HR

172

Slubeni list Europske unije

15/Sv. 7

SLUBENI LIST EUROPSKE UNIJE

L 404/9

32006R1924

30.12.2006.

UREDBA (EZ) br. 1924/2006 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA

od 20. prosinca 2006.
o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama koje se navode na hrani
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEE EUROPSKE UNIJE,

(3)

Ope odredbe o oznaavanju sadrane su u Direktivi

2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 20. oujka
2000. o usklaivanju zakona drava lanica o usklai
vanju zakonodavstava drava lanica o oznaivanju,
prezentiranju i oglaavanju hrane (3). Direktiva
2000/13/EZ openito zabranjuje koritenje informacija
koje bi mogle zavarati kupca ili hrani pripisati ljekovita
svojstva. Ova bi Uredba trebala dopuniti ta opa naela iz
Direktive 2000/13/EZ te utvrditi posebne odredbe o
uporabi prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji koje se
navode na hrani koja se u tom stanju mora isporuiti
potroau.

(4)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na sve prehram

bene i zdravstvene tvrdnje u komercijalnim komunikaci
jama, ukljuujui, izmeu ostalog, i generiko oglaavanje
hrane i promidbene kampanje, poput onih koje u cije
losti ili dijelom uivaju potporu javnih tijela. Ona se ne
bi trebala primjenjivati na tvrdnje u nekomercijalnim
komunikacijama, poput smjernica ili savjeta o nainu
prehrane koje izdaju tijela nadlena za javno zdravstvo
i organi ili u nekomercijalnim komunikacijama i infor
macijama u tisku te u znanstvenim publikacijama. Ova bi
se Uredba takoer trebala primjenjivati i na robne igove
i na nazive robnih marki koji bi se mogli tumaiti kao
prehrambene ili zdravstvene tvrdnje.

(5)

Generike deskriptore (nazive) koji se ve tradicionalno

koriste za opisivanje posebnosti odreene klase hrane ili
napitaka koji bi mogli imati podrazumijevati utjecaj na
zdravlje ljudi, kao to su kapi za probavu ili kapi
protiv kalja, trebalo bi izuzeti iz primjene ove Uredbe.

(6)

Nekorisne prehrambene tvrdnje nisu obuhvaene podru

jem primjene ove Uredbe, budui da bi drave lanice
koje namjeravaju uvesti nacionalne planove u pogledu
nekorisnih prehrambenih tvrdnji trebale o takvim plano
vima obavijestiti Komisiju i ostale drave lanice u skladu
s Direktivom 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijea od
22. lipnja 1998. o utvrivanju postupaka osiguravanja
informacija u podruju tehnikih normi i propisa te u
podruju pravila o uslugama informacijskog drutva (4).

uzimajui u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a

posebno njegov lanak 95.,

uzimajui u obzir prijedlog Komisije,

uzimajui u obzir miljenje Europskoga gospodarskog i soci

jalnog odbora (1),

u skladu s postupkom utvrenim u lanku 251. Ugovora (2),

budui da:

(1)

(2)

Sve vea koliina hrane koja je oznaena i koja se ogla

ava u Zajednici na sebi nosi i prehrambene i zdravstvene
tvrdnje. Kako bi se osigurala visoka razina zatite potro
aa te olakao njihov izbor, proizvodi stavljeni na tri
te, ukljuujui i uvezene proizvode, trebali bi biti sigurni
i oznaeni na odgovarajui nain. Raznovrstan i uravno
teen nain prehrane preduvjet je dobrog zdravlja, a
pojedini proizvodi imaju relativnu vanost u kontekstu
ukupnog naina prehrane.

Razlike meu nacionalnim odredbama o takvim

tvrdnjama mogu onemoguiti slobodno kretanje hrane
te tako stvoriti nejednake uvjete trinog natjecanja.
One tako imaju izravni uinak na funkcioniranje unutar
njega trita. Stoga je neophodno usvojiti pravila Zajed
nice o uporabi prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji koje
se navode na hrani.

(1) SL C 110, 30.4.2004., str. 18.

(2) Miljenje Europskog parlamenta od 26. svibnja 2005. (SL C 117 E,
18.5.2006., str. 187.), Zajedniko stajalite Vijea od 8. prosinca
2005. (SL C 80 E, 4.4.2006., str. 43) i Stajalite Europskog parla
menta od 16. svibnja 2006. (jo nije objavljeno u Slubenom listu).
Odluka Vijea od 12. listopada 2006.

(3) SL L 109, 6.5.2000., str. 29. Direktiva kako je zadnje izmijenjena

Direktivom 2003/89/EZ (SL L 308, 25.11.2003., str. 15.).
(4) SL L 204, 21.7.1998., str. 37. Direktiva kako je zadnje izmijenjena
Aktom o pristupanju iz 2003.

15/Sv. 7

HR

Slubeni list Europske unije

(7)

Na meunarodnoj je razini Codex Alimentarius 1991.

usvojio Ope smjernice o zahtjevima, a 1997. i Smjernice
o uporabi prehrambenih tvrdnji. Izmjene potonjih Smjer
nica usvojila je 2004. Komisija Codexa Alimentariusa. Te
izmjene vezane su za uvrtavanje zdravstvenih tvrdnji u
Smjernice iz 1997. Duna panja poklonjena je i defini
cijama i uvjetima utvrenima u Smjernicama Codexa.

(8)

Mogunost koritenja tvrdnje s niskim udjelom masti za

mazive masti predviena Uredbom Vijea (EZ)
br. 2991/94 od 5. prosinca 1994. o utvrivanju stan
darda za mazive masti (1), trebalo bi to je mogue
prije prilagoditi odredbama ove Uredbe. U meuvremenu
se Uredba (EZ) br. 2991/94 primjenjuje na sve proizvode
koje ona obuhvaa.

(9)

Postoji irok raspon hranjivih tvari i drugih tvari, uklju

ujui, ali ne ograniavajui se samo na vitamine,
minerale ukljuujui i elemente u tragovima, aminokise
line, esencijalne masne kiseline, vlakna, razne biljne
ekstrakte i ekstrakte zeljastog bilja koje imaju prehram
beni ili fizioloki utjecaj koji bi mogao biti prisutan u
hrani te biti predmetom takvih tvrdnji. Stoga bi trebalo
uspostaviti opa naela koja se mogu primijeniti na sve
tvrdnje koje se navode na hrani s ciljem osiguravanja
visoke razine zatite potroaa, pruanja informacija
potroau potrebnih za njegov odabir uz potpuno
poznavanje injenica, kao i s ciljem stvaranja jednakih
uvjeta trinog natjecanja u prehrambenoj industriji.

(10)

Mogue je da bi hranu koja se promie s takvim

tvrdnjama potroai mogli doivjeti kao hranu koja ima
prehrambene, fizioloke ili druge zdravstvene prednosti
nad slinim ili drugim proizvodima kojima takve hranjive
tvari i druge tvari nisu dodane. To bi moglo potaknuti
potroae na odabir proizvoda koji izravno utjeu na
njihov ukupan unos pojedinih hranjivih tvari ili drugih
tvari na nain protivan svim znanstvenim savjetima.
Kako bi se suoili s tim potencijalno neeljenim uin
kom, primjereno je nametnuti odreena ogranienja
kad je rije o proizvodima s takvim tvrdnjama. U vezi
s time, imbenici poput prisutnosti odreenih tvari, npr.
sadraja alkohola u proizvodu ili prehrambenog profila
proizvoda primjereni su kriteriji za odreivanje moe li
odreeni proizvod nositi takve tvrdnje na sebi. Premda je
koritenje takvih kriterija na nacionalnoj razini oprav
dano u smislu omoguavanja potroaima informiranog
izbora hranjivih tvari, vrlo je vjerojatno da bi ono moglo
dovesti do prepreka trgovini unutar Zajednice te bi ih
stoga trebalo uskladiti na razini Zajednice. Zdravstveno
obavjeivanje koje podrava nacionalna tijela ili poruke
Zajednice o opasnostima zloporabe alkohola ne bi
trebalo potpadati u podruje primjene ove Uredbe.

(1) SL L 316, 9.12.1994., str. 2.

173

(11)

Cilj primjene prehrambenih profila kao kriterija bilo bi

izbjegavanje situacije u kojoj prehrambene ili zdravstvene
tvrdnje prikrivaju opi prehrambeni status prehrambenog
proizvoda, to bi moglo dovesti potroae u zabludu kod
donoenja zdravog odabira u kontekstu uravnoteenog
naina prehrane. Iskljuivi cilj prehrambenih profila u
skladu s ovom Uredbom mora biti ureivanje okolnosti
u kojima se takve tvrdnje mogu postavljati. One bi se
trebale temeljiti na opeprihvaenim znanstvenim doka
zima bitnima za odnos izmeu naina prehrane i zdrav
lja. Meutim, ti bi profili takoer trebali omoguiti i
inovaciju proizvoda te bi u obzir trebali uzeti i varijabil
nost prehrambenih navika i tradicija, kao i injenicu da
pojedini proizvodi mogu odigrati vrlo vanu ulogu u
kontekstu opeg naina prehrane.

(12)

Uvoenje prehrambenih profila trebalo bi u obzir uzeti i

sadraj razliitih hranjivih tvari i tvari s prehrambenim ili
fiziolokim uinkom, posebno masti, zasienih masti,
transmasnih kiselina, soli/natrija i eera, iji se preko
mjerni unos ne preporua u opem nainu prehrane,
kao i viestruko nezasienih i jednostruko nezasienih
masti, dostupnih ugljikohidrata osim eera, vitamina,
minerala, bjelanevina i vlakana. Pri odreivanju
prehrambenih profila u obzir bi se trebale uzeti razliite
kategorije hrane te mjesto i uloga takve hrane u opem
nainu prehrane, a duna panja bi se trebala posvetiti i
razliitim prehrambenim navikama i modelima konzu
macije koji postoje u dravama lanicama. Mogue je
da e za odreenu hranu ili za odreene kategorije
hrane, ovisno o njihovoj ulozi i vanosti u nainu
prehrane stanovnitva, trebati uvesti iznimke od zahtjeva
za potovanjem uvedenih prehrambenih profila. To bi
bile sloene tehnike zadae, pa bi se donoenje rele
vantnih mjera trebalo povjeriti Komisiji, uzimajui u
obzir i savjete Europske agencije za sigurnost hrane.

(13)

Dodaci hrani definirani u Direktivi 2002/46/EZ Europ

skog parlamenta i Vijea od 10. lipnja 2002. o usklai
vanju propisa drava lanica vezanih za dodatke hrani (2)
koji su predstavljeni u tekuem stanju i koji imaju udio
alkohola vei od 1,2 % ne smatraju se napicima na
temelju ove Uredbe.

(14)

Postoji irok raspon tvrdnji koje se trenutano koriste u

oznaavanju i oglaavanju hrane u nekim dravama
lanicama, a koje su vezane za tvari koje se nisu pokazale
blagotvornima ili za koje u tome trenutku ne postoji
dostatna suglasnost znanstvenika. Potrebno je osigurati
da su tvari navedene na takvoj tvrdnji ve dokazale
svoj blagotvorni prehrambeni ili fizioloki uinak.

(2) SL L 183, 12.7.2002., str. 51. Direktiva kako je zadnje izmijenjena

Direktivom 2006/37/EZ (SL L 94, 1.4.2006., str. 32.).

174

(15)

(16)

(17)

HR

Slubeni list Europske unije

Kako bi se osiguralo da su navedene tvrdnje istinite,

neophodno je da tvar koja je predmet takve tvrdnje
bude prisutna u gotovom proizvodu u dostatnim kolii
nama ili da ta tvar bude prisutna u primjereno
smanjenim koliinama kako bi imala prehrambeni ili
fizioloki uinak kakav se tvrdi da posjeduje. Ta bi tvar
takoer trebala biti dostupna tijelu za koritenje. Osim
toga, kada je to primjereno, znaajna koliina tvari koja
ima prehrambeni ili fizioloki uinak, kakav se tvrdi da
ima, trebala bi biti prisutna u onoj koliini hrane za koju
je razumno oekivati da se moe konzumirati.

Vano je da tvrdnje koje se navode na hrani moe razu

mjeti i potroa te je primjereno zatititi sve potroae od
zavaravajuih tvrdnji. Meutim, od stupanja na snagu
Direktive Vijea 84/450/EEZ od 10. rujna 1984. o zava
ravajuem i komparativnom oglaavanju (1), Sud EZ-a
smatra da je za donoenje presuda u predmetima ogla
avanja neophodno ispitati uinak na idealnog, tipinog
potroaa. U skladu s naelom proporcionalnosti te s
ciljem omoguavanja uinkovite primjene mjera zatite
sadranih u ovoj Uredbi, ova Uredba kao referentnu
vrijednost uzima prosjenog potroaa, koji je relativno
dobro obavijeten te relativno pozoran i promiljen,
uzimajui u obzir i socijalne, kulturne i lingvistike
imbenike, onako kako ih tumai Sud, ali propisuje i
odredbe za spreavanje iskoritavanja onih potroaa
ije ih znaajke ine posebno ranjivima na zavaravajue
tvrdnje. Kada je takva tvrdnja usmjerena na tono odre
enu skupinu potroaa, kao to su primjerice djeca,
poeljno je da se uinak takve tvrdnje procijeni iz
perspektive prosjenog lana te skupine. Test za
prosjenog potroaa nije statistiki test. Nacionalni
sudovi i nacionalna tijela morat e primijeniti vlastite
sposobnosti prosuivanja, uzimajui u obzir sudsku
praksu Suda, kako bi odredili tipinu reakciju prosjenog
potroaa u svakom pojedinom sluaju.

mogla imati na prehrambene navike i opi unos hranjivih

tvari, potroaima bi trebalo omoguiti procjenu njezine
globalne prehrambene kvalitete. Stoga oznaivanje
prehrambenim tvrdnjama trebalo bi biti obvezno i
trebalo bi se primjenjivati na svu hranu koja na sebi
nosi zdravstvene tvrdnje.

(20)

Ope odredbe o oznaivanju prehrambenim tvrdnjama

sadrane su u Direktivi Vijea 90/496/EEZ od 24. rujna
1990. o navoenju hranjive vrijednosti hrane (2). U
skladu s tom Direktivom, oznaivanje prehrambenim
tvrdnjama trebalo bi biti obvezno kada se prehrambena
tvrdnja pojavljuje na oznakama, pri prikazivanju ili ogla
avanju, s iznimkom generikog oglaavanja. Pri uporabi
prehrambene tvrdnje za eere, zasiene kiseline, vlakna
ili natrij, navedena informacija trebala bi biti ona iz
Skupine 2. kako je odreeno u lanku 4. stavku 1. Direk
tive 90/496/EEZ. S ciljem ostvarivanja visoke razine
zatite potroaa, ta bi se obveza pruanja informacija
iz Skupine 2. trebala primjenjivati mutatis mutandis kad
god se navede zdravstvena tvrdnja, s iznimkom generi
kog oglaavanja.

(21)

Takoer bi se trebao izraditi popis dozvoljenih prehram

benih tvrdnji i njihovih specifinih uvjeta uporabe na
temelju uvjeta za uporabu takvih tvrdnji koji su usugla
eni na dravnoj i meunarodnoj razini i propisani zako
nodavstvom Zajednice. Svaka tvrdnja za koju se smatra
da za potroae ima isto znaenje kao i prehrambene
tvrdnje uvrtene u gore navedeni popis trebala bi ispu
njavati iste uvjete uporabe navedene u tome popisu.
Primjerice, tvrdnje koje se odnose na dodavanje vitamina
i minerala kao to su s , dodan ili obogaen
trebale bi ispunjavati uvjete utvrene za tvrdnju izvor
. Taj bi popis trebalo redovito aurirati s ciljem
uzimanja u obzir znanstvenog i tehnolokog razvoja.
Nadalje, za usporedive tvrdnje neophodno je da se proiz
vodi koji se usporeuju vrlo jasno odrede krajnjem
potroau.

(22)

Uvjetima za tvrdnje poput bez laktoze ili bez glutena

upuene skupini potroaa s vrlo specifinim poremea
jima trebala bi se baviti Direktiva Vijea 89/398/EEZ od
3. svibnja 1989. o usklaivanju zakonodavstava drava
lanica o hrani za posebne prehrambene potrebe (3).
Povrh toga, ta Direktiva daje i mogunost da prehram
beni proizvodi namijenjeni normalnoj prehrani mogu
navoditi prikladnost uporabe od strane takvih skupina
potroaa ako ispunjavaju uvjete za takvu tvrdnju. Sve
dok se uvjeti za takve tvrdnje ne utvrde na razini Zajed
nice, drave lanice mogu zadrati postojee ili donijeti
nove odgovarajue nacionalne mjere.

Znanstveni dokazi trebali bi biti glavni aspekt koji se

uzima u obzir pri uporabi prehrambenih i zdravstvenih
tvrdnji, a gospodarski bi ih subjekti iz prehrambene indu
strije isto trebali opravdati. Takva bi tvrdnja trebala biti
znanstveno dokazana uzimajui u obzir sveukupnost
dostupnih znanstvenih podataka te odvagivanjem posto
jeih dokaza.

(18)

Prehrambena ili zdravstvena tvrdnja ne bi trebala posto

jati ako nije u skladu s opeprihvaenim prehrambenim i
zdravstvenim naelima ili ako potie ili tolerira pretjeranu
konzumaciju bilo koje hrane ili ako omalovaava dobre
prehrambene navike.

(19)

Uzimajui u obzir pozitivnu predodbu kakva se pripi

suje hrani koja na sebi nosi takve prehrambene i zdrav
stvene tvrdnje te potencijalni utjecaj koji bi takva hrana

(1) SL L 250, 19.9.1984., str. 17. Direktiva kako je zadnje izmijenjena

Direktivom 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijea (SL L 149,
11.6.2005., str. 22.).

15/Sv. 7

(2) SL L 276, 6.10.1990., str. 40. Direktiva kako je zadnje izmijenjena

Direktivom Komisije 2003/120/EZ (SL L 333, 20.12.2003., str. 51.).
(3) SL L 186, 30.6.1989., str. 27. Direktiva kako je zadnje izmijenjena
Uredbom (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijea
(SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).

15/Sv. 7

(23)

(24)

HR

Slubeni list Europske unije

Zdravstvene tvrdnje trebalo bi odobriti za uporabu u

Zajednici tek nakon znanstvene procjene najveeg
mogueg standarda. S ciljem osiguravanja usklaene
znanstvene procjene takvih tvrdnji, Europska agencija
za sigurnost hrane trebala bi provesti takve procjene.
Svakom podnositelju zahtjeva trebalo bi omoguiti
pristup njegovom dosjeu s ciljem provjere statusa
postupka.
Postoji velik broj imbenika, osim onih koji se odnose na
ishranu, koji mogu utjecati na psiholoke i bihevioralne
funkcije. Stoga je komunikacija o tim funkcijama vrlo
sloena te je vrlo teko prenijeti sveobuhvatnu, istinitu
i sadrajnu poruku u okviru vrlo kratke tvrdnje kakva se
smije uporabiti u oznaavanju i oglaavanju hrane. Stoga
je primjereno traiti znanstvene dokaze za psiholoke i
bihevioralne tvrdnje.

(25)

U svjetlu Direktive Komisije 96/8/EZ od 26. veljae

1996. o hrani namijenjenoj uporabi u redukcijskim dije
tama s niskim unosom energije (1) kojom se u oznaiva
nju, prezentiranju i oglaavanju proizvoda obuhvaenih
tom Direktivom zabranjuje svako upuivanje na stopu ili
koliinu gubitka tjelesne teine koja bi mogla nastati kao
posljedica uporabe takve hrane, smatra se primjerenim
takvo ogranienje proiriti na svu hranu.

(26)

Zdravstvene tvrdnje osim onih koje se odnose na

smanjenje rizika od bolesti i na razvoj i zdravlje djece i
koje su utemeljene na opeprihvaenim znanstvenim
dokazima trebale bi podlijegati drugaijoj vrsti procjene
i odobravanja. Stoga je neophodno na razini Zajednice
donijeti popis takvih dozvoljenih tvrdnji nakon savjeto
vanja s Europskom agencijom za sigurnost hrane. Nada
lje, s ciljem poticanja inovacija, zdravstvene tvrdnje
utemeljene na znanstvenim dokazima razvijenima u
posljednje vrijeme trebale bi podlijegati ubrzanom
nainu odobravanja.

(27)

(28)

(29)

odabira zdravog naina prehrane, u obzir bi trebalo uzeti

i formulaciju i predstavljanje takvih zdravstvenih tvrdnji u
miljenju Europske agencije za sigurnost hrane te u
naknadnim autorizacijskim postupcima.

(30)

U nekim sluajevima, sama znanstvena procjena rizika ne

moe pruiti sve informacije na kojima bi se trebala
temeljiti odluka upravljanja rizikom. Stoga bi u obzir
trebalo uzeti i druge legitimne imbenike relevantne za
predmet razmatranja.

(31)

Radi transparentnosti te radi izbjegavanja viestrukih

zahtjeva u pogledu tvrdnji koje su ve procijenjene,
Komisija bi trebala uspostaviti i aurirati javni registar
koji bi sadravao popis takvih tvrdnji.

(32)

S ciljem poticanja istraivanja i razvoja u okviru poljo

privredno-prehrambene industrije primjereno je zatititi
ulaganja inovatora u prikupljanju informacija i podataka
koji podravaju primjenu na temelju ove Uredbe. Meu
tim, takva bi zatita trebala biti vremenski ograniena
radi izbjegavanja nepotrebnih ponavljanja i pokusa te s
ciljem olakavanja pristupa tim tvrdnjama malim i
srednjim poduzeima (SME), koja rijetko kada imaju
dovoljno financijskih kapaciteta za provoenje istrai
vake djelatnosti.

(33)

Mala i srednja poduzea predstavljaju vanu dodanu

vrijednost prehrambenoj industriji Europske unije u
smislu kvalitete i ouvanja razliitih prehrambenih
navika. S ciljem olakavanja provedbe ove Uredbe,
Europsko tijelo za sigurnost hrane trebalo bi pravodobno
dostupnima uiniti odgovarajue tehnike smjernice i
alate, posebno malim i srednjim poduzeima.

(34)

Uzimajui u obzir posebnu prirodu hrane koja na sebi

nosi takve tvrdnje, nadzornim tijelima bi se na raspola
ganje trebala staviti dodatna sredstva osim onih koja im
ve obino jesu na raspolaganju kako bi se olakao uin
kovit nadzora tih proizvoda.

(35)

Odgovarajue prijelazne mjere neophodne su kako bi

subjektima u poslovanju s hranom omoguile prilagodbu
zahtjevima ove Uredbe.

(36)

S obzirom da drave lanice ne mogu u dostatnoj mjeri

ostvariti ciljeve ove Uredbe, naime, osiguravanje uinko
vitog funkcioniranja unutarnjega trita u pogledu
prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji uz istodobno osigu
ravanje visoke razine zatite potroaa, te obzirom da se
ti isti ciljevi mogu bolje ostvariti na razini Zajednice,
Zajednica moe donijeti mjere u skladu s naelom supsi
dijarnosti, kako je odreeno u lanku 5. Ugovora. U
skladu s naelom proporcionalnosti kako je odreeno u
istome tome lanku, ova Uredba ne obuhvaa nita vie
od onog to je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

Kako bi drao korak sa znanstvenim i tehnolokim

razvojima, gore navedeni popis trebalo bi revidirati
kada god je to potrebno. Takve su revizije provedbene
mjere tehnike naravi i njihovo bi donoenje trebalo
povjeriti Komisiji radi pojednostavljenja i ubrzavanja
toga postupka.
Nain prehrane jedan je od brojnih imbenika koji utjeu
na poetak razvijanja odreenih bolesti kod ljudi. I drugi
imbenici kao to su dob, genetska predispozicija, razina
tjelesne aktivnosti, uivanje duhana i drugih droga, izla
ganje okoliu i stresu, mogu utjecati na poetak razvoja
bolesti kod ljudi. Stoga bi se u pogledu tvrdnji koje se
odnose na smanjenje rizika od neke bolesti trebali
primjenjivati specifini zahtjevi za oznaivanjem.
U svrhu osiguravanja da su te zdravstvene tvrdnje istinite,
jasne, pouzdane i korisne potroaima prilikom njihova

(1) SL L 55, 6.3.1996., str. 22.

175

176

(37)

HR

Slubeni list Europske unije

Trebalo bi donijeti mjere potrebne za provedbu ove

Uredbe u skladu s Direktivom Vijea 1999/468/EZ od
28. lipnja 1999. o utvrivanju postupaka za izvravanje
provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (1),

15/Sv. 7

koja e ga bez odgode proslijediti Komisiji. Komisija donosi i

objavljuje pravila za subjekte u poslovanju s hranom prema
kojima se podnosi takav zahtjev s ciljem osiguravanja da se
zahtjev rjeava transparentno i u razumnom vremenskom roku.
5.
Ova se Uredba primjenjuje ne dovodei u pitanje sljedee
odredbe Zajednice:

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.
PREDMET, PODRUJE PRIMJENE I DEFINICIJE

lanak 1.
Predmet i podruje primjene
1.
Ovom se Uredbom usklauju odredbe utvrene zakonom
ili drugim propisima u dravama lanicama koje se odnose na
prehrambene i zdravstvene tvrdnje u svrhu osiguravanja uin
kovitog funkcioniranja unutarnjega trita uz istodobno
pruanje visoke razine zatite potroaa.

(a) Direktivu 89/398/EEZ i Direktive donesene u vezi s hranom

za posebne prehrambene potrebe;
(b) Direktivu Vijea 80/777/EEZ od 15. srpnja 1980. o uskla
ivanju zakonodavstava drava lanica koja se odnose na
iskoritavanje i stavljanje na trite prirodnih mineralnih
voda (2);
(c) Direktivu Vijea 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kakvoi
vode namijenjene prehrani ljudi (3);
(d) Direktivu 2002/46/EZ.
lanak 2.

2.
Ova se Uredba primjenjuje na prehrambene i zdravstvene
tvrdnje u komercijalnoj komunikaciji, bilo u oznaavanju, bilo u
prezentiranju, bilo u oglaavanju hrane koja se u tome stanju
treba isporuiti krajnjem potroau.
U sluaju hrane koja nije pretpakirana (ukljuujui i svjee
proizvode kao to su voe, povre ili kruh) izloenih za
prodaju krajnjem potroau ili masovnim ugostiteljima te
prehrambenih proizvoda koji se pakiraju na mjestu prodaje na
zahtjev kupca ili koji su pretpakirani s ciljem to ranije prodaje
ne primjenjuju se lanak 7. i lanak 10. stavak 2. toke (a) i (b).
Mogu se primjenjivati nacionalne odredbe sve dok se konano
ne donesu mjere na razini Zajednice u skladu s postupkom iz
lanka 25. stavka 2.
Ova se Uredba primjenjuje i u pogledu hrane namijenjene za
opskrbu restorana, bolnica, kola, kantina ili slinih masovnih
pripremnika obroka.
3.
ig, zatieno ime ili izmiljeno ime koje se javlja u
oznaavanju, prezentiranju ili oglaavanju hrane koji se mogu
protumaiti kao prehrambena ili zdravstvena tvrdnja, mogu se
koristiti bez potrebe za podlijeganjem postupku odobrenja pred
vienog u ovoj Uredbi, pod uvjetom da se zajedno s njima javlja
i povezana prehrambena ili zdravstvena tvrdnja u tom oznaa
vanju, prezentiranju ili oglaavanju, a koja je u skladu s odred
bama ove Uredbe.
4.
Za generike deskriptore (denominacije) koji se ve tradi
cionalno upotrebljavaju za oznaivanje posebnosti neke klase
hrane ili napitaka koji bi mogli imati utjecaja na zdravlje ljudi
moe se donijeti odstupanje od stavka 3. u skladu s postupkom
iz lanka 25. stavka 2. o podnoenju zahtjeva od strane pred
metnih gospodarskih subjekata prehrambene industrije. Taj se
zahtjev dostavlja nadlenom dravnome tijelu drave lanice,
(1) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

Definicije
1.

Za potrebe ove Uredbe:

(a) primjenjuju se definicije hrane, subjekata u poslovanju s

hranom, plasmana na trite i krajnjeg potroaa utvr
ene lankom 2., lankom 3. stavkom 3., lankom 3.
stavkom 8. i lankom 3. stavkom 18. Uredbe (EZ)
br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijea od 28. sijenja
2002. u kojoj se utvruju opa naela i zahtjevi zakona o
hrani kojim se uspostavlja Europsko tijelo za sigurnost
hrane te u kojim se utvruju postupci u pitanjima sigurnosti
hrane (4);
(b) primjenjuje se definicija dodataka hrani odreena u Direk
tivi 2002/46/EZ;
(c) primjenjuju se definicije prehrambenog oznaivanja, bje
lanevina, ugljikohidrata, eera, masti, zasienih kise
lina, mononezasienih kiselina, polinezasienih kiselina,
vlakana, odreene u Direktivi 90/496/EEZ;
(d) primjenjuje se definicija oznaivanja odreena u lanku 1.
stavku 3. toki (a) Direktive 2000/13/EZ.
2.

Takoer se primjenjuju i sljedee definicije:

1. tvrdnja znai svaka poruka ili izjava koja nije obvezujua

prema zakonodavstvu Zajednice ili nacionalnom zakonodav
stvu, ukljuujui i slikovno, grafiko ili simboliko predstav
ljanje u bilo kojem obliku, kojom se izjavljuje, sugerira ili
naznauje da ta hrana ima odreena svojstva;
(2) SL L 229, 30.8.1980., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena
Uredbom (EZ) br. 1882/2003.
(3) SL L 330, 5.12.1998., str. 32. Direktiva kako je izmijenjena
Uredbom (EZ) br. 1882/2003.
(4) SL L 31, 1.2.2002., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena
Uredbom Komisije (EZ) br. 575/2006 (SL L 100, 8.4.2006., str. 3.).

HR

15/Sv. 7

Slubeni list Europske unije

2. hranjiva tvar znai bjelanevine, ugljikohidrati, masti,

vlakna, natrij, vitamini i minerali navedeni u Prilogu Direktivi
90/496/EEZ te tvari koje pripadaju ili su komponente jedne
od tih kategorija;
3. ostale tvari znai sve tvari osim hranjivih tvari koje imaju
prehrambeni ili fizioloki uinak;
4. prehrambena tvrdnja znai svaka tvrdnja kojom se izjav
ljuje, sugerira ili naznauje da ta hrana ima odreena blagot
vorna prehrambena svojstva zahvaljujui:
(a) energiji (kalorijskoj vrijednosti) koju ona:
i. prua;
ii. prua smanjenom ili poveanom stopom; ili

177

(c) poticati niti tolerirati pretjeranu konzumaciju odreene

hrane;
(d) izjavljivati, sugerirati ili naznaivati da uravnoteen i
raznovrstan nain prehrane ne moe pruiti odgovarajue
koliine hranjivih tvari openito. Odstupanja u sluaju
hranjivih tvari iju dovoljnu koliinu ne moe pruiti
uravnoteen i raznovrstan nain prehrane, ukljuujui i
uvjete njihove primjene, mogu se donijeti u skladu s
postupkom iz lanka 25. stavka 2., uzimajui u obzir
posebne uvjete prisutne u dravama lanicama;
(e) upuivati na promjene u tjelesnim funkcijama koje bi mogle
uzrokovati ili iskoritavati strah kod potroaa, ni tekstualno
niti putem slikovnog, grafikog ili simbolikog predstavlja
nja.
lanak 4.

iii. ne prua; i/ili

(b) hranjivim tvarima ili ostalim tvarima koje ona:
i. sadri;
ii. sadri u smanjenom ili poveanom omjeru; ili
iii. ne sadri;
5. zdravstvena tvrdnja znai svaka tvrdnja kojom se izjavljuje,
sugerira ili naznauje da postoji odnos izmeu neke katego
rije hrane, odreene hrane ili jedne od njezinih sastavnica i
zdravlja;
6. tvrdnja o smanjenom riziku od neke bolesti znai svaka
zdravstvena tvrdnja kojom se izjavljuje, sugerira ili naznauje
da konzumacija odreene kategorije hrane, odreene hrane
ili jedne od njezinih sastavnica znaajno smanjuje faktor
rizika u razvijanju neke bolesti ljudi;
7. Agencija znai Europska agencija za sigurnost hrane,
utemeljena Uredbom (EZ) br. 178/2002.

Uvjeti za uporabu prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji

1.
Do 19. sijenja 2009. Komisija, u skladu s postupkom iz
lanka 25. stavka 2., utvruje specifine prehrambene profile,
ukljuujui i iznimke, kojima hrana ili odreene kategorije hrane
moraju udovoljavati kako bi mogli na sebi nositi prehrambene
ili zdravstvene tvrdnje te uvjete za uporabu tih prehrambenih ili
zdravstvenih tvrdnji za hranu ili kategorije hrane obzirom na
prehrambene profile.
Prehrambeni profili za hranu i/ili odreene kategorije hrane
utvruju se uzimajui u obzir posebno:
(a) koliine odreenih hranjivih tvari i ostalih tvari sadranih u
hrani, kao to su masti, zasiene masne kiseline, transmasne
kiseline, eeri i sol/natrij;
(b) ulogu i vanost hrane (ili kategorija hrane) te njihov
doprinos nainu prehrane stanovnitva openito ili, ako je
to primjereno, odreenih rizinih skupina, ukljuujui i
djecu;

POGLAVLJE II.
OPA NAELA

lanak 3.
Opa naela za sve tvrdnje

(c) ukupan prehrambeni sastav hrane te prisutnost hranjivih

tvari koje su znanstveno prepoznate kao tvari koje imaju
utjecaja na zdravlje.
Prehrambeni profili temelje se na znanstvenim spoznajama o
tipovima prehrane i nutricionizmu te njihovoj vezi sa zdravljem.

Prehrambene i zdravstvene tvrdnje mogu se koristiti u oznai

vanju, prezentiranju i oglaavanju hrane stavljene na trite u
Zajednici samo ako zadovoljavaju odredbe ove Uredbe.

Prilikom utvrivanja prehrambenih profila, Komisija od Agen

cije zahtijeva da joj u roku od 12 mjeseci dostavi odgovarajue
znanstveno miljenje, s posebnim naglaskom na:

Ne dovodei u pitanje direktive 2000/13/EZ i 84/450/EEZ,

uporaba prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji ne smije:

i. pitanje treba li te profile utvrditi za hranu openito i/ili za

odreene kategorije hrane;

(a) biti pogrena, dvosmislena niti zavaravajua;

(b) dovoditi do sumnje u sigurnost i/ili prehrambenu adekvat
nost ostale hrane;

ii. odabir i ravnoteu hranjivih tvari koje treba uzeti u obzir;

iii. odabir referentne koliine/osnove za profile;

178

HR

Slubeni list Europske unije

iv. pristup izraunu profil; te

v. izvedivost i ispitivanje predloenog sustava.
Prilikom utvrivanja prehrambenih profila, Komisija provodi
konzultacije sa zainteresiranim stranama, posebno s gospodar
skim subjektima u poslovanju s hranom i skupinama potroaa.
Prehrambeni profili i uvjeti za njihovu uporabu auriraju se
kako bi u obzir uzeli relevantan znanstveni razvoj u skladu s
postupkom iz lanka 25. stavka 2., kao i nakon provedenih
konzultacija sa zainteresiranim stranama, posebno sa subjektima
u poslovanju s hranom i skupinama potroaa.
2.

Odstupajui od stavka 1., prehrambene tvrdnje:

(a) koje se odnose na smanjenje masti, zasienih masnih kise

lina, transmasnih kiselina, eera i soli/natrija dozvoljavaju
se bez upuivanja na profil za specifine hranjive tvari za
koje se ta tvrdnja stavlja, pod uvjetom da udovoljavaju
uvjetima utvrenima u ovoj Uredbi;
(b) dozvoljavaju se kada jedna hranjiva tvar premauje navode
na prehrambenom profilu, pod uvjetom da se izjava o toj
specifinoj hranjivoj tvari javlja vrlo blizu, na istoj strani i
podjednako istaknuta kao i sama tvrdnja. Ta izjava glasi:
Visok udio [ (*)].
3.
Napici koji sadre vie od 1,2 % volumnog udjela alkohola
na sebi nemaju zdravstvene tvrdnje.
to se tie prehrambenih tvrdnji, odobravaju se samo one
prehrambene tvrdnje koje se odnose na nizak udio alkohola
ili na smanjenje udjela alkohola ili na smanjenje energetskog
sadraja za napitke koji sadre vie od 1,2 % volumnog udjela
alkohola.
4.
U nedostatku specifinih pravila Zajednice u vezi s
prehrambenim tvrdnjama koje se odnose na nizak udio alko
hola ili na smanjenje ili nepostojanje alkohola ili energije u
napicima koji obino sadre alkohol, mogu se primjenjivati
odgovarajua nacionalna pravila u skladu s odredbama Ugovora.
5.
Hrana ili kategorije hrane, osim onih iz stavka 3., za koje
se prehrambene ili zdravstvene tvrdnje moraju ograniiti ili u
cijelosti zabraniti, mogu se odrediti u skladu s postupkom iz
lanka 25. stavka 2. te u svjetlu znanstvenih dokaza.
lanak 5.
Opi uvjeti
1.
Uporaba prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji dozvoljena
je samo ako su ispunjeni sljedei uvjeti:
(a) pokazano je da prisutnost, odsutnost ili smanjeni udio u
hrani ili odreenoj kategoriji hrane hranjive tvari ili ostalih
(*) Naziv hranjive tvari koja premauje navode na prehrambenom
profilu.

15/Sv. 7

tvari za koje je tvrdnja stavljena ima blagotvoran prehram

beni ili fizioloki uinak ustanovljen opeprihvaenim znan
stvenim dokazima;
(b) hranjiva tvar ili ostale tvari za koje je tvrdnja stavljena:
i. sadrane su u konanom proizvodu u znaajnoj koliini
kako je odreeno zakonodavstvom Zajednice ili, u
sluaju kada takva pravila ne postoje, u koliini koja e
imati prehrambeni ili fizioloki uinak kakav se tvrdi da
je ustanovljen opeprihvaenim znanstvenim dokazima;
ili
ii. nisu prisutne ili su prisutne u smanjenoj koliini koja e
imati prehrambeni ili fizioloki uinak za kakav se tvrdi
da je ustanovljen opeprihvaenim znanstvenim doka
zima;
(c) gdje je to primjenjivo, hranjiva tvar ili ostale tvari za koje je
tvrdnja stavljena proizvodi se u obliku koji tijelo moe
iskoristiti;
(d) koliina proizvoda za koju se razumno moe oekivati da se
moe konzumirati prua znaajnu koliinu hranjive tvari ili
ostalih tvari na koje se tvrdnja odnosi, kao to je to defini
rano u zakonodavstvu Zajednice ili, u sluaju kada ne
postoje takva pravila, znaajnu koliinu koja e imati
prehrambeni ili fizioloki uinak za kakav se tvrdi da je
ustanovljen opeprihvaenim znanstvenim dokazima;
(e) ispunjavanje specifinih uvjeta utvrenih u Poglavlju III. ili u
Poglavlju IV., ovisno o svakom pojedinom sluaju.
2.
Uporaba prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji odobrava se
samo ako se od prosjenog potroaa moe oekivati da razu
mije blagotvorne uinke onako kako su oni izraeni u toj
tvrdnji.
3.
Prehrambene i zdravstvene tvrdnje odnose se na hranu
spremnu za potronju u skladu s uputama proizvoaa.
lanak 6.
Znanstveni dokazi za tvrdnje
1.
Prehrambene i zdravstvene tvrdnje temelje se na opeprih
vaenim znanstvenim dokazima i njima potkrjepljuju.
2.
Subjekti u poslovanju s hranom koji se koriste prehram
benim ili zdravstvenim tvrdnjama opravdaju uporabu tih tvrdnji.
3.
Nadlena tijela drava lanica mogu traiti od subjekata u
poslovanju s hranom ili od osobe koja stavlja neki proizvod na
trite da im dostavi sve relevantne elemente i podatke kojima
se utvruje ispunjavanje ove Uredbe.

15/Sv. 7

HR

Slubeni list Europske unije

179

lanak 7.

POGLAVLJE IV.

Prehrambene informacije

ZDRAVSTVENE TVRDNJE

Obveza i naini pruanja informacija prema Direktivi

90/496/EEZ kada se stavlja prehrambena tvrdnja primjenjuju
se mutatis mutandis u svim sluajevima u kojima se stavlja zdrav
stvena tvrdnja, uz iznimku generikog oglaavanja. Meutim,
informaciju koja se mora pruiti ine informacije iz Skupine
2., kako je definirana lankom 4. stavkom 1. Direktive
90/496/EEZ.

lanak 10.

Povrh toga te ovisno o svakome pojedinome sluaju, koliina/

koliine tvari na koje se odnosi prehrambena ili zdravstvena
tvrdnja koja se ne javlja na prehrambenoj oznaci takoer se
navodi u istom vidnom polju kao i prehrambena informacija i
izraava se u skladu s lankom 6. Direktive 90/496/EEZ.

U sluaju dodataka hrani, prehrambena informacija se prua u

skladu s lankom 8. Direktive 2002/46/EZ.

POGLAVLJE III.
PREHRAMBENE TVRDNJE

lanak 8.
Posebni uvjeti

Posebni uvjeti
1.
Zdravstvene tvrdnje se zabranjuju, osim ako su u skladu s
opim zahtjevima u Poglavlju II. i posebnim zahtjevima u
ovome Poglavlju te ako su odobrene u skladu s ovom
Uredbom i ukljuene na popise odobrenih tvrdnji predviene
u lancima 13. i 14.
2.
Zdravstvene tvrdnje dozvoljene su samo ako su sljedee
informacije ukljuene u oznaku ili ako ne postoji takva oznaka,
u prezentiranju i oglaavanju:
(a) izjava koja naznauje vanost uravnoteenog i raznovrsnog
naina prehrane i zdravog naina ivota;
(b) koliina hrane i uzorak njezine potronje koji su potrebni za
dobivanje blagotvornog uinka za kakav se tvrdi da ta hrana
ima;
(c) kada je to primjereno, izjava upuena osobama koje bi
trebale izbjegavati tu hranu; te
(d) odgovarajue upozorenje za proizvode za koje postoji vjero
jatnost da predstavljaju opasnost po zdravlje ako ih se
pretjerano konzumira.
3.
Upuivanja na ope, nespecifine koristi hranjive tvari ili
prehrambenog proizvoda za ope zdravlje ili dobrobit u vezi sa
zdravljem dozvoljena su samo ako su popraena posebnom
zdravstvenom tvrdnjom ukljuenom na popise predviene lan
cima 13. ili 14.

1.
Prehrambene tvrdnje dozvoljene su samo ako su navedene
u Prilogu te samo ako su u skladu s uvjetima utvrenim u ovoj
Uredbi.

4.
Kada je to primjereno, smjernice o provedbi ovog lanka
donose se u skladu s postupkom iz lanka 25. stavka 2. te, ako
je to potrebno, nakon konzultacija sa svim zainteresiranim stra
nama, posebno sa subjektima u poslovanju s hranom i skupi
nama potroaa.

2.
Izmjene Priloga donose se u skladu s postupkom iz lanka
25. stavka 2. te, kada je to primjereno, nakon konzultiranja s
Agencijom. Kada je to primjereno, Komisija ukljuuje i sve
zainteresirane strane, posebno subjekte u poslovanju s hranom
i skupine potroaa, s ciljem procjene percepcije i razumijevanja
predmetnih tvrdnji.

lanak 11.

lanak 9.
Poredbene tvrdnje
1.
Ne dovodei u pitanje Direktivu 84/450/EEZ, usporediti se
smiju samo prehrambeni proizvodi iz iste kategorije, uzimajui
u obzir itav raspon prehrambenih proizvoda u toj kategoriji.
Navode se razlike u koliini hranjivih tvari i/ili u energetskoj
vrijednosti, a usporedba se odnosi na istu koliinu hrane.

2.
Poredbenim prehrambenim tvrdnjama usporeuje se
sastav predmetnog prehrambenog proizvoda s itavim
rasponom prehrambenih proizvoda iz iste te kategorije koji
nemaju sastav koji bi im dopustio da na sebi nose takvu
tvrdnju, ukljuujui i hranu drugih robnih marki.

Nacionalna udruenja medicinskih, nutricionistikih ili

dijetetskih strunjaka i zdravstvenih dobrotvornih udruga
U nedostatku specifinih pravila Zajednice koja se odnose na
preporuke ili podravanje od strane medicinskih, nutricionisti
kih ili dijetetskih strunjaka i zdravstvenih dobrotvornih
udruga, mogu se primjenjivati odgovarajua nacionalna pravila
u skladu s odredbama Ugovora.
lanak 12.
Ogranienja uporabe odreenih zdravstvenih tvrdnji
Sljedee zdravstvene tvrdnje nisu dozvoljene:
(a) tvrdnje koje navode na zakljuak da bi zdravlje moglo biti
ugroeno zbog nekonzumacije odreene hrane;
(b) tvrdnje koje upuuju na stopu ili na koliinu gubitka
tjelesne teine;
(c) tvrdnje koje upuuju na preporuke pojedinanih lijenika ili
zdravstvenih profesionalaca i drugih udruenja koja nisu
navedena u lanku 11.

180

HR

Slubeni list Europske unije

lanak 13.
Zdravstvene tvrdnje osim onih koje se odnose na
smanjenje rizika od neke bolesti te na razvoj i zdravlje
djece
1.

Zdravstvene tvrdnje koje opisuju ili se odnose na:

(a) ulogu neke hranjive tvari ili ostalih tvari u rastu, razvoju i
funkcijama tijela; ili

15/Sv. 7

popis Zajednice s takvim dozvoljenim tvrdnjama, zajedno sa

svim potrebnim uvjetima za uporabu tih tvrdnji.
2.
Osim opih zahtjeva utvrenih u ovoj Uredbi te posebnih
zahtjeva iz stavka 1., oznake tvrdnji o smanjenju rizika od neke
bolesti ili, ako ne postoje takve oznake, prezentiranje ili ogla
avanje, takoer sadravaju izjavu kojom se naznauje da bolest
na koju se odnosi ta tvrdnja ima viestruke imbenike rizika te
da izmjena jednog od tih imbenika rizika moe, ali i ne mora
imati blagotvoran uinak.
lanak 15.

(b) psiholoke ili bihevioralne funkcije; ili

(c) ne dovodei u pitanje Direktivu 96/8/EZ, mravljenje ili
kontroliranje tjelesne teine ili smanjenje tjelesne teine u
smislu gladovanja ili poveanje tjelesne teine u smislu zasi
enja ili smanjenje dostupne energije iz naina prehrane,
koje su navedene na popisu predvienom stavkom 3. mogu se
stavljati, a da pritom ne moraju podlijegati postupcima utvr
enim lancima 15. do 19., ako:

Podnoenje zahtjeva za odobrenje

1.
Pri upuivanju na ovaj lanak, zahtjev za odobrenje
podnosi se u skladu sa sljedeim stavcima.
2.
Taj se zahtjev dostavlja nadlenom dravnom tijelu drave
lanice.
(a) Nadleno dravno tijelo:

i. se temelje na opeprihvaenim znanstvenim dokazima; i

i. potvruje primitak zahtjeva u pisanom obliku u roku od
14 dana od njegovog primitka. U potvrdi se navodi
datum primitka zahtjeva;

ii. ih prosjeni potroa dobro razumije.

2.
Drave lanice Komisiji dostavljaju popise tvrdnji iz stavka
1. najkasnije do 31. sijenja 2008., zajedno sa svim uvjetima
koji se na njih primjenjuju te upuivanjima na relevantna znan
stvena obrazloenja.
3.
Nakon konzultacija s Agencijom, Komisija, u skladu s
postupkom iz lanka 25. stavka 2., donosi popis dozvoljenih
tvrdnji Zajednice iz stavka 1. te sve potrebne uvjete za uporabu
tih tvrdnji najkasnije do 31. sijenja 2010.

ii. bez odgode obavjeuje Agenciju; te

iii. zahtjev i sve dodatne informacije koje je pruio podno
sitelj zahtjeva stavlja na raspolaganje Tijelu;
(b) Agencija:
i. bez odgode obavjeuje ostale drave lanice i Komisiju o
tom zahtjevu te i njima na raspolaganje stavlja taj zahtjev
i sve dodatne informacije koje je pruio podnositelj
zahtjeva;

4.
Sve izmjene popisa iz stavka 3. utemeljene na opeprih
vaenim znanstvenim dokazima donose se u skladu s
postupkom iz lanka 25. stavka 2. nakon konzultacija s Agen
cijom, i to na vlastitu inicijativu Komisije ili na zahtjev neke
drave lanice.
5.
Svi dodaci tvrdnjama na popisu iz stavka 3., utemeljeni na
znanstvenim dokazima novijeg razvoja i/ili koji ukljuuju
zahtjev za zatitom vlasnikih podataka, donose se u skladu s
postupkom utvrenim u lanku 18., osim tvrdnji koje se
odnose na razvoj i zdravlje djece, a koje se odobravaju u
skladu s postupkom utvrenim u lancima 15., 16., 17. i 19.
lanak 14.
Tvrdnje o smanjenju rizika od neke bolesti i tvrdnje koje
se odnose na razvoj i zdravlje djece
1.
Neovisno o lanku 2. stavku 1. toku (b) Direktive
2000/13/EZ, tvrdnje o smanjenju rizika od neke bolesti i
tvrdnje koje se odnose na razvoj i zdravlje djece mogu se stav
ljati onda kada je u skladu s postupkom utvrenim u lancima
15., 16., 17. i 19. ove Uredbe odobreno njihovo uvrtenje na

ii. saetak zahtjeva iz stavka 3. toke (g) ini dostupnim

javnosti.
3.

Zahtjev sadrava sljedee:

(a) naziv i adresu podnositelja zahtjeva;

(b) hranjivu tvar ili ostale tvari ili hranu ili kategoriju te hrane u
pogledu koje se treba staviti zdravstvena tvrdnja te njihova
posebna svojstva;
(c) preslik studija, ukljuujui, ako postoje, neovisne studije koje
su revidirali strunjaci, koje su provedene u vezi s tom
zdravstvenom tvrdnjom i sav ostali materijal koji je
dostupan s ciljem pokazivanja da je ta zdravstvena tvrdnja
u skladu s kriterijima predvienima ovom Uredbom;
(d) kada je to primjereno, naznaku informacija koje se trebaju
smatrati vlasnikima, zajedno s provjerljivim obrazloenjem;

15/Sv. 7

HR

Slubeni list Europske unije

(e) preslik ostalih znanstvenih studija relevantnih za tu zdrav

stvenu tvrdnju;
(f) prijedlog formulacije te zdravstvene tvrdnje za koju se trai
odobrenje, ukljuujui, ovisno o sluaju, i osobite uvjete za
uporabu;

5.
Agencija svoje miljenje prosljeuje Komisiji, dravama
lanicama i podnositelju zahtjeva, ukljuujui i izvjee u
kojem se opisuje njegova procjena te zdravstvene tvrdnje te u
kojem se navode razlozi za takvo miljenje, kao i podaci na
kojima se to miljenje temelji.
6.
U skladu s lankom 38. stavkom 1. Uredbe (EZ)
br. 178/2002, Agencija objavljuje svoje miljenje.

(g) saetak zahtjeva.

4.
Nakon savjetovanja s Agencijom, Komisija, u skladu s
postupkom iz lanka 25. stavka 2., utvruje provedbena
pravila za primjenu ovog lanka, ukljuujui i pravila za
pripremu i predstavljanje zahtjeva.
5.
U uskoj suradnji s Agencijom, Komisija na raspolaganje
stavlja odgovarajue tehnike smjernice i alate za pomo subjek
tima u poslovanju s hranom, posebno malim i srednjim podu
zeima, u pripremi i predstavljanju zahtjeva za znanstvenom
procjenom.
lanak 16.
Miljenje Agencije
1.
Prilikom davanja svog miljenja, Agencija potuje
vremenski rok od pet mjeseci od dana primitka valjanog
zahtjeva. Kad god Agencija od podnositelja zahtjeva zatrai
dodatne informacije na nain predvien stavkom 2., taj se
vremenski rok produljuje za najvie dva mjeseca od dana
primitka traenih informacija koje podnosi podnositelj zahtjeva.
2.
Agencija ili nadleno dravno tijelo putem Agencije mogu,
kada je to primjereno, od podnositelja zahtjeva zatraiti podno
enje posebnosti zajedno sa zahtjevom u okviru navedenog
vremenskog roka.
3.

181

S ciljem pripremanja svog miljenja, Agencija potvruje:

(a) da je ta zdravstvena tvrdnja potkrijepljena znanstvenim

dokazima;
(b) da je formulacija te zdravstvene tvrdnje u skladu s kriteri
jima utvrenim u ovoj Uredbi.
4.
U sluaju da miljenje ide u prilog odobravanju te zdrav
stvene tvrdnje, to miljenje obuhvaa i sljedee posebne poda
tke:
(a) ime i adresu podnositelja zahtjeva;
(b) hranjivu tvar ili ostale tvari ili hranu ili kategoriju te hrane u
pogledu koje se treba staviti zdravstvena tvrdnja te njihova
posebna svojstva;
(c) prijedlog formulacije te zdravstvene tvrdnje, ukljuujui u
svakome pojedinome sluaju i specifine uvjete za uporabu;
(d) gdje je primjenjivo, uvjete ili ogranienja uporabe te hrane
i/ili dodatnu izjavu ili upozorenje koji bi trebali popratiti tu
zdravstvenu tvrdnju na oznaci i u oglaavanju.

Podnositelj zahtjeva ili lanovi javnosti mogu podnijeti

primjedbe Komisiji u roku od 30 dana od objave miljenja.
lanak 17.
Odobrenje Zajednice
1.
U roku od dva mjeseca od primitka miljenja Agencije,
Komisija Odboru iz lanka 23. stavka 2. dostavlja nacrt odluke
o popisima dozvoljenih zdravstvenih tvrdnji, uzimajui u obzir
miljenje Agencije, sve relevantne odredbe zakonodavstva Zajed
nice te druge legitimne imbenike mjerodavne za predmet
razmatranja. U sluaju kada nacrt odluke nije u skladu s milje
njem Agencije, Komisija daje i objanjenje tih razlika.
2.
Svi nacrti odluke o izmjeni popisa dozvoljenih zdrav
stvenih tvrdnji obuhvaaju posebnosti iz lanka 16. stavka 4.
3.
Konana odluka o zahtjevu donosi se u skladu s
postupkom iz lanka 25. stavka 2.
4.
Komisija bez odgode obavjeuje podnositelja zahtjeva o
donesenoj odluci i objavljuje pojedinosti te odluke u Slubenom
listu Europske unije.
5.
Zdravstvene tvrdnje navedene u
lancima 13. i 14. mogu, u skladu
njima primjenjuju, koristiti svi subjekti
ako njihova uporaba nije ograniena
lanka 21.

popisima predvienima
s uvjetima koji se na
u poslovanju s hranom
u skladu s odredbama

6.
Odobrenje ne umanjuje opu graansku i kaznenu odgo
vornost bilo kojeg subjekta u poslovanju s hranom u pogledu
predmetne hrane.
lanak 18.
Tvrdnje iz lanka 13. stavka 5.
1.
Subjekti u poslovanju s hranom koji namjeravaju koristiti
zdravstvenu tvrdnju koja nije obuhvaena popisom predvienim
u lanku 13. stavku 3. mogu podnijeti zahtjev za uvrtavanjem
te tvrdnje na taj popis.
2.
Zahtjev za takvim uvrtavanjem podnosi se nadlenom
dravnom tijelu drave lanice koje potvruje primitak tog
zahtjeva u pisanom obliku u roku od 14 dana od njegovog
primitka. U toj potvrdi tijelo navodi datum primitka zahtjeva.
Zahtjev obuhvaa sve podatke predviene u lanku 15. stavku
3., kao i razloge njegovog podnoenja.

182

HR

Slubeni list Europske unije

3.
Valjani zahtjev, u skladu sa smjernicama iz lanka 15.
stavka 5., zajedno sa svim informacijama koje prui podnositelj
zahtjeva, dostavlja se bez odgode Tijelu na znanstvenu procjenu,
kao i Komisiji i dravama lanicama na znanje. Agencija izdaje
miljenje u vremenskom roku od pet mjeseci od dana primitka
zahtjeva. Takav vremenski rok moe se produiti najvie za
mjesec dana ako Agencija smatra da je potrebno od podnositelja
zahtjeva zatraiti dodatne informacije. U tom sluaju podnositelj
zahtjeva dostavlja traene informacije u roku od 15 dana od
dana primitka zahtjeva Agencije.
Postupak utvren u lanku 16. stavku 3. tokama (a) i (b) te u
stavcima 5. i 6. primjenjuje se mutatis mutandis.
4.
U sluaju kada Agencija slijedom znanstvene procjene izda
miljenje u korist uvrtavanja tvrdnje na popis predvien
lankom 13. stavku 3., Komisija donosi odluku o zahtjevu,
uzimajui u obzir miljenje Agencije, sve relevantne odredbe
prava Zajednice i sve ostale legitimne imbenike mjerodavne
za predmet razmatranja nakon savjetovanja s dravama lani
cama i u roku od dva mjeseca od primitka miljenja Agencije.
Kada Agencija izda miljenje koje ne ide u prilog uvrtavanja te
tvrdnje na taj popis, odluka o zahtjevu donosi se u skladu s
postupkom iz lanka 25. stavka 2.
lanak 19.
Izmjene, suspenzija i opoziv odobrenja
1.
Podnositelj zahtjeva/korisnik tvrdnje uvrtene na jedan od
popisa predvienih u lancima 13. i 14. moe podnijeti zahtjev
za izmjenom relevantnog popisa. Postupci utvreni u lancima
od 15. do 18. primjenjuju se mutatis mutandis.
2.
Na vlastitu inicijativu ili na zahtjev neke drave lanice ili
Komisije Agencija izdaje miljenje o tome udovoljava li zdrav
stvena tvrdnja uvrtena na popis predvien lancima 13. i 14.
jo uvijek uvjetima utvrenim ovom Uredbom.
Ono to miljenje odmah prosljeuje Komisiji, dravama lani
cama te, prema potrebi, i izvornom podnositelju zahtjeva za
uvrtenjem predmetne tvrdnje. U skladu s lankom 38.
stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 178/2002, Agencija objavljuje
svoje miljenje.
Podnositelj zahtjeva/korisnik ili lan javnosti moe Komisiji
podnijeti primjedbe u roku od 30 dana od takve objave.
Komisija ispituje to miljenje Agencije i sve primljene primjedbe
to je mogue ranije. Ako je to potrebno, odobrenje se mijenja,
suspendira ili opoziva u skladu s postupcima utvrenima u
lancima 17. i 18.
POGLAVLJE V.
OPE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 20.

2.

15/Sv. 7

Registar obuhvaa sljedee:

(a) prehrambene tvrdnje i uvjete koji se na njih primjenjuju

onako kako su iznesene u Prilogu;
(b) ogranienja donesena u skladu s lankom 4. stavkom 5.;
(c) odobrene zdravstvene tvrdnje i uvjete koji se na njih primje
njuju predviene u lanku 13. stavcima 3. i 5., lanku 14.
stavku 1., lanku 19. stavku 2., lanku 21., lanku 24.
stavku 2. i lanku 28. stavku 6. te nacionalne mjere iz
lanka 23. stavka 3.;
(d) popis odbijenih zdravstvenih tvrdnji i razloge njihova odbi
janja.
Zdravstvene tvrdnje odobrene na temelju vlasnikih podataka
evidentiraju se u zasebnom Prilogu tome registru zajedno sa
sljedeim informacijama:
1. datumom kada je Komisija odobrila tu zdravstvenu tvrdnju
te nazivom prvobitnog podnositelja zahtjeva koji je odobren;
2. injenicom da je Komisija odobrila tu zdravstvenu tvrdnju na
temelju vlasnikih podataka;
3. injenicom da je uporaba te zdravstvene tvrdnje ograniena,
osim ako neki naknadni podnositelj zahtjeva ne dobije
odobrenje za istu tvrdnju bez upuivanja na vlasnike
podatke prvobitnog podnositelja zahtjeva.
3.

Registar se ini dostupnim javnosti.

lanak 21.
Zatita podataka

1.
Znanstveni podaci i druge informacije u zahtjevu koje je
potrebno dostaviti prema lanku 15. stavku 3. ne smiju se
koristiti u korist naknadnog podnositelja zahtjeva tijekom
razdoblja od pet godina od datuma odobrenja, osim ako se
naknadni podnositelj zahtjeva s prethodnim podnositeljem
zahtjeva nije dogovorio o tome da se ti podaci i te informacije
smiju koristiti, pri emu:
(a) je prethodni podnositelj zahtjeva znanstvene podatke i
druge informacije oznaio kao vlasnike u vrijeme podno
enja prethodnog zahtjeva; i

Registar Zajednice

(b) je prethodni podnositelj zahtjeva imao iskljuivo pravo

upuivanja na vlasnike podatke u vrijeme podnoenja pret
hodnog zahtjeva; i

1.
Komisija utvruje i odrava registar Zajednice s prehram
benim i zdravstvenim tvrdnjama koje se navode na hrani, dalje
u tekstu Registar.

(c) ta zdravstvena tvrdnja nije nikako mogla biti odobrena bez

dostavljanja vlasnikih podataka od strane prethodnog
podnositelja zahtjeva.

15/Sv. 7

HR

Slubeni list Europske unije

2.
Prije isteka petogodinjeg razdoblja navedenog u stavku 1.,
ni jedan se naknadni podnositelj zahtjeva nema pravo pozivati
na podatke koje je prethodni podnositelj zahtjeva oznaio
vlasnikima, osim ako i sve dok Komisija ne donese odluku o
tome bi li se ta tvrdnja mogla uvrstiti ili je li mogla biti uvrtena
na popis predvien lankom 14., ili, kada je to primjereno,
lankom 13. bez dostavljanja podataka koje je prethodni
podnositelj zahtjeva oznaio vlasnikima.

183

2.
U skladu s postupkom iz lanka 25. stavka 2. donosi se
odluka, kada je to primjereno, nakon dobivanja miljenja Agen
cije.
Komisija moe pokrenuti taj postupak na vlastitu inicijativu.
3.
Drava lanica iz stavka 1. moe odravati tu suspenziju
sve dok se ju ne obavijesti o odluci iz stavka 2.

lanak 22.

lanak 25.

Nacionalne odredbe

Odborska procedura

Ne dovodei u pitanje Ugovor, posebno njegove lanke 28. i

30., drave lanice ne smiju ograniavati niti zabraniti trgovinu
niti oglaavanje hrane koja je u skladu s ovom Uredbom
primjenom neusklaenih nacionalnih odredaba kojima se
ureuju tvrdnje koje se stavljaju na odreenu hranu ili na
hranu openito.

2.
Kod upuivanja na ovaj stavak primjenjuju se lanci 5. i 7.
Odluke 1999/468/EZ uzimajui u obzir odredbe njezinoga
lanka 8.

lanak 23.

Razdoblje utvreno u lanku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ

odreuje se na tri mjeseca.

Postupak obavjeivanja

1.

3.

Komisiji pomo prua Odbor.

Odbor donosi svoj poslovnik.

1.
Ako neka drava lanica smatra da je potrebno donijeti
nove zakone, ona Komisiju i ostale drave lanice obavjeuje o
predvienim mjerama te navodi razloge kojima ih opravdava.

lanak 26.

2.
Komisija se savjetuje sa Stalnim odborom za prehrambeni
lanac i zdravlje ivotinja utemeljenim lankom 58. stavkom 1.
Uredbe (EZ) br. 178/2002 (dalje u tekstu Odbor), ako takvo
savjetovanje smatra korisnim ili ako ga drava lanica zatrai te
daje svoje miljenje o predvienim mjerama.

Radi olakavanja uinkovitog praenja hrane koja na sebi nosi

prehrambene ili zdravstvene tvrdnje, drave lanice mogu od
proizvoaa ili osobe koja takvu hranu stavi na trite na
njihovom dravnom podruju zatraiti da o tom stavljanju na
trite obavijesti nadleno tijelo prosljeivanjem uzorka oznake
kakva se koristi za odreeni proizvod tome tijelu.

3.
Predmetna drava lanica moe poduzeti predviene
mjere est mjeseci nakon obavijesti iz stavka 1., pod uvjetom
da miljenje Komisije nije negativno.

lanak 27.

Praenje

Evaluacija

lanak 24.

Komisija Europskom parlamentu i Vijeu najkasnije do 19. sije

nja 2013. dostavlja izvjee o primjeni ove Uredbe, posebno o
evoluciji trita prehrambenih proizvoda u vezi s kojime se i
stavljaju prehrambene ili zdravstvene tvrdnje te o razumijevanju
tih tvrdnji od strane potroaa, zajedno s prijedlogom izmjena
ako je to potrebno. To izvjee takoer obuhvaa i evaluaciju
utjecaja ove Uredbe na odabir naina prehrane te potencijalnog
utjecaja na pretilost i ostale bolesti.

Zatitne mjere

lanak 28.

1.
U sluaju kada drava lanica ima ozbiljne razloge
smatrati da neka tvrdnja nije u skladu s ovom Uredbom ili da
su znanstveni dokazi predvieni u lanku 6. nedostatni, ta
drava lanica moe privremeno suspendirati uporabu te
tvrdnje unutar svog dravnog podruja.

Prijelazne mjere

Ako je miljenje Komisije negativno, ona odreuje u skladu s

postupkom iz lanka 25. stavka 2. i prije isteka razdoblja iz
prvog podstavka ovog stavka mogu li se predviene mjere
provesti. Komisija moe zahtijevati odreene izmjene pred
vienih mjera.

Ona mora o tome obavijestiti ostale drave lanice i Komisiju te

navesti razloge te suspenzije.

1.
Hrana stavljena na trite ili oznaena prije datuma
poetka primjene ove Uredbe koja nije u skladu s ovom
Uredbom moe biti stavljena na trite do isteka roka valjanosti,
ali najkasnije do 31. srpnja 2009. S obzirom na odredbe iz
lanka 4. stavka 1., hrana se moe na trite staviti do isteka
razdoblja od dvadeset etiri mjeseca od donoenja relevantnih
prehrambenih profila i uvjeta njihove uporabe.

184

HR

Slubeni list Europske unije

2.
Proizvodi koji nose igove ili zatiena imena koji su
postojali i prije 1. sijenja 2005., a koji nisu usklaeni s
ovom Uredbom, mogu se nastaviti stavljati na trite sve do
19. sijenja 2022., nakon ega poinje primjena odredbi ove
Uredbe.
3.
Prehrambene tvrdnje koje su se u nekoj dravi lanici
koristile prije 1. sijenja 2006. sukladno nacionalnim odred
bama koje se na njih primjenjuju, a koje nisu uvrtene u
Prilog, mogu se nastaviti koristiti sve do 19. sijenja 2010.,
na odgovornost subjekata u poslovanju s hranom i ne dovodei
u pitanje donoenje zatitnih mjera iz lanka 24.
4.
Prehrambene tvrdnje u obliku slikovnih, grafikih ili
simbolikih prikaza u skladu s opim naelima ove Uredbe
koje nisu uvrtene u Prilog i koje se koriste u skladu sa speci
finim uvjetima i kriterijima koje razrauju nacionalne odredbe
ili pravila podlijeu sljedeem:
(a) drave lanice Komisiji najkasnije do 31. sijenja 2008.
dostavljaju takve prehrambene tvrdnje i nacionalne
odredbe ili pravila koji se na njih primjenjuju, zajedno sa
znanstvenim podacima koji podupiru takve odredbe ili
pravila;
(b) Komisija u skladu s postupkom iz lanka 25. stavka 2.
donosi Odluku o uporabi takvih tvrdnji.
Prehrambene tvrdnje koje nisu odobrene prema tom postupku
mogu se nastaviti koristiti jo dvanaest mjeseci nakon donoenja
te Odluke.
5.
Zdravstvene tvrdnje iz lanka 13. stavka 1. toke (a) mogu
se stavljati na hranu od datuma stupanja ove Uredbe na snagu
sve do datuma donoenja popisa iz lanka 13. stavka 3. pod
odgovornou subjekata u poslovanju s hranom, pod uvjetom
da su one usklaene s ovom Uredbom i postojeim nacionalnim
odredbama koje se na njih primjenjuju te ne dovodei u pitanje
donoenje zatitnih mjera iz lanka 24.

15/Sv. 7

6.
Zdravstvene tvrdnje osim onih iz lanka 13. stavka 1.
toke (a) i lanka 14. koje su se koristile u skladu s nacionalnim
odredbama prije datuma stupanja ove Uredbe na snagu podli
jeu sljedeem:
(a) zdravstvene tvrdnje koje su bile predmet ocjenjivanja i
odobrenja u nekoj dravi lanici odobravaju se na sljedei
nain:
i. drave lanice dostavljaju Komisiji najkasnije do 31. sije
nja 2008. takve tvrdnje, zajedno s izvjeem u kojem se
ocjenjuju znanstveni podaci koji podupiru tu tvrdnju;
ii. nakon konzultiranja Agencije Komisija donosi, u skladu s
postupkom iz lanka 25. stavka 2. Odluku o zdrav
stvenim tvrdnjama odobrenima na taj nain.
Zdravstvene tvrdnje koje nisu odobrene prema tome
postupku mogu se nastaviti koristiti jo est mjeseci od
donoenja te Odluke;
(b) zdravstvene tvrdnje koje nisu bile predmet ocjenjivanja i
odobravanja u nekoj dravi lanici: takve tvrdnje mogu se
nastaviti koristiti pod uvjetom da se podnese zahtjev prema
ovoj Uredbi prije 19. sijenja 2008.; zdravstvene tvrdnje
koje nisu odobrene prema tom postupku mogu se nastaviti
koristiti jo est mjeseci od donoenja te Odluke prema
lanku 17. stavku 3.
lanak 29.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u
Slubenom listu Europske unije.
Ona se primjenjuje od 1. srpnja 2007.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujua i izravno se primjenjuje u svim dravama lanicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. prosinca 2006.

Za Europski parlament
Predsjednik

Za Vijee
Predsjednik

J. BORRELL FONTELLES

J. KORKEAOJA

15/Sv. 7

HR

Slubeni list Europske unije

PRILOG
Prehrambene tvrdnje i uvjeti koji se na njih primjenjuju
NISKE ENERGETSKE VRIJEDNOSTI
Tvrdnja da neka hrana ima nisku energetsku vrijednost, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za
potroaa, moe se stavljati samo ako taj proizvod ne sadri vie od 40 kcal (170 kJ)/100 g u krutom stanju ili vie od
20 kcal (80 kJ)/100 ml u tekuem stanju. Za stolna sladila primjenjuje se ogranienje od 4 kcal (17 kJ)/porciji sa svoj
stvima zaslaivanja istovjetnima 6 g saharoze (otprilike 1 ajna liica saharoze).
SMANJENE ENERGETSKE VRIJEDNOSTI
Tvrdnja da je neka hrana smanjene energetske vrijednosti, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje
za potroaa, moe se stavljati samo ako je energetska vrijednost smanjena za najmanje 30 %, zajedno s naznakom
svojstva/svojstava koje/koja utjeu na to smanjenje ukupne energetske vrijednosti neke hrane.
BEZ ENERGETSKE VRIJEDNOSTI
Tvrdnja da je neka hrana bez energetske vrijednosti, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za
potroaa, moe se stavljati samo ako taj proizvod ne sadri vie od 4 kcal (17 kJ)/100 ml. Za stolna sladila primjenjuje se
ogranienje od 0,4 kcal (1,7 kJ)/porciji sa svojstvima zaslaivanja istovjetnima 6 g saharoze (otprilike 1 ajna liica
saharoze).
S NISKIM SADRAJEM MASTI
Tvrdnja da neka hrana ima nizak sadraj masti, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za
potroaa, moe se stavljati samo ako taj proizvod ne sadri vie od 3 g masti na 100 g u krutome stanju ili vie od
1,5 g masti na 100 ml u tekuem stanju (1,8 g masti na 100 ml za djelomino obrano mlijeko).
BEZ MASTI
Tvrdnja da je neka hrana bez masti i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za potroaa, moe se
stavljati samo ako taj proizvod ne sadri vie od 0,5 g masti na 100 g ili na 100 ml. Meutim, zabranjuju se tvrdnje
izraene kao X % bez masti.
S NISKIM SADRAJEM ZASIENIH MASTI
Tvrdnja da neka hrana ima nizak sadraj zasienih masti, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za
potroaa, moe se stavljati samo ako zbroj zasienih masnih kiselina i transmasnih kiselina u tome proizvodu ne prelazi
1,5 g na 100 g u krutom stanju ili 0,75 g/100 ml u tekuem stanju, a niti u jednome sluaju zbroj zasienih masnih
kiselina i transmasnih kiselina ne smije davati vie od 10 % energije.
BEZ ZASIENIH MASTI
Tvrdnja da je neka hrana bez zasienih masti, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za potroaa,
moe se stavljati samo ako zbroj zasienih masnih kiselina i transmasnih kiselina ne prelazi 0,1 g zasienih masti na
100 g ili 100 ml.
S NISKIM SADRAJEM EERA
Tvrdnja da neka hrana ima nizak sadraj eera, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za
potroaa, moe se stavljati samo ako taj proizvod ne sadri vie od 5 g eera na 100 g u krutom stanju ili vie od 2,5 g
eera na 100 ml u tekuem stanju.
BEZ EERA
Tvrdnja da je neka hrana bez eera, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za potroaa, moe se
stavljati samo ako taj proizvod ne sadri vie od 0,5 g eera na 100 g ili na 100 ml.
BEZ DODANOG EERA
Tvrdnja da je neka hrana bez dodanog eera, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za potroaa,
moe se stavljati samo ako taj proizvod ne sadri nikakve dodane monosaharide ni disaharide niti bilo kakvu drugu hranu
koja se koristi zbog svojih svojstava zaslaivanja. Ako su eeri prirodno prisutni u toj hrani, na oznaci se treba pojaviti i
sljedea naznaka: SADRI PRIRODNE EERE.

185

186

HR

Slubeni list Europske unije

S NISKIM SADRAJEM NATRIJA/SOLI

Tvrdnja da neka hrana ima niski sadraj natrija/soli, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za
potroaa, moe se stavljati samo ako taj proizvod ne sadri vie od 0,12 g natrija ili istovjetnu vrijednost za sol na 100 g
ili na 100 ml. Za vode, osim prirodnih mineralnih voda koje potpadaju pod podruje primjene Direktive 80/777/EEZ, ta
vrijednost ne smije prelaziti 2 mg natrija na 100 ml.

S VRLO NISKIM SADRAJEM NATRIJA/SOLI

Tvrdnja da neka hrana ima vrlo niski sadraj natrija/soli, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za
potroaa, moe se stavljati samo ako taj proizvod ne sadri vie od 0,04 g natrija ili istovjetnu vrijednost za sol na 100 g
ili na 100 ml. Ta tvrdnja se ne smije koristiti za prirodne mineralne vode niti za druge vode.

BEZ NATRIJA ili BEZ SOLI

Tvrdnja da je neka hrana bez natrija/soli, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za potroaa,
moe se stavljati samo ako taj proizvod ne sadri vie od 0,005 g natrija ili istovjetnu vrijednost za sol na 100 g.

IZVOR DIJETALNIH VLAKANA

Tvrdnja da je neka hrana izvor dijetalnih vlakana, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za
potroaa, moe se stavljati samo ako taj proizvod sadri najmanje 3 g dijetalnih vlakana na 100 g ili najmanje 1,5 g
dijetalnih vlakana na 100 kcal.

VISOKO OBOGAENA VLAKNIMA

Tvrdnja da je neka hrana visoko obogaena vlaknima, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za
potroaa, moe se stavljati samo ako taj proizvod sadri najmanje 6 g dijetalnih vlakana na 100 g ili najmanje 3 g
dijetalnih vlakana na 100 kcal.

IZVOR BJELANEVINA
Tvrdnja da je neka hrana izvor bjelanevina, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za potroaa,
moe se stavljati samo ako najmanje 12 % energetske vrijednosti neke hrane potjee od bjelanevina.

BOGATA BJELANEVINAMA
Tvrdnja da je neka hrana bogata bjelanevinama, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za
potroaa, moe se stavljati samo ako najmanje 20 % energetske vrijednosti neke hrane potjee od bjelanevina.

IZVOR (NAZIV VITAMINA) I/ILI (NAZIV MINERALA)

Tvrdnja da je neka hrana izvor vitamina i/ili minerala, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za
potroaa, moe se stavljati samo ako taj proizvod sadri najmanje znaajnu koliinu kao to je ona definirana u Prilogu
Direktivi 90/496/EEZ ili koliinu predvienu izuzeem prema lanku 6. Uredbe (EZ) br. 1925/2006 Europskog parla
menta i Vijea od 20. prosinca 2006. o dodavanju vitamina, minerala i drugih odreenih tvari u hranu (1).

BOGATA (NAZIV VITAMINA) I/ILI (NAZIV MINERALA)

Tvrdnja da je neka hrana bogata vitaminima i/ili mineralima, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto
znaenje za potroaa, moe se stavljati samo ako taj proizvod sadri najmanje dvostruku koliinu izvora (NAZIV
VITAMINA) i/ili (NAZIV MINERALA).

SADRI (NAZIV HRANJIVE TVARI ILI DRUGE TVARI)

Tvrdnja da neka hrana sadri neku hranjivu tvar ili drugu tvar za koje ovom Uredbom nisu propisani specifini uvjeti, kao
i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za potroaa, moe se stavljati samo ako je taj proizvod u
skladu sa svim odredbama ove Uredbe koje se mogu primijeniti, a posebno s lankom 5. Za vitamine i minerale
primjenjuju se uvjeti tvrdnje izvor .
(1) SL L 404, 30.12.2006., str. 26.

15/Sv. 7

15/Sv. 7

HR

Slubeni list Europske unije

POVEANI SADRAJ (NAZIV HRANJIVE TVARI)

Tvrdnja da je sadraj jedne hranjive tvari ili veeg broja njih, osim vitamina i minerala, povean, kao i svaka tvrdnja za
koju je vjerojatno da ima isto znaenje za potroaa, moe se stavljati samo ako taj proizvod ispunjava uvjete za tvrdnju
izvor te samo ako to poveanje sadraja iznosi najmanje 30 % u odnosu na sline proizvode.
SMANJEN SADRAJ (NAZIV HRANJIVE TVARI)
Tvrdnja da je sadraj jedne hranjive tvari ili veeg broja njih smanjen, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto
znaenje za potroaa, moe se stavljati samo ako to smanjenje sadraja iznosi najmanje 30 % u odnosu na sline
proizvode, osim za mikronutrijente, kod kojih je prihvatljiva i razlika od 10 % u referentnim vrijednostima utvrenim u
Direktivi 90/496/EEZ, te za natrij ili istovjetnu vrijednosti soli, kod kojih je prihvatljiva razlika od 25 %.
DIJETALAN
Tvrdnja da je neki proizvod dijetalan, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto znaenje za potroaa, slijedi
iste uvjete kao to su uvjeti utvreni za pojam smanjen sadraj . Tu tvrdnju takoer prati i naznaka svojstva/svojstava
koje/koji utjeu na dijetalnost te hrane.
PRIRODNA/PRIRODNO
Kada neka hrana prirodno ispunjava uvjete utvrene u ovome Prilogu za uporabu prehrambenih tvrdnji, moe se koristiti
pojam prirodna/prirodno kao prefiks tvrdnje.

187