11.2012.

VELEUILITE U RIJECI
Prometni odjel

OSNOVE STROJARSTVA

TOLERANCIJE I DOSJEDI

1
 Tolerancije dimenzija *
Nijednu dimenziju nije mogue izraditi savreno tono, bez ikakvih odstupanja.
Stoga, kada je vano ostvariti odreenu tonost, treba propisati dozvoljenu greku.
Odstupanje dimenzija od apsolutno zadanih vrijednosti nazivaju se tolerancije.

Kratka definicija tolerancije:

Tolerancija je dozvoljeno odstupanje od nazivne mjere.

Razlikuju se tolerancije za
vanjske mjere
(npr. promjer osovine, irina klina, ...)
unutarnje mjere
(npr. promjer rupe, irina utora za klin, ....)

Postoje i tolerancije oblika i poloaja, ali se one definiraju na poseban nain, te

nisu obraene u ovom poglavlju.

2
Tolerancije se mogu zadavati na dva naina:
*
1. nain: DIREKTNI

Tolerancija se upisuje direktno kao vrijednost odstupanja uz kotu.

Znai da izraeni predmet ne smije imati promjer manji od 29,9 ni vei od 30,2
Razlika izmeu tih granica se naziva irina tolerancije ili tolerantno polje T

3
2. nain: ISO tolerancije
U tehnici se najee koristi standardizirani sustav tolerancija prema ISO 286.
*
To je ifrirani nain oznaavanja tolerancije:
ifra se pie uz kotu nazivne mjere i sastoji se iz po jednog slova i brojke

Slovo oznaava poetak (poloaj) tolerancije (tolerantnog polja)

Unutranje mjere (rupe) se oznaavaju velikim slovom (npr. H7)
Vanjske mjere (osovine) se oznaavaju malim slovom (npr. g6)
Broj oznaava irinu tolerantnog polja 4
 Tolerancije dimenzija
Na Slici a) prikazana je nazivna mjera Di , a njoj se pridruuje tolerancija kroz
tolerantno polje koje je definirano donjom graninom mjerom i gornjom
graninom mjerom. To znai da se za provrt nazivne mjere Di trai da se
izvede provrt koji moe biti izveden od donje granine mjere do gornje
granine mjere, odnosno od Dmax do Dmin.
Razlika izmeu gornje i donje granine mjere naziva se tolerancija
- mjera TD za provrt i Td za osovinu (Slika b).

5
 Gornja linija nazivne mjere oznaava Nul-liniju.

Gornje odstupanje je algebarska razlika izmeu gornje granine mjere i

pripadajue nazivne mjere, a oznaava se slovima ES za vanjske mjere i es
za unutranje mjere.
Donje odstupanje je algebarska razlika izmeu donje granine mjere i
pripadajue nazivne mjere, a oznaava se slovima EI za unutranje mjere i ei
za vanjske mjere. 6
irina tolerantnog polja naziva se jo kvaliteta tolerancije (IT), a definirana je
brojanim oznakama:
01, 0, 1, 2, 3, 4, ..... 18.

7
 *
Poloaj (poetak) tolerancije vanjskih mjera (osovine) oznaava se malim
slovima abecede a...zc

8
 *
Poloaj (poetak) tolerancije unutranjih mjera (rupe) oznaava se velikim
slovima abecede A...ZC

9
Tolerancije duinskih mjera

10
 Dosjedi
Dosjed je odnos stvarnih mjera dva predmeta iste nazivne mjere
*
Npr. provrt i osovina, utor i klin

U ovom primjeru provrt i osovina imaju

nazivnu mjeru 50.
Tolerancija provrta je 50H7, a osovine
50k6.

11
Svaki od dva predmeta iste nazivne mjere u spoju ima svoju toleranciju.

12
 *
Ovisno o tolerancijama mogu nastati razliiti tipovi dosjeda.
Tipovi dosjeda:

Labavi (klizni) Prijelazni vrsti (stezni, prisni)

13
 *

14
LABAVI (KLIZNI) DOSJED
Uvijek postoji zranost izmeu osovine i provrta
*
Primjer:
Dosjed 50D10/f8

Usporeuju se ekstremne mogue kombinacije tolerancija osovine i rupe:

Zmin kada je rupa najmanja, a osovina najdeblja:
Z min = Ei es = 80 ( 25) = 105
Zmax kada je rupa najvea, a osovina najtanja:
Z max = Es ei = 180 ( 64) = 244
15
 vrsti dosjed je takav da izmeu sastavljenih dijelova postoji uvijek preklapanje
(stezanje, prisnost), a osigurava se takvim izborom tolerancija da je donja
*
granina mjera osovine uvijek vea od gornje granine mjere rupe

S min = Dmax d min = Es ei < 0

S max = Dmin d max = Ei es < 0

16

*
Prijelazni dosjed je takav dosjed da izmeu sastavljenih dijelova moe nastupiti
zranost i preklapanje. To se postie izborom tolerancije tako da se tolerantna
polja preklapaju

17