EKSTERNA MATURA

za uenike osnovne kole

ISPITNI KATALOG ZA EKSTERNU MATURU

U KOLSKOJ 2012/2013. GODINI
BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST
Struni tim za bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost:
Esma Sarajli
Fadila Meanovi

Niara Maglajlija

Suvada Mufti

Elbisa Zeevi

februar, 2013. godine

Sadraj
1.
UVOD....................................................................................................................................................
............................... 1
2. Opi ciljevi ispita i ishodi znanja
......................................................................................................................................... 1
A) JEZIK
..........................................................................................................................................................
...................... 1
B) KNJIEVNOST
..........................................................................................................................................................
........ 2
3. Vrste zadataka i
ocjenjivanje...........................................................................................................................................
.... 2
4. UPUTSTVO ZA TESTIRANJE
.................................................................................................................................................. 2
ZADACI ................................................................................................................................................
.................................... 3
1. Jezik (razvoj jezika, gramatika i pravopis)
..................................................................................................................... 3
1.1. Razvoj jezika
.......................................................................................................................................................
...... 3
1.2. Fonetika i
fonologija........................................................................................................................................
......... 4
1.3. Morfologija
.......................................................................................................................................................
....... 7
1.4. Sintaksa
.......................................................................................................................................................
.......... 11
1.5. Tvorba
rijei...............................................................................................................................................
............. 13
1.6. Pravopis/ortografija
.............................................................................................................................................. 14
1.7. Leksika
.......................................................................................................................................................
........... 16

2. Knjievnost (teorija knjievnosti), medijska kultura

.................................................................................................... 18
2.5. Medijska
kultura............................................................................................................................................
........ 28
Rjeenja
zadataka...............................................................................................................................................
................... 30
PRIMJER URAENOG
TESTA................................................................................................................................................
48
Literatura..............................................................................................................................................
................................. 50

1.
UVOD
Na osnovu lana 25. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (Slubene novine Kantona Sarajevo br. 10/04,
21/06, 26/08 i 31/11), uenici, nakon zavrene devetogodinje osnovne kole, polau Eksternu maturu. Eksternom
maturom se provjeravaju znanja, sposobnosti i vjetine steene u toku devetogodinjeg osnovnog odgoja i obrazovanja. S
tim u vezi napravljen je Katalog zadataka za polaganje ispita Eksterne mature iz predmeta Bosanski, hrvatski, srpski jezik
i knjievnost koji obuhvata najvanije programske sadraje iz maternjeg jezika i knjievnosti, to e posluiti uenicima
kao kvalitetna osnova za nastavak daljeg kolovanja.
Katalog zadataka za polaganje Eksterne mature temeljni je dokument ispita u kojem su navedeni opi ciljevi
ispita, struktura testa zasnovana na kompetencijama definiranim Nastavnim planom i programom devetogodinje osnovne
kole, pravila izrade testa, literatura i zadaci oznaeni brojevima od 1 do 200, kao i oznaeni brojevi rjeenja zadataka.

2. Opi ciljevi ispita i

znanja

ishodi

Ovim ispitom se eli provjeriti nivo usvojenih znanja i stepen sposobnosti, koje su uenici razvili u toku devetogodinjeg
osnovnog obrazovanja, a u skladu s ciljevima i zadacima postavljenim kada je u pitanju prouavanje maternjeg jezika i
knjievnosti, prema Nastavnom planu i programu devetogodinje osnovne kole.
Poslije zavrenog devetog razreda osnovne kole, uenici/uenice bi trebali/trebale:
poznavati jeziku i pravopisnu normu i dosljedno je primjenjivati,
razumjeti sadraj i znaenje knjievnoumjetnikog teksta, sadraj i namjenu neumjetnikog teksta,
poznavati i koristiti knjievnoteorijske termine.

A)
JEZIK
U oblasti jezika uenici/uenice bi trebali/trebale:

poznavati historijski razvoj maternjeg jezika;

poznavati razvoj i vrste pisama;
definirati pojam jezika kao sredstva za sporazumijevanje, pojam standardnoga jezika;
definirati i razlikovati jezike jedinice;
prepoznavati, razlikovati, tumaiti i primjenjivati glasovne promjene i odstupanja;
poznavati osnovna pravila akcentiranja (vrste akcenta/naglaska, mjesto
akcenta/naglaska u rijei, naglaene/akcentirane i nenaglaene/neakcentirane rijei, pojam akcenatske/naglasne
cjeline);
poznavati i razlikovati vrste rijei i znati njihove morfoloke osobine (znaenja, promjene, gramatike kategorije);
poznavati i razlikovati slubu/funkciju rijei u reenici;
razumjeti i primjenjivati naine sklapanja jednostavnih reenica u sloenu;
razumjeti i prepoznavati odnose meu klauzama u sloenoj reenici;
prepoznavati vrste nezavisnosloenih reenica i znati tipine veznike;
prepoznavati vrste zavisnosloenih reenica;
poznavati tvorbu rijei (prefiks, sufiks, korijen rijei, naini tvorbe rijei);
poznavati i primjenjivati osnovna pravopisna pravila (upotreba velikog i malog slova, sastavljeno i rastavljeno
pisanje rijei, upotreba rijece ne, pisanje rijei s glasovima: , , d, , j,h, je/ije/e/i, interpunkcijski znakovi,
pisanje skraenica, upravni govor);
primjenjivati osnovna znanja iz oblasti leksikologije i vladati leksikom svoga jezika;

1 ISPITNI KATALOG BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I

KNJIEVNOST | 1. UVOD

prepoznavati razliite funkcionalne stilove.

1 ISPITNI KATALOG BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I

KNJIEVNOST | 1. UVOD

B)
KNJIEVNOST
U oblasti knjievnosti uenici/uenice bi trebali/trebale:

razlikovati narodnu/usmenu od umjetnike/pisane knjievnosti;

prepoznavati vrste i obiljeja narodnih/usmenih pjesama;
poznavati formalne i sutinske osobenosti knjievnih rodova;
poznavati nazive knjievnih vrsta;
definirati knjievne vrste;
prepoznavati osjeanja izraena u lirskoj pjesmi;
uoavati i odreivati stilska izraajna sredstva;
prepoznavati vrstu pjesme prema motivu;
primjenjivati znanja o organizaciji strofe i stiha;
prepoznavati i odreivati vrstu pjesme prema obliku;
prepoznavati naslov djela, ime autora i vrstu knjievnog djela na osnovu datog odlomka;
povezivati naziv djela i ime autora;
povezivati vrstu i naziv knjievnog djela;
definirati pojam epskih vrsta razliitog porijekla;
prepoznavati motive i kompoziciju;
karakterizirati lik na osnovu datog odlomka;
razlikovati pojedine dramske vrste
prepoznavati sutinu dramske radnje, dramskog sukoba, oblike dramskog govora (monolog i dijalog);
odreivati kompoziciju dramskog djela;
poznavati odreene pojmove iz medijske kulture (televizija, tampa, snimanje filma, strip).

3.
Vrste
zadataka
ocjenjivanje

U testu su upotrijebljeni zadaci objektivnog tipa sa:

davanjem odgovora na pitanje kojim se trai precizno navoenje podataka;
dvolanim izborom (DA/NE);
vielanim izborom (tri, etiri ili pet ponuenih odgovora):
a) prepoznavanjem tane tvrdnje, i
b) zaokruivanjem tanog odgovora na osnovu ponuenih rjeenja.

4.
UPUTSTVO
TESTIRANJE

ZA

Vrijeme rjeavanja zadataka je 90 minuta. Pisati se moe nalivperom ili hemijskom olovkom. U pisanju se moraju
koristiti iskljuivo pisana slova. Treba paziti da rad bude pregledan i itljiv. Broj bodova koji se moe osvojiti je 10. Svaki
zadatak je bodovan jednim bodom. Zadatak, koji se sastoji iz dva ili etiri dijela, boduje se, takoer, jednim bodom (npr. 2
x 0, 50 = 1 bod ili 4 x 0, 25 = 1 bod).
Zadatak e se vrednovati sa 0 bodova ako je:
netaan,
zaokrueno vie odgovora, a trai se jedan, i
neitko i nejasno napisan.

2 ISPITNI KATALOG BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST | 3.

Vrste zadataka i ocjenjivanje

ZADAC
I
1. Jezik (razvoj jezika, gramatika i
pravopis)
1.1.
Razvoj
jezika
1. Dopuni.
a) Jezik je sredstvo
b) Prvi pisani jezik svih Slavena je

.
jezik.

2. Zaokrui taan odgovor.

Konstantin (irilo) je tvorac:
a) glagoljice
b) latinice
c) irilice
3. Odgovori.
a) Kojim pismom je napisana Povelja Kulina bana?
b) Koja pisma su u zvaninoj upotrebi danas u savremenom bosanskom, hrvatskom, srpskom
jeziku?
4. Zaokrui taan odgovor.
Prvo slavensko pismo je:
a) latinica
b) irilica
c) glagoljica
5. Zaokrui taan odgovor.
Knjievnost pisana na bosanskome jeziku, a arapskim pismom zove se:
a) narodna knjievnost
b) arapska knjievnost
c) alhamijado knjievnost

ISPITNI KATALOG BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I

KNJIEVNOST | ZADACI
3

1.2. Fonetika i fonologija

6. Dopuni.
a) Glas je govorna jedinica, a znak kojim se ona biljei u pismu naziva se
.
b) Glasovi nastaju radom
organa.
c) Glasovi u naem jeziku dijele se na
_, sonante/glasnike i suglasnike/
konsonante.
d) U naem jeziku ima pet samoglasnika/vokala. To su:
_.
7. Zaokrui DA ili NE.
a) Nauka koja prouava glasove na razini govora naziva se fonetika.

DA

NE

b) Kada se u pojedinim rijeima nau glasovi koji ne mogu stajati

jedan do drugog, onda dolazi do glasovnih promjena/alternacija.

DA

NE

8. Dopuni.
a) Promjena zadnjonepanih suglasnika k, g, h u prednjonepane suglasnike , , ispred e ili i naziva se
_.
b) Glasovna promjena u kojoj dolazi do spajanja nepalatalnih suglasnika s glasom j pri emu se stvaraju palatalni
suglasnici naziva se
.
c) Ako se glas a u pojedinim oblicima iste rijei javlja, a u drugim oblicima ne javlja, takvo a naziva se
.
d) Promjena zadnjonepanih suglasnika k, g, h u suglasnike c, z, s ispred samoglasnika i naziva se
.
9. Navedi nazive glasovnih promjena koje su izvrene u navedenim rijeima.
a) ovjek - ovjee
b) burek - buregdija
c) ruka - ruci
d) brz - bri
10. Napii naziv odgovarajue glasovne promjene.
Pazi! Jedan ponueni naziv e ostati neupotrijebljen.
(druga palatalizacija/sibilarizacija, prva palatalizacija, jotovanje, jednaenje suglasnika po zvunosti, jednaenje
suglasnika po mjestu tvorbe)
a) ispisati, svadba
b) orai, panja
c) vuem, drue
d) glau, grmlje
11. Napii traeni oblik rijei i odredi glasovnu promjenu.
a) oblik genitiva jednine imenice gledalac b) glasovna promjena 12. Napii nominativ i genitiv mnoine imenice italac.
a) nominativ mnoine b) genitiv mnoine -

13. Napii koje si oblike rijei dobio/la dodavanjem nastavaka i odredi glasovnu promjenu.
a) duh-e >
b) pek-em >
c) glasovna promjena
14. Navedi naziv glasovne promjene od koje se odstupa u oblicima rijei: raznjeiti, mlaznjak,
ozljeda, jedanput.
15. Dopuni.
U rijeima sudski, odetati, podtip nije dolo do prelaska glasa d u glas t zato to su ovo primjeri odstupanja od
.
16. U svakom paru rijei podvuci rije koja je pravilno napisana.
a) predsjednik ili pretsjednik
b) slualac ili sluaoc
c) jedamput ili jedanput
d) beini ili bezini
17. Napii rije koju si dobio/la dodavanjem prefiksa i prepoznaj glasovnu promjenu.
a) bez+pravni >
b) glasovna promjena
18. Napii oblik deminutiva navedene imenice i prepoznaj glasovnu promjenu.
a) hljeb b) glasovna promjena 19. Napii glagolsku imenicu od navedenog glagola i prepoznaj glasovnu promjenu.
a) voziti b) glasovna promjena 20. Napii slovima redni broj od glavnog broja osam uz navedenu imenicu. Prepoznaj izvrenu glasovnu promjenu.
a)
razred
b) glasovna promjena 21. a) Napii oblik komparativa pridjeva mlad.
b) Napii kako je nastao glas u dobijenom obliku komparativa.
22. Ijekaviziraj rijei.
a) hteo b) osmeh c) veba d) primer 23. Napii nominativ mnoine navedenih imenica.
a) snijeg b) lijek 24. Odgovori.
Koja se glasovna promjena izvrila u primjerima: grm grmlje, prut prue, brz - bri?

25. Odgovori.
a) Kako glasi dativ mnoine imenice prijedlog?
b) Koju glasovnu promjenu uoava?
26. Zaokrui slovo ispred tanog odgovora.
Rijei sljez, sljeme i ozljeda su primjeri odstupanja od:
a) druge palatalizacije/sibilarizacije
b) jednaenja suglasnika po mjestu tvorbe
c) jednaenja suglasnika po zvunosti
27. Dopuni.
Osnovna glasovna jedinica koja se izgovara jednim artikulacionim pokretom naziva se
28. a) Rije Egipat podijeli na slogove Iz iste rijei:
b) prepii jedan samoglasnik/vokal c) prepii jedan suglasnik/konsonant d) prepii zatvoreni slog 29. Rije vodoinstalater rastavi na slogove.
30. Paljivo proitaj navedene tvrdnje. Zaokrui DA ili NE.
a) Jednoslone rijei imaju samo silazne akcente.
DA
NE
b) Otiao je u Konjic. U navedenoj reenici rije u je proklitika.
DA
NE
c) Doao je iz Konjica. U navedenoj reenici rije iz je enklitika.
DA
NE
d) Neakcentirana rije stoji ispred ili iza akcentirane rijei i ini s njom akcenatsku/izgovornu cjelinu.
DA
NE
31. Zaokrui slovo ispred tanog odgovora.
U jednoj od navedenih rijei nosilac sloga je sonant/glasnik r. Koja je to rije?
a) leptir
b) radnik
c) trn
d) rijeka
32. Zaokrui slovo ispred rijei s kratkim akcentom.
a) mak
b) rod
c) zlato
33. Napii nazive etiri vrste akcenta/naglaska u naem jeziku.

34. Zaokrui da li je sljedea tvrdnja tana.

Proklitike su svi jednosloni i neki dvosloni prijedlozi, veznici (i, pa, te, ni, a, da, kad)
i rijeca ne.
DA
NE

1.3. Morfologija
35. Dopuni.
S obzirom na promjenljivost/promjenjivost, rijei se dijele na:
,
,
.
36. Zaokrui slovo ispred promjenljive/promjenjive vrste rijei.
a) ja, na, neko
b) a, ali, pa
c) juer, ovdje, nekad
37. Zaokrui slovo ispred nepromjenljive/nepromjenjive vrste rijei.
a) lijep, visok, mlad
b) u, na, po
c) pjevam, eta, trimo
38. Dopuni.
U naem jeziku postoje tri vrste promjenljivosti/promjenjivosti rijei. Napii njihove nazive.
a) promjena po padeima b) promjena po licima i vremenima c) stepenovanje/poreenje 39. Zaokrui taan odgovor.
Imenice voda, kamen, eer su:
a) vlastite
b) zajednike
c) gradivne
d) zbirne
40. Zaokrui taan odgovor.
Imenice klasje, telad, cvijee su:
a) zajednike
b) gradivne
c) vlastite
d) zbirne
41. Napii kojoj vrsti rijei pripadaju podvuene rijei u sljedeim reenicama:
a) U koli smo mnogo nauili i lijepo smo se druili.
b) Uenici se temeljito pripremaju za testove.
c) Ah, danas sam tako sretan!
d) Govorite li bosanski?

42. Zaokrui tane odgovore.

Koje dvije gramatike kategorije nisu svojstvene pridjevima?
a) vid
b) pade
c) nain
d) broj
e) rod
f) lice
43. Odredi u kojim padeima su podvuene rijei.
a) Kupio sam poklon majci.
b) Djeco, piite paljivo!
c) ivim u Sarajevu.
d) itam zanimljivu knjigu.
44. Zaokrui taan odgovor.
U kojem su padenom obliku izdvojene rijei?
U maju e putovati prema Italiji.
prema Italiji
u maju:
a) lokativ
b) dativ

a) lokativ
b) dativ

45. Proitaj sljedeu reenicu i rijei zadatke.

Lijepa rije i gvozdena vrata otvara.
1.Izdvoj.
a) glagol
b) opisni pridjev
c) gradivni pridjev
d) veznik
2. Odredi traene funkcije/slube rijei u reenici.
a) subjek(a)t
b) objek(a)t
46. Dopuni reenice odgovarajuim oblikom imenice, pridjeva ili glagola koji se nalazi u zagradi.
a) On je
(htjeti) ii na izlet.
b) Za nastanak (alpsko)
skijanja zasluni su Skandinavci.
c) Otac i kerka su
(zaspati).
d) U naoj ulici ima puno
(davalac) krvi.
47. Napii odgovarajui naziv padea ili pitanje.
NAZIV PADEA
PITANJA
1.
ko? ta?/to?
2. Genitiv
3. Dativ
4. Akuzativ
5.
oj! hej!
6.
(s) kim? (s) im?
7. Lokativ

48. Zaokrui reenicu u kojoj je upotrijebljena prisvojna zamjenica za svako lice.

a) Ja imam moju knjigu.
b) Ja imam svoju knjigu.
49. Napii oblik komparativa navedenih pridjeva.
a) lijep b) dobar 50. Napii oblik superlativa sljedeih pridjeva.
a) jak b) visok 51. Zaokrui slovo ispred grupe rijei koje se ubrajaju u line zamjenice.
a) ko, ta, koliko
b) neko, neije, neto
c) ja, on, vi
d) moj, svoje, va
52. U svakoj navedenoj reenici zaokrui po jednu prisvojnu zamjenicu.
a) Ljudi cijene tvoju iskrenost.
b) Vae znanje e vam otvoriti nove puteve.
c) Samo radom i upornou moete ostvariti svoje snove.
d) Naa skromnost je odraz lijepog odgoja.
53. Zaokrui DA ili NE.
a) Rijei kojima se upuuje na lica, predmete, njihove osobine, kao i neke okolnosti kojima se
lica i predmeti odreuju, nazivaju se zamjenice/upuenice.
DA
NE
b) Odnosne zamjenice u zavisnosloenim reenicama povezuju klauze i imaju slubu veznika.
DA
NE
c) Line zamjenice su polupromjenljive/polupromjenjive rijei.
DA
NE
d) Lina zamjenica za svako lice je sebe/se.
54. Napii zamjenice u odgovarajuem obliku.
a) Danas
boli zub.
(ja)
b) Dugo smo
ekali.
(on)
c) Juer
nisam vidio.
(ti)
d) Krenut u s
na izlet.
(vi)
55. Odgovori.
ta su glagoli?
56. Navedene glagole razvrstaj prema znaenju: pisati, cvjetati, leati.
radnja:
stanje:
zbivanje:

DA

NE

57. Od svrenih glagola naini nesvrene:

a) ispriati
b) uraditi
c) napisati
d) poloiti
58. Zaokrui bezlini/nelini glagolski oblik.
prezent, imperfekt,
futur I,
glagolski pridjev radni, imperativ
59. Pridrui odgovarajui broj glagolskom obliku.
1. prezent
doi
2. perfekt
doem
3. infinitiv
doi u
4. futur I
doao sam
60. Dopuni.
S obzirom na to da li razlikuju lice ili ne, sve glagolske oblike dijelimo na:
a)
b)
61. Paljivo proitaj navedenu reenicu i rijei zadatke prema zahtjevima.
Djevojica lijepo pjeva.
a) U kojem glagolskom obliku je glagol u navedenoj reenici?
b) Istu reenicu napii tako da glagol bude u perfektu.
c) Istu reenicu napii tako da glagol bude u futuru I.
62. Glagol eljeti napii u oblicima mukog i enskog roda jednine glagolskog pridjeva radnog.
a)
b)
63. Odredi kojoj vrsti rijei pripadaju podvuene rijei u navedenoj reenici.
Kupio sam zanimljivu knjigu i brzo u je proitati.
a) sam b) zanimljivu c) knjigu d) brzo 64. Odredi kojoj vrsti rijei pripadaju izdvojene rijei.
Damir i Esma urno su ili prema koli.
a) Damir, Esma b) urno c) prema d) i 65. 1. Zaokrui taan odgovor.
Rijei: od, do, ispred, uz, pored, mimo su prilozi.
2. Proitaj reenicu i izdvoj traene vrste rijei.
Kad jednom na zemlji ne bude nas, svijet e biti svijet.
Omer Hajjam
a) prijedlog
b) pomoni glagol biti/jesam u futuru I
c) zamjenicu
d) imenicu u nominativu jednine

DA

NE

66. Zaokrui taan odgovor.

Kojoj vrsti pripadaju navedene rijei?
uljevit, bodljikav, milostiv, valovit
a) imenicama
b) pridjevima
c) glagolima
1.4. Sintaksa
67. Odgovori.
Koji su samostalni reenini lanovi?
a)
b)
c)
d)
68. Odredi funkciju/slubu rijei u reenici.
Ona je redovno pisala zadae.
a)
b)
c)
d)

predikat subjekat objekat priloka odredba -

69. Odredi funkciju/slubu rijei u reenici.

Djeca ljeti jedu sladoled.
a) jedu b) djeca c) sladoledd) ljeti 70. Zaokrui slovo ispred tanog odgovora.
Svi smo eljeli dobro uraditi test.
U navedenoj reenici predikat je:
a) eljeli uraditi
b) eljeli dobro
c) smo eljeli uraditi
d) smo eljeli dobro
71. Odredi traene slube/funkcije u navedenoj reenici.
Maja, matematiarka, na takmienjima ostvaruje najbolje rezultate.
a) apozicija_
b) atribut_
c) objekat
d) priloka odredba
72. Zaokrui slovo ispred tanog odgovora.
U kojoj reenici je upotrijebljen imenski predikat?
a) Saa je napisao pjesmu.
b) Kenan je elio proitati knjigu.
c) Vedrana je glumica.
d) Sara bi rado pomagala starim i iznemoglim osobama.

73. Zaokrui taan odgovor.

Od ponuenih primjera sintagma je:
a) kua
b) kua na brdu
c) na brdu
d) Kua je na brdu.
74. Odgovori.
a) ta je reenica?

b) ta su klauze?

75. Zaokrui slovo ispred proste/jednostavne proirene reenice.

a) Iao je u kolu strepei kako e uraditi pismeni zadatak.
b) Listajui knjigu, pronaao sam mudre izreke.
c) Doi na igralite im se vrati iz kole.
76. Dopuni.
Odnos meu klauzama u sloenoj reenici moe biti:
a)
b)
77. Zaokrui dvije tvrdnje koje se odnose na navedenu reenicu.
Amir ita knjigu, a Nina se igra u dvoritu.
a) Odnos meu klauzama je zavisan.
b) Odnos meu klauzama je nezavisan.
c) Navedena reenica je sastavna.
d) Navedena reenica je rastavna.
e) Navedena reenica je suprotna.
78. Pored svake reenice napii da li je zavisnosloena ili nezavisnisloena.
a) Nali smo klju koji smo izgubili.
b) Jedno misli, a drugo govori.
c) Sve je utihnulo i grad spava.
d) Nismo zaboravili kako se tvori perfekt.
79. Ispred svake reenice napii odgovarajui broj.
1. sastavna
Nebo se naoblailo, dakle bit e kie.
2. vremenska
Edo je uzeo knjigu i stavio je u ruksak.
3. zakljuna
Ii emo na izlet gdje smo se dogovorili.
4. mjesna
Kad sam poloio ispit, estitali su mi.
80. U navedenoj reenici priloku oznaku (oznaenu u zagradi) izrazi odgovarajuom vremenskom reenicom.
(Opravi ruke) djeak je sjeo za sto.

81. Napii odgovarajui veznik. Pazi! Dva e ostati neupotrijebljena.

samo,
ako,
nakon to,
iako,
ni,
bilo da
a) Otiao je u etnju
je proitao lektiru.
b)
prestane padati kia, ii emo na izlet.
c)
su ga mnogi hvalili, film mi se nije svidio.
d) Napisala je zadau iz matematike,
jedan zadatak nije uradila.
82. Zaokrui slovo ispred sastavnih veznika.
a) a, ali, nego, ve, no
b) samo, jedino, osim
c) i, pa, te, ni, niti
d) dakle, zato, stoga
e) ili, bilo da
83. 1. Navedenu reenicu napii u inverziji.
Moramo uvaavati nae razliitosti ako elimo ivjeti u slozi i ljubavi.

2. Proitaj reenicu i zaokrui taan odgovor.

Kad jednom na zemlji ne bude nas, svijet e biti svijet.
Omer Hajjam
Navedena reenica je:
a) mjesna
b) vremenska
c) uzrona
84. U sljedeim reenicama pravilno upotrijebi prijedloge. Pazi, uzrok ili namjera!
zbog, radi
a) U kolu idemo
b) Nije doao u kolu

uenja i druenja.
bolesti.

1.5. Tvorba rijei

85. U rijei neradnik odredi:
a) prefiks b) sufiks 86. Od rijei put napii dvije nove rijei dodajui navedeni prefiks i sufiks.
a) uz b) nik 87. Zaokrui etiri rijei pravilno napisane.
fotoaparat,
tlako-mjer,
tamno-zeleni,
vodopad, klima-ureaj,
radio-aparat, buba-mara, gluho-nijem,
autoput, crvenoplavi
88. U navedenom nizu rijei prepoznaj i napii korijen rijei.
domovina, domar, domai, domaica
korijen rijei:

89. Dopuni.
a) Nove rijei koje nastaju izvoenjem nazivaju se
b) Nove rijei koje nastaju slaganjem nazivaju se

.
.

1.6. Pravopis/ortografija
90. U svakom paru podvuci pravilno napisanu rije.
a) najjuniji najuniji
b) lijepi ljepi
c) uenje udenje
d) voljeo volio
91. Zaokrui slovo ispred tano napisanog broja.
a) osamnaesti - 18
b) hiljadu dvjesta osam - 1208.
c) dvije hiljade trinaesta - 2013.
d) dvadeset prvi - 21
92. Podvuci etiri pravilno napisane rijei.
neuim, ne mogu, ne panja, nesloga, nee, nepjevam, ne bismo, ne bi smo
93. U svakom paru podvuci pravilno napisani naziv.
a) Dvor na Uni (grad) Dvor Na Uni (grad)
b) Trg Djece Sarajeva - Trg djece Sarajeva
c) Marijin dvor - Marijin Dvor
d) Sjedinjene Amerike Drave - Sjedinjene Amerike drave
94. Napii pravilno afrikate , , d, .
a) ru ak
b) pi ama
c) zada a
d) ro endan
95. Podvuci pravilno napisanu reeninu konstrukciju.
a) Piem olovkom/s olovkom.
b) Oni su putovali s vozom/vozom.
c) On se umorio/se je umorio.
d) Nauio sam pjesmu napamet/na pamet.
96. U sljedeim reenicama prepoznaj pogreno napisane rijei i napii ih pravilno.
a) Samnom je ila u kino._
b) Ne panja graana uzrokuje poare u umama.
c) Neznam nita o njemu.
97. Upii glas koji nedostaje.
a) (ja) bi
b) o ladim
c) odma
d) zama
nem
98. Zaokrui slovo ispred pravilno napisane reenice.
a) Mi bi elili posjetit Zemaljski muzej u Sarajevu.
b) Mi bismo eljeli posjetit zemaljski Muzej u Sarajevu.
c) Mi bismo eljeli posjetiti Zemaljski muzej u Sarajevu.
d) Mi bi smo elili posjetiti Zemaljski Muzej u Sarajevu.

99. Prepii nazive potujui pravila pisanja velikog i malog slova.

a) banjaluanin
b) renesansa
c) austrijski
d) bosanac
100. U svakoj grupi rijei jedna je nepravilno napisana. Napii je pravilno.
a) nemam, nerekavi, nemoj
b) ne sviram, ne ovjek, ne idi
c) naj jeftiniji, najdragocjeniji, najmraviji
d) djedov, sestrin, bosanev
101. Zaokrui slovo ispred reenice u kojoj su pravilno upotrijebljeni interpunkcijski/pravopisni znaci.
a) Siguran sam, obrati se Sanjin svojoj drugarici: Da emo sve zadatke uspjeno rijeiti.
b) Siguran sam, obrati se Sanjin svojoj drugarici: Da emo sve zadatke uspjeno rijeiti.
c) Siguran sam, obrati se Sanjin svojoj drugarici, da emo sve zadatke uspjeno rijeiti.
102. Napii pravilno sljedee primjere:
a) kanton sarajevo b) stari grad (u Sarajevu) c) sarajka d) aerodromsko naselje (u Sarajevu) 103. U sljedeim reenicama nedostaju zarezi. Napii ih tamo gdje su potrebni.
a) Dervi-paa Bajezidagi mostarski pjesnik pjevao je o Mostaru.
b) Kenane doi kod mene kad bude mogao.
104. Podvuci pravilno napisani oblik.
a) oni peu / oni peu / oni peku (3. l. mn. glagola pei)
b) doi emo / doi emo / doemo
105. Napii skraenice za sljedee primjere:
a) doktor
b) centimetar
c) i slino
d) Ministarstvo unutranjih poslova
106. Podvuci ono to je pravilno napisano.
a) Omer-paa/Omer paa
b) fra-Petar/fra Petar
c) auto-kola/ autokola
d) bosanskonjemaki rjenik/bosansko-njemaki rjenik
107. Od navedenih imenica izvedi prisvojne pridjeve.
a) Visoko b) Biha c) Mostar d) Norveka 108. Od navedenih imenica izvedi prisvojne pridjeve nastavcima ov, -ev, -in:
a) Amir b) Hercegovac c) Bosanka d) uitelj -

109. Zaokrui reenicu koja je pravilno napisana.

a) Jedan moj prijatelj njemac priao mi je o Nobelovcu Ivi Andriu.
b) Jedan moj prijatelj Nijemac priao mi je o nobelovcu Ivi Andriu.
c) Jedan moj prijatelj Njemac prio mi je o Nobelovcu Ivi Andriu.
110. Podvuci etiri pravilno napisane rijei.
bijologija, avijon,
biologija,
tro,

historijski,

1.7. Leksika
111. Zaokrui DA ili NE.
a) Skup rijei jednog jezika naziva se leksika.

historiski,

DA

NE

b) Homonimi su rijei istog glasovnog sastava, a

razliitog znaenja: npr. luk-oruje, luk-povre

DA

NE

c) Rijei koje imaju suprotno znaenje nazivaju

se sinonimi.

DA

NE

d) Arhaizmi su novonastale rijei.

DA

NE

avion,

trao

112. Povei sinonime tako to e pored termina na desnoj strani napisati odgovarajue slovo.
a) konsonant
akcenat
b) leksem
potencijal
c) naglasak
suglasnik
d) kondicional
rije
113. Povei frazeme s njihovim znaenjem upisujui odgovarajue slovo.
a) nai se u neobranom grou
sjetiti se
b) ustati na lijevu nogu
biti neraspoloen, mrzovoljan bez razloga
c) pasti na pamet
biti previe zaljubljen
d) zaljubiti se do uiju
nai se u neugodnoj situaciji
114. Napii za navedene rijei odgovarajue:
a) sinonime: talasi
pender
b) antonime: brz
bogat
115. Povei naziv s grupom rijei upisujui odgovarajue slovo.
a) nivo, ou, bife, bicikl
argonizmi
b) mliko, greota, e, fala
dijalektizmi
c) keva, ale, lova, murija
tuice/posuenice
d) mobitel, euro, bankomat
neologizmi
116. Dopuni.
U naem jeziku postoji pet funkcionalnih stilova:
1.
2.
3.
4.
5. adminstrativno-poslovni/administrativno-pravni stil
117. Paljivo proitaj sljedei odlomak i zaokrui tane odgovore.

Jesenas je umro moj djed. Prije bi ovjek rekao da je usnuo nego umro. Zadnjih se pet godina nije ba
ni u em promijenio jer se upravo nije ta imalo na njem promijeniti. Kao srebro bijela kosa nije mogla
jo bjeljom postati, naborano elo i lice sa plavim i crvenkastim piknjicama bilo je i ljeti i zimi jednako,
kao iz kamena isklesano, a hod i govor ostao mu isti (...)
Josip Kozarac, Moj djed
I) Kojem funkcionalnom stilu pripada navedeni tekst?
a) novinarsko-publicistikom stilu
b) naunom stilu
c) administrativno-poslovnom stilu
d) knjievnoumjetnikom stilu
e) razgovornom stilu
II) Zaokrui slovo ispred odlika koje se odnose na navedeni tekst.
a) objektivnost, prisustvo terminoloke leksike
b) slikovitost, subjektivnost
c) slubenost, neemotivnost
118. Napii naziv funkcionalnog stila ispod svakog odlomka:
a) Prvi put sam sve ovo ispriao jednoj djevojci, i prvi put ovako, u nekoj vezi, od poetka do
kraja. Tako sam i sam sebi sloio razlonu priu, koja se dotle uvijek gubila u komeanju
odvojenih dijelova ()

b) ovjeije oko sastoji se od one jabuice uloene u salom ispunjenu onu upljinu. Njegov
zatitni aparat sastoji se iz gornje i donje vjee, trepavica, obrva, sluznica i spojnica. ()

c) Snijeg, kia i minusi nanijeli su nove tete Historijskom muzeju BiH i Kinoteci BiH. Ba
kao i prole godine u ovo doba, kulturne institucije od dravnog znaaja bore se sa poplavama
()

d) Enes: Vozdra, jarane. Nema te dva dana u koli. Blago tebi. Mi danas imamo kontrolni iz
matematike.
Admir: Ma, uti, jarane, poplavilo nas je pravo. Izlila se Brka po cijelom selu.

119. Dopuni.
a) Molba, alba, potvrda, oglas, biografija piu se
stilom.
b) Vijesti, izvjetaji, reportae, novinski lanci piu se
stilom
120. Dopuni.
Struno i nauno ocjenjivanje knjige, filma, pozorine predstave, emisije, muzike naziva se

2. Knjievnost (teorija knjievnosti), medijska kultura

2.1. Usmena knjievnost
121. a) Dopuni. Knjievnost je
b) Navedi knjievne rodove.
1.
2.
3.
122. Dopuni.
Prema postanku/porijeklu knjievnost se dijeli na:
a)
b)
123. Dopuni.
Izmiljene prie u kojima se govori o udesnim, fantastinim dogaajima nazivaju se

124. Odgovori.
ta je basna?
.
125. Dopuni.
Lirska narodna pjesma u kojoj se pjeva o ljubavnom bolu, enji, neostvarenoj ljubavi, o gradovima, planinama, rijekama
nae domovine naziva se
.
126. Napii nazive epsko-lirskih knjievnih vrsta:

127. Zaokrui slovo ispred tanog odgovora.

Svatovske pjesme, uspavanke, tubalice su:
a) narodne epske pjesme
b) narodne lirske pjesme
c) narodne epsko-lirske pjesme
128. Zaokrui dvije osobine koje pripadaju sevdalinkama.
a) kratka prozna vrsta
b) motivi ljubavne boli i enje
c) zaplet radnje
d) motivi gradova nae domovine
129. Zaokrui dvije balade u ponuenim naslovima.
a) Smrt brae Moria
b) Lipa Naza vodu gaza
c) Pejza
d) Smrt Omera i Merime

130. Proitaj stihove narodne pjesme i zaokrui taan odgovor.

Razapela sam ljuljku pod ljivom
i detetu je dobro...
Kia pada, okupa ga.
Lie sleti, pokrije ga.
Koza proe, podoji ga.
Vetar dune, uljulja ga.
Spavaj, sine, mirno spavaj,
sluaj majku i ne plai.
Romska narodna pjesma
Kojoj vrsti narodne lirske pjesme pripadaju navedeni stihovi?
a) sevdalinka
b) tubalica
c) uspavanka
131. Paljivo proitaj sljedee stihove:
ta se bijeli u gori zelenoj?
Al' je snijeg, al' su labudovi?
Da je snijeg, ve bi okopnio
Labudovi, ve bi poletjeli
Nit' je snijeg, nit' su labudovi.
Nego ator age Hasan age
a) Napii naslov i vrstu epsko-lirske pjesme iz koje su navedeni stihovi.
b) Prepoznaj stilsku figuru (pitanje negativan odgovor pozitivan odgovor) u navedenim
stihovima i napii njen naziv.
132. Dopuni.
a) Stih Dvoje su se zamilili mladih po duini je
.
b) U narodnoj lirskoj pjesmi Ljubavni rastanak zumbul i kada imaju ljudske osobine. Takvo
stilsko izraajno sredstvo naziva se
.
2.2. Lirika
133. Dopuni.
Lirske umjetnike pjesme po motivima se dijele na:
a) misaone/refleksivne
b)
c)
d)
e)
134. Navedi ostale osobine pjesnikog jezika.
a) emocionalnost
b)
c)
d)
e)

135. Napii naziv vrste lirske pjesme pored navedenih odlika.

(patriotska/rodoljubiva, refleksivna/misaona, socijalna/drutvena i deskriptivna/opisna)
a) Lirska pjesma u kojoj se govori o drutvenim odnosima, o nepravdi i nejednakosti, o tekom ivotu siromanih ljudi -

b) Lirska pjesma proeta osjeanjima ljubavi prema zaviaju, domovini, njezinim ljepotama, ljudima
c) Lirske pjesme u kojima dolazi do izraaja pjesnikov misaoni svijet, pjesnikova razmiljanja o nekom ivotnom
problemu d) Lirska pjesma u kojoj se iskazuju misli i osjeanja kroz opis prirode 136. Dopuni reenice tako to e napisati odgovarajue nazive lirskih pjesama koje su se razvile jo u antikoj
knjievnosti.
(elegija, idila, oda, himna)
a) Pjesma uzvienog i patetinog tona koja slavi neko boanstvo, prirodnu pojavu, znaajnu osobu naziva se
.
b) Pjesma koja izraava aljenje za neim to je prolo ili to je daleko i nedostino naziva
se
.
c) Pjesma o sretnom domaem ivotu u kojoj se slavi mirni seoski ivot, ljepota i istota prirode naziva se
.
d) Sveana pjesma uzvienog tona u kojoj se velia ono to pjesnik smatra vrijednim divljenja (proljee, linost,
organizacije, drutva...) naziva se
.
137. Zaokrui taan odgovor.
Pjesma u kojoj se izraava tuga, sjeta, al za neim to je prolo naziva se:
a) haiku pjesma
b) elegija
c) patriotska pjesma
d) sonet
138. Odgovori.
ta je sonet?
139. Paljivo proitaj stihove pjesme Oblak Dobrie Cesaria.
()
Vjetar visine ga je njiho,
I on je stao da se ari,
Al oi sviju ljudi bjehu
Uprte u zemne stvari.
I svak je io svojim putem:
Za vlau, zlatom ili hljebom
A on krvarei ljepotu
Svojim nebom.
(...)

a) Prepii stihove koji su posveeni oblaku.

b) Prepii stihove koji su posveeni ljudima.

c) Napii koji se stihovi rimuju.

d) Odredi vrstu strofe.
140. U navedenim stihovima prepoznaj i napii traene stilske figure.
Silni cvrak sjetno cvri, jasan
Kao srebren vir;
A. G. Mato, Notturno
a) onomatopeja b) poreenje 141. Paljivo proitaj stihove pjesme Vee na kolju A. antia. Prepoznaj i napii stilske
figure, vodei rauna o ponavljanjima obiljeenih glasova.
Puina plava
a)
Spava,
Prohladni pada mrak,
Vrh hridi crne
b)
Trne
Zadnji rumeni zrak.
(...)
142. Paljivo proitaj sljedee stihove.
A zapitani odgovor njemu hitan tad dade:
Pitao jednom tako jednoga vrli pitac neki:
Bosna da prosti jedna zemlja imade
A kto je ta ta je ta da prosti
I posna i bosa da prosti
Gdje li je ta
I hladna i gladna
Odakle je
I k tomu jo
Kuda je
Da prosti
Ta
Prkosna
Bosna
Od
Rekti
Sna

a) Napii naziv pjesme iz koje su navedeni stihovi.

b) Napii ime autora.
c) Kojoj vrsti lirskih pjesama pripada navedena pjesma?
d) Prepii jedan arhaizam iz navedene pjesme.

143. Paljivo proitaj sljedee stihove.

Steak mramorni uti govorom scena po boku,
jai od kanda kie, povampirenja i krae.
Njegov mjesec i sunce, to znae posmrtne lae,
davno su prevezli duu, vjekuju sad u doku.
()
Zato sam doao ovdje, kad sve ve ovdje pie?
Posljednju blijedu zelen s jesenjom travom diem.
uj, zvoni zrelo stablo to lijes mi tee una.
()
a) Dopuni. Navedeni stihovi su iz pjesme Steak koju je napisao
b) Iz prve strofe prepii rijei koje se rimuju.
c) Dopuni. Ovakvu rimu nazivamo
d) Druga navedena strofa po broju stihova je

.
.

144. Paljivo proitaj stihove pjesme Opomena A. B. imia i odredi da li su tane navedene tvrdnje.
ovjee pazi
da ne ide malen
ispod zvijezda!
()
a) Obraanjem lirskog subjekta rijeima ovjee pazi naglaena je bliskost i ljubav koju lirski subjekt osjea prema
svakom ovjeku.
DA
NE
b) U strofi je prisutan vezani stih.

DA

NE

145. Paljivo proitaj sljedee stihove:

Gasne se krvavo oko lipanjskog plavetnog dana
I rujni ve daak struji veeri snene i meke
A parkom cvjetnim tiho - k'o b'jele sablasti neke
Nijeme se pruaju sjene visokih bujnih platana.
Musa azim ati, U aleji
Napii nazive stilskih figura koje prepoznaje.
a) Gasne se krvavo oko lipanjskog plavetnog dana
b) A parkom cvjetnim tiho k'o bjele sablasti neke
146. Povei pjesmu i autora tako to e dopisati odgovarajue slovo.
a) Modra rijeka
Sergej Jesenjin
b) Zato tone Venecija
Mehmedalija Mak Dizdar
c) Gazel o Mostaru
Abdulah Sidran
d) Pismo majci
Dervi-paa Bajezidagi
2.3. Epika
147. Dopuni.
Najopseniji i najsloeniji prozni oblik u kojem pripovjeda nie brojne dogaaje, likove, opise, prikazuje drutvo kao
cjelinu, naziva se
.
148. Lijevu i desnu kolonu povei upisujui odgovarajue slovo.
a) ono o emu se u djelu govori
b) statiki i dinamiki
c) niz meusobno povezanih dogaaja
d) glavni i sporedni

tema
fabula
likovi
motivi

149. Napii.
Redoslijed dogaaja u prianju moe biti:
a)
b)
c)
150. Dopuni.
Nosioci radnje u epskom knjievnom djelu su
i

i dijele se na

151. Povei termin sa njegovim objanjenjem tako to e napisati odgovarajue slovo.

a) protagonist
lik koji se svojim stavovima suprotstavlja glavnom liku
b) antagonist
glavni junak, nosilac glavne radnje i pokreta zbivanja
152. Zaokrui tanu tvrdnju.
a) Motiv je najmanja tematska jedinica.
b) Retrospekcija je isto to i hronologija.
c) Pripovijetka je pria ispriana iskljuivo u dijalogu.
d) Esej je isto to i ogled.

DA
DA
DA
DA

NE
NE
NE
NE

153. Zaokrui taan odgovor.

Pripovijetku Duga napisao je:
a) Ivo Andri
b) Dinko imunovi
c) amil Sijari
154. Zaokrui slovo ispred tanog odgovora.
U priama Ive Andria Deca, Kula i Knjiga djeca doivljavaju:
a) najljepe ivotne trenutke
b) bezbrine trenutke
c) strahove i traume
d) trenutke koji nisu vrijedni panje
155. Proitaj sljedei odlomak i napii naziv djela i ime autora.
(...) Sjutradan, puui poput guska, djed je doperjao sa mnom u kolsko dvorite i pred svom djeurlijom razgalamio se na
uiteljicu:
A je li ti, ikavico, ovakva i onakva, ti mi bolje od mene zna kakav je vuk, a?!
Nije zelen? Pazi ti nje! (...)
a) Naziv djela:
b) Ime autora:
156. Paljivo proitaj sljedei odlomak iz djela Breza, zatim odgovori na postavljena pitanja.
(...) Tanka je ona i slabana. Ali visoka i strojna. Pa dok druge cure i snae koraaju kao medvjedi, u njenom hodu ima
neto ritma, moda ak i elegancije. Oi su joj plave, plavlje od jasnoga neba, a za kosu rekoe neki da je crvenkasta, a
neki da je zlatna i pozlaena. (...)
a) Kojoj knjievnoj vrsti pripada djelo Breza?
b) Ko je autor tog djela?

157. Paljivo proitaj navedene odlomke i odgovori na postavljena pitanja.

1. Nosa Samuel Maoro bio je tada ovjek svojih trideset pet godina. Bio je dosta kotunjav, mrav, blijed i malo
sipljiv... Kod bijele esme sputao je svoj sepet, skidao mastan fes, saginjao kosmatu glavu i pljuskao se vodom po
neobrijanom licu...
2. Taj Jakov, koji se stalno vukao po selima, natezao sa seljacima pazarujui od njih stoku, koji je spavao po hanovima sa
kiridijama, koijaima i mesarima i koji se vjeno svaao sa obanima, taj rii Jakov postajao je iz godine u godinu sve
suroviji. I kao djeak bio je estok. Sad je bio i prijek i ljut...
a) Iz kojeg djela su navedeni odlomci?
b) Ko je autor ovog djela?
c) U kojem odlomku su izraene karakterne osobine linosti?
d) U kojem odlomku su opisane fizike osobine linosti?
158. Zaokrui taan odgovor.
Statiki motivi u epskom knjievnom djelu pokreu radnju.

DA

NE

159. Dopuni.
Prianje u 1. licu naziva se
160. Dopuni.
Ahmet abo i njegova supruga Tijana glavni su likovi u romanu
_.

kojeg je napisao

161. Paljivo proitaj sljedee objanjenje i odlomak pa rijei zadatke:

U prvi mah nakon izlaska iz bolnice, Minja je sjetna, razoarana. Stric Avdo joj se obraa rijeima:
Sad ti moram rei da ono to uz pjesmu ide, to dolazi samo esto nije pjesmovito, ali ta moemo, tako je to. Svi smo mi
u istom kolu i igramo. Igraj i ti. Igraj to bolje moe, jer to nam jedino ostaje. Igraj dok ne padne. Kao Aska otplei svoj
udesni ples, i ne oekuj, nita ne oekuj od igre...
Nura Bazdulj-Hubijar
a) Podvuci naziv djela kome pripada navedeni odlomak.
Aska i vuk,
Rua,
Ruta Tannenbaum,
Mrak na svijetlim stazam
b) Napii kojem knjievnom rodu pripada navedeni odlomak.
162. Paljivo proitaj sljedei odlomak pa zaokrui taan odgovor.
A.G.Mato
() Nemirne oi gledaju i ispituju sve, izvjedljiv duh prelijee sve i reagira na sve naglo, brzo, ogoreno, razdragano,
pravedno, nepravedno, svejedno, ali neumoljivo reagira. Izgleda kao da ga sve stvari i ljudi i dogaaji nevidljivo
intervjuiraju, a on brzinom, koja zadivljuje, daje odgovore netedimice osobno, nepravedno esto, ali ih uvijek daje, i pri
tom se ne radi o tonosti i spretnosti kojom odgovara. ()
Ivo Andri
Navedeni odlomak je iz:
a) romana
b) pripovijetke
c) dnevnika
d) eseja
163. Odgovori.
ta je putopis?

164. Zaokrui taan odgovor.

Mula Mustafa Baeskija napisao je:
a) putopis
b) ljetopis
c) memoare
d) dnevnik
165. Dopuni.
Djelo Nekrolog jednoj ariji napisao je na poznati putopisac

166. Povei vrstu djela i autora tako to e napisati odgovarajue slovo.

a) ljetopis
Anna Frank
b) putopis
Abdulah Sidran
c) dnevnik
Mula Mustafa Baeskija
d) scenarij
Isidora Sekuli
167. Proitaj odlomak i odredi oblik kazivanja.
(...) Uz padine bregova penju se strmi i u pesmama opevani sarajevski vonjaci, a izmeu njih se rue, kao tanke lavine
snega, bela mnogobrojna i tako karakteristina stara muslimanska groblja. Sa sumrakom koji polagano pada, belina
njihovih nadgrobnih kamenova istie se sve jae. (...)
Ivo Andri, Jedan pogled na Sarajevo
a) pripovijedanje
b) unutarnji monolog
c) opisivanje
168. Paljivo proitaj odlomke iz romana Zeleno busenje Edhema Mulabdia.
Ispod svakog odlomka napii koji je oblik kazivanja zastupljen: dijalog, monolog, opisivanje, pripovijedanje
a) uvati kue svoje, kao to se eno ostali razbjegoe, sjedit uz ostalu svojtu, skrtenih ruku, sramota, a da ti duman ue u
zaviaj pa moda i u kuu! Pa zato i ne bih! uvati staru majku svoju, a i Ajiu (...)
b) No je tamna da se prst pred okom ne vidi: no nije pusta i nijema kao druge (...).

c) Ahmet proe mimo svoju kuu; asak jedan prislukivao, pa kako vidje da je i u njeg sve budno, krenu kud je poao.
(...)
d) - Ali svejedno; ti e mene priekati, je li?
- A to me to pita?
- Ma eto onako, ne zna se kako se more okrenut!

169. Povei naziv djela i autora tako to e napisati odgovarajue slovo.

a) ista obue
Zlata Kolari-Kiur
b) Suze kojih se stidim
Nedad Ibriimovi
c) Nepoznati ljudi
Ranko Pavlovi
d) Starac i more
Ernest Hemingvej
2.4. Drama
170. Zaokrui slovo ispred tanog odgovora.

Drama je:
a) due epsko djelo sa mnogo likova i dogaaja
b) krae epsko djelo u kojem je predstavljen jedan dogaaj
c) knjievno djelo napisano za izvoenje u pozoritu
171. Navedi.
Kompozicionu strukturu dramkog knjievnog djela ine:

172. Obiljei brojevima od 1 do 5 redoslijed faza u razvoju dramske radnje.

preokret/peripetija
zaplet
uvod/ekspozicija
rasplet
vrhunac/kulminacija
173. Navedi dvije osnovne dramske vrste:
a)
b)
174. Zaokrui DA ili NE.
a) Drama je knjievno djelo u stihu ili prozi.
b) Didaskalije ili remarke su dio dramske radnje.

DA
DA

NE
NE

175. Zaokrui slovo ispred tanog odgovora.

Najmanja tematska jedinica u dramskoj radnji naziva se:
a) poglavlje
b) in
c) scena/prizor
176. Dopuni.
Osnovni oblik kojim se ostvaruje radnja u dramskom djelu je
177. Paljivo proitaj navedeni odlomak, potom rijei zadatke.
SUDAC (smije se, govori neto i udara jazavca po njuci).
DAVID: Vidi, gospodine, vidi kako die njuku, kako te razumije!
SUDAC: Kad je roen; koliko je star ovaj tvoj lopov, Davide?
DAVID: Nije on star. Mlad je on jo.
a) Napii naslov djela iz kojeg je preuzet navedeni odlomak.
b) Ko je autor tog djela?
c) Koja je ovo vrsta dramskog djela?
d) Prepii didaskaliju iz navedenog odlomka.

178. Zaokrui slovo ispred tanog odgovora.

Molijerov Tvrdica je:
a) pripovijetka
b) roman
c) novela
d) drama
e) crtica
179. Napii naziv dramske vrste:
a) Romeo i Julija b) Tvrdica 180. Zaokrui slovo ispred tanog odgovora.
Historijsku dramu Veliki vezir napisao je:
a) Mehmedalija Mak Dizdar
b) Abdulah Sidran
c) Nedad Ibriimovi
d) Dervi Sui
181. Zaokrui slovo ispred tanog odgovora.
Djelo Veliki vezir Dervia Suia je:
a) historijski roman
b) historijska drama
c) historijska pripovijest
182. Zaokrui slovo ispred tanog odgovora.
Komediju Oaloena porodica napisao je:
a) Petar Koi
b) Branislav Nui
c) Milo Crnjanski
183. a) Dopuni. Djelo Romeo i Julija napisao je
b) Podvuci taan odgovor. Romeo i Julija je: komedija; tragikomedija;

tragedija

184. Dopuni.
a) Upute glumcu, reditelju i drugima koji uestvuju u postavljanju dramskog teksta na pozornicu nazivaju se
.
b) Prilagoavanje epskih knjievnih vrsta dramskoj formi naziva se
.
185. Po uzoru na poznatu baladu Hasanaginica, istoimene drame napisala su dva naa knjievnika. Navedi ime jednog
knjievnika.
186. Dopuni.
a) Dramska radnja se temelji na dramskom
.
b) Svaki dramski in se sastoji iz manjih dramskih cjelina koje se nazivaju
187. Povei naziv i vrstu djela tako to e napisati odgovarajue slovo.
a) Aska i vuk
tragedija
b) Legenda o Ali-pai
komedija
c) Romeo i Julija
roman
d) Oaloena porodica
pripovijetka

188. Podvuci uljeza u svakom nizu.

a) sonet, novela, gazel
b) roman, elegija, pripovijetka
c) romansa, tragedija, komedija
d) sevdalinka, balada, roman

(lirske knjievne vrste)

(epske knjievne vrste)
(dramske knjievne vrste)
(usmena knjievnost)

189. Meu sljedeim imenima pisaca zaokrui ime nobelovca.

a) Edhem Mulabdi
b) Mea Selimovi
c) Ivo Andri
d) Miroslav Krlea
2.5. Medijska kultura
190. Dopuni.
a) Umjetnost oivljene pokretne slike naziva se
b) Tri osnovna filmska roda su:

191. Zaokrui taan odgovor.

a) Komedija, ljubavni i naunofantastini film su
vrste igranih filmova.

DA

NE

b) Pripovijetka Breza Slavka Kolara je ekranizirana.

DA

NE

192. Dopuni.
Linost koja rukovodi postavljanjem na scenu pozorinog, filmskog ili televizijskog djela je
193. Dopuni.
a) Scenarij pie
b) Knjigu snimanja pravi

194. Dopuni.
Film koji prikazuje stvarne dogaaje, stvarne ljude u stvarnom prostoru i ivotnim situacijama naziva se
film.
195. Zaokrui taan odgovor.
Faza u stvaranju filma u kojoj se vri selekcija i povezivanje kadrova naziva se:
a) sinopsis
b) scenarij
c) montaa
d) snimanje
196. Napii ime bosanskohercegovakog reisera/reditelja koji je dobio Oskara za film Niija zemlja.
197. Zaokrui taan odgovor.
Osnovna izraajna sredstva pozorita/kazalita su govor, gluma i scenografija. DA
198. Napii po jedan primjer za navedene vrste medija.
a) printani mediji:
b) elektronski mediji:

NE

199. Dopuni.
Niz slika koje meusobno objedinjuje neka radnja i tekst naziva se
200. Zaokrui slovo ispred tanog odgovora.
Kojim su se redom pojavljivali mediji?
a) radio, novine, televizija
b) novine, televizija, radio
c) novine, radio, televizija

_.

Rjeenja zadataka
1. Jezik (razvoj jezika, gramatika i pravopis)
1.1. Razvoj jezika
1.

a) sporazumijevanja
b) staroslavenski jezik/crkvenoslavenski jezik,
(2 x 0, 50) = 1 bod

2.

a) glagoljice,
1 bod

3.

a) bosanicom/bosanskom irilicom
b) latinica i irilica,
(2 x 0, 50) = 1 bod

4.

c) glagoljica
1 bod

5.

c) alhamijado knjievnost
1 bod

1.2. Fonetika i fonologija

6.

a) slovo/grafem(a)
b) govornih
c) samoglasnike/vokale
d) a, e, i, o, u
(4 x 0, 25) = 1 bod

7.

a) DA
b) DA
(2 x 0, 50) = 1 bod

8.

a) prva palatalizacija
b) jotovanje
c) nepostojano a
d) druga palatalizacija/sibilarizacija
(4 x 0, 25) = 1 bod

9.

a) prva palatalizacija
b) jednaenje suglasnika po zvunosti/jednaenje po zvunosti
c) druga palatalizacija/sibilarizacija
d) jotovanje
(4 x 0, 25) = 1 bod

10.

a) jednaenje suglasnika po zvunosti/jednaenje po zvunosti

b) jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe/jednaenje po mjestu tvorbe
c) prva palatalizacija
d) jotovanje
(4 x 0, 25) = 1 bod

ISPITNI KATALOG BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST |

Rjeenja zadataka
30

11.

a) gledaoca
b) promjena l u o
(2 x 0, 50) = 1 bod

12.

a) itaoci
b) italaca
(2 x 0, 50) = 1 bod

13.

a) due
b) peem
c) prva palatalizacija
1 bod

14.

jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe/jednaenje po mjestu tvorbe

1 bod

15.

jednaenja suglasnika po zvunosti/jednaenja po zvunosti

1 bod

16.

a) predsjednik
b) slualac
c) jedanput
d) beini
(4 x 0, 25) = 1 bod

17.

a) bespravni
b) jednaenje suglasnika po zvunosti/jednaenje po zvunosti
1 bod

18.

a) hljepi
b) jednaenje suglasnika po zvunosti/jednaenje po zvunosti
1 bod

19.

a) vonja
b) jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe/jednaenje po mjestu tvorbe
1 bod

20.

a) osmi
b) nepostojano a
1 bod

21.

a) mlai;
b) d + j =
1 bod

/jotovanjem

22.

a) htio
b) osmijeh
c) vjeba
d) primjer
(4 x 0, 25) = 1 bod

23.

a) snjegovi/snijezi
b) lijekovi
(2 x 0, 50) = 1 bod

24.

jotovanje
1 bod

25.

a) prijedlozima
b) druga palatalizacija/sibilarizacija
(2 x 0, 50) = 1 bod

26.

b) jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe

1 bod

27.

slog
1 bod

28.

a) E gi pat
b) samoglasnik e/i/a;
c) suglasnik- g/p/t
d) pat
(4 x 0, 25) = 1 bod

29.

vo-do-in-sta-la-ter
1 bod

30.

a) DA
b) DA
c) NE
d) DA
(4 x 0, 25) = 1 bod

31.

c) trn
1 bod

32.

a) mak
1 bod

33.

kratkosilazni, kratkouzlazni, dugosilazni, dugouzlazni

1 bod

34.

DA
1 bod

1.3. Morfologija
35.

promjenljive/promjenjive,
nepromjenljive/nepromjenjive,
polupromjenljive/polupromjenjive
1 bod

36.

a) ja, na, neko

1 bod

37.

b) u, na, po
1 bod

38.

a) deklinacija
b) konjugacija
c) komparacija
1 bod

39.

c) gradivne
1 bod

40.

d) zbirne
1 bod

41.

a) prijedlog
b) prilog
c) uzvik
d) rijeca/estica/partikula
(4 x 0, 25) = 1 bod

42.

c) nain
f) lice
(2 x 0, 50) = 1 bod

43.

a) dativ
b) vokativ
c) lokativ
d) akuzativ
(4 x 0, 25) = 1 bod

44.

a) lokativ
b) dativ
(2 x 0, 50) = 1 bod

45.

1. a) otvara
b) lijepa
c) gvozdena
d) i
2. a) rije
b) vrata
(2 x 0, 50) = 1 bod

46.

a) htio
b) alpskog
c) zaspali
d) davalaca
4x 0, 25) = 1 bod

(
47.

1. Nominativ ko? ta?/to?

2. Genitiv (od) koga? (od) ega?
3. Dativ - kome? emu?
4. Akuzativ koga? ta?
5. Vokativ oj! hej!
6. Instrumental - (s) kim? (s) im?
7. Lokativ (o) kome? (o) emu?
1 bod

48.

b) Ja imam svoju knjigu.

1 bod

49.

a) ljepi
b) bolji
(2 x 0, 50) = 1 bod

50.

a) najjai
b) najvii
(2 x 0, 50) = 1 bod

51.

c) ja, on, vi
1 bod

52.

a) tvoju
b) vae
c) svoje
d) naa
(4 x 0,25) = 1 bod

53.

a) DA
b) DA
c) NE
d) DA
(4 x 0,25) = 1 bod

54.

a) mene/me
b) njega/ga
c) tebe/te
d) vama
1 bod

55.

Glagoli su rijei koje oznaavaju radnju, stanje i zbivanje.

1 bod

56.

radnja: pisati
stanje: leati
zbivanje: cvjetati
1 bod

57.

a) priati
b) raditi
c) pisati
d) polagati
1 bod

58.

glagolski pridjev radni

1 bod

59.

3 doi
1 doem
4 doi u
2 doao sam
(4 x 0, 25) = 1 bod

60.

a) line
b) bezline/neline
1 bod

61.

a) prezent/prezentu
b) Djevojica je lijepo pjevala.
c) Djevojica e lijepo pjevati.
1 bod

62.

a) elio
b) eljela
(2 x 0, 50) = 1 bod

63.

a) pomoni glagol biti (jesam)/enklitiki oblik pomonog glagola biti (jesam)/pomoni glagol
b) pridjev/opisni pridjev
c) imenica/zajednika imenica
d) prilog/nainski prilog
(4 x 0, 25) = 1 bod

64.

a) imenice/vlastite imenice
b) prilog/ nainski prilog
c) prijedlog
d) veznik
(4 x 0, 25) = 1 bod

65.

1. NE
2. a) na
b) e biti
c) nas
d) svijet
(2 x 0, 50) = 1 bod

66.

b) pridjevima
1 bod

1.4. Sintaksa
67.

a) predikat
b) subjek(a)t
c) objek(a)t
d) priloke/prilone/adverbijalne odredbe/oznake
1 bod

68.

a) je pisala
b) ona
c) zadae
d) redovno
1 bod

69.

a) predikat
b) subjek(a)t
c) objek(a)t
d) priloka/prilona/adverbijalna odredba/oznaka za vrijeme (POV/AOV)
1 bod

70.

c) smo eljeli uraditi

1 bod

71.

a) matematiarka
b) najbolje
c) rezultate
d) na takmienjima
(4 x 0, 25) = 1 bod

72.

c) Vedrana je glumica.
1 bod

73.

b) kua na brdu
1 bod

74.

a) Reenica je skup rijei ili samo jedna rije kojima se iskazuje misao (obavijest, poruka, pitanje).
Reenica je misao iskazana rijeima.
Reenica je obavijesna/komunikacijska jedinica.
b) Klauze/sureenice su proste/jednostavne reenice sastavnice sloene reenice.
(2 x 0, 50) = 1 bod

75.

b) Listajui knjigu, pronaao sam mudre izreke.

1 bod

76.

a) nezavisan
b) zavisan
1 bod

77.

b) Odnos meu klauzama je nezavisan.

e) Navedena reenica je suprotna.
(2 x 0, 50) = 1 bod

78.

a) zavisnosloena
b) nezavisnosloena
c) nezavisnosloena
d) zavisnosloena
(4 x 0, 25) = 1 bod

79.

3. Nebo se naoblailo, dakle bit e kie.

1. Edo je uzeo knjigu i stavio je u ruksak.
4. Ii emo na izlet gdje smo se dogovorili.
2. Kad sam poloio ispit, estitali su mi.
(4 x 0, 25) = 1 bod

80.

Kada (im, nakon to, poto) je oprao ruke, djeak je sjeo za sto.
1 bod

81.

a) nakon to
b) ako
c) iako
d) samo
(4 x 0, 25) = 1 bod

82.

c) i, pa, te, ni, niti

1 bod

83.

1. Ako elimo ivjeti u slozi i ljubavi, moramo uvaavati nae razliitosti.

2. b) vremenska
(2 x 0, 50) = 1 bod

84.

a) radi
b) zbog
1 bod

1.5. Tvorba rijei

85.

a) ne
b) nik
(2 x 0, 50) = 1 bod

86.

a) usput
b) putnik
(2 x 0, 50) = 1 bod

87.

fotoaparat, vodopad, klima-ureaj, autoput

(4 x 0, 25) = 1 bod

88.

dom
1 bod

89.

a) izvedenice/izvedene rijei
b) sloenice/sloene rijei
1 bod

1.6. Pravopis/ortografija
90.

a) najjuniji
b) ljepi
c) uenje
d) volio
(4 x 0, 25) = 1 bod

91.

c) dvije hiljade trinaesta - 2013.

1 bod

92.

ne mogu, nesloga, nee, ne bismo

1 bod

93.

a) Dvor na Uni (grad)

b) Trg djece Sarajeva
c) Marijin Dvor
d) Sjedinjene Amerike Drave
1 bod

94.

a) ruak
b) pidama
c) zadaa
d) roendan
1 bod

95.

a) olovkom
b) vozom
c) se umorio
d) napamet
(4 x 0, 25) = 1 bod

96.

a) sa mnom
b) nepanja
c) ne znam
(4 x 0, 25) = 1 bod

97.

a) (ja) bih
b) ohladim
c) odmah
d) zamahnem
1 bod

98.

c) Mi bismo eljeli posjetiti Zemaljski muzej u Sarajevu.

1 bod

99.

a) Banjaluanin
b) renesansa
c) austrijski
d) Bosanac
1 bod

100.

a) ne rekavi
b) neovjek
c) najjeftiniji
d) Bosanev
(4 x 0, 25) = 1 bod

101.

c) Siguran sam, obrati se Sanjin svojoj drugarici, da emo sve zadatke uspjeno rijeiti.
1 bod

102.

a) Kanton Sarajevo
b) Stari Grad (u Sarajevu)
c) Sarajka
d) Aerodromsko Naselje
(4 x 0, 25) = 1 bod

(u Sarajevu)

103.

a) Dervi-paa Bajezidagi, mostarski pjesnik, pjevao je o Mostaru.

b) Kenane, doi kod mene kad bude mogao.
(2 x 0, 50) = 1 bod

104.

a) oni peku
b) doi emo
(2 x 0, 50) = 1 bod

105.

a) dr.
b) cm
c) i sl.
d) MUP
1 bod

106.

a) Omer-paa
b) fra Petar
c) autokola
d) bosansko-njemaki rjenik
(4 x 0, 25) = 1 bod

107.

a) visoki
b) bihaki
c) mostarski
d) norveki
1 bod

108.

a) Amirov
b) Hercegovev
c) Bosankin
d) uiteljev
1 bod

109.

b) Jedan moj prijatelj Nijemac priao mi je o nobelovcu Ivi Andriu.

1 bod

110.

biologija, historijski, avion, trao

(4 x 0, 25) = 1 bod

1.7. Leksika
111.

a) DA
b) DA
c) NE
d) NE
(4 x 0, 25) = 1 bod

112.

c) akcenat
d) potencijal
a) konsonant
b) leksem
(4 x 0, 25) = 1 bod

113.

c) sjetiti se
b) biti neraspoloen, mrzovoljan bez razloga
d) biti previe zaljubljen
a) nai se u neugodnoj situaciji
(4 x 0, 25) = 1 bod

114.

a) valovi, prozor
b) spor, siromaan
(4 x 0, 25) = 1 bod

115.

c) argonizmi
b) dijalektizmi
a) tuice/posuenice
d) neologizmi
(4 x 0, 25) = 1 bod

116.

1. knjievnoumjetniki stil
2. nauni stil
3. novinarsko-publicistiki/urnalistiki stil
4. razgovorni stil
(4 x 0, 25) = 1 bod

117.

I) d) knjievnoumjetnikom stilu
II) b) slikovitost, subjektivnost
(2 x 0, 50) = 1 bod

118.

a) knjievnoumjetniki stil
b) nauni stil
c) novinarsko-publicistiki/urnalistiki stil
d) razgovorni stil
(4 x 0, 25) = 1 bod

119.

a) administrativno-poslovnim/administrativno-pravnim
b) novinarsko-publicistikim/urnalistikim
(2 x 0, 50) = 1 bod

120.

kritika/kritiki prikaz
1 bod

2. Knjievnost (teorija knjievnosti), medijska kultura

2.1. Usmena knjievnost
121.

a) Knjievnost je vrsta umjetnosti.

Knjievnost je vrsta umjetnosti ije je osnovno sredstvo izraavanja rije.
Knjievnost je sveukupnost napisanih i nenapisanih djela.
b) 1. epika
2. lirika
3. drama
(2 x 0, 50) = 1 bod

122.

a) narodnu/usmenu
b) umjetniku/pisanu
1 bod

123.

bajke
1 bod

124.

Basna je kratka pria u kojoj su glavni likovi ivotinje.

1 bod

125.

sevdalinka
1 bod

126.

balada
romansa
poema
1 bod

127.

b) narodne lirske pjesme

1 bod

128.

b) motivi ljubavne boli i enje

d) motivi gradova nae domovine
(2 x 0, 50) = 1 bod

129.

a) Smrt brae Moria

d) Smrt Omera i Merime
(2 x 0, 50) = 1 bod

130.

c) uspavanka
1 bod

131.

a) Hasanaginica, balada
b) slavenska antiteza
(2 x 0, 50) = 1 bod

132.

a) deseterac
b) personifikacija
(2 x 0, 50) = 1 bod

2.2. Lirika
133.

134.

b) opisne/deskriptivne
c) ljubavne
d) drutvene/socijalne
e) rodoljubive/patriotske
(4 x 0, 25) = 1 bod
slikovitost, ritminost, melodinost, ekspresivnost
(4 x 0,25) = 1 bod

135.

136.

137.
138.

a) socijalna/drutvena
b) patriotska/rodoljubiva
c) refleksivna/misaona
d) deskriptivna/opisna
(4 x 0,25) = 1bod
a) oda
b) elegija
c) idila
d) himna
(4 x 0,25) = 1 bod
b) elegija
1 bod
Sonet je pjesma sastavljena od dva katrena i dvije tercine.
Sonet je pjesma sastavljena od 14 stihova rasporeenih u dva katrena i dvije tercine.
1 bod

139.

a)

Vjetar visine ga je njiho,

I on je stao da se ari,
A on krvarei ljepotu
Svojim nebom.
b)
Al oi sviju ljudi bjehu
Uprte u zemne stvari.
I svak je io svojim putem:
Za vlau, zlatom ili hljebom
c) 2. i 4. stih
d) katren/etverostih
(4 x 0,25) = 1 bod

140.

a) silni cvrak sjetno cvri

b) cvrak jasan kao srebren vir
(2 x 0, 25) = 1 bod

141.

a) asonanca
b) aliteracija
(2 x 0, 50) = 1 bod

142.

a) Zapis o zemlji
b) Mehmedalija Mak Dizdar/Mak Dizdar
c) rodoljubivoj/patriotskoj pjesmi
d) kto, rekti, imade
(4 x 0, 25) = 1 bod

143.

a) Skender Kulenovi
b) boku-doku, krae-lae
c) obgrljena rima
d) tercina/trostih
(4 x 0, 25) = 1 bod

144.

a) DA
b) NE
(2 x 0, 50) = 1 bod

145.

a) metafora
b)
poreenje
(2 x 0, 50) = 1 bod

146.

d) Sergej Jesenjin
a) Mehmedalija Mak Dizdar
b) Abdulah Sidran
c) Dervi-paa Bajezidagi
(4 x 0, 25) = 1 bod

2.3. Epika
147.

roman
1 bod

148.

a) tema
c) fabula
d) likovi
b) motivi
(4 x 0, 25) = 1 bod

149.

a) hronoloki
b) retrospektivni
c) kombinovani
1 bod

150.

likovi, glavni, sporedni

1 bod

151.

b) lik koji se svojim stavovima suprotstavlja glavnom liku

a) glavni junak, nosilac glavne radnje i pokreta zbivanja
1 bod

152.

a) DA
b) NE
c) NE
d) DA
(4 x 0, 25) = 1 bod

153.

b) Dinko imunovi
1 bod

154.

c) strahove i traume
1 bod

155.

a) Bata sljezove boje

b) Branko opi
1 bod

156.

a) pripovijetka
b) Slavko Kolar
1 bod

157.

a) Nosa Samuel
b) Isak Samokovlija
c) u drugom odlomku/2. odlomak
d) u prvom odlomku/1. odlomak
(4 x 0, 25) = 1 bod

158.

NE
1 bod

159.

ich-forma/ja-forma
1 bod

160.

Tvrava; Mea Selimovi

1 bod

161.

a) Rua
b) roman
1 bod

162.

d) eseja
1 bod

163.

Putopis je granina knjievna vrsta u kojoj pisac subjektivno i slikovito opisuje neku
ljude i atmosferu.
1 bod

164.

b) ljetopis
1 bod

165.

Zuko Dumhur
1 bod

166.

c) Anna Frank
d) Abdulah Sidran
a) Mula Mustafa Baeskija
b) Isidora Sekuli
(4 x 0, 25) = 1 bod

167.

c) opisivanje
1 bod

168.

a) monolog
b) opisivanje
c) pripovijedanje
d) dijalog
(4 x 0, 25) = 1 bod

zemlju, predio, krajolik,

169.

b) Zlata Kolari-Kiur
c) Nedad Ibriimovi
a) Ranko Pavlovi
d) Ernest Hemingvej
(4 x 0, 25) = 1 bod

2.4. Drama
170.

c) knjievno djelo napisano za izvoenje u pozoritu

1 bod

171.

tema
dramska radnja
likovi
1 bod

172.

4 preokret/peripetija
2 zaplet
1 uvod/ekspozicija
5 rasplet
3 vrhunac/kulminacija
1 bod

173.

a) tragedija
b) komedija
1 bod

174.

a) DA
b) NE
(2 x 0, 50) = 1 bod

175.

c) scena/prizor
1 bod

176.

dramski dijalog
1 bod

177.

a) Jazavac pred sudom

b) Petar Koi
c) komedija (satira)
d) smije se, govori neto i udara jazavca po njuci
(4 x 0,25) = 1 bod

178.

d) drama
1 bod

179.

a) tragedija
b) komedija
(2 x 0, 50) = 1 bod

180.

d) Dervi Sui
1 bod

181.

b) historijska drama
1 bod

182.

b) Branislav Nui
1 bod

183.

a) Viljem ekspir/ekspir
b) tragedija
(2 x 0, 50) = 1 bod

184.

a) didaskalije/remarke
b) dramatizacija
(2 x 0, 50) = 1 bod

185.

Milan Ogrizovi ili Alija Isakovi

1 bod

186.

a) sukobu
b) prizori/scene
(2 x 0, 50) = 1 bod

187.

c) tragedija
d) komedija
b) roman
a) pripovijetka
(4 x 0, 25) = 1 bod

188.

a) novela
b) elegija
c) romansa
d) roman
(4 x 0, 25) = 1 bod

189.

c) Ivo Andri
1 bod

2.5. Medijska kultura

190.

a) film
b) igrani film
dokumentarni film
animirani film
(2 x 0, 50) = 1 bod

191.

a) DA
b) DA
(2 x 0, 50) = 1 bod

192.

reiser/reditelj
1 bod

193.

a) scenarist
b) reiser/reditelj
(2 x 0, 50) = 1 bod

194.

dokumentarni
bod

195. c) montaa
1 bod
196.

Danis Tanovi
1 bod

197.

DA
1 bod

198.

a) novine, asopisi, magazini, knjige, stripovi, enciklopedije...

b) radio, televizija, kompjuter, internet
(2 x 0, 50) = 1 bod

199.

strip
1 bod

200.

c) novine, radio, televizija

1 bod

PRIMJER URAENOG TESTA

ifra:

PRIMJER URAENOG TESTA

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST
1. Zaokrui taan odgovor.
Konstantin (irilo) je tvorac:
a) glagoljice
b) latinice
c) irilice
2. Napii glagolsku imenicu od navedenog glagola i prepoznaj glasovnu promjenu.
a) voziti - vonja
b) glasovna promjena - jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe

II

Proitaj sljedeu reenicu i rijei zadatke.

Lijepa rije i gvozdena vrata otvara.
1. Izdvoj.
a) glagol otvara
b) opisni pridjev lijepa
c) gradivni pridjev gvozdena
d) veznik i

Bodovi

(2 x 0, 50)
1 bod

(2 x 0, 50)
1 bod

2. Odredi traene funkcije/slube rijei u reenici.

a) subjek(a)t rije
b) objek(a)t vrata
III

IV

Pored svake reenice napii da li je zavisnosloena ili nezavisnisloena.

a) Nali smo klju koji smo izgubili.
zavisnosloena
b) Jedno misli, a drugo govori.
nezavisnosloena
c) Sve je utihnulo i grad spava.
nezavisnosloena
d) Nismo zaboravili kako se tvori perfekt. zavisnosloena
1. Dopuni.
a) Nove rijei koje nastaju izvoenjem nazivaju se izvedenice.
b) Nove rijei koje nastaju slaganjem nazivaju se sloenice.
2. Povei frazeme s njihovim znaenjem upisujui odgovarajue slovo.
a) nai se u neobranom grou c sjetiti se
b) ustati na lijevu nogu
b biti neraspoloen, mrzovoljan bez razloga
c) pasti na pamet
d biti previe zaljubljen
d) zaljubiti se do uiju
a nai se u neugodnoj situaciji

1 bod

(2 x 0, 50)
1 bod

1. Podvuci pravilno napisani oblik.

a) oni peu / oni peu / oni peku (3. l. mn. glagola pei)
b) doi emo / doi emo / doemo
2. U sljedeim reenicama nedostaju zarezi. Napii ih tamo gdje su potrebni.
a) Dervi-paa Bajezidagi, mostarski pjesnik, pjevao je o Mostaru.
b) Kenane , doi kod mene kad bude mogao.

(2 x 0, 50)
1 bod

48 ISPITNI KATALOG BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST |

PRIMJER URAENOG TESTA

VI

VII

VIII

IX

Zaokrui reenicu koja je pravilno napisana.

a) Jedan moj prijatelj njemac priao mi je o Nobelovcu Ivi Andriu.
b) Jedan moj prijatelj Nijemac priao mi je o nobelovcu Ivi Andriu.
c) Jedan moj prijatelj Njemac prio mi je o Nobelovcu Ivi Andriu.
Dopuni.
1. Stih Dvoje su se zamilili mladih po duini je deseterac.
2. Lirska narodna pjesma u kojoj se pjeva o ljubavnom bolu, enji, neostvarenoj
ljubavi, o gradovima, planinama, rijekama nae domovine naziva se sevdalinka.
Navedi ostale osobine pjesnikog jezika.
a) emocionalnost
b) slikovitost
c) ritminost
d) melodinost
e) ekspresivnost
1.Proitaj sljedei odlomak i napii naziv djela i ime pisca.
(...) Sjutradan, puui poput guska, djed je doperjao sa mnom u kolsko dvorite i pred
svom djeurlijom razgalamio se na uiteljicu:
A je li ti, ikavico, ovakva i onakva, ti mi bolje od mene zna kakav je vuk, a?!
Nije zelen? Pazi ti nje! (...)
a) Naziv djela: Bata sljezove boje
b) Ime autora: Branko opi
2. Navedi.
Kompozicionu strukturu dramskog knjievnog djela ine:
tema
dramska radnja
likovi
1. Dopuni.
a) Umjetnost oivljene pokretne slike naziva se film.
b) Tri osnovna filmska roda su:
igrani film
dokumentarni film
animirani film
2. Zaokrui taan odgovor.
Osnovna izraajna sredstva pozorita/kazalita su govor, gluma i scenografija.
DA
NE

Ukupan broj bodova

1 bod

(2 x 0, 50)
1 bod

1 bod

(2 x 0, 50)
1 bod

(2 x 0, 50)
1 bod

10

lanovi komisije:
1.

49

2.

3.

ISPITNI KATALOG BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST |

Literatura
Nastavni planovi i programi:

Nastavni plan i program VIII razreda devetogodinje osnovne kole za Bosanski, hrvatski, srpski jezik i
knjievnost Kantona Sarajevo

Nastavni plan i program VIII razreda devetogodinje osnovne kole za Bosanski, hrvatski, srpski jezik i
knjievnost Federacije Bosne i Hercegovine

Nastavni plan i program IX razreda devetogodinje osnovne kole za Bosanski, hrvatski, srpski jezik i
knjievnost Kantona Sarajevo

Nastavni plan i program IX razreda devetogodinje osnovne kole za Bosanski, hrvatski, srpski jezik i
knjievnost Federacije Bosne i Hercegovine

Udbenici za IX razred:

Dibri, Amira: Na jezik za IX razred osnovne kole, Djeija knjiga, Sarajevo, Bosanska rije, Sarajevo, 2012.

Verlaevi, Azra; Ali, Vesna: itanka udbenik za IX razred devetogodinje osnovne kole, Vrijeme, Zenica,
NAM Tuzla, 2012.

Udbenici za VIII razred:

Hadihrusti, Almira: Bosanski jezik 8 udbenik za osmi razred devetogodinje osnovne kole, Sarajevo
Publishing, Sarajevo, 2011.

H. Duboanin, Alija; Miti-Rori, Ljiljana: itanka za 8. razred devetogodinje osnovne kole, Djeija knjiga,
Sarajevo, Bosanska rije, Sarajevo, 2011.

Grupa autora: Svezame, otvori se! itanka za 8. razred devetogodinje osnovne kole, NIK Sezam d.o.o.,
Sarajevo, 2011.

Verlaevi, Azra; Ali, Vesna: itanka udbenik za VIII razred devetogodinje osnovne kole, Vrijeme,
Zenica, NAM Tuzla, 2011.

Zeki, Zdravka: Na jezik 8 za 8. razred devetogodinje osnovne kole, Djeija knjiga, Sarajevo, Bosanska rije,
Sarajevo, 2011.

Struna literatura:

Danko, Muhidin: Bosanski jezik i knjievnost u nastavi- metodiki pristupi, EuroCom, Sarajevo, 2003.

Halilovi, Senahid: Pravopis bosanskoga jezika, Preporod, Sarajevo, 1996.

Halilovi, Senahid: Pravopis bosanskoga jezika - prirunik za kole, Sarajevo, DOM TAMPE, Zenica, 1999.

Idrizovi, Muris: Knjievnost za djecu, Savez drutava prosvjetnih radnika BiH, Sarajevo, 1998.

Jahi, Devad, Halilovi, Senahid, Pali, Ismail: Gramatika bosanskoga jezika, DOM TAMPE, Zenica, 2000.

ISPITNI KATALOG BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I

KNJIEVNOST | Literatura
50

Lei, Zdenko, Teorija knjievnosti, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005.

Lei, Zdenko i drugi: Suvremena tumaenja knjievnosti i knjievnokritiko naslijee XX stoljea, Sarajevo
Publishing, Sarajevo, 2006.

Miki, Kreimir: Medijska kultura za 6. razred osnovne kole, Zagreb, 2004.

Mujezinovi, Fatima Nidara: as lektire korelacija uih nastavnih oblasti, interpretacije, Svjetlost, Sarajevo,
1998.

Pai, Nedad: Metodika bosanskog jezika i knjievnosti, Prosvjetni list, Sarajevo, 1998.

Pjani, Ratmira: Film u nastavi maternjeg jezika (bosanskog, hrvatskog, srpskog), Svjetlost, Sarajevo, 2006.

Solar, Milivoj: Teorija knjievnosti, kolska knjiga, Zagreb, 1997.