irk poinili sigurno bi im propalo ono to su
radili."3 I rekao je:


"Doista, ko Allahu irk uini, Allah e mu ulazak u Dennet zabraniti i
boravite njegovo e Dehennem biti."4
6- Kufr (nevjerstvo) negira tevhid, jer kufr su rijei i djela koja izvode onog
ko ih poini iz tevhida i imana. Primjer kufra je ismijavanje Uzvienog Allaha,
asnih kur'anskih ajeta ili Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kao to je rekao
Uzvieni Allah:

} 56{
"Reci: 'Zar se niste Allahu i rijeima Njegovim i Poslaniku Njegovu
rugali? Ne ispriavajte se! Zaista ste nevjernici postali nakon to ste vjernici
bili.'"5
7- Nifak (licemjerstvo) negira tevhid. Nifak je da ovjek ljudima prikazuje
tevhid i iman a u svom srcu skriva irk i kufr. Primjer nifaka je da ovjek jezikom
ispoljava vjeru u Allaha, a istovremeno prikriva navjerstvo. Rekao je Uzvieni
Allah:

1
En-Nahl, 36.
2
En-Nisa, 116.
3
El-En'am, 88.
4
El-Maide, 72.
5
Et-Tevba, 65-66.

16
 "Ima ljudi koji govore: 'Mi vjerujemo u Allaha i u onaj svijet!' a oni
nisu vjernici."1 To jest, oni svojim jezicima govore da vjeruju u Allaha a u
stvarnosti, u svojim srcima, nisu vjernici.

1
El-Bekara, 8.

17
 VJEROVANJE U BUDUI SVIJET

Znaenje vjerovanja u budui svijet

To je vrsto uvjerenje da e taj svijet doi. Stoga, svako od nas vjeruje da e
Uzvieni Allah proivjeti ljude iz kaburova a zatim ih pitati za njihova djela i
prema njima ih nagraditi, sve dok stanovnici Denneta ne budu smjeteni u svoje
boravite, a stanovnici vatre u svoje boravite. Vjerovanje u budui svijet je jedan
od ruknova imana (imanskih arta), bez kojeg vjera nije ispravna.
Vjerovanje u budui svijet obuhvata tri stvari:

1- Vjerovanje u proivljenje i sakupljanje na mjestu polaganja rauna:

To jest, oivljavanje mrtvih iz njihovih kaburova i vraanje dua u njihova

tijela nakon ega e ljudi ustati na poziv Gospodara svjetova, a zatim e biti
sakupljeni i sabrani na jednom mjestu, i svi e biti bosi, goli i neosuneeni.
Dokaz da e ljudi biti proivljeni su rijei Uzvienog Allaha:

} 16{
"Vi ete, poslije toga, pomrijeti, zatim ete, na onom svijetu, oivljeni
biti."1 A dokaz sakupljanja su rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
"Ljudi e na Sudnjem danu biti proivljeni bosi, goli i neosunaeni."2

2- Vjerovanje u obraun i vaganje djela

Uzvieni Allah e pitati stvorenja za njihova djela koja su radili za vrijeme

dunjalukog ivota, pa onaj ko je samo Allaha oboavao i Allahu i Njegovom
Poslaniku pokoran bio lahak obraun e imati, a onaj ko je irk i grijehe inio
njegov obraun e teak biti.
Djela e se mjeriti na ogromnoj vagi, dobra djela e se staviti na jedan tas a
loa djela na drugi, pa kome njegova dobra djela prevagnu loa, ui e u Dennet,
a kome njegova loa djela prevagnu dobra, ui e u vatru.
Dokaz da e Allah svoditi raun sa Svojim stvorenjima su rijei Uzvienog
Allaha:
} 9{
} 8{
} 7{

} 11{ } 11{

"Onaj kome bude knjiga njegova u desnu ruku njegovu data, lahko e
raun poloiti i svojim e se radostan vratiti; a onaj kome bude knjiga
njegova iza lea njegovih data propast e prizivati i u ognju e gorjeti."3
A dokaz da e se djela mjeriti na vazi su rijei Uzvienog Allaha:


"Mi emo na Sudnjem danu ispravne terezije postaviti, pa se nikome
krivo nee uiniti; ako neto bude teko koliko zrno goruice, Mi emo zato
kazniti ili nagraditi. A dosta je to emo Mi raune ispitivati."4

1
El-Mu'minun, 15-16.
2
Hadis biljei Muslim, knjiga: Dennet, poglavlje: Prestanak dunjaluka i dokaz sakupljanja na
Sudnjem danu, broj: 2859.
3
El-Inikak, 7-12.
4
El-Enbija, 47.

18
 3- Dennet i Vatra:

Dennet je kua stalnog uitka. Allah ju je pripremio za bogobojazne vjernike,

one koji su pokorni Allahu i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. U
Dennetu su sve vrste uitaka vjene, poput hrane, pia, odjee i svega drugog ta
se voli.
Vatra je kua stalne patnje. Allah ju je pripremio za nevjernike, one koji nisu
vjerovali u Allaha i koji su se suprostavljali Njegovim poslanicima. U Vatri su
brojne vrste patnji, bolova i estokih kazni kakve ni na pamet ne padaju.
Dokaz postojanja Denneta su rijei Uzvienog Allaha:


"I nastojte da zasluite oprost Gospodara svoga i Dennet prostran kao
nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje."1 Te rijei:

"I niko nezna kakve ih, kao nagrada za ono to su inili, skrivene radosti
ekaju."2
Dokaz postojanja Vatre su rijei Uzvienog Allaha:


"uvajte se vatre za nevjernike pripremljene, ije e gorivo biti ljudi i
kamenje."3 I rijei:
} 12{
"Bie u Nas, doista, okova i ognja, i jela koje u grlu zastaje, i patnje
nesnosne."4
Allahu, molimo te da nam podari Dennet i rijei i djela koja njemu
pribliavaju, i Tebi se utjeemo od Vatre i rijei i djela koja njoj pribliavaju.

1
Al-'Imran, 133.
2
Es-Sedde, 17.
3
El-Bekara, 24.
4
El-Muzzemmil, 12-13.

19
 UVOD O ISLAMSKOJ AKIDI

Vjera islam se sastoji od akide (ubjeenja) i erijata (propisa).

Pod akidom se podrazumijevaju ubjeenja u koje dua vjeruje, sa kojima se
srca smiruju i u koje su nosioci akide potpuno ubjeeni tako da u njih nikakve
sumnje nemaju.
Pod erijatom se podrazumijevaju praktina zaduenja u koja islam poziva,
poput: namaza, zakata, posta, dobroinstva roditeljma i tome slino.
Temelji islamske akide su: vjerovanje u Allaha, Njegove meleke, Njegove
knjige, Njegove poslanike, budui svijet i vjerovanje u Allahovu odredbu dobra i
zla.
Dokaz toga su Allahove rijei:








"Nije estitost u tome da okreete lica svoja prema istoku i zapadu; estiti
su oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u
vjerovjesnike."1 I Allahove rijei o kaderu (odredbi):

} 99{
"Mi sve s mjerom stvaramo, i nareenje Nae je samo jedna rije, - sve
bude u tren oka."2 I rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
"Iman je da vjeruje u Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove
poslanike, budui svijet i da vjeruje u Allahovu odredbu dobra i zla."3

1
El-Bekara, 177.
2
El-Kamer, 49-50.
3
Hadis biljei Muslim, knjiga: Iman, poglavlje: Iman, islam i ihsan, broj: 8.

20
 VANOST ISLAMSKE AKIDE

Vanost islamske akide se oituje kroz brojne stvari, kao na primjer:

1- Naa potreba za ovom akidom je iznad svake potrebe, nunost ove akide je
iznad svake nude, jer srca nee osjetiti sreu, uitak niti radost osim uz
oboavanje svog Uzvienog Gospodara koji ih je stvorio.
2- Islamska akida je najvea i najpritvrenija obaveza, i zbog toga prvo to se
trai od ljudi je ta akida, kao to je rekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
"Nareeno mi je da se borim protiv ljudi sve dok ne posvjedoe da nama
boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik."1
3- Islamska akida je jedino uvjerenje koje ostvaruje sigurnost, stabilnost,
sreu i radost. Rekao je Uzvieni Allah:



" A nije tako! Onaj ko svoje lice Allahu preda i uz to dobra djela ini, toga
eka nagrada kod Gospodara njegova, takav se nee niega bojati i ni zaim
nee tugovati."2 Isto tako, islamska akida jedina donosi blagostanje i izobilje,
rekao je Uzvieni Allah:



"A da su stanovnici sela i gradova vjerovali i grijeha se klonili, Mi bismo
im blagoslove i s neba i iz Zemlje slali."3
4- Islamska akida je uzrok stabilnosti na Zemlji i uspostavljanja islamske
zemlje. Rekao je Uzvieni:



"Mi smo u Zeburu poslije Tevrata, napisali da e Zemlju Moji estiti
robovi naslijediti."4

1
Hadis biljei Buharija, knjiga: Iman, poglavlje: Rijei Uzvienog Allaha: "Pa ako se pokaju i budu
molitvu obavljali i zekat davali, ostavite ih na miru", broj: 25
2
El-Bekara, 112.
3
El-A'raf, 96.
4
El-Enbija, 105.

21
 VJEROVANJE U UZVIENOG ALLAHA

Znaenje vjerovanja u Uzvienog Allaha:

To je vrsto ubjeenje da Uzvieni Allah postoji i priznanje Njegovog
rububijjeta, uluhijjeta i imena i svojstava.
Dakle, vjerovanje u Uzvienog Allaha sadri etiri stvari:
1- Vjerovanje u postojanje Uzvienog Allaha,
2- Vjerovanje u rububijjet Uzvienog Allaha,
3- Vjerovanje u uluhijjet Uzvienog Allaha,
4- Vjerovanje u Allahova imena i svojstva.
U slijedeim redovima emo detaljnije progovoriti o ove etiri stvari.

1- Vjerovanje u postojanje Uzvienog Allaha

a- Priznanje postojanja Uzvienog Allaha je prirodna stvar u ovjeku. Veina

ljudi priznaje postojanje Uzvienog Allaha i ne protivi se tome niko osim neznatne
skupine ateista.
Doista, sva stvorenja su po prirodi naklonjena da vjeruju u svog Stvoritelja pa
ak i kada se tome prethodno ne podue. Mi ujemo i vidimo kako se usliavaju
dove onih koji dove i kako oni koji trae dobivaju, to bez sumnje upuuje na
postojanje Uzvienog Allaha, kao to je Allah rekao:


"I kada ste od Gospodara svoga pomo zatraili pa vam se On odazvao." 1
b- Svima je poznato da stvoreno mora imati stvoritelja, i ova brojna stvorenja
koja stalno gledamo moraju imati stvoritelja koji je uinio da postoje, a to je
Uzvieni Allah, jer je nemogue da budu stvorena bez stvoritelja koji ih je stvorio,
kao to je nemogue da sama sebe stvore, jer nita samo sebe ne stvara. Rekao je
Uzvieni Allah:

"Zar su oni bez Stvoritelja stvoreni ili su oni sami sebe stvorili?!" 2 Ajet
znai da oni nisu stvoreni bez stvoritelja, niti su oni ti koji su sebe stvorili, pa ne
ostaje nita drugo osim da je Uzvieni Allah njihov stvoritelj.
c- Ureenost ovog svemira, u svom nebu, Zemlji, zvijezdama, drveu i
ostalom nepobitno upuuje da ovaj svemir ima jedinstvenog tvorca, a to je
Uzvieni Allah, koji je rekao:

3
"To je Allahovo djelo koji je sve savreno stvorio."
Na primjer: planete i zvijezde plove ustaljenim sistemom koji se ne remeti i
svaka planeta plovi putanjom iz koje ne izlazi. Rekao je Uzvieni Allah:



"Niti Sunce moe Mjesec dostii niti no dan pretei, svi oni u svemiru
plove."4

1
El-Enfal, 9.
2
Et-Tur, 35.
3
En-Neml, 88.
4
Ja-sin, 40.

22
 2- Vjerovanje u rububijjet Uzvienog Allaha

a- Znaenje vjerovanja u rububijjet Uzvienog Allaha:

To je priznanje da je Uzvieni Allah gospodar svega, vlasnik svega, tvorac
svega, da On sve opskrbljuje, i da je On taj Koji oivljava mrtvo, donosi korist i
tetu, Onaj koji svim upravlja, u Njegovoj ruci je svako dobro, On sve moe i On
u tome sudruga nema.
Vjerovanje u rububijjet Uzvienog Allaha je vrsto uvjerenje da je Uzvieni
Allah Gospodar koji sudruga nema, i izdvajanje Uzvienog Allaha u Njegovim
djelima, kroz vjerovanje:
da je Allah jedini tvorac svega u svemiru, kao to je Uzvieni i rekao:

1
"Allah je Stvoritelj svega."
Da On opskrbljuje sva stvorenja, kao to je Uzvieni i rekao:

"Na Zemlji nema nijednog ivog bia, a da ga Allah ne hrani."2
Da je On vladar i vlasnik svega, jer je Uzvieni Allah rekao:


"Allahova je vlast na nebesima i na Zemlji i nad onim to je na njima."3
b- Uzvieni Allah je potvrdio Svoje jedinstvo i Svoju izdvojenost u
rububujjetu nad svim stvorenjima rijeima:



4
"Hvala Allahu Gospodaru svjetova."
Gospodar svjetova pomenut u ovom ajetu je njihov tvorac, njihov vlasnik,
Onaj Koji ih ureuje i odrava Svojim raznolikim blagodatima i dobrotama.
c- Allah je uinio da stvorenja po prirodi budu naklonjena vjerovanju u
rububijjet Uzvienog Allaha. ak i arapski murici u vrijeme Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, su vjerovali u rububijjet Uzvienog Allaha, kao to Allah o tome
kae:
} 87{ } 85{




} 88{

"Upitaj: 'Ko je Gospodar sedam nebesa i ko je Gospodar svemira
velianstvenog?' 'Allah!' odgovorie, a ti reci: 'Pa zato se onda ne
bojite?'"5
Vjerovanje u rububijet Uzvienog Allaha nije dovoljno ovjeku da bi postao
musliman, ve je neophodno da vjeruje i u uluhijjet Uzvienog Allaha, jer
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je vodio rat protiv arapskih murika iako su
oni priznavali rububijjet Uzvienog Allaha.
d- Doista, itav svemir sa svojim nebom, Zemljom, planetama, zvijezdama,
drveem, ljudima i dinnovima je pokoran Uzvienom Allahu, rekao je Allah:


"Njemu se, htjeli ili ne htjeli, pokoravaju i oni na nebesima i oni na
Zemlji, i Njemu e se vratiti!"1
1
Ez-Zumer, 62.
2
Hud, 6.
3
El-Maide, 120.
4
El-Fatiha, 2.
5
El-Mu'minun, 86-89.

23
 Niko od stvorenja ne moe se suprostaviti odredbi Uzvienog Allaha, jer je On
njihov vladar, upravlja njima kako hoe shodno Svojoj mudrosti, On je tvorac svih
njih, a sve mimo Allaha je stvoreno i u potrebi za svojim Stvoriteljem Allahom
Uzvienim.
e- Konstatovali smo da Uzvienom Allahu pripada sva uprava i odredba, jer
niko ne stvara osim Allaha, ne daje opskrbu niko osim Allaha, ne upravlja
svemirom niko osim Allaha Jedinog, tako da se ni jedan atom ne pokrene osim uz
Njegovu dozvolu. Sve ovo ini obaveznim da se naa srca veu samo za Allaha i
da samo Njega molimo, da iskaemo potrebu za Njim i da se na Njega oslanjamo,
jer On Uzvieni je na Stvoritelj, Onaj koji nas opskrbljuje i On je na Vladar.

3- Vjerovanje u uluhijjet Uzvienog Allaha

a- Znaenje vjerovanja u uluhijjet Uzvienog Allaha:

To je vrsto uvjerenje da jedino Uzvieni Allah istinski zasluuje da mu se

upuuju sve vrste ibadeta, spoljanjih i unutranjih, poput dove, straha, oslonca,
traenja pomoi, namaza, zekata, posta i slinog, tako da ovjek pouzdano zna da
je Allah taj koji se oboava i da On sudruga nema, jer niko se s pravom ne
oboava osim Uzvieni Allah, kao to je Allah rekao:



"A va Bog jedan je Bog! Nema boga osim Njega, Milostivog,
Samilosnog!"2 Uzvieni Allah je obavijestio u ovom ajetu da je boanstvo Jedan
Bog, to jest onaj koji se oboava je Jedan i nije dozvoljeno da se uzme za
boanstvo neko drugi osim Njega i samo On se oboava.

b- Vjerovanje u uluhijjet Uzvienog Allaha:

To je ubjeenje da je samo Allah istinsko boanstvo, On sudruga nema.

Boanstvo je onaj koji se oboava uz ljubav i velianje. To je, dakle, izdvajanje
Allaha u svim oblicima ibadeta, zato ne upuujemo dovu nikom osim Allahu, ne
bojimo se nikog osim Allaha, ne oslanjamo se ni na kog osim na Allaha, ne
inimo seddu nikom osim Allahu, nismo skrueni ni pred kim osim pred
Allahom, i niko ne zasluuje da bude oboavan osim On Uzvieni, potvrujui
Allahove rijei:



3
"Samo Tebe oboavamo i samo od tebe pomo traimo!"

c- Vanost vjerovanja u uluhijjet Uzvienog Allaha:

Vanost vjerovanja u uluhijjet Uzvienog Allaha se oituje kroz slijedee:

1- Cilj zbog kojeg su stvoreni dinnovi i ljudi je oboavanje Jedinog Allaha
koji sudruga nema, kao to je rekao Uzvieni Allah:



"Dinnove i ljude sam stvorio samo zato da Me oboavaju."4

1
Al-Imran, 83.
2
El-Bekara, 163.
3
El-Fatiha, 5.
4
Ez-Zarijat, 56.

24
 2- Svrha slanja poslanika, alejhimus-selam, i objavljivanja nebeskih knjiga
je potvrda da je Allah taj koji istinski zasluuje da se oboava, kao to je Uzvieni
Allah rekao:



"Mi smo svakom narodu poslanika poslali: 'Allaha oboavajte, a taguta se
proite!'"1
3- Prvi vadib svakoj osobi je vjerovanje u uluhijjet Uzvienog Allaha, kao
to je dolo u oporuci Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, upuenoj Muazu ibnu
Debelu, radijallahu anhu, kada ga je poslao u Jemen rekavi mu:
"Ti, doista, odlazi narodu od Ehli kitabija (slijedbenika knjige), pa neka
bude prvo u ta e ih pozivati svijedoenje da nema boga osim Allaha."2 To
jest, pozivaj ih da sve vrste ibadeta samo Allahu upuuju.

d- Znaenje la ilahe illallahu (nema boga osim Allaha):

Ove velike rijei su prva obaveza svakom ovjeku ali su one i posljednja
obaveza, jer ko umre na tim rijeima biva od stanovnika Denneta, kao to je
rekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
"Ko umre a zna da nema boga osim Allaha ui e u Dennet."3
Zbog toga obaveza poznavanja la ilahe illallahu je najvea i najvanija
obaveza.
La ilahe ilallahu (nema boga osim Allaha) znai: nema onog ko se oboava s
pravom osim Uzvienog Allaha, dakle, to je negacija boanstvenosti svemu
drugom mimo Uzvienom Allahu i potvrda cjelokupne boanstvenosti samo
Allahu koji sudruga nema.
Znaenje ilah (bog): to je onaj koji se oboava, pa ko oboava neto uinio ga
je, svojim oboavanjem, bogom pored Allaha, a sve to se oboava je neispravno
osim Jednog Boga a to je Allah Jedini.
Uzvieni Allah je Bog kojeg srca oboavaju uz ljubav, velianje, poniznost,
skruenost, strah, oslanjanje na Njega i upuivanje dove Njemu.
Srca nemaju radosti niti sree sve dok ne ostvare znaenje la ilahe illallahu,
jer potpuna radost, lijep ivot i uitak je u tome da se samo Uzvieni Allah
oboava.

e- Ruknovi la ilahe illallahu:

Ove velike rijei imaju dva rukna, a to su: negacija i potvrda.

Prvi rukn: la ilahe (nema boga) to je negacija oboavanja svega drugog mimo
Allaha, ukidanje irka i obaveza poricanja svega onog to se oboava i emu se
ini ibadet mimo Allaha.
Drugi rukn: illallahu (osim Allaha), to je potvrda oboavanja Jedinog Allaha i
izdvajanje Uzvienog Allaha kroz upuivanje svih vrsta ibadeta samo Njemu.
Dokaz su Allahove rijei:

1
En-Nahl, 36.
2
Hadis biljei Muslim, knjiga: Iman, poglavlje: Poziv u dva ehadeta i islamski propisi, broj: 19.
3
Hadis biljei Muslim, knjiga: Iman, poglavlje: Dokaz da e onaj ko umre na tevhidu neminovno ui u
Dennet, broj: 26.

25
 "Onaj ko ne vjeruje u taguta, a vjeruje u Allaha dri se za najvru
vezu."1 Allahove rijei: "Onaj ko ne vjeruje u taguta" su u znaenju prvog
rukna (la ilahe), a Allahove rijei: "a vjeruje u Allaha" su u znaenju drugog
rukna (illallahu)

f- artovi la ilahe illallahu:

Svjedoenje da nema boga osim Allaha (la ilahe illallahu) ima sedam artova,
sve dok se ti artovi ne upotpune nee to svjedoenje koristiti onom ko ga
izgovori, a to su slijedei artovi:
1- Znanje o znaenja la ilahe illallahu, kao to je uzvieni rekao:

2
"Znaj da nema boga osim Allaha!"
2- Ubjeenje, to jest da onaj koji donosi ehadet bude ubjeen u ono na to
taj ehadet upuuje, pa ako bude u sumnji i nedoumici nee mu to svjedoenje
koristiti. Rekao je Uzvieni:



"Pravi vjernici su oni koji u Allaha i Poslanika Njegova vjeruju, i poslije
vie ne sumnjaju."3
3- Prihvatanje onog na to taj ehadet upuuje, to jest da se samo Allah
oboava i da se ostavi oboavanje svega drugog mimo Allaha, pa ko izgovori ovaj
ehadet, a ne prihvati da samo Allahu ibadet ini biva od onih o kojima je Allah
rekao:

} 36{

"Kada im se govorilo: 'Samo je Allah Bog!' oni su se oholili i govorili:
'Zar da napustimo boanstva naa zbog jednog ludog pjesnika.'"4
4- Predanost i pokornost onom na to taj ehadet upuuje, rekao je
Uzvieni:



"Onaj ko svoje lice preda Allahu, i uz to ini dobra djela, uhvatio se za
najvru vezu."5 Predati svoje lice Allahu znai biti Mu predan i ponizan, a
najvra veza je la ilahe illallahu.
5- Istinitost, to jest da izgovori te rijei istinski, iz srca, kao to je rekao
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
"Nema toga ko svjedoi da nema boga osim Allaha i da je Muhammed
Allahov rob i Njegov poslanik, istinski iz svog srca, a da ga Allah ne zabrani
vatri."6
6- Iskrenost, to je istoa djela od svih primjesa irka, tako da ne bude
namjera izgovorom tog ehadeta ostvarenje bilo kakve dunjaluke elje. Rekao je
Poslanik, sallallhu alejhi ve sellem:
"Doista je Allah zabranio vatri onog ko kae la ilahe illallahu traei time
Allahovo lice."1

1
El-Bekara, 256.
2
Muhammed, 19.
3
El-Hudurat, 15.
4
ES-Saffat, 35-36.
5
Lukman, 22.
6
Hadis biljei Buharija, knjiga: Znanje, poglavlje: Ko izdvoji grupu ljudi i poui ih a ne poui ostale
bojei se da nee razumjeti, broj: 128.

26
 7- Ljubav prema ovim rijeima, onom na to upuuju i onima koji ih
izgovaraju i po njima rade, rekao je Uzvieni:




"Ima ljudi koji su mjesto Allaha kumire prihvatili, vole ih kao to se Allah
voli, ali pravi vjernici jo vie vole Allaha."2 Nosioci la ilahe illallahu iskreno
vole Allaha nepomjeanom ljubavlju, a murici ine irk i ine druge Allahu
ravnim pa uz Allaha vole i one koji se mimo Allaha oboavaju a to je u
suprotnosti sa la ilahe illallahu.

g- Znaenje ibadeta (oboavanja):

To je zajedniko ime za sve to Allah voli od rijei i dijela, unutranjih i

vanjskih, poput: ljubavi prema Allahu i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem, straha od Allaha, oslonca na Allaha, traenja od Uzvienog Allaha,
namaza, zekata, posta, injenja dobroinstva roditeljima, spominjanja Uzvienog
Allaha, borbe protiv nevjernika i munafika i drugih vidova ibadeta.
Vrste ibadeta su brojne, obuhvataju sve vidove pokornosti Allahu poput:
itanja asnog Kur'ana, injenje dobra siromasima i onima koji su u potrebi,
sadaka, uvanje emaneta i povjerenih stvari, lijepa rije i tome slino.
Ibadet obuhvata sve postupke vjernika ako njima namjerava pribliavanje
Uzvienom Allahu, pa ak i kada neko od nas jede, pije ili spava, s namjerom da
se ojaa kako bi mogao raditi dobra djela koja Allah voli, ima za to nagradu.
Dakle, ovi obiaji, uz valjan nijjet i ispravnu namjeru, postaju ibadeti za koje se
dobiva nagrada, to znai da ibadeti nisu samo poznata obiljeja i obredi poput
namaza, posta i slinog.

h- Ibadet je ono zbog ega je Allah stvorio stvorenja

Rekao je Uzvieni Allah:

} 65{
} 67{




" Dinnove i ljude sam stvorio samo zato da Me oboavaju, Ja ne traim
od njih opskrbu niti elim da Me hrane, opskrbu daje jedino Allah, Moni i
Jaki!"3
U ovim ajetima Uzvieni Allah obavjetava da je smisao stvaranja dinnova i
ljudi njihovo obavljanje ibadeta i oboavanje Uzvienog Allaha. Allah je neovisan
od njihovog ibadeta, naprotiv, oni su u potrebi za oboavanjem Allaha jer su
ovisni o Allahu i stalno su u potrebi za Njim.
Doista, potreba ovjeka za Uzvienim Allahom i time da Ga oboava i nikog
Mu ravnim ne ini je vea od njegove potrebe i nude za vodom i hranom.
Doista, kada srce osjeti okus oboavanja Uzvienog Allaha i iskrenosti prema
Njemu, shvatie da nikad prije nije imalo nita slae od toga niti ljepe, i niko
nee osjetiti rahatluk od dunjalukih bolova i problema osim uz oboavanje
Uzvienog Allaha.

1
Hadis biljei Buharija, knjiga: Vrijednost namaza u mekkanskom i medinskom mesdidu, poglavlje:
Zajedniko obavljenje nafile namaza, broj: 1185.
2
El-Bekara, 165.
3
Ez-Zarijat, 56.

27
 i- Ruknovi ibadeta:

Ibadet, kojeg nam je Allah stavio u obavezu, poiva na dva vana rukna:
Prvi rukn: potpuna poniznost i strah.
Drugi rukn: potpuna ljubav.
Dakle, ibadet kojeg je Allah propisao Svojim robovima mora biti ispunjen
potpunom poniznou i pokornou Allahu i strahom od Njega, a i potpunom i
najveom ljubavi prema Allahu , eljom za Njim i nadom u Njega.
Sama ljubav, uz koju nema straha niti poniznosti, poput ljubavi prema imetku
ili hrani, nije ibadet, a isto tako strah bez ljubavi, poput straha od divlje zvjeri, se
ne ubraja u ibadet, pa kada se djelo ini iz straha i ljubavi, biva ibadetom, a ibadet
se upuuje iskljuivo Allahu Jedinom.

j- Tevhid je uzrok prihvatanja ibadeta:

Ibadet kojeg je Allah naredio se ne zove ibadetom osim uz tevhid i oboavanje

jedinog Allaha, jer ibadet uz irk nije ispravan i ne kae se za nekog da oboava
Uzvienog Allaha sve dok ne ostvari tevhid i ne bude samo Allaha oboavao, pa
ko oboava Uzvienog Allaha i uz to Njemu pripie druga i poini irk nije
Allahov iskreni rob.
Dakle tevhid, iskreno oboavanje Uzvienog Allaha i ne injenje nikoga
Allahu ravnim je uslov da bi ibadet bio prihvaen kod Allaha. Uz to se jo
pridodaje i da ibadet nee biti prihvaen osim ako je u skladu sa erijatom,
shodno sunnetu Poslanika, sallallahu aljehi ve sellm.
Da bi bilo koje djelo bilo primljeno kod Uzvienog Allah moraju se ispuniti
dva arta, a to su:
1- Da se ne oboava niko osim Allaha ( to je tevhid).
2- Da se oboava samo na nain koji je Allah naredio (to je slijeenje
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem). Rekao je Uzvieni Allah:



"A nije tako! Onaj ko svoje lice Allahu preda i uz to dobra djela ini, toga
eka nagrada kod Gospodara njegova, takav se nee niega bojati i ni zaim
nee tugovati."1 Predati lice Allahu znai ostvariti tevhid kroz iskreno oboavanje
Allaha i upuivanje ibadeta samo Njemu, a initi dobra djela znai slijediti
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

k- irk:

irk ponitava vjerovanje da je Allaha jedino boanstvo (vjerovanje u

uluhijjet). Obzirom da je vjerovanje u uluhijjet Uzvienog Allaha i upuivanje
ibadeta samo Allahu najvanija i najvea obaveza, irk je najvei grijeh kod
Uzvienog Allaha. To je jedini grijeh kojeg Allah nee oprostiti. Rekao je
Uzvieni Allah:


"Allah nee oprostiti da Mu se poini irk, a oprostie menje grijehove od
toga, kome On hoe."2 I kae:

1
El-Bekara, 112.
2
En-Nisa, 48.

28

1
"Mnogobotvo je zaista velika nepravda."
Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan o najveem grijehu kod
Allaha, rekao je:
"Da Allahu drugog uini ravnim a On te stvorio."2
irk kvari sva dobra djela i ponitava ih, kao to je Uzvieni rekao:


"A da su oni irk poinili, sigurno bi im propalo ono to su radili."3
Onaj ko poini irk i na tome umre ostaje vjeno u Dehennemu, jer je
Uzvieni Allah rekao:



"Doista, ko Allahu irk uini, Allah e mu ulazak u Dennet zabraniti i
boravite njegovo e Dehennem biti."4
irka ima dvije vrste: veliki i mali.
Veliki irk je da ovjek uputi neki ibadet nekom drugom mimo Uzvienog
Allaha5, dakle, svaka rije i svako djelo koje Allah voli je tevhid i iman ako se
uputi Allahu, a irk i kufr ako se uputi nekom drugom mimo Allaha.
Primjer ovog irka: traenje nafake ili zdravlja od nekog drugog mimo Allaha,
oslonac na nekog drugog mimo Allaha ili injenje sedde nekom drugom mimo
Allahu. Rekao je Uzvieni:


"A u Allaha se pouzdajte ako ste vjernici."6 I rekao je:


7
"Allahu inite seddu i Njega oboavajte."
Dova, oslonjanje i sedda su ibadeti koje je Allah naredio, pa ko ih uputi
Allahu taj je muvehhid i vjernik, a ko ih uputi nekom drugom mimo Allaha taj je
murik i nevjernik.
Mali irk je svaki govor ili djelo koje je sredstvo ka velikom irku i put
zapadanja u njega.
Primjer ovog irka: injenje kaburova mesdidom, to jest klanjanje kod
kaburova ili gradnja mesdida na kaburu, ovakvo djelo je haram i onom ko ga ini
je upuena prijetnja da e biti proklet, otjeran i udaljen od milosti Uzvienog
Allaha rijeima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
"Neka je Allahovo prokletstvo nad idovima i kranima, uinili su
kaborove svojih poslanika mesdidima."8

1
Lukman, 13.
2
Hadis biljei Buharija, Knjiga o krvarinama, poglavlje: Rijei Uzvienog Allaha: "A ko vjernika
namjerno ubije nagrada mu je dehennem, broj: 6861.
3
El-En'am, 88.
4
El-Maide, 72.
5
Pod irkom se podrazumjeva da ovjek uputi djelo, koje se ne smije uputiti nikom drugom osim
Allahu Jedinom, koji sudruga nema, nekom drugom mimo Allah, poput: dove, kurbana, zavjeta i tome
slino.
6
El-Maide, 23.
7
En-Nedm, 62.
8
Hadis biljei Muslim, Knjiga o mesdidima, poglavlje: Zabrana gradnje mesdida na kaburima,
postavljanja slika u njima i zabrana injenje kaburova mesdidima, broj: 531.

29
 Dakle, injenje kaburova mesdidom je haram i nije dozvoljeno, jer je to
sredstvo koje vodi dovljenju mrtvih i traenju od njih, a upuivanje dove mrtvima
je veliki irk.

4- Vjerovanje u Allahova imena i svojstva

a- Znaenje vjerovanja u Allahova imena i svojstva:

To je potvrda i priznanje imena i svojstava koja je Allah sam Sebi potvrdio u

Svojoj knjizi ili sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na nain koji prilii
Uzvienom Allahu.
Njemu, Uzvienom, niko nije slian u Njegovim imenima i svojstvima, kao to
je Uzvieni Allah i rekao:





"Stvoritelj nebesa i Zemlje! On vas kao parove stvara- a stvara parove i
od stoke da vas tako razmnoava. Niko nije kao On! On sve uje i sve
vidi."1
Dakle, Uzvieni Allah je ist i daleko od toga da Mu neko od Njegovih
stvorenja bude slian u bilo kojem od Njegovih imena i svojstava.
Uzvieni Allah ima puno imana, poput: Er-Rahman (Milostivi), El-Besir (Onaj
koji sve vidi), El-'Aziz (Silni), rekao je Uzvieni Allah:



2
"Milostivog, Samilosnog" Rekao je:


3
"On sve uje i sve vidi." I rekao je:


"On je silan i mudar."4

b- Plodovi vjerovanja u Allahova imena i svojstva:

Naveemo nekoliko plodova vjerovanja u Allahova imena i svojstva:

1- Upoznavanje Uzvienog Allaha, onaj ko vjeruje u Allahova imena i
svojstva time poveava svoje znanje o Uzvienom Allahu i to mu, neminovno,
poveava iman i ubjeenje i jaa njegov tevhid i iskrenost Allahu.
2- Hvaljenje Uzvienog Allaha Njegovim Lijepim imenima, i to je od
najboljih vrsta zikra, rekao je Uzvieni Allah:


"O vjernici, esto Allaha spominjite i hvalite."5
3- Traenje od Allaha i upuivanje dove Njemu pomou Njegovih imena i

svojstva, rekao je Uzvieni Allah:

1
E-ura, 11.
2
El-Fatiha, 3.
3
E-ura, 11.
4
Lukman ,9.
5
El-Ahzab, 41.

30
 "Allah ima najljepa imana i vi Ga zovite njima."1 Primjer toga je da se u
dovi kae: Allahu, ja te molim i od Tebe traim jer Ti opskrbu daje, pa me
opskrbi....
4- Srea i lijep ivot na dunjaluku i dennetski uitak na ahiretu.

1
El-'Araf, 180.

31
 PLODOVI VJEROVANJA U UZVIENOG ALLAHA

Vjerovanje u Uzvienog Allaha ima divne plodove i tragove na dunjaluku i na

ahiretu. Doista, sva dunjaluka i ahiretska dobra i sprijeavanje svakog zla je od
tragova ovog imana. Sada emo navesti nekoliko plodova i utjecaja vjerovanja u
Uzvienog Allaha:
1- Otklanja od vjernika sve neugodnosti, spaava ih od tekoa i uva ih od
spletki neprijatelja. Rekao je Uzvieni Allah:


"Allah doista titi vjernike."1
2- Vjerovanjem se ostvaruje ugodan ivot, srea i radosti, rekao je Uzvieni
Allah:




"Onome ko ini dobro, bio mukarac ili ena, a vjernik je, Mi emo dati
da proivi lijep ivot."2
3- Vjerovanje isti due od praznovjerja, pa ko istinski vjeruje u Allaha on
se samo za Uzvienog Allaha vee, jer je On Gospodar svjetova i On je istinski
Bog, nema boga osim Njega, te se ne boji stvorenja niti mu se srce vee za nekog
od ljudi i tako se oslobaa od sujevjerja i predrasuda.
4- Od tragova imana i vjerovanja u Uzvienog Allaha je postizanje uspjeha,
spasa i svega poeljnog i udaljenost od svega nepoeljnog, kao to je Uzvieni
Allah rekao o vjernicima:

"Njima e Gospodar njihov na Pravi put ukazati i oni e ono to ele
ostvariti."3
5- Najvei trag imana je postizanje zadovoljstva Uzvienog Allaha, ulazak
u Dennet i ostvarenje vjenog uitka i potpune milosti.

1
El-Hadd, 38.
2
En-Nahl, 97.
3
El-Bekara, 5.

32
 VJEROVANJE U MELEKE

a- Znaenje vjerovanja u meleke:

vrsto ubjeenje da meleki postoje, da su oni vrsta Allahovih stvorenja i da se

ne opiru Allahu u onom to im zapovjedi nego ono to im se naredi izvravaju.
Rekao je Uzvieni Allah:
} 25{
"A meleki su samo robovi potovani. Oni ne govore dok On ne odobri i
postupaju onako kako On naredi.!"1
Vjerovanje u meleke obuhvata etiri stvari:
1- Vjerovanje u njihovo postojanje.
2- Vjerovanje u meleke ija imena su nam poznata, poput Dibrila, alejhis-
selam, a u meleke ija imena ne znamo vjerujemo openito.
3- Vjerovanje u njihove osobine koje su nam poznate.
4- Vjerovanje u njihova djela koja su nam poznata, a koja obavljaju
naredbom Uzvienog Allaha, poput: slavljenja i oboavanja Allaha nou i danju
bez umora i klonulosti.
Vjerovanje u meleke je jedan od ruknova imana. Rekao je Uzvieni Allah:





"Poslanik vjeruje u ono to mu se objavljuje od Gospodara njegova, i
vjernici svaki vjeruje u Allaha, i meleke Njegove...."2
Rekao je Poslanik, sallallhu alejhi ve sellem, o imanu: "Da vjeruje u Allaha,
Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove Poslanike, budui svijet i da
vjeruje u Allahovu odredbu dobra i zla."3

b- Osobine meleka:

Od fizikih osobina meleka je da su stvoreni od svjetlosti, kao to ih je opisao

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekavi: "Meleki su stvoreni od svjetlosti."4
Uzvieni Allah nas obavjetava da je melekima stvorio krila, i da se oni
razlikuju u broju krila. Rekao je Uzvieni Allah:





"Hvaljen neka je Allah, stvoritelj nebesa i zemlje, koji meleke sa po dva,
tri i etiri krila ini izaslanicima; On onome to stvara dodaje to hoe, On,
uistinu, sve moe."5
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je vidio Dibrila, alejhisselam i na njemu
est stotina krila. 6
Ponekad se melek, Allahovom moi, pretvori u ljudski lik, kao to se desilo
Dibrilu, alejhisselam kada ga je Allah poslao Merjemi u ljudskom liku, a isto
tako meleki koje je Uzvieni Allah poslao Ibrahimu i Lutu, alejhimasselam su bili
u ljudskom liku.

1
El-Enbija, 26-27.
2
El-Bekara, 285.
3
Hadis biljei Muslim, knjiga: Iman, poglavlje: Pojanjenje islama, imana i ihsana, broj: 8.
4
Hadis biljei Muslim, knjiga: Zuhd i rekaik, poglavlje: Raznoliki hadisi, broj: 25996.
5
El-Fatir, 1.
6
Hadis biljei Muslim, knjiga: Iman, Poglavlje o pomenu Sidreti-l-Munteha, broj: 174.

33
 Doista su meleki svijet gajba (nepoznatog), stvoreni su da robuju Uzvienom
Allahu i oni nemaju nita od osobina rububijjeta i uluhijjeta, naprotiv, oni su
Allahovi robovi potpuno potinjeni i pokorni Uzvienom Allahu, kao to je
Uzvieni Allah rekao:


"Allahu se, u onom to im zapovjedi, ne opiru, i ono to im se naredi
izvravaju."1

c- Vrste meleka i njihova djela:

Meleki imaju funkcije koje obavljaju u ovom svjetu, oni su razliitih vrsta a
svaka vrsta ima svoje zaduenje, kao na primjer:
1- Odgovoran za dostavljanje vahja (objave) od Uzvienog Allaha Njegovim
poslanicima, alejhimusselam, je Dibril alejhisselam.
2- Odgovoran za kiu i njeno rasporeivanje.
3- Odgovoran za rog, to je Israfil, alejhisselam.
4- Odgovoran za uzimanje due, to je Melek smrti i njegovi pomonici.
5- Odgovorni za uvanje dijela ljudi i njihovo biljeenje, svejedno radilo se o
dobrim ili loim djelima, to su Kiramu-l-katibin (asni pisari).
6- Odgovorni za Allahovo uvanje ljudi u svim stanjima, bili na putu ili kod
kue, bili budni ili spavali, to su El-Mu'akkibat.
Od njih su i uvari Denneta, uvari Vatre, meleki koji se premjetaju i trae
sijela ispunjena lijepim govorom i zikrom, od njih je i melek zaduen za planine,
te meleki poredani u safove koji neumorno Allaha slave, Njemu se klanjaju i
Njegove naredbe izvravaju. Vojske Gospodara tvoga samo On Uzvieni zna.

d- Plodovi vjerovanja u meleke:

Vjerovanje u meleke daje velike plodove u ivotu vjernika, spomenut emo

neke od njih:
1- Spoznaja veliine Uzvienog Allaha, Njegove snage i savrene moi, jer
veliina stvorenja upuuje na veliinu stvoritelja pa se tako kod vjernika poveava
potovanje i velianje Uzvienog Allaha Koji od svjetlosti stvara meleke sa
krilima.
2- Ustrajnost na pokornosti Uzvienom Allahu, jer ko vjeruje da meleki
biljee sva njegova djela taj e se sigurno bojati Uzvienog Allaha i nee Mu
nepokoran biti u javnosti a ni u tajnosti.
3- Strpljivost na pokornosti Allahu i osjeaj radosti i smiraja kada vjernik
pouzdano zna da je uz njega u ovom prostranom svemiru hiljade meleka koji
izvravaju Allahove naredbe na najljepi i najpotpuniji nain.
4- Zahvala Uzvienom Allahu na Njegovoj brizi o sinovima Ademovim, jer
je odredio da ih meleki uvaju i tite.
5- Svijest o prolaznosti ovog dunjaluka kroz sjeanje na Meleka smrti
kojem je nareeno da vadi due kada ih Allah usmrti, i s te strane e ovjek
nastojati da bude spreman za Sudnji dan vjerujui i radei dobra djela.

1
Et-Tahrim, 6.

34
 VJEROVANJE U KNJIGE

a- Znaenje vjerovanja u knjige:

vrsto ubjeenje da Uzvieni Allah ima knjige koje je objavio Svojim

robovima preko Svojih poslanika i da su te knjige govor Uzvienog Allaha koji je
njima, stvarno, govorio na nain koji prilii Uzvienom Allahu, te da je u tim
knjigama istina, svjetlost i uputa ljudima na oba svijeta.
Vjerovanje u knjige obuhvata tri stvari:
1- Vjerovanje da su one uistinu od Allaha objavljene.
2- Vjerovanje u knjige koje je Uzvieni Allah spomenuo po imenu, poput
asnog Kur'ana, koji je objavljen naem poslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi
ve sellem, Tevrata, koji je objavljen Musau, alejhisselam i Indila, koji je
objevljen Isau, alejhisselam.
3- Vjerovanje u istinitost onog to je vjerodostojno sauvano od vijesti u tim
knjigama poput vijesti koje su dole u Kur'anu.
Vjerovanje u knjige je jedan od ruknova imana. Rekao je Uzvieni Allah:










"O vjernici, vjerujte u Allaha, i Poslanika Njegova, i u knjigu koju On
Svome Poslaniku objavljuje, i u knjigu koju je objavio prije."1
U ovom ajetu Allah nareuje da se vjeruje u Njega, u Njegovog Poslanika i u
knjigu koja je objavljena Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, a to je
Kur'an asni, kao to je naredio i da se vjeruje u knjige koje su objavljene prije
Kur'ana. Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, o imanu:
"Da vjeruje u Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove
poslanike, budui svijet i da vjeruje u Allahovu odredbu dobra i zla."2

b- Odlike asnog Kur'ana:

asni Kur'an je govor Uzvienog Allaha, objavljen naem Poslaniku i naem

voi i uzoru Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, zbog toga vjernik potuje i
velia ovu knjigu, trudi se da se pridrava propisa koji su u njoj doli i da je ita i
o njenim ajetima razmilja; a dovoljno nam je to to je ovaj Kur'an naa uputa na
dunjaluku i uzrok naeg uspjeha na ahiretu.
asni Kur'an ima brojne odlike i posebna svojstva po kojima se razlikuje od
prethodnih nabeskih knjiga, od njih su:
1- asni Kur'an sadri sutinu boanskih propisa i doao je kao podrka i
potvrda nareenja da se samo Allah oboava a to nareenje je dolo u ranijim
knjigama, rekao je Uzvieni:



"A tebi objavljujemo Knjigu, samu istinu, da potvrdi knjige prije
objavljene i da nad njima bdi."3
Allahove rijei: "...da potvrdi knjige prije objavljene..." znae da Kur'an
potvruje ono to je ispravno u tim knjigama, a rijei: "...nad njima bdi" znae da
je Kur'an doao kao zadnja rije kojom se kontrolie ispravnost svih prethodnih
knjiga.

1
En-Nisa, 136.
2
Hadis biljei Muslim, knjiga: Iman, poglavlje: Pojanjenje islama, imana i ihsana, broj: 8.
3
El-Maide, 48.

35
 2- Svi ljudi su duni drati se ovog velianstvenog Kur'ana i sva stvorenja
su obavezna slijediti Kur'an i po njemu raditi, za razliku od prethodnih knjiga koje
su bile upuene odreenim narodima. Rekao je Uzvieni:



"A meni se ovaj Kur'an objavljuje da njime vas i one do kojih on dopre
opominjem."1
3- Uzvieni Allah se obavezao da e uvati asni Kur'an, zbog toga niko
nije uspio, niti e iko uspjeti iskriviti ili promijeniti Kur'an. Rekao je Uzvieni:


"Mi, uistinu, Kur'an objavljujemo i zaista emo Mi nad njim bdjeti."2

c- Nae obaveze spram asnog Kur'ana:

Upoznali smo neke velianstvene odlike i jedinstvene osobine ovog asnog

Kur'ana, pa kakva je naa obaveza prema Kur'anu?
- Duni smo voljeti Kur'an, potovati ga i smatrati njegovu vrijednost
velikom, jer je to govor Velianstvenog Stvoritelja i to je najistinitiji i najvrijedniji
govor.
- Duni smo itati i uiti Kur'an, prouavati njegove ajete i sure, te
razmiljati o njegovim poukama, vijestima i priama.
- Duni smo slijediti njegove propise, biti pokorni njegovim naredbama i
drati se adaba kojim poziva. Upitana je Aia, radijallahu anha, o udi i ahlaku
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je rekla: "Njegov ahlak je bio Kur'an."3
Hadis znai da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, praktina primjena
kur'anskih propisa i zakona, potpuno je sproveo kur'anske upute te smo, i s te
strane, duni slijediti Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellme, jer je on
svakom od nas najljepi uzor, kao to je Uzvieni rekao:



"Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada
Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu, i koji esto Allaha spominje."4

d- Iskrivljenost prijanjih knjiga:

Uzvieni Allah nas je obavijestio u asnom Kur'anu da su ehlu-l-kitab

(sljedbenici knjige), to jest idovi i krani, iskrivili svoje knjige tako da one nisu
vie onakve kakvim ih je Uzvieni Allah objavio. idovi su iskrivili Tevrat,
izmjenili ga i poigravali se njegovim propisima, rekao je Uzvieni:



"Ima Jevreja koji izvru smisao rijeima"5
Isto tako su i krani iskrivili Indil i njegove propise izmijenili, rekao je
Uzvieni Allah o kranima:

1
El-En'am, 19.
2
El-Hidr, 9.
3
Hadis biljei Ahmed u Musnedu ena, hadis Aie, radijallahu anha, broj: 25108.
4
El-Ahzab, 21.
5
En-Nisa, 46.

36
 "Neki od njih uvijaju jezike svoje itajui Knjigu da biste vi pomislili da
je to iz Knjige, a to nije iz Knjige, i govore: "To je od Allaha!" a to nije od
Allaha, i o Allahu svjesno govore lai."1
Dakle, Tevrat koji danas postoji nije onaj Tevrat koji je objavljen Musau,
alejhisselam, niti je Indil koji danas postoji onaj Indil koji je objavljen 'Isau,
alejhisselam.
Tevrat i Indil koji su u rukama ehli-kitabija sadre u sebi neispravnu akidu i
kriva ubjeenja, netane vijesti i lane prie tako da ne vjerujemo u istinitost onog
to je u ovim knjigama osim onog to je potvrdio asni Kur'an ili vjerodostojan
sunnet, a vjerujemo da je la ono za to su asni Kur'an i sunnet potvrdili da je la
u tim knjigama.

e- Plodovi vjerovanja u knjige:

Vjerovanje u knjige ima brojne plodove, od njih emo navesti sljedee:

1- Znanje o panji Uzvienog Allaha prema Njegovim robovima i
potpunosti Njegove milosti kada je svakom narodu poslao knjigu pomou koje ih
izvodi na Pravi put i osigurava im sreu na dunjaluku i ahiretu.
2- Znanje o mudrosti Uzvienog Allaha u Njegovim propisima i erijatu, jer
je svakom narodu propisao ono to odgovara njihovom stanju i to se slae sa
njihovim linostima, kao to je uzvieni rekao:

"Svima vama smo zakon i pravac propisali."2
3- Zahvala Uzvienom Allahu na blagodati objave tih knjiga, jer te knjige
su svjetlo i uputa na dunjaluku i ahiretu, stoga smo duni zahvaljivati Uzvienom
Allahu na toj velikoj blagodati.

1
Al-Imran, 78.
2
El-Maide, 48.

37
 VJEROVANJE U POSLANIKE

a- Ljudska potreba za poslanstvom:

Poslanstvo je nuno potrebno ljudima, ne mogu bez njega, njihova potreba za

poslanstvom je iznad bilo koje druge potrebe. Poslanstvo je svijetu poput due,
ono je njemu svjetlost i ivot, pa kakvo dobro ostaje svijetu ako nema due, ivota
i svjetlosti? Dunjaluk je u tmini, osim onoliko koliko ga obasja sunce poslanstva.
Jedini put koji vodi srei i uspjehu na oba svijeta je put poslanika. Nema naina da
se detaljno upozna dobro i zlo osim putem poslanika.
Allah je nazvao Svoju poslanicu duom, a kada nema due nema ni ivota,
rekao je Uzvieni Allah:








"Isto tako smo i tebi objavili ruh (duu) od Nas. Ti nisi znao ta je Knjiga
niti si poznavao vjerske propise, ali smo je Mi uinili svjetlom pomou kojeg
upuujemo one robove Nae koje elimo."1
Vjerovanje u poslanike je jedan od ruknova imana. Rekao je Uzvieni Allah:




"Poslanik vjeruje u ono to mu se objavljuje od Gospodara njegova, i
vjernici svaki vjeruje u Allaha, i meleke Njegove, i knjige Njegove i
poslanike Njegove."2 Ovaj ajet upuuje na obavezu vjerovanja u sve poslanike
alejhimusselam, bez razlike, i mi nismo poput idova i krana koji vjeruju u neke
poslanike a u neke ne vjeruju.
Rekao je Poslanik, sallallhu alejhi ve sellem, o imanu: "Da vjeruje u Allaha,
Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove Poslanike, budui svijet i da
vjeruje u Allahovu odredbu dobra i zla."3
Doista, nedae, poput raznih vrsta poremeaja, briga, nesrea i razdora, sa
kojima se susreu zemlje koje nazivaju naprednim i civiliziranim, nastale su
uzrokom okretanja od poslanice.

b- Znaenje vjerovanja u poslanike:

vrsto ubjeenje da je Allah poslao svakom ummetu poslanika, jednog od

njih, da ih poziva da ine ibadet samo Allahu Koji sudruga nema, te da su svi
poslanici iskreni, istiniti, bogobojazni, povjerljivi, da upuuju na Pravi put i da su
dostavili sve ime ih je Allah poslao, nisu nita prikrili ili promijenili, niti su, od
sebe, ta dodali ili umanjili, pa ni koliko jedno slovo, kao to je rekao Uzvieni:


"A zar su poslanici bili duni ta drugo ve da jasno obznane?"4
Svi poslanici su, bez sumnje, bili na jasnoj istini, njihov poziv je bio
jedinstven, svi su pozivali u tevhid i da se samo Allah oboava, kao to je rekao
Uzvieni:

1
E-ura, 52.
2
El-Bekara, 285.
3
Hadis biljei Muslim, knjiga: Iman, poglavlje: Pojanjenje islama, imana i ihsana, broj: 8.
4
En-Nahl, 35.

38
 "Mi smo svakom narodu poslanika poslali: 'Allaha oboavajte, a taguta se
klonite!'"1
Meutim, erijati i zakoni sa kojima su poslanici dolazili mogu biti
meusobno razliiti u pojedinostima vezanim za halal i haram, kao to je rekao
Uzvieni:

"...svima vama smo zakon i pravac propisali."2
Vjerovanje u poslanike obuhvata etiri stvari:
1- Vjerovanje da je njihova poslanica istina od Uzvienog Allaha, pa ko ne
vjeruje u poslanicu jednog od njih postao je nevjernik u poslanike sve skupa.
2- Vjerovanje u sve vjerovjesnike koje je Allah spomenuo po imenu, poput:
Muhammeda, Ibrahima, Musaa, 'Isaa, Nuha i drugih poslanika alejhimussalatu
vesselam, a u one vjerovjesnike i poslanike ija imena ne znamo vjerujemo
openito.
3- Vjerovanje u istinost onog to je vjerodostojno preneeno od poslanika.
4- Rad po erijatu poslanika koji nam je poslat, a to je najbolji poslanik i
peat poslanstva, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem.

c- Definicija vjerovjesnika i poslanika:

Jeziko znaenje nebijja (vjerovjesnika) je: onaj koji obavjetava, uzeto od

rijei neba' to znai vijest, jer vjerovjesnik donosi vijesti od Uzvienog Allaha, ili
je, pak, uzeto od rijei en-nebve, a to je uzdignuti dio zemljita, jer je
vjerovjesnik-nebijj najasnije stvorenje i na najviem stepenu.
Terminoloko znaenje vjerovjesnika:
To je slobodan ovjek, mukarac, kojeg je Allah izabrao i odlikovao
dostavljanjem objave od Njega.
Jeziko znaenje resula (poslanika) je: dostavlja vijesti od onog ko ga je
poslao.
Terminoloko znaenje poslanika:
To je slobodan ovjek, mukarac kojem je Allah objavio erijat i naredio mu
da ga dostavi narodu koji mu se suprostavlja.
Razlika izmeu poslanika i vjerovjesnika je u tome to je poslanik ui termin
od vjerovjesnika, pa je svaki poslanik vjerovjesnik, a nije svaki vjerovjesnik
poslanik. Poslaniku se nareuje da dostavi erijat onima koji se suprostavljaju
Allahovoj vjeri ili ne poznaju Allahovu vjeru, dok vjerovjesnik biva poslat da
poziva u erijat poslanika koji je bio prije njega.

d- Osobine poslanika i njihovi znakovi:

- Poslanici, alejhimusselam, su ljudi, pa im je potrebno ono to je potrebno

ostalim ljudima, poput hrane i pia. Rekao je Uzvieni Allah:



"I prije tebe smo samo ljude slali kojima smo objavljivali."3
Takoe, poslanike snalaze bolesti kao to snalaze i ostale ljude i umiru kao to
umiru i ostala stvorenja.

1
En-Nahl, 36.
2
El-Maide, 48.
3
El-Enbija, 7.

39
 Oni, dakle, nemaju nita od osobina rububijjeta i uluhijjeta nego su oni ljudi
koji su dostigli potpunost u spoljanjem izgledu, a dostigli su i vrhunac potpunosti
u ahlaku i moralu. Oni su, isto tako, najboljeg porijekla i data im je razboritost i
jasan govor to ih ini sposobnim da podnesu tekoe koje sa sobom nosi
poslanstvo i da izvre zahtjeve vjerovjesnitva.
Mudrost slanja poslanika od ljudske vrste je oigledna; da se ljudima predoi
uzor u jednom od njih, pa je sa te strane, slijeenje poslanika i povoenje za njim
mogue i u granicama ljudskih sposobnosti.
- Allah je odlikovao poslanike objavom koju nije dao drugim ljudima, kao
to je Uzvieni rekao:



"Reci: 'Ja sam ovjek kao i vi, meni se objavljuje da je va Bog jedan
Bog.'"1
Uzvieni Allah ih je izabrao izmeu ostalih ljudi, kao to je Uzvieni rekao:

"A Allah dobro zna kome e povjeriti poslanstvo Svoje."2
- Poslanici su bezgrijeni u onom to dostavljaju od Allaha, pa tako ne grijee
u onom to dostavljaju od Allaha niti grijee u sprovoenju onog to im Allah
objavi.
- Istinitost. Poslanici, alejhimusselam, su istiniti u svojim rijeima i djelima.
Rekao je Uzvieni Allah:


"Eto ostvaruje se prijetnja Milostivog, poslanici su istinu govorili."3
- Sabur. Poslanici su donosili radosne vijesti i opomene, pozivali su u vjeru
Uzvienog Allaha i snalazile su ih razne vrste neugodnosti i tekoa, ali i pored
toga oni su bili strpljivi i izdrljivi na putu uzdizanja Allahove rijei. Rekao je
Uzvieni Allah:


4
"Ti izdri kao to su izdrali odluni poslanici."
to se tie znakova poslanstva, Uzvieni Allah je pomogao Svoje poslanike,
alejhimusselam, jasnim mu'dizama5 i nepobitnim dokazima koji upuuju na
njihovu istinitost i ispravnost njihovog vjerovjesnitva i poslanice. Allah je dao da
se na rukama Njegovih poslanika dese mu'dize koje su van ljudske mogunosti
da bi dokazao istinitost njihovog govora i potvrdio njihovo vjerovjesnitvo.
Definicija znakova poslanstva i mu'diza:
To su neuobiajene stvari koje Allah ini da se dese na rukama Njegovih
vjerovjesnika i poslanika na takav nain da ljudi ne mogu neto slino uraditi.
Primjer mu'diza i znakova je mu'diza 'Isaa, alejhis-selam, koji je
obavjetavao svoj narod o onom to jedu i to u svojim kuama uvaju, Musaov,
alejhisselam, tap koji se pretvarao u zmiju te cijepanje Mjeseca na dva dijela koje
se desilo naem poslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem.

1
El-Kehf, 110.
2
El-En'am, 124.
3
Ja-sin, 52.
4
El-Ahkaf, 35.
5
Mu'diza je nadnaravna pojava koju Allah daje poslanicima s ciljem potvrivanja njhove tvrdnje da
su poslani od Allaha.

40
 e- Mudrost slanja poslanika:

- Uzvieni Allah je poslao poslanike da upoznaju ljude sa istinskim

boanstvom i da ih pozivaju da upuuju ibadete samo Allahu koji sudruga nema.
Allah je poslao poslanike da uspostave vjeru i zabrane razilaenje u njoj, rekao je
Uzvieni Allah:






"On vam propisuje u vjeri isto ono to je propisao Nuhu i ono to
objavljujemo tebi, i ono to smo naredili Ibrahimu i Musau i 'Isau: 'Pravu
vjeru ispovjedajte i u tome se ne podvajajte!'"1
- Uzvieni Allah je poslao poslanike da donose radosne vijesti i da
opominju, rekao je Uzvieni Allah:


"Mi aljemo poslanike samo zato da donose radosne vijesti i da
opominju."2
Radosne vijesti koje poslanici donose i opomene vezane su za dunjaluk a i za
ahiret, jer oni raduju Allahu pokorne da e lijepo ivjeti na dunjaluku kao to je
rekao Uzvieni Allah:


"Onome ko ini dobro, bio mukarac ili ena, a vjernik je, Mi emo dati
da proivi lijep ivot."3
I upozoravaju na patnju i propast na dunjaluku:



"A ako glave okrenu, ti reci: 'Opominjem vas munjom onakvom kakva je
pogodila Ada i Semuda.'"4
Oni, isto tako, raduju Allahu pokorne Dennetom i njegovim uicima:



"Onoga ko se pokorava Allahu i Poslaniku Njegovu On e uvesti u
dennetske bae, kroz koje rijeke teku, u kojima e vjeno ostati, i to je
uspjeh veliki."5
I strae grijenike i nepokorne Allahovom kaznom na ahiretu:

"A onog ko se bude protiv Allaha i Poslanika Njegova dizao i preko
granica Njegovih propisa prelazio On e u vatru baciti, u kojoj e vjeno
ostati; njega eka sramna patnja."6
- Uzvieni Allah je poslao poslanike kako bi dali ljudima lijep uzor u
pravilnom ponaanju, plemenitom ahlaku i ispravnom ibadetu, kao to je Uzvieni
Allah rekao o naem pslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem:

1
E-ura, 13.
2
El-Kehf, 56.
3
En-Nahl, 97.
4
Fussilet, 13.
5
En-Nisa, 13.
6
En-Nisa, 14.

41
 "Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada
Allahovoj milosti i nagradi na ahiretu, i koji esto Allaha spominje."1

f- Vjerovanje da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, vjerovjesnik i

poslanik:

Vjerujemo da je Allahov poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem,

Allahov rob i Njegov poslanik, da je prvak ranijih i kasnijih poslanika, i da je
peat vjerovjesnika, jer poslije njega nee doi vjerovjesnik. Dostavio je
poslanicu, ispunio emanet, savjetovao ummet i iskreno se, u ime Allaha, borio.
Nama je vadib i obaveza vjerovati u istinitost onog o emu on obavijesti, biti
mu pokorni u onom to naredi, udaljiti se od onog to zabrani i od ega odvrati,
Allahu ibadet initi shodno njegovom sunnetu, sallallahu alejhi ve sellem, i samo
njega slijediti. Rekao je Uzvieni Allah:


"Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada
Allahovoj milosti i nagradi na ahiretu, i koji esto Allaha spominje."2
Vadib nam je davati prednost u ljubavi prema Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem, nad ljubavi prema roditelju, djetetu i svim ljudima, kao to je rekao
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
"Niko od vas nee biti vjernik sve dok mu ne budem drai od njegovog
roditelja, djeteta i svih ljudi."3
Iskrena ljubav prema Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, je u slijeenju
njegovog sunneta i ugledanju na njegovu uputu.
Stvarna srea i potpuna uputa se ostvaruje samo kroz pokornost Poslaniku,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao je Uzvieni:


"Pa ako mu budete posluni biete na Pravom putu a Poslanik je jedino
duan da jasno obznani."4
Vadib nam je da prihvatimo ono s ime je doao Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, da se pokorimo njegovom sunnetu i da potujemo i veliamo njegovu
uputu, kao to je Uzvieni rekao:



"I tako mi Gospodara tvoga, oni nee biti vjernici dok za sudiju u
sporovima meusobnim tebe ne prihvate i da onda zbog presude tvoje u
duama svojim nimalo tegobe ne osjete i dok se sasvim ne pokore."5
Duni smo se uvati suprostavljanja naredbi Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, jer suprostavljanje njegovoj naredbi uzrokuje smutnju, zabludu i bolnu
patnju, kao to je Uzvieni rekao:





"Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno nareenju njegovu, da ih
iskuenje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne snae."6

1
El-Ahzab, 21.
2
El-Ahzab, 21.
3
Hadis biljei Buharija, Knjiga o imanu, poglavlje: Ljubav prema Poslaniku, sallallahu alejhi ve
selllem, je dio imana, broj: 15.
4
En-Nur, 54.
5
En-Nisa, 65.
6
En-Nur, 63.

42
 g- Odlike Muhammedovog, sallallahu alejhi ve sellem, poslanstva:

Poslanstvo Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, se odlikuje nad

prethodnim poslanstvima s nizom odlika, naveemo neke od njih:
- Poslanstvo Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, je peat svih
prethodnih poslanstava. Rekao je Uzvieni:



"Muhammed nije roditelj nijednom od vaih ljudi, nego je Allahov
poslanik i peat vjerovjesnika.1
- Poslanstvo Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, je derogiralo i opozvalo
sva ranija poslanstva stoga Allah ne prihvata ni od koga vjeru osim uz slijeenje
Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, i niko nee stii do dennetskog uitka
osim idui njegovim putem. On je, sallallhu alejhi ve sellem, najasniji poslanik,
njegov ummet je najbolji ummet a njegov erijat je najpotpuniji erijat. Rekao je
Uzvieni Allah:



"A onaj ko eli neku drugu vjeru osim islama nee mu biti primljena, i on
e na onom svijetu nastradati."2
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Tako mi onog u ijoj ruci je
Muhammedova dua, niko od ovog ummeta, bio idov ili kranin, nee uti
za mene i zatim umrjeti, a nije povjerovao u ono s ime sam poslat, a da ne
bude stanovnik vatre."3
- Poslanstvo Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, je upueno
dinnovima i ljudima. Rekao je Uzvieni Allah navodei govor dinna:


" O narode na, odazovite se Allahovu glasniku"4 I rekao je:



"Mi smo te poslali svim ljudima da radosne vijesti donosi i da
opominje."5
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellme: "Data mi je prednost nad
ostalim vjerovjesnicima u est stvari: dat mi je saet govor, pomognut sam
strahom, dozvoljen mi je ratni plijen, uinjena mi je Zemlja istom i mjestom
za klanjanje, poslat sam svim stvorenjima i sa mnom su zapeaeni
vjerovjesnici."6

h- Plodovi vjerovanja u poslanike:

Vjerovanje u poslanike daje velike plodove, neke od njih emo spomenuti:

1- Znanje o milosti Uzvienog Allaha i Njegovoj panji prema Svojim
robovima poslavi im poslanike da ih upute na Pravi put i da ih naue kako e

1
El-Ahzab, 40.
2
Al 'imran, 85.
3
Hadis biljei Muslim, Knjiga o imanu, poglavlje: Jaanje smiraja srca mnotvom dokaza, broj: 153.
4
El-Ahkaf, 31.
5
Seba, 28.
6
Hadis biljei Muslim, knjiga: Mesdidi i mjesta na kojima se obavlja namaz, prvo poglavlje, broj:
523.

43
 Allaha oboavati, jer ljudski razum, sam po sebi, nije u stanju to dokuiti. Rekao
je Uzvieni Allah o naem poslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellme:



1
"A tebe smo samo kao milost svjetovima poslali."
2- Zahvala Uzvienom Allahu na toj velikoj blagodati.
3- Ljubav prema poslanicima, alejhimussalatu vesselam, velianje i zahvala
poslanicima na nain koji njima prilii, jer su oni oboavali Uzvienog Allaha,
dostavili Njegovu poslanicu i savjetovali Njegove robove.
4- Slijeenje poslanice koju su poslanici od Allaha dostavili i rad po njoj, na
taj nain e se vjernicima u njihovom ivotu ostvariti dobro, uputa i srea na oba
svijeta. Rekao je Uzvieni Allah:


} 123{
"I onaj ko bude slijedio uputu Moju nee zalutati i nee nesretan biti. A
onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj e tekim ivotom ivjeti."2

1
El-Enbija, 107.
2
Ta-ha, 123-124.

44
 VJEROVANJE U BUDUI SVIJET

a- Znaenje vjerovanja u budui svijet:

To je vrsto ubjeenje da e taj dan neminovno doi i rad po onom to to

ubjeenje iziskuje. U to ulazi i vjerovanje u predznake Sudnjeg dana i znakove
koji e se neminovno desiti prije nastupanja Sudnjeg dana, vjerovanje u smrt i ono
to nakon nje dolazi poput kaburske kunje, te patnje i uitka u kaburu, vjerovanje
da e se u rog puhnuti, da e mrtvi izai iz svojih kaburova. Takoe, vjerovanje u
stravine dogaaje koji e se desiti na Sudnjem danu, detalje koji e se desiti na
mjestu sakupljanja: irenje listova, postavljanja vagi, Sirat-uprije, Vrelo
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, efa'at i ostali dogaaji. Zatim vjerovanje u
Dennet i njegove uitke, od kojih je najvei gledanje u lice Uzvienog Allaha, i
vjerovanje u Vatru i njenu kaznu, a najvea kazna stanovnicima Vatre je to to
nee vidjeti svog Gospodara Uzvienog.

b- Pridavanje vanosti Kur'ana ovom ruknu i mudrost toga:

asni Kur'an je prepun govora o buduem svijetu, na svakom mjestu se bavi

njegovim utvrivanjem, u svakoj prilici na njega podsjea i raznolikim jezikim
metodama potvruje da e se desiti.
Jedan od naina pridavanja vanosti buduem svijetu i Sudnjem danu u
Allahovoj knjizi je da se esto vee uz vjerovanje u Uzvienog Allaha, kao na
primjer u rijeima Uzvienog Allaha:



"Ovim se savjetuju oni meu vama koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet."1
Od naina pridavanja vanosti buduem svijetu je to to se budui svijet u
Kur'anu esto spominje, tako da gotovo ni jednu stranicu Kur'ana nee proitati a
da u njoj ne nae govor o buduem svijetu i dogaajima i strahotama koji e se
tada desiti, govorei o tome kroz brojne i razliite stilove izraavanja.
Od naina pridavanja vanosti Sudnjem danu je to to ga Allah naziva
brojnim imenima koja upuuju na stvarnost dolaska ovog dana, kao na primjer:
El-Hakka (Dan u kojem e se ostvariti ono to su nevjernici poricali), El-Vaki'a
(Nesrea), El-Kijame (Dan kada e mrtvi ustajati iz svojih kaburova) i tako dalje.
Neka od tih imena upuuju na strahote koje e se desiti toga dana, kao na
primjer: El-Gaije (Dan koji e prekriti ljude svojim strahotama), Et-Tamme
(Drugo puhanje u rog), Es-Sahha (Drugo puhanje u rog) i El-Kari'ah (Udar).
U asnom Kur'anu su pomenuta i brojna druga imena Sudnjeg dana, na
primjer: Jeumud-din (Dan naknade), Jeumu-l-hisab (Dan polaganja rauna),
Jeumu-l-dum'a (Dan sakupljanja), Jeumu-l-hulud (Dan vijenosti), Jeumu-l-
hurud (Dan izlaska), Jeumu-l-hasre (Dan velike tuge), Jeumut-tenad (Dan
meusobnog dozivanja) i druga imena.
A to se tie mudrosti pridavanja tako velikog znaaja ovom temelju imana,
navest emo neke od njih:
- Vjerovanje u budui svijet ima najjai utjecaj na usmjerenje ovjeka,
njegovu samokontrolu, ustrajnost u radu dobrih djela, strah od Uzvienog Allaha i
takvaluk. Na ovu mudrost ukazuje stil asnog Kur'ana u estom povezivanju

1
El-Bekara, 232.

45
 izmeu vjerovanja u budui svijet i dobrog djela, kao u rijeima Uzvienog
Allaha:



"Allahove damije odravaju oni koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju."1
I rijeima Uzvienog:


"A oni koji u onaj svijet vjeruju vjeruju i u nju (Allahovu knjigu) i o
molitvama svojim brigu brinu."2
- Vjerovatno je od mudrosti tako velikog davanja panje podsjeanju na
budui svijet esto ljudsko zaboravljanje tog dana i njihov nemar prema njemu
zbog njihove privrenost prema dunjaluku i ljubavi prema njegovim uicima.
Zato, vjerovanje u budui svijet i patnju i uitak koji su na njemu umanjuje i slabi
estinu ljubavi prema dunjaluku i podstie na natjecanje u radu dobrih djela i
pokornosti Allahu. Rekao je Uzvieni:








"O vjernici, zato ste neki oklijevali kada vam je bilo reeno: 'Krenite u
borbu na Allahovu putu!' kao da ste za zemlju prikovani? Zar vam je drai
ivot na ovom svijetu od onog svijeta? A uivanje na ovom svijetu, prema
onom na onom svijetu, nije nita."3
Nita nee ovjeka odvojiti od dunjaluka nakon vjerovanja u Allaha kao
budui svijet, to jest, vjerovanje da e svaki suvini uitak kojeg se ovjek
odrekne u dunjalukom ivotu - iz pokornosti Allahu i sprovodei Njegovu
naredbu biti nadoknaen na ahiretu veim, trajnijim i vjenim uitkom, uz
istovremeno vjerovanje da svako suprostavljanje Allahovoj naredbi u
dunjalukom ivotu, kako bi se postigao neki prolazni ovozemaljski uitak, za
sobom povlai bolnu patnju na ahiretu.
Kada ovjek vjeruje u budui svijet zna pouzdano da se svi dunjaluki uici ne
mogu uporediti sa uicima na ahiretu, a sa druge strane, nisu vrijedni da se zbog
njih provede niti jedan trenutak u ahiretskoj patnji, a svaka dunjaluka patnja na
Allahovom putu ne moe se mjeriti sa patnjom na ahiretu, a sa druge strane, ma
koliko se patili na dunjaluku jedan trenutak ahiretskog uitka je vredniji od toga.

c- Kabursko iskuenje:

Vjerujemo da je smrt istina, rekao je Uzvieni Allah:

"Reci: 'Melek smrti, koji vam je za to odreen, due e vam uzeti, a
poslije ete se Gospodaru svome vratiti.'"4
Smrt je vidljiva stvar, nikom nije nepoznata i u nju nema sumnje niti oko nje
ima nedoumice. Vjerujemo da svi koji su umrli, ubijeni, ili su bilo kojim uzrokom
prestali ivjeti, da je njihov odreeni ivotni rok istekao i nita im nije od njega
umanjeno. Rekao je Uzvieni Allah:

1
Et-Tevba, 18.
2
El-En'am, 92.
3
Et-Tevba, 38.
4
Es-Sedde, 11.

46
 "Svaki narod ima svoj kraj, i kada doe njegov kraj, nee ga moi ni za
tren jedan ni odloiti ni ubrzati."1
Vjerujemo u kabursko iskuenje, a to je ispitivanje mrtvog od strane dva
meleka nakon to bude zakopan, o njegovom Gospodaru, vjeri i poslaniku. Allah
e one koji su vjerovali postojanom rijei uvrstiti pa e vjernik odgovoriti: moj
Gospodar je Allah, moja vjera je islam i moj poslanik je Muhammed, sallallahu
alejhi ve sellem, a silnike e Allah u zabludi ostaviti pa e nevjernik rei: haah,
haah, ne znam, a munafik i onaj koji je bio u nedoumici e rei: ne znam, uo sam
ljude da neto govore pa sam i ja to rekao.
Vjerujemo u kabursku patnju i uitke. Kaburska patnja eka silnike koji su bili
munafici ili nevjernici. Rekao je Uzvieni Allah:





"A da ti je vidjeti nevjernike u smrtnim mukama, kada meleki budu
ispruili ruke svoje prema njima: 'Spasite se ako moete! Od sada ete
neizdrljivom kaznom biti kanjeni zato to ste na Allaha ono to nije istina
iznosili i to ste se prema dokazima Njegovim oholo ponaali.'"2
I kae o Faraonovim sljedbenicima:





"Oni e se ujutro i navee u vatri priti, a kada nastupi as: 'Uvedite
faraonove ljude u patnju najteu!'"3
Muslim biljei u svojoj vjerodostojnoj zbirci hadis od Zejda ibn Sabita,
radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada ne biste
svoje mrtve ostavljali neukopane, molio bih Allaha da uini da ujete od
kaburske patnje ono to ja ujem," zatim se licem okrenu i ree: "Utjeite se
Allahu od kaburske patnje!" Na to prisutni rekoe: "Allahu se utjeemo od
patnje u vatri!" A on ponovo ree: "Utjeite se Allahu od kaburske patnje!"
Rekoe: "Allahu se utjeemo od kaburske patnje!"4
to se tie kaburskog uitka, on eka iskrene vjernike. Rekao je Uzvieni
Allah:







"Onima koji govore: 'Gospodar na je Allah' pa poslije ostanu pri tome
dolaze meleki: 'Ne bojte se i ne alostite se, i radujte se Dennetu koji vam je
obean.'"5 I rekao je:
} 86{ } 89{ } 83{



} 88{
} 87{
} 85{
"A zato vi kada dua do gue dopre, i kad vi budete tada gledali, - a Mi
smo mu blii od vas, ali vi ne vidite - zato je onda kad niste u tuoj vlasti ne
povratite, ako istinu govorite? I ako bude jedan od onih koji su Allahu bliski
udobnost i opskrba lijepa i dennetske blagodati njemu!"6

1
El-A'raf 34.
2
El-En'am 93.
3
El-Mu'min 46.
4
Hadis biljei Muslim, knjiga: Dennet, poglavlje: Prikazivanje mjesta umrlom koje ga eka u
Dennetu ili Vatri i potvrda kaburske patnje i traenja zatite od nje, broj: 2867.
5
Fussilet, 30.
6
El-Vaki'a, 83-89.

47
 Prenosi El-Bera' ibn 'Azib, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao o vjerniku nakon to odgovori dvojici meleka u kaburu: "Povikae
glasnik sa nebesa: 'Istinu je rekao Moj rob, prostrite mu prostirku iz
Denneta, obucite mu odjeu iz Denneta i otvorite mu vrata prema
Dennetu!'" Kae: 'Pa e do njega dopirati dennetski dah i miris, a kabur e
mu se rairiti za duinu njegovog pogleda.'"1
Preneeno je od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, mnotvo hadisa, tako da
su dostigli stepen tevatura2, koji potvruju kabursku patnju i uitak u njemu onom
ko ga zaslui, i potvruju ispitivanje od strane dva meleka, pa smo stoga duni
smatrati to nepobitnom istinom i obavezni smo u to vjerovati. Meutim, ne
govorimo o kakvoi svega toga, jer razum to ne moe dokuiti, obzirom da se na
ovom svijetu s tim ne susree.
Isto tako, stanje u kaburu je od stvari gajba koje osjetila ne mogu dokuiti, a
kada bi se mogla dokuiti osjetilima, vjerovanje u gajb ne bi koristilo, nareivanje
i zabranjivanje bi izgubilo smisao, a ljudi ne bi svoje mrtve ukopavali, kao to je
rakao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Kada ne biste svoje mrtve
ostavljali neukopane, molio bi Allaha da uini da ujete od kaburske patnje
ono to ja ujem."3 Kada su ivotinje u pitanju ovakva mudrost ne postoji, pa je
stoga uinjeno da one uju i osjeaju ta se deava u kaburu.

d- Predznaci Sudnjeg dana:

Vadib nam je vjerovati da e Sudnji dan, bez ikakve sumnje, doi i da

vrijeme nastupanja tog dana nije poznato nikom osim Allahu. Allah ga je prikrio
od svih ljudi, kae Uzvieni:







"Pitaju te o Smaku svijeta kada e se zbiti. Reci: 'To zna jedino Gospodar
moj, On e ga u njegovo vrijeme otkriti, a teak e biti nebesima i Zemlji,
sasvim neoekivano e vam doi'. Pitaju te kao da ti o njemu neto zna.
Reci: 'To samo Allah zna, ali veina ljudi ne zna.'"4
Od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, je preneeno mnotvo hadisa koji
govore o znakovima i predznacima Sudnjeg dana. Preneeno je vjerodostojnim
putem od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je govorio o malim
predznacima Sudnjeg dana koji se uglavnom vraaju na nered meu ljudima,
pojavu fitni i smutnji meu njima i skretanje sa Pravog puta.
Primjeri malih predznaka Sudnjeg dana:
- Dolo je u hadisu Dibrila da je on pitao Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, o Sudnjem danu, pa mu je odgovorio: "Upitani ne zna o tome nita vie
od onoga ko ga je upitao." Dibril je tada rekao: "Obavijesti me o njegovim
predznacima," a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu ree: "Kada robinja
sebi rodi gospodara i kada vidi bosonoge..."5

1
Hadis biljei Ebu-Davud, knjiga: Sunnet, Poglavlje o pitanju u kaburu i patnji u kaburu, broj: 4753.
2
Tevatur je kada predaju prenosi veliki broj prenosilaca tako da je, shodno obiaju, nemogue da se
sloe na lai.
3
Hadis biljei Muslim, knjiga: Dennet, poglavlje: Prikazivanje mjesta umrlom koje ga eka u
Dennetu ili Vatri i potvrda kaburske patnje i traenja zatite od nje, broj: 2867.
4
El-A'raf, 187.
5
Hadis biljei Muslim, Knjiga o imanu, poglavlje: Pojanjenje imana, islama i ihsana, broj: 8.

48
 - Jedan ovjek je upitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Kada e doi
Sudnji dan?" Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu odgovori: "Kada nestane
povjerenja meu ljudima, oekuj Sudnji dan." ovjek opet upita: "Kako e
nestati povjerenja meu njima?" "Kada se odgovorne funkcije povjere onima
koji ih ne zasluuju, oekuj Sudnji dan."1
A to se tie velikih predznaka, to su veliki znakovi nakon kojih e uslijediti
Sudnji dan, oni e dolaziti jedan za drugim poput zrna ogrlice kada se prekine.
U vjerodostojnim predajama je pomenuto deset velikih predznaka, od tih
predaja je hadis Huzejfe ibn Usejda El-Gaffari u kome kae: Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, nas je zatekao kako podsjeamo jedni druge znanju koje smo
nauili, pa je upitao: "ega se to prisjeate?" "Govorimo o Sudnjem danu",
rekoe, a on ree: "Sudnji dan nee nastupiti sve dok prije njega ne vidite
deset predznaka", pa je spomenuo Duhan, Deddala, ivotinju, izlazak
Sunca sa zapada, silazak Isaa sina Merjemina, alejhisselam, Je'dud i
Me'dud, tri propadanja zemlje: propadanje na istoku, na zapadu i na
Arapskom poluotoku, a zadnji od njih e biti vatra koja e se pojaviti u
Jemenu i potjerati ljude na mjesto obrauna."2
Uzeemo kao primjer jedan od ovih predznaka da o njemu detaljnije
progovorimo:
Jedan od predznaka Sudnjeg dana je pojava Deddala. Deddal je izvor
kufra i zablude, od njega dolaze fitne i smutnje. Na njega su poslanici upozoravali
svoje narode, opominjali svoje ummete i opisali ga vidljivim i jasnim osobinama.
Na njega je upozorio i na Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i opisao ga svom
ummetu osobinama koje se ne mogu sakriti nikom ko oi ima.
Prenosi Enes, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao: "Nema nijednog poslanika, a da svoj ummet nije upozoravao na
oravog laljivca, on je, doista, orav, a va Gospodar nije orav, a meu
njegovim oima je napisano "kafir" (") 3
Prenosi Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao: "Hoete li da vam kaem neto o Deddalu to nijedan
poslanik nije rekao svom narodu? On je doista orav i doista e sa njim doi
neto poput denneta i vatre, pa ono za to kae da je dennet to je vatra! Ja
vas doista upozoravam kao to je Nuh upozaravao svoj narod."4
Spas od Deddalove fitne je samo uz znanje i rad. Pod znanjem se ovdje
misli da se zna da je on od krvi i mesa, jede i pije, a uz to je, zbog svoje slabosti i
nemoi, orav, a izmeu oiju mu pie da je kafir. Pod radom se podrazumjeva
traenje utoita Uzvienog Allaha od fitne Deddala na zadnjem sjedenju
svakog namaza, te da se naui napamet deset prvih ajeta sure El-Kehf, jer je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko naui napamet deset prvih
ajeta sure El-Kehf bie sauvan od Deddala."5

1
Hadis biljei Buharija, knjiga: Rekaik, poglavlje: Nestanak povjerenja, broj: 6496.
2
Hadis biljei Muslim, Knjiga o fitnama, Poglavlje o znakovima koji e se desiti prije Sudnjeg dana,
broj: 2901.
3
Hadis biljei Muslim, Knjiga o fitnama, poglavlje: Govor o Deddalu, njegov opis i ono to ga prati,
broj: 2933.
4
Hadis biljei Buharija, knjiga: Hadisi o poslanicima, poglavlje: Allahove rijei: "Mi smo doista Nuha
njegovom narodu poslali", broj: 3338.
5
Hadis biljei Muslim, Knjiga o namazu, poglavlje: Vrednost El-Fatihe i zadnjih ajeta sure El-Bekare,
broj: 809.

49
 e- Proivljenje:

Vjerovanje u proivljenje je od stvari na koje upuuje Kur'an, sunnet, razum i

zdrava priroda (fitra), pa smo stoga vrsto ubjeeni da e Allah proivjeti one koji
su u kaburovima, due e se vratiti svojim tijelima i ljudi e ustati na poziv
Gospodara svjetova. Rekao je Uzvieni Allah:
} 16{
"Vi ete, poslije toga, pomrijeti, zatim ete, na onom svijetu, oivljeni
biti."1
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Ljudi e na Sudnjem danu
biti proivljeni bosi, goli i neosuneeni."2
Svi muslimani su sloni da e se proivljenje desiti. Isto tako, mudrost to
iziskuje, jer mudrost zahtjeva da Uzvieni Allah uini za ova stvorenja mjesto
povratka na kojem e ih nagraditi za sve ono ime ih je zaduio preko svojih
poslanika. Rekao je Uzvieni Allah:

"Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da Nam se neete povratiti?"3
Nevjernici negiraju proivljenje nakon smrti tvrdei da je to nemogue. Ova
tvrdnja je neispravna, a na njenu neispravnost upuuje erijat, osjetila i razum.
Kao primjer dokaza iz erijata naveemo rijei Uzvienog Allaha gdje kae:



"Nevjernici tvrde da nee biti oivljeni. Reci: 'Hoete, Gospodara mi
moga, sigurno ete biti oivljeni, pa o onom to ste radili, doista, biti
obavijeteni' a to je Allahu lako."4 I rekao je Uzvieni Allah:


"A nevjernici govore: 'as oivljenja nam nee doi!' Reci: 'Hoe tako mi
Gospodara moga, koji zna i ono to je skriveno, zacjelo e vam doi.'"5
Isto tako, sve nebeske knjige su se sloile da e se proivljenje desiti.
to se pak tie hara (skupljanja svih ljudi na jednom mjestu radi obrauna)
Uzvieni Allah je pokazao Svojim robovima oivljavanje mrtvih jo na ovom
dunjaluku. U suri El-Bekara je navedeno pet takvih primjera. Prvi od tih primjera
je pria o Musaovom narodu kada mu je rekao da mu nee vjerovati sve dok
Allaha jasno ne vidimo, pa ih je Allah usmrtio i zatim oivio. Kae Uzvieni Allah
o tome obraajui se sinovima Israilovim (idovima):

} 66{


"I kada ste uglas rekli: 'O Musa, mi ti neemo vjerovati dok Allaha ne
vidimo!' munja vas je oinula, vidjeli ste. Zatim smo vas, poslije smrti vae,
oivjeli da biste zahvalni bili."6
Drugi primjer je pria o ubijenom oko kojeg su se Israilci sporili pa im je
Allah naredio da zakolju kravu i da jednim njenim dijelom udare ubijenog da bi ih

1
El-Mu'minun, 15-16.
2
Hadis biljei Muslim, knjiga: Dennet, poglavlje: Prestanak dunjaluka i dokaz sakupljanja ljudi na
Sudnjem danu, broj: 2859.
3
El-Mu'minun, 115.
4
Et-Tegabun, 7.
5
Sebe, 3.
6
El-Bekara, 55-56.

50
 tako obavijestio o onom ko ga je ubio. Zatim, pria o narodu koji su izili iz svojih
kua bjeei od smrti, pa ih je Uzvieni Allah usmrtio i zatim oivio. etvrti
primjer je pria o ovjeku koji je naiao pored jednog poruenog grada pa je
smatrao nemoguim da Uzvieni Allah oivi njegove stanovnike pa ga je onda
Allah usmrtio stotinu godina a zatim ga proivio. Peti primjer je pria o pticama
Ibrahima, alejhis-selam.1
to se tie razuma, on na dva naina upuuje na mogunost proivljenja:
Prvi nain:
Uzvieni Allah je Tvorac nebesa, Zemlje i svega na njima, On ih je iz niega
stvorio, a onaj ko je u stanju stvoriti prvi put nije nemoan da to ponovo uini.
Rekao je Uzvieni Allah:

"On je Taj koji iz niega stvara i On e to ponovo uiniti."2 Kae Uzvieni

Allah nareujui da se odgovori onom ko negira mogunost oivljenja trulih
kostiju:

"Reci: Oivjee ih Onaj koji ih je prvi put stvorio; On dobro zna sve to je
stvorio."3
Drugi nain:
Zemlja bude mrtva i suha, bez zelenila i drvea, pa se na nju spusti kia od
koje ivo ustrepe i zazeleni i iz nje iznikne svakovrsno bilje prekrasno. Doista
onaj ko je u stanju ovu Zemlju oivjeti u stanju je oivjeti mrtve. Rekao je
} 9{


Uzvieni Allah:


} 11{

"Mi s neba sputamo vodu kao blagoslov, i inimo da, uz pomo njenu,
niu vrtovi i ito koje se anje i visoke palme u kojih su zameci nagomilani
jedni iznad drugih, kao hranu robovima, i Mi njome oivljavamo mrtve
predjele takvo e biti i oivljenje."4
Doista, svako razuman zna da onom ko je u stanju uraditi neto veliko i
ogromno, njemu je, uraditi ono to je od toga puno manje lake i lake. Uzvieni
Allah je stvorio nebesa i Zemlju i pored njihove veliine, ogromnog prostranstva i
udnog i divnog izgleda, pa kada je to u stanju, jo je prije u stanju oivjeti kosti
kada postanu truhle. Rekao je Uzvieni Allah:



"Zar Onaj koji je stvorio nebesa i Zemlju nije kadar da stvori njima
sline? Jeste, On sve stvara i On je sveznajui."5

f- Stajanje pred Allahom, polaganje rauna i itanje knjiga:

Vjerujemo da emo stajati pred Allahom, jer e ljudi biti poredani pred svojim
Gospodarom, kao to je Uzvieni Allah rekao:
}17{
} 15{

1
Pogledaj sljedee ajete u suri El-Bekara: 73, 243, 259. i 260.
2
Er-Rum, 27.
3
Ja-sin, 79.
4
Kaf, 9-11.
5
Ja-sin, 81.

51
 "I nebo e se razdvojiti tada e labavo biti i meleki e na krajevima
njegovim stajati, a prijesto Gospodara tvoga e tog dana iznad njih osmorica
drati. Tada ete pred Allaha dovedeni biti, i nijedna tajna vaa nee
skrivena ostati."1 I rekao je Uzvieni Allah:


"Pred Gospodarom tvojim bie oni u redove poreani: 'Doli ste Nam
onako kako smo vas prvi put stvorili.'"2
Vjerujemo u polaganje rauna, jer e Uzvieni Allah svoditi raun
stvorenjima, a Svog roba vjernika e izdvojiti pa e priznati svoje grijehe, kao to
je to opisano u Kur'anu i sunnetu. to se, pak, nevjernika tie oni nee biti
ispitivani na nain da im se vagaju dobra i loa djela, jer oni nemaju dobrih djela,
nego e im se djela sabrati i izbrojati pa e im se pokazati, a oni e ih priznati.
Rekao je Uzvieni Allah:





} 7{ } 5{
} 8{
} 11{ } 11{ } 9{
} 19{ } 13{ } 12{

"Ti e, o ovjee, koji se mnogo trudi, trud svoj pred Gospodarom
svojim nai: onaj kome bude knjiga njegova u desnu ruku njegovu data,
lahko e raun poloiti i svojim e se radostan vratiti; a onaj kome bude
knjiga njegova iza lea njegovih data propast e prizivati i u ognju e gorjeti
jer je sa eljadi svojom radostan bio i mislio da se nikada nee vratiti a
hoe! Gospodar njegov o njemu, zaista, sve zna!"3
Prenosi Buharija u svom Sahihu od Aie, radijallahu anha, da je Poslanik,
sallallhu alejhi ve sellem, rekao: "Propao je svako onaj ko god bude pitan za
svoja djela na Kijametskom danu." Pa sam rekla: "O Allahov Poslanie, zar
Uzvieni Allah nije rekao:

} 7{
"Onaj kome bude knjiga njegova u desnu ruku njegovu data, lahko e
raun poloiti"4 Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree: "To se odnosi
samo na izlaganje djela, a ko god bude pitan za svoja djela na Kijametskom
danu bie i kanjen."5
Vjerujemo da e svakom ovjeku biti data knjiga njegovih djela, pa kada
vjernik vidi ta je na listovima njegove knjige zapisano od tevhida i dobrih dijela,
veselie se, biti radostan i tu radost e pokazati. Rekao je Uzvieni Allah:

} 21{
} 19{

} 23{ } 22{ } 21{

"Onaj kome se knjiga njegova u desnu ruku njegovu da rei e: 'Evo
vam, itajte knjigu moju, ja sam vrsto vjerovao da u raun svoj polagati.' I
on e biti u ivotu zadovoljnom, u Dennetu predivnom, iji e plodovi
nadohvat ruke biti. 'Jedite i pijte radosni, za ono to ste u danima minulim
zaradili!'"6

1
El-Hakka, 15-18.
2
El-Kehf, 48.
3
El-Inikak, 6-15.
4
El-Inikak, 7-8.
5
Hadis biljei Buharija, knjiga: Rekaik, poglavlje: Ko bude pitan za svoja djela bie kanjen, broj:
6537.
6
El-Hakka, 19-24.

52
 A to se tie nevjernika, munafika i ostalih koji su u zabludi, oni e svoje
knjige lijevim rukama iza lea uzeti. Tada e nevjernik propast i druge velike
stvari prizivati, kao to je Uzvieni Allah rekao:
} 25{ } 26{




} 31{ } 29{
} 28{ } 27{
"A onaj kome se da knjiga u lijevu ruku njegovu rei e: 'Kamo sree da
mi knjiga moja ni data nije i da ni saznao nisam za obraun svoj! Kamo sree
da me je smrt dokrajila bogatstvo moje mi nije od koristi, snage moje
nema vie!' Drite ga i u okove okujte, zatim ga samo u vatri prite."1

g- Vaga i Sirat-uprija:

Vjerujemo da e na Sudnjem danu biti postavljena vaga, rekao je Uzvieni

Allah:


"Mi emo na Sudnjem danu ispravne terezije postaviti, pa se nikome
krivo nee uiniti; ako neto bude teko koliko zrno goruice, Mi emo za to
kazniti ili nagraditi. A dosta je to emo Mi raune ispitivati."2
Sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, upuuje da vaga na kojoj e se
djela vagati ima dva stvarna i vidljiva tasa.
Vaganje djela e biti nakon zavretka obrauna, jer cilj obrauna je priznanje i
potvrda dijela, a vaganje ima za cilj da pokae vrijednost tih dijela kako bi se
prema njima dobila nagrada.
Vjerujemo u postojanje Sirat-uprije. To je most postavljen preko
Dehennema i on je put koji vodi prema Dennetu. Svi ljudi e prelaziti preko
ovog mosta shodno njihovim djelima, pa e meu njima biti onih koji e proi za
treptaj oka, onih koji e proi brzinom munje, onih koji e proi poput vjetra,
poput brzog konja, poput jahaa kamile, bie onih koji e proi trei, onih koji e
proi idui korakom, onih koji e proi puzei, a bie i onih koji e biti dohvaeni
i baeni u Dehennem jer na tom mostu su kuke koje hvataju ljude shodno
njihovim djelima. Ko proe Sirat-upriju ui e u Dennet.
Treba znati, da onaj ko na dunjaluku bude ustrajan na Pravom putu (Siratu-l-
mustekim), na Allahovoj istinitoj vjeri, taj e sigurno proi preko Sirat-uprije na
ahiretu, a ko skrene sa Pravog puta na dunjaluku, nee uspjeno prei preko Sirat-
uprije.
Kod Sirat-uprije e se odvojiti munafici od vjernika i izostati iza njih.
Vjernici e ih pretei i izmeu njih e se postaviti pregrada koja e onemoguiti
munafike da dou do vjernika.

h- Dennet i Dehennem:

Vjerujemo u postojanje Denneta kojeg je Allah pripremio za vjernike, i

vjerujemo u postojanje Dehennema kojeg je Allah pripremio za nevjernike.
Dehennem je kua Allahovih neprijatelja, a Dennet je kua Allahovih prijatelja.
. Rekao je Uzvieni Allah:

1
El-Hakka, 25-31.
2
El-Enbija, 47.

53
 } 29{









"Pa ako ne uinite, a neete uiniti, onda se uvajte vatre za nevjernike
pripremljene, ije e gorivo biti ljudi i kamenje. A one koji vjeruju i dobra
djela ine obraduj dennetskim baama kroz koje rijeke teku; svaki put
kada im se iz njih da kakav plod, oni e rei: 'Ovo smo i prije jeli;' a bie
im davani samo njima slini. U njima e iste ene imati, i u njima e vjeno
boraviti."1
U asnom Kur'anu na mnogim mjestima su opisani Dennet, Dehennem,
uitak i patnja. Kad god se spomene Dennet, spomene se nakon toga i
Dehennem, a i obratno. Ponekad Uzvieni Allah u Kur'anu budi elju za
Dennetom i njemu poziva i strai Vatrom i na nju upozorava, a ponekad
obavjetava o uicima koje je pripremio u Dennetu za Svoje prijatelje i
obavijetava o bolnoj patnji u Vatri koju je pripremio za Svoje neprijatelje.
vrsto vjerujemo da su Dennet i Dehennem stvoreni i da sada postoje.
Rekao je Uzvieni Allah o Dennetu:


"....pripremljen za one koji se Allaha boje."2
A, o Vatri je rekao:


"Pa ako ne uinite, a neete uiniti, onda se uvajte vatre za nevjernike
pripremljene, ije e gorivo biti ljudi i kamenje." 3
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Kad neko od vas umre,
doista, mu se ujutro i navee pokazuje njegovo mjesto, pa ako je od
stanovnika Denneta pokazuje mu se mjesto u Dennetu, a ako je od
stanovnika Vatre pokazuje mu se mjesto u Vatri."4
Kur'anski i hadiski tekstovi koji to potvruju su mnogobrojni, pa su stoga
pripadnici Ehlis-sunneta saglasni da su Dennet i Dehennem stvoreni i da oni
sada postoje.
Isto tako vjerujemo da su Dennet i Dehennem vjeni i da nee nikada
prestati ili nestati. Na to upuuju kur'anski ajeti i brojni hadisi. Rekao je Uzvieni
Allah o Dennetu:

"...njeni plodovi i hladovi su trajni..."5
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Ko ue u Dennet, uivae i
nee biti nesretan, odjea mu nee stariti niti e mu mladost prolaziti."6
Jedan od dokaza vjenosti Vatre su rijei Uzvienog Allaha:

"...za njih e biti patnja neprestana."

1
El-Bekara, 24-25
2
Al-'Imran, 133
3
El-Bekara, 24
4
Hadis biljei Buharija, Knjiga o poetku stvaranja, poglavlje: Predaje o opisu Denneta i da je on
stvoren, broj: 3240.
5
Er-Ra'd, 35
6
Hadis biljei Muslim, Knjiga o Dennetu i opis uitka u njemu i njegovih stanovnika, poglavlje:
Trajnost dennetskog uitka, broj: 2836.

54
 I rijei Uzvienog Allaha o dehennemlijama:



"...oni nee biti na smrt osueni, i nee umrijeti, i nee im se patnja u
njemu ublaiti..."1
Allahu, molimo te da nam podari Tvoje zadovoljstvo, Tvoj Dennet i rijei i
djela koja njemu pribliavaju, i Tebi se utjeemo od Tvoje srdbe, Tvoje Vatre i
rijei i djela koja njoj pribliavaju.

1
Fatir, 36.

55
 VJEROVANJE U KADER (ALLAHOVO ODREENJE)

a- Znaenje vjerovanja u kader:

To je vrsto ubjeenje da sve, bilo dobro ili zlo, biva Allahovom odredbom, da
Allah radi ono to On hoe, da sve to se deava biva Njegovom voljom, nita ne
izlazi van Njegovog htjenja, nita na svijetu ne izlazi iz Njegove odredbe i sve je
rezultat samo Njegovog upravljanja. Niko ne moe ono to mu je odreeno
izbjei, niti ono to mu je zapisano u Knjizi (Levhi-l-mahfuz) prekoraiti.
Vjerujemo da je Allah tvorac ljudskih dijela, dobrih i loih. Pored toga, On
nareuje i zabranjuje Svojim robovima i omoguio im je da sami izabiru svoja
djela, nisu na njih prisiljeni nego se ona deavaju shodno njihovoj moi. Allah
Svojom milou upuuje koga hoe, a Svojom mudrou odvodi u zabludu koga
hoe. On nee biti pitan za ono to radi, a Njegovi robovi e biti pitani.
Vjerovanje u kader i odredbu Uzvienog Allaha je jedan od ruknova imana,
kao to je Poslanik, sallallhu alejhi ve sellem, odgovorio Dibrilu, alejhisselam,
kada ga je pitao o imanu, rekavi: "Da vjeruje u Allaha, Njegove meleke,
Njegove knjige, Njegove Poslanike, budui svijet i da vjeruje u Allahovu
odredbu dobra i zla."1
Poslanik, sallallhu alejhi ve sellem, je takoe rekao: "Kada bi Uzvieni Allah
kaznio sve stanovnike nebesa i Zemlje, On bi to uinio a da nikome ne bi
nepravdu nanio, a ako im se smiluje, Njegova milost e im biti bolja od
njihovih dijela. Kada bi utroio na Allahovom putu koliko brdo Uhud zlata,
ne bi ti to Allah primio sve dok ne povjeruje u kader i ne bude znao da ono
to te je zadesilo nije te moglo mimoii, a ono to te je mimoilo nije te ni
moglo zadesiti. A ako umre na nekom drugom ubjeenju mimo ovog, ui e
u Vatru."2
Defenicija kadera:
Kader je Allahovo odreenje svega to biva shodno Njegovom ranijem znanju
i onom to Njegova mudrost iziskuje.

b- Stepeni vjerovanja u kader:

Vjerovanje u kader obuhvata etiri stvari:

1- Vjerovanje da Allah sve zna, openito i detaljno, da On Uzvieni zna sva
Svoja stvorenja prije nego to ih je stvorio, zna njihovu nafaku, trenutak njihove
smrti, njihove rijei i djela, sve njihove pokrete i mirovanja, zna ono to taje i ono
to javno ine, zna ko e od njih ui u Dennet a ko u Vatru. Rekao je Uzvieni
Allah:



"On je Allah nema drugog boga osim Njega On je poznavalac
nevidljivog i vidljivog svijeta."3
I kae Uzvieni Allah:


1
"...i da Allah znanjem Svojim sve obuhvata!"

1
Hadis biljei Muslim, knjiga: Iman, poglavlje: Pojanjenje islama, imana i ihsana, broj: 8.
2
Hadis biljei Ebu-Davud, knjiga: Sunnetu, poglavlje: Kader, broj: 4699, ejh Albani ga je ocijenio
vjerodostojnim.
3
El-Har, 22.

56
 2- Vjerovanje da je sve to zapisano i da je Uzvieni Allah zapisao u Levhi-l-
mahfuzu sve to unaprijed zna da e se desiti, a dokaz toga su rijei Uzvienog
Allaha:



"Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije, prije nego to je
damo, zapisana u Knjizi."2
I rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Allah je zapisao sudbine svih
stvorenja prije nego je stvorio nebesa i Zemlju na pedest hiljada godina."3
3- Vjerovanje u Allahovu volju koja se u potpunosti realizuje i koju nita ne
moe sprijeiti, i u Njegovu neogranienu mo kojom moe sve uraditi. Sve to se
desi biva Allahovom voljom i Njegovom moi. ta hoe to biva a ta nee to se ne
moe ni desiti. Dokaz toga su rijei Uzvienog Allaha:


4
"A vi ete htjeti samo ono to Allah hoe." I rijei Uzvienog Allaha:

5
"Allah radi to hoe."
4- Vjerovanje da je Uzvieni Allah stvoritelj svih stvari, da jedino On stvara,
da je sve osim Allaha Njegovo stvorenje i da On sve moe. Dokaz su rijei
Uzvienog Allaha:

6
"Allah je stvoritelj svega." I rijei:


7
"...i koji je sve stvorio i kako treba uredio."
Duni smo, isto tako, znati da je kader mo Uzvienog Allaha, i da se sve
odvija Njegovom odredbom i da se Njegova volja sprovodi. Ljudi ne mogu nita
htjeti osim ako to Allah hoe, pa ta Allah hoe da im se desi to i bude, a ta nee
to i ne bude.
Isto tako, moramo znati da se kader zasniva na tajni Uzvienog Allaha u
Njegovim stvorenjima, koju nije otkrio ni bliskom meleku niti vjerovjesniku ili
poslaniku.
Vjernik, doista, opisuje svog Gospodara svojstvima savrenstva, zato ga vidi
kako vjeruje da svaki dogaaj koji se desi ima odreenu mudrost, a kada u neem
ne dokui boansku mudrost, postaje svjestan svog neznanja pred Allahovim
znanjem koje sve obuhvata i ne suprostavlja se Mudrom, Onom Koji sve zna i
o svemu je obavjeten, Koji nee biti pitan za ono to radi, a Njegovi robovi e
biti pitani.

1
Et-Talak, 12.
2
El-Hadid, 22.
3
Hadis biljei Muslim, knjiga: Kader, poglavlje: Rasprava izmeu Adema i Musaa, alejhimasselam,
broj 2653.
4
Ed-Dehr, 30.
5
Ibrahim, 27.
6
Er-R'ad, 16.
7
El-Furkan, 2.

57
 c- Da li je kader opravdanje za ostavljenje onog to Allah naredi?

Svojstva kojima smo opisali kader ne negiraju da ovjek ima svoju volju u
proizvoljnim djelima i sposobnost da ih izvri, jer erijat, a i stvarnost, to
potvruju i na to upuuju.
Kao dokaz iz erijata naveemo rijei Uzvienog Allaha o ljudskoj volji:

"...pa ko hoe Gospodaru svome e kao utoitu, poi."1
A o ljudskoj moi kae:




"Allah nikog ne optereuje preko mogunosti njegove: u njegovu korist je
dobro koje uini, a na njegovu tetu zlo koje uradi."2
to se, pak ,stvarnosti tie svaki ovjek zna da ima volju i sposobnost pomou
kojih moe neto uraditi ili ostaviti, i svako razlikuje izmeu onog to se deava
njegovom voljom, poput hodanja, i onog to se deava mimo njegove volje, poput
drhtanja, meutim ovjekova volja i mo nastaju Allahovom voljom i moi, jer
Uzvieni Allah kae:

3
"A vi ete htjeti samo ono to Allah hoe."
A i sav svemir je vlasnitvo Uzvienog Allaha, pa se tako u Njegovom
vlasnitvu nita ne deava bez Njegovog znanja i volje.
Vjerovanje u kader, na nain koji smo prethodno utvrdili, ne daje ovjeku
opravdanje da ostavlja ono to je Allah naredio ili da radi ono to je Allah
zabranio. Neispravno je pravdanje onog ko kaderom pravda grijehe koje ini, iz
vie razloga:
Prvo: Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Nema nikog od vas a da
mu nije ve zapisano mjesto u Vatri ili u Dennetu!" Na to ree jedan ovjek
od prisutnih ljudi: " Allahov Poslanie, zar se neemo na to osloniti,?" "Ne, nego
radite, svakom je olakano ono za to je stvoren."4 Dakle, Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, nareuje da se radi i zabranjuje oslanjanje na kader.
Drugo: Uzvieni Allah nareuje i zabranjuje Svojim robovima, a ne zaduuje
ih osim onoliko koliko su u mogunosti. Rekao je Uzvieni Allah:
"Zato se Allaha bojte koliko moete."5


Pa kada bi ovjek bio prisiljen na djela bio bi zaduen onim to ne moe
izbjei, a to je besmisleno, zbog toga, ako uradi kakav grijeh iz neznanja,
zaborava ili pod prisilom, nije grijean jer ima ispravno opravdanje.
Tree: Odredba Uzvienog Allaha je skrivena tajna koja se ne zna sve dok se
ne desi ono to je odreeno, a ovjekova namjera da neto uradi prethodi
njegovom djelu, pa se njegova namjera da neto uradi ne bazira na poznavanju
Allahove odredbe, i on tako nema opravdanja za ono to ne zna.
Kada se grijenik usprotivi i kae: "Meni je odreeno da uinim grijeh!" kae
mu se: "Prije nego to uini grijeh, zna li ti neto od znanja Uzvienog Allaha?''

1
An-Neba', 39.
2
El Bekara, 286.
3
Ed-Dehr, 30.
4
Hadis biljei Buharija, knjiga: Kader, poglavlje: Rijei Uzvienog Allaha: "A Allahova zapovjed je
odredba konana." Broj: 6605.
5
Et-Tegabun, 16.

58
 Obzirom da ne zna nita, a ima izbor i mo, a putevi dobra i zla su ti pojanjeni,
ti si dakle taj koji je izabrao grijeh i njemu si dao prednost nad dobrim djelom, pa
e onda podnositi kaznu za svoj grijeh."
etvrto: Onaj koji se pravda kaderom za vadibe koje propusti ili za grijehe
koje uradi, kada bi ga neko napao i uzeo njegov imetak ili uvrijedio njegovu ast,
a zatim se pravdao kaderom i rekao: "Nemoj me kriviti, moje napastvovanje je
bilo Allahovom odredbom!", ne bi prihvatio njegovo pravdanje. Pa kako ne
prihvata pravdanje kaderom kada ga drugi napastvuje, a njime se pravda kada on
prekri prava Uzvienog Allaha?!

d- Plodovi vjerovanja u kader:

Doista, vjerovanje u kader, pored toga to je to dio akide u koju je vadib

vjerovati i jedan od ruknova i temelja imana, onaj ko ga zanijee postaje kafir, uz
to, vjerovanje u kader ima vidljive tragove u ivotu ljudi, naveemo neke od njih:
1- Kader je jedan od najveih motiva koji pozivaju pojedinca radu,
aktivnosti i trudu u ovom ivotu radei ono ime je Uzvieni Allah zadovoljan.
Vjerovanje u kader je jedan od najjaih podsticaja vjerniku da radi i da, smjelo i
pouzdano, otpoinje i najvea djela.
Vjernicima je nareeno da ine uzroke uz oslanjanje na Uzvienog Allaha i da
vjeruju da uzroci, sami po sebi, ne daju rezultate osim uz Allahovu dozvolu, jer je
Allah taj koji je stvorio uzroke i On je taj koji je stvorio rezultate.
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Snaan vjernik je bolji i
drai Allahu od slabog vjernika, a u svakom je hajr. udi za onim to e ti
koristiti, trai pomo od Allaha, i ne budi nemoan. Ako te neto zadesi ne
reci da sam uradio tako i tako, nego reci Allah je odredio i ta je htio uradio,
jer "da", uistinu, otvara ejtanu vrata."1
Kada su muslimani dihadom htjeli promijeniti stvarnost u kojoj su bili, uinili
su sve to dihad zahtjeva, a zatim se oslonili na Uzvienog Allaha. Nisu rekli:
Allah je odredio da vjernici pobjede, a da kafiri budu poraeni, i nisu se time
zadovoljili niti su ostavili pripremu za borbu, dihad, sabur i voenje bitki, nego
su sve to radili pa ih je Allah pomogao i preko njih islam uzdigao.
2- Vjerovanjem u kader ovjek postaje svjestan svoje vrijednosti pa se
onda ne oholi i ne uzdie, jer nije u stanju otkriti odredbu i budunost koja e se
desiti, pa tako priznaje svoju slabost i stalnu potrebu za Uzvienim Gospodarom.
3- ovjek se, kada ga snae dobro, uzoholi i zanese, a kada ga snae zlo i
nedaa, uznemiri se i tuguje. ovjeka nee sauvati od oholosti i silenja kada ga
snae dobro i od tuge kada ga snae zlo nita drugo do vjerovanje u kader i da je
ono to se desilo ve bilo odreeno i Uzvienom Allahu unaprijed poznato.
Rekao je jedan ovjek od selefa: "Ko ne vjeruje u kader taj nema odmora u
svom ivotu!"
4- Vjerovanje u kader otklanja brojne bolesti koje haraju ljudskim
zajednicama i siju mrnju meu vjernicima. Na primjer, porok zavisti, vjernik ne
zavidi ljudima na onom to im je Allah dao iz Svoje dobrote, jer je Allah taj koji
ih je opskrbio i to im odredio, a vjernik zna da se, kada zavidi drugima, protivi
Allahovoj odredbi.

1
Hadis biljei Muslim, knjiga: Kader, poglavlje: Naredba da se bude snaan i da se ne bude slab, i
traenje pomoi od Allaha i preputanje odredbi Allahu, broj: 2664.

59
 5- Vjerovanje u kader daje srcima hrabrost da se suoe sa tekoama i
jaa u njima odlunost, pa ostaju vrsta na poljima borbe i ne boje se smrti jer
pouzdano znaju da je trenutak smrti odreen, nee se ni za jedan tren ubrzati ili
odgoditi. Kada je ovakvo ubjeenje bilo vrsto izgraeno u srcima vjernika, bili su
vrsti u borbi i odluni da nastave dihad, pa su tako dole velike borbe koje su
dale najdivnije primjere vrstoe i postojanosti pred neprijateljima ma kako snani
bili i ma koliko brojni bili, jer su oni bili ubijeeni da insana nee snai nita osim
ono to mu je zapisano.
6- Vjerovanje u kader sadi u dui vjernika sutinu imana, jer ini da
vjernik stalno trai pomo od Allaha, na Njega se oslanja a uz to ini uzroke,
stalno je u potrebi za svojim Uzvienim Gospodarom, od Njega crpi pomo i
vrstinu. On je, takoe, i plemenit, voli drugima initi dobro, pa ga nalazi kako je
osjeajan prema njima i kako im ini usluge.
7- Vjerovanje u kader ini da daija koji poziva u Allahovu vjeru javno
iznosi svoj poziv i obznanjuje ga pred nevjernicima i silnicima, ne boji se na
Allahovom putu niijeg ukora, pojanjava ljudima stvarnost imana i ui ih onom
ta taj iman zahtjeva, pojanjava im oblike kufra i nifaka i na njih upozorava,
otkriva zabludu i njenu lanost i govori rijei istine pred silnicima. Vjernik sve to
radi a vrstog je imana, pun povjerenja u Allaha, na Njega se oslanja i strpljivo
podnosi sve to ga zadesi na Allahovom putu, jer je on ubijeen da su ivot i smrt
samo u Allahovoj ruci, da je nafaka samo kod Njega i da Allahovi robovi ne
vladaju niim od toga ma koliko snage i pomagaa imali.

Neka je salavat i selam naem poslaniku Muhammedu, njegovoj porodici i

svim njegovim ashabima.

60
 SADRAJ

Tema Stranica

Predgovor
Ope smjernice
Pitanja o akidi za poetnike 1
Pitanja o akidi za poetnike 2
Upoznavanje sa tri osnove
Osnove nae vjere
Znaenje ehadeta
Vrste tevhida
Osobine spaenih
Stvari koje su suprotne tevhidu i nespojive s njim
Vjerovanje u budui svijet
Uvod o islamskoj akidi
Vanost islamske akide
Vjerovanje u Uzvienog Allaha
Vjerovanje u rububijjet Uzvienog Allaha
Vjerovanje u uluhijjet Uzvienog Allaha
Vjerovanje u Allahova imena i svojstva
Utjecaj vjerovanja u Uzvienog Allaha
Vjerovanje u meleke
Vjerovanje u knjige
Vjerovanje u poslanike
Vjerovanje u budui svijet
Vjerovanje u kader
Sadraj

61