Syllabus Bachelor PDF

Univerzitet u Sarajevu
Mainski fakultet Sarajevo
Sarajevo, 2012.
Univerzitet u Sarajevu
Sarajevo, 2012.

Nastavni planovi i programi prvog ciklusa studija
Adresa:
Vilsonovo etalite 9
71 000 Sarajevo
Tel.
+387 33 729 800
Fax.
+387 33 653 055
www.mef.unsa.ba
Studentska sluba
Tel.
+387 33 729 812
Sarajevo, decembar 2012.
SADRAJ
1. OPTE KARAKTERISTIKE STUDIJA ................................................

Koncepcija studija ............................................................................
Opti principi ....................................................................................
Zajedniki dio studija .......................................................................
1
1
1
2
2. OPIS STUDIJA I NASTAVNIH PROGRAMA ..................................... 3

Struktura studija ................................................................................
3
Kratak opis odsjeka ...........................................................................
4
3. NASTAVNI PLANOVI ........................................................................... 7
4. NASTAVNI PROGRAMI ...................................................................... 21
Prvi ciklus studija
1. OPTE KARAKTERISTIKE STUDIJA
1.1. Koncepcija studija

Prvi ciklus studija mainstva prilagoen Bolonjskom procesu i vrednovanju rada studenta
na osnovu evropskog sistema prenosa bodova (ECTS) traje 3 akademske godine
(6 semestara, 180 ECTS studijskih bodova) nakon kojeg se stie akademska titula,
odnosno struno zvanje Bakalaureat ininjer mainstva sa naznakom smjera.
Studij na Mainskom fakultetu u Sarajevu je koncipiran tako da zadovolji tri osnovna
cilja:
racionalizacija optereenja studenta u pogledu nastave (kontakt sati) i ispita,
prilagoenost zahtjevima trita,
izjednaavanje nominalnog i stvarnog trajanja studija.
1.2. Opti principi

Za realizaciju postavljenih ciljeva usvojeni su sljedei opti principi:
1. Nastava je koncipirana tako da student kontinuirano prati sve njene elemente
(predavanja, vjebe, seminari, laboratorijske vjebe, izrada projekata). Poeljno je
da student sve obaveze vezane za odreeni predmet obavi tokom nastave i
neposredno nakon zavretka nastave.
2. Prosjean broj predmeta u toku jednog semestra je 6 uz prosjeno sedmino
optereenje od 25 kontakt sati (predavanja i vjebe). U ovaj broj ne ulaze opti
predmeti kao to su Sport i Engleski jezik.
3. Potrebno je nastojati da se zavrni ispit djelimino ili u potpunosti zamijeni
kolokvijima, projektnim radovima ili seminarskim radovima tokom izvoenja
nastave.
4. Vrednovanje optereenja studenta izvreno je prema ECTS sistemu. Ovo
podrazumijeva da se sve nastavne obaveze tokom jednog semestra vrednuju sa 30
ECTS.
1
Prvi ciklus studija
5. ECTS krediti se mogu dodjeljivati samo u punom iznosu (nakon izvrenih svih
obaveza vezanih za odreeni predmet).
1.3. Zajedniki dio studija

Prve dvije godine studija zajednike su za sve studente Mainskog fakulteta. U sklopu
zajednikih osnova studenti dobijaju temeljna znanja iz fundamentalnih oblasti:
matematika, fizika, mehanika, materijali, informatika, elektrotehnika i dr. Cilj ovakvog
ustrojstva zajednikog dijela studija je da se studentima prue ona osnovna znanja koja ga
osposobljavaju za samostalno uenje i ovladavanje specifinim strunim znanjima u bilo
kojem segmentu struke, a time i za praenje tehnikog razvoja i za uspjeno djelovanje u
struci tokom cijelog radnog vijeka.
Nakon zajednike dvije godine studija, studenti se opredjeljuju za studij na pojedinim
smjerovima u okviru odsjeka.
Prvi ciklus studija
2. OPIS STUDIJA I NASTAVNIH PROGRAMA

2.1. Struktura studija
Kako bi mogao pokriti iroko podruje disciplina, studij mainstva grana se na smjerove u
kojima se tokom studija postupno uvode specifine discipline pojedinih uih specijalnosti
mainske struke. Prvi ciklus studija osposobljava studente za timski i samostalan rad u
struci, ali daje i potrebna fundamentalna i struna znanja za dalji nastavak studija.
Nakon zavrenih zajednikih osnova (2 godine) studenti se mogu opredjeliti za studij na
sljedeim odsjecima:
1. Odsjek za mainski proizvodni ininjering
- Smjer mainski proizvodni ininjering
2. Odsjek za industrijsko ininjerstvo i menadment
- Smjer industrijsko ininjerstvo i menadment
3. Odsjek za energetiku, procesnu tehniku i okolinsko ininjerstvo
- Smjer energetika,
- Smjer procesno ininjerstvo,
- Smjer klimatizacija grijanje i hlaenje
- Smjer okolinsko ininjerstvo
4. Odsjek za tehnologiju drveta
- Smjer tehnologije drveta
5. Odsjek za motore i vozila
- Smjer motori i vozila
6. Odsjek za odbrambene tehnologije
- Smjer odbrambene tehnologije
7. Odsjek za mainske konstrukcije
- Smjer mainske konstrukcije
Studij na treoj godini koncipiran je tako da studentima daje nunu irinu strunog
obrazovanja koje mu stjecanjem Bakalaureata daje osnove za djelovanje u datom
segmentu struke. Pri tome, izborom pojedinih grupa predmeta i slobodnih izbornih
predmeta, studentima se omoguuje zadovoljavanje vlastitih sklonosti i interesa. Slobodni
izborni predmeti, koji se biraju u estom semestru, daju irinu struci jer se mogu birati
izvan ponuenih predmeta jednog odsjeka.
Sastavni dio nastavnog procesa su organizirane i planirane strune ekskurzije prilikom
kojih studenti posjeuju proizvodne pogone iz oblasti interesa odsjeka. Prvi ciklus studija
zavrava ispunjavanjem svih obaveza propisanih nastavnim planom.
3
Prvi ciklus studija
2.2. Kratak opis odsjeka

Odsjek za mainski proizvodni ininjering
Sposobnost industrijske proizvodnje je jedna od najvanijih karakteristika nekog drutva i
jedan od pokazatelja njegovog stepena razvoja. Mainski proizvodni ininjering obuhvata
sve proizvodne tehnologije, kao i pratee oblasti kao to su: projektovanje tehnolokih
procesa i sistema, konstrukcija alata i maina, automatizacija i robotizacija proizvodnje,
priprema i upravljanje proizvodnjom i dr. Nastavni sadraji na treoj godini studija daju
osnovna znanja i vjetine potrebne pri realizaciji pojedinih faza u projektovanja razliitih
tehnolokih procesa. U sklopu Odsjeka za mainski proizvodni ininjering, nakon
dodiplomskog studiju omoguuje se usmjerenje u oblasti proizvodnih tehnologija,
mehatronike i obradnih sistema.
Odsjek za industrijsko ininjerstvo i menadment

Na ovom odsjeku studentima se omoguuje sticanje osnovnih znanja iz podruja:
projektovanja proizvodnje, projektovanja industrijskih sistema, odravanja tehnikih
sistema, menadementa, upravljanja kvalitetom i dr. Studij koncipiran na ovaj nain
osposobljava studente za oblasti projektovanja sistema logistike, sistema kvaliteta, analize
i unapreenja svih segmenata poslovnih, proizvodnih i drugih sistema.
Odsjek za energetiku, procesnu tehniku i okolinsko ininjerstvo
Na nivou dodiplomskog studija na ovom odsjeku studenti se osposobljavaju za timski i
samostalan rad u oblastima energetike, termotehnike, procesne tehnike, klimatizacije,
grijanja, hlaenja, te okolinskog ininjerstva. Nastavnim programima na treoj godini
studija produbljuju se fundamentalne discipline kao to su termodinamika, mehanika
fluida, prenos toplote i automatske regulacije. Izborom odgovarajue grupe predmeta
studenti se usmjeravaju prema uim specijalistikim podrujima termotehnike, procesne
tehnike, klimatizacije ili okolinskog ininjerstva.
Odsjek za tehnologiju drveta
Odsjek za tehnologije drveta je zaetnik nauno-istraivakog rada iz oblasti drvne
industrije na podruju BiH i ire. Na ovom odsjeku studenti se upoznaju sa oblastima
mehanike i toplotne tehnologije drveta, mainama za obradu drveta, modeliranjem
procesa suenja i parenja drveta, svojstvima lijepljenih i lameliranih elemenata,
proraunom i dizajnom drvenih konstrukcija i dr. Takoer, studentima se daju znanja i iz
oblasti projektovanja tehnolokih procesa za sve vrste drvenih proizvoda, te kontrole
kvaliteta proizvoda u drvnoj industriji.
Prvi ciklus studija
Odsjek za motore i vozila

Na treoj godini studija na Odsjeku za motore i vozila izuavaju se nauno-strune
discipline iz podruja konstrukcije motora sus, energetskih procesa u sus motorima i
eksploatacije motora i motornih vozila. Studenti se uz to uvode u oblasti razvoja
savremenih sistema za ubrizgavanje goriva kod dizel-motora, stabilnosti i dinamike
kretanja motornih vozila te analize kinematskih i dinamikih parametara sloenih sistema
na motornim vozilima.
Odsjek za Odbrambene tehnologije
Za potrebe vojne industrije na Mainskom fakultetu u Sarajevu je 1978. godine osnovan
Odsjek za namjensku proizvodnju, koji od 2000. godine egzistira pod nazivom Odsjek za
odbrambene tehnologije. Danas je ovo jedina institucija u BiH koja se bavi oblastima
mehanike leta projektila, pogona projektila, dizajnom, odravanjem i tehnologijama
integracije municije. Takoer, na treoj godini studija studenti imaju mogunost stei
zananja iz podruja optoelektronike, konstrukcije i tehnologije optikih instrumenata, te
osnova oruja i pogonskih materija.
Odsjek za mainske konstrukcije
Odsjek za mainske konstrukcije omoguuje sticanje teorijskih i praktinih znanja
potrebnih za detaljnu statiku i dinamiku analizu i sintezu mehanikih konstrukcija,
analizu naprezanja i dizajniranje pojedinih elemenata konstrukcije. Takoer, studentima
se omoguuje da ovladaju znanjima iz oblasti metodikog konstruisanja, primjene
raunara u konstruisanju i metodama prorauna. Uz to, studenti se upoznaju sa osnovama
prenosnika i mehanizama, te transportnih sredstava.
Prvi ciklus studija
Prvi ciklus studija
3. NASTAVNI PLANOVI
ZAJEDNIKE OSNOVE

- Smjer mainski proizvodni ininjering

- Smjer industrijsko ininjerstvo i menadment

- Smjer energetika
- Smjer procesno ininjerstvo
- Smjer klimatizacija, grijanje i hlaenje
- Smjer okolinsko ininjerstvo

- Smjer tehnologije drveta

- Smjer motori i vozila
Odsjek za odbrambene tehnologije

- Smjer odbrambene tehnologije

- Smjer mainske konstrukcije
Prvi ciklus studija
Zajednike osnove
Godina: I
1. Semestar
R. b.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naziv predmeta
Matematika I
Statika
Fizika I
Materijali I
Tehnologije obrade
Hemija 1
Sport
ifra
PMF-02
MT-01
PMF-05
MPI-01
MPI-03
PMF-01
--Ukupno
Broj sati
4+3+0
2+2+0
2+2+0
2+1+0
2+0+2
2+0+2
2
22
ECTS
10
5
5
5
5
5
--30
ifra
PMF-03
MT-15
PMF-06
MPI-02
TOD-01
OM-01
ETF-01
--Ukupno
Broj sati
3+3+0
3+2+0
1+0+2
2+0+2
2+1+1
2+2+2
2+1+0
2
27
ECTS
7
6
4
4
4
6
3
--30
2. Semestar
R. b.
1.
2.
3.
4.
4.
5.
6.
Naziv predmeta
Matematika II
Elastostatika
Fizika II
Materijali II
Nauka o drvetu 2
Tehnika dokumentacija i CAD
Elektrotehnika
Sport
Predavanja + Auditorne vjebe + Laboratorijske vjebe

Sluaju studenti Odsjeka za tehnologiju drveta umjesto predmeta Tehnologije obrade.
2
Sluaju studenti Odsjeka za tehnologiju drveta umjesto predmeta Materijali II.
1
Prvi ciklus studija
Godina: II
3. Semestar
R. b.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naziv predmeta
Matematika III
Kinematika
Osnove inenjerske termodinamike
Mainski elementi I
Programiranje I
Osnove mjerenja i obrade podataka
ifra
PMF-04
MT-02
E-05
OM-02
RIM-02
MPI-04
Ukupno
Broj sati
3+3+0
2+2+0
2+2+0
2+2+0
2+0+2
2+1+1
26
ECTS
7
5
5
5
4
4
30
ifra
IIM-30
MT-03
EPO-21
OM-03
IIM-47
E-07
--Ukupno
Broj sati
2+2+0
3+2+0
3+1+1
2+2+0
2+0+2
2+1+0
2
25
ECTS
4
6
6
6
4
4
--30
4. Semestar
R. b.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naziv predmeta
Ekonomika i organizacija preduzea
Dinamika
Osnove mehanike fluida
Mainski elementi II
Numerike metode u inenjerstvu
Provoenje toplote i difuzija
Engleski jezik
Prvi ciklus studija

Smjer mainski proizvodni ininjering
Godina: III
5. Semestar
R. b.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naziv predmeta
Tehnologije obrade rezanjem I
Pneumatika i hidraulika
Obrada deformacijom I
Tehnike spajanja I
Proizvodna mjerna tehnika
Izborni struni predmet
ifra
MPI-05
MPI-07
MPI-08
MPI-10
MPI-12
Ukupno
R. b.
1.
2.
3.
4.
Izborni struni predmeti 5. semestra

Naziv predmeta
ifra
Livenje
MPI-59
Metodika konstruisanja
OM-04
Deformacije i naprezanja
MPI-13
Menadment
IIM-15
Broj sati
3+1+1
2+0+2
2+2+0
2+1+1
2+1+1
ECTS
5
5
5
5
5
25
30
Broj sati
2+1+1
2+2+0
2+2+0
2+2+0
ECTS
5
5
5
5
Broj sati
3+1+1
2+0+2
2+2+0
2+1+1
ECTS
5
5
5
5
25 (26)
30
Broj sati
3+1+1
2+2+0
1+2+1
ECTS
5
5
5
6. Semestar
R. b.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naziv predmeta
Automatizirani i robotizirani tehnoloki procesi
Maine za obradu rezanjem
Obrada deformacijom II
Termika obrada
Slobodni Izborni predmet
ifra
MPI-14
MPI-15
MPI-09
MPI-16
Ukupno
R. b.
1.
2.
3.
10

Naziv predmeta
ifra
Konstrukcija motora
MV-05
Kontrola procesa i kvaliteta
IIM-03
Konstrukcija alata
OM-09
Prvi ciklus studija

Smjer industrijsko ininjerstvo i menadment
Godina: III
5. Semestar
R. b.
1.
2.
3.
4.
5
6.
Naziv predmeta
Tehnike ininjerske optimizacije
Industrijsko odravanje
Razvoj sistema kvaliteta
Operativna analiza
Menadment
ifra
IIM-01
IIM-02
IIM-37
IIM-39
IIM-15
Ukupno
R. b.
1.
2.
3.

Naziv predmeta
ifra
MPI-07
Tehnike spajanja I
MPI-10
MPI-08
Broj sati
2+2+0
2+2+0
2+2+0
2+2+0
2+2+0
ECTS
5
5
5
5
5
24
30
Broj sati
2+0+2
2+1+1
2+2+0
ECTS
5
5
5
Broj sati
2+2+0
2+2+0
3+1+1
2+2+0
ECTS
5
5
5
5
25 (26)
30
Broj sati
2+0+3
2+2+0
ECTS
5
5
6. Semestar
R. b.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naziv predmeta
Operacioni menadment
Kontrola procesa i kvaliteta
Automatizirani i robotizirani tehnoloki procesi
Projektovanje proizvodnih sistema
ifra
IIM-04
IIM-03
MPI-14
IIM-43
Ukupno
R. b.
1.
2.

Naziv predmeta
ifra
Projektovanje pomou raunara
OM-14
MPI-09
11
Prvi ciklus studija

Smjer energetika
Godina: III
5. Semestar
R. b.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naziv predmeta
Osnove energetike
Kotlovi i pei
Automatska regulacija
Pumpe, kompresori i ventilatori
Toplotni aparati
ifra
E-02
EPP-02
ETF-02
EPP-18
EPP-01
Ukupno
R. b.
1.
2.
3.

Naziv predmeta
ifra
Hidromaine
EPP-13
Osnovi tehnolokih procesa i postrojenja I
EPP-21
Struni predmeti petog semestra iz modula
PI, KGH ili OI
R. b.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naziv predmeta
Energetsko procesna mjerenja
Termoenergetska postrojenja
Uvod u toplotne turbomaine
Hidroenergetska postrojenja
Slobodni izborni predmet
Broj sati
2+2+0
2+2+0
2+2+0
2+2+0
2+2+1
ECTS
5
5
5
5
5
25
30
Broj sati
2+2+0
2+2+0
ECTS
5
5
Broj sati
2+1+1
2+2+0
3+2+0
2+2+0
ECTS
5
5
5
5
25 (26)
30
Broj sati
2+2+0
2+2+0
2+2+0
ECTS
5
5
5
5
6. Semestar
ifra
EPO-01
EPP-03
EPP-10
EPP-14
Ukupno
R. b.
1.
2.
3.
4.
12

Naziv predmeta
ifra
Projektovanje termoenergetskih postrojenja
EPP-04
Projektovanje hidroenergetskih postrojenja
EPP-15
Obnovljivi izvori energije
E-01
Struni predmeti 6. semestra iz modula PI,
KGH ili OI
Prvi ciklus studija

Smjer procesno ininjerstvo
Godina: III
5. Semestar
R. b.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naziv predmeta
Kotlovi i pei
Toplotni aparati
ifra
EPP-21
EPP-02
ETF-02
EPP-18
EPP-01
Ukupno
R. b.
1.
2.
3.
4.
5.

Naziv predmeta
ifra
Hidromaine
EPP-13
Grijanje, ventilacija i klimatizacija
E-17
Zatita okoline i zatita prirode
EPO-27
Osnove energetike
E-02
E, KGH ili OI
R. b.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naziv predmeta
Tehnika hlaenja I
Difuzioni aparati I
Mehanike operacije I
Broj sati
2+2+0
2+2+0
2+2+0
2+2+0
2+2+1
ECTS
5
5
5
5
5
25 (26)
30
Broj sati
2+2+0
2+2+0
3+2+0
2+2+0
ECTS
5
5
5
5
Broj sati
2+1+1
2+2+0
3+2+0
2+2+0
ECTS
5
5
5
5
25
30
Broj sati
2+2+0
2+2+0
ECTS
5
5
5
6. Semestar
ifra
EPO-01
EPP-23
EPP-19
EPO-09
Ukupno
R. b.
1.
2.
3.

Naziv predmeta
ifra
Projektovanje procesnih postrojenja
EPP-28
E-01
Struni predmeti 6. semestra iz modula E,
KGH ili OI
13
Prvi ciklus studija

Smjer klimatizacija, grijanje i hlaenje
Godina: III
5. Semestar
R. b.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naziv predmeta
Grijanje, ventilacija i klimatizacija
Kotlovi i pei
Toplotni aparati
ifra
E-17
EPP-02
ETF-02
EPP-18
EPP-01
Ukupno
R. b.
1.
2.
3.

Naziv predmeta
ifra
Hidromaine
EPP-13
Osnove energetike
E-02
E, PI, ili OI
Broj sati
2+2+0
2+2+0
2+2+0
2+2+0
2+2+1
ECTS
5
5
5
5
5
25
30
Broj sati
2+2+0
2+2+0
ECTS
5
5
Broj sati
2+1+1
2+2+0
3+2+0
ECTS
5
5
5
2+2+0
25
30
Broj sati
2+2+0
ECTS
5
5
6. Semestar
R. b.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naziv predmeta
Tehnika hlaenja I
Daljinski i distribuirani sistemi
snabdijevanja energijom
Projektovanje postrojenja u KGH i OE
ifra
EPO-01
EPP-23
E-18
E-16
Ukupno
R. b.
1.
2.
14

Naziv predmeta
ifra
E-01
PI ili OI
Prvi ciklus studija

Smjer okolinsko ininjerstvo
Godina: III
5. Semestar
R. b.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naziv predmeta
Zatita okoline i zatita prirode
Kotlovi i pei
Toplotni aparati
ifra
EPO-27
EPP-02
ETF-02
EPP-18
EPP-01
Ukupno
R. b.
1.
2.
3.

Naziv predmeta
ifra
Osnove energetike
E-01
EPP-21
E, PI, ili KGH
Broj sati
3+2+0
2+2+0
2+2+0
2+2+0
2+2+1
ECTS
5
5
5
5
5
26
30
Broj sati
2+2+0
2+2+0
ECTS
5
5
Broj sati
2+1+1
2+2+0
2+2+0
2+2+0
ECTS
5
5
5
5
26
30
Broj sati
2+2+0
ECTS
5
6. Semestar
R. b.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naziv predmeta
Upravljanje otpadom
Zatita voda
Zatita zraka
ifra
EPO-01
EPO-30
EPO-29
EPO-28
Ukupno
R. b.
1.
2.

Naziv predmeta
ifra
E-01
KGH ili PI
15
Prvi ciklus studija

Smjer tehnologije drveta
Godina: III
5. Semestar
R. b.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naziv predmeta
Lijepljenje drveta
Hidrotermika obrada drveta
Maine za obradu drveta
Pilanska obrada drveta
Furniri i furnirske ploe
ifra
TOD-02
TOD-03
TOD-04
TOD-05
TOD-06
Ukupno
R. b.
1.
2.
3.

Naziv predmeta
ifra
Projektovanje tehnokih procesa u drvnoj
TOD-07
industriji
Zatita drveta
TOD-08
Maine i ureaji za unutranji transport
TOD-09
Broj sati
2+1+0
3+1+1
3+1+1
2+1+1
3+0+2
ECTS
5
5
5
5
5
26
30
Broj sati
2+0+2
ECTS
5
2+1+1
2+2+0
5
5
Broj sati
2+0+1
3+1+1
2+1+1
3+1+1
ECTS
5
5
5
5
26
30
Broj sati
3+0+2
3+0+2
ECTS
5
5
6. Semestar
R. b.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naziv predmeta
Povrinska obrada drveta
Elementi konstruisanja
Tehnologija proizvodnje namjetaja
Finalna obrada drveta
ifra
TOD-10
TOD-11
TOD-12
TOD-13
Ukupno
R. b.
1.
2.
16

Naziv predmeta
ifra
Priprema proizvodnje
TOD-14
Ploe od usitnjenog drveta
TOD-15
Prvi ciklus studija

Smjer motori i vozila
Godina: III
5. Semestar
R. b.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naziv predmeta
Motori sus
Dinamika motora sus
Sistemi za dobavu goriva kod motora
Osnovi dinamike vozila
Ispitivanje i eksploatacija vozila
ifra
MV - 01
MV - 02
MV - 03
MV - 06
MV - 09
Ukupno
R. b.
1.
2.

Naziv predmeta
ifra
Pogonske materije
MV - 10
Propulzivni motori
MV - 11
R. b.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naziv predmeta
Konstrukcija motora
Oprema motora
Motorna vozila
Ispitivanje i eksploatacija motora
Broj sati
3+1+1
2+1+1
2+0+2
2+1+1
3+1+1
ECTS
5
5
5
5
5
26 (27)
30
Broj sati
3+1+1
2+1+1
ECTS
5
5
Broj sati
3+1+1
2+0+2
3+1+1
3+0+2
ECTS
5
5
5
5
26 (27)
30
Broj sati
2+1+0
2+1+1
ECTS
5
5
6. Semestar
ifra
MV - 05
MV - 04
MV - 07
MV - 08
Ukupno
R. b.
1.
2.

Naziv predmeta
ifra
Alternativna goriva
MV - 12
Vozilo i okruenje
MV - 13
17
Prvi ciklus studija
Odsjek za odbrambene tehnologije

Smjer odbrambene tehnologije
Godina: III
5. Semestar
R. b.
1.
2.
3.
4.
5.
Naziv predmeta
Municija
Mehanika leta projektila
Unutranja balistika topova
Osnove oruja
ifra
OT-14
OT-13
OT-38
OT-17
Ukupno
R. b.
1.
2.

Naziv predmeta
ifra
Uvod u eksplozive
OT-39
Tehnologije prerade eksploziva
OT-31
Broj sati
3+1+2
2+1+2
3+1+2
2+1+1
ECTS
7
7
6
5
25
30
Broj sati
2+1+1
2+0+2
ECTS
5
5
Broj sati
3+1+2
3+1+2
2+1+2
ECTS
7
6
7
25
30
Broj sati
2+0+2
2+1+1
ECTS
5
5
6. Semestar
R. b.
1.
2.
3.
4.
5.
Naziv predmeta
Osnovi raketnog pogona
Tehnologije proizvodnje municije
Tehnologije balistikih mjerenja
ifra
OT-19
OT-33
OT-28
Ukupno
R. b.
1.
2.
18

Naziv predmeta
ifra
Tehnologije integracija municije
OT-29
Tehnologije odravanj municije
OT-30
Prvi ciklus studija

Smjer mainske konstrukcije
Godina: III
5. Semestar
R. b.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naziv predmeta
Proizvodna mjerna tehnika
Prenosnici snage i kretanja
Tehnologino oblikovanje
ifra
MPI-07
MPI-12
OM-04
OM-05
OM-06
Ukupno
R. b.
1.
2.
3.

Naziv predmeta
ifra
Tehnologija obrade rezanjem I
MPI-05
Uvod u konstrukciju vozila
MV-32
Tehnike spajanja I
MPI-10
Broj sati
2+0+2
2+1+1
2+2+0
2+1+1
2+2+0
ECTS
5
5
5
5
5
24 (25)
30
Broj sati
3+1+1
3+1+0
2+1+1
ECTS
5
5
5
Broj sati
2+0+3
3+2+0
1+2+1
0+0+4
ECTS
5
5
5
5
26 (27)
30
Broj sati
2+0+2
2+2+0
ECTS
5
5
2+1+1
3+1+1
5
5
6. Semestar
R. b.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naziv predmeta
Projektovanje pomou raunara
Transportna sredstva
Konstrukcija alata
Industrijska praksa
ifra
OM-14
OM-08
OM-09
OM-10
Ukupno
R. b.
1.
2.
3.
4.

Naziv predmeta
ifra
Maine za obradu rezanjem
MPI-15
Oblikovanje i proraun zavarenih
OM-35
konstrukcija
Termika obrada
MPI-16
Konstrukcija motora
MV-05
19
Prvi ciklus studija
20
Prvi ciklus studija
4. NASTAVNI PROGRAMI
21
Prvi ciklus studija
22
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
E-01
BHS
Ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV
Ciljevi i svrha predmeta:

Upoznavanje sa osnovnim mogunostima koritenja alternativnih izvora energije.
Program predavanja:
Istorijski tok koliina, efikasnosti i vrste energenata; razlozi za smanjivanje upotrebe karbonskih
oblika energije (klimatske promjene); karakteristike i razvoj tehnologija dobivanja energije na bazi
vjetra, sunevog zraenja, vodnog potencijala, otpada, te posebno bio mase; akumulacija i regulacija
energije, posebno intermitenata; okolinski uticaji i trokovi ivotnog ciklusa ovih oblika energije;
postupci provjere ekonominosti, posebno trokova povrata kod konverzije postrojenja na fosilna
goriva; procedura dobivanja okolinske dozvole kod vjetro- i hidroelektrana, meunarodni i nacionalni
finansijski mehanizmi podsticanja koritenja nekarbonskih izvora energije.
Literatura:
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama.
Nain polaganja ispita: ocjena sedminih zadataka, pismeni ispit.
23
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Osnove energetike
ifra:
Jezik:
Semestar:
E-02
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Cilj ovog predmeta je upoznavanje sa sistemima snabdijevanja energijom i njihovim
hidrodinamikim i toplotnim proraunom.
Program predavanja:
Tehniko-energijski sistemi: podjela: energijski izvori i operacije. Karakteristika razvoja i
pokazatelji efikasnosti tehniko-energijskih sistema; ekonominost i okolinski uticaji sistema;
Energetika - privredna grana; primarni, sekundarni i finalni oblici energije, pokazatelji
efikasnosti energetike, upravljanje energijom na nivou drave, cijene i tarifini stavovi,
Meunarodni dokumenti, Model tranzicije energetskog trita; Industrijska energetika,
Efikasnost transformacija i formiranje interne cijene finalnih oblika energije; Pokazatelji
koritenja energije, ESCO kompanije; Komunalna energetika: podruja osnivanja komunalnih
energetskih preduzea, pokazatelji efikasnosti rada, upravljanje i formiranje cijena usluga,
uee graana u odluivanju.
Literatura:
1. http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/1999/
2. H. Naim Afgan at all., Sustainable Energy Development, Renewable and Sustainable
Energy Review 2, 235-286, 1998
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz predmeta Termodinamika.
Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama.
24
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Osnove inenjerske
termodinamike
ifra:
Jezik:
Semestar:
E-05
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Cilj ovoga predmeta je izuavanja razliitih oblika energije, odnosa materije i energije i
ovladavanje osnovnim zakonima termodinamike i njihovom primjenom u razliitim
procesima. Znanja iz termodinamike ine osnov za vei broj primjenjenih disciplina u
termotehnici.
Program predavanja:
Radno tijelo, sistem, veliine stanja, proces, energija. Nulti zakon termodinamike. Jednadbe
stanja idealnih gasova i gasna konstanta. Mjeavine idealnih gasova. Prvi zakon
termodinamike (I ZT) za zatvoreni sistem, unutranja energija. Promjene stanja. I ZT na
otvorene sisteme, bilans energije, tehniki rad, entalpija, priguivanje. Kruni procesi,
Carnotov ciklus, idealizirani procesi gasnih turbina i motora sa unutranjim sagorijevanjem.
Clausiusov integral, drugi zakon termodinamike, povratni i nepovratni procesi,
termodinamska temperatura. Stepen iskoritenja toplotnog motora, Carnotove teoreme.
Entropija. Eksergija sistema, strujnog toka i toplotnih rezervoara. Mijeanje gasova. Realni
gasovi i para. Fazne promjene. Veliine stanja u zasienom podruju. Clausius-Clapeyronova
jednaina, promjene stanja u zasienom podruju. Faktor realnosti, priguivanje realnih
gasova, jednaine stanja realnih gasova. Osnove vlanog vazduha i suara.Osnove energetskih
parnih ciklusa, Clausius-Rankineov ciklus.
Literatura:
1. F. Bonjakovi, Nauka o toplini I, II i III, Tehnika knjiga, Zagreb, 1970., 1976. i 1986.
2. O. Fabris, Osnovi inenjerske termodinamike, Svjetlost, Sarajevo, 1989.
3. M. J. Moran, H. N. Shapiro, Fundamentals of Engineering Thermodynamics, John Wiley
& Sons, N. Y., 1995.
4. J. P. Holman, Thermodynamics, McGraw-Hill Book Comp., N. Y., 1974.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta:znanje iz predmeta Matematika I i II, Fizika I i II
Nain polaganja ispita: zadaci i teorija u pisanoj formi.
25
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Provoenje toplote i
difuzija
ifra:
Jezik:
Semestar:
E-07
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 1 V + 0 LV

Upoznavanje s osnovnim konceptima prenosa toplote.
Program predavanja:
Osnovni mehanizmi prostiranja toplote (kondukcija, konvekcija, zraenje, kombinovani
prenos toplote). Prenos toplote kondukcijom. Prenos mase. Izmjenjivai toplote.
Literatura:
1. E. N. Gani, Prenos toplote, mase i koliine kretanja, Svjetlost, Sarajevo, 2005.
2. W. M. Rohsenow, J. P. Hartnett, E. N.Gani, Handbook of heat transfer fundamentals,
McGraw- Hill, New York, 1985.
Nain polaganja ispita: pismeni i/ili usmeni ispit.
26
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Projektovanje
postrojenja u KGH i OE
ifra:
Jezik:
Semestar:
E -16
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Upoznavanje sa osnovnim principima projektovanja razliitih postrojenja vezanih za
klimatizaciju, grijanje ili hlaenje u razliitim vrstama ustanova.
Program predavanja:
Primjene u tehnikom komforu: Stanovanje. Komercijalne i javne zgrade. Skupni prostori,
hoteli, moteli. Obrazovne institucije. Zdravstveni objekti. Sredstva transporta. Primjene u
industriji: Industrijska klimatizacija. iste sobe. tamparije. Prerada tekstila. Muzeji,
biblioteke i arhivi. Kontrola okruenja za ivotinje i biljke. Suenje i skladitenje
poljoprivrednih proizvoda. Postrojenje za proizvodnju drveta i papira. Industrijski sistemi za
suenje. Industrijski odsisni sitemi. Primjene kod obnovljivih energija: Geotermalni sistemi.
Koritenje solarne energije. Uskladitenje termalne energije. Upravljanje i pogon
postrojenjima u zgradarstvu: Upravljanje energijom. Vlastiti i pogonski trokovi. Testiranje.
Podeavanje i balansiranje. Primjena raunara. Enegetski monitoring. Strategije nadzora i
optimizacije. Prijem objekata. Ope primjene: Obvojnice objekata. Projektovanje usisa i
odsisa. Kontrola unutarnjih gasovitih zagaivaa. Priprema sanitarne vode. Primjena hlaenja
ishlapljivanjem. Zatita od dima i poara.
Literatura:
1. E. Kuli, Prirunik za projektovanje sistema grijanja sa rijeenim primjerima, SMEITS,
Beograd 1983.
2. B. Todorovi, Klimatizacija, SMEITS, Beograd, 1998.
3. Reknagel, prenger, ramek, eperkovi, Grejanje i klimatizacija, Interklima, 2002.
Nain polaganja ispita: seminarski radovi i zavrni ispit.
27
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Grijanje, ventilacija i
klimatizacija
ifra:
Jezik:
Semestar:
E -17
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Upoznavanje sa osnovnim pojmovima iz oblasti grijanja, sistema klimatizacije, te energetskih
potreba u sistema za klimatizaciju, grijanje i hlaenje.
Program predavanja:
Osnovni elementi sistema centralnog grijanja, kotlovi, kotlarnica, ugljara (skladitenje tenih
goriva). Tehnoloka ema funkcionisanja sistema grijanja. Termalni komfor i unutarnji
projektni parametri tretiranih prostora. Osnovi metrologije i klime. Neki spoljnji projektni
parametri dimenzionisanja KGH postrojenja. Zahtjevi higijene i termika zatita u
zgradarstvu. Metodologija izraunavanja gubitaka toplote zgrada. Energetske potrebe KGH
sistema i njihovih elemenata. Dimenzionosanje i postavljanje grijaih tijela. Sistemi
centralnih grijanja (vazduni, vodeni, parni, zraee povrine). Principi dimenzionisanja
cijevnih mrea i vazdunih ventilacionh kanala. Kotlovnica i njena postrojenja. Sigurnosni
ureaji KGH postrojenja. Tehnoloka ema funkcionisanja sistema klimatizacije. Termalni
komfor i kvalitet vazduha. Spoljnji projektni parametri u tehnici klimatizacije. Fizika
sunevog zraenja. Izraunavanje prispjelog sunevog zraenja na bilo kako orjentisanu
povrinu. Principi odreivanja priliva toplote. Unutarnji izvori toplote. Spoljni izvori toplote
(prozor, spoljnji zid). Klasini konvencionalni metodi prorauna. Klima komora i obrada
vazduha. Hladnjaci vazduha, bez i sa odvoenjem vlage. Maglene komore. Zagaenje
vazduha i principi njegovog preiavanja. Principi konstruisanja i dimenzionisanja vazdunih
kanala. Principi distribucije vazduha u prostoru. Sistemi klimatizacije (vazduni, vodeni,
vazduno vodeni; jednokanalni, dvokanalni, indukcioni ventilator konvektori). Klimatizacioni
oramri, prozorske jedinice, split sistemi. Izvori buke i naini njihovog eliminisanja.
Regulisanje sistema klimatizacije.
Literatura:
1. Kuli, E. Principi projektovanja sistema grijanja, Mainski fakultet Sarajevo, 1989.,
2. B. Todorovi, Klimatizacija, SMEITS, Beograd, 1998.
Nain polaganja ispita: seminarski radovi i zavrni ispit.
28
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Daljinski i distribuirani
sistemi snabdijevanja
energijom
ifra:
Jezik:
Semestar:
E -18
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
3 P + 2 V + 0 LV

Cilj ovog predmeta je upoznavanje sa sistemima snabdijevanja energijom i njihovim
hidrodinamikim i toplotnim proraunom.
Program predavanja:
Pregled sistema daljinskog snabdijevanja energijom: klasifikacija sistema; toplotne eme
izvora toplote (topla voda, para); zatvoreni sistemi; otvoreni sistemi. Hidrodinamski proraun
toplotnih mrea: eme i geometrije toplotnih mrea; osnovne raunske zavisnosti; linijski i
lokalni padovi pritisaka; odreivanje karakteristika pumpi. Pijezometrijski dijagrami. Toplotni
proraun mrea: osnovne raunske zavisnosti (termiki otpori pojedinih zona toplovoda);
metode termikog prorauna; toplotni gubici i koeficijent efikasnosti.
Literatura:
1. J. J. Sokolov, Toplifikjacija i toplotne mree, IRO Graevinska knjiga, Beograd, 1985.
2. R. Bajramovi, Daljinski i distribuirani sistemi snabdijevanja energijom, , skripta, 2004.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz predmeta Termodinamika.
Nain polaganja ispita: zadae, kontrolni ispiti, projekti.
29
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Energetsko procesna
mjerenja
ifra:
Jezik:
Semestar:
EPO-01
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 1 V +1 LV

Ukljuiti opisne informacije interesantne u mjerenju. Kako mjeriti datu varijablu, opisati
razliite metode za izvoenje mjerenja i njihove prednosti i nedostaci. Izbor metoda, senzora i
metoda procesiranja signala.
Program predavanja:
Uvod: Uvod u mjerne sisteme; Karakteristike signala; Mjerni instrumenti; Tanost sistema.
Mjerna nesigurnost. Mjerni postupci i ureaji: Mjerenje pritiska u fluidu. Mjerenje nivoa
tekuina i rasutih materijala. Mjerenje temperature. Mjerenje brzine i protoka fluida. Mjerenje
protoka toplotne energije. Mjerenje viskoziteta fluida. Mjerenje buke i vibracija. Mjerenje
sastava gasova.
Literatura:
1. C. Tropea, N. Damaschke, H. Nobach, Messtechnik I: Grundlagen der Messtechnik,
Shaker Verlag GmbH, 2003.
2. C. Tropea, H. Nobach, K. Hufnagel, Messtechnik II: Messverfahren und Messgerte,
Shaker Verlag GmbH, 2003.
3. R. S. Figiloa, D. E. Beasley, Theory and Design for Mechanical Measurements, John
Wiley & Sons, Second Edition, 1995.
4. J. E. Hardy, J. O. Hylton, T. E. McKnight, C. J. Remenyik, F. R. Ruppel, Flow
Measurement Methods and Applications, John Wiley & Sons, 1999.
Nain polaganja ispita: pismeni i usmeni ispit.
30
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Mehanike operacije I
ifra:
Jezik:
Semestar:
EPO -09
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Upoznavanje sa osnovnim mehanikim operacija u okviru procesne industrije.
Program predavanja:
Uvod: Postupci i operacije koje obuhvataju promjene stanja, fenomene prenosa i transport
disperznih sistema u granicama dominantnog djelovanja mehanikih sila. Veliine koje
karakteriu disperzne sisteme: Veliina i oblik estica. Raspodjela estica prema veliini ili
prema nekoj drugoj karakteristici. Raspodijeljenost estica u disperznoj sredini. Mijeanje i
razdvajanje disperznih sistema: Fizike zakonitosti, proraunski modeli za postupke
promjene stanja ili promjene disperznosti. Transport (sistemi vrsto fluid i tekuina gas,
fluidizacija).
Literatura:
1. N. Barbali, E. Daferovi, Transport vrstih estica fluidom , knjiga u pripremi.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz predmeta Matematika III, Dinamika,
Mehanika fluida I.
Nain polaganja ispita: seminarski radovi i zavrni test.
31
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Osnove mehanika fluida
ifra:
Jezik:
Semestar:
EPO-21
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
3 P + 1 V + 1 LV

Upoznavanje sa osnovnim injenicama pri kretanju fluida.
Program predavanja:
Analiza sila koja djeluje na fluid. Uslovi ravnotee. Statika fluida: Osnovna jednaina
hidrostatike sa ilustracijama primjene. Pritisak fluida na ravne i zakrivljene povrine. Potisak i
plivanje tijela stabilnost tijela pri plivanju. Relativno mirovanje fluida. Kinematika fluida:
Brzina i ubrzanje fluida i drugi kinematski pojmovi. Vrtlono i nevrtlono kretanje fluida.
Reimi kretanja fluida: stacionarno nestacionarno, laminarno turbulentno. Nestabilnost
laminarnog toka i nastanak turbulencije. Matematsko opisivanje kretanja fluida - Lagrangeov
i Eulerov pristup. Jednaina kontinuiteta. Reynoldsova transportna teorema. Dinamika fluida:
Jedanaina koliine kretanja. Primjeri primjene. Dinamika savrenog fluida. Eulerove
jednaine, Bernoullieva jednaina i njena interpretacija. Primjena Bernoullieve jednaine.
Pijezometrijska linija i linija energije. Dinamika viskoznog fluida: Konstitutivne relacije.
Navier Stokesove jednaine. Neka egzaktna rjeenja. Teorija slinosti i njena primjena u
mehanici fluida. Otpori pri kretanju fluida: Linijski i lokalni gubici. Modificirana
Bernoullieva jednaina za kretanje realnog fluida u cijevima. Otpori potopljenih tijela. Otpori
pri istjecanju fluida.
Literatura:
1. I. Demirdi: Mehanika fluida, I dio, Mainski fakultet Sarajevo, 1990.
2. F. M. White, Fluid Mechanics, McGraw-Hill, New York, 2003.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Matematike III i Dinamike.
Nain polaganja ispita: kolokviji tokom semestra i zavrni test.
32
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Zatita okoline i zatita
prirode
ifra:
Jezik:
Semestar:
EPO -27
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
3 P + 2 V + 0 LV

Program predavanja:
Definicija prirode i okoline: okolina kao meta sistem prirodnog i drutvenog sistema; korjeni
ekoloke krize; Zatita prirode (osnovi ekologije; ouvanje bioraznolikosti, strategija zatite
prirode; zatita podruja); Zatita okoline (naela zatite; okolinski uticaji; Osnovi zatite
prirode i zatite okoline: Nadlenost drave: procedura dobivanja dozvola; Zakonske obaveze
operatora; Planiranje zatite okoline, Strategijska procjena okoline; Prethodna procjena
uticaja; Studija o uticaju na okolinu; Regulisanje prekograninih uticaja, Plan sprijeavanja
nesrea veih razmjera; Monitoring; Sistem informiranja; Dobrovoljni pristup, Sistem ekooznaavanja; Sistemi okolinskog upravljanja, Dobrovoljni sporazumi, Fondovi za zatitu
okoline, Graanska odgovornost za tetu u okolini.
Literatura:
1. A. Kneevi, Odrivi razvoj Bosne i Hercegovine , CETEOR, Sarajevo, 2000.
2. A. Kneevi, J. omi, Okolinski leksikon , CETEOR, Sarajevo, 2001.
3. S. ator; J. omi, A. Kneevi, Plava knjiga , prirunik, CETEOR, Sarajevo, 2004.
33
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Zatita zraka
ifra:
Jezik:
Semestar:
EPO -28
BHS
Ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV
Program predavanja:
Atmosfera: sastav i procesi; antropogeni uticaji (lokalni, regionalni i globalni nivo);
posljedice na ivi svijet, zdravlje ljudi i privredni razvoj. Emisije i kvalitet zraka:
antropogene emisije (spaljivanja fosilnih goriva, tehnoloki procesi, spaljivanja otpada,
substance koje stanjuju ozonski sloj, stakleniki gasovi). Kvalitet zraka (zagaenost):
djelovanje zagaenog zraka; Tehnike sprijeavanja zagaivanja; Upravljanje kvalitetom
zraka: odreivanje emisionih plafona i kvota; emisije koje izazivaju promjene u lokalnim
razmjerama; Kvalitet zraka: Propisivanje graninih vrijednosti kvaliteta zraka i ciljnih
vrijednosti; Katastar emisije: izrada i ciljevi izrade prostornog razmetaja veliine emisije
podruja; Prognoziranje kvaliteta zraka i proraun parametara dimnjaka: Primjena
integrativnih i statistikih modela prognoziranja kvaliteta zraka na bazi katastra emisije i
meteorolokih uslova, te proraun visine dimnjaka; razmjetaj izvora emisije u prostoru;
Monitoring kvaliteta zraka: ciljevi monitoringa, mjerne metode i ureaji; statistiko
vrednovanje kvaliteta zraka; primjena monitoringa kod donoenja odluka prostornog
planiranja i regulisanja emisija; izvjetavanje dravnih organa.
Literatura:
34
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Zatita voda
ifra:
Jezik:
Semestar:
EPO -29
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV
Program predavanja:
Voda i vodotoci: Procesi vode u prirodi; prirodni procesi samoienja; Antropogeni uticaji
na vodotokove: izuzimanje vode i koritenje u industrijskim procesima; koritenje
vodotokova kao recipijenta za zagaene vode; Posljedice po ekosisteme i fizike
karakteristika vodotokova; Emisije u vodu; Kvalitet voda nakon koritenja; Tehnologije
ienja otpadnih voda: mehanike, kemijske, bioloke, utem movara i vjetakih bara;
Kvalitet voda (zagaenost): djelovanje zagaene vode na zdravlje i ekosisteme; zahtjevi za
vode za pie, za kupanje, tehnoloke vode i vode u vodotokovima; Upravljanje vodama:
Ograniavanje emisija (Granine vrijednosti emisije; indikatori zagaivanja voda; primjena
ekonomskih instrumenata; Kvalitet voda (klasifikacija i kategorizacija vodotokova); Zatita
od voda; Prognoziranje i monitoring voda (ciljevi, mjerne metode i ureaji; statistiko
vrednovanje; primjena monitoringa kod donoenja odluka; izvjetavanje dravnih organa).
Literatura:
Nain polaganja ispita: ocjena sedminih zadataka , pismeni ispit.
35
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Upravljanje otpadom
ifra:
Jezik:
Semestar:
EPO -30
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV
Program predavanja:
Fenomen otpada: Priroda i otpad; resursna efikasnost prirodnih procesa; Fenomen otpada u
drutveno-ekonomskom sistemu: antropogeni ciklusi materije i energije, veza sa prirodnim
ciklusima; Nastanak otpada i vrste (komunalni, industrijski, bolniki, od saobraaja, iz loita,
.... ); posebno ambalaa; Karakteristike otpada; Liste otpada po razliitim kriterijima; Tretman
otpada: Odlaganje i remedijacija. Tretman otpada: mehanika i termika destrukcija;
koritenje komponenti; Koritenje i izbjegavanje otpada: Recycling, Recovery, Reutilisation,
Refiling, Re-use, Repair, Reduction, Replacement, Reingineering; Upravljanje otpadom na
nivou drave (sistem odgovornosti proizvoaa za otpad, evidentiranje nastanka otpada i
oslobaanje od otpada, praenje tokova otpada, ekonomski stimulansi i destimulansi);
Upravljanje otpadom u preduzeu: praenje tokova, ekonomska valorizacija izbjegavanja ili
ponovnog koritenja; unutranji sistem odgovornosti.
Literatura:
Nain polaganja ispita: ocjena sedminih zadataka , pismeni ispit.
36
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Toplotni aparati
ifra:
Jezik:
Semestar:
EPP-01
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 1 LV

Primjena opsnovnog koncepta prenosa toplote na projektovanje izmjenjivaa toplote.
Program predavanja:
Klasifikacija izmjenjivaa toplote. Osnovne metode projektovanja izmjenjivaa toplote. Pad
pritiska u izmjenjivau. Prljanje izmjenjivaa. Primjeri projektovanja izmjenjivaa: Korelacije
za projektovanje kondenzatora i isparivaa. Kompaktni izmjenjivai toplote. Ploasti
izmjenjivai toplote. Izmjenjivai sa toplotnim cijevima. Regeneratori. Laboratorijski
eksperiment: Plat-cijev izmjenjiva; Izmjenjiva sa helikoidalnim namotajem.
Literatura:
1. S. Kakac, H. Liu, Heat exchangers: Selections, Rating, and Thermal Design, CRC Press,
1998.
2. W. M. Kays, A. L. London, Compact Heat Exchangers , 3rd ed., McGraw-Hill, 1984.
3. W. M. Rohsenow, J. P. Hartnet, E. N. Gani, Handbook of Heat Transfer Applications,
McGraw-Hill, 2nd ed., 1985.
Nain polaganja ispita: zavrni test.
37
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Kotlovi i pei
ifra:
Jezik:
Semestar:
EPP -02
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Cilj ovog predmeta je ovladavanje znanjem potrebnim za razumijevanje i kontrolu realnih
procesa koji se odvijaju u industrijskim i energetskim kotlovima i industrijskim peima. To
znanje je uslov za energetski optimalnu, okolinski odrivu i ekonomski isplativu organizaciju
procesa u energetici, procesnoj industriji i poetna je karika u znanju potrebnom u oblasti
grijanja. Takoer, znanje koje se stie u okviru ovog predmeta je preduslov za kvalitetno
odravanje i uspjeno projektovanje industrijskih sistema baziranih na navedenim procesima.
Program predavanja:
Uvod: osnovni pojmovi o sagorijevanju i gorivima. Analiza goriva. Produkti sagorijevanja:
proraun i okolinski aspekt. I-t dijagram. Prenos toplote u kotlovima i peima: proraun
loita i kotla u cjelini. Stepen iskoritenja kotla/pei i analiza gubitaka. Cirkulacija i
hidraulini proraun kotla. Osnovni procesi u industrijskim peima: metalurgija, petrohemija,
kalcinacija, sinterovanje. Uticaj kotlova i industrijskih pei na okolinu: elementi odrivog
razvoja.
Literatura:
1. I. Smajevi, N. Hodi, Kotlovi, loita i pei, izvodi iz teorije i zadaci, Univerzitetski
udbenik, Mainski fakultet Sarajevo, 2002.
2. N. Stoi, Parni kotlovi , Mainski fakultet Sarajevo, 1985.
3. V. uri, M. Bogner, Parni kotlovi , teorijske osnove i prorauni, IRO Graevinska
knjiga, Beograd 1980.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Matematike I, Materijala I i II,
Inenjerske termodinamike I i Mehanike fluida I.
Nain polaganja ispita: zadaci i teorija, pismeni ispit.
38
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Termoenergetska
postrojenja
ifra:
Jezik:
Semestar:
EPP -03
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Cilj ovog predmeta je fokusiranje na tehnologije proizvodnje elektrine energije i
odgovarajui ininjering sa balansom izmeu analitikih i tehnolopkih aspekata
projektovanja termoenergetskih postrojenja, sistema i efekata.
Program predavanja:
Kratak pregled termodinamike. Rankineov ciklus: idealni i nepovratni ciklus; pregrijanje,
meupregrijanje i regeneracija; otvoreni kontaktni zagrijai napojne vode; zagrijai napojne
vode zatvorenog tipa; efikasnost ii toplotni fluks; kogeneracija; gasno-turbinski i
kombinovani ciklusi; idealni i neidealni Braytonov ciklus; analiza ciklusa sa raznim
osobinama; Ciklusi sa visokim temperaturama; kombinovani ciklusi sa kotlom za povrat
toplote; kombinovani ciklusi sa parom raznih pritisaka; kombinovani ciklusi za nuklearne
elektrane.
Literatura:
1. K. W. Li, A. P. Priddy, Power Plant System Design, John Wiley&Sons, 1985.
2. M. M. El-Wakil, Powerplant Technology, McGraw-Hill Book Company, 1984.
3. R. Bajramovi, Termoenergetska postrojenja, notes, 2004.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Termodinamike.
Nain polaganja ispita: zadae, kontrolni ispiti.
39
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Projektovanje
termoenergetskih postrojenja
EPP -04
BHS
Ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Cilj ovog predmeta je da studenti ovladaju znanjem o realnim i savremenim
termoenergetskim procesima, potrebnim za izradu raznovrsne dokumentacije kod izgradnje
ili revitalizacije termoenergetskih objekata. Kroz ovaj predmet studenti trebaju ovladati
osnovnim smjernicama za projektovanje u oblasti termoenergetskih postrojenja.
Ovladavanjem procesa projektovanja studenti zavrnih godina kao budui strunjaci e lake
rjeavati sloenije procese projektovanja u praksi.
Program predavanja:
Ovladavanje procesa projektovanja poev od:
projektnog zadatka, izrade tenderske dokumentacije, studije tehno - ekonomske i okolinske
opravdanosti izgradnje energetskog objekta (Feasibility Study), studije o ekonomsko
sociolokim prilikama prije i poslije izgradnje energetskog objekta, projektanskog
ininjeringa, ininjeringa po sistemu klju u ruke, izrade investicionog projekta sa idejnim
rjeenjem, ugovaranje isporuke opreme, izrada glavnih projekata, druge usluge (projekat
montae, kontrola preuzimanja robe od proizvoaa, projekat transporta opreme, projekat
snabdijevanja elektrinom energijom itd.)
Literatura:
1. J. Mihailov: Termoelektrane Projektovanje i izgradnja. Tehnika knjiga, Zagreb, 1965.
2. V.J.Rikin: Teplovie elektrieskie stancii, Energija, Moskva 1976.
3. Hrnjevi Edhem: Osnovne smjernice za projektantsku djelatnostu oblasti izgradnje
termoenergetskih i procesnih postrojenja, Sarajevo, 2000.
4. Dennis A. Snow: Plant Engineers reference book: Buterworth Haineman Ltd. Oxford,
London, Boston, Monich, New Delhi, Singapore, Sydney, Tokyo, Toronto, Wellington,
1991.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz: Termodinamike, Mehanike fluida,
Kotlova, Rotacione opreme u Termoenergetici, Materijala, Termoenergetskih postrojenja.
Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: prisustvo i aktivnost na nastavi, domae zadae,
testovi, prezentacija samostalnog rada.
Nain polaganja ispita: odbrana seminarskog rada iz Termoenergetskih postrojenja i pismeni
ispit.
40
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Uvod u toplotne
turbomaine
ifra:
Jezik:
Semestar:
EPP -10
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
3 P + 2 V + 0 LV

Cilj ovog predmeta je ovladavanje znanjem potrebnim za razumijevanje i kontrolu procesa
razmjene energije izmeu fluida i rotacionih maina i to u situaciji kada je ta razmjena
praena znaajnim toplotnim efektima. To znanje je uslov za ispravan, energetski optimalan,
okolinski odriv i ekonomski isplativ pogon parnih i gasnih turbina i rotacionih kompresora.
Takoer, znanje koje se stie u okviru ovog predmeta je preduslov za kvalitetno odravanje i
projektovanje industrijskih sistema baziranih na primjeni navedenih maina.
Program predavanja:
Uvod i osnovne definicije: princip rada i klasifikacija toplotnih turbomaina. Ciklusi parnih
turbina: prosti i poboljani ciklus Clausius-Rankene. Ciklusi gasnih turbina: prosti i
poboljani ciklus Joule/Brayton. Reetke i stupanj toplotnih turbomaina: trouglovi brzina,
apsolutna i relativna brzina radnog fluida. Sila, obrtni moment, rad i snaga na obimu kola,
vratilu i spojnici. Gubici energije i stepeni iskoritenja. Stupnjevanje: akcione i reakcione
turbine; Curtis-ovo kolo. Promjenjivi reim rada i regulacija snage toplotnih turbomaina.
Literatura:
1. I. Smajevi, K. Hanjali, Toplotne turbomaine, Mainski fakultet Sarajevo, 2005. skripta
2. E. Stojanovi: Toplotne turbomaine , Graevinska kniga, Beograd, 1973.
3. W. Bohl: Strmungsmaschinen 1, Aufbau und Wirkungsweise, Vogel Verlag und Druck
KG, Wrzburg, 1990.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Matematike I, Materijala I,
Kinematike, Dinamike, Inenjerske termodinamike I i Mehanike fluida I.
Nain polaganja ispita: zadaci i teorija, pismeni ispit.
41
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Hidromaine
ifra:
Jezik:
Semestar:
EPP -13
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Cilj predmeta je upoznavanje sa osnovnim principima konverzije hidroenergije koja se deava
u turbinama. Obrauju se osnovne vrste turbina, Kaplanova, Frensisova i Peltonova, kao i
male turbine, te osnovne konstruktivne izvedbe i njihove karakteristike. Kroz ovaj kurs stie
se uvid u osnovu problematike primjene turbina u inenjerskoj praksi.
Program predavanja:
Osnovni pojmovi i relacije konverzije hidroenergije. Podjela i vrste turbina. Specifini broj
obrtaja i relacije slinosti. Kavitacija. Francis, Kaplan, Pelton turbine osnove i
karakteristike. Regulacija. Tipovi postrojenja.
Literatura:
1. D. Horvat, Vodne turbine , Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 1965,
2. M. Babi, S. Stojkovi, Osnove turbomaina , Nauna knjiga Beograd, 1990.
3. M. Babi, Zbirka reenih zadataka iz turbomaina, Nauna knjiga Beograd, 1978.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Mehanike Fluida I.
Nain polaganja ispita: pismeni ispit.
42
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Hidroenergetska
postrojenja
ifra:
Jezik:
Semestar:
EPP -14
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Cilj ovog predmeta je pruanje osnovnih informacija studentima iz oblasti hidroenergetskih
postrojenja, prvenstveno sa mainskog stanovita, imajui u vidu energetske, a posebno
hidroenergetske perspektive u Bosni i Hercegovini.
Program predavanja:
Uvod i opte informacije o hidroelektranama. Hidrokapaciteti i njihovo koritenje.
Hidroenergetski sistemi u BiH. Zatvarai. Hidraulini udar. elini cjevovodi. Elektrini
generatori. Pumpno-akumulacione hidroelektrane. Male hidroelektrane. Zahvati.
Literatura:
1. D. Horvat, Vodne turbine, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 1965.
2. . Bili, Hidroenergetska postrojenja, skripta, Mainski fakultet Sarajevo, Sarajevo,
1998.
3. B. orevi, Koritenje vodnih snaga Objekti hidroelektrana , Nauna knjiga,
Beograd, 1989.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Mehanike fluida.
43
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Projektovanje
hidroenergetskih postrojenja
EPP -15
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Cilj ovog predmeta je obezbijediti znanje i razumijevanje osnovnih smjernica za
projektovanje u oblasti hidroenergetskih postrojenja. Ovladavanjem osnovama procesa
projektovanja studenti kao budui strunjaci e lake rjeavati sloenije probleme koji se tiu
procesa projektovanja hidroenergetskih postrojenja u praksi.
Program predavanja:
Ovladavanje procesom projektovanja hidroenergetskih postrojenja po sljedeim fazama:
1. projektni zadatak
2. izrada tenderske dokumentacije
3. studija tehno-ekonomske i okolinske opravdanosti izgradnje hidroenergetskog objekta
(Feasibility Study)
4. studija o ekonomsko-sociolokim prilikama prije i poslije izgradnje hidroenergetskog
5.
6.
7.
8.
9.
10.
postrojenja
projektantski ininjering
ininjering po sistemu klju u ruke
izrada investicijskog projekta sa idejnim rjeenjem
ugovaranje isporuke opreme
izrada glavnih projekata
druge usluge projektovanja (projekat montae, kontrola preuzimanja robe od
proizvoaa, projekat transporta opreme, projekat snabdijevanja elekrtinom
energijom i dr.)
Literatura:
1. Dennis A. Snow, Plant Engineers Reference Book, Buterworth - Haineman Ltd., Oxford,
1991
2. European Small Hydropower Association, Laymans Handbook on How to Develop a
Small Hydrosite, European Commision, 1998
3. Hrnjevi Edhem, Osnovne smjernice za projektantsku djelatnost u oblasti izgradnje
termoenergetskih i procesnih postrojenja, Sarajevo, 2000
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Mehanike fluida, Materijala, Turbina
Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: prisustvo i aktivnost na nastavi, domae zadae,
testovi, seminarski radovi.
Nain polaganja ispita: pismeni ispit, seminarski radovi.
44
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Pumpe, kompresori i
ventilatori
ifra:
Jezik:
Semestar:
EPP -18
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Cilj predmeta je upoznavanje sa teoretskim osnovama, odn. principima rada pumpi,
kompresora i ventilatora, te osnovnim tipovima i izvedbama. Takoe se pojanjavaju naini
vezivanja istih u sisteme i regulacija, ime se stie obiman uvid u principe njihove primjene u
in. praksi.
Program predavanja:
Pumpe: Osnovne relacije, Bernullijeva i Eulerova jednaina, trouglovi brzina. Gubici. Vrste i
konstruktivne izvedbe pumpi. Regulacija pumpi. Specifini broj obrtaja i kriteriji slinosti.
Sistem pumpa - cjevovod (karakteristike). Ventilatori: Osnovne relacije. Podjela i tipovi
ventilatora. Specifini broj obrtaja i kriteriji slinosti. Regulacija, karakteristike. Kompresori:
Teoretske osnove. Vrste kompresora, podjela. Karakteristike i regulacija. Izvedbe.
Literatura:
1. M. Krsti, Pumpe, kompresori i ventilatori , Mainski fakultet Sarajevo, 1998.
2. M.Babi, S. Stojkovi, Osnove turbomaina , Nauna knjiga Beograd, 1990.
3. S. Delali, I. Ali, Zbirka rijeenih zadataka za pumpe , ventilatore i kompresore sa
osnovnim teoretskim izvodima , Fakultet elektrotehnike i mainstva, Tuzla, 1997.
4. M. Babi, Zbirka reenih zadataka iz turbomaina, Nauna knjiga, Beograd, 1978.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Mehanike Fluida I.
45
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Difuzioni aparati I
ifra:
Jezik:
Semestar:
EPP -19
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
3 P + 2 V + 0 LV

Jasan i praktiki orjentisan pregled tehnologija toplotnih separacija. Opsean uvod koji
objanjava fizikalne, fizikalno-hemijske i osnove hemijskog inenjerstva i principe razliitih
aparata koji se koriste za separaciju homogenih mjeavina gasova i tenosti.
Program predavanja:
Koeficijenti prenosa mase. Seperacioni procesi u hemijskom inenjerstvu. Model
separacionog stepena, arni i kontinualni procesi separacije; Destilacija, idealne i realne
mjeavine; Model separacione jedinice; Kolone sa ispunom; Absorpcija; Ekstrakcija tenost
tenost, ternarni fazni dijagrami; Hemijski isparivai, porast take kljuanja, Kristalizacija iz
rastvora, rastvorljivost i fazni dijagrami. Suenje; Procesi i primjeri; Kretanje vlage; Svojstva
vlanih gasova; Prenos toplote i mase u konvektivnom suenju; Kontakno suenje;
Radiaciono suenje; Dielektriko suenje; Sublimaciono suenje. Projektovanje suaa.
Literatura:
1. J. D. Seader, E. J. Henley, Separation Process Principles , Wiley, John, & Sons, Inc.
1998.
2. W. McCabe, J. Smith, P. Harriott, Unit Operations in Chemical Engineering , McGrawHill Science/Engineering/Math; 6 edition, 2000.
3. J. Benitez, Principles and Modern Applications of Mass Transfer Operations , WileyInterscience, 2002.
4. K. Sattler, H. J. Feindt, Thermal Separation Processes: Principles and Design , WileyVCH, 1995.
46
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Osnovi tehnolokih
procesa i postrojenja I
ifra:
Jezik:
Semestar:
EPP -21
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Cilj kursa je upoznati studente sa poljem procesnog inenjerstva i nauiti principe bilansa
mase i energije.
Program predavanja:
Uvod u hemijsko inenjerstvo. Hemijski proces: Karakteristike procesa. Procesna oprema.
Sinteza procesa. Stehiometrija. Materijalni bilansi tehnolokih procesa: Klasifikacija procesa;
Bilans procesa sa vie aparata; Recirkulacija i bajpas; Bilans sistema i procesa sa reakcijom:
Jednostavni suprotnosmjerni procesi; Ravnoteni stepen; Osnovne konfiguracije. Jednostavne
fazne ravnotee. Bilans energije: Bilans nereaktivnih procesa; Bilans reaktivnih procesa.
Literatura:
1. W. L. Luyben, L. A. Wenzel, Chemical process analysess: mass and energy balances,
Prentice- Hall International, Inc. 1988.
2. D. M. Himmelblau, J. B. Riggs, Basic Principles and Calculations in Chemical
Engineering, Seventh Edition, Prentice Hall PTR; 7 edition, 2003.
3. R. M. Felder, R. W. Rousseau, Elementary Principles of Chemical Processes, Wiley;
3 edition, 1999.
4. J. D. Seader, E. J. Henley, Separation Process Principles, Wiley, John, & Sons, Inc. 1998.
Nain polaganja ispita: zadae, kontrolni ispiti, projekat.
47
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Tehnika hlaenja I
ifra:
Jezik:
Semestar:
EPP -23
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Obezbijediti znanja iz rashladnih sistema i procesa koji se danas koriste.
Program predavanja:
Pojam hlaenja i primjeri primjene. Idealni (Carnotov) rashladni ciklus. Znaajke i
performanse ljevokretnog ciklusa. Koeficijent hlaenja. Log p,k-dijagram. Stvarni i
poboljani rashladni ciklusi. Kaskadni rashladni ciklusi. Rashladni fluidi-izbor i ekoloki
problemi. Kompresori u rashladnoj tehnici. Idealni i stvarni proces rada kompresora.
Kapacitet kompresora. Koeficijent punjenja. Snaga kompresora. Konstruktivna rjeenja
klipnih kompresora. Regulacija kapaciteta. Izmjenjivai topline u tehnici hlaenja. Isparivai,
kondenzatori. Priguni ventili. Elementi zatite i regulacije. Toplinske pumpe-princip rada,
koeficijent grijanja, razliite izvedbe. Cjevovodi rashladnih postrojenja. Toplinske
karakteristike isparivaa, kondenzatora, kompresora i agregata. Slaganje karakteristika i
odreivanje sumarnih performansi. Utjecajni parametri i eljeni reimi rada. Velika
rashladana postrojenja hladnjae. Organizacija rada, naini projektovanja i izvoenja.
Proraun dobitaka topline. Tipina postrojenja u oblasti klimatizacije, rashladne centarale,
split sistemi, ledomati i sl. Principi apsorpcionog hlaenja. LiBr voda i NH3 voda kao
radni medij. h, - dijagrami. Procesi u generatoru i absorberu. Bilansi topline, koncentarcije i
mase. Idealna postrojenja. Koeficijent hlaenja apsorpcionog postrojenja. Tehnika postizanja
niskih temperatura. Ciklusi: Linde, Clode, kapica. Izotermna kompresija. Ekspanzioni stroj.
Proizvodnost ciklusa. Rezervoari kriogenih tenosti.
Literatura:

48
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Projektovanje procesnih
postrojenja
ifra:
Jezik:
Semestar:
EPP -28
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Cilj ovog predmeta je predstaviti projektne i ekonomske principe procesa primijenjenih u
ininjerskim procesima i operacijama.
Program predavanja:
Opti dio: Opta razmatranja projektovanja. Projektovanje procesa. Modeli dobiveni na
osnovu zakona i matematike analize. Grafika analiza. Dimenziona analiza i dinamiko
skaliranje. Prelazni procesi. Ekonomika procesa i osnove linearnog programiranja.
Literatura:
1. T. M. Duncan, J. A. Reimer, Chemical Engineering Design and Analysis, Cambridge
University Press, 1998.
2. M. S. Peters, K. D. Timmerhaus, R. E. West, Plant Design and Economics for Chemical
Engineers, 5 Edition, McGraw-Hill, 2003.
3. R. Bajramovi, Projektovanje procesa, skripta, 2003.
4. R. Bajramovi, Osnove linearnog programiranja , skripta 2003.
Nain polaganja ispita: zadae, kontrolni ispiti, projekat.
49
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Elektrotehnika
ifra:
Jezik:
Semestar:
ETF-01
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 1 V + 0 LV

Upoznavanje s osnovnim pojmovima iz oblasti elektrotehnike i elektronike.
Program predavanja:
Elektrostatika. Stalne jednosmjerne struje i naponi: Jednaina kretanja naelektrisane estice u
elektrinom polju. Elektrino kolo stalne jednosmjerne struje sa izvorima i moguim
potroaima. Ohmov zakon: otpornost i provodljivost. Provodnici, poluprovodnici i izolatori.
Osobine el. otpora, supravodljivost. Jouleov zakon. Jednaina kontinuiteta. Metode: stalnih
struja, napona vorova i ekvivalentnog generatora. Faradayevi zakoni. Elektrohemijski
potencijal. Hemijski izvori el. energije. Akumulatori. Magnetne pojave u stacionarnom
strujnom polju: Faradayev zakon elektromagnetne indukcije. Ohmov zakon za magnetna
kola. Odreivanje magnetne sile pomou magnetne energije. Prostoperiodine struje:
Monofazna elektrina kola. Prostoperiodina struja ili napon. Srednja i efektivna vrijednost.
Kirchoffovi zakoni u el. kolima prostoperiodine struje. Opta rjeenja diferencijalne
jednaine serijskog R, L, C kola. Simboliko, kompleksno rjeavanje el. kola
prostoperiodine struje. Pojam i osobine impendanse i admintanse. Rezonantne pojave,
naponska i strujna rezonansa. Viefazna el. kola. Vektorska prezentacija veliine u trofaznom
el. kolu. Fazni i linijski naponi i struje. Vezivanje potroaa u trougao ili u zvijezdu. Pojam
obrtnog magnetnog polja, trofazno polje. Elektrine maine: Transformatori: principi rada,
osnovne karakteristike. Obrtne el. maine: Principi rada, osnovne karakteristike. Osnove
elektrinih mjerenja: Galvanometar. Mjerenje el. otpora, el. napona i el. struje. Mjerenje el.
snage i el. energije. Osciloskop: Principi rada i primjena u el. mjerenjima. Uvod u
elektroniku: Poluprovodnici. PN spoj. Poluprovodniki prekidai I, II i III tipa /diode,
tiristori, tranzistori/. Statiki pretvarai elektrine energije, DC/BC pretvarai (bust, boost).
Pretvarai DC/AC tipa. Pretvarai AC/BC tipa. Struktura sistema elektromotornog napona.
Osnovna impulsna el. kola. Logika kola. A/B i B/A konvertori. Pojam integrisanog el. kola i
njegova primjena u savremenom ureenju.
Literatura:
1. B. Milatovi, Osnovi elektrotehnike I , SVJETLOST, Sarajevo, 1988.
50
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
ETF-02
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Dati studentima osnovne koncepte u kontroli procesa da bi bili u mogunosti da efektivno
sarauju sa specijalistima iz automatike i optimizacije u procesima iz oblasti energetike i
procesnog inenjerstva. Upoznavanje sa praktinim aspektima kontrole procesa.
Program predavanja:
Uvod u dinamiku procesa i primjena sistema upravljanja: Generalni pregled i podaci iz
kontrole procesa: Linearni modeli i prenosne funkcije; Primjeri iz raznih tehnika koje se
koriste u energetici i procesnoj tehnici; Sistemi u otvorenom, raspored interesantnih taaka
prenosne funkcije; Sistemi zatvoreni povratnom spregom; Pitanja stabilnosti, tanosti i
praenja; Kontroleri i regulatori.
Literatura:
1. M. Hebibovi, Teorija automatskog upravljanja , Elektrotehniki fakultet u Sarajevu,
2003.
2. M. Hebibovi, A. Tahirovic, MATLAB u Teoriji automatskog upravljanja , Praktikum
za laboratorijske vjebe, Elektrotehniki fakultet u Sarajevu, 2002.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Matematike I, II i III.
Nain polaganja ispita: pismeni i usmeni ispit.
51
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Tehnike ininjerske
optimizacije
IIM-01
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Cilj predmeta je da omogui studentu osnovna znanja formiranja i rjeavanja modela koji
slue za rjeavanje menaderskih problema odluivanja. Postavljeni modeli rjeavaju se uz
pomo kompjuterskih paketa. Teite kursa je na konceptu i primjeni teorije na praktine
probleme.
Program predavanja:
Predmet i metode modeliranja i optimizacije procesa. Ininjerski procesi i izbor alternativa.
Modeliranje - vrste modela, formiranje modela i koritenje modela, prikupljanje ulaznih
podataka za model. Modeli optimizacije s ogranienjima i formulacija modela. Modeli
linearnog programiranja i kompjuterska analiza. Cjelobrojno programiranje. Transportni
problemi. Rasporeivanje. Primjena modela na proizvodne procese. Upravljanje zalihama.
Predvianje. 'Lean' proizvodnja. Agregatno planiranje. Planiranje potreba za proizvodnim
resursima. Analiza poslova i terminiranje proizvodnje.
Literatura:
1. Render B., Stair R., Hanna M., Quantitative Analysis for Management , Prentice Hall,
2003.
2. Heizer J., Render B., Operations Management, Prentice Hall, 2004.
3. Anderson D.R., Sweeney D.J., Williams T.A., An Introduction to Management Science:
Quantitative Approaches to Decision Making , South-Western College Pub, 1993.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Numerikih metoda u ininjerstvu.
Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: izrada zadaa i seminarskih radova.
52
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Industrijsko odravanje
IIM-02
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Upoznavanje studenata o odravanju maina i opreme u industrijskim pogonima.
Program predavanja:
Znaaj i funkcija odravanja. Strategije i metode odravanja. Korektivno odravanje.
Preventivno odravanje. Preventivno odravanje po konstantnom ciklusu. Odravanje po
stanju. Odravanje po stanju s kontrolom parametara. Metoda udarnog impulsa SPM.
Odravanje po stanju. Koristi uvoenja odravanja po stanju. Kontrolni pregledi. Pogonska
ispitivanja. Terotehnoloko odravanje. Logistiko odravanje. Plansko odravanje. Cjelovito
produktivno odravanje. Samoodravanje. Izbor strategije odravanja. Teorija pouzdanosti.
Tehnologije odravanja. Upravljanje zalihama rezervnih dijelova i komponenti. Tehnika
dijagnostika. Informacijski sustavi odravanja. Paketi programa u odravanju.
Literatura:
1. N. Majdandi, Strategije odravanja i informacioni sustavi odravanja, Slavonski Brod,
1999.
2. S. Sebastijanovi, D. Tufekdi, Odravanje, Mainski fakultet Tuzla, 1998.
Nain polaganja ispita: usmeni ispit.
53
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Kontrola procesa i
kvaliteta
IIM-03
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Osnovni cilj ovog predmeta je upoznavanje sa osnovama statistike kontrole procesa i
kvaliteta te nainima njihovog poboljanja. Krajnji cilj je poveanje produktivnosti i profita
radnih organizacija.
Program predavanja:
Definicija kvaliteta. Potreba za kvalitetom proizvoda. Analiza trokova kvaliteta, strategija za
poboljanje kvaliteta i uloga menadmenta. Analiza procesa, Pareto analiza, uzrok i efekat
dijagram. Osnove vjerovatnoe. Histogrami. Oblici varijacije i mjerila sredine i disperzije
distribucije. Normalna distribucija i sposobnost procesa. Kontrolne karte za srednje
vrijednosti i raspone. Upotreba X i R kontrolnih karata i odreivanje sposobnosti procesa.
Kontrolne karte za atribute i p - kontrolna karta. Interpretacija kontrolnih karata. Analiza
mjernih sistema. Implementacija statistike kontrole procesa.
Literatura:
1. R. Bajramovi, M. Pai, H. Bai, E. Kadri, Kontrola procesa i kvaliteta, udbenikskripta u pripremi.
2. Montgomery D.C, Runger G.C, Applied Statistics and Probability for Engineers , Third
Edition, 2003.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: poeljno znanje iz statistike.
Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: konstantan rad tokom semestra.
Nain polaganja ispita: zadae, kontrolni ispiti.
54
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Operacioni menadment
IIM-04
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Osnovni cilj ovog predmeta je razumijevanje logike i primjena tehnika i modela poslovnog
odluivanja baziranog na cinjenicama u raznim uvjetima odluivanja, kao i razumijevanje
uloge operacionog menadmenta u gradnji konkurentske prednosti i kao kljunog faktora
unaprijedjenja produktivnosti.
Program predavanja:
Pojam i definicija operacionog menadmenta. Podruje primjene. Uloga operacionog
menadmenta u razvoju konkurentskih prednosti. Operaciona strategija. Proizvodni sistemi i
operacioni menadment. Utvrivanje stepena ostvarenja organizacijskih ciljeva metodom
ciljnog programiranja. Analiza metodom nelinearnog programiranja. Teorija simulacija.
Upravljanje zalihama. Teorija linija ekanja. Predvianje. Odreivanje optimalne lokacije.
Teorija kontinuirane i diskretne sluajne varijable u operacionom menadmentu. Portfolio
menadment. Testiranje hipoteza i primjena u operacionom menadmentu.
Literatura:
1. R. Chase, R. Jacobs, N. Aquilano, Operations Management for Competitive Advantage,
McGraw Hill Irwin, New York, 2004.
2. Russel, R., Taylor, B., Operations Management, John Wiley & Sons, New Jersey, 2005.
Nain polaganja ispita: usmeni i pismeni zavrni ispit.
55
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Menadment
IIM-15
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Osnovni cilj ovog predmeta je osposobiti studente da razumiju kako funkcionira poslovni
subjekt (preduzee) kao cjelina posmatrano sa stanovita top-menadmenta, odnosno sa
pozicije ljudi koji osmiljavaju i vode cjelokupno poslovanje.
Program predavanja:
Uvod u menadment. Strategijski menadment sa (strategijskim) planiranjem. Organizovanje.
Menadment ljudskih resursa. Operaciono voenje. Operaciona kontrola. Postindustrijski
menadment.
Literatura:
1. A. unje, Top-menader: vizionar i strateg , Tirada, Sarajevo, 2002.
2. H. Weihrich, H. Koontz, Menadment , Mate, Zagreb, 1993.
3. Set lanaka (sluajeva) koji se obrauju na vjebama
Nain polaganja ispita: zavrni pismeni ispit.
56
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Ekonomika i
organizacija preduzea
ifra:
Jezik:
Semestar:
IIM-30
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Osnovni cilj ovog predmeta je razumijevanje logike organizacije, kao implementacione
menaderske funkcije, i ekonomike preduzea sa ciljem postizanja efektivnog i efikasnog
poslovanja.
Program predavanja:
Metodoloki pristup. Veza organiziranja sa drugim menaderskim funkcijama. Identifikacija
organizacijskog konteksta. Izbor bazinog tipa organizacije. Oblikovanje organizacijskog
vrijednosnog lanca. Postupak izgradnje organizacijske strukture. Dinamiki i statiki aspekt
strukture. Logika organizacijskog funkcioniranja. Bazini dijelovi organizacije. Bazini
koordinaciono-kontrolni mehanizmi. Bazine organizacione sile. Postupak organizacione
izgradnje bazinih tipova organizacije. Formalizacija organizacije. Organizacione promjene.
Formalna i neformalna organizacija. Mjerenje organizacijske uspjenosti. Trite, ponuda i
potranja. Stalna sredstva. Obrtna sredstva. Koeficijent obrta. Amortizacija stalnih sredstava.
Analiza trokova. Fiksni i varijablini trokovi. Trokovi u funkciji koritenja kapaciteta.
Rashodi, prihodi, dobitak i gubitak. Produktivnost rada. Mjerenje produktivnosti rada.
Ekonominost. Mjerenje ekonominosti. Izraunavanje praga ekonominosti. Primjena praga
ekonominosti. Stopa smanjenja koliine proizvoda. Stopa snienja prodajne cijene. Stopa
poveanja trokova. Rentabilnost poslovanja. Mjerenje rentabilnosti. Profitabilnost i
rentabilnost. Modeli break-even analize. Analiza osjetljivosti.
Literatura:
1.
2.
3.
4.
5.
A. unje, Top-menader, vizionar i strateg, Tirada, Sarajevo, 2003.

H. Mintzberg, The Structuring of Organizations , Prentice Hall, New Jersey, 1983.
J. B. Miller, Economics, McGrawHill, ISBN: 0390521612, New York, 2005.
M. unji-Beus, Ekonomika preduzea, Svjetlost, Sarajevo, 2000.
M. unji-Beus, Ekonomika preduzea , praktikum, Svjetlost, Sarajevo, 1998.
57
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Razvoj sistema kvaliteta
IIM-37
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Cilj predmeta je da studenti shvate znaaj kvaliteta, naine stvaranja kvaliteta, uzroke
nekvaliteta i metode kontrole kvaliteta.
Program predavanja:
Kvaliteta, definicija, historijski razvoj. Dimenzije kvalitete, mjerenje kvalitete. Planiranja i
kontrola kvalitete. Trokovi kvalitete. Sistemi i standardi upravljanja kvalitetom. Politika i
strategija kvalitete. Total Quality Management TQM. Alati i tehnike TQM. Koncept
proizvodnje bez pogreaka.
Literatura:
1. Dale, B.G., Managing Quality, Forth Edition, Blackwell Publishing, 2003.
2. Beauregard M.R., A Practical Guide to Statistical Quality Improvement, Van Nostrand
Reinhold, 1992.
3. Kolarik, J.W., Creating Quality, Mc Graw Hill, 1995.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: konstantan rad tokom semestra
Nain polaganja ispita: usmeni i pismeni zavrni ispit
58
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Operativna analiza
IIM-39
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Osnovni cilj ovog predmeta je razumijevanje trokovnih aspekata upravljanja proizvodnim
procesima i indikatora uspjenosti poslovanja.
Program predavanja:
Aritmetiki i geometrijski niz. Jednostavni i sloeni kamatni raun. Teorija kamatnih stopa.
Zajmovi. Investicije. Amortizacija. Vrste financijskih izvjetaja. Indikatori poslovanja i
analiza odnosa operativnih trokova. Financijska revizija. Trokovni centri. Upravljaka
revizija.
Literatura:
1. Zima, P., Brown, R. L., Mathematics of Finance, Schaum`s O.S.,1996.
2. Vuijak B., Osnove interne financijske revizije, skripta
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: jedna analiza financijskog poslovanja po zadatim
parametrima; analiza isplate zajma po zadatim parametrima.
Nain polaganja ispita: pismeni i usmeni zavrni ispit
59
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Projektovanje
proizvodnih sistema
IIM-43
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Osnovni cilj i zadatak je upoznavanje studenata sa projektovanjem proizvodnih procesa i
sistema u industriji.
Program predavanja:
Zadaci projektovanja, vrste projekata, idejni i glavni projekt, analiza, izrada i provedba
projektnog zadatka. Tehnoloke podloge za projektovanje proizvodnih sistema. Proraun
kapaciteta. Potrebe za energentima. Tok materijala. Proraun povrina. Optimalno
oblikovanje prostornih kapaciteta. Projektovanje transportnog sistema. Odreivanje lokacije
proizvodnog sistema. Optimizacija toka proizvodnog procesa.
Literatura:
1. Sipper D., Bulfin L. R., Production: Planning, Control and Integration, McGraw-Hill,
1997.
2. Artiba A., Elmaghraby S. E., The Planning and Scheduling of Production Systems ,
Chapman & Hall, 1997
3. Brdarevi S., Projektovanje fabrika (Projektovanje proizvodnih sistema), Mainski
fakultet Zenica, 1996.
Nain polaganja ispita: pismeni ispit, usmeni ispit.
60
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Numerike metode u
inenjerstvu
IIM-47
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 0 V + 2 LV

Cilj predmeta je da omogui studentu upoznavanje sa osnovama numerike matematike kao i
specifinim numerikim metodama koje su nale iroku primjenu u ininjerskoj praksi. Nakon
teoretske obrade svake od tematskih cjelina prezentiraju se primjeri primjene u inenjerskoj
praksi, kao i njihova rjeenja. Na laboratorijskim vjebama student dobiva primjere iz prakse
koje treba da rijei metodama sa kojim se upoznaje na predavanjima.
Program predavanja:
Osnovni pojmovi: Iteracija. Konvergencija. Rekurzivna formula. Tanost. Metode rjeavanja
jednaina i sistema jednaina: Lokalizacija nula. Procjena greke. Metoda polovljena
intervala. Metoda regula falsi. Metoda proste iteracije. Newtonova metoda. Metoda sjeice.
Gaussova metoda eliminacije. Izraunavanje determinanti i inverzija matrica. Iterativne
metode Jacobija i Gauss-Seidela. Rjeavanje sistema nelinearnih jednaina metodom proste
iteracije i Newtonovom metodom. Interpolacija i aproksimacija funkcija: Lagrangeov
interpolacioni polinom. Interpolacija kubnim splajnom. Aproksimacija metodom najmanjih
kvadrata i polinomima ebyeva. Numeriko diferenciranje i integriranje: Primjena
Richardsonove ekstrapolacije na numeriko diferenciranje. Rombergova integracija.
Gaussove kvadraturne formule. Rjeavanje obinih diferencijalnih jednaina i parcijalnih
diferencijalnih jednaina: Eulerova, Runge-Kutta i prediktor-korektor metoda. Rjeavanje
sistema jednaina.
Metoda konanih razlika za rjeavanje jednaina parabolinog, eliptinog i hiperbolinog tipa.
Koncept diskretizacije: Metode izvodjenja diskretizacione jednaine. Metoda konanih
zapremina. Primjena metode konanih zapremina na rjeavanje jednaine bilansa energije i
Navierovih jednaina ravnotee, tj. proraun polja temperature, pomjerenja i napona.
Literatura:
1. S. C. Chapra, R. P. Canale, Numerical Methods for Engineerss, McGraw-Hill, 1998.
2. B. M. Ayyab, R. H. McCuen, Numerical Methods for Engineerss, Prentice-Hall, 1996.
3. I. Demirdi, Numerika matematika, IP Svjetlost - Sarajevo, 1997.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz programiranja.
Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo predavanjima i vjebama.
61
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Statika
MT-01
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Cilj ovog predmeta je ovladavanje zakonima slaganja sila, kao i zakonima ravnotee tijela
pod uticajem sila. Ovladavanje problemima Statike je uslov za pravilnu analizu sila u
tehnikim sistemima, u cilju analize njihove stabilnosti, pravilnog dimenzionisanja,
odreivanje nepoznatih sila u pojedinim spojevima, analize trenja u njima i sl. Ta znanja su
neophodna za izuavanje drugih disciplina iz oblasti mehanike (Dinamika, vrstoa
materijala, Teorija elastinosti), kao i strunih disciplina koje su usko povezane sa njima
(Mainski elementi, Mehanizmi, Transportna sredstva, Motorna vozila itd.).
Program predavanja:
Uvod i osnovni pojmovi u Statici. Sistem sueljnih sila. Ravni sistem paralelnih sila i
spregova. Proizvoljni sistem sila u ravni. Gredni nosai u ravni. Reetkasti nosai u ravni.
Trenje. Proizvoljni sistem sila u prostoru. Teita. Lananice.
Literatura:
1.
2.
3.
4.
I. Karabegovi, Statika, Mainski fakultet Biha, 1998.

H. Pai, Statika, Svjetlost, Sarajevo, 1988.
H. Pai, Zbirka zadatak iz Statike , Svjetlost, Sarajevo, 1989.
F. P. Beer, E. R. Johnston, Engineers (Static and Dynamic), McGraw-Hill Book
company, 1977.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Matematike I.

Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama,
aktivnost na asovima, izrada domaih zadataka.
62
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Kinematika
MT-02
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

U Kinematici se izuava kretanje take i tijela, pri emu se ne uzimaju u obzir sile kao
osnovni uzrok kretanja. Znanje koje se stie u ovom predmetu je preduslov za proraun svih
bitnih parametara kretanja ravnih i prostornih sistema (trajektorija, brzine, ubrzanja), a takoe
i osnova za izuavanje drugih tehnikih disciplina (Dinamika, Mehanizmi, Mainski elementi
itd).
Program predavanja:
Kinematika take. Kinematika osnovnih kretanja tijela. Ravno kretanje tijela. Sferno kretanje
tijela. Opti sluaj kretanja slobodnog tijela. Sloeno kretanje take. Sloeno kretanje tijela.
Literatura:
1. V. Doleek, Kinematika, Mainski fakultet Sarajevo, 2005.
2. V. Doleek i dr., Zbirka Kinematike, Svjetlost, Sarajevo, 1984.
3. I. Karabegovi, Kinematika, Tehniki fakultet Biha, 2004.
4. F. P. Beer, E. R. Johnston, Engineers (Static and Dynamic)McGraw-Hill Book Company,
1997.
63
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Dinamika
MT-03
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
3 P + 2 V + 0 LV

Cilj predmeta Dinamika je izuavanje zakona kretanja materijalne take i sistema materijalnih
taaka, pri emu se uzimaju u obzir sile kao glavni uzrok kretanja. Savladavanjem gradiva iz
ovog predmeta stiu se znanja potrebna za proraun svih bitnih parametara elemenata
tehnikih sistema i sistema u cjelini (zakoni kretanja, sile, energetski bilans itd), a to je
preduslov za savladavanje problematike koja je vezana za prouavanje brojnih tehnikih
disciplina.
Program predavanja:
Uvod u dinamiku, zadaci i zakoni dinamike. Diferencijalne jednaine kretanja i njihovo
integriranje. Opti zakoni dinamike take. Kretanje neslobodne take. Kretanje take pod
dejstvom centralne sile. Uvod u dinamiku sistema. Zakon o kretanju centra inercije. Zakon o
promjeni koliine kretanja sistema. Zakon o promjeni momenta koliine kretanja sistema.
Zakon o promjeni kinetike energije sistema. Sferno kretanje i kretanje slobodnog tijela.
D'Alambertov princip za sistem. Lagrangeov i Lagrange - D'Alambertov princip.
Literatura:
1.
2.
3.
4.
V. Doleek, Dinamika sa oscilacijama, Mainski fakultet Sarajevo, 1977.

V.Doleek i dr., Zbirka zadataka iz dinamike sa oscilacijama, Svjetlost, Sarajevo, 1977.
I. Karabegovi, Dinamika, Tehniki fakultet Biha, 2002.
F. P. Beer, E. R. Johnston, Engineers (Static and Dynamic),McGraw-Hill Book
company, 1997.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Matematike I, Statike, Kinematike.

64
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Elastostatika
MT-15
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
3 P + 2 V + 0 LV

Predmet Elastostatika (vrstoa materijala) treba da upozna studente kako se pristupa analizi
optereenih tijela koja nisu kruta. Uspostavlja se veza izmeu optereenja, napona i
deformacije tijela. Cilj je pruiti relativno jednostavne izraze za praktinu primjenu, kojima e
se proraunati dimenzije, naponi, deformacije i stabilnost optereenih jednostavnih
konstruktivnih elemenata. Ovo je bazni predmet za Mainske elemente, Transportna sredstva,
Teoriju elastinosti itd.
Program predavanja:
Definicija napona, deformacije i pomjeranja. Odnosi izmeu napona i deformacija.Vrste
naprezanja. Aksijalno naprezanje, statiki neodreeni problemi. Opti sluaj ravnog
naponskog stanja, glavni naponi. isto smicanje. Momenti inercije ravnih presjeka. Uvijanje
tapova krunog poprenog presjeka. Savijanje, normalni i smiui naponi, dimenzionisanje,
centar smicanja. Deformacija grede elastine linije. Koso savijanje. Sloeno naprezanje na
pritisak i savijanje. Teorije vrstoe (hipoteze o slomu materijala). Sloeno naprezanje na
uvijanje i savijanje. Stabilnost pritisnutih tapova, metode Eulera, Tetmajera i omega
postupak.
Literatura:
1. V. Doleek, I. Karabegovi, D. Martinovi, Elastostatika 1, Tehniki fakultet, Biha, 2003.
2. V. Doleek, I. Karabegovi, D. Martinovi, Elastostatika 2, Tehniki fakultet, Biha, 2004.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Statike i Matematike I.

65
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Materijali I
MPI-01
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 1 V + 0 LV

Materijali su fundamentalni inenjerski predmet koji egzistira na svim mainskim fakultetima u
svijetu. Kroz predmet student stie najvanija inenjerska znanja bez kojih je nezamisliv rad bilo
kojeg mainskog inenjera.
Program predavanja:
Maine kao tehniki sistemi. Optereenje mainskih materijala. Osobine materijala. Tehnologinost i
proizvodne tehnologije. Istorijski pregled, privredni i drutveni znaaj. Podjela materijala. Strukturna i
atomska graa. Atomske veze. Kristalna struktura, polimorfni preobraaji. Greke u realnim
kristalima: takaste, linijske, ravanske, zapreminske. Difuzija u vrstim tijelima. Legure. Mehanike
smjese, vrsti rastvori i hemijska jedinjenja. Deformacije kristalnih tijela. Oporavljanje i
rekristalizacija deformisanih tijela. Ravnoteni dijagram stanja. Binarni sistemi. Eutektiki,
peritektiki, monotektiki. Invarijantne reakcije. Ternarni sistemi. Ravnoteni Fe-Fe3C dijagram.
Reakcije unutar Fe-Fe3C. fazne transformacije u sistemu eljezo-ugljik. Izotermalna transformacija
austenita. Transformacija austenita pri kontimualnom hlaenju. Transformacija pri otputanju
martenzita. Mehanizmi poveanja vrstoe elika (metala). Rastvarajue ojaavanje, ojaavanje
granicama zrna, precipitaciono ovravanje, dislokaciono ovravanje, transformaciono
ovravanje. Fizikalna svojstva materije. Elektrina i magnetna svojstva.
Literatura:
1. O. Pai: Materijali, Skripta, MFS, 2008.
2. J. F. Shackelford: Materials Science for Engineers, Pearson, 2005
3. R. L. Timings: Engineering Materials, Longman, 1998
4. I. Hajro, D. Hodi, Materijali 1, Praktikum za vjebe, MFS, 2008
66
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Materijali II
MPI-02
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 0 V + 2 LV

Materijali su fundamentalni inenjerski predmet koji egzistira na svim mainskim fakultetima u
svijetu. Kroz predmet student stie najvanija inenjerska znanja bez kojih je nezamisliv rad bilo
kojeg mainskog inenjera.
Program predavanja:
Mehanika svojstva. Ispitivanje zatezanjem. Pokazatelji plastinosti i vrstoe. Utvrivanje
deformacija. Ispitivanje pritiskom, savijanjem, uvijanjem, smicanjem. Ispitivanje udarnim
optereenjem. Energija loma. Tranzitna temperatura. Ispitivanje tvrdoe. Zamor i dinamiko
ispitivanje materijala. Velerovi i Smitovi dijagrami. Ispitivanje trajnim optereenjem. Puzanje. eljezo
i legure. elici, dobijanje. Uticaj legirajuih elemenata. Konstrukcioni i alatni elici. Livena gvoa,
sivi, nodularni i temper liv. Aluminijum i legure. Titan i legure. Nikl i legure. Bakar i legure. Polimeri,
dobijanje, osobine i primjena. Keramiki materijali, podjela i primjena. Alatna keramika. Kompozitni
materijali, osobne, vrste i primjena. Korozija metala, vrste i metode zatite. Ispitivanje materijala
metodama bez razaranja. Izbor materijala, osnovni principi.
Literatura:
1. O. Pai: Materijali, Skripta, MFS, 2008.
2. J. F. Shackelford: Materials Science for Engineers, Pearson, 2005
3. R. L. Timings: Engineering Materials, Longman, 1998.
4. I. Hajro, D. Hodi, Materijali 2, Praktikum za vjebe, MFS, 2008.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Materijala I.
67
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Tehnologije obrade
ifra:
Jezik:
Semestar:
MPI-03
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 0 V + 2 LV

Upoznavanje s tehnolokim postupcima oblikovanja izradaka od metala postupcima livenja,
deformisanja, obrade rezanjem, obrade spajanjem i razdvajanjem, nekonvencionalnim
metodama obrade, osnovnim tehnolokim parametrima.
Program predavanja:
Svaka od navedenih oblasti e biti prezentirana u obimu koji e omoguiti pregled osnovnih
pojmova i karakteristika koje e omoguiti bolje razumijevanje tema iz drugih predmeta ali i
dati osnove za znanja neophodna u smjerovima kojima tehnoloki postupci obrade nisu
primarna oblast. Livenje treba da obuhvati osnovne pojmove o vrstama i postupcima izvornog
oblikovanja. Oblast deformisanja obuhvata osnove postupka izrade limova, profila i ice te
hladno vuenje ice i obrade deformisanjem u alatima. Obrade spajanjem i razdvajanjem su
zastupljene elementarnim pojmovima o vrstama zavarenih spojeva, postupaka i opreme.
Oblast obrade rezanjem sadri upoznavanje sa osnovama pojedinih postupaka obrade
(tokarenje, glodanje, buenje, rendisanje, provlaenje i dr.). Nekonvencionalni postupci e biti
predstavljeni globalnim pregledom vrsta ovog tipa obrade. Na kraju e se dati osnovni
pojmovi o geometrijskim i fizikim osobinama obraene povrine i povezanost ovih
karakteristika sa obradom koja je prethodila nastajanju dotine povrine.
Literatura:
68
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Osnove mjerenja i
obrade podataka
ifra:
Jezik:
Semestar:
MPI-04
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 1 V + 1 LV

Upoznavanje sa osnovnim pojmovima iz metrologije, metodama statistike obrade rezultata
mjerenja, mjernom nesigurnosti, principima mjerenja neelektrinih veliina elektrinim putem
i mjerenjem nekih fizikalnih veliina relevantnih za oblast mainstva.
Program predavanja:
Znaaj metrologije za naunotehniki progres i njeni zadaci. Metroloki termini.
Meunarodne metroloke organizacije. Meunarodni sistem mjernih jedinica. Metroloka
sljedivost. Statike i dinamike karakteristike mjernih ureaja. Mjerni sistemi nultog, prvog i
drugog reda. Osnovni statistiki pojmovi. Srednje vrijednosti. Mjere disperzije. Osnovi teorije
vjeroatnoe. Raspodjele diskretne i kontinuirane sluajne varijable. Statistiki uzorci.
Statistiki testovi. Z-test, t-test, hi-kvadrat test. Regresiona analiza. Korelacija. Greke pri
mjerenju teorija greaka. Greke pri jednokratnom i indirektnom mjerenju. Granina greka
mjernog ureaja. Mjerna nesigurnost. Proraun mjerne nesigurnosti tipa A i tipa B prema EA04/2.
Mjerenje mehanikih veliina elektrinim putem. Senzori: elektromagnetni,
piezoelektrini, kapacitivni, otporniki. Mjerenje duine, etaloni za duinu. Mjerenje
vremena. Mjerenje brzine i ubrzanja. Mjerenje sile, obrtnog momenta, naprezanja i
deformacija primjenom mjernih traka. Principi mjerenja pritiska. Elastini pretvarai za
mjerenje pritska. Principi mjerenja temperature. Ekspanzioni senzori temperature.
Termoparovi. Otporniki senzori temperature.
Literatura:
1. M. Popovi, Senzori i mjerenja, Svjetlost, Sarajevo, 1992.
2. H. Bai, Mjerenja u mainstvu, Mainski fakultet Sarajevo, 2005.
3. E. Seferovi, H. Bai, Osnovi metrologije i obrade rezultata mjerenja, Mainski fakultet
Sarajevo, 2005.
4. R. Bajramovi, M. Pai, H. Bai, E. Kadri, Analiza podataka, Mainski fakultet
Sarajevo, Sarajevo, 2005.
5. R. B. Northrop, Introduction to Instrumentation and Measurement, CRC Press, N. York,
1997.
69
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Tehnologije obrade
rezanjem I
MPI-05
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
3 P + 1 V + 1 LV

Upoznavanje sa pojmovima i karakteristikama obrade odvajanjem strugotina ili estica, te
obrazloenje njihovog utjecaja na pojedine fizikalne i tehnike obrasce procesa.
Program predavanja:
Osnovni pojmovi i definicije. Geometrija alata. Elementi procesa rezanja. Geometrija otrenja
i rezanja, materijal alata. Optimalna geometrija. Deformacije u strugotini, zavijanje i odvod
strugotine, ovravanje. Kontaktne pojave. Sistemi sila i dejstva, teoretska istraivanja sila.
Eksperimentalni zakoni, metode odreivanja, dinamometrija. Toplota rezanja, temperaturna
polja, odvod toplote. Teoretska istraivanja temperatura. Eksperimentalna istraivanja
temperatura, metode mjerenja. Proces i uzroci habanja alata. Uticajni faktori, kriterijumi
zatupljenja, metode mjerenja habanja. Vrste i uzroci vibracija. Svojstva, vrste i primjena
rashladnih sredstava. Geometrijske i fizike osobine povrine. Klase hrapavosti, uticajni
faktori, metode mjerenja. Postojanost alata, zavisnost brzina postojanost. Zakon za brzinu
rezanja, uticajni faktori, metode mjerenja. Ekonomika procesa rezanja. CNC programiranje
procesa obrade. Programiranje praenja konture izradka, te tehnolokih parametara reima
obrade i korekcija usljed habanja alata. Pratei elementi CNC programa. Obrade odnoenjem.
Princip obrade i karakteristike te parametri, alati i operacije: Elektroeroziona obrada,
Elektrohemijska obrada, Obrada ultrazvukom, Obrada laserom, Obrada snopom elektrona,
Obrada mlazom plazme, Obrada mlazom vode i hemijske obrade.
Literatura:
1. H. Muren, Odrezavanje in odnaanje, Ljubljana, 1995.
2. . avar, Obrada odvajanjem estica I i II, Zagreb, 1991.
3. E. Paucksch, Zerspantechnik, Wiesbaden, 1996.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo predavanjima i vjebama.
Nain polaganja ispita: kolokviji tokom semestra, test i zavrni usmeni ispit.
70
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
MPI-07
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 0 V + 2 LV

Cilj ovog predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim industrijskim pneumatskim i
hidraulikim sistemima, ukljuujui osnovne komponente i standardne simbole. Teite je
dato na pravilnom odabiru osnovnih komponenti, na upoznavanju sa metodama projektiranja
industrijskih pneumatskih i hidraulikih sistema, kao i na upoznavanje s nizom rjeenja koja
su esta u savremenoj proizvodnoj praksi.
Program predavanja:
Osnove digitalnog upravljanja. Brojni sistemi. Automati bez memorije. Booleova algebra.
Elementi industrijske pneumatike, Razvoj i primjena pneumatike za obradbene sisteme,
Svojstva i karakteristike zraka, Proizvodnja komprimiranog zraka, Izvrni i upravljaki
elementi, Linearni i rotacioni aktuatori, Senzori u pneumatici, Ventili, Vakuum generator,
Pneumatsko upravljanje, Metode projektiranja pneumatskih sistema, Pneumo-hidraulike
komponente,
Razvoj i primjena hidraulike za obradbene sisteme; Osnove hidraulike; Dobivanje hidraulike
energije; Analiza hidraulikih komponenti i sistema; Pumpe, ventili, aktuatori; Projektiranje
hidraulikih sistema,
Rad sa PLCijem, Upravljanje elektropneumatskim i elektohidraulikim sistema, Pravci
razvoja industrijske hidraulike i pneumatike.
Literatura:
1. T. Krist, Hydraulik Fluidtechnik, Vogel, Wrzburg, 1997.
2. S. Hesse, 99 Examples of Pneumatic Applications, Blue Digest on Automation, Festo,
2001.
3. A. E. Parr, Hydraulics and Pneumatics: a technicians and a engineers guide, ISBN 0 7506
4419 2, Imprint: Butterworth-Heinemann, Elsevier Science, 1999.
4. M. iki, Osnove digitalnog upravljanja, Mainski fakultet Sarajevo, 1988.
Potrebni uslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtijeva od kandidata: konstantan rad tokom semestra.
Nain polaganja ispita: konana ocjena bie odreena na temelju vjebi, te pisanog ispita.
71
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
MPI-08
BHS
zimski
Nastavni metodi:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0LV

Predmet se bavi projektovanjem tehnolokih procesa prerade metala plastinom
deformacijom. Fundamentalna nauna disciplina na kojoj bazira ova tehnoloka oblast je
matematska teorija plastinosti, a posebno njen primijenjeni dio teorija plastine deformacije.
Osnovni cilj je to je mogue vie teorijska i pokusna dostignua u preradi metala
deformiranjem pribliiti tehnologiji neposredne proizvodnje.
Program predavanja:
Podruje obrade deformacijom, osnovna naela i klasifikacija podruja. Osnovne postavke,
meuzavisnosti tehnikih deformacija, fenomen hladnog ovravanja, proraun deformacioni
sila i rada. Odsijecanje na makazama, ravni, paralelni i kruni noevi. Operacije razdvajanja
na presama, naponsko deformacioni odnosi kod prosijecanja i probijanja, metode smanjenja
sile i deformacionog rada, izbor maine, proraun i konstrukcija alata. Savijanje,
razgranienje savijanja s primjenom u proizvodnji dijelova, analiza naprezanja i momenata
savijanja, savijanje doboa i kotlova preko valjaka, elastino ispravljanje savijenih dijelova.
Literatura:
1.
2.
3.
4.
S. Hasanbegovi, Deformacije i naprezanja, Mainski fakultet Sarajevo, 2001.

S. Hasanbegovi, Teorija plastinosti. Mainski fakultet Sarajevo, 2005.
B. Musafia, Obrada metala plastinom deformacijom, Svjetlost Sarajevo, 1988.
B. Musafia, Primjeri iz teorije plastinosti i tehnologije obrade deformacijom, Mainski
fakultet Sarajevo, 1982.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: osnovna znanja iz mehanika i matematike.

72
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
MPI-09
BHS
ljetni
Nastavni metodi:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
Obrada
deformacijom I
2 P + 2 V + 0LV

Predmet Obrada deformacijom II s predmetomObrada deformacijom I predstavlja
zaokruenu cjelinu. U njima se izuavaju projektovanja tehnolokih procesa prerade metala
plastinom deformacijom. Osnovni cilj i ovdje je ostao isti a to je to je mogue vie teorijska
i pokusna dostignua u preradi metala deformiranjem pribliiti tehnologiji neposredne
proizvodnje.
Program predavanja:
Tehnologija izvlaenja, veestepeno izvlaenje osnosimetrinih profila, odreivanje
naprezanja i sila, konstrukcija prstenova za izvlaenje. Duboko izvlaenje, razvijanje platine
za rotaciona, nerotaciona i eliptina tijela, analiza naprezanja, sila i deformacionog rada sa i
bez redukcije debljine zida. Razna oblikovanja, suavanje, provlaenje i proirivanje.
Presovanje istiskivanjem, slobodno sabijanje, istosmjerno, protusmjerno i kombinovano
istiskivanje. Tehnologija kovanja, konstrukcija otkovaka, izbor vrste kovake maine, faze
izrade otkovaka, proraun i konstrukcija kovakih gravura,
Literatura:
1. S. Hasanbegovi, Deformacije i naprezanja, Mainski fakultet Sarajevo, 2001.
2. B. Musafia, Obrada metala plastinom deformacijom, Svjetlost Sarajevo, 1988.
3. B. Musafia, Osnovi tehnologije i konstrukcije alata za obradu deformacijom, Svjetlost
Sarajevo, 1980.
4. B. Musafia, Primjeri iz teorije plastinosti i tehnologije obrade deformacijom, Mainski
fakultet, Sarajevo, 1982.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: osnovna znanja iz mehanika i matematike.
73
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Tehnike spajanja I
MPI-10
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / AV / LV
2 P + 1 AV + 1 LV

U okviru predmeta student dobija osnovna teoretska i praktina znanja iz oblasti tehnika spajanja, a
posebice tehnika zavarivanja i zavarenih spojeva kojima se ostvaruje materijalni kontinuitet. Dobijena
znanja su neophodna inenjerima tehnikih nauka, posebice inenjerima mainstva, radi lakeg
razumijevanja problematike projektovanja, izrade, montae ili odravanja zavarenih konstrukcija.
Program predavanja:
Osnove zavarivanja: osnovni pojmovi u tehnici zavarivanja; izvodi iz aktuelne tehnike regulative: EN
ISO normativi. Materijalni kontinuitet. Fizikalni osnovi: energija aktivizacije, nastanak zavarenog,
zalemljenog i lijepljenog spoja. Toplotni osnovi: temperaturna polja i termiki ciklus pri zavarivanju,
brzina hlaenja pri zavarivanju. Strukturne transformacije pri zavarivanju. Izvori toplote za
zavarivanje: gasni plamen i elektrini luk. Prenos metala u elektrinom luku. Izvori i vrste struje u
tehnici zavarivanja: radna taka i karakteristike luka i izvora struje, samoregulacija parametara
zavarivanja. Podjela i klasifikacija postupaka zavarivanja. Detaljno objanjenje i karakterizacija
postupaka zavarivanja: elektroluni postupci zavarivanja topljenjem (obloenom elektrodom, u
zatitnim gasovima, pod prahom, plazma postupak); primarni i sekundarni parametri zavarivanja,
dodatni materijali i zatitni gasovi; zavarivanje laserom i elektronskim mlazom; postupci zavarivanja
pritiskom (elektrootporno zavarivanje, frikciono zavarivanje, eksplozivno zavarivanje, difuziono
zavarivanje). Izbor postupka zavarivanja i procjena trokova izvoenja zavarivakih radova. Postupci
termikog sjeenja. Lemljenje: fizikalni osnovi lemljenja, pomoni i dodatni materijali u lemljenju,
lemovi i topitelji; postupci i podjela postupaka lemljenja (tvrdo, meko, visokotemperaturno lemljenje);
konstruktivno oblikovanje zalemljenih spojeva; osiguranje kvaliteta i ispitivanje zalemljenih spojeva.
Lijepljenje: fizikalni osnovi lijepljenja, fiziki procesi ovravanja, hemijski procesi ovravanja;
ljepila (karakteristike, vrste, podjela), priprema povrine za lijepljenje, izbor ljepila; tehnologija
lijepljenja materijala; osiguranje kvaliteta i ispitivanje lijepljenih spojeva.
Literatura:
1. O. Pai: Zavarivanje, Svjetlost, Sarajevo, 1999.
2. O. Pai: Lemljenje i lijepljenje, Skripta, Mainski fakultet Sarajevo, 2005.
3. U. Dilthey: Welding Technology 1 - Welding and cutting technologies, ISF Welding Institute,
Aachen, 2005.
4. ASM International Handbook Vol 6., Welding, brazing and soldering, 2004.
5. I. Hajro, D. Hodi, Tehnike spajanja 1, Praktikum za vjebe, Mainski fakultet Sarajevo, 2008.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta:
Osnovna znanja iz predmeta Materijali I, Materijali II, Fizika, Elektrotehnika i Mainski elementi.
Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata:
Prisustvo predavanjima i vjebama. Izrada izvjetaja sa laboratorijskih vjebi.
Nain polaganja ispita:
Pismeni ispit i usmeni ispit
74
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Proizvodna mjerna
tehnika
MPI-12
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 1 V + 1 LV

Osnovni cilj predmeta je upoznavanje studenata sa metodama, principima, sredstvima i
sistemima za vrenje ispitivanja, mjerenja i kontrole duine, dimenzija, uglova, oblika i
poloaja radnih komada u proizvodnji. Studenti ovladavaju praktinim znanjima u polju
metrologije.
Program predavanja:
Funkcije i ciljevi proizvodnih mjerenja. Historijski razvoj proizvodnih mjerenja. Proizvodna
mjerenja su komponenta upravljanja kvalitetom. Podjela proizvodnih mjerenja. Definicije i
pojmovi u proizvodnim mjerenjima, VIM. Ispitivanje, mjerenja i kontrola. Mjerna i kontrolna
oprema, karakteristike i osobine. Uticaji i greke u mjerenjima, mjerna nesigurnost,GUM.
Mjerenje duine u radionici. Mjerenje uglova konusa i nagiba. Mjerenje i kontrola parametara
navoja i zupanika. Metode, mjerenja i kontrole oblika i povrina. Optika i optoelektronika
mjerenja. Trokoordinatna mjerenja. Obrada rezultata trokoordinatnih mjerenja. Kontrola
mjerila i sistema. Standardi u dimenzionalnim mjerenjima.Upravljanje mjernom i kontrolnom
opremom.
Literatura:
1. Nermina Z. i saradnici, Mjerenja u proizvodnji, univerzitetski udbenik,Univerzitet u
Zenici, Zenici, 2008, u postupku izdavanja -recenziranja
2. Ted Busch, Fundamentals of Dimensional Metrology , Delmar Pub, ISBN 0-8273-21279, 1988
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanja iz Fizike i Osnova mjerenja i obrada
rezultata.
Nain polaganja ispita: uraena prezentacija-izlaganje po zadanoj temi i usmeni ispit.
75
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Deformacije i
naprezanja
MPI-13
BHS
zimski
Nastavni metodi:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0LV

Cilj ovog predmeta je ovladavanje osnovama iz teorije naprezanja i deformacija. Ova znanja
su potrebna kako inenjerima koji se bave tehnologijama tako i onima koji se bave
konstrukcijama. Isto tako su nuna za lake razumijevanje niza strunih predmeta koji se
dotiu ove problematike. Matematiki aparat koji e se koristi u izlaganju gradiva jest
uglavnom vektorska algebra. Tako da nije nuno detaljno poznavanje tenzorskog rauna, a
istovremeno dobara je osnova za izuavanje ove problematike na najvioj razini.
Program predavanja:
Ravnomjerno deformiranje, linearan operator, linearne transformacije. Kretanja i pomaci,
prostorno i ravninsko stanje preoblikovanja, ravnine klizanja. Skalarna i vektorska polja,
vektor i tenzor krute rotacije, vektor i tenzor deformacije i brzine deformacije. Relativne
deformacije, logaritamska deformacija. Stanje deformacije, egzistencija, intenzitet i poloaj
glavnih deformacija. Osnovi kinematike i dinamike vrstih tijela. Stanje naprezanja,
egzistencija, intenzitet i poloaj glavnih naprezanja, krivulje naprezanja. Deformacije i
naprezanja u krivolinijskim koordinatama.
Literatura:
1. S. Hasanbegovi, Deformacije i naprezanja, Mainski fakultet Sarajevo, 2001.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: osnovna znanja iz mehanika i matematike
Nain polaganja ispita: pismeni ispit, usmeni ispit
76
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Automatizirani i robotizirani
tehnoloki procesi
MPI-14
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
3 P + 1 V + 1 LV

Osnovni cilj ovog predmeta je upoznavanje sa osnovama automatizacije i robotizacije
tehnolokih procesa u savremenim tvornicama.
Program predavanja:
Proizvodnja proces i ciljevi; Proizvodni sistemi; Elementi i tokovi proizvodnje; Razlozi,
nain i tempo uvoenja visokih tehnologija, Tehnoloke operacije i strategije automatizacije
tvornica; Klasina podjela prema veliini serije: masovna i maloserijska proizvodnja;
Automati u masovnoj proizvodnji ('Detroit'-tip), Automatizirani sistemi montae, Numeriki
upravljani proizvodni sistemi, Uvoenje robota u tvornice;
ta su roboti? Istorija, razvoj i klasifikacija robota, Primjena industrijskih robota: roboti za
opsluivanje, tehnoloki roboti, Montani roboti, Mjerni roboti, Dizajniranje prihvatnice,
Strukture manipulatora, Osnove kinematike robota: rotaciona matrica, slaganje rotacionih
matrica, rotacija oko proizvoljne ose, minimalna reprezentacija orijentacije: Eulerovi uglovi,
homogene transformacije, direktna kinematika, Denavit-Hartenbergova notacija, Radni i
prostor zglobova, inverzni kinematiki problem; Diferencijalna kinematika i statika;
Dinamika manipulatora; Planiranje trajektorije; Programiranje rada robota; Energetska
podrka robota, Senzorika, Integracija robota u proizvodnim sistemima, Ekonomska analiza
primjene robota: razlozi primjene robota i trokovi robotskih instalacija. Ukupni trokovi
automatizirane proizvodnje.
Literatura:
1. Leatham-Jones, B., Elements of Industrial Robotics , Pitman, 1987.
2. Groover, M.P. Automation, Production systems and computer integrated manufacturing ,
(2nd Edition), ISBN: 0130889784, Pretince-Hall International Editions, 2000.
3. Sciavicco, L., Siciliano, B. Modeling and control of robot manipulators, McGraw-Hill
International editions, 1996.
4. V. Doleek, I. Karabegovi, A. Voloder, M. ohodar, D. Gao, H. Roi, S. Voji,
Robotika, Tehniki fakultet Biha, 2002.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtijeva od kandidata: konstantan rad tokom semestra.
Nain polaganja ispita: konana ocjena bie odreena na temelju laboratorijskih vjebi,
projekta, te pisanog i usmenog ispita.
77
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Maine za obradu
rezanjem
MPI-15
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 0 V + 2 LV

Upoznavanje sa konceptom, karakteristikama, eksploatacijom, konstrukcijama, pogonima,
upravljanjima, automatizacijom i sl. standardnih i specijalnih maina za razliite postupke
obrade rezanjem. Cilj je sticanje znanja pri projektovanju tehnolokih postupaka i
projektovanju fabrika kod izbora maina za obradu rezanjem.
Program predavanja:
Osnovni pojmovi i definicije. Osnovi alatnih maina. Pozicioniranje i stezanje radnih komada.
Elementi maina prenosnici. Principi pogona glavnih vretena (visokobrzinska glavna
vretena). Ispitivanje tanosti i funkcionalnosti alatnih maina. Tokarenje. Tokarski strojevi.
Univerzalni tokarski stroj. Pozicioniranje, stezanje i podupiranje radnog komada pri
tokarenju. Alati za tokarenje i rezni materijali. Rezanje navoja. Rendisanje. Dugohodne
blanjalice. Kratkohodne blanjalice. Vertikalna kratkohodna blanjalica dubilica. Provlaenje.
Openito o provlaenju. Maine za provlaenje provlakaice. Glodanje. Podjela i glavni
dijelovi glodalica. Alati za glodanje. Uvrivanje i sistemi izmjena glodala. Pozicioniranje,
stezanje i podupiranje radnog komada pri glodanju. Metode za skraivanje vremena glodanja.
Izrada navoja na glodalici. Proirivanje i razvrtanje. Openito o proirivanju i razvrtanju. Alati
i maine za proirivanje i razvrtanje. Maine za izradu zupanika. Izrada zupanika
glodanjem. Izrada zupanika blanjanjem. Buenje. Builice. Pozicioniranje, stezanje i
podupiranje radnog komada kod buenja. Izrada navoja na builici. Bruenje. Alati za
bruenje. Maine za bruenje - brusilice. Izrada navoja na brusilici. Piljenje. Definicija i vrste
piljenja. Maine za piljenje.
Literatura:
1. R. Jelai, Alatne maine za obradu rezanjem, Mainski fakultet Sarajevo, 2003.
2. R. Cebalo, Alatni strojevi, Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb.
Nain polaganja ispita: kolokviji tokom semestra, test i zavrni usmeni ispit.
78
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Termika obrada
MPI-16
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / AV / LV
2 P + 1AV + 1LV

U okviru predmeta student dobija osnovna teoretska i praktina znanja iz oblasti termike obrade
metala i legura. Dobijena znanja su neophodna za razumijevanje i definiranje metoda i tehnologija
termike obrade radi promjena osobina materijala u toku prerade ili davanja konanih upotrebnih
osobina mainskim konstrukcijama.
Program predavanja:
Cilj, znaaj i uloga termike obrade. Osnovni pojmovi i definicije iz termike obrade. Teoretski uslovi.
Termika obrada elika. Nastanak austenitnog zrna. Strukturne transformacije pri hlaenju austenita.
Izotermalno razlaganje. Kontinualno hlaenje austenita. Razlaganje pri otputanju. Izbor temperature
zagrijavanja. Vrijeme zagrijavanja. Sredstva za zagrijavanje, hlaenje. Postupci termike obrade.
arenje prve vrste. Difuziono arenje. arenje za smanjenje unutranjih napona. Rekristalizaciono
arenje. Meko i grubo arenje. arenje druge vrste. Normalizaciono arenje. Kalenje, vrste, podjela,
karakteristike. Otputanje i poboljanje. Termohemijska obrada. Difuziono zasienje metalima.
Difuziono zasienje nemetalima. Cementacija. Nitriranje. Karbonitriranje. Termika obrada Al-legura.
Greke u termikoj obradi. Osiguranje kvaliteta u termikoj obradi. Primjena termike obrade sa ili
bez predgrijavanja radi poboljanja zavarljivosti. Izvodi iz tehnike regulative (EN ISO, ASME,
AWS) vezano za zahtijeve za termikom obradom za razliite tipove zavarenih konstrukcija.
Literatura:
1. O. Pai: Osnovi termike obrade, Skripta, Mainski fakultet Sarajevo, 1998.
2. H. uman: Metalografija, Beograd, 1985.
3. Heat treatment procedure qualification, FTR, US Department of Energy, 2007.
4. ASM International Handbook Vol 4., Heat treating, 2005.
5. I. Novikov, Theory of heat treatment of metals, Mir Publishers, 1978.
Osnovna znanja iz predmeta Materijali I, Materijali II.
Prisustvo predavanjima i vjebama. Izrada izvjetaja sa laboratorijskih vjebi. Izrada seminarskog
rada.
Nain polaganja ispita:
Prezentacija seminarskog rada i pismeni ispit.
79
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Livenje
MPI-59
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / AV / LV
2 P + 1 V + 1 LV

U okviru predmeta student treba da usvoji znanja o procesu izvornog oblikovanja livenjem.
Program predavanja:
Razvoj i znaaj tehnologije livenja u proizvodnom mainstvu. Osnovna pravila pri projektovanju i
konstruiranju odlivaka. Tok nastanka jednog odlivka. Model, kalup, odlivak. Glavne karakteristike
livakih postupaka. Livniki alati i oprema. Izrada kalupa. Izrada jezgra. Livenje u kalupima od
mjeavine. Livenje u koljkaste kalupe. Livenje u kokilama. Livenje pod pritiskom. Centrifugalno
livenje. Kontinualno livenje polufabrikata. Specifinosti livenja pojedinih metalnih materijala.
Eutektiki livovi. Zavrna obrada i kontrola odlivaka.
Literatura:
1. O. Pai, Livenje, Skripta, MFS, 2009.
2. J. Campbell, Castings, Elsevier, 2003.
3. J. L. Morris, Metal Castings, Prentice-Hall, 1964
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: osnovna znanja iz predmeta Materijali I i Materijali II.
Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: prisustvo predavanjima i vjebama, izrada seminarskog
rada.
Nain polaganja ispita: prezentacija seminarskog rada i pismeni ispit.
80
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Oznaka kursa:
Jezik:
Semestar
Motori sus
MV 01
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
3 P + 1 V + 1 LV

Osnovni cilj ovog predmeta je ovladavanje osnovnom teorijom procesa kojima se realizuju
radni ciklusi za pojedine vrste motora sus. Ovladavanje osnovnom teorijom je uslov za
razumijevanje principa rada pojedinih motora sus, te sagledavanje mogunosti za njihova
usavravanja. Ta znanja su potrebna za izuavanje drugih disciplina u oblasti motoristike
(Motori sus II, Oprema motora I i II, Konstrukcije motora, Ispitivanje i eksploatacija motora),
kao i disciplina koje su povezane (Motorna vozila, Osnove dinamike vozila i dr.).
Program predavanja:
Uvod, definicije, koncepcije, karakteristike i klasifikacije motora. Idealni motorni ciklusi,
karakteristini za pojedine vrste usisnih i prehranjivanih motora. Stvarni motorni ciklusi.
Stanja i izmjene radne materije etverotaktnih i dvotaktnih motora. Faze kompresije i
ekspanzije. Globalni parametri sagorijevanja i prenos toplote u radnom prostoru. Pokazatelji
kvaliteta radnog ciklusa u motoru. Toplotni bilans. Mogunosti poveanja snage i efikasnosti
motora. Osnovna saznanja o radu sprege motor sus (ciklina maina) i trubokompresora
(protona maina).
Literatura:
1. . Doboviek, A. ernej, Idealni i stvarni ciklusi motora sus, Mainski fakultet Sarajevo,
1976.
2. T. Stojii, Motori sus ciklusi, teorija i razvoj, Mainski fakultet Sarajevo, 2000.
3. I. Filipvi, Nadpunjenje klipnih motora sui, Mainski fakultet Sarajevo, 1998.
4. J. Krpan , Laki motori I, Sveuilina naklada Liber, Zagreb, 1976.
5. T. Stojii, I. Filipovi, Zbirka zadataka iz motora sus I, Mainski fakultet Sarajevo,
1982.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanja iz Fizike, Dinamike, Mehanike fluida,
Termodinamike.
Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: obavezno prisustvo predavanjima i vjebama,
izrada grafikih radova.
81
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Oznaka kursa:
Jezik:
Semestar
Dinamika motora sus
MV 02
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 1 V + 1 LV

Upoznavanje sa osnovnim kinematskim i dinamikim parametrima krivajnog mehanizma
motor u cilju provjere i prorauna elemenata krivajnog mehanizma motora, kao i definisanja
gubitaka trenja u motoru. Definisanje metoda za proraun rezonantnih reima rada motora
sus.
Program predavanja:
Osnovne kinematske i dinamike veliine centrinog i dezaksijalnog krivajnog mehanizma
motora sus. Inercione sile i momenti i njihovo uravnoteenje kod jednocilindrinih i
viecilindrinih motora sus. Uloga i proraun zamajca motora. Definisanje trenutnih
vrijednosti sila i momenata na krivajnom mehanizmu. Polarni dijagrami optereenja leajeva.
Torzione oscilacije radilice motora. Definicija ekvivalentnog sistema. Proraun vlastitih
frekvenci oscilovanja. Metode izbjegavanja kritinih oscilatornih reima kod motora.
Literatura:
1.
2.
3.
4.
5.
Filipovi I.: Motori sa unutarnjim izgaranjem dinamika i oscilacije, MF Sarajevo, 2007.

Filipovi Ivan: Kinematika i dinamika motornog mehanizma, MF Sarajevo,1998.
Filipovi Ivan : Torzione oscilacije motora sui, MF Sarajevo, 1998.
Filipovi I., Stojii T.: Zbirka zadataka iz motora sus, MF Sarajevo, 1982.
Biezeno, Gramel R.: Technische Dynamik, Springer-Verlag, Berlin-Heidelberg New
York, 1971
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Matematike, Kinematike i Dinamike.

82
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Oznaka kursa:
Jezik:
Semestar
Sistemi za dobavu
goriva kod motora
MV 03
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 0 V + 2 LV

Upoznavanje studenata sa nainima dobave goriva u motor sus, principima rada pojedinih
sistema dobave goriva, trendovima razvoja istih, kao i upoznavanje sa nainima regulacije
dobave goriva na razliitim reimima rada motora
Program predavanja:
Uloga, zahtjevi i opte karakteristike dobave goriva kod oto i dizel motora. Osnovne podjele
sistema dobave goriva. Hidrodinamiki procesi kod sistema dobave dizel goriva u motor.
Karakteristine veliine procesa ubrizgavanja (karakteristike ubrizgavanja, parametri mlaza,
karakteristike brizgaa i njihov uticaj na ubrizgavanje). Optimalni parametri ubrizgavanja
goriva kod dizel motora. Uloga i zadaci regulatora kod dizel motora. Vrste regulatora prema
konstrukciji i nainu regulacije. Motor kao objekat regulacije. Uslovi statike i dinamike
ravnotee. Parametri stabilnosti sistema motor-sistem za dobavu goriva kod dizel motora.
Nain dovoenja goriva i stvaranja smjee kod oto motora. Vrste sistema dobave goriva kod
oto motora (karburacija, ubrizgavanja) i trendovi razvoja, sa osnovnim karakteristikama.
Principi savremene elektronske regulacije kod oto motora.
Literatura:
1. Filipovi Ivan: Oprema motora sui, MF Sarajevo, 1994 god.
2. ernej A., Doboviek .: Napajanje gorivom dizel i oto motora, IGKRO Svjetlost,
Sarajevo, 1980
3. Doboviek ., ernej A.: Oprema motora sus, II dio, MF Sarajevo, 1979 god.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Motora sus, Mehanike fluida,
Matematike.
83
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Oznaka kursa:
Jezik:
Semestar
Oprema motora
MV 04
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 0 V + 2 LV

Cilj ovog predmeta je upoznavanje sa pojedinim ureajima koji moraju postojati da bi
pojedine vrste motora mogle efikasno i kroz propisani radni vijek pouzdano funkcionisati.
Blie upoznavanje pojedinih dijelova opreme omoguava da se savladaju principi odravanja
dozvoljene temperature dijelova motora, smanjenja mehanikog trenja posebno u sklopovima
motornog mehanizma, principi obrazovanja gorivih smjesa i vremenskog regulisanja njihova
zapaljenja, preiavanje pogonskih materija (gorivo, mazivo, vazduh), smanjenja tetnih
komponenata u izduvnim gasovima i smanjenje buke. Ova znanja su neophodna za izuavanje
drugih disciplina motoristike.
Program predavanja:
Ureaji za prinudno zapaljenje gorivih smjesa, vrste i naini regulacije vremenskog trenutka
njihovog zapaljenja. Instalacije za hlaenje motora pomou tenosti ili pomou zraka i
principi prorauna. Instalacija za podmazivanje motora, vrste, principi prorauna i specifine
izvedbe. Ureaji za startovanje motora, vrste. Preistai za vazduh, gorivo i ulje i njihove
karakteristike. Instalacije za izmjenu radne materije, konstruktivne izvedbe usisnih i izduvnih
sistema. Dodatni ureaji za smanjenje emisije toksinih komponenti u izduvnim gasovima i
za smanjenje buke motora.
Literatura:
1.
2.
3.
4.
Doboviek ., ernej A.: Oprema motora sus, II dio, Mainski fakultet Sarajevo, 1979
Stojii T., Filipovi I.: Zbirka zadataka iz motora sus II, Mainski fakultet Sarajevo, 1982
Doboviek ., ernej A.: Napajanje gorivom dizel i oto motora, Svjetlost, Sarajevo, 1980
Bosch: Prirunici za pojedine komponente i sisteme, 2005
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanja iz fizike, dinamike, mehanike fluida,

termodinamike, motora sus.
84
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Oznaka kursa:
Jezik:
Semestar
Konstrukcija motora
MV 05
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
3 P + 1 V + 1 LV

Glavni cilj ovog predmeta je detaljno upoznavanje sa najvanijim elementima motora sus,
njihovom funkcijom rada, uslovima okruenja, materijalima, nainom obrade i osnovni
prorauni i provjere dimenzija dijelova.
Program predavanja:
Osnovni principi projektovanja karakteristika motora, uz potovanje trinih kriterija o
kvalitetu Tendencije u razvoju motora sus, kao i pojedinih sklopova i podsklopova sa aspekta
sociolokih (emisija zagaivaa, CO2, buke) i ekonomskih (efikasnost, pouzdanost,
servisibilnost,) faktora, sa posebnim osvrtom na trendove razvoja novih materijala,
primjene elektronike, savremene dijagnostike itd. Uloga, konstrukcija, koriteni materijali i
proraun glavnih pokretnih dijelova motora sus: klip, osovinica klipa, klipni prstenovi,
radilica sa zamajcem, leajevi, klipnjaa. Uloga, konstrukcija, koriteni materijali i proraun
glavnih nepokretnih dijelova motora sus: kuite motora, cilindarska kouljica, glava motora
sa zaptivkom, blok motora. Uloga, konstrukcija, koriteni materijali i proraun elemenata
razvodnog mehanizma. Kratak osvrt na koncepcije ve razvijenih motora sus.
Literatura:
6. Filipovi Ivan: Konstrukcija motora, MF Sarajevo, 1998 god.
7. ivkovi M., Trifunovi R.: Motori sa unutranjim sagorijevanjem, II dio, MF Beograd,
1990 god.
8. Filipovi I., Stojii T.: Zbirka zadataka iz motora sus, II dio, MF Sarajevo, 1982 god.
9. ernej A., Doboviek ., Filipovi I.: Odabrana poglavlja iz konstrukcije motora sus, TF
Maribor, 1986
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Dinamike, Elastostatike, Materijala,
Motora sus i Dinamike motora sus.
85
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Oznaka kursa:
Jezik:
Semestar
Osnovi dinamike vozila
MV 06
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 1 V + 1 LV

Upoznavanje sa osnovnim pojmovima iz dinamike motornih vozila, uzdunim, poprenim i
vertikalnim silama koje djeluju na vozilo pri njegovom kretanju. Ovladavanje znanjima
potrebnim za analizu sila koje djeluju na vozilo kod polaska, kretanja i zaustavljanja pri
pravolinijskoj vonji te sila koje se pri opem sluaju kretanja vozila javljaju u poprenom i
vertikalnom pravcu. Sticanje znanja potrebnih za ocjenu karakteristika motornih vozila te
formuliranja zahtjeva koji se na osnovu analize dinamike postavljaju pri projekiranju i
konstruiranju motornih vozila i njihovih sistema i agregata.
Program predavanja:
Osnovni pojmovi o motornom vozilu. Osnovni pojmovi dinamike motornih vozila. Mehanika
toka. Aerodinamika vozila. Otpori kretanju. Prenos sila izmeu tla i tokova. Izbor
pogonskog motora. Konvertori karakteristike motora. Polazak vozila sa mjesta. Pravolinijsko
kretanje vozila. Koenje vozila. Radne karakteristike vozila. Poprena dinamika vozila.
Vertikalna dinamika vozila. Mehanika sudara.
Literatura:
1. Knor P.: Dinamika motornih vozila skripta, Mainski fakultet Sarajevo, Sarajevo 2006.
2. Simi D.: Motorna vozila, Nauna knjiga, Beograd 1988.
3. Jankovi D., Todorovi J: Teorija kretanja motornih vozila, Mainski fakultet Beograd,
Beograd 1991.
4. Gillespie T.D.: Fundamentals of Vehicle Dynamics, SAE, Warrendale 1992.
5. Mitschke M., Wallentowitz H.: Dynamik der Kraftfahrzeuge, 4. Auflage, Springer, 2004.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanja iz Fizike, Kinematike, Dinamike,
Matematike.
86
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Oznaka kursa:
Jezik:
Semestar
Motorna vozila
MV 07
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
3 P + 1 V + 1 LV

Upoznavanje sa osnovnim procedurama pri projektiranju i konstruiranju motornih vozila,
njihovih sistema i agregata. Ovladavanje osnovnim znanjima o konstrukciji izvedenih
savremenih motornih vozila u cjelini te specifinim znanjima o funkciji i konstrukciji sistema,
agregata i elemenata ovih vozila. Sticanje uvida o razvojnim trendovima motornih vozila,
posebno sa stanovita pouzdanosti, sigurnosti i ekologije.
Program predavanja:
Osnovni koncepti motornih vozila. Glavna spojnica. Mehaniki mjenjai. Mjenjai sa hidro i
elektro komponentama. Razvodnici pogona. Zglobni prenosnici. Glavni prenosnik. Tokovi i
gume. Koioni sistem. Elastini ovjes. Upravljaki sistem. Nosei sistemi. Oprema vozila.
Aktivna sigurnost vozila. Pasivna sigurnost vozila.
Literatura:
1. Knor P. : Projektiranje i konstruisanje motornih vozila, Mainski fakultet Sarajevo, 2006
2. Janiijevi N., Jankovi D., Todorovi J.: Konstrukcija motornih vozila, Mainski
fakultet, Beograd 1979.

3. Milidrag S.: Projektovanje sistema prenosa snage, Svjetlost, Sarajevo 1987.
4. Simi D., Radonji R., Keli V.: Motorna vozila, Hidroprenosnici u transmisijama
motornih vozila, Mainski fakultet, Kragujevac 1976.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanja iz Elastostatike, Mainskih elemenata,
Osnova dinamike vozila.
87
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Oznaka kursa:
Jezik:
Semestar
Ispitivanje i
eksploatacija motora
MV 08
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
3 P + 0 V + 2 LV

Upoznavanje sa osnovnim pojmovima iz ispitivanja i eksploatacije motora sus. Ovladavanje
osnovnim znanjima o metodama mjerenja karakteristinih parametara motora sus,
dijagnosticiranju elektrinih sistema na motorima i vozilima, kao i izbor motora sus za opte i
specifine radne maine i vozila, te ponaanja motora sus pri eksploataciji.
Program predavanja:
Klasifikacija ispitivanja motora sus. Elektrini davai i njihova primjena u motorima sus.
Uspostavljanje mjernih linija za ispitivanje motora sus metode i instalacije za ispitivanje.
Meunarodni i nacionalni standardi i propisi o ispitivanju motora sus. Koncepcija i
provoenje dijagnosticiranja na motorima sus i drumskim vozilima. Odreivanje i odabir
karakteristinih eksploatacionih parametara motora sus u aplikacijama poput radnih maina i
drumskih vozila. Odravanje, otkazi i karakteristike troenja pojedinih sistema, sklopova i
podkslopova motora sus.
Literatura:
1. Stojii T.: Osnovi eksploatacije motora SUS, Mainski fakultet Sarajevo, 2001
2. Todorovi J., Zelenovi D.: Efektivnost sistema u mainstvu, Nauna knjiga, Beograd
1981.
3. Taylor H. R. Data Acqusition for sensor systems, Chapmann & Hall, London 1997
4. Filipovi I., Bibi D., Pikula B., Trobradovi M.: Metode ispitivanja motora i vozila
metodiki praktikum; Mainski fakultet Sarajevo; 2005
5. ivkovi M. C., Trifunovi R.:Ispitivanje motora sa unutranjim sagorijevanjem. Mainski
fakultet, Beograd 1987.
6. Northrop R. B.: Introduction to Instrumentation and Measurements. CRC Press Boca
Raton, New York, 1997
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanja iz Motora sus, Opreme motora sus,
Osnova mjerenja i obrade podataka.
Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: obavezno prisustvo predavanjima i vjebama.
88
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Oznaka kursa:
Jezik:
Semestar
Ispitivanje i
eksploatacija vozila
MV 09
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
3 P + 1 V + 1 LV

Upoznavanje sa osnovnim pojmovima iz ispitivanja i eksploatacija vozila. Ovladavanje
osnovnim znanjima o metodama ispitivanja vozila u skladu sa vaeim standardima i
propisima, te odravanju vozila i njihovom zajednikom znaaju za sigurnost u toku
eksploatacije.
Program predavanja:
Klasifikacija ispitivanja. Meunarodni i domai standardi i propisi o ispitivanju vozila.
Metode i instalacije za ispitivanje. Ispitne laboratorije i poligoni za vozila. Odreivanje
vuno-brzinskih karakteristika. Odreivanje potronje goriva. Tehniki pregledi. Uslovi
eksploatacije. Odravanje vozila i pojedinih sistema na vozilu. Vrste troenja. Otkazi na
vozilu. Praenje kvarova i statistika obrada. Upravljanje skladitem rezervnih dijelova.
Organizacija servisa. Organizacija transporta.
Literatura:
1.
2.
3.
4.
akovi Z.: Eksploatacija motornih vozila, Mainski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2007
Stojii T.: Osnovi eksploatacije motora SUS, Mainski fakultet Sarajevo, 2001
Todorovi J.: Ispitivanje motornih vozila, Mainski fakultet Beograd, 1979
Todorovi J., Zelenovi D.: Efektivnost sistema u mainstvu, Nauna knjiga, Beograd
1981.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanja iz mainskih elemenata.

89
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Oznaka kursa:
Jezik:
Semestar
Pogonske materije
MV 10
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
3 P + 1 V + 1 LV

Osnovni cilj predmeta je izuavanje savremenih pogonskih materija (relevantne vrste goriva,
maziva tenosti za hlaenje motora i fluida za sisteme vozila) proizvedenih prema zahtjevima
odreenih vrsta motora i vozila. Ovladavanje ovim znanjima je uslov za pravilno i efikasno
funkcionisanje motora i vozila pri svim radnim reimima u toku eksploatacije, odnosno u toku
projektovanog radnog vijeka. Ta znanja su potrebna za izuavanje drugih disciplina iz oblasti
motoristike (Oprema motora I i II, Ispitivanje i eksploatacija motora i vozila, Sagorijevanje u
motorima, Tendencije u razvoju motora i vozila, vozilo i ekologija i dr.).
Program predavanja:
Postupci prerade nafte i kvalitet goriva. Osobine motornih goriva za oto motore, oktanski
broj. Standardi za motorne benzine. Goriva za dizel motore, osobine, cetanski broj. Standardi
za dizel goriva. Osobine alternativnih goriva. Osobine motornih ulja. Specifinosti tribologije
motora i vozila. Klasifikacije fiziko-hemijskih osobina ulja. Europski propisi i metode
ispitivanja, ameriko-europski propisi za ulja. Ulja za mehanike i automatske prenosnike,
hidraulika ulja. Metode ispitivanja motornih ulja i maziva. Fluidi za konice. Tenosti za
hlaenje motora.
Literatura:
1. Stojii T.: Osnove eksploatacije motora sus, mainski fakultete Sarajevo, 2001.
2. Stojii T., Filipovi I.: Zbirka zadataka iz motora sus I, Mainski fakultet Sarajevo, 1982
3. Veinovi S.,Pei R.,Petkovi S.: Pogonski materijali motornih vozila, Banjaluka
Kragujevac, 2000.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: obavezno prisustvo predavanjima i vjebama.
90
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Oznaka kursa:
Jezik:
Semestar
Propulzivni motori
MV 11
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 1 V + 1 LV

Cilj ovog predmeta sastoji se u prouavanju ureaja pomou kojih se ostvaruje radni ciklus
propulzivnih motora, kojeg ine kompresija vazduha u uvodniku i kompresoru, dalje
energetsko obogaivanje u komorama za kontinuirano sagorijevanje goriva, djelimina
ekspanzija u gasnoj turbini koja pogoni kompresor i konana ekspanzija u mlazniku kojom se
obrazuje sila potiska za pogon vazduhoplova. Proraun pojedinih ureaja i njihovih procesa je
uslov za pravilnu analizu rada propulzivnog motora kao cjeline i to posebno u uslovima
promjenjivih reima tokom eksploatacije.
Program predavanja:
Osnovni principi, sila potiska, klasifikacija propulzivnih motora. Analiza idealnih i stvarnih
ciklusa. Toplotni bilans motora. Karakteristike turbomlaznih motora. Podzvuni i nadzvuni
uvodnici vazduha. Radijalni i aksijalni kompresori. Komore za sagorijevanje, vrste i odlike.
Turbine. Mlaznici za podzvune i nadzvune brzine. Napajanje motora gorivom. Ureaji za
pokretanje turbomlaznih motora. Ureaji za zapaljenje gorivih smijea. Podmazivanja
propulzivnih motora. Zatita od zaleivanja.
Literatura:
1. Stojii T.: Avionski propulzivni motori, Univerzitet u Sarajevu, 2000
2. Vuji M.: Mlazni motori, Tehnika knjiga Beograd, 1973
3. Vuji M., Joji B.: Vazduhoplovni propulzori, Mainski fakultet Beograd, 1979
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanja iz: Mehanike fluida, Termodinamike,
Prenosa toplote, Motora sus.
izrada seminarskih radova.
91
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Oznaka kursa:
Jezik:
Semestar
Alternativna goriva
MV 12
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 1 V + 0 LV

Upoznavanje sa potencijalnim alternativnim gorivima i njihove prendnosti i nedostaci u
odnosu na fosilna goriva kod motora SUS.
Program predavanja:
Pregled globalnih trendova u potronji goriva i porasta broja vozila, kao i rezervi goriva za
pogon motornih vozila. Zagaujue materije u izduvnim gasovima od motora SUS. Mjere za
kontrolu emisija zagaujuih materija. Obnovljivi izvori energije. Vrste alternativnih goriva.
Proizvodnja, rukovanje i skladitenje alternativnih goriva. Osobine alternativnih goriva i
njihovo poreenje sa konvencionalnim gorivima za pogon motornih vozila. Efikasnost
sagorijevanja i mogunost smanjenja emisija zagaujuih materija. Upotreba biodizela i
njegovih mjeavina kod motora SUS. Upotreba LPG za pogon motora SUS. Upotreba CNG
za pogon motora SUS. Upotreba vodonika za pogon motora SUS. Upotreba gorivih elija za
pogon motora SUS. Kratki osvrt na ostale vidove alternativnog pogona motornih vozila.
Literatura:
1. OECD: Motor Vehicle Pollution Reduction strategies beyond 2010, OECD, Paris, 1995.
2. ernej A., Doboviek .: tednja tenih goriva odabrana poglavlja iz motoristike,
Mainski fakultet Sarajevo, 1980.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Motora SUS i Sistema za dobavu
goriva kod motora.
92
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Oznaka kursa:
Jezik:
Semestar
Vozilo i okruenje
MV 13
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 1 V + 1 LV

Upoznavanje sa uslovima u kojima se eksploatie vozilo kao i sa tehnikim zahtjevima za
pojedine vidove transporta.
Program predavanja:
Uloga vozila u svakodnevnoj eksploataciji. Meunarodni i domai standardi i propisi o
tehnikim uslovima koje trebaju da zadovolje vozila u saobraaju. Definisanje potronje
goriva i njen uticaj na emisiju CO2, tzv. efekt stakle bate. Znaaj potronje goriva u
definisanju cijene transporta. Praenje stanja vozila tokom eksploatacije. Odreivanje
vrijednosti vozila tokom ivotnog vijeka. Vrste saobraajnih nezgoda. Vozilo i njegovo
okruenje pri saobraajnoj nezgodi. Utvrivanje stanja vozila nakon saobraajne nezgode.
Definisanje tete na vozilu. Parametri pri rekonstrukciji nastanka saobraajnih nezgoda.
Specifini tehniki uslovi koje vozilo mora zadovoljiti pri transportu opasnih materija, lako
kvarljive robe, ive stoke, dragocjenosti, itd. Metode kontrole tehnike ispravnosti vozila za
specifine vidove transporta.
Literatura:
1. OECD: Motor Vehicle Pollution Reduction strategies beyond 2010, OECD, Paris,
1995.
2. Filipovi I., Bibi D., Pikula B.: Uputstvo o pregledu vozila namijenjenih za meunarodni
transport, Sarajevo, 1996.
3. Filipovi I., Pikula B., Bibi D.: Prirunik-Obrada sporazuma ADR 2005 o prevozu
opasnih materija u drumskom saobraaju sa primjenom od 1.1.2005, Sarajevo, 2005.
4. Nikoli B., Nikoli D., Vujadinovi D.: Motorna vozila I, Podgorica, 2006.
5. ADR sporazum
6. ATP sporazum
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanja iz Osnova dinamike vozila.
93
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Uvod u konstrukciju vozila
MV-32
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
3 P + 1 V + 0 LV

Sticanje osnovnih znanja o konstrukciji vozila, glavnim sklopovima i podsklopovima vozila,
pomonim ureajima.
Program predavanja:
Klasifikacija motornih vozila. Glavni sklopovi motornog vozila i njihova meusobna
povezanost. Ram, asija, karoserija motornih vozila. Sistem prenosa snage. Konstruktivne
izvedbe spojnice, transformatora obrtnog momenta, razvodnika snage, kardanskog prenosa,
glavnog prenosnika, diferencijala, poluosovina. Osovine vozila. Zavisno i nezavisno elastino
oslanjanje. Vrste elastinog oslanjanja i priguivai oscilacija. Tokovi i gume. Sistem za
upravaljanje. Osnovne geometrijske veliine postavljanja toka. Konstruktivne izvedbe
upravljakog mehanizma. Sistem za koenje. Prenosni mehanizam sistema koenja. Vrste
sistema koenja. Specijalni ureaji na vozilu: ureaj za samoizvlaenje, ureaj za
samoistovar, autodizalice, itd. Ostala drumska vozila: motocikli, traktori, prikljuna vozila,
itd.
Literatura:
1. P. Knor, Projektiranje i konstrukcija motornih vozila, Mainski fakultet Sarajevo, 2004.
2. S. Milidrag, Konstrukcija motornih vozila I Sistemi prenosa snage i transformacije
obrtnog momenta savremenih motornih vozila, Mainski fakultet Sarajevo
3. S. Milidrag, Konstrukcija motornih vozila II Sistemi konica motornog vozila,
4. S. Milidrag, Konstrukcija motornih vozila III Sistemi elastinog oslanjanja motornog
vozila, Mainski fakultet Sarajevo
5. S. Milidrag, Konstrukcija motornih vozila IV Sistemi upravljanja motornim vozilom,
6. N. Janiijevi, D. Jankovi, J. Todorovi, Konstrukcija motornih vozila, Mainski
fakultet Beograd, 1979.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanja iz Elastostatike, Mainskih elemenata,
Osnova dinamike vozila.
Nain polaganja ispita: usmeni ispit, kolokvij.
94
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
OM-01
BHS
ljetni
Nastavni metod:
P / V / LV
Uslovni predmeti: Broj sati sedmino:

-
2 P + 2 V + 2 LV
ECTS krediti:
6

Upoznavanje s osnovnim pojmovima i pravilima tehnikog crtanja i crtanja pomou raunara.
Savladavanje 2-D tehnikog crtanja u programskom paketu AutoCAD ili CATIA. Sticanje znanja
za samostalnu izradu grafikih zadataka sa akcentom na izradi radionikih i sklopnih crtea.
Program predavanja:
Uvod (uloga dijelova maine, standardi i standardizacija, vrste crtea, tehniko pismo, formati,
mjerila, zaglavlja, sastavnice, arhiviranje tehnike dokumentacije).
Osnovna pravila
predoavanja oblika (prostorno i ravansko prikazivanje mainskih dijelova, projekcije,
presjeci, utede na projekcijama, uproteno prikazivanje mainskih dijelova, prekidi i detalji).
Kotiranje (elementi kotiranja, naini nanoenja kota, prikaz kotiranja nekih oblika, kotiranje
navoja, uproenja pri kotiranju sitnih detalja i metalnih konstrukcija, kotiranje tolerisanih mjera).
Oznaavanje kvaliteta povrine na crteu (glavni parametri, tipovi povrinskih neravnina,
oznake kvaliteta povrine na crteu). Tolerancije i sklopovi (osnovni pojmovi, poloaj i
oznaavanje tolerancijskih polja, sklopovi i vrste sklopova, izbor i upisivanje tolerancija,
tolerancije oblika i poloaja-primjeri i objanjenja oznaavanja, mogunost primjene principa
maksimum materijala). Uproteno i ematsko prikazivanje razliitih mainskih elemenata.
Skiciranje i snimanje mainskih dijelova. ema CAD sistema. Klasifikacija i tehnika rada CAD
sistema. Prednosti primjene CAD sistema. Dvodimenzionalne grafike transformacije (translacija,
rotacija, skaliranje, preslikavanje). Ortogonalne projekcije. Komercijalni CAD programski
sistemi: korisnika okruenja, standardi i interfejsi. Primjena kompjuterske grafike u CATIA i
AutoCAD okruenju. Interfejs za grafike ureaje. Hardverske komponente za grafiki izlaz.
Terminali. Ploteri. Arhiviranje tehnike dokumentacije primjenom raunara.
Literatura:
1. N.Repi, Tehnika dokumentacija, I dio, Mainski fakultet Sarajevo, 1998.
2. N. Repi, Tehnika dokumentacija, II dio, Mainski fakultet Sarajevo, 1998.
3. N. Repi, Tehnika dokumentacija, Prirunik za izradu grafikih radova, Mainski
4. N. Repi, I. ari, AutoCAD 2002, Primjena raunara u konstruisanju, Mainski
5. N. Repi, AutoCAD 2000, Primjena raunara u konstruisanju, Mainski fakultet
Sarajevo, 2001.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: poznavanje rada u operativnom sistemu MS
Windows.
Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama
Nain polaganja ispita: usmeni, kolokviji, pismeni i praktini ispit.
95
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Mainski elementi I
OM-02
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
P / V / LV
Broj sati sedmino: ECTS krediti:

2 P + 2 V + 0 LV

Upoznavanje sa optim principima konstruisanja mainskih elemenata. Upoznavanje sa
osnovnim mainskim elementima za ostvarivanje nerazdvojivih i razdvojivih veza i navojnih
spojeva. Razumijevanje naina njihovog funkcionisanja i konstruisanja. Sticanje znanja
potrebnih za samostalnu izradu projektnih zadataka.
Program predavanja:
Opti dio (maine i mainski elementi, faktori koji utiu na konstrukciju, optereenja,
naprezanja i deformacije mainskih elemenata, krutost mainskih elemenata i
sklopova, mehanike karakteristike mainskih materijala, koncentracija napona,
dinamika izdrljivost, dozvoljeni naponi, stepeni sigurnosti, izbor materijala za mainske
elemente i konstrukcije). Veze i spojevi mainskih elemenata. Nerazdvojive veze (presovani
sklopovi, zakovani i zavareni spojevi vrste i proraun). Razdvojive veze (klinovi i veze
klinovima, uzduni klinovi sa i bez prednapona, popreni klinovi, segmentni klinovi, ivije,
tolerancije i proraun klinova). Navojni spojevi (navojni par, zavojnica, dijelovi, vrste i
tolerancije navoja, prednaponska sila, radno optereenje, deformacioni dijagram, naponi
kod navojnih prenosnika, optereenje i naprezanje, raspodjela optereenja u navojima,
vijane veze, poetno optereenje veze sa vijkom, proraun i konstrukcija navojnih parova,
stepen sigurnosti navojnih parova, elementi navojnih parova, kljuevi).
Literatura:
1. N. Repi, A. Muminovi, A. Zuko, Mainski elementi, I dio, Mainski fakultet Sarajevo,
2004.
2. N. Repi, A. Muminovi, A. Zuko, Mainski elementi, II dio, Mainski fakultet Sarajevo,
2004.
3. N. Repi, A. Muminovi, I. ari, E. Mei, Zbirka zadataka iz mainskih elemenata,
4. N. Repi, A. Muminovi, H. Bai, A. teta, Zbirka zadataka iz mainskih konstrukcija,
5. N. Repi, A. Zuko, Z. Pita, M. oli, Mainski elementi, I dio, Svjetlost, Sarajevo, 1998.
6. N. Repi, A. Zuko, Z. Pita, M. oli, Mainski elementi, II dio, Svjetlost, Sarajevo, 1998.
7. N. Repi, A. Zuko, Z. Pita, M. oli, Osnovi konstruisanja, Svjetlost, Sarajevo, 1998.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Tehnike dokumentacije i CAD-a,

Statike i Elastostatike.
Nain polaganja ispita: usmeni, kolokviji, pismeni ispit.
96
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
Mainski elementi II
ifra:
Jezik:
Semestar:
OM-03
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Upoznavanje sa osnovnim vrstama mainskih elemenata za: elastino vezivanje, obrtno i
prenosno kretanje. Razumijevanje naina njihovog funkcionisanja i konstruisanja. Sticanje
znanja potrebnih za samostalnu izradu projektnih zadataka.
Program predavanja:
Elastine veze. Opruge (osnovne karakteristike i vrste opruga, naprezanje, napon,
deformacioni rad i krutost opruga, proraun opruga, kvalitet i tolerancije, gibnjevi).
Elementi obrtnog kretanja. Osovinice i osovine (osnovni oblici, optereenja, naprezanja,
naponi i proraun). Vratila (osnovni oblici, optereenja, naprezanja i naponi, krutost vratila,
spojevi vratila i elemenata za prenos obrtnog kretanja, materijali vratila, proraun vratila).
Spojnice (namjena i vrste, oblici, konstrukcija i proraun). Klizna leita (osnovne
karakteristike, trenje i podmazivanje, nosivost, zaptivanje, maziva, materijali, konstrukcija i
proraun). Kotrljajna leita (osnovne karakteristike, vrste, tolerancije, uvravanje, statika
i dinamika mo noenja, ekvivalentno optereenje, vijek trajanja, obiljeavanje i izbor
leita). Elementi prenosnog kretanja. Kai i kainik (osnovne karakteristike i proraun).
Frikcioni parovi (kinematika i proraun). Zupasti parovi (kinematika zupastih parova,
osnovna pravila sprezanja, podjela zupastih prenosnika, zupanici sa pravim i kosim zubimaosnovni profil, profil alata i profil zupaste letve, podsijecanje i pomjeranje profila, konini
zupasti parovi- osnove sprezanja, vrste i oblici, puni parovi-osnove sprezanja, vrste i oblici,
geometrijske veliine, izbor materijala, tolerancije zupanika). Cijevi i cijevni zatvarai.
Literatura:
1. N. Repi, A. Muminovi, A. Zuko, Mainski elementi, I dio, Mainski fakultet Sarajevo, 2004.
2. N. Repi, A. Muminovi, A. Zuko, Mainski elementi, II dio, Mainski fakultet Sarajevo, 2004.
3. N. Repi, A. Muminovi, I. ari, E. Mei, Zbirka zadataka iz mainskih elemenata, Mainski
4. N. Repi, A. Muminovi, H. Bai, A. teta, Zbirka zadataka iz mainskih konstrukcija,
5. N. Repi, A. Zuko, Z. Pita, M. oli, Mainski elementi, I dio, Svjetlost, Sarajevo, 1998.
6. N. Repi, A. Zuko, Z. Pita, M. oli, Mainski elementi, II dio, Svjetlost, Sarajevo, 1998.
7. N. Repi, A. Zuko, Z. Pita, M. oli, Osnovi konstruisanja, Svjetlost, Sarajevo, 1998.

Statike i Elastostatike i Mainskih elemenata I.
Nain polaganja ispita: usmeni, kolokviji, pismeni ispit.
97
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
OM-04
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Upoznavanje sa osnovnim pojmovima metodikog konstruisanja. Razumijevanje procesa
konstruisanja i toka informacija. Sticanje znanja potrebnog za izradu projekta sa
konstrukcijskom razradom po svim fazama procesa konstruisanja, od ideje do modela.
Program predavanja:
Cilj i sadraj procesa konstruisanja. Koncipiranje idejnog rjeenja (pregled, struktura funkcija
mainskog sistema, izvrioci elementarnih funkcija, formiranje varijantnih rjeenja, izbor
optimalne varijante). Oblikovanje i dimenzionisanje dijelova mainskih konstrukcija (kriteriji
za dimenzionisanje, izbor polaznih elemenata za dimenzionisanje i racionalno iskoritenje
mase dijelova, oblikovanje mainskih dijelova tehnologija i uslovi montae). Analiza
dijelova i sklopova mainskih konstrukcija (kritini naponi u dijelovima mainskih
konstrukcija, razaranje mainskih dijelova u radu, sigurnost i pouzdanost, analiza geometrije
dijelova i sklopova, analiza dinamikih stanja mainskih konstrukcija).
Literatura:
1. N. Repi, A. Zuko, M. oli, Z. Pita, Osnovi konstruisanja, Svjetlost, Sarajevo, 1998.
2. M. Ognjanovi, Metodika konstruisanja maina, Mainski fakultet Beograd, 1990.
Mainskih elemenata I i II i Elastostatike.
Nain polaganja ispita: usmeni, kolokvij i pismeni ispit.
98
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Prenosnici snage i kretanja
OM-05
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 1 V + 1 LV

Upoznavanje sa osnovnim vrstama prenosnika snage i kretanja. Razumijevanje naina
funkcionisanja osnovnih prenosnika. Sticanje znanja potrebnog za izradu projekta planetarnog
prenosnika i analize toka snage i kretanja kod ostalih tipova prenosnika.
Program predavanja:
Mehaniki prenosnici (vrste prenosa, tipovi mehanikih prenosnika i podjela, osnovni
prenosnik i sluajevi kretanja, kinematika radnih organa prenosnika, osnovne karakteristike
mehanikog prenosnika, planetarni prenosnici). Hidrauliki prenosnici (hidrodinamiki i
hidrostatiki prenosnici snage). Kombinovani prenosnici snage. Ostale vrste prenosnika snage
i kretanja (pneumatski prenosnici snage i kretanja, elektrini i hibridni prenosnici,
kardanski prenosnici, lanani prenosnici, zupasti kaini prenosnici). Spojnice i konice
kod prenosnika snage i kretanja.
Literatura:
1. N. Repi, Prenosnici snage i kretanja, Mainski fakultet Sarajevo, 1999.
2. N. Repi, A. Muminovi, A. Zuko, Mainski elementi II dio, Mainski fakultet
Sarajevo, 2004.
3. M. Opali, Prijenosnici snage i gibanja, Sveuilite u Zagrebu, 1998.
Mainskih elemenata I i II, Kinematike i Mehanike fluida I.
Nain polaganja ispita: usmeni, kolokviji i pismeni ispit.
99
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Tehnologino oblikovanje
OM-06
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Upoznavanje sa osnovnim principima i zahtjevima koji se postavljaju pred konstruktora sa
aspekta tehnologinog oblikovanja. Pravilno oblikovanje mainskih dijelova i konstrukcija
prema pojedinim tehnologijama. Odreivanje i analiziranje uticajnih faktora na
tehnologinost mainskih elemenata i konstrukcija.
Program predavanja:
Principi tehnologinog oblikovanja. Tehnoloki ispravno oblikovanje u odnosu na
izmjenjivost dijelova. Ispravno oblikovanje odlivaka. Zavarivaki ispravno oblikovanje
zavarenih dijelova konstrukcija. Tehnoloki ispravno oblikovanje lemljenih i lijepljenih
dijelova. Tehnoloki ispravno oblikovanje dijelova proizvedenih plastinom deformacijom.
Tehnoloki ispravno oblikovanje dijelova od lima. Tehnoloki ispravno oblikovanje
mainskih dijelova u odnosu na montau. Tehnoloki ispravno oblikovanje mainskih dijelova
u odnosu na vrstu i veliinu optereenja.
Literatura:
1. N. Repi, A. Zuko, Z. Pita, M. oli, Mainski elementi - I dio, Svjetlost, Sarajevo,
1998.
2. N. Repi, A. Zuko, M. oli, Z. Pita, Osnovi konstruisanja, Svjetlost, Sarajevo, 1998.
3. N. Repi, A. Muminovi, A. Zuko, Mainski elementi I dio, Mainski fakultet
Sarajevo, 2004.
4. E. Obermit, Osnove konstruiranja, Sveuilina naklada Liber, Zagreb, 1981.
Tehnologija obrade i Termike obrade
znanje iz Mainskih elemenata I i II,

Nain polaganja ispita: usmeni, kolokviji i pismeni ispit
100
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Transportna sredstva
OM-08
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
3 P + 2 V + 0 LV

Sticanje znanja o elementima i mehanizmima transportnih sredstava, njihovoj ulozi te
nainima prorauna. Upoznavanje osnovnih vrsta transportnih sredstava i razumijevanje
naina njihovog funkcionisanja. Steena znanja omoguavaju samostalno rjeavanje
praktinih problema iz ove oblasti, a slue i kao osnova za sticanje novih znanja tokom studija
kroz predmete Projektovanje transportnih sredstava i Liftovi i iare.
Program predavanja:
Uloga, podjela i osnovne karakteristike transportnih sredstava. Elementi mehanizama
transportnih sredstava: namjena, konstrukcija i proraun. Osnovni mehanizmi dizalica
(mehanizam za dizanje i mehanizam za vonju): opis, konstruktivna rjeenja, otpori vonje,
analiza kretanja mehanizma i dimenzioniranje pogona. Vrste pogona (runi, hidraulini,
elektrini). Dizalice: opis rada i vrste (mostnih, portalnih, graevinskih, ...), vrste optereenja,
pritisak na oslonce dizalice, sigurnost od prevrtanja. Podizai (liftovi, podizne platforme, ...):
vrste, znaaj, opis i dimenzionisanje pogona. Sredstva neprekidnog transporta (trakasti i
lanani transporteri, elevatori, konvejeri, sredstva neprekidnog transporta bez vunog
elementa, pneumatski transport): princip rada, dijelovi i osnove prorauna. iare: znaaj,
vrste i osnove prorauna. Mjere zatite u radu transportnih ureaja.
Literatura:
1. N. Repi, M. oli, Transportna sredstva, Univerzitetski udbenik, Mainski fakultet
Sarajevo,2008.
2. N. Repi, M. oli, Zbirka rijeenih zadataka iz transportnih sredstava, Univerzitetski
udbenik, Mainski fakultet Sarajevo, 2008.
3. N. Repi, M. oli i dr., Transportni ureaji, Svjetlost, Sarajevo, 1998.
4. D. ap, Prenosila i dizala, podloge za konstrukciju i proraun, Liber, Zagreb, 1990.
5. S. Toi, Proraun maina neprekidnog transporta i dizalinih ureaja, Mainski fakultet
Beograd, 2001.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanja iz: Tehnike dokumentacije i CAD-a,
Mainskih elemenata I i II, Statike, Elastostatike.
izrada projektnih zadataka.
Nain polaganja ispita: konana ocjena na temelju projekata, kolokvija te pisanog ispita.
101
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Konstrukcija alata
OM-09
BHS
ljtni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
1 P + 2 V + 1 LV

Upoznavanje studenata sa osnovnim principima konstruisanja i izradom reznih (standardnih i
specijalnih) alata kao i konstrukcijom alata za razliite postupke oblikovanja metala
plastinom deformacijom te alatima za livenje pod pritiskom i alata za preradu polimera.
Program predavanja:
Zavojne plohe kao dijelovi povrina reznih alata i njihova primjena kod izrade reznih alata.
Osnove prorauna i konstrukcija specijalnih reznih alata. Pregled i klasifikacija postupaka
oblikovanja metala plastinom deformacijom. Principi konstruisanja alata za operacije
razdvajanja (probijanje, prosijecanje) i savijanje. Konstruktivna rjeenja i osnove prorauna
kod alata za obradu lima. Standardni elementi alata. Izbor materijala za pojedine elemente
alata. Alati za kovanje, vrste alata, broj operacija i konstrukcija alata. Osnovne karakteristike
otpresaka i konstrukcija alata i kalupa za preradu polimera.
Literatura:
1.
2.
3.
4.
B. Rebec, Rezni alati, kolska knjiga, Zagreb, 1993.

B. Musafia, Obrada metala plastinom deformacijom, Svjetlost, Sarajevo, 1996.
H. uki, Konstrukcija alata, Univerzitetska knjiga, Mostar, 1998.
A. Povrzanovi, Odabrana poglavlja iz obrade metala plastinom deformacijom,
Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb, 1998.
5. I. ati, Izmjena topline u kalupima za injekcijsko preanje polimera, DPIG, Zagreb,
1985.
6. B. Vukadinovi, Alati za plastine mase, Tehnika knjiga, Beograd, 1975.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo na predavanjima i vjebama,
Nain polaganja ispita: konana ocjena na temelju projakata, kolokvija te pisanog ispita.
102
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Industrijska praksa
OM-10
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
0 P + 0 V + 4 LV

Upoznavanje i rjeavanje praktinih zadataka iz oblasti konstrukcija. Proizvodna praksa
podrazumijeva boravak u tvornici.
Program predavanja:
Konstrukcija nestandardnih pristroja za: mehaniku obradu (struganje, glodanje, buenje),
kontrolu, povrinsku zatitu i montau. Obavezan boravak u tvornici.
Literatura: Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: student je obavezan voditi detaljan dnevnik
prakse i uraditi struni izvjetaj.
Nain polaganja ispita: obaveza studenta je da napravi struni izvjetaj koji e se uzimati
kao podloga za ocjenjivanje.
103
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Projektovanje pomou
raunara
OM-14
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 0 V + 3 LV

Upoznavanje sa naprednim tehnologijama CAD programskih sistema, koritenjem
programskih alata i izradom grafikog modela tijela kao pretpostavke za naponsku analizu
MKE i CAM aplikacije.
Program predavanja:
Proces konstruisanja, struktura i okruenje. Konfiguracija CAD sistema. Interno raunarsko
predstavljanje objekata. Modeliranje mainskih dijelova pomou raunara. Principi
modeliranja mainskih dijelova pomou raunara. Modeliranje mainskih dijelova sloene
konfiguracije interaktivnim postupkom. Parametarsko modeliranje. Modeliranje u okviru
ekspertnog sistema. Baze podataka CAD datoteke. Standardi i interfejsi u raunarskoj
grafici i CAD sistemima. Predprocesori i postprocesori. Integracija CAD sistema i aplikacije
za analizu konstrukcije. Posebne aplikacije CAD sistema: analiza mehanike konstrukcije,
numerike analize (MKE) i simulacije kod numeriki upravljanih alatnih maina (CNC
programiranje). CAD sistemi i vjetaka inteligencija.
Literatura:
1. N. Repi, CAD metode Konstruisanje podrano raunarima, Mainski fakultet
Sarajevo, 1996.
2. N. Repi, I. ari, AutoCAD 2002 Primjena raunara u konstruisanju, Mainski
3. F. Amirouche, Principles of Computer-Aided Design and Manufacturing, Prentice Hall,
2004.
Mainskih elemenata I i II .
Nain polaganja ispita: usmeni i praktini ispit.
104
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Oblikovanje i proraun
zavarenih konstrukcija
OM-35
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Sticanje znanja iz oblasti projektovanja zavarenih spojeva, oblikovanja i prorauna zavarenih
konstrukcija te njihova primjena u svakodnevnoj praksi.
Program predavanja:
Vrste naprezanja u zavarenim spojevima (nominalni i vrni napon). Proraun zavarenih veza
(sueoni i ugaoni spojevi). Detalji konstrukcija (ukruenja, stubovi, oslonci, ramovi, osnovne
i pokrivne ploe, reetke, ...). Analiza statikog optereenja u realnim konstrukcijama.
vrstoa na zamor. Standardi.
Literatura:
1. M. Milosavljevi, M. Radojkovi, M. Kuzmanovi, Osnove elinih konstrukcija,
Graevinska knjiga, Beograd, 1980.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Mainskih elemenata I.
Nain polaganja ispita: pismeni ispit, usmeni ispit, kolokviji.
105
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Mehanika leta projektila
OT-13
BHS
Zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV / Projekt
2 P + 1 V + 2 LV
Nastavnik: Berko Zeevi, Sabina Serdarevi-Kadi

Usvajanje znanja o osnovama aerodinamike projektila, elementima putanje projektila u vazdunom
prostoru i modelima predvianja putanje projektila. Student e biti osposobljen da procijeni
aerodinmike koeficijente osnosimetrinih projektila pri nultom napadnom uglu, da procijeni osnovne
elemente putanje projektila u atmosferi sa i bez vjetra i da koristi standardne programe za odreivanje
aerodinamikih koeficijenata. Simulacija elemenata putanje projektila na osnovu 3-DOF i 4-DOF
modela.
Program predavanja:
Uvod. Putanja projektila u vakuumu. Atmosfera. Aerodinamike sile i momenti koji djeluju na
projektile. Aerodinamiki koeficijent otpora osnosimetrinog projektila. Euler-ov model (model teke
materijalne take). Uticaj vjetra. Stabilnost projektila. Tanost i preciznost, rasipanje projektila.
Spoljno balistika mjerenja.
Literatura:
1. Berko Zeevi, Sabina Serdarevi-Kadi, Jasmin Terzi: Basic of Projectile Flight Mechanics,
Multimedijalni kurs na engleskom jeziku, Mainski fakultet Sarajevo, Juni 2006.
2. S. Jankovi, Aerodinamika projektila, Beograd, 1979.
3. Missile Aerodynamic, The Applied Vehicle Technology panel Symposium, Sorrento, 1998.
4. M. R. Mendenhall, Tactical Missile Aerodynamics: Prediction Methodology, Volume 142, 1991.
5. S. Jankovi, Spoljna balistika, Beograd, 1977.
6. S. Jankovi, Mehanika leta projektila, Zagreb, 1998.
7. Van Opstal: Balistique exterieure, Ecole Royale Militaire, 1995.
Metodi uenja: predavanja, vjebe, projektni zadatak
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: Izrada i prezentacija projekta.
Metod ispitivanja: Dva parcijalna ispita, izrada i prezentacija projekta, zavrni ispit na kome se
polae parcijalni ispit koji nije poloen. Ocjenjivanje: angaovanost na nastavi i vjebama (5%),
izrada i prezentacija projekta (50%) i dva parcijalna ispita (45%).
106
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Municija
OT-14
BHS
Zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
3 P + 1 V + 2 LV
Nastavnik: Berko Zeevi, Alan atovi

Ovladavanje znanjima o namjeni, vrstama i strukturi municije. Student e dobiti osnovna saznanja o
komponentama municije: eksplozivi, upaljai, ahure, kapsle, kouljica. Usvajanje znanja o osnovnim
principima djelovanja municije (HE, HEAT, EFP, KE, dimna, osvjetljavajua, hemijska), identifikaciji
i oznaavanju municije.
Program predavanja:
Uvod u municiju: Podjela municije, Struktura municije, Procjena oteenja, Municija malog kalibra,
Municija srednjeg kalibra, Artiljerijska municija, Municija za minobacae, Raketni projektili,
Municija za tenkove, Mine i sredstva za ruenje. Eksplozivi: Podjela eksplozivnih materija, Glavne
karakteristike vojnih eksploziva, Tipovi eksplozije, Hemijske reakcije eksploziva, Tipovi eksplozivnih
materija, Eksplozivni lanac, Slabi eksplozivi. Goriva za artiljerijske i raketne projektile. Crni barut i
pirotehnike materije. Upaljai, ahure, Kapsle. Osnovni principi djelovanja municije: Tipovi ciljeva,
HE municija ili municija paradnog djelovanja, Ruee dejstvo ili efekt udara, Bojne glave sa
kumulativnim efektom, HEAT, Projektili sa kinetikom energijom, Bojne glave sa subprojektilima,
Eksplozivom formirani projektil EFP, Bojne glave za razvijanje maskirnih i signalnih dimova, Bojne
glave sa hemijskim supstancama (bojni otrovi), Bojne glave sa osvjetljavajuim dejstvom. Pakovanje
municije. Novi koncepti pristupa municiji sa logistikog stanovita. Identifikacija i oznaavanje
municije.
Literatura:
4. B. Zeevi, Osnove konvencionalne i napredne municije, Mainski fakultet Sarajevo, Sarajevo,
2011.
5. B. Zeevi, Osnove identifikacije municije, Mainski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2011.
6. Berko Zeevi, Alan atovi: Basic of Ammunition, Multimedijalni kurs na engleskom jeziku,
Mainski fakultet Sarajevo, Juni 2006.
7. Tactical Missile Warheads, Edited by Joseph C., Progress in Astronautics and Aeronautics, Vol.
155, AIAA, 1993.
8. B. Zeevi, Bojeve glave raketnih projektila, Mainski fakultet Sarajevo, Specijalistiki studij,
Sarajevo, 1988
9. B. Zeevi, Osnove municije, Mainski fakultet Sarajevo, DTD-1301, Sarajevo, 2003.
polae parcijalni ispit koji nije poloen. Ocjenjivanje: angaovanost na nastavi i vjebama - 5%, izrada
i prezentacija projekta - 50%, dva parcijalna ispita ukupno 45%.
107
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Osnove oruja
OT-17
BHS
Zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV / Seminar
2 P + 1 V + 1 LV
Nastavnik: Berko Zeevi, Mario Bakarad

Upoznavanje sa specifinostima dizajna oruja i funkcionisanje mehanizama razliitih tipova oruja.
Student e biti osposobljen da uoi osnovne razlike izmeu pojedinih dijelova oruja i u
funkcionisanju mehanizama razliitih tipova oruja, da se osposobi za vrenje testiranje razliitih
tipova oruja u skladu sa NATO i armijskim standardima i obradu rezultata mjerenja.
Program predavanja:
Istorijat oruja. Podjela oruja. Osnovne karakteristike oruja. Borbene karakteristike oruja. Vatrena
mo. Pokretljivost. Pouzdanost. Vijek trajanja. Fizioloko optereenje posluge. Konstrukcijske
karakteristike oruja. Eksploatacijske karakteristike oruja. Osnovni dijelovi, sklopovi i mehanizmi
artiljerijskih oruja. Cijev, zadnjak, gasna konica, zatvara i mehanizmi, klinasti zatvara, navojni
zatvara i mehanizmi zatvaraa, protivtrzajui ureaji, lafet, izravnjai, mehanizmi za pokretanje cijevi
oruja i podvozak. Osobenosti konstrukcije minobacaa, bestrzajnih oruja, raketnih lansera,
samohodnih oruja i tenkova. Sistemi za stabilizaciju naoruanja. Ureaji za propuhavanje kanala
cijevi. Ureaji za punjenje oruja. Elektromehaniki lanani punja. Tendencije razvoja artiljeriskih
sistema. Tendencije razvoja artiljerijskih sistema za podrku, vuna i samo pokretna artiljerijska
oruja, samohodna oruja i tenkovi, minobacai, bestrzajna oruja i interakcija u razvoju oruja i
municije. Automatska oruja. Klasifikacija automatskih oruja. Primjeri automatskog oruja i njihovi
radni ciklusi. Vane strukturalne i operativne grupe automatskih oruja. Performanse automatskih
oruja. Automatska oruja sa postoljima, mehanizmi trzanja i vraanja. Elektronika jedinica za
kontrolu brzine gaanja i ritma.
Literatura:
1. A. ikani, Topniko oruje, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb 2000.
2. D. Pavlovi, M. Novakovi, A. Duilo, Osnovi konstrukcije artiljerijskog naoruanja,
Vojnoizdavaki zavod, Beograd 1983.
3. M. Bakarad, Osnove oruja, DTD publikacija 1303, Mainski fakultet Sarajevo, 2003.
Metodi uenja: predavanja, vjebe, seminarski zadatak
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: Izrada i prezentacija seminara.
Metod ispitivanja: Dva parcijalna ispita, izrada i prezentacija seminara, zavrni ispit na kome se
i prezentacija seminara - 50%, dva parcijalna ispita ukupno 45%.
108
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Osnovi raketnog pogona
OT-19
BHS
Ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV / Projekti
3 P + 1 V + 2 LV
Nastavnik: Jasmin Terzi

Ovladavanje osnovnim znanjima o funkcionisanju raketnih motora na vrsta goriva. Student e biti
osposobljen da odredi teoretske performanse raketnog motora, gubitke performansi unutar raketnog
motora, dizajnira osnovne konfiguracije punjenja, procijeni unutanjo balistike preformanse raketnog
motora i da koristi osnovne programe za odreivanje teorijskih preformansi i preliminarni dizajn
raketnih motora.
Program predavanja:
Osnovni koncepti raketnih motora na vrsto gorivo. Tipovi vrstih raketnih goriva i njihove
karakteristike. Teoretske performanse raketnog motora. Mehanizam sagorijevanja vrstih raketnih
goriva. Uticajni faktori na osnovnu brzinu sagorijevanja. Tehnike mjerenja brzine sagorijevanja.
Teenje kroz mlaznik: Osnovna uloga mlaznika. Osnovne jednaine. Potisak raketnog motora:
Zavisnost izmeu potiska i pritiska u raketnom motoru. Uslovi za ostvarenje optimalnog potiskaoptimalna ekspanzija. Gubici u raketnom motoru. Balistika analiza i dizajn pogonskog punjenja:
Zahtjevi misije taktikog raketnog projektila. Konfiguracije pogonskih punjenja i geometrije. Opti
principi izbora konfiguracije punjenja. Dizajn pogonskog punjenja. Performanse vrstih raketnih
motora: Preliminarni dizajn raketnog motora na vrsta goriva. Osnove procesa pripaljivanja vrstih
raketnih motora. Dizajn mlaznika. Dizajn tijela raketnog motora.
Literatura:
1. Tactical Missile propulsion, Edited by Jensen E. G. and Netzer W.D., Progress in Astronautics and
Aeronautics, Vol. 170, AIAA, 1996.
2. Davenas A. et collabrateurs: Technologie des propergols solides, Masson, Paris, 1989.
3. P. G. Sutton, Rocket Propulsion Elements -An Introduction to the Engineering of Rockets-, John
Wiley&Sons, Fith Edition,1986, New York.
4. B. Zeevi, J. Terzi, Pogon taktikih projektila, DL 2004 program, On-line DL kurs, Distance
Learning Centar Univerziteta u Sarajevu, www.e-learning.ba, 2004.
109
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Tehnologije balistikih
mjerenja
OT-28
BHS
Ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV / Seminari
2 P + 1 V + 2 LV
Nastavnik: Jasmin Terzi, Sabina Serdarevi-Kadi i Alan atovi

Upoznati studente sa osnovnim teoretskim i praktinim znanjima iz test metoda u unutranoj, spoljnoj
i terminalnoj balistici. Student e biti osposobljen da vri testiranje razliitih tipova municije u skladu
sa NATO i armijskim standardima i obradu rezultata mjerenja.
Program predavanja:
Unutranjo balistika testiranja: mjerenje parametara za odreivanje brzine sagorijevanja vrstih
goriva, hemijska analiza kompozicija goriva, testiranje hemijske stabilnosti, mjerenje toplote
eksplozije, mjerenje pritiska, odreivanje karakteristika baruta u manometarskoj bombi, mjerenje
mehanikih karakteristika vrstih goriva, ispitivanje X-zrakama, ispitivanje oblika i dimenzija
punjenja na vrsta goriva, mjerenje sile, kontrola kvaliteta inhibitora, uticaj temperature okoline.
Spoljno balistika testiranja: utvrivanje dometa projektila, mjerenje parametara atmosfere, mjerenje
poetne brzine, dometa i rasturanja pogodaka, optike tehnike.
Testiranja balistike na cilju: Arena test, distribucija mase paradi, odreivanje smrtonosnog radijusa,
mjerenjnje brzine praadi projektila, metode odreivanja probojnosti HEAT i KE projektila, balistika
rana. Ostala testiranja: testiranja upaljaa i kapsli, ispitivanje eksplozivnog i pripalnog puta, ispitivanje
na hidro pritisak raketnih motora i strukture HE projektila.
Literatura:
1. Berko Zeevi, Jasmin Terzi, Alan atovi, Sabina Serdarevi-Kadi: Testing Artillery, Mortar
and Rocket Ammunition, Multimedijalni kurs na engleskom jeziku, Mainski fakultet Sarajevo,
Juni 2006.
2. Ballistics measuring technology, Edited by H. P. Kimmich and all. Fourth International AVL
Symposium on Ballistic Measurement, Switzerland, 1989.
3. Waffen-technisches Taschen-buch, Rheinmetall, 1983.
4. Weibel Scientific, Muzzle Velocity Radar System, Denmark, 2000.
155, AIAA, 1993.
6. Test and Evaluation of the Tactical Missile, Emil J. and Eichblatt Jr., Pacific Missle Test Center,
1989.
7. Interior Ballistics of Guns, Edited by Krier H. and Summerfield M., Progress in Astronautics and
Metodi uenja: predavanja, vjebe, projektni zadatak, eksperimentalni rad
110
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Tehnologije integracije
municije
OT-29
BHS
Ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / LV / Seminari
2 P + 2 LV
Nastavnik: Berko Zeevi, Mario Bakarad, Alan atovi

Ovladavanje tehnologijama nunim za integraciju osnovnih tipova municije. Student e biti
osposobljen da prorauna prenos toplote u eksplozivnom punjenju nakon livenja, sile presovanja
eksploziva, da definie osnovne tehnoloke operacije integracije artiljerijske i raketne municije i da
planira kontrole i testiranja municije u fazama razvoja, proizvodnje i eksplotacije municije.
Program predavanja:
Uticaj osnovenih karakteristika municije na proces integracije municije. Karakteristike osnovnih
tehnologija integracije. ivotni ciklus stvaranja, eksplatacije i upotrebe municije.
Karakteristike integracija artiljerijskih i raketnih projektila. Integracija bojevih glava. Tehnologije
livenja i presovanja eksploziva u kouljice bojevih glava. Tehnologije ekstrudiranje eksploziva u
kouljicu bojeve glave. Proizvodnja detonatorskih pojanika. Mehanika obrada eksplozivnog
punjenja u bojevoj glavi. Integracija upaljaa i bojeve glave. Kontrola i testiranje bojevih glava.
Integracija bojevih glava sa dimnim i osvjetljavajuim punjenjima. Odreivanje mase goriva za
artiljerijsku i minobacaku municiju. Formiranje punjenja goriva, odnosno osnovnog i dopunskog
punjenja. Formiranje ahura sa punjenjima i kapslama. Integarcija tijela mine sa nosaem stabilizatora
i punjenjima. Formiranje pripalnog sistema. Formiranje punjenja goriva. Integracija raketnih motora.
Osnovne karakteristike integracije komore raketnog motora i pogonskog punjenja, pripalnog sistema,
mlaznika, stabilizirajueg odsjeka itd. Pakovanje municije. Metode zavrne kontrole i testiranja
municije.
Literatura:
155, AIAA, 1993.
2. B. Zeevi, Osnove municije, Mainski fakultet Sarajevo,DTD-1301, Sarajevo, 2003.
Metodi uenja: predavanja, vjebe, seminarski zadatak, eksperimentalni rad
111
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Tehnologije odravanja
municije
OT-30
BHS
Ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV / Seminari
2 P + 1 V + 1 LV

Usvajanje znanja o uslovima stabilnog i sigurnog skladitenja municije. Studene biti osposobljen da
identificira municiju, da razvrsta municiju po grupama opasnosti i kompatibilnosti, da definie
koliinu municije po skladinim objektima u skladu sa NATO i armijskim standardima, da izvri
inspakciju i planira remont uskladitene municije.
Program predavanja:
Odbrambene tehnologije do 2010. godine. ivotni ciklus stvaranja, eksploatacije i upotrebe municije.
Identifikacija, oznaavanje i kodiranje municije. Podjela municije u grupe po NATO standardu.
Identifikacione i funkcionalne karakteristike municije. Identifikacija i funkcionisanje tipinih
komponenti municije. Zajedniki i pojedinani sigurnosni uslovi za grupu municije i za svaki tip
municije pojedinano unutar grupe. Pogled na logistiki koncept. Integralna logistika podrka sa
municijom. Koncept municija pria. Sistemi provjere stanja ispravnosti municije. Tipovi inspekcije
municije. Sprovoenje inspekcije municije, postrojenja i jedinica za utovar. Prijemna inspekcija
eksploziva, pogonskih punjenja i eksplozivnih punjenja u projektilima. Skladitenje i transport
municije. Tipovi skladitenja municije i sigurnost. Transportni tokovi municije. Fiziki bezbjednosni
zahtjevi. Karakteristike eksploziva i pogonskih punjenja. Klasifikacija opasnosti od eksplozije i
kompatibilnost. Zone sigurne udaljenosti. Raspored depoa. Rukovanje i sigurnosne operacije u
skladitu i zahtjevi okoline. Osnovni koncepti razvoja neosjetljive municije. Napredni materijali za
zatitu municije i skladita od vatre i prostornog prenosa eksplozivnog talasa. Remont municije.
Oprema za remont municije. Procedure prijema municije posle borbenih dejstava.
Literatura:
1. Berko Zeevi, Uvod u upravljanje opercijama skladitenja municije, Mainski fakultet Sarajevo,
Sarajevo, 2011.
2. J. Terzi, Vojni standardi za sigurno rukovanje sa eksplozivima, Mainski fakultet Sarajevo, DTD1304, Sarajevo, 2011.
3. B. Zeevi, Odravanje municije, Sveuilite u Mostaru, Postdiplomski studij, Mostar 2000.
4. B. Zeevi, Osnove municije, Mainski fakultet Sarajevo, DTD-1301, Sarajevo, 2003.
5. A. H. Omerovi, S. Serdarevi-Kadi, Skladitenje i transport municije, Mainski fakultet
Sarcjevo, DTD-1305 i DTD-1307, Sarajevo, 2003.
Metodi uenja: predavanja, vjebe, projektni zadatak, eksperimentalni rad
112
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Tehnologije prerade
eksploziva
OT-31
BHS
Zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / LV / Seminari
2 P + 0 V + 2 LV
Nastavnik: Jasmin Terzi, Alan atovi

Upoznati studente sa osnovnim metodama prerade jakih eksplozivnih materija (primarne i sekundarne)
i ugradnje u municiju. Student e biti osposobljen da prilikom procesa dizajniranja municije ili
prilikom procesa proizvodnje i testiranja municije budu u stanju da prate kriterije definirane
tehnikom dokumentacijom i vojnim standardima.
Program predavanja:
Osnovne karakeristike jakih primarnih i jakih sekundarnih eksplozivima sa stanovita njihove prerade
za ugradnju u komponenete municije.
Jake primarne eksplozivne materije. Detonatorske i inicijalne kapsle za municiju. Metode prerade
eksploziva u procesu formiranja kapsli razliitih namjena.
Sekundarne jake eksplozivne materije. Metode prerade eksploziva livenjem, presovanjem i
ekstrudiranjem za izradu glavnih eksplozivnih punjenja. Metode izrade buster ili detonacionih
punjenja (pojanika). Razlike eksplozivnih punjenja za projektila ili bojeve glave fragmentacionog
dejstav (HE projektili) i za oklopno-probojne bojeve glave ili projektile (HEAT projektili).
Metode testiranja eksplozivnih punjenja.
Literatura:
1. Petar V. Maksimovi: Tehnologija eksplozivnih materija, Beograd 1972.
2. Petar V. Maksimovi: Eksplozivne materije, Beograd 1985.
Metodi uenja: predavanja, vjebe, semiarski rad
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: Izrada i prezentacija semiara.
113
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Tehnologije proizvodnje
municije
OT-33
BHS
Ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV / Projekti
3 P + 1 V + 2 LV
Nastavnik: Berko Zeevi, Mario Bakarad, Niki Hilmija

Ovladavanje tehnologijama nunim za proizvodnu osnovnih tipova municije. Student e biti
osposobljen da razumije koje su tehnologije nune za proizvodnju osnovnih tipova municije, da
planira kontrolu procesa proizvodnje i testiranje pojedinih podsistema municije, da definira zahtjeve
za povrinsku zatitu, bojenje, oznaavanje, hermetizaciju i pakovanje municije u skladu sa NATO i
armijskim standardima.
Program predavanja:
ivotni ciklus materijala u procesu prerade. Osnovne karakteristike termike obrade materijala u
procesu izrade struktura za projektile. Osnovne tehnologije obrade metala skidanjem strugotine
(struganje, glodanje, bruenje). Alati, materijali za alate i geometrija alata. Poseban naglasak na izradu
spojeva struktura projektila. Plastina deformacija metala. Materijali za izradu strukture projektila.
Tehnologije tople prerade materijala za projektile. Osnovne karakteristike izrade alata za kovanje.
Osnovni koncepti prerade tijela raketnih motora i oivala bojevih glava tehnologijom flow forming.
Elementi osiguranja kontrole kvaliteta u primijenjenim tehnologijama proizvodnje municije. Testiranje
pojedinih podsistema municije u sistemu proizvodnje. Osnovni zahtjevi za povrinsku zatitu
pojedinih podsistema municije. Bojenje i oznaavanje municije. Osnovni koncepti u ostvarivanju
heremetizaciju i pakovanja municije.
Literatura:
1. Manufacture of projectile, projectile components and cartridge cases for artillery, tank armament
and mortars, MIL-HDBK-756, 1991.
2. V. Arshinov, G. Alekseev, Metal Cutting Theory And Cutting Tool Design, Mir Publishers
Moscow 1973
3. Catalogue COROMANT SANDVIK, Turning Tools, Sweden 2001.
4. G. E. Thomsen, T. Ch. Yang, Sh. Kobayashi: Mechanics of Plastic Deformation in Metal
Processing, McMilan Co, NY 1965.
114
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Unutranja balistika
topova
OT-38
BHS
Zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
3 P + 1 V + 2 LV

Upoznavanje sa glavnim tipovima topovskih goriva i njihovim karakteristikama, procesom
sagorijevanja goriva u topovskoj cijevi i balistikoj bombi, efektima oblika punjenja goriva na
odvijanje balistikog ciklusa u cijevi, sa osnovnim modelima unutranje balistike topova i
minobacaa. Student e biti osposobljen da odredi termodinamike osobine goriva za topove i
minobacae i da koristi osnovne unutranjo balistike programe za definisanje parametara u okviru
balistikog ciklusa. Poseban naglasak e biti dat na sistem mjerenja unutranjo-balsitikih veliina i
obradi rezultata mjerenja.
Program predavanja:
Uvod u unutranju balistiku topova. Pregled pogonskih punjenja. Pogonska punjenja topova i
minobacaa. Procesi proizvodnje goriva. Hemijske komponente sastava. Termohemija. Brzina
sagorijevanja. Fizike karakteristike goriva. Zahtjevi za dizajn pogonskog punjenja. Pripaljivanje.
Sigurnost. Jednaine stanja gasa i termodinamiki podaci za unutranjo balistiki proraun. Osnovni
unutranji balistiki model. Derivacija fizikih parametara. Mjerenja u unutranjoj balistici: Parametri
koji se mjere. Oprema za mjerenje. Metode mjerenja. Obrada rezultata. Nove tendencije u unutranjoj
balistici topova.
Literatura:
1. Berko Zeevi, Jasmin Terzi: Unutranja balistika topova, DTD-1313, Mainski fakultet
Sarajevo, Sarajevo, 2010.
2. Interior Ballistics of Guns, Edited by Krier H. and Summerfield M., Progress in Astronautics and
3. Gun Propulsion Technology, Edited by Ludwig Stiefel., Progress in Astronautics and Aeronautics,
Vol. 109, AIAA, 1988.
4. Thermodynamic Interior Ballistic Model with Global Parameters, Military Agency for
Standardization, NATO, 1997.
5. Derivation of Thermochemical Values for Interior Ballistic Calculation, Military Agency for
Standardization, NATO, 1994.
6. M. Sueska, Unutranja balistika topnikih sustava, Zagreb 2002.
115
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Uvod u eksplozive
OT-39
BHS
Zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV / Seminar
2 P + 1 V + 1 LV
Nastavnik: Berko Zeevi, Bla Miheli

Upoznavanje se osnovnim karakteristikama, fenomenima eksplozivnih materija i faktorima koji utiu
na njihove preformanse. Student e biti osposobljen da odredi osnovne performanse eksplozivnih
materija, da u skladu sa NATO standardima vri kontrolu preformansi eksplozivnih materija, da
poznaje osnovne tehnologije prerade i upotrebe eksplozivnih materija, a posbeno da prati parametre
koji utjeu na sigurnosne aspekte skladitenja eksploziva
Program predavanja:
Eksplozivi: Eksplozivne materije. Eksplozivne kompozicije. Savremene tendencije u razvoju
plastinih eksploziva. Eksplozivne performanse, efekti i tehnike predvianja.
Performanse
eksplozivnih punjenja. Detonacioni procesi. Procesi inicijacije eksploziva. Brzina detonacije, pritisak
detonacije i energija. Termohemija i termodinamika eksplozivnih procesa. Tehnologije neosjetljivih
bojevih glava. NATO tehniki zahtjevi za detonaciju i deflagraciju eksploziva kod neosjetljivih
bojevih glava. Tehnologije prerada eksplozivnih materija.
Literatura:
1. Bla Miheli, Energetske materije: eksplozivi, baruti i pirotehnike smjee, Mainski fakultet
Sarajevo, 2011.
2. Principles and methodology for the qualification of explosive materials for military use, STANAG
4170 Ed2.
155, AIAA, 1993.
4. Tactical Missile propulsion, Edited by Jensen E. G. and Netzer W.D., Progress in Astronautics and
5. Les poudres, propergoals et explosives, Tom 4: Les propergoals, Technique et Documentation
Lavoisier, 1991.
6. V. P. Maksimovi, Eksplozivne materije, Vojnoizdavaki zavod, Beograd, 1985.
Metodi uenja: predavanja, vjebe, seminarski rad, eksperimentalni rad
116
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Hemija
PMF-01
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 0 V + 2 LV

Upoznavanje s opom, odnosno anorganskom i organskom hemijom. Izbor gradiva sa
teitem na elementima i spojevima koji su od opeg interesa i vanosti za struku.
Program predavanja:
Hemija kao nauka. Vrste tvari. Hemijske reakcije. Periodni sistem elemenata i klasifikacija
spojeva. Ravnotee u otopinama elektrolita. Koloidno-disperzni sistemi. Uvod u organsku
hemiju. Klasifikacija organskih spojeva. Ugljikovodici. Ugljikohidrati. Bjelanevine. Lipidi.
Hemija drveta. Smole. Tanini. Mineralne tvari. Enzimi. Bioloka oksidacija. Hemija polimera.
Vjetaki polimeri. Reakcije polikondenzacije.
Literatura:
1. E. Kahrovi, Anorganska hemija, Bemust, Sarajevo, 2005.
2. Interna skripta, Praktikum ope kemije, Katedra za opu i anorgansku hemiju PMF-a, 2005.
Nain polaganja ispita: kolokviji tokom semestra iz vjebi i zavrni test.
117
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Matematika I
PMF-02
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
4 P + 3 V + 0 LV
10

Osnovni cilj je sticanje potrebnog matematikog znanja za praenje, savladavanje i
samostalno rjeavanje zadataka i problema koji se javljaju u sadrajima strunih predmeta.
Posebna svrha ovog predmeta je da studente osposobi za primjenu matematike u tehnikim
disciplinama.
Program predavanja:
Osnovni elementi matematike logike i teorije skupova. Skupovi relnih i kompleksnih
brojeva. Determinante i matrice. Rjeavanje sistema linearnih jednadbi. Vlastite vrijednosti i
vlastiti vektori. Osnovi vektorske algebre. Skalarni, vektorski, mjeoviti i dvostruki proizvod
vektora. Analitika geometrija u prostoru /ravan i prava/. Krive drugog reda. Nizovi. Funkcije
jedne realne promjenjive: granina vrijednost funkcije, neprekidnost i izvod. Pravila
diferenciranja. Izvod sloene, inverzne, parametarski i implicitno zadane funkcije.
Elementarne funkcije i njihovi izvodi. Diferencijal funkcije. Izvodi i diferencijali vieg reda.
Primjena diferencijalnog rauna. Rolleova, Cauchyjeva i Lagrangeova teorema.
LHospotalova pravila. Taylorova i Maclaurinova formula. Konstrukcija grafika funkcije.
Literatura:
1. R. A. Adams, A complete course Calculus, Addison Wesley Longman Ltd, 1999.
2. M. Brakovi, Determinante, sistemi linearnih jednaina, vektori i analitika geometrija,
Svjetlost, Sarajevo, 1986. /ili Mainsku fakultet Sarajevo/
3. M. Brakovi, Diferencijalni raun funkcije jedne promjenjive, Svjetlost, Sarajevo, 1986.
/ili Mainsku fakultet Sarajevo/
4. M. Uumli, P. Milii, Zbirka zadataka iz vie matematike I, Nauna knjiga, Beograd.
5. Z. Devide, Zbirka rijeenih zadataka iz vie matematike, kolska knjiga, Zagreb.
6. P. Javor, Matematika analiza, Element, Zagreb.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz elementarne matematike.
118
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Matematika II
PMF-03
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
3 P + 3 V + 0 LV

samostalno rjeavanje zadataka i problema koji se javljaju u sadraju predmeta koji ulaze u
zajedniku jezgru svih odsjeka na Mainskom fakultetu.
Program predavanja:
Diferencijalna geometrija. Neodreeni integrali. Odreeni i nesvojstveni integrali. Primjena
odreenih integrala na raunanje povrina, zapremine i teita figura u ravni i tijela u
prostoru. Funkcije dvije i vie promjenjivih. Dvojni i trojni integrali, smjene promjenjivih,
primjena u mehanici. Integrali koji zavise od parametara.
Literatura:
1. E. Kreyszig, Advanced engineering mathematics, John Wiley&Sons, 2000. (VIII izdanje)
2. M. Tomi: Matematika II, Mainski fakultet, Sarajevo
3. M. Bertolino: Matematika II, Nauna knjiga, Beograd, 1981. (VII izdanje)
4. M. Uumli, P. Milii: Zbirka zadataka iz vie matematike I i II, Nauka, Beograd, 1998.
5. V. Peri, M. Tomi, P. Karai: Zbirka rijeenih zadataka I, II i III, Svjetlost,
Sarajevo,1991.
119
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Matematika III
PMF-04
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
Matrmatika I
3 P + 3 V + 0 LV

samostalno rjeavanje zadataka i problema koji se javljaju u sadraju predmeta koji ulaze u
zajedniku jezgru svih odsjeka na Mainskom fakultetu.
Program predavanja:
Obine diferencijalne jednadbe prvog i vieg reda, klasifikacija, metode rjeavanja
homogenih i nehomogenih jednadbi. Sistemi diferencijalnih jednadbi, klasifikacija, metode
rjeavanja. Linijski integrali. Nezavisnost linijskog integrala od puta. Greenava formula.
Povrinski integrali. Formule Stokesa i Gauss-Ostrogradskog. Osnove teorije polja, skalarna i
vektorska polja, gradijent skalarnog polja, divergencija i rotor vektorskog polja. Potencijalna,
solenoidna i Laplaceova polja. Laplaceova transformacija, osobine i primjena. Numeriki,
funkcionalni i Fourierovi redovi.
Literatura:
1. E. Kreyszig, Advanced engineering mathematics, John Wiley&Sons, 2000. (VIII izdanje)
2. M. Tomi, Matematika II, Mainski fakultet, Sarajevo
3. Bertolino, Matematika II, Nauna knjiga, Beograd, 1981. (VII izdanje )
4. Uumli, P. Milii: Zbirka zadataka iz vie matematike I i II, Nauka, Beograd, 1998.
5. Peri, M. Tomi, P. Karai, Zbirka rijeenih zadataka I, II i III, Svjetlost, Sarajevo, 1991.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz predmeta Matematika I i Matematika
II.
120
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Fizika I
PMF-05
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Fiziku prikazati kao jedinstvenu fundamentalnu prirodnu nauku koja se zasniva na relativno
malom broju osnovnih zakona, a koji generaliziraju veliki broj eksperimentalnih injenica.
Ovaj predmet daje uvodnu podlogu za primjenu osnovnih zakona prirode u tehnici. Naglasak
je na rjeavanju primjera i laboratorijskom radu. Nudi kombinaciju teoretskog i praktinog
uenja potrebnog za razumijevanje osnovnih zakona, koji e studentu biti od znaajne koristi
za naune aplikacije i tehnoloki svijet.
Program predavanja:
Osnovi mehanike. Mjerenja u fizici. Fiziko polje sile. Kinematika materijalne estice.
Newtonovi zakoni. Diferencijalna jednadba kretanja. Kretanje estice u gravitacionom,
elektrinom i magnetskom polju sile. Rad i energija. Potencijalno polje sila. Konzervativne
sile. Rad sila u gravitacijskom i elektrostatikom polju sila. Veza izmeu potencijalne
energije i sile. Zakoni odranja. Zakon odranja koliine kretanja, momenta koliine kretanja i
energije. Savreno elastini i neelastini sudari. Snaga. Specijalna teorija relativnosti.
Referentni sistemi. Galilejeve i Lorentzove transformacije. Posljedice Lorentzovih
transformacija. Relativistika dinamika. Granica vaenja klasine mehanike. Oscilacije i
valovi. Harmonijske oscilacije. Energija harmonijskih oscilacija. Slaganje harmonijskih
oscilacija. Matematiko i fiziko klatno. Valovi. Jednadba ravnih i sfernih valova. Valna
jednadba. Energija elastinog vala. Zvuk. Brzina zvunih valova. Nivo jaine zvuka.
Dopplerov efekt. Ultrazvuk.
Literatura:
1. S. Mari, Fizika, Svjetlost, Sarajevo, 2002.
2. D. C. Giancoli, Physics for scientists and engineers, Prentice Hall, New Jersey, 2000.
3. S. Mari, R. Musemi, G. Omanovi, Zbirka zadataka iz fizike, Univerzitetska knjiga,
Sarajevo, 1995.
laboratoriji.
izrada domaih zadaa, samostalan rad u
Nain polaganja ispita: pismeni ispit, praktikum.
121
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Fizika II
PMF-06
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
1 P + 0 V +2 LV

Cilj predmeta je ovladavanje fundamentalnim znanjem iz onih oblasti fizike koje se ne
izuavaju eksplicitno u ostalim predmetima, a koje je neophodno znati primjenjivati u tehnici.
Posebno je znaajno da studenti urade praktikum iz Laboratorijskih vjebi koji je predvien u
ovom kursu.
Program predavanja:
Elektromagnetski valovi. Spektar elektromagnetskih valova. Fermatov princip. Geometrijska
i fizikalna optika. Osnovni zakoni geometrijske optike. Prelamanje na sfernoj povrini.
Optiki instrumenti. Interferencija, difrakcija i polarizacija. Huygens-Frenelov princip.
Fresnelova i Fraunhoferova difrakcija. Fotoelastinost. Difrakcija X-zraka. Fotometrija.
Osnovi atomske i nuklearne fizike. Toplinsko zraenje. Kirchhoffov, Stefan-Boltzmannov i
Wienov zakon. Plackov zakon zraenja. Fotoni. Rentgensko zraenje. Fotoelektrini efekt.
Comptonov efekt. Zakonitost atomskih spektara. Bohrovi postulati. Elementarna teorija
vodikovog atoma. De Broglieva hipoteza. Schrodingerova jednadba estica u
jednodimenzionalnoj potencijalnoj jami. Kvantni oscilator. Kvantni brojevi. Paulijev princip.
Laseri. Sastav i karakteristika atomske jezgre. Priroda nuklearne sile. Energija veze jezgre.
Defekt mase. Radioaktivnost. Zakon radioaktivnog raspada. Fisija i fuzija. Elementarne
estice.
Laboratorijske vjebe:
Odreivanje Zemaljske tee matematikim klatnom. Odreivanje brzine zvuka Kundtovom i
Quinckeovom cijevi. Odreivanje naelektrisanja elektrona. Odreivanje arinih daljina
sabirnih i rasipnih lea. Odreivanje valnih duljina svjetlosti optikom reetkom. Snimanje
karakteristika fotoelije. Odreivanje Planckove konstante. Rad sa laserom. Odreivanje
koeficijenta apsorpcije gama zraka pomou GM brojaa, 5 elementarnih vjebi iz
elektrotehnike.
Literatura:
1. S. Mari, Fizika, Svjetlost, Sarajevo, 2002.
2. D. C. Giancoli, Physics for scientists and engineers, Prentice Hall, New Jersey, 2000.
3. S. Mari, R. Musemi, G. Omanovi, Zbirka zadataka iz fizike, Univerzitetska knjiga,
Sarajevo, 1995.
4. R. Musemi, Uputstva za laboratorijske vjebe, Mainski fakultet Sarajevo.
Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: samostalan rad u laboratoriji.
122
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Programiranje I
RIM-02
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 0 V + 2 LV

Osnovni cilj ovog predmeta je upoznavanje studenata sa programskim jezicima, ovladavanje
osnovnim elementima programiranja, te rjeavanje tipinih inenjerskih problema
numerikim metodama i programiranjem.
Program predavanja:
Uvod: Kratak historijski razvoj i trenutni stepen razvoja software inenjerstva. Konceptualni
prikaz operativnih sistema. Konceptualni prikaz programskih jezika. Raunarske mree i
komunikacija. Principi programiranja. Koncepti programskih jezika. Standardni i strukturirani
dijagrami toka. Temeljne kontrolne strukture. Ulaz i izlaz podataka. Programski jezik C++:
Uvod. Tipovi i strukture podataka. Osnovne kontrolne strukture. Funkcije. Strukture.
Korisniko definirane tipovi. Ulazno-izlazne operacije. Nizovi. Pokazivai. Preprocesorske
direktive. Strukturno i objektno-orijentirano programiranje. Apstrakcija podataka,
uahuravanje, nasljeivanje i polimorfizam. Klase i objekti. Ininjerske aplikacije. Matlab:
Uvod. Varijable i operatori. Matrice i matrini operatori. Kontrolne strukture. Opte matrine
funkcije. Razvoj programa i m-datoteke. Ininjerske aplikacije. Grafika u Matlab-u.
Jednostavniji 2-D prikaz. 3-D grafikoni. Mesh i surface grafikoni. Konturni grafikoni.
Rjeavanje linearnih algebarskih sistema. Ininjerske aplikacije Programski jezik Java: Kratki
historijski osvrt. Osnovne prednosti Java koda. Java i Internet. Objektno-orijentisani koncept.
Java sintaksa. Primitivni tipovi podataka. Java varijable. Izrazi. Kontrola toka. Klase i
objekti. Biblioteke klasa i metode. Nizovi. Java grafika. AWT komponente i kontejneri.
AWT grafika. Ininjerske aplikacije.
Literatura:
1.
2.
3.
4.
5.
S. Burak, I. Maksumi, Uvod u programiranje sa primjerima iz C++ jezika, Mostar, 2005.

J. Adams, S. Leestma, L. Nyhoff, C++ An Introductun to Computing, Prentice Hall, 2002.
B. Bramer, S. Bramer, C++ for Engineers, Arnold Hodder Headline Group London, 1996.
H. Schildt, Java 2: a Beginners Guide, Osborne/McGraw-Hill, 2001.
http://www.mathworks.com
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: znanje iz Matematike i Informatike.

izrada domaih zadataka i projektnih zadataka.
Nain polaganja ispita: domai i projektni zadaci, zavrni pismeni ispit.
123
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Nauka o drvetu
TOD-01
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 1 V + 1 LV

Svrha izuavanja predmeta je upoznavanje studenata sa graom drveta, njenim varijacijama i
grekama, te njen uticaj na svojstva i upotrebu drveta. Upoznavanje drveta kao materijala.
Znaenje svojstava drveta u sirovini za preradu i obradu.
Program predavanja:
Porijeklo i klasifikacija drvea. Drvo kao iva i mrtva supstanca. Makroskopska graa drveta.
Mikroskopska graa drveta. Klju za determinaciju vrsta drveta na bazi makroskopske i
mikroskopske grae. Submikroskopska graa drveta. Hemijska graa i sastav drveta. Greke
drveta. Estetska svojstva drveta. Fizika svojstva drveta (porozitet, masa, vlaga drveta,
utezanje, bubrenje, termika, akustina i elektrina svojstva). Mehanika svojstva drveta
(elastinost, vrstoa: zatezanja, pritiska, savijanja, smicanja, uvijanja, cijepanja, dinamika
vrstoa, tvrdoa, otpornost na habanje, trajnost). Uticaj fiziko-mehanikih svojstava na
obradu i upotrebu drveta. Vrste i svojstva etinara, liara i egzota.
Literatura:
1.
2.
3.
4.
5.
S. Gurda, Tehnologija drveta, umarski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 1999.

A. Karahasanovi, Nauka o drvetu, Svjetlost, Sarajevo, 1992.
B. oki, Svojstva drveta, umarski fakultet Beograd, Beograd, 1991.
Z. poljari, Anatomija drveta, umarski fakultet Zagreb, Zagreb, 1964.
F. Kollmann, W. Cote, Principles of Wood Science and Technology, Springer-Verlag
Berlin Heidelberg New York, 1968.
Nain polaganja ispita: kolokviji tokom semestra i zavrni ispit.
124
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Lijepljenje drveta
TOD-02
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 1 V + 0 LV

Svrha izuavanja predmeta je upoznavanje studenata sa tehnologijama lijepljenja,
proraunima parametara lijepljenja te fizikalnim svojstvima ljepila u drvnoj industriji.
Program predavanja:
Znaaj i mjesto lijepljenja u tehnolokim procesima drvne industrije. Teoretske osnove
lijepljenja: Kohezija i adhezija, povrinski napon, kvaenje, djelovanje sila u procesu
lijepljenja. Teorije adhezije, polimerizacija, polikondezacija. Osnovni pojmovi o reologiji,
svojstva tenog ljepila. Ljepila za drvo: Prirodna ljepila, Sintetska ljepila
(karbamidformaldehidna ljepila, melaminformaldehidna, rezorcinska ljepila, polivinilacetatna
ljepila, smjee ljepila). Reimi i tehnologija lijepljenja: Priprema povrine drveta za
lijepljenje, nain pripreme ljepila u zavisnosti od vrste ljepila i zahtjeva na svojstva
zalijepljenog spoja. Nain i koliina nanosa ljepila. Specifini pritisak pri lijepljenju.
Lijepljenje na hladno, lijepljenje uz zagrijavanje, lijepljenje drveta u elektrinom polju VF.
Proraun promjena temperatura pri zagrijavanju i vremena lijepljenja. Procesi koji se odvijaju
pri lijepljenju: Fizikalni procesi pri lijepljenju na hladno i uz zagrijavanje. Hemijski procesi
pri lijepljenju na hladno i uz zagrijavanje. Toplotna svojstva materijala i njihov uticaj na
proces i kvalitet zagrijavanja. Promjene ljepila u sljubnici od tenog do otvrdnutog stanja i
procesi koji se u sljubnici odvijaju. Uticajni faktori na trajnost zalijepljenog sloja: Uticaj
pritiska i temperature na ukupnu elastinu i trajnu deformaciju drveta prilikom lijepljenja i na
unutranja naprezanja u zalijepljenom spoju. Uticaj svojstava ljepila. Uticaj unesene vlage.
Uticaj uslova u kojima se zalijepljeni spojevi eksploatiu. Ispitivanje tehnolokih svojstava
ljepila i kvaliteta zalijepljenih spojeva: Tehnoloka svojstva ljepila, Kvalitet zalijepljenih
spojeva. Ispitivanje trajnosti zalijepljenih spojeva.
Literatura:
125
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Hidrotermika obrada
drveta
TOD-03
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
3 P + 1 V + 1 LV

Osnovni cilj predmeta je savladavanje gradiva iz oblasti toplotne obrade drveta u procesima
suenja i parenja drveta.
Program predavanja:
Parenje drveta. Zadaci toplinske obrade drveta i toplinske karakteristike materijala.
Tehnologija toplinske pripreme drveta za proizvodnju furnira. Ureaji za toplinsku pripremu.
Proraun temperaturnog polja i vremena trajanja pripreme. Priprema drveta za savijanje.
Teorija suenja higroskopnih materijala. Suenje drveta. Znaaj suenja drveta. Kretanje vode
u drvetu. Naini suenja drveta. Uticajni faktori na proces suenja drveta. Prirodno suenje.
Metode za ubrzanje prirodnog suenja. Predsuenje, tehnologija, trajanje i tipovi ureaja.
Prinudno (vjetako) suenje drveta. Tipovi suara sa osnovnim karakteristikama. Proraun
vremena trajanja suenja, proraun temperaturnog polja i polja koncentracije vlage. Voenje
procesa suenja. Naponi uzrokovani suenjem drveta. Reimi zavrne obrade. Kontrolni i
mjerni instrumenti na suarama. Posebni naini suenja drveta. Suenje furnira, oprema i
nain suenja. Greke suenja drveta.
Literatura:
1. I. Horman, D. Martinovi, Toplotna obrada drveta, Sarajevo, 2005.
2. B. Kolin, Hidrotermika obrada drveta, Beograd, 2004.
3. J. Krpan, Suenje i parenje drveta, Zagreb, 1968.
Potrebni preduslovi za sluanje predmeta: Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo predavanjima i vjebama,
aktivan rad i prihvaen projektni zadatak.
Nain polaganja ispita: aktivno uee na predavanjima/vjebama, tokom semestra i zavrni
test.
126
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Maine za obradu
drveta
TOD-04
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
3 P + 1 V + 1 LV

Upoznavanje sa mainama za primarnu i finalnu obradu drveta.
Program predavanja:
Metode mehanike obrade drveta. Klasifikacija radnih maina po namjeni, kretanju alata i
obradka, po stepenu mehanizacije i automatizacije. Tehniko-ekonomski pokazatelji maina,
tanost, stabilnost, pouzdanost. Klasine maine za obradu drveta. Kinematika rezanja i
kretanja obradka. Numeriki upravljane maine, numeriko programiranje, specifinost ovih
maina pri obradi drveta. Zatita na radu s mainama, naini izvoenja zatite (karakteristini
naini zatite rukovaoca, maine, alata i ureaja).
Literatura:
1. V. Goglia, Strojevi i alati za obradu drva, I dio, Udbenik, Sveuilite u Zagrebu,
umarski fakultet, 1994.
2. D. Krljak, Maine i alati za obradu drveta I dio, Udbenik, Univerzitet u Beogradu, 1996.
3. D. Krljak, Maine i alati za obradu drveta II dio, Udbenik, Univerzitet u Beogradu,1996.
4. R. Zubevi, Maine za obradu drveta, I dio, teorija rezanja, Udbenik, Mainski fakultet
Univerziteta u Sarajevu, 1988.
5. R. Zubevi, Predavanja
Nain polaganja ispita: kolokviji tokom semestra i zavrni test,
127
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Pilanska obrada drveta
TOD-05
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 1 V + 1 LV

Upoznavanje s terminologijom u pilanskoj obradi drveta, sirovinom za pilansku obradu,
sortimentima pilanske obrade, s mjerenjem sirovine i piljene grae po masi, postojeim sada
vaeim standardima za pilansku sirovinu i piljenu grau, s elementima reima rezanja,
kvalitetom obraenosti povrine piljene grae, nepravilnostima koje se dogaaju pri piljenju i
kako se one otklanjaju, proizvodnim i tehnolokim procesima u pilani.
Program predavanja:
Pilanska sirovina. Osnovne formule iz dendometrije za izraunavanje zapremine trupca.
Pilanski proizvodi i njihove karakteristike. Kriteriji uspjenosti pilanske obrade trupaca.
Naini piljenja: prema poloaju propiljaka na poprenom presjeku trupca i prema poloaju
propiljaka u odnosu na uzdunu osu trupca. Raspored pila za maksimalno kvantitativno
iskorienje. Optimalizacija rasporeda pila pri kvalitativnom i vrijednosnom iskorienju.
Osnove izrade programa za sastavljanje rasporeda pomou raunara. Greke pri izradi piljene
grae na gaterima, tranim pilama, krunim pilama i iveraima. Sekundarna obrada etinara i
liara. Ope karakteristike tehnolokih procesa piljenja etinara i liara na razliitim
primarnim i sekundarnim mainama. Monofazna i dvofazna obrada. Stovarite sirovine openito. Potrebne zalihe. Tipski oblici sloajeva. Proraun povrina za razliite namjene.
Tehnoloki prorauni. Prorauni uinaka primarnih i sekundarnih maina. Pomoni ureaji u
pilanskim dvoranama oko primarnih i sekundarnih maina. Sortiranje piljene grae. Stovarite
piljene grae. Proizvodnja blanjane grae. Proizvodnja drvenih podova. Impregnacija drveta.
Literatura:
1. M. Brenjak, Pilanska tehnologija drva, I dio, Udbenik, Sveuilite u Zagrebu,
2. M. Brenjak, Pilanska tehnologija drva, II dio, Udbenik, Sveuilite u Zagrebu,
3. R. Zubevi, Predavanja
128
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Furniri i furnirske ploe
TOD-06
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
3 P + 0 V + 2 LV

Upoznavanje s tehnolokim rjeenjima proizvodnje furnira i proizvoda na bazi furnira.
Steena znanja osposobljavaju studente za rad u procesima proizvodnje koje koriste ovaj vid
tehnologije.
Program predavanja:
Openito o ploama. Razvoj tehnologije ploa. Furniri i furnirske ploe. Uskladitenje,
zatita i klasifikacija sirovine. Teoretske osnove sjeenja i ljutenja furnira. Tehnoloki
sistemi za proizvodnju sjeenih i ljutenih furnira. Furnirske ploe. Terminologija,
klasifikacija i princip i konstrukcija ploa. Tehnologije procesa proizvodnje furnirskih ploa.
Tehnologije procesa proizvodnje stolarskih ploa. Specijalni proizvodi na bazi furnira.
Fiziko-mehanika svojstava ploa.
Literatura:
1. N. Mei, Furniri,furnirske i stolarske ploe, Sarajevo, 1998.
Hidrotermika obrada drveta.
znanje iz predmeta Nauka o drvetu i
Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo predavanjima i vjebama.

129
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Projektovanje tehnolokih
procesa u drvnoj industriji
TOD-07
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 0 V + 2 LV

Osnovni cilj predmeta je da se na osnovu steenih znanja iz oblasti primarne i finalne obrade
drveta student osposobi za projektovanje tehnolokih procesa u preradi drveta.
Program predavanja:
Uvodni pojmovi, proizvodni, poslovni i istrivako-razvojni proces. Klasifikacije tehnolokih
procesa u drvnoj industriji. Pojam asortimana, uslovnog proizvoda i kapaciteta. Grafike
predstave tehnolokog procesa: shema toka materijala, blok shema, Senkijevi dijagrami,
jednostavne i sloene tehnoloke karte. Naela projektovanja: naelo uzajamne ovisnosti,
varijantnosti i postupnosti, prilagodljivosti, ritminosti, funkcionalne zavisnosti. Metode
projektovanja: metoda tehnologinosti, dinaminosti, analize vrijednosti, osiguranja podataka,
dijalog sa raunarom, projektovanje pomou raunara. Projektni zadatak, znaaj te nuni i
poeljni podaci za pristup projektovanju. Faze tehnolokog projektovanja i obim
dokumentacije: pred projekat, idejni projekat, glani projekat, izvedbeni projekat, ininjering,
recenzija projekta, nostrifikacija projekta, zakonski zahtjevi pri projektovanju.
Literatura:
1.
2.
3.
4.
S. Brdarevi, Projektovanje fabrika, Travnik, 1996.

M. Figuri, Proizvodni sustavi u drvnoj industriji II, Zagreb, 1992.
I. engi, M. Omanovi, T. Vukovi, Vodi za projektante, Zenica, 1997.
M .Pulji, Bankarske metode ocjene investicionih projekata, Sarajevo, 1977.
aktivan rad i prihvaen projektni zadatak.
Nain polaganja ispita: aktivno uee na predavanjima i vjebama tokom semestra i zavrni
test.
130
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Zatita drveta
TOD-08
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P +1 V + 1 LV

Prouavanje biolokih i abiolokih uzroka propadanja drva, mogunosti njegove zatite,
postupaka zatite, poveanja trajnosti, te ekonomskog, ekolokog i tehnikog znaenja zatite
drva i drvnih proizvoda.
Program predavanja:
Definicija, znaaj, zadaci i povijest zatite drveta, uzroci promjene svojstava drveta i njihovo
porijeklo. Trendovi u zatiti drveta. Ekonomski znaaj zatite drveta. Razredi (klase)
ugroenosti. Uzroci propadanja i razgradnje drveta: Mehaniki, fiziki, abiotiki. Grupe
ksilofagnih insekata, simptomi napada i tipovi oteenja. tetoine drveta u morskoj vodi.
Epiksilne gljive, irenje gljiva i prodiranje kroz drvo, trule drveta i dijagnoza trulei drveta,
opta klasifikacija gljiva. Prirodna otpornost i trajnost drveta. Mjere zatite drveta.
Organizaciono tehnike mjere, zatita oblog drveta, zatita rezanog drveta, zatita proizvoda
od lijepljenog drveta, zatita gotovih proizvoda, zatita ugraenog drveta. Fizike mjere
zatite drveta. Hemijske mjere zatite drveta. Vrste zatite drveta (Preventivna, kurativna,
naknadna). Metode i naini primjene hemijskih sredstava, Impregnacija. Zatita drveta od
vatre.
Literatura:
1. Lj. Kervina-Hamovi, Zaita lesa, Univerza v Ljubljani, Biotehnika fakulteta, 1990.
2. M. Petrovi, Zatita drveta I i II, Nauna knjiga, Beograd, 1980.
3. K. Vasi, Zatita drveta I, Nauna knjiga Beograd, 1972.
4. L. J. Bowyer, et all, Forest products and Wood Science, Iowa State Press, 2003.
Nain polaganja ispita: testovi i zavrni ispit.
131
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Maine i ureaji za
unutranji transport
TOD-09
BHS
zimski
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 2 V + 0 LV

Svrha izuavanja predmeta je upoznavanje studenata sa osnovama transportovanja u drvnoj
industriji.
Program predavanja:
Osnovi transportnih ureaja. Transport u drvnoj industriji. Unutranji transport: Vrste
unutranjeg transporta. Oblici i osobine materijala koji se transportuju u drvnoj industriji.
Mogunosti i nain prilagoavanja rada transportnih maina sa ritmom tehnolokog procesa.
Lanani transporteri. Transportne maine neprekidnog djelovanja. Transporteri sa valjcima.
Transporteri sa trakom. Grabuljasti transporteri. Puni transporteri. Elevatori. Transportne
maine sa prekidnim nainom rada. Osnovni tehniki parametri i dijelovi dizalica koje se
koriste u drvnoj industriji. Ostale vrste transportnih ureaja u drvnoj industriji. Pneumatski
transport usitnjenog drveta: Znaaj i klasifikacija ureaja za pneumatski transport. Osnovna
oprema ureaja. Cjevovodi, koljena, trojnici, kolektori, zasuni, talonice, difuzori, konfuzori,
prigunice i prijemnici. Konstrukcija, nain spajanja i proraun. Strujanje vazduha kroz
cjevovode i fizikalne karakteristike vazduha. Reimi strujanja i parametri vazdune struje.
Proraun cjevovoda pri strujanju istog vazduha, promjena pritiska po duini potisnog i
usisnog cjevovoda. Aplikacija jednaine kontinuiteta i Bernulijeve jednaine. Gubici pritiska
zbog lokalnih otpora. Transportovanje materijala u vazdunoj struji, brzina lebdenja estica u
vazdunoj struji, transportna brzina vazduha u horizontalnim i vertikalnim dijelovima
cjevovoda. Gubici pritiska zbog kretanja smjese vazduha i usitnjenog materijala u
horizontalnim i vertikalnim cjevovodima i lokalnim otporima. Odvajai materijala, cikloni i
filteri, ventilatori i duvaljke. Proraun i projektovanje i ureaja, izbor brzine i koliine
vazduha u zavisnosti od tehnolokih parametara. Potrebni tehnoloki i drugi parametri za
projektovanje ureaja za pneumetski transport usitnjenog drveta.
Literatura:
1. N. Repi, M. oli, Transportna sredstva, Mainski fakultet Sarajevo, 1999.
2. N. Repi, M. oli, Zbirka rijeenih zadataka iz transportnih sredstava, Mainski
fakultetSarajevo, 2001.
3. M. Backovi, Pneumatski transport, Bosna Public, Sarajevo, 1995.
Nain polaganja ispita: kolokviji tokom semestra iz vjebi i zavrni test.
132
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Povrinska obrada
drveta
TOD-10
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 0 V + 1 LV

Upoznavanje sa osnovnim materijalima i fazama tehnolokog procesa povrinske obrade
drveta.
Program predavanja:
Osnovni i dopunski materijali za povrinsku obradu drveta. Osnovne faze tehnolokog
procesa povrinske obrade: priprema povrine, metode nanoenja i metode suenja. Metode
ispitivanje tenih materijala i osuenih filmova.
Literatura:
1. O. Ali, Povrinska obrada drveta, Mainski fakultet, Sarajevo, 1997.
2. B. Ljuljka, Povrinska obrada drva, umarski fakultet, Zagrab, 1990.
3. M. Jahi, R. ivanovi, Povrinska obrada drveta, SITZAMS, Beograd, 1993.
133
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Elementi konstruisanja
TOD-11
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
3 P + 1 V + 1 LV

Upoznavanje sa principima konstruisanja proizvoda od drveta, elementima konstrukcija,
osnovama za konstruktivna rijeenja i kontrolu kvaliteta gotovih proizvoda.
Program predavanja:
Osnovni principi konstruisanja sa gledita svojstava drveta i racionalne izrade. Veze
konstrukcija od drveta. Tolerance u obradi drveta. Osnove za konstruktivna rijeenja
reetkastih, korpusnih i kombinovanih konstrukcija namjetaja, prozora i vrata. Osnove
metoda kontrole kvaliteta namjetaja i graevinske stolerije.
Literatura:
1. S. Tkalec, Konstrukcije namjetaja, umarski fakultet, Zagreb, 1985.
2. M. Potrebi, Drvne konstrukcije, umarski fakultet, Beograd, 1984.
134
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Tehnologija proizvodnje
namjetaja
TOD-12
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
2 P + 1 V + 1 LV

Svrha izuavanja predmeta je upoznavanje studenata sa tehnologijama proizvodnje namjetaja
od razliitih materijala.
Program predavanja:
Uvod: Osnovni pojmovi o tehnologiji proizvodnje namjetaja. Oprema i maine za izradu
namjetaja. Klasifikacija namjetaja. Materijal: Materijal za proizvodnju namjetaja i njegova
tehnoloka i eksploataciona svojstva-drvo i drvni materijal, sintetiki spuvasti materijal,
sintetiki kruti materijal, opruge i opruna jezgra, okovi tekstilni materijal, koa i drugo.
Krojenje drvnog i nedrvnog materijala: Masivno drvo, ploe, tkanine, spuve. Obrada
elemenata i sklopova. Sastavljanje. Lijepljenje: Lijepljenje u tehnologiji izrade namjetaja,
slijepljene konstrukcije; ljepila, svojstva slijepljenog spoja, ispitivanje spojeva za finalne
proizvode. Postupci lijepljenja kod produavanja, proirivanja, okvirnih konstrukcija, ploa
od masivnog drveta, stolica, masivnog i tapaciranog namjetaja. Oblaganje ploha i rubova:
furniranje ploha i rubova, postforming, softforming. Tapaciranje finalnih proizvoda: Krojenje
i spajanje elemenata, sastavljanje u sklopove, presvlaenje. Procesi proizvodnje: Ploastog
namjetaja, namjetaja od masivnog drveta, namjetaja od ploa i drugih poluproizvoda.
Tehnoloki sistemi. Tehnoloki zadatak. Rjeenja pri razradi tehnolokog procesa.
Literatura:
1. B. Ljuljka, Tehnologija proizvodnje namjetaja, Zagreb, 1980
2. B. Ljuljka, Lijepljenje drveta u tehnologiji finalnih proizvoda, Zagreb, 1978
3. B. Ljuljka, Namjetaj, umarska enciklopedija II, JLZ, Zagreb, 1983.
Nain polaganja ispita: aktivno uee na predavanjima i vjebama tokom semestra i
zavrni test.
135
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Finalna obrada drveta
TOD-13
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
3 P + 1 V + 1 LV

Svrha izuavanja predmeta je upoznavanje studenata sa tehnologijama finalne obrade drveta i
njihova veza sa drugim disciplinama.
Program predavanja:
Osnovni pojmovi: Klasifikacija finalnih proizvoda. Materijali za finalne proizvode, masivno
drvo, furniri, ploe na bazi drveta, materijali za kantove, spuvasti i sintetiki materijali,
tekstilni materijali. Okovi, spojnice, vijci, opruge. Obradni sistemi: Definicija, osnovne
karakteristike i meusobni odnosi u sistemima mehanike tehnologije drveta. Tehnike
karakteristike obradnih sistema, geometrijski sistem, kinematiki sistem, energetski sistem,
komunikaciono- informacioni sistem. Upravljanje obradnim sistemima. Proizvodna oprema:
Tehnoloki aspekti proizvodne opreme, prohodne i pozicione maine, alati, podjela i
namjena, vrste alata, tehnoloki ureaji, tehnoloke naprave, mjerni instrumenti. Kvalitet
obrade: Tanost dimenzija, tanost oblika, hrapavost, vlaga. Osiguranje kvaliteta obrade,
izbor tehnolokih operacija, reimi obrade, tehnoloka i geometrijska tanost, uzajamna
zamjenljivost, pojam greke i tanosti u tehnologiji finalnih proizvoda. Tehnoloke operacije:
Piljenje, profilisanje, dubljenje, bruenje, izvedba elemenata stolarskih veza, savijanje,
lijepljenje, oblaganje. Tehnoloki procesi. Proizvodnja pravolinijskih grubih obradaka od
punog drveta, lameliranih i produenih. Proizvodnja krivolinijskih grubih obradaka,
Proizvodnja detalja. Proizvodnja sklopova sa elementima stolarskih veza i oblaganje.
Meuoperaciona i meufazna skladita. Zavrna montaa. Kvalitet finalnih proizvoda:
Osiguranje kvaliteta. Metode ispitivanja finalnih proizvoda. Ocjenjivanje kvaliteta.
Literatura:
1. D. Skaki, Finalna prerada drveta, Beograd, 2002.
2. B. Skopal, O. Ali, Finalna mehanika obrada drveta, Sarajevo, 1964.
3. J. Stani, Tehnoloki merni sistemi, Mainski fakultet, Beograd, 1988.
Nain polaganja ispita: izrada projektnog zadatka, zavrni test.
136
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Priprema proizvodnje
TOD-14
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
3 P + 0 V + 2 LV

Upoznavanje s organizacijom i pripremom rada neposredne, direktne proizvodnje.
Program predavanja:
Osnovni pojmovi sistema: poslovni, proizvodni, tehnoloki, obradni i upravljakoinformacijski. Razvojna funkcija: oblikovanje i razvoj proizvoda, ivotni vijek proizvoda,
proizvodni program, razvoj tehnologije i kapaciteta. Nabavna funkcija: upravljanje zalihama
materijala, prijem uskladitenje i izdavanje materijala za proizvodnju. Proizvodna funkcija:
proizvodnja, studij rada, priprema proizvodnje tehnoloka priprema, razrada konstrukcije i
izrada nacrta, odreivanje potrebnog materijala, razrada tehnolokog procesa, izrada planske
kalkulacije, izrada naprava, pomagala, alata i mjerila, operativna priprema, odreivanje
optereenja proizvodnih kapaciteta, terminski plan, radni nalog.
Literatura:
1. M. Figuri, Organizacija rada u drvnoj industriji, I dio, Udbenik, Sveuilite u Zagrebu,
137
Prvi ciklus studija
Naziv predmeta:
ifra:
Jezik:
Semestar:
Ploe od usitnjenog drveta
TOD-15
BHS
ljetni
Nastavni metod:
Uslovni predmeti:
Broj sati sedmino:
ECTS krediti:
P / V / LV
3 P + 0 V + 2 LV

Upoznavanje s tehnolokim rjeenjima proizvodnje furnira i proizvoda na bazi furnira.
Steena znanja studente osposobljavaju za rad u procesima proizvodnje koje koriste ovaj vid
tehnologije.
Program predavanja:
Openito o ploama. Razvoj. Ploe na bazi usitnjenog drveta. Definicija i klasifikacija ploa
od usitnjenog drveta. Vrste ploa ovisno o vrsti i stepenu obrade ivera. Definicija,
klasifikacija i oznaavanje ploa. Principi procesa proizvodnje: Tehnoloka faza pripreme
iverja, faza pripreme veziva, osnovna faza izrade ploa i zavrna faza obrade ploa.
Oplemenjavanje ploa. Specijalni proizvodi. Ispitivanje fiziko-mehanikih svojstava ploa
od usitnjenog drveta.
Literatura:
1. J. Miljkovi, Iverice, Beograd, 1991.
2. A. Karahasanovi, R. Vilko, Lesonit i iverice, Sarajevo 1970.
Hidrotermika obrada drveta.
znanje iz predmeta: Nauka o drvetu i
Aktivnost koja se zahtjeva od kandidata: redovno prisustvo predavanjima i vjebama,

projekti
138

Syllabus Bachelor PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Syllabus Bachelor PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Univerzitet u Sarajevu

Mainski fakultet Sarajevo

Mainski fakultet Sarajevo

+387 33 729 800

+387 33 653 055

+387 33 729 812

Sarajevo, decembar 2012.

1. OPTE KARAKTERISTIKE STUDIJA ................................................

2. OPIS STUDIJA I NASTAVNIH PROGRAMA ..................................... 3

Prvi ciklus studija

1. OPTE KARAKTERISTIKE STUDIJA

1.1. Koncepcija studija

1.2. Opti principi

Prvi ciklus studija

1.3. Zajedniki dio studija

Prvi ciklus studija

2. OPIS STUDIJA I NASTAVNIH PROGRAMA

Prvi ciklus studija

2.2. Kratak opis odsjeka

Odsjek za industrijsko ininjerstvo i menadment

Prvi ciklus studija

Odsjek za motore i vozila

Prvi ciklus studija

Prvi ciklus studija

Odsjek za mainski proizvodni ininjering

Odsjek za industrijsko ininjerstvo i menadment

Odsjek za energetiku, procesnu tehniku i okolinsko ininjerstvo

Odsjek za tehnologiju drveta

Odsjek za motore i vozila

Odsjek za odbrambene tehnologije

Odsjek za mainske konstrukcije

Prvi ciklus studija

Predavanja + Auditorne vjebe + Laboratorijske vjebe

Prvi ciklus studija

Prvi ciklus studija

Odsjek za mainski proizvodni ininjering

Izborni struni predmeti 5. semestra

Izborni struni predmeti 6. semestra

Prvi ciklus studija

Odsjek za industrijsko ininjerstvo i menadment

Izborni struni predmeti 5. semestra

Izborni struni predmeti 6. semestra

Prvi ciklus studija

Odsjek za energetiku, procesnu tehniku i okolinsko ininjerstvo

Izborni struni predmeti 5. semestra

Izborni struni predmeti 6. semestra

Prvi ciklus studija

Odsjek za energetiku, procesnu tehniku i okolinsko ininjerstvo

Izborni struni predmeti 5. semestra

Izborni struni predmeti 6. semestra

Prvi ciklus studija

Odsjek za energetiku, procesnu tehniku i okolinsko ininjerstvo

Izborni struni predmeti 5. semestra

Izborni struni predmeti 6. semestra

Prvi ciklus studija

Odsjek za energetiku, procesnu tehniku i okolinsko ininjerstvo

Izborni struni predmeti 5. semestra

Izborni struni predmeti 6. semestra

Prvi ciklus studija

Odsjek za tehnologiju drveta

Izborni struni predmeti 5. semestra

Izborni struni predmeti 6. semestra

Prvi ciklus studija