SVEUILITE U SPLITU

FAKULTET GRAEVINARSTVA, ARHITEKTURE I

GEODEZIJE

ZAVR NI RAD
Toni Muura

Split, 2015.

SVEUILITE U SPLITU
FAKULTET GRAEVINARSTVA, ARHITEKTURE I
GEODEZIJE

Toni Muura

Statiki proraun obiteljske kue

Zavrni rad

Split, 2015.

Statiki proraun obiteljske kue

Saetak:
U radu je prikazan statiki proraun manje obiteljske kue.
Graevina se sastoji dvije etae, prizemlja i potkrovlja sa kosim krovom.
Izvedba graevine je zidana sa armirano betonskom meukatnom monolitnom
ploom i fert gredicama kao konstrukcija krova.
Projekt sadri: tehniki opis konstrukcije, ope i posebne tehnike uvjete, plan
kontrole i osiguranja kvalitete, proraun nosivih konstrukcijskih elemenata i
karakteristine graevinske nacrte i armaturne planove.
Kljune rijei:
Obiteljska kua, Statiki proraun

Static calculation of family house

Abstract:
The static design of small family house is presented in this work. The building consist
of two stories: ground floor and attic with hip roof.
The construction of house is masonry walls with reinforced concrete slab between
stories and fert structure as roof structure.
The work include tehnical description of the structure, general and particular
conditions of civil engineering works, control plan and quality assurance plan,
calcuation of the main structural elements as well as characteristic structural plans and
reinforcement plans.

Keywords:
Family house, Static calculation

STUDIJ:

SVEUILINI PREDDIPLOMSKI STUDIJ

KANDIDAT:

Toni Muura

BROJ INDEKSA:

4342

KATEDRA:

Katedra za Betonske konstrukcije i mostove

PREDMET:

Osnove betonskih konstrukcija

ZADATAK ZA ZAVRNI RAD

Tema: Glavni projekt obiteljske kue u Splitu u gradskom kotaru Mejai
Opis Zadatka: Na temelju danih arhitektonskih podloga, potrebno je izraditi glavni projekt
manje obiteljske kue u Splitu. Izraeni projekt mora sadravati:
- tehniki opis
- plan kontrole i osiguranja kvalitete
- proraune
- graevinske nacrte

U Splitu, rujan 2015.

Voditelj zavrnog rada:

Prof. dr. sc. Alen Harapin

Predsjednik povjerenstva za
zavrne i diplomske ispite

Prof. dr. sc. Ivica Boko

1. TEHNIKI OPIS
1.1 Namjena graevine
Predmetna graevina je stambene namjene, a sastoji se od prizemlja i kata. Zavrna ploa
kata je ujedno i krov graevine.

1.2 Opis i konstrukcijski sustav graevine

Glavni nosivi konstrukcijski sustav graevine je omeena zidana konstrukcija, izraena od

opeka koje su omeene sa vertikalnim i horizontalnim serklaima. Stropna meukatna konstrukcija
pozicije 100 izraena je kao puna AB ploa, lijevane na licu mjesta debljine d=15 cm. Stubita su
takoer izvedena u armiranom betonu debljine 15 cm. Krovna konstrukcija je izraena od
polumontanog sustava (fert strop) koji se sastoji od fert gredica i ispuna od upljih opeka te je preko
lijevana armirano betonska ploa debljine 4 cm.
Vertikalna nosiva konstrukcija graevine su unutarnji i vanjski (sa vanjske strane termiki
izolirani), zidovi debljine 25 cm, ojaani vertikalnim serklaima. Temeljenje je predvieno na trakastim
armirano-betonskim temeljima ispod nosivih zidova irine 60 cm.
U proraunu su dane osnovne dimenzije i koliine armature za pojedine konstruktivne
elemente. Elementi koji nisu raunati armiraju se konstruktivno.
Graevina se nalazi u podruju za koje se, uz povratni period od 475 godina, oekuje potres sa
ubrzanjem tla ag=0.2g. Konstrukcija seizmike sile preuzima sustavom omeenih zidanih zidova,
sukladno EC-8
Za sve betonske radove predvien je beton C 30/37. Predviena armatura je B 500. Skidanje
podupora za ploe moe se izvriti nakon to beton postigne min. 80% vrstoe. Za temelje se moe
upotrijebiti beton nie marke (C 25/30).
Svi raunalni prorauni su izvreni programskim paketom: Scia Engineer. Svi ostali podaci i
detalji relevantni za predmetni objekt dani su kroz projektna rjeenja.
U nastavku su prikazani presjek i tlocrti graevine sa nosivim elementima.

Presjek 1 - 1

Tlocrt prizemlja

Tlocrt potkrovlja

1.3 Geotehniki izvjetaj

Teren na predmetnoj lokaciji je izrazito krevit s djelominim oblikovanjem. Teren izgrauju
naslage gornje krede (matina stijena K21,2) koja je uglavnom pokrivena slojem gline crvenice, s
ueem ulomaka manjih blokova i stijenskog krja vapnenca (Q).
Naslage gornje krede sastavljene su od vapnenaca svjetlo sive do bijele boje, uglavnom
slojeviti, mjestimino gromadasti. Do dubine od oko 7.20 m vapnenci su jako do ekstremno okreni i
razlomljeni, mjestimino zdrobljeni uz pukotine cm zijeva, mjestimino i dm zijeva ispunjene crvenicom
i krljem. Ispod te dubine matina stijena je manje razlomljena i okrena.
U hidrogeolokom smislu, razlomljene i okrene naslage vapnenaca imaju pukotinsku i
mogue kavernoznu poroznost, te se oborinske vode relativno brzo procjeuju u podzemlje. Do
dubine buenja nije registrirana podzemna voda
Budui da se matina stijena nalazi na oko 0.80 m od povrine terena temeljenje graevine
izvest e se na njoj.

Nakon iskopa potrebno je temeljnu plohu runo oistiti od ostataka razlomljenog materijala,
kao i eventualnu glinovitu ispunu iz pukotina. Po obavljenom ienju temeljne plohe potrebno je
neravnine i udubine (krape) popuniti i izravnati podlonim betonom C 16/20 (MB-20) do projektirane
kote temeljenja.
Ukoliko se naie na kavernu (pukotinu), vee udubine i relativno manje irine, a nije mogue
potpuno uklanjanje gline crvenice, sanaciju izvesti tako da se glina oisti do dubine cca 50 cm ispod
kote temeljenja, a nastali prostor do projektiranje kote temeljenja "plombira" zapuni podbetonom.
Doputena centrina naprezanja tla na detaljno oienim naslagama matine stijene uzeta su
za osnovna optereenja 0.70 MPa.

1.4. Materijali
Beton
Za izgradnju graevine koristit e se beton projektiranog sastava, razreda tlane vrstoe
normalnog betona C 30/37 i C 25/30, a sve prema "Tehnikim propisima za betonske konstrukcije"
("TPBK" N.N. N.N. 101/05; 74/06; 85/06; 64/07). Sustav potvrivanja sukladnosti betona je 2+.
Tehniki uvjeti za projektirana svojstva svjeeg betona dani su u tablici.

NAMJENA

Ploe, Serklai i Tlana

ploa FERT stropa

Temelji, Podna ploa

TRAENA SVOJSTVA SVJEEG BETONA

Razred vrstoe normalnog betona
Klasa izloenosti
Minimalna koliina cementa
Maksimalni vodocementni faktor
Uz dodatak superflastifikatora
Razred slijeganja (slump)
Maksimalno zrno agregata
Minimalni zatitni sloj
Razred sadraja klorida
Minimalno vrijeme obradivosti
Maksimalna temperatura sveeg betona

C 25/30
XC2

C 30/37
XC1

C 30/37
XC2

(kg/m3)

280

340

340

(v/c)

0,6
DA
S4
32
25
CI 0,20
90
5 - 30

0,47
DA
S3 ili S4
32
35
Cl 0,10
90
5 - 30

0,43
DA
S3 ili S4
32
25
Cl 0,10
90
5 - 30

(mm)
(mm)
(min)
(+ C)

Za izradu konstruktivnog betona smiju se koristiti samo CEM I ili CEM II/A-S. Zbog opasnosti od
korozije armature ne smiju se upotrebljavati betoni koji sadre cemente tipa CEM II/C, CEM IV i CEM
V, prema normi HRN EN 197-1.
Sastavni materijali od kojih se beton proizvodi ili koji mu se pri proizvodnji dodaju moraju
ispunjavati zahtjeve normi na koje upuuje norma HRN EN 206-1 i zahtjeve prema prilozima C, D, E i
F Tehnikih propisa za betonske konstrukcije (TPBK).
Za izvedbu konstruktivnih dijelova graevine smiju se upotrijebiti samo oni sastavi betona za koje je
dokazano da ispunjavaju gore navedene tehnike uvjete.

Betonski elik
Kao armatura koristi se betonski elik B 500 (tip A ili B, prema TPBK) za sve elemente, u obliku
ipki ili mrea. Zatitni slojevi betona do armature iznose 2.0 3.0 cm.
Veliinu zatitnog sloja osigurati dostatnim brojem kvalitetnih razmanika (distancera). Kvalitetu
zatitnog sloja osigurati kvalitetnom oplatom i ugradnjom betona, te dodacima betonu i ostalim
rjeenjima prema zahtjevima ovog projekta i projektu betona, kojeg je duan izraditi izvoa radova.
Veliina i kvaliteta zatitnog sloja betona presudni su za trajnost objekta. U potpunosti potivati
projektirani raspored i poloaj armaturnih ipki, koje trebaju biti nepomine kod betoniranja. Sva
uporabljena armatura treba imati odgovarajue ateste o kakvoi.

Elementi za zidanje
Za zidanje su predvieni opekarski blokovi d=25 cm. Ovi blokovi moraju biti u skladu s
normom EN 771-1, i biti 1. razreda (ovisno o kontroli proizvodnje) tamo gdje je proizvoa
sporazuman isporuivati zidne elemente odreene tlane vrstoe, a ima program kontrole kvalitete s
rezultatima koji pokazuju da srednja tlana vrstoa poiljke uzorkovana i ispitana prema
odgovarajuoj normi ima vjerojatnost podbaaja odreene tlane vrstoe manju od 5%. Razred
izvedbe moe biti A ili B. Prema udjelu upljina blokovi mogu biti grupe 2a ili 2b.

Mort za zidanje
Za zidanje je predvien produni mort vrstoe M5, ope namjene. Mort mora biti u skladu s
normom EN 998-2.

1.5. Plan kontrole i osiguranje kvalitete

Beton
Sve komponente betona (agregat, cement, voda, dodaci), te beton kao materijal, trebaju
udovoljavati zahtjevima vaeih normi, propisa i pravila struke. Izvoditelj je duan izraditi projekt
betona u skladu s projektom konstrukcije i dostaviti ga na suglasnost projektantu objekta.
Kontrola kvalitete betona sastoji se od kontrole proizvodnje i kontrole suglasnosti s uvjetima
projekta konstrukcije i projekta betona.
Betonski radovi moraju se izvoditi prema projektu konstrukcije i projektu betona (kojeg je duan
izraditi Izvoa), a u svemu sukladno s: Tehniki propis za betonske konstrukcije (N.N. br. 101/05.), te
svim prateim normativima
Kod projektiranog betona u projektu mora biti specificiran razred tlane vrstoe (marka betona)
i to kao karakteristina vrijednost 95%-tne vjerojatnosti s kriterijima sukladnosti prema normi HRN EN
206-1.

Sastavni materijali od kojih se beton proizvodi, ili koji mu se pri proizvodnji dodaju, moraju ispunjavati
zahtjeve normi na koje upuuje norma HRN EN 206-1 i zahtjeve prema Tehnikom propisu za
betonske konstrukcije.
Zahtjevi za isporuku betona i informacije proizvoaa betona korisniku moraju sadravati podatke
prema normi HRN EN 206-1.
Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje svojstava svjeeg betona provodi se
prema normama niza HRN EN 12350, a ispitivanje svojstava ovrsnulog betona prema normama niza
HRN EN 12390.
Eventualna vremenski ubrzana proizvodnja betonskih elemenata, u cilju ubrzanja graenja,
doputena je samo uz poseban projekt tehnologije izvoenja i dokaz zahtijevanih svojstava
prethodnim ispitivanjima.
Za svako odstupanje od projekta, nadzorni inenjer je duan izvijestiti Projektanta i Investitora.
Nuna je njega ugraenog betona da se ne pojave tetne pukotine, a u svemu prema projektu
betona, vaeim propisima i pravilima struke.

Betonski elik
Betonski elici trebaju udovoljavati zahtjevima vaeih propisa. Za elik za armiranje primjenjuju
se norme nHRN EN 10080-1 elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 1. dio: Opi
zahtjevi (prEN 10080-1:1999), nHRN EN 10080-2 elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni
elik 2. dio: Tehniki uvjeti isporuke elika razreda A (prEN 10080-2:1999), nHRNEN 10080-3 elik
za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 3. dio: Tehniki uvjeti isporuke elika razreda B
(prEN 10080-3:1999), nHRN EN 10080-4 elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 4.
dio: Tehniki uvjeti isporuke elika razreda C (prEN 10080-4:1999), nHRN EN 10080-5 elik za
armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 5. dio: Tehniki uvjeti isporuke zavarenih armaturnih
mrea (prEN 10080-5:1999), nHRN EN 10080-6 elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik
6. dio:

Tehniki uvjeti isporuke zavarenih reetki za gredice (prEN 10080-6:1999).

Potvrivanje sukladnosti elika za armiranje provodi se prema odredbama Dodataka A norme

nHRN EN 10080-1 i odredbama posebnog propisa.
Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje svojstava elika za armiranje provodi
se prema normama nizova nHRN EN 10080, odnosno nHRN EN 10138, i prema normama niza HRN
EN ISO 15630 i prema normi HRN EN 10002-1.
Preklopi se izvode prema odredbama priznatim tehnikim pravilima iz Priloga H Tehnikog
propisa za betonske konstrukcije, odnosno prema normi HRN ENV 1992-1-1:2004.
Sva armatura je iz elika B500 u obliku ipki ili mrea. Osobito potivati projektom predviene
razmake i zatitne slojeve armature. Ni jedno betoniranje elementa ne moe zapoeti bez prethodnog
detaljnog pregleda armature od strane nadzornog inenjera i njegove dozvole.

10

Prekidi betoniranja
Prekid i nastavci betoniranja konstrukcija moraju biti obraeni projektom betona.
Oplata
Za izvedbu svih betonskih i armiranobetonskih elemenata potrebno je pravovremeno izraditi,
postaviti i uvrstiti odgovarajuu drvenu, metalnu ili slinu oplatu. Oplata mora odgovarati mjerama
graevinskih nacrta, detalja i planova oplate. Podupiranjem i razupiranjem oplate mora se osigurati
njena stabilnost i nedeformabilnost pod teretom ugraene mjeavine. Unutarnje povrine moraju biti
ravne i glatke, bilo da su vertikalne, horizontalne ili kose. Postavljena oplata mora se lako i
jednostavno rastaviti, bez udaranja i upotrebe pomonih alata i sredstava ime bi se "mlada"
konstrukcija izloila tetnim vibracijama. Ako se nakon skidanja oplate ustanovi da izvedena
konstrukcija dimenzijama i oblikom ne odgovara projektu Izvoa je obavezan istu sruiti i ponovo
izvesti prema projektu. Prije ugradnje svjee mjeavine betona u oplatu istu, ako je drvena, potrebno
je dobro navlaiti, a ako je metalna mora se premazati odgovarajuim premazom.
Izvoa ne moe zapoeti betoniranje dok Nadzor ne izvri pregled postavljene oplate i pismeno je ne
odobri.

Primijenjeni standardi
Standardi za beton osnovni
HRN EN 206-1:2002

Beton 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN 206-1:2000)

HRN EN 206-1/A1:2004

Beton 1. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN 206-1:2000/A1:2004)

nHRN EN 206-1/A2

Beton 1. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN 206-1:2000/prA2:2004)

Standardi za beton - ostali

HRN EN 12350-1

Ispitivanje svjeeg betona 1. dio: Uzorkovanje

HRN EN 12350-2

Ispitivanje svjeeg betona 2. dio: Ispitivanje slijeganjem

HRN EN 12350-3

Ispitivanje svjeeg betona 3. dio: VeBe ispitivanje

HRN EN 12350-4

Ispitivanje svjeeg betona 4. dio: Stupanj zbijenosti

HRN EN 12350-5

Ispitivanje svjeeg betona 5. dio: Ispitivanje rasprostiranjem

HRN EN 12350-6

Ispitivanje svjeeg betona 6. dio: Gustoa

HRN EN 12350-7

Ispitivanje svjeeg betona 7. dio: Sadraj pora Tlane metode

HRN EN 12390-1

Ispitivanje ovrsnulog betona 1. dio: Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe

HRN EN 12390-2

Ispitivanje ovrsnulog betona 2. dio: Izradba i njegovanje uzoraka za ispitivanje vrstoe

HRN EN 12390-3

Ispitivanje ovrsnulog betona 3. dio: Tlana vrstoa uzoraka

HRN EN 12390-6

Ispitivanje ovrsnulog betona 6. dio: Vlana vrstoa cijepanjem uzoraka

HRN EN 12390-7

Ispitivanje ovrsnulog betona 7. dio: Gustoa ovrsnulog betona

HRN EN 12390-8

Ispitivanje ovrsnulog betona 8. dio: Dubina prodiranja vode pod tlakom

11

prCEN/TS 12390-9

Ispitivanje ovrsnulog betona 9. dio: otpornost na smrzavanje ljutenjem

ISO 2859-1

Plan uzorkovanja za atributni nadzor 1. dio: Plan uzorkovanja indeksiran prihvatljivim nivoom
kvalitete (AQL) za nadzor koliine po koliine

ISO 3951

Postupci uzorkovanja i karta nadzora s varijablama nesukladnosti

HRN U.M1.057

Granulometrijski sastav mjeavina agregata za beton

HRN U.M1.016

Beton. Ispitivanje otpornosti na djelovanje mraza

HRN EN 480-11

Dodaci betonu, mortu I injekcijskim smjesama Metode ispitivanja 11. dio: Utvrivanje
karakteristika zranih pora u ovrsnulom betonu

HRN EN12504-1

Ispitivanje betona u konstrukcijama 1. dio: Izvaeni uzorci Uzimanje, pregled i ispitivanje tlane
vrstoe

HRN EN 12504-2

Ispitivanje betona u konstrukcijama 2. dio: Nerazorno ispitivanje Odreivanje veliine odskoka

HRN EN 12504-3

Ispitivanje betona u konstrukciji 3. dio: Odreivanje sile upanja

HRN EN 12504-4

Ispitivanje betona u konstrukciji 4. dio: Odreivanje brzine ultrazvuka

prEN 13791:2003

Ocjena tlane vrstoe betona u konstrukcijama ili u konstrukcijskim elementima

Standardi za elik za armiranje osnovni

nHRN EN 10080-1

elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 1.dio: Opi zahtjevi (prEN 10080-1:1999)

nHRN EN 10080-2

elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 2. dio: Tehniki uvjeti isporuke elika
razreda A (prEN 10080-2:1999)

nHRNEN 10080-3

elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 3. dio: Tehniki uvjeti isporuke elika
razreda B (prEN 10080-3:1999)

nHRN EN 10080-4

elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 4. dio: Tehniki uvjeti isporuke elika
razreda C (prEN 10080-4:1999)

nHRN EN 10080-5

elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 5. dio: Tehniki uvjeti isporuke zavarenih
armaturnih mrea (prEN 10080-5:1999)

Standardi za elik za armiranje ostali

HRN EN 10020

Definicije i razredba vrsta elika

HRN EN 10025

Toplovaljani proizvodi od nelegiranih konstrukcijskih elika Tehniki uvjeti isporuke

HRN EN 10027-1

Sustavi oznaivanja elika 1. dio: Nazivi elika, glavni simboli

HRN EN 10027-2

Sustavi oznaivanja elika 2. dio: Brojani sustav

EN 10079

Definicije elinih proizvoda

HRN EN 10204

Metalni proizvodi Vrste dokumenata o ispitivanju (ukljuuje dopunu A1:1995)

prEN ISO 17660

Zavarivanje elika za armiranje

HRN EN 287-1

Provjera osposobljenosti zavarivaa Zavarivanje taljenjem 1. dio: elici

HRN EN 719

Koordinacija zavarivanja Zadaci i odgovornosti

HRN EN 729-3

Zahtjevi za kakvou zavarivanja Zavarivanje taljenjem metalnih materijala 3. dio: Standardni

zahtjevi za kakvou

HRN EN ISO 4063

Zavarivanje i srodni postupci Nomenklatura postupaka i referentni brojevi

12

HRN EN ISO 377

elik i elini proizvodi Poloaj i priprema uzoraka i ispitnih uzoraka za mehanika ispitivanja

HRN EN 10002-1

Metalni materijali Vlani pokus 1. dio: Metoda ispitivanja (pri sobnoj temperaturi)

HRN EN ISO 15630-1

elik za armiranje i prednapinjanje betona Ispitne metode 1. dio: Armaturne ipke i ice

HRN EN ISO 15630-2

elik za armiranje i prednapinjanje betona Ispitne metode 2. dio: Zavarene mree

Ostali standardi
ENV 1992-1-1

Eurokod 2 Projektiranje betonskih konstrukcija 1. dio: Opa pravila i pravila za zgrade

ENV 1992-1-2

Eurokod 2 Projektiranje betonskih konstrukcija 1-2 dio: Opa pravila Projektiranje konstrukcije
na poar

Ovlatene organizacije i institucije za atestiranje su na listi u Glasniku Zavoda kojeg izdaje

Dravni zavod za normizaciju i graditeljstvo.
Izvoditelj je duan osiguravati dokaze o kvaliteti radova i ugraenih proizvoda i opreme prema
Zakonu i prema zahtjevima iz projekta (lanak 21. Zakona o graenju), te u tom smislu mora uvati
dokumentaciju o ispitivanju ugraenog materijala, proizvoda i opreme prema programu ispitivanja iz
projekta (lanak 67. Zakona o graenju).
Nadzorni inenjer duan je voditi rauna da je kvaliteta radova, ugraenih proizvoda i opreme u
skladu sa zahtjevima projekta te da je kvaliteta dokazana propisanim ispitivanjima i dokumentima
(lanak 23 Zakona). Nadzorni inenjer duan je da za tehniki pregled priredi zavrno izvjee o
izvedbi graevine (lanak 71. Zakona o graenju).

1.6 Ostali radovi i materijali

Svi ostali materijali i proizvodi koji se ugrauju u objekt trebaju biti kvalitetni i trajni, uz
zadovoljenje svih vaeih normi, propisa i pravila struke. Za sve se upotrijebljene materijale provode
tekua i kontrolna ispitivanja, odnosno prilau atesti isporuitelja. Izvedba svih radova treba biti
ispravna, kvalitetna i pod stalnim strunim nadzorom. Za svako odstupanje primijenjenog gradiva ili
gotovog proizvoda od projekta, potrebna je suglasnost Projektanta i Investitora.

13

1.7. Posebni tehniki uvjeti

Oplate i skele

Skele i oplate moraju imati takvu sigurnost i krutost da bez slijeganja i tetnih deformacija
mogu primiti optereenja i utjecaje koji nastaju tijekom izvedbe radova. Skela i oplata moraju biti
izvedeni tako da se osigurava puna sigurnost radnika i sredstava rada kao i sigurnost prolaznika,
prometa, susjednih objekata i okoline uope.
Materijali za izradu skela i oplata moraju biti propisane kvalitete. Nadzorni inenjer treba
odobriti oplatu prije poetka betoniranja.
Kod izrade projekta oplate mora se uzeti u obzir kompaktiranje pomou vibratora na oplati
tamo gdje je to potrebno.
Oplata mora sadravati sve otvore i detalje prikazane u nacrtima, odnosno traene od
nadzornog inenjera.
Oplata odnosno skela treba osigurati da se beton ne oneisti. Obje moraju biti dovoljno vrste
i krute da odole pritiscima kod ugradnje i vibriranja i da sprijee ispupenja. Nadzorni inenjer e, tamo
gdje mu se ini potrebno, traiti proraunski dokaz stabilnosti i progibanja.
Nadvienja oplate dokazuju se raunski i geodetski se provjeravaju prije betoniranja.
Oplata mora biti toliko vodotijesna da sprijei istjecanje cementnog mlijeka.
Ukoliko se za uvrenje oplate rabe metalne ipke od kojih dio ostaje ugraen u betonu, kraj
stalno ugraenog dijela ne smije biti blii povrini od 5 cm. upljina koja ostaje nakon uklanjanja ipke
mora se dobro ispuniti, naroito ako se radi o plohama koje e biti izloene protjecanju vode. Ovakav
nain uvrenja ne smije se upotrijebiti za vidljive plohe betona.
iane spojnice za pridravanje oplate ne smiju prolaziti kroz vanjske plohe gdje bi bile
vidljive.
Radne reke moraju biti, gdje god je mogue, horizontalne ili vertikalne i moraju biti na istoj
visini zadravajui kontinuitet.
Pristup oplati i skeli radi ienja, kontrole i preuzimanja, mora biti osiguran.
Oplata mora biti tako izraena, naroito za nosae i konstrukcije izloene proticanju vode, da
se skidanje moe obaviti lako i bez oteenja rubova i povrine.
Povrina oplate mora biti oiena od inkrustacija i sveg materijala koji bi mogao tetno
djelovati na izloene vanjske plohe.
Kad se oplata premazuje uljem, mora se sprijeiti prljanje betona i armature.
Oplata, ukoliko je drvena, mora prije betoniranja biti natopljena vodom na svim povrinama
koje e doi u dodir s betonom i zatiena od prianjanja za beton premazom vapnom.
Skidanje oplate se mora izvriti im je to provedivo, naroito tamo gdje oplata ne dozvoljava
polijevanje betona, ali nakon to je beton dovoljno ovrsnuo. Svi popravci betona trebaju se izvriti na
predvien nain i to to je prije mogue.

14

Oplata se mora skidati prema odreenom redoslijedu, paljivo i struno, da se izbjegnu

oteenja. Moraju se poduzeti mjere predostronosti za sluaj neplaniranog kolapsa. Nadzorni
inenjer e odrediti kad se mora, odnosno moe, skidati oplata.
Sve skele (za oplatu, pomone i fasadne) moraju se izvesti od zdravoga drva ili elinih cijevi
potrebnih dimenzija.
Sve skele moraju biti stabilne, ukruene dijagonalno u poprenom i uzdunom smislu, te
solidno vezane sponama i klijetima. Mosnice i ograde trebaju biti takoer dovoljno ukruene.
Skelama treba dati nadvienje koje se odreuje iskustveno u ovisnosti o graevini ili proraunski. Ako
to trai nadzorni inenjer, vanjska skela, s vanjske strane, treba biti prekrivena tranim ili lanenim
pletivom kako bi se uz openitu zatitu osigurala i kvalitetnija izvedba i zatita fasadnog lica.
Skele moraju biti izraene prema pravilima struke i propisima Pravilnika o higijenskim i
tehnikim zatitnim mjerama u graevinarstvu.
Nadzorni inenjer mora zabraniti izradu i primjenu oplata i skela koje prema njegovom
miljenju ne bi mogle osigurati traenu kvalitetu lica gotovog betona ili su neprihvatljive kvalitete ili
sigurnosti. Prijem gotove skele ili oplate vri se vizualno, geodetskom kontrolom i ostalom izmjerom.
Pregled i prijem gotove skele, oplate i armature vri nadzorni inenjer. Bez obzira na odobrenu
primjenu skela, oplate i armature, izvoa snosi punu odgovornost za sigurnost i kvalitetu radova.

Transport i ugradnja betona

S betoniranjem se moe poeti samo na osnovi pismene potvrde o preuzimanju podloge,

skele, oplate i armature te po odobrenju programa betoniranja od nadzornog inenjera.
Beton se mora ugraivati prema unaprijed izraenom programu i izabranom sistemu.
Vrijeme transporta i drugih manipulacija sa svjeim betonom ne smije biti due od onog koje je
utvreno

toku

prethodnih

ispitivanja

(promjena

konzistencije

vremenom

pri

raznim

temperaturama).
Transportna sredstva ne smiju izazivati segregaciju smjese betona.
U sluaju transporta betona auto-mijealicama, poslije pranjenja auto-mijealice treba oprati
bubanj, a prije punjenja treba provjeriti je li ispranjena sva voda iz bubnja.
Zabranjeno je korigiranje sadraja vode u gotovom svjeem betonu bez prisustva tehnologa
za beton.
Dozvoljena visina slobodnog pada betona je 1,0 m. Nije dozvoljeno transportiranje betona po
kosinama.
Transportna sredstva se ne smiju oslanjati na oplatu ili armaturu kako ne bi dovela u pitanje
njihov projektirani poloaj.
Svaki zapoeti betonski odsjek, konstruktivni dio ili element objekta mora biti neprekidno
izbetoniran u opsegu, koji je predvien programom betoniranja, bez obzira na radno vrijeme, brze
vremenske promjene ili iskljuenja pojedinih ureaja mehanizacije pogona.

15

Ako doe do neizbjenog, nepredvidljivog prekida rada, betoniranje mora biti zavreno tako
da se na mjestu prekida moe izraditi konstruktivno i tehnoloki odgovarajui radni spoj. Izrada takvog
radnog spoja mogua je samo uz odobrenje nadzornog inenjera.
Svjei beton mora se ugraivati vibriranjem u slojevima ija debljina ne smije biti vea od 70
cm. Sloj betona koji se ugrauje mora vibriranjem biti dobro spojen s prethodnim donjim slojem
betona. Ako doe do prekida betoniranja, prije nastavka betoniranja povrina donjeg sloja betona
mora biti dobro oiena ispuhivanjem i ispiranjem, a po potrebi i pjeskarenjem.
Beton treba ubaciti to blie njegovom konanom poloaju u konstrukciji da bi se izbjegla
segregacija. Smije se vibrirati samo oplatom uklijeten beton. Nije dozvoljeno transportiranje betona
pomou pervibratora.
Ugraeni beton ne smije imati temperaturu veu od 45 C u periodu od 3 dana nakon ugradnje.

Betoniranje pri visokim vanjskim temperaturama

Niska poetna temperatura svjeeg betona ima viestruko povoljan utjecaj na poboljanje
uvjeta za betoniranje masivnih konstrukcija. Stoga je snienje temperature svjeeg betona i
odravanje iste u propisanim granicama od posebnog znaaja. Za odravanje temperature svjeeg
betona unutar doputenih 25 C, neophodno je poduzeti sljedee mjere:

krupne frakcije agregata hladiti rasprivanjem vode po povrini deponije, to se ne

preporua s frakcijama do 8 mm, zbog potekoa s odravanjem konzistencije betona,

deponije pijeska zatititi nadstrenicama,

silose za cement, rezervoare, mijealicu, cijevi itd. zatititi od sunca bojenjem u bijelo.
Ukoliko ovi postupci hlaenja nisu dostatni, daljnje snienje temperature moe se postii

hlaenjem vode u posebnim postrojenjima (coolerima).

Za vrijeme visokih dnevnih temperatura (oko 30 C), kada postoje potekoe s odravanjem
dozvoljene temperature svjeeg betona, poetak radova na betoniranju treba pomaknuti prema
hladnijem dijelu dana (no, jutro).
Vrijeme od spravljanja betona do ugradnje treba biti to krae, kako bi se izbjegli problemi pri
pranjenju transportnih sredstava i ugradnji zbog smanjenja obradivosti.
Ugraivanje se mora odvijati brzo i bez zastoja. Redoslijed betoniranja mora omoguiti
povezivanje novog betona s prethodnim.

16

U uvjetima vrueg vremena najpogodnije je njegovanje vodom. Njegovanje treba poeti im

beton pone ovrivati. Ako je intenzitet isparavanja blizu kritine granice, povrina se moe finim
rasprivanjem vode odravati vlanom, bez opasnosti od ispiranja.
eline oplate treba rashlaivati vodom, a podloga prije betoniranja mora biti dobro
nakvaena.
Ukoliko se u svjeem betonu pojave pukotine, treba ih zatvoriti revibriranjem.
Voda koja se upotrebljava za njegovanje ne smije biti mnogo hladnija od betona, kako razlike
izmeu temperature betona na povrini i unutar jezgre ne bi prouzroile pojavu pukotina. Stoga je
efikasan nain njegovanja pokrivanje betona materijalima koji vodu upijaju i zadravaju (juta, spuvasti
materijal i sl.) te dodatno prekrivanje plastinom folijom.
Prekrivanje povoljno djeluje i na utjecaj razlika temperatura no - dan.

Betoniranje pir niskim vanjskim temperaturama

Betoniranje pri temperaturama niim od +5 C mogue je uz pridravanje mjera za zimsko

betoniranje.
Upotreba smrznutog agregata u mjeavini nije dozvoljena, a zagrijavanje pijeska parom nije
preporuljivo zbog potekoa s odravanjem konzistencije betona.
Pri ugradnji svjei beton mora imati minimalnu temperaturu od +6 C, koja se na niim
temperaturama zraka (0 < t < +5 C) moe postii samo zagrijavanjem vode, pri emu temperatura
mjeavine agregata i vode prije dodavanja cementa ne smije prijei +25 C.
Temperatura svjeeg betona u zimskom periodu na mjestu ugradnje mora biti od +6 C do
+15 C.
Da bi se omoguio normalni tok procesa stvrdnjavanja i sprijeilo smrzavanje, odmah poslije
ugradnje, beton se toplinski zatiuje prekrivanjem otvorenih povrina izolacijskim materijalima i
izolacijom elinih oplata.
Toplinska izolacija betona mora biti takva da osigura postizanje najmanje 50 % projektirane
vrstoe na pritisak prije nego to beton bude izloen djelovanju mraza.
Pri temperaturama zraka niim od +5 C, temperatura svjeeg betona mjeri se najmanje
jedanput u toku 2h.

Izvoenje zidanih zidova(zia)

Zidni elementi na gradilitu moraju biti sloeni po vrstama i razredima i osigurani od djelovanja
atmosferilija (kie, snijega, leda). Zidni elementi ne smiju se postavljati na stropne konstrukcije ako
imaju ukupnu masu kojom bi se izazvale trajne deformacije na konstrukciji.

17

Mort mora biti transportiran do gradilita i skladiten na nain da je zatien od utjecaje vlage i
drugih tetnih utjecaja na specificirana tehnika svojstva. Mort mora biti sloen po vrstama i
razredima.
Mort i veziva ne smiju se, bez prethodnih kontrolnih ispitivanja, ugraivati odnosno
primjenjivati nakon provedena 3 mjeseca na gradilitu. Mort se mora mijeati strojno i ne smije se
ugraivati ukoliko je zapoeo proces stvrdnjavanja.
Prije zidanja zia iz Priloga A mora se provesti sljedee:

pregled svake otpremnice i oznaka na zidnim elementima, mortu i drugim graevnim

proizvodima, koji se koriste,

vizualnu kontrolu zidnih elemenata, vrea morta i ambalae ostalih graevnih

proizvoda da se utvrde mogua oteenja,

utvrivanje razreda kontrole proizvodnje zidnih elemenata (I ili II).

Kontrolu provodi izvoa.

Kontrolu razreda izvedbe zia (A, B, C) provodi nadzorni inenjer i utvruje da postoji
osposobljenost izvoaa za provedbu projektom propisanog razreda izvedbe.
Pri izvedbi zia zidane konstrukcije zidni elementi povezuju se mortom uz potpuno
ispunjavanje horizontalnih i vertikalnih sljubnica.
Pri zidanju zia zidni elementi zida trebaju se preklapati za pola duljine zidnog elementa,
mjereno u smjeru zida, a iznimno za 0,4 visine zidnog elementa, ali ne manje od 4,5 cm.
Horizontalni serklai u razini stropne konstrukcije betoniraju se zajedno s izvedbom stropne
konstrukcije.
Vertikalni serklai pojedine etae betoniraju se nakon izvedbe zia te etae pri emu se mora
osigurati veza zid serkla, bilo nainom gradnje (istacima zidnih elemenata svakog drugog reda za
najmanje 0,4 visine zidnog elementa, ali ne manje od 4,5 cm), ili mehanikim spojnim sredstvima u
skladu s projektom zidane konstrukcije.
Temperatura svjeeg morta ne smije biti nia od +5C, niti via od +35C.
Kada je srednja dnevna temperatura zraka manja od +50C ili via od +35C, zidanje zia
treba izvoditi pod posebnim uvjetima.
Dokazivanje uporabljivosti zia i potvrivanje sukladnosti provodi se, ovisno o razredu izvedbe
zia, sukladno odredbama TPZK.
Ako se naknadno dokae da nisu ostvarene sve pretpostavke iz projekta u svezi s razredom
kontrole proizvodnje zidnih elemenata i razredom izvedbe zia potrebno je provesti ispitivanje zia in
situ od strane ovlatene pravne osobe.

18

1.8. Uvjeti odravanja i projektni vijek trajanja

Izvanredne preglede graevine mora se provoditi nakon nekog izvanrednog dogaaja

(ekstremne vremenske neprilike, potres, poar, eksplozija i slino) ili prema zahtjevu inspekcije.
Osim ovih pregleda preporuuje se da korisnici graevine vre godinje preglede i ukoliko
primijete neku nepravilnost na konstrukciji zatrae redoviti ili izvanredni pregled i prije roka
predvienog ovim projektom. Nain obavljanja pregleda ukljuuje:

vizualni pregled, u kojeg je ukljueno utvrivanje poloaja i veliine napuklina i

pukotina te drugih oteenja bitnih za ouvanje mehanike otpornosti i stabilnosti
graevine,

utvrivanja stanja zatitnog sloja armature, za betonske konstrukcije u umjereno ili

jako agresivnom okoliu,

utvrivanje veliine progiba glavnih nosivih elemenata betonske konstrukcije za sluaj

osnovnog djelovanja, ako se na temelju vizualnog pregleda sumnja u ispunjavanje
bitnog zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti.

Nakon obavljenih pregleda konstrukcije potrebno je izraditi dokumentaciju o stanju

konstrukcije nakon pregleda sa potrebnim mjerama i radovima na saniranju i odravanju konstrukcije.
Ovu i drugu dokumentaciju o odravanju betonske konstrukcije duan je trajno uvati vlasnik
graevine.
Manje nedostatke moe ispraviti struna osoba (zanatlija) na licu mjesta, a kod veih zahvata
vlasnik (ili korisnici) graevine duni su postupiti prema potrebnim zahtjevima i mjerama iz
dokumentacije o stanju konstrukcije te izvesti neophodne radove odravanja, obnove i izmjene
ureaja i dijelova te radove popravka, ojaanja i rekonstrukcije.
Sve radove pregleda i izvedbe radova na konstrukciji potrebno je povjeriti za to ovlatenim
osobama.
Norme za ispitivanje i odravanje graevina :
HRN ENV 13269

Odravanje Smjernice za izradu ugovora o odravanju

HRN EN 13306

Nazivlje u odravanju

HRN ENV 13670-1:2002

Izvedba betonskih konstrukcija 1. dio: Openito (ENV 13670-1:2000)

HRN U.M1.047:1987

Ispitivanje konstrukcija visokogradnje pokusnim optereenjem i ispitivanje do sloma

HRN EN 4866:1999

Mehanike vibracije i udari Vibracije graevina Smjernice za mjerenje vibracija i ocjenjivanje njihova
utjecaja na graevine (ISO 4866:1990+Dopuna 1:1994+Dopuna 2:1996)

prEN 13791:2003

Ocjena tlane vrstoe betona u konstrukcijama ili u konstrukcijskim elementima

HRN ISO 15686-1:2002

Zgrade i druge graevine Planiranje vijeka uporabe 1. dio: Opa naela (ISO 15686-1:2000)

HRN ISO 15686-2:2002

Zgrade i druge graevine Planiranje vijeka uporabe

2. dio: Postupci predvianja vijeka uporabe (ISO 15686-2:2001)

HRN ISO 15686-3:2004

Zgrade i druge graevine Planiranje vijeka uporabe 3. dio: Neovisne ocjene (auditi) i pregledi svojstava

19

(ISO 15686-3:2002)
HRN 12504-1:2000

Ispitivanje betona u konstrukcijama 1. dio: Izvaeni uzorci Uzimanje, pregled i ispitivanje tlane
vrstoe (EN 12504-1:2000)

HRN 12504-2:2001

Svojstva betona u konstrukcijama 2.dio: Nerozorno ispitivanje Odreivanje indeksa sklerometra (EN
12504-2:2001)

nHRN EN 12504-3

Ispitivanje betona u konstrukcijama 3. dio: Odreivanje sile upanja (pull-out) (prEN 12504-3:2003)

HRN EN 12504-4:2004

Ispitivanje betona 4. dio: Odreivanje brzine ultrazvunog impulsa (EN 12504-4:2004)

HRN EN 12390-1:2001

Ispitivanje ovrsloga betona 1. dio: Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe (EN 123901:2000)

HRN EN 12390-3:2002

Ispitivanje ovrsloga betona 3. dio: Tlana vrstoa ispitnih uzoraka (EN 12390-3:2001)

Oekivani vijek trajanja graevine je 50 godina.

Preduvjet za postizanje oekivanog vijeka trajanja je pravilna izvedba te pravilno odravanje u
skladu s prethodno navedenim zahtjevima te zakonima i pravilima struke.

20

2. ANALIZA OPTEREENJA
2.1. Pozicije 100 Etae
a) stalno optereenje
debljina ploe: dpl= Lkrai/35 =435/ 35= 12,43 cm
odabrano
dpl= 15 cm

d(m)

(kN/m3)

Pregrade

dx
1,00

Zavrna obrada poda - parket

0,02

12,0

0,24

AB estrih

0,05

25,0

1,25

Toplinska izolacija

0,04

5,0

0,20

Hidroizolacija

0,005

20,0

0,10

AB ploa

0,15

25,0

3,75

Ukupno stalno optereenje: g100= 6,50 kN/m2

b) pokretno optereenje
Pokretno optereenje se uzima prema pravilniku : HRN EN 1991-2-1.
q100= 2,0 kN/m2

21

2.2. Pozicije 200 - Krov

a) stalno optereenje

- GLINENI CRIJEP
3 cm
- DRVENA LETVA
4 cm
- DRVENA LETVA
4 cm
- HIDRO IZOLACIJA 0.5 cm
- TERMOIZOLACIJA
4 cm
- AB PLOA
4 cm
- ISPUNA
14 cm

- GLINENI CRIJEP 3.3 cm

- DRVENA LETVA
4.4 cm
- DRVENA LETVA
4.4 cm
- TERMOIZOLACIJA 4.5 cm
- HIDROIZOLACIJA 0.5 cm
- AB PLOA
4.4 cm
- ISPUNE
15.5 cm

- GLINENI CRIJEP
3 cm
- DRVENA LETVA
4 cm
- DRVENA LETVA
4 cm
- HIDROIZOLACIJA 0.5 cm
- TERMO IZOLACIJA 4 cm
- AB PLOA
14 cm
- GREDICA
4 cm

d(m)

(kN/m3)

Glineni crijep + drvene letve

dx
0.6

Termoizolacija

0.045

5.0

0.23

Hidroizolacija

0,0055

20,0

0,11

FERT ploa (strop)

0.1986

15.6

3.1

Ukupno ststalno optereenje: g200= 4.04 kN/m2

b) pokretno optereenje
Za pokretno optereenje uzima se optereenje snijegom i vjetrom. Optereenje snijegom za
kose krovove, u podrujima gdje je snijeg rijedak (prema pravilniku) iznosi 0,50 kN/m2, pa se za
pokretno optereenje kosih krovova moe uzeti zamjenjujua vrijednost:
q200=s+w= 1,00 kN/m2

22

2.3. Stubite
a) stalno optereenje

tg= vst/ st= 18/30 =0,60 ; =30,960

h`= h/ cos= 15/cos30,960=17,49 cm

Zavrna obrada gazita- kamena ploa

0,02

(kN/m3)
28,0

Cementni namaz

0,01

20,0

0,20

Stuba

0,10

24,0

2,40

AB ploa

0,1749

25,0

4,37

d(m)

dx
0,56

Ukupno stalno optereenje: gst= 7,53 kN/m2

b) pokretno optereenje
Pokretno optereenje se uzima prema pravilniku : HRN EN 1991-2-1.
U naem sluaju uzimamo isto kao na ploama
2
qst= 2,0 kN/m

23

3. PRORAUN PLOA POZICIJA 200

24

3.1. Proraun pozicije 201 i 202

2

stalno optereenje

g =4.04 (kN/m )

pokretno optereenje

p =1.0 (kN/m )

ukupno eksploatacijsko optereenje

visina stropa
d (cm)

14+4=18 cm

vrsta
stropa

S1

q = g + p = 5.04 (kN/m )

tip FERT
gredice

ukupna
armatura
(svedeno na
RA 400/500)
(cm2/m')

G1

1.92

G2
G3

()

granini moment
nosivosti presjeka
Mu (kNm/m')

radni moment
nosivosti presjeka
Mn (kNm/m')

0.8/10

11.59

7.02

2.97

01/10

17.82

10.80

3.49

1.1/10

20.88

12.65

G4

4.18

1.2/10

24.93

15.11

G5

4.49

1.3/10

26.7

16.18

G6

5.06

1.4/10

29.99

18.18

G7

5.75

1.5/10

33.97

20.59

G8

6.44

1.6/10

37.93

22.99

G9

7.26

1.7/10

42.63

25.84

8.08

1.9/10

47.14

28.57

G10
S2

a/b

nosivost stropa S2 u odnosu na S1 vea je za oko 60 %

16+4=20 cm

nosivost stropa visine d=20 cm, u odnosu na d=18 cm, vea je za oko 10 %

q... (kN/m2) - ukupno eksploatacijsko optereenje (s vlastitom masom stropa) koje konstrukcija moe nositi

tip gredice

tip stropa

Ukupno eksploatacijsko optereenje koje moe nositi stropna konstrukcija visine 14+4=18 cm* kada je
sustava slobodno poloene grede

Lo... (m) - svijetli raspon izmeu zidova (greda)

2,0

G1
G2
G3
G4
S1

G5
G6
G7

S2

2,2

2,4

2,6

2,8

3,0

3,2

3,4

3,6

3,8

4,0

4,2

4,4

4,6

4,8

5,0

5,2

5,4

5,6

5,8

6,0

11,60 9,75 8,31 7,16 5,84 5,48 4,86 4,33 3,89

15,00 12,78 11,02 9,60 8,44 7,47 6,67 5,98 5,40 4,90 4,46 4,08
9,88 8,75 7,81 7,01 6,33 5,74 5,23 4,78 4,39
10,46 9,33 8,37 7,56 6,85 6,22 5,69 5,22 4,81 4,45
8,96 8,09 7,34 6,69 6,12 5,62 5,18 4,79 4,44
9,09 8,24 7,51 6,87 6,31 5,82 5,38 4,99 4,64
9,34 8,51 7,78 7,15 6,59 6,09 5,65 5,25 4,90 4,58

G8

8,69 7,98 7,36 6,80 6,31 5,86 5,47 5,11 4,78

G9

8,97 8,27 7,64 7,09 6,59 6,15 5,74 5,38

G10

8,45 7,84 7,29 6,79 6,35 5,95

Nosivost konstrukcije S2 je za oko 60% vea od S1 (na istom rasponu)
Vlastita teina stropa S1 (gredice, blokovi, beton) iznosi oko 2.8 kN/m2, a stropa S2 oko 3.2 kN/m2

* Nosivost konstrukcije visine 16+4=20 cm, priblino je za oko 10% vea od one s visinom 14+4=18 cm

25

Iskaz fert gredica

26

Iskaz koliine i vrste fert gredica

POZICIJA

TIP FERT
GREDICA

SVIJETLI OTVOR
L0 (cm)

DULJINA GREDICE
(cm)

G3

390

655

27

10

3,49

655

21

G1

190

279

27

1,92

279

G1

250

538

27

1,92

538

G9

570

785

27

14

7,26

785

10

G1

288

440

27

1,92

440

16

ARMATURA ELINOG DOPUNSKA ARMATURA

PROIZVODNA DULJINA
UKUPNA ARMATURA
KOMADA
NOSAA
NOSAA
(cm)

Okomito na pravac pruanja gredice, 1 cm ispod vrha stropa, potrebno je postaviti zavarene
armaturne mree R-196 po itavoj povrini stropa.
Na svim konzolnim pozicijama potrebno je postaviti zavarene armaturne mree R-385 dimenzija
200x215 cm.

27

4. PRORAUN PLOA POZICIJA 100

28

4.1. Prikaz rezultata momenta na numerikom modelu

Momenti u polju mx
Kombinacija optereenja:
Q = G*1,35 + g*1,35 + q*1,20*1,50

Momenti u polju my
Kombinacija optereenja:
Q = G*1,35 + g*1,35 + q*1,20*1,50

Nisu raene kombinacije postavljanja pokretnog optereenje u najnepovoljnije poloaje, ve je

pokretno (korisno) optereenje mnoeno sa 1,20 te su time dobivene max vrijednosti momenata u
polju.

29

Momenti na leaju mx
Kombinacija optereenja:
Q = G*1,35 + g*1,35 + q*1,50

Momenti na leaju my
Kombinacija optereenja:
Q = G*1,35 + g*1,35 + q*1,50

30

4.2. Proraun pozicije 106 Stubite

g=7,53 kN/m
q=2,0 kN/m2

g L2st 7,53 2,78 2

M g, p

4,16 kNm / m
14
14
q L2st 2,0 2,78 2
M q, p

1,10 kNm / m
14
14
M ed , p g M g , p q M q, p 1,35 4,16 1,5 1,10 7,27 kNm / m
g L2st 7,53 2,782

7,27 kNm / m
8
8
q L2st 2,0 2,78 2

1,93 kNm / m
8
8
M ed ,l g M g ,l q M q,l 1,35 7,27 1,5 1,93 12,71 kNm / m

M g ,l
M q ,l

31

4.3. Prikaz dobivenih rezultata momenata na ploama pozicija 100

32

4.4. Dimenzioniranje ploa pozicija 100

Beton C 30/37 ; fck=30,0 Mpa fcd=fck/c=30/1,5=20,0 Mpa
Armatura B 500B ; fyk=500 Mpa fyd=fyk/s=500/1,15=434,8 Mpa

Ploa 101-polje

Med=7,20 kNm/m
sd=Med / beffd2fcd= 720/ 1001222,0=0,025
Oitano: s1=10

c2=0,9 =0,083 =0,971

As1= Med / dfyd= 720/ 0,9711243,48= 1,42 cm2/m (donja zona)

As1,min=0,12%Ac= 0,001215100= 1,80 cm2

Odabrano: Q - 283 (donja zona)

Ploa 102-polje

Med=8,64 kNm/m
sd=Med / beffd2fcd= 864/ 1001222,0=0,030
Oitano: s1=10

c2=1,0 =0,091 =0,968

As1= Med / dfyd= 864/ 0,9681243,48= 1,71 cm2/m (donja zona)

As1,min=0,12%Ac= 0,001215100= 1,80 cm2

Odabrano: Q - 283 (donja zona)

33

Ploa 103-polje

Med=14,10 kNm/m
sd=Med / beffd2fcd= 1410/ 1001222,0=0,049
Oitano: s1=10

c2=1,4 =0,123 =0,956

As1= Med / dfyd= 1410/ 0,9561243,48= 2,83 cm2/m (donja zona)

Odabrano: Q - 385 (donja zona)

Ploa 104-polje

Med=4,95 kNm/m
sd=Med / beffd2fcd= 495/ 1001222,0=0,017
Oitano: s1=10

c2=0,7 =0,065 =0,977

As1= Med / dfyd= 495/ 0,9771243,48= 0,97 cm2/m (donja zona)

As1,min=0,12%Ac= 0,001215100= 1,80 cm2

Odabrano: Q - 283 (donja zona)

34

Ploa 105-polje

Med=13,85 kNm/m
sd=Med / beffd2fcd= 1385/ 1001222,0=0,048
Oitano: s1=10

c2=1,3 =0,115 =0,959

2

As1= Med / dfyd= 1385/ 0,9591243,48= 2,77 cm /m (donja zona)

Odabrano: Q - 385 (donja zona)

Ploa 106-polje

Med=2,96 kNm/m
sd=Med / beffd2fcd= 296/ 1001222,0=0,010
Oitano: s1=10

c2=0,6 =0,057 =0,981

As1= Med / dfyd= 296/ 0,9811243,48= 0,58 cm2/m (donja zona)

As1,min=0,12%Ac= 0,001215100= 1,80 cm2

Odabrano: Q - 283 (donja zona)

35

Leaj 101-102

Med=14,82 kNm/m
sd=Med / beffd2fcd= 1482/ 1001222,0=0,051
Oitano: s1=10

c2=1,4 =0,123 =0,956

2

As1= Med / dfyd= 1482/ 0,9561243,48= 2,97 cm /m (gornja zona)

Odabrano: R- 335 (gornja zona)

Leaj 101-105

Med=10,81 kNm/m
sd=Med / beffd2fcd= 1081/ 1001222,0=0,038
Oitano: s1=10

c2=1,2 =0,107 =0,962

As1= Med / dfyd= 1081/ 0,9621243,48= 2,15 cm2/m (gornja zona)

Odabrano: R- 335 (gornja zona)

36

Leaj 101-106

Med=1,72 kNm/m
sd=Med / beffd2fcd= 172/ 1001222,0=0,006
Oitano: s1=10

c2=0,4 =0,038 =0,987

2

As1= Med / dfyd= 172/ 0,9871243,48= 0,33 cm /m (gornja zona)

As1,min=0,12%Ac= 0,001215100= 1,80 cm2

Odabrano: R- 196 (gornja zona)

Leaj 102-103

Med=21,45 kNm/m
sd=Med / beffd2fcd= 2145/ 1001222,0=0,074
Oitano: s1=10

c2=1,8 =0,153 =0,944

As1= Med / dfyd= 2145/ 0,9441243,48= 4,35 cm2/m (gornja zona)

Odabrano: R- 503 (gornja zona)

37

Leaj 102-106

Med=0,63 kNm/m
sd=Med / beffd2fcd= 63/ 1001222,0=0,002
Oitano: s1=10

c2=0,2 =0,020 =0,993

2

As1= Med / dfyd= 63/ 0,9931243,48= 0,12 cm /m (gornja zona)

As1,min=0,12%Ac= 0,001215100= 1,80 cm2

Odabrano: R- 196 (gornja zona)

Leaj 103-104

Med=18,52 kNm/m
sd=Med / beffd2fcd= 1852/ 1001222,0=0,064
Oitano: s1=10

c2=1,6 =0,138 =0,950

As1= Med / dfyd= 1852/ 0,9501243,48= 3,74 cm2/m (gornja zona)

Odabrano: R- 424 (gornja zona)

38

Leaj 103-106

Med=9,48 kNm/m
sd=Med / beffd2fcd= 948/ 1001222,0=0,033
Oitano: s1=10

c2=1,1 =0,099 =0,965

2

As1= Med / dfyd= 948/ 0,9651243,48= 1,88 cm /m (gornja zona)

Odabrano: R- 196 (gornja zona)

Leaj 104-105

Med=18,36 kNm/m
sd=Med / beffd2fcd= 1836/ 1001222,0=0,064
Oitano: s1=10

c2=1,6 =0,138 =0,950

As1= Med / dfyd= 1836/ 0,9501243,48= 3,70 cm2/m (gornja zona)

Odabrano: R- 424 (gornja zona)

39

Leaj 104-106

Med=2,18 kNm/m
sd=Med / beffd2fcd= 218/ 1001222,0=0,08
Oitano: s1=10

c2=0,5 =0,048 =0,984

2

As1= Med / dfyd= 218/ 0,9841243,48= 0,42 cm /m (gornja zona)

As1,min=0,12%Ac= 0,001215100= 1,80 cm2

Odabrano: R- 196 (gornja zona)

40

4.5. Dimenzioniranje stubita

Stubite- polje 108 i 107

Med=7,27 kNm/m
sd=Med / beffd2fcd= 727/ 1001222,0=0,025
Oitano: s1=10

c2=0,9 =0,083 =0,971

As1= Med / dfyd= 727/ 0,9711243,48= 1,43, cm2/m (donja zona)

As1,min=0,12%Ac= 0,001215100= 1,80 cm2

Odabrano: R- 196 (gornja zona)

Stubite- leaj 108-106

Med=12,71 kNm/m
sd=Med / beffd2fcd= 1271/ 1001222,0=0,044
Oitano: s1=10

c2=1,3 =0,115 =0,959

As1= Med / dfyd= 1271/ 0,9591243,48= 2,54 cm2/m (gornja zona)

Odabrano R-335 (gornja zona)

41

Iskaz potrebne armature (u cm2 /m) po pozicijama:

42

Plan armature ploe pozicija 100 donja zona

43

Plan armature ploe pozicija 100 gornja zona

44

5. PRORAUN GREDNOG NOSAA POZICIJA 200

5.1. Skica sustava

45

5.2. Analiza optereenja

Analiza optereenja greda 1

Stalno optereenje
Optereenje od ploe: gpl,200=g200L1=4,043,00=12,22 kN/m
Optereenje od grede: ggr,200=bgrhsvab=0,240,2425=1,44 kN/m

Ukupno opterenje po nosau: gn,200= gpl,200+ ggr,200=12,12+1,44=13,56 kN/m

Korisno optereenje:
Optereenje od ploe: qpl,200= q200L3=1,003,0=3,0 kN/m
Ukupno optereenje po nosau: qn,200= qpl,200= 3,0 kN/ m

46

Analiza optereenja greda 2

Stalno optereenje
Optereenje od ploe: gpl,200=g200L2=4,044,41=17,82 kN/m
Optereenje od grede: ggr,200=bgrhsvab=0,240,2425=1,44 kN/m

Ukupno opterenje po nosau: gn,200= gpl,200+ ggr,200=17,82+1,44=19,26 kN/m

Korisno optereenje:
Optereenje od ploe: qpl,200= q200L2=1,004,41=4,41 kN/m
Ukupno optereenje po nosau: qn,200= qpl,200= 4,41 kN/ m

47

Analiza optereenja greda 3

Stalno optereenje
Optereenje od ploe: gpl,200=g200L3=4,044,94=19,96 kN/m
Optereenje od grede: ggr,200=bgrhsvab=0,240,2425=1,44 kN/m

Ukupno opterenje po nosau: gn,200= gpl,200+ ggr,200=19,96+1,44=21,4 kN/m

Korisno optereenje:
Optereenje od ploe: qpl,200= q200L3=1,004,94=4,94 kN/m
Ukupno optereenje po nosau: qn,200= qpl,200= 4,94 kN/ m

48

5.3. Proraun nosaa

Greda - 1

Momenti:

M ed , polje 33,62 kNm / m

M ed ,leaj 2,63 kNm / m
Poprene sile:

Ved ,0d 10,95 kN

Ved ,1l 40,66 kN
Ved ,1d 39,16 kN

49

Greda 2

Momenti:

M ed , polje 26,73 kNm / m

M ed ,leaj 3,76 kNm / m
M ed ,leaj 31,0 kNm / m
Poprene sile:

Ved ,1l 15,66 kN

Ved ,1d 44,62 kN
Ved , 2l 61,38 kN
Ved ,1d 44,98 kN

50

Greda 3

Momenti:

M ed , polje 37,16 kNm / m

M ed ,leaj 44,34 kNm / m
M ed ,leaj 4,18 kNm / m
Poprene sile:

Ved ,0d 51,94 kN

Ved ,1l 76,92 kN
Ved ,1d 57,30 kN
Ved , 2l 17,42 kN

51

5.4. Dimenzioniranje nosaa na moment savijanja

Beton C 30/37 ; fck=30,0 Mpa fcd=fck/c=30/1,5=20,0 Mpa
Armatura B 500B ; fyk=500 Mpa fyd=fyk/s=500/1,15=434,8 Mpa
Greda 1
Polje
Utjecajna irina: beff b0

Io
0,85 350
e beff 24
84,0cm 350 cm
5
5

Med=33,62 kNm/m
sd=Med / beffd2fcd= 3362/ 842122,0=0,045
Oitano: s1=10

c2=1,3 =0,115 =0,959

As1= Med / dfyd= 3362/ 0,9592143,48=3,84 cm2/m (donja zona)

Odabrano: dvije gredice G5 - 410+47 (As=3,14+1,54=4,68 cm2) (donja zona)
Povrina armature gredica zadovoljava te nije potrebna dodatna armatura.
Leaj

Med=2,63 kNm/m
sd=Med / bwd2fcd= 263/ 242122,0=0,012
Oitano: s1=10

c2=0,6 =0,057 =0,981

As1= Med / dfyd= 263/ 0,9812143,48= 0,29 cm2/m (gornja zona)

Odabrano 212 (As=2,26 cm2)

(gornja zona)

52

Greda 2
Polje
Utjecajna irina: beff b0

Io
0,85 325
e beff 24
80,0cm 325 cm
5
5

Med=26,73 kNm/m
sd=Med / beffd2fcd= 2673/ 802122,0=0,038
Oitano: s1=10

c2=1,2 =0,107 =0,962

As1= Med / dfyd= 2673/ 0,9622143,48=3,04 cm2/m (donja zona)

Odabrano: dvije gredice G4 - 212+47 (As=2,26+1,54=3,80 cm2) (donja zona)
Povrina armature gredica zadovoljava te nije potrebna dodatna armatura.

Leaj 1

Med=3,76 kNm/m
sd=Med / bwd2fcd= 376/ 242122,0=0,018
Oitano: s1=10

c2=0,8 =0,074 =0,974

As1= Med / dfyd= 376/ 0,9742143,48= 0,42 cm2/m (gornja zona)

Odabrano 212 (As=2,26 cm2)

(gornja zona)

53

Leaj 2

Med=31,0 kNm/m
sd=Med / bwd2fcd= 3100/ 242122,0=0,146
Oitano: s1=10

c2=3,2 =0,242 =0,901

As1= Med / dfyd= 3100/ 0,9012143,48= 3,77 cm2/m (gornja zona)

Odabrano 216 (As=4,02 cm2)

(gornja zona)

54

Greda 3
Polje
Utjecajna irina: beff b0

Io
0,85 355
e beff 24
85,0cm 355cm
5
5

Med=37,16 kNm/m
2

sd=Med / beffd fcd= 3716/ 8521 2,0=0,050

Oitano: s1=10

c2=1,4 =0,123 =0,956

As1= Med / dfyd= 3716/ 0,9562143,48=4,26 cm2/m (donja zona)

Odabrano: dvije gredice G7 - 210+212+47 (As=1,57+2,26+1,54=5,37 cm2) (donja zona)

Leaj 1

Med=4,18 kNm/m
2

sd=Med / bwd fcd= 418/ 2421 2,0=0,020

Oitano: s1=10

c2=0,8 =0,074 =0,974

As1= Med / dfyd= 418/ 0,9742143,48= 0,47 cm2/m (gornja zona)

Odabrano 212 (As=2,26 cm2)

(gornja zona)

55

Leaj 2

Med=44,34 kNm/m
sd=Med / bwd2fcd= 4434/ 242122,0=0,209
Za: s1=10

c2=3,5

Oitano: sd,lim=0,159 lim=0,259 lim=0,892

sd=0,209 > sd,lim=0,159
x= limd= 0,25921=5,44 cm
z= limd= 0,89221=18,73 cm
Mrd,lim= sd,limbwd2fcd= 0,159242122,0= 3365,71 kNcm= 33,66 kNm

M Rd ,lim

As1

lim d f yd

M ed M Rd ,lim

d d 2 f yd

3365,71
4434 3365,71

0,892 21 43,48 21 3 43,48

As1= 5,50 cm2/m (donja zona)

Odabrano 216 (As=6,03 cm2)

x d2
5,44 3
c2
3,5 1,57
x
5,44

s2
v

(donja zona)

f yd
ES

434,8
1000 2,17
200000

s 2 s 2 Es
As 2

1,57
200000 314 Mpa
1000

M ed M Rd ,lim

d d 2 s 2

4434 3365,71
21 3 31,4

As2= 1,89 cm2/m (gornja zona)

Odabrano 212 (As=2,26 cm2)

(gornja zona)

56

6. PRORAUN KONTINUIRANOG NOSAA POZICIJA 100

6.1. Skica sustava

57

6.2.Analiza optereenja
Greda

Stalno optereenje:
Optereenje od ploe:

g pl,100 g100

Lg
2

6,5

2,8
9,1 kN / m
2

Zamjenjujue optereenje od ploe:

g pl,100, zam

5
g pl,100 0,625 9,1 5,7 kN / m
8

Optereenje od zida krova:

g zid ,krov d zid hzid , zam zid 0,25 1,33 18,0 5,99 kN / m

Optereenje od grede:

g gr,100,1 bgr hsv ab 0,25 0,30 25,00 1,88 kn / m

Ukupno stalno optereenje na gredi:

g n,100,1 g pl,100, zam g zid ,krov g gr,100,1 5,7 5,99 1,88 13,57 kN / m
Korisno optereenje
Optereenje od ploe: q pl,100,max q100

Lg
2

2,0

2,80
2,80 kN / m
2

Zamjenjujue optereenje od ploe:

5
q pl,100, zam q pl,100 0,625 2,80 1,75 kN / m
8
Ukupno korisno optereenje na gredi:

qn,100,1 1,75 kN / m

58

6.3. Proraun nosaa

Greda

Momenti:

g L2 13,57 2,80 2

13,30 kNm / m
8
8
q L2 1,75 2,80 2
Mq

1,72 kNm / m
8
8
Mg

M ed g M g q M q 1,35 13,30 1,5 1,72 20,54 kNm / m

Poprene sile:

Ved , 0 2 M ed /

L
2 20,54 / 1,4 29,34 kN
2

Ved ,1 2 M ed /

L
2 20,54 / 1,4 29,34 kN
2

59

6.4. Dimenzioniranje nosaa na moment savijanja

Beton C 30/37 ; fck=30,0 Mpa fcd=fck/c=30/1,5=20,0 Mpa
Armatura B 500B ; fyk=500 Mpa fyd=fyk/s=500/1,15=434,8 Mpa
Greda
Utjecajna irina: beff b0

Io
0,85 280
e beff 25
73 cm 305cm
5
5

Med=20,54 kNm/m
sd=Med / beffd2fcd= 2054/ 734222,0=0,008
Oitano: s1=10

c2=0,5 =0,048 =0,984

As1= Med / dfyd= 2054/ 0,9844243,48=1,14 cm2/m (donja zona)

Odabrano 212 (As=2,26 cm2)

60

6.5. Dimenzioniranje nosaa na poprenu silu

Greda

C 30/37
VEd =29,34 kN
NEd=0.0 kN
1

VRd ,c C Rdc k 100 l fck 3 bw d

bw 25 cm ; d 42 cm

200
200
1
1,71 2,0
d
400
A
212 210 3,83
l s

0.003404
Ac
25 45
1125

k 1

cp

N Ed
0.0
Ac

C Rdc
VRd ,c

0.18

0.18
0.12
1.5

0.12 1.71 (100 0.003404 30) 3 250 420 46745,19 N 46,75 kN

VRd ,c 46,75 kN VEd

3
2

3
2

1
2

1
2

0.035 k f ck 0.035 1.71 30 0,429

VEd VRd ,max 0,5 v b w d f cd
f
30

v 0,6 1 ck 0,6 1
0,528
250
250
V Ed V Rd ,max 0,5 0,528 250 420 20,0 554,4 kN
V Ed
29,34

0,0529
V Rd ,max 554,4
S max min( 0.75 d ;30 cm ) min( 0.75 42;30 cm ) min( 31,5;30 cm )
S max 30cm

min 0,0011, m 2
min S bw

0,0011 30,0 25
0,413 cm 2
m
2
Asw,min m
0,50 2
V Rd , s
z f ywd ctg
(0,9 42) 43,48 1 54,78 kN V Ed
S
30,0
Asw,min m
0,50 2
S potrebno
z f ywd
(0,9 42) 43,48 56,02
V Ed
29,34
Asw,min

Odabrano 8 / 30( Asw 0,50cm 2 )

61

7. HORIZONTALNI SERKLAI POZICIJA 200

7.1. Skica sustava

62

7.2. Prikaz horizontalnih serklaa pozicija 200

63

8. HORIZONTALNI SERKLAI POZICIJA 100

8.1. Skica sustava

64

8.2. Prikaz horizontalnih serklaa pozicija 100

65

9. VERTIKALNI SERKLAI POZICIJA 200

9.1. Prikaz vertikalnih serklaa pozicija 200

66

10. VERTIKALNI SERKLAI POZICIJA 100

10.1. Prikaz vertikalnih serklaa pozicija 100

67

11. TEMELJI
11.1. Proraun konstrukcije na potres

Potresne sile proraunate su pojednostavljenim postupkom prorauna. Graevina se nalazi u

podruju za koje se, uz povratni period od 475 godina, oekuje potres sa ubrzanjem tla ag= 0,2g.
Graevina je temeljena na stjenovitom tlu to
odgovara klasi tla A.
Pretpostavlja se srednja klasa ponaanja: DCM
(medium ductility)

ag

0.2
g
S 1.0
0 2.5
1.0
TB 0.15 ; TC 0.4 ; TD 2.0
Faktor znaaja:
1.00 (zgrada

uobiajene

vanosti).

Faktor ponaanja q:

q q0 k d k r k w
q0 - osnovna vrijednost faktora ponaanja; q0 =4.0 (sustav s nosivim zidovima)
k d - faktor klase duktilnosti; uzima se srednja klasa duktilnosti (M); kd 0.75
k r - faktor pravilnosti konstrukcije; kr 1.0 - pravilna konstrukcija
k w - faktor loma, k w 1.0
q 4.0 0.75 1.0 1.0 3.0
Sd (T)

gS 0
q

a g S

T
0

TB

TC

TD

Za seizmiki koeficijent bira se maksimalna vrijednost: T B < Ti < TC:

Sd Ti S

0
2.5
0.2 1.0
0.17
q
3.0

Graevina potresne sile preuzima sustavom zidova.

68

Skica potresnih sila

Raunska teina etae pozicija 200

q 200
1,0
) ( d ) (4,04
) 10,15 11,05 509,2 kN
2
2
h
3,0
d zid Lzid zid 18,0 0,25 58,54
395,2 kN
2
2

G200, pl ( g 200
G200, zid zid

G200,uk G200, pl G200, zid 509,2 395,2 904,4 kN

Raunska teina etae pozicija 100

G100, pl ( g100

q100
2,0
) ( d ) (6,50
) 87,43 655,73 kN
2
2

G100, zid zid d zid Lzid hzid 18,0 0,25 58,54 3 790,3 kN
G100,uk G100, pl G100, zid 655,73 790,3 1446,0 kN

69

Ukupna raunska teina objekta

Gukupno G100,uk G200,uk 1446,0 904,4 2350,4 kN

Ukupna raunska sila objekta

S uk S d (T ) Gukupno 0,17 2350,4 399,6 kN

Raunska sila po etai pozicija 200

G200,uk 2 H

S 200 S uk

G100,uk H G200,uk 2 H

399,6

904,4 6
222,1 kN
1446,0 3 904,4 6

399,6

1446,0 3
177,5 kN
1446,0 3 904,4 6

Raunska sila po etai pozicija 100

S100 S uk

G100,uk H
G100,uk H G200,uk 2 H

Raunski moment i sile objekta

M s S i hi 1865,1 kNm
l obj 9,45 m

S h

1865,1
199,5 kN m
9,35

199,5
21,1 kN
9,45

N stl
N

tl
s

i i

s obj

N tlp
l obj

s obj 9,35 m

N svl m N stl m 21,1 kN

70

11.2. Kontrola stabilnosti temelja

Povrina graevine koja otpada na m temelja (rubni temelji):

Atm 2,43 m 2 m
Naprezanja ispod temeljne plohe

Gz Atm (q100,uk q200,uk ) hzgr z d z 2,43 (7,50 4,54) 6 18,0 0,25 56,3 kN
1

Gz
AT

At 1,0 0,6 0,6 m 2

56,3
1

0,6
1 93,8 kPa tla,dop 700 kPa

1, 2

Gz N s

AT AT

G z N stl 56,3 21,1

129,0 kPa tla ,dop 700 kPa

AT
AT
0,6 0,6

G z N svl 56,3 21,1

58,7 kPa 0
AT
AT
0,6 0,6

Postojei pretpostavljeni temelji zadovoljavaju glede dozvoljenih naprezanja u tlu.

71

11.3. Prikaz temelja

72