Journal

PREPORODOV

ISSN 1334-5052

MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB

BROJ 193

STUDENI 2016.

BERMIN MEKI
BONJAKI POLITIKI VAKUUM
Politika adresa
HRVATSKA NAKON IZBORA
Davor Bernardi, novi predsjednik SDP-a
Usvojene dopune kriterija i metodologije
INTERVJU BERMIN MEKI
Bonjacima nedostaje strategije, planskog promiljanja i jedinstva
BOSNA I HERCEGOVINA NA KRAJU 2016. GODINE
Mjesec verbalnih sukoba
Haberhana za godinu dana
KDBH PREPOROD

IMPRESUM

Journal
PREPORODOV

ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL
mjesenik KDBH Preporod

IZDAVA: Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske

PREPOROD
ZA IZDAVAA: Ervin JAHI
GLAVNI UREDNIK: Ismet ISAKOVI
ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA: Edis FELI
REDAKCIJA:
Emina BUINKI
Samid DIZDAREVI
Sena KULENOVI
Mirza MEI
Edina SMAJLAGI
SURADNICI:
Fatmir ALISPAHI (Tuzla)
Helena ANUI (Rijeka)
Elvir BEIROVI (Njemaka)
Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo)
Asim ABARAVDI (Pula)
Mirela AUEVI (Pula)
Mensur DURAKOVI (Split)
Elirija HADIAHMETOVI (Sarajevo)
Avdo HUSEINOVI (Sarajevo)
Ognjen KARABEGOVI (Zagreb)
Ana KLARI (Petrinja)
Senadin LAVI (Sarajevo)
Helena MARKOVI (Sisak)
Emir RAMI (Kanada)
Mustafa SPAHI (Sarajevo)
DIZAJN: Midhat MULABDI
FOTO: Ognjen KARABEGOVI, Nurija KURTI,
Enver PALALI
PRIJELOM: Dario MOLNAR
TISAK: top grafika, Velika Gorica
ADRESA:
Preporodov Journal
Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb
TELEFON/FAKS: +385 (0)1 48 33 635
E-MAIL:
kdbhpreporod@zg.t-com.hr
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
ismet.isakovi7@gmail.com
WEB: www.kdbhpreporod.hr
IRO-RAUN:
ZABA 2360000-1101441490
DEVIZNI RAUN:
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185
CIJENA: 15 kuna
PRETPLATA:
RH150 HRK godinje
BiH 40 KM godinje
Svijet25 godinje
Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu
nuno i stavovi redakcije
Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog
prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta
za nacionalne manjine Republike Hrvatske
NA NASLOVNOJ STRANICI:
Bermin Meki, voditelj pravne slube Meihata
i predsjednik Upravnog odbora humanitarne
organizacije Zirat

SADRAJ
UVODNIK
Politika adresa............................................................................... 3
BONJACI U HRVATSKOJ
Halal novi globalni trend.............................................................. 4
Ulazak u EU natetio manjinama.................................................... 6
Humanitarni koncert za puku kuhinju Merhameta.................... 7
Iz ljubavi prema svom gradu........................................................... 9
Sevdah u srcu i dui...................................................................... 16
Znaajan doprinos historiografiji ................................................. 17
Utapanje humanosti ................................................................. 18
Iz ljubavi prema BiH i Istri............................................................. 21
Kapitalno djelo o povijesti BiH...................................................... 23
Kulturno bogatstvo BiH ................................................................ 24
Akademija i promocija knjige........................................................ 26
Tribina o zemlji dobrih naroda...................................................... 27
U gostima i prijatelji iz Viteza........................................................ 28
HRVATSKA
Davor Bernardi, novi predsjednik SDP-a..................................... 29
Usvojene dopune kriterija i metodologije.................................... 32
INTERVJU BERMIN MEKI
Bonjacima nedostaje strategije,
planskog promiljanja i jedinstva.................................................. 35
BOSANSKI BAROMETAR
Mjesec verbalnih sukoba ............................................................. 42
ZEMLJO MOJA
Haberhana za godinu dana........................................................... 45
IZ SVIJETA
Kulminacija rata u Siriji................................................................. 51
KULTURA
Naa Bosno, nae velko dobro..................................................... 57
PRIE IZ BOSNE
Krajiki gorostas sve je mjerio interesom Bosne i Bonjaka....... 58
IVJETI ISLAM
Islamska povelja (V)...................................................................... 60

UVODNIK

UVODNA RIJE

Politika adresa

U intervjuima u prethodna tri broja Preporodovog Journala

pokuali smo napraviti svojevrsni bonjaki forum s ciljem dobivanja odgovora na brojna pitanja vezana uz politiko zastupanje u
budunosti. Razmiljanja i stavovi pripadnika mlae i srednje generacije angairanih Bonjaka u Hrvatskoj Haruna Omerbaia,
Tarika Kulenovia i Bermina Mekia sigurno mogu pomoi u
ispravnoj detekciji uzroka sadanjeg politikog stanja.
Bonjaki politiki vakuum nastao zbog smjene generacija ili serije
kadrovskih greaka iz prolosti ili inflacije organizacijskih subjekata i
lokalnih lidera ili, naprosto, drutveno-politikih silnica na koje ne
moemo znaajnije utjecati, nikako ne smije dugo potrajati. Nuna je
to bra reakcija jer u suprotnom moe doi do svekolikog distanciranja od bonjatva i do vrlo opasne apatije. Takva stanja razoaranosti,
uz sve jae asimilacijske procese, mogu dovesti do nepopravljivih procesa, a naroito ako se uzme u obzir prilino velika nezainteresiranost
mlaih generacija za aktivnije manjinsko djelovanje.
esto volimo citirati latinsku izreku Historia est magistra vitae, ili Povijest je uiteljica ivota. Bojimo se da narodu, koji
je iskusio desetak genocida i brojna politika posrnua u zadnjih
stoljee i pol, takve drevne mudrosti, naalost, ne znae puno.
Onaj tko ne poznaje povijest osuen je da je ponavlja, a bonjaki
narod u tome ima jako negativno iskustvo.
to je poeljna bonjaka politika sutranjica, kako vidimo sebe kao kolektivitet u narednih 20-30 ili vie godina? Ili, da skratimo
pogled u budunost kako vidimo sebe nakon sljedeih parlamentarnih izbora 2020. ili popisa stanovnitva 2021. godine? to trebamo napraviti kako jednostavno ne bi bili izbrisani kao kolektivitet s
ovih prostora? Hoemo li konano zbiti svoje redove? Imamo sjajne igrae, ali ne i tim.
U svim ozbiljnijim razgovorima iskristalizirala se potreba formiranja bonjake politike adrese, mjesta u koje bi bile uprte oi i
ui kada je potreban bonjaki politiki odgovor na izazove sadanjice. Kao to smo svi skupa svjedoci, takvi izazovi iz dana u dan se
poveavaju i uslonjavaju od problematike politikog zastupanja
i ouvanja dostignutih manjinskih standarda, preko destruktivnih
udara na opstojnost matine drave Bosne i Hercegovine do refleksija izbjeglike/migrantske krize i ratnog kaosa na Bliskom istoku,
te posljedinog jaanja islamofobije na europskim prostorima. Sve
su to izazovi koji trae adekvatan civilizirani odgovor u kojem e
bonjako-muslimanski narod sauvati svoje dostojanstvo, ali i konano sebe formirati kao politiki narod.
Bonjaki narod je sveden na ouvanje kulturne autonomije,
na folklor, a dio lidera na otuni klijentelizam. Koliko god netko
takvu situaciju opravdavao razliitim pragmatinim argumentima,
takvo neto nikako nije dobro i ne vodi niemu dobrom. Bonjaki
politiki angaman obrnuto je proporcionalan, primjerice, multipliciranju globalnih izazova u kojima, s jedne strane, nemamo direktno
uee, a s druge strane, koji zbog nae religijske odrednice zahtijeva nedvosmislen odgovor. U situaciji kada tri bonjake politike
stranke i bonjake udruge na nacionalnom nivou jednostavno ute
ili su zabavljene unutarbonjakim razraunavanjima, neminovno se
javlja tendencija da su mnoge oi uprte u muftiju Hasanovia i Islamsku zajednicu u Hrvatskoj. Meutim, radi se o vruem krumpiru od
kojeg elnitvo najstarije bonjake institucije ne moe imati puno
sree i koristi, ve naprotiv mnogo problema i glavobolja.
U pravu je Bermin Meki, voditelj pravne slube Meihata
Islamske zajednice u Hrvatskoj, kada kae kako si Islamska zajedni-

STUDENI 2016.

ca u sekularnom drutvenom ureenju ne moe dopustiti da postane politika adresa. Uza sve probleme funkcioniranja tako velike organizacijske strukture i specifinog misijskog djelovanja, angaman u
bonjakom politikom raomonu nije nimalo primamljiva aktivnost.
I onda svi skupa imamo problem: s jedne strane, u ovakvoj situaciji sveopeg nejedinstva i dezorijentiranosti narod oekuje nekakvu
uputu i orijentaciju, a s druge strane, adresa nije dobra. Islamska zajednica nije politika, nego vjerska/religijska adresa.
Smatramo da se na takav nain treba gledati na pokuaj politikog angamana zagrebakog imama Mirze Meia u prethodnoj
kampanji izlazak iz imamskih redova u sluaju izborne pobjede i
aktivno bavljenje politikom u budunosti. Respektabilnih 606 glasova u Zagrebu, vrlo specifinoj i zahtjevnoj sredini, nikako nije za
potcjenjivanje. Vano je zvati se Mirza je naziv znakovite anegdote od prije godinu i pol dana (31.05.2015.), nakon manjinskih
izbora. Tada je krivi Mirza Mei ne pravi mr. sc. Mirza Mei,
zagrebaki imam i magistar politikih znanosti dobio najvie glasova na izborima za Vijee bonjake nacionalne manjine Grada
Zagreba. Pravi se nije niti kandidirao, a krivi je ni kriv ni duan
dobio 289 glasova ili ak 68 vie od drugoplasiranog.
S druge strane, nisu bez razloga prigovori o izletima imama
u politiku (emu smo svjedoili i 2011. godine kod Idriza Beia,
imama iz Gunje). Naroito kada se uzme u obzir viedesetljetna
(ili stoljetna) politika svoenja Bonjaka na vjersku skupinu, emu
smo dobrim dijelom svojim neartikuliranim politikim djelovanjem
i sami doprinijeli. Nisu hode/imami politiari, a ako jesu ili ele biti
onda imamo problem. Imaju problem i sami imami jer se uputaju u politiku u profanu djelatnost u kojoj vladaju niske moralne
norme, kako kae predsjednik BNZH Sead Berberovi u postizbornom uvodniku Bonjakog glasa.
to je alternativa u ovom zaaranom krugu potreba, nadanja
i problematine realizacije? Ne moemo oekivati korijenite promjene u trima bonjakim strankama, po logici stvari skupinama
ljudi koji bi trebali promiljati politiku bonjakog naroda. Ipak se
tu radi o interesnim grupacijama kod kojih je izvorni nijjet/namjera
tokom godina metastazirao u neto mnogo drugaije. Idealizam i
rad za zajednicu zamijenio je pragmatizam i rad za sebe (eventualno i za obitelj i stranake prijatelje). Osim toga, zajedniki nazivnik
svim bonjakim strankama je intelektualna i idejna potkapacitiranost, nesvojstveno onome to smo, primjerice, imali poetkom
90-ih godina prolog stoljea i u Hrvatskoj i u BiH.
Javljaju se razliite ideje, sve u cilju prevazilaenja postojeeg stanja. Dobro je to o njima promiljaju mladi ljudi i to u svemu tome
trae konsenzus, iroki unutarbonjaki dogovor. Hoe li se iz Bonjake koordinacije poroditi Bonjako nacionalno vijee (BNV),
ostaje da se vidi. Isto tako i to e biti s inicijativom za osnivanje nove udruge Bonjakog nacionalnog savjeta (BNS). Ideje formiranja
BNV-a i BNS-a pokazuju nemirenje s postojeim, ali i shvaanje kako
je bonjaka politika pria u Hrvatskoj na krivim temeljima.
Katarza ili potop dilema, zapravo, ne postoji. Bonjaci su, kako kae Tarik Kulenovi, zasieni poznatim licima. I trae neto novo (i bolje) kako bi imali razloga u veoj mjeri aktivirati se u politici
i svoj glas sa stranakih lista preusmjeriti na bonjakog kandidata
u XII. manjinskoj izbornoj jedinici. Novo vrijeme i novi izazovi su
pred nama. Bonjaci ele politiku adresu kako bi se u veem broju
drutveno-politiki angairali. q
Ismet ISAKOVI

BONJACI U HRVATSKOJ

WORLD HALAL DAY 2016. SVJETSKI HALAL DAN U OPATIJI

Halal novi globalni trend

Centar za certificiranje halal kvalitete i Islamska zajednica u Hrvatskoj, u okviru obiljeavanja 100. obljetnice slubenog priznanja
islama u Republici Hrvatskoj, od 2. do 4. studenog 2016. u Opatiji,
organizirali su najvaniji ovogodinji kongres o halal tritu u svijetu World Halal Day 2016. Svjetski halal dan je jedinstven dogaaj
koji se bavi trendovima i potencijalima halal trita u razliitim privrednim granama ukljuujui halal turizam, islamsko bankarstvo i
financije, halal kozmetiku i farmaciju. Prethodna dva World Halal
Daya odrana su u Indiji i Singapuru.
Trodnevnoj manifestaciji odazvali su se gosti iz 30-ak zemalja, a
ovogodinja zemlja-partner je bila Republika Turska. U sklopu World
Halal Daya u Opatiji odran je Sajam halal proizvoda i usluga, na kojem su svoje halal proizvode i usluge prezentirale tvrtke iz 11 zemalja
svijeta. Osim toga, oko 40 vrhunskih strunjaka analiziralo je posljednje trendove i mogunosti ukljuivanja na globalno halal trite.

Hrvatska regionalni lider na halal tritu

World Halal Day 2016. sveano je otvoren u srijedu, 2. studenog 2016., prigodnim programom u sportskoj dvorani Marino
Cvetkovi u Opatiji. Prisutnima su se obratili organizatori i uzvanici, a ovogodinji Svjetski halal dan otvorila je predsjednica Kolinda
Grabar Kitarovi.
Aldin Dugonji, direktor Centra za certificiranje halal kvalitete,
istaknuo je kako je halal stil ivljenja i da ima posebnu etiku, socioloku i kulturnu dimenziju. Zadnja dva desetljea halal industrija
pozitivno utie na razvoj ekonomije u svijetu. Jedan u nizu dogaaja povodom 100 godina priznanja islama u Hrvatskoj je i ovaj World
Halal Day. Izraavamo zahvalnost Vladi Republike Hrvatske zbog
aneksa ugovora potpisanog sa Islamskom zajednicom u kojem je
definiran pojam halal. U Hrvatskoj imamo 60 proizvoaa, 15 hotela, 10 restorana, 7 putnikih agencija i jedna kola. Regionalni smo
lider na halal tritu. Osmislili smo brend 'Croatia Halal Friendly'.
Time elimo dodatno ojaati poziciju Hrvatske na svjetskom tritu, rekao je Dugonji.
Mohamed Jinna, predsjednik Ujedinjenog svjetskog udruenja
za razvoj halala (UWHD) i pokreta World Halal Daya, istakao da
ideja o Svjetskom danu halala nije nastala skoro, o halalu kao nainu boljeg ivota svako od nas treba svakodnevno razmiljati i to
prenositi na druge ljude. Naglasio je da se halal vodi sa etiri teme,
a to su: hrana za sve, zajedno protiv gladi, jedna ljudska zajednica i
ouvanje prirode. Ionako mono halal trite, sve prisutnije u Europskoj uniji, SAD-u i Kanadi, moe postati jo jae, rekao je Jinna,
koji nije krio oduevljenje s Opatijom i Hrvatskom. Hrvatska je
pravo bogatstvo, vrijedan organizator Svjetskog dana halala. Ovo
je prava prilika da cijelom svijetu pokaete svoje ljepote i domainsku ljubaznost", rekao je Jinna.
Prigodan program su potom izvela djeca Udruge Kolibrii iz
Opatije, koji su prisutnima svojim performansom i pjesmom prenijeli poruku ljubavi i ivota. Centar za halal certificiranje uruio je
donaciju od 20.000 kuna ustanovi Djeca Opatije.
Ivo Dujmi, gradonaelnik Opatije, istaknuo je ponos i ast to
je nakon Singapura i Indije grad Opatija domain ove manifestacije.

World Halal Day 2016. u Opatiji

Ovaj dananji kongres daje priliku da se na grad pozicionira kao
halal certificirana destinacija. To nam je bio cilj, to smo i ispunili,
rekao je gradonaelnik Dujmi.
upan Zlatko Komadina je istaknuo da je Primorsko-goranske
upanija prepoznata u Republici Hrvatskoj po svojoj multikulturalnosti i multietninosti. Ovdje skladno ive ljudi razliitih nacija i
vjeroispovijesti, po svojoj kulturnoj, povijesnoj i prirodnoj batini,
kao i po svojoj zemljopisnoj raznolikosti. Mi smo ovdje upanija
zdravlja, brendirali smo se i nastali kao turistika destinacija zdravlja. Ovdje je izvanredna gastronomska ponuda, the best of all, to
bi rekli, najbolje od kontinentalne i spoj mediteranske kuhinje i
zapravo, u jednoj takvoj destinaciji je logino da imamo i halal prehranu i halal standarde, istaknuo je upan Komadina, dodavi da
mu je ast i zadovoljstvo to je Primorsko-goranska upanija domain World Halal Daya.
Sveanost je bila prilika da se urue priznanja i nagrade poduzeima i institucijama za doprinos razvoju halal trita i turizma:
tvrtkama Gavrilovi, Milla, Nae klasje, Podravka, Vindija
i Viro tvornica eera, potom hotelima Aristos, Baka, Turist i Westin, te Turistikoj zajednici grada Zagreba, restoranu
Nerida Oasis i Osnovnoj koli Matija Gubec.
Ali Fazeli, predsjednik Obrtnike komore IR Iran, istakao je da je
Iran jedan od najveih halal podruja svijeta. Posebno nas raduje
to je drava Hrvatska prihvaanjem halal standarda sebe uzdigla u
svijetu, pogotovu u islamskom svijetu. Ona je divan primjer drugim
dravama, rekao je Fazeli.
Rashid bin Ahmed bin Fahad, dravni ministar Ujedinjenih
Arapskih Emirata, istaknuo je kako je halal standard dobio veliku
pozornost meu nemuslimanskim stanovnitvom, te da je u svemu
ovome vrlo vano uspostaviti jedinstvenu standardizaciju halal proizvoda. Posljednjih godina halal kao globalno rastui sektor nije
znaajan samo za muslimane nego privlai i nemuslimane jer jami
sigurnost i kvalitetu. Vodei brendovi prehrane, kozmetike i ostalih
privrednih grana aktivno su ukljueni u uvoenje inovativnih halal
proizvoda. Velike mogunosti pokazuju zdravstvo i obrazovanje. Za
2016. i 2017. godinu globalni izdaci muslimanskih potroaa iznose
1,9 trilijuna dolara, a predvia se da e do 2021. dostii tri trilijuna

PREPORODOV JOURNAL 193

BONJACI U HRVATSKOJ
dolara. Najvei pokreta halal sektora je brzo kretanje muslimanske populacije po cijelom svijetu, istakao je Fahad.
Halal proizvodi su pored kvaliteta i povjerljivi proizvodi, zato
su kao takvi otvorili vrata globalnog pitanja. Oni proizvodi koji su
certificirani halal kvalitetom na svjetskom tritu imaju vrijednost
oko 3,6 trilijuna dolara. Halal standard je budunost, rekao Fatih
Metin, ministar ekonomije Republike Turske.
Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata i muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj, posebno se zahvalio visokim uglednim gostima iz Turske, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Irana i drugih zemalja
to e, po njegovim rijeima, otvoriti vrata saradnje sa Hrvatskom.
Ovaj dogaaj je najvei na svijetu na halal pozornici, a u Hrvatskoj
najvei gospodarski u ovoj godini. Sudei po brojnim imbenicima
u Hrvatskoj, poevi od same predsjednice, uinjeno je sve da ova
manifestacija uspije. To govori o spremnosti Hrvatske da bude kvalitetan partner na globalnom halal tritu. Na centar e biti na raspolaganju hrvatskim tvrtkama da implementiraju halal standarde
u svoje poslovanje. Tu smo i da olakamo muslimanima u Hrvatskoj da konzumiraju halal hranu i usluge. Kao osnivaa Centra me
raduje da je 100-tinjak firmi u Hrvatskoj prepoznalo znaaj halala
i ve posluje po naim standardima kvalitete. Standard se temelji na zahtjevima i normama islama, a kompatibilan je sa ostalim
meunarodnim standardima. Ovaj standard pomoi e ovoj dravi
da ostvari brojne poslovne saradnje i dobiti, rekao je muftija Hasanovi.
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi uvodno je istaknula dobru suradnju s Islamskom zajednicom u Hrvatskoj. Cijenim suradnju sa Islamskom zajednicom u Hrvatskoj. Uinili smo zajedno
puno, naim posjetima, primjerice Iranu, ali i posjetama dravama
kao to je Afganistan, kako bi doprinijeli razumijevanju islama i nestanku ksenofobije. Vjerujem da e Islamska zajednica u Hrvatskoj
i svi mi zajedno nastaviti raditi na tome kako bismo osigurali mir,
prosperitet, toleranciju ne samo na jugoistoku Europe nego i u cijelom svijetu. U Hrvatskoj je Centar za certificiranje halal kvalitete
ustanovljen 2010. godine, ali tradicija potivanja islama traje mnogo dulje, a osobito posljednjih 100 godina. U ovih est godina halal
certificiranja postavili smo temelj trajne vrijednosti. Halal trite
se snano razvija, a njegovi potencijali su iznimno veliki. Budui da
snano zagovaram internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva,

Sajam halal proizvoda i usluga - predsjednica Kolinda Grabar

Kitarovi i muftija Aziz Hasanovi

STUDENI 2016.

koncepcija halala i problematika kojom e se baviti ovaj kongres,

bliski su mom predsjednikom programu za bolju Hrvatsku. Oko
100 tvrtki s vie od 1.500 halal proizvoda, hrvatsku farmaceutiku i
hranu promoviraju diljem svijeta, a hoteli i restorani uinili su Hrvatsku jednom od cjenjenijih svjetskih destinacija. Posebno smo
ponosni na Osnovnu kolu 'Matija Gubec' koja je prva na ovim prostorima dobila halal certifikat u procesu prehrane, rekla je Grabar
Kitarovi, izrazivi nadu da e World Halal Day u Opatiji doprinijeti
razumijevanju i suradnji, te da e donijeti konstruktivne zakljuke i
inicijative. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi je sveano otvorila Svjetski dan halala, nakon ega je sa svojim suradnicima krenula
u obilazak tandova.

Potreba unificiranja standardizacije

Drugi dan World Halal Daya bio je posveen halal turizmu.
Odrani su paneli Halal turistiko trite trendovi i mogunosti, Strategije u razvoju halal putnikih destinacija i Povezanost
izmeu halal proizvoda i razvoja halal turizma.
Istaknuta je potreba regionalne suradnje i izgradnje jedinstvenog halal branda. Naglaena je i nunost razvoja svijesti potroaa
kako halal proizvodi i usluge nisu namijenjeni iskljuivo muslimanima, ve svim ljudima koji tee konzumaciji zdravije pripremljenih
prehrambenih proizvoda, kao i onih vezanih uz kozmetiku i farmaciju. Zbog poveanog broja turista iz islamskog svijeta u zemljama
regije, oekuje se znaajan porast halal certificiranih hotela i ugostiteljskih objekata.
Tokom izlaganja Zoran imuni, vlasnik Nae klasje d.o.o.
koja halal certifikat ima od 2008. godine, istaknuo je kako halal
certificirane proizvode potroai percipiraju kao one visokog standarda kvalitete. Zvonko Hladnik iz Milla halal cosmetics rekao je
da njegova tvrtka izvozi halal proizvode u 12 drava svijeta, najvie u Rusiju. Prepoznao je halal trite kao niu koja krije ogroman
potencijal i ije vrijeme tek dolazi. Zbog toga je svoju proizvodnju,
i ranije orijentiranu na visok nivo kvalitete, usmjerio prema rastuem halal tritu.
Trei dan bio je posveen islamskom bankarstvu i financijama. Tema je izazvala veliki interes jer se po prvi put u Hrvatskoj
govorilo o njoj na kongresnoj razini. Odrane su prezentacije na
temu Uvod u islamsko bankarstvo i financije te mogunosti implementacije u Republiku Hrvatsku, Pravne prepreke i regulativa u
implementaciji islamskog bankarstva, Trendovi i mogunosti investiranja kroz islamske financijske modele i panel Razvoj islamskog bankarstva u zemljama regije.
Izlagai i panelisti napomenuli su kako su islamsko bankarstvo
i modeli financiranja bili stabilniji tijekom recesije i pokazali se
otpornijim na krizu zbog ega im je porasla popularnost. Upravo
zbog nedavnih turbulencija na svjetskom financijskom tritu, Edib
Smolo iz BiH smatra da e islamsko bankarstvo postati odrivi faktor u budunosti. Istaknuo je i da su, primjerice u Maleziji, najvei klijenti islamskog financijskog sektora Kinezi i Japanci, odnosno
nemuslimani. Muhammed Qattan iz Kuvajta potkrijepio je ove navode konkretnim brojkama ak 55% korisnika usluga islamskog
bankarstva ine nemuslimani. Inae, vrijednost ovog financijskog
sektora baziranog na transakcijama usklaenim sa erijatskim zakonom iznosi 560 milijardi amerikih dolara.
Zadnjeg dana World Halal Daya 2016. potpisana je Opatijska
deklaracija, koja govori o trendovima halal trita, halal turizma i
islamskog bankarstva, kao i potrebi unificiranja standardizacije. q
Ismet ISAKOVI

BONJACI U HRVATSKOJ

TRIBINA U SISKU NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ GDJE SMO DANAS?

Ulazak u EU natetio manjinama

U prostorijama Narodne knjinice i itaonice Vlado Gotovac
u Sisku ogranak Caprag, Sredinja knjinica nacionalne manjine
Bonjaka, u srijedu, 2. studenog 2016., Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Siska organiziralo je tribinu pod nazivom Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj gdje smo danas?. Gost
predava bio je prof. dr. sc. arko Puhovski, a moderator Adis Keranovi, predsjednik sisakog Bonjakog vijea.
arko Puhovski (Zagreb, 1946.) je politolog, filozof, politiki
analitiar i aktivist za ljudska prava. Diplomirao je politologiju na
Fakultetu politikih znanosti u Zagrebu, a od 1973. do 1974. radio kao asistent na Institutu za filozofiju. Od 1975. do umirovljenja
2012. radio je kao sveuilini profesor na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 2013. radi kao predava na Veleuilitu VERN. Bio je lan i prvi ravnatelj instituta Otvoreno drutvo
Hrvatska. Od 2000. do 2008. bio je lan Hrvatskog helsinkog odbora (HHO). Autor je pet knjiga, a urednik na dvije knjige. Jo uvijek je
aktivan u podruju ljudskih prava, politoligije i filozofije.
Puhovski je u svome prvotnom obraanju istaknuo kako su etnike manjine veliki problem za svaku teoriju i praksu demokracije.
Odatle slijedi neto to u rei veoma jasno i otro i sigurno nepopularno, manjinama se ne moe pomagati iskljuivo demokratskim
sredstvima, nego treba neka od demokratskih naela relativirati
da bi se ovakve trajne manjine, manjine koje su zadane roenjem,
mogle dovesti u poziciju koja bi im jamila ravnopravnost, rekao
je, izmeu ostaloga, Puhovski koji je takoer istaknuo kako nije
ispravna teza da nije doputeno prigovarati manjinama.
Tribini su prisustvovali i lanovi bonjakih asocijacija sa podruja Siska koji su se osvrnuli na tribinu upitom i usporedbom sa
bosanskim Hrvatima kao manjinom u BiH i bonjakom nacionalnom manjinom u Hrvatskoj. Puhovski je dao svoj stav rekavi da
je problematika svih manjina injenica da one same sebe razdvajaju iznutra, te da ne postoji cjelovit i zajedniki obrazac ideja,
vrijednosti i programa koji zastupaju svi pripadnici jedne manjine.
Naglasio je kako veina manjinskih frakcija time sama odustaje od
svojih prava, te da bi se dolo do ravnopravnosti manjina i njihove
socijalne afirmativnosti, trebaju biti neravnopravne i stvoriti tzv.
pozitivnu diskriminaciju.
Istaknuo je da je ovo tribinu namijenio razumijevanju vienja
manjinskih pitanja u javnosti, a smatra da je najvei problem u manjinskoj egzistenciji i opstanku u tome da je javnost preplavljena
predrasudama. Meni se ini da je to puno vei problem od pitanja
jednog ili dva zastupnika ili zastupnice jer se radi o tome da si ljudi
olakavaju odnose sa svojim susjedima tako da si kau obino sebi
znam ja njega, znam ja nju, on je ovakav ili onakav, te i te manjine i
onda se zapravo ne odnose ovjek s ovjekom nego veina s manjinom i tu naravno, manjina strada, objanjava Puhovski.
Digresije i komentare na tribinu i izlaganje profesora Puhovskog davali su i posjetitelji tribine postavljavi pitanja vezana za
najvea stradanja Bonjaka u dvadesetom stoljeu osvrui se na
genocid u Srebrenici i tumaenja razlikovanja izmeu izraza Bonjak i Musliman. Puhovski je zakljuio kako je vano razlikovati svoj
entitet, svoju narodnost i svoje vjersko opredjeljenje i da je iskljuivo vano u tome segmentu, ali i ne radi razlikovanja meu ljudi-

arko Puhovski na tribini u Sredinjoj knjinici Bonjaka

ma. S obzirom na veliki broj populacije Bonjaka u Sisku koji svoje
korijene vuku iz Bosne i Hercegovine, Puhovski je naglasio kako je
Bosna i Hercegovina specifian oblik drave za koji ne vjeruje da e
jo dugo godina ozbiljno baviti manjinskim pitanjima zbog drutveno-politikih neprilika, te vjeruje kako su manjine taoci odnosa da
matinom dravom. Smatra kako je ulazak Republike Hrvatske u
Europsku uniju natetio poloaju manjina i time doveo u pitanje i
njihovu budunost.
Na pitanje o vidljivosti manjina u medijima, Puhovski smatra
kako nisu getoizirane i da je njihova vidljivost dobra zbog ega je
i pohvalio specijalizirane emisije za njih. Meutim, naglaava da
je problem gledatelja taj to toleriraju njihovu kulturu, folklor i
obiaje iskljuivo iz razloga kako bi mogli rei dali smo vam prostora.
Tribinu je popratila i zamjenica upana Sisako-moslavake upanije, Anita Sinjeri Ibrievi, koja je istaknula kako smo kao upanija ponosni na nae nacionalne manjine. Sisako-moslavaka
upanija u okviru svojih proraunskih sredstava ima rezervirana
sredstva za rad razliitih udruga nacionalnih manjina. Jednako tako
ono to je u Hrvatskoj pozitivno, to su pozitivni zakonski propisi
koji tite prava nacionalnih manjina. Jednako tako i Ustav garantira
prava naim nacionalnim manjinama. Mi potiemo njihov razvoj i
ouvanje, jer samo oni koji znaju cijeniti svoje, znaju cijeniti i tue,
a odreeni broj stanovnika drugih nacionalnosti u odnosu na Hrvate, pokazao je i svoju ljubav prema domovini u Domovinskom ratu
i na tome smo im neizmjerno zahvalni, rekla je Sinjeri Ibrievi.
Puhovski je na kraju tribine ustvrdio kako je upravo Sisak dobar primjer uspjenog suivota razliitih etnikih grupa. Sisak, odnosno Caprag, izgraen je radom i trudom Bonjaka koji su ovdje
dolazili u godinama napretka i prosperiteta. Hoe li takav suivot
opstati i tijekom socijalnog propadanja, vidjet emo, zakljuio je
Puhovski. q
Ana KLARI

PREPORODOV JOURNAL 193

BONJACI U HRVATSKOJ

VEER SEVDAHA U SISKU U MERAKU I PO ISTILAHU

Humanitarni koncert za
puku kuhinju Merhameta
Pod pokroviteljstvom Savjeta za nacionalne manjine Republike
Hrvatske, Grada Siska i Sisako-moslavake upanije, u ponedjeljak, 7.
studenog 2016. godine, Bonjako kulturno-umjetniko drutvo Nur
iz Siska organiziralo je veer sevdaha naziva U meraku i po istilahu.
U gotovo do posljednjeg mjesta ispunjenoj dvorani sisakog Kazalita
21 koncert je protekao u dobrom raspoloenju i u skladu s nazivom za
to su se pobrinuli vrsni glazbenici i tumai pjesme sevdalinke.
Program je vodila iskusna i za ovu priliku dobro pripremljena i
nadahnuta sisaka novinarka i radijska voditeljica Karmen Valenta.
Posebnu dra su inile njene opaske uz pojedine toke programa,
bilo da se radi o autorima, povijesti pojedinih pjesama ili openito karakteristikama sevdalinke. Kako ree jedna gospoa u publici
pred njom bi se mogao sakriti i sam Uvodi.
Koncert je zapoeo nastupom mladog i perspektivnog sazlije
Zanina Berbia. Roen u Gradacu, odrastao u Modrii, Zanin je
inae student etnomuzikologije na Muzikoj akademiji u Sarajevu.
Ovaj mladi je ve stekao reputaciju vrsnog sazlije, a sklon je izvoenju sevdalinki koje su veini sluatelja i ljubitelja sevdaha potpuna nepoznanica. Kad smo ga pitali to e izvesti, dajui mu do
znanja da raunamo s tri njegove interpretacije, odgovorio je da ni
sam ne zna i da e odluku o tome donijeti u trenutku nastupa. Tako
je i bilo, prva njegova pjesma Mori Ahmo, to te nema vamo
ila je bez najave. Prisutne je oduevio Zaninov nain izvoenja,
a odlikuje ga osebujan i prepoznatljivo njean, lirski obojen glas.
Inae, programska koncepcija koncerta je bila usmjerena prije
svega na upoznavanje publike sa sevdalinkom iz razliitih kutova.
Svaki set pjesama bio je s odreenim ciljem ponuen publici. I sam
nastup Zanina Berbia trebao nam je doarati izvedbu sevdalinke
iz vremena kad nije bilo modernih instrumenata i kad je saz bio
osnovna pomo sevdaliji u iskazivanju svojih osjeaja.
Nakon saza na red je dola izvorna sevdalinka Oj Vrbasu, vodo
hladna, izvedena u rubatu, dakle bez ritma to je i odlika veine izvornih sevdalinki. Ova sevdalinka je zanimljiva iz vie razloga, ona govori
o djevojakom dertu, enji za dragim koji ne dolazi, ona svoje osjeaje govori Vrbasu i moli ga da njene jade odnese sa sobom i da ih ne
vraa. Zanimljiva je i zato to je ini samo est stihova: Oj, Vrbasu,
vodo hladna, odnesi mi jade moje, odnesi ih mome dragom, nek' ih
dragi razabere, nek' ih dragi razabere, nek' ih meni i ne vraa, sasvim
dovoljno da se doara ljubavni jad, djevojaka neutjenost...
Ovu sevdalinku i veinu sevdalinki izvedenih te veeri izveo
je sisaki Trio Staro vino, trio u kojem svira i pjeva predsjednik
BKUD Nur Zijad Fuka zajedno sa starim, iskusnim i vrsnim sisakim glazbenicima Tonom Kirinom i Marijanom Dorosuliem. Trio
djeluje od 2002. godine i bio je te veeri ujedno i nosilac koncerta,
izvoa veine sevdalinki, a triju su se povremeno prikljuili i ostali
izvoai. Nakon probijanja leda uslijedila je sevdalinka, za koje
se tvrdi da je stara bar 150 godina. To je pjesma Kia pada, trava
raste, pjesma koja je esto izvoena i u instrumentalnom obliku
zbog svoje prekrasne melodije.

STUDENI 2016.

Kristina Menjak, Pavao Ani i Trio Staro vino

Veer sevdaha u Sisku - U meraku i po istilahu

Zanin Berbi

BONJACI U HRVATSKOJ
Sljedei set, odnosno blok sastavljen od dvije sevdalinke ela
Fato, ela zlato i Lijepi li su mostarski duani imao je najmanje tri
zajednike crte: obje pjevaju o djevojci Fatimi - Fati, u obje se spominje Mostar, a autor obiju pjesama je uveni Mostarac, pjesnik Osman
iki (1879.-1912.). Mlad je umro od tuberkuloze u 33. godini, poznate i opjevane pjesme su mu jo: aurko mila, Dola Drina od brijega do brijega, Oj, kaduno, kono moja, Akam geldi... Ove dvije
sevdalinke su podigle atmosferu u publici, publici koja je znala uivati
u ponuenom programu i svoje oduevljenje podijeliti s izvoaima.
U sljedeem dijelu programa nastupila je mlada rokerica
Kristina Menjak iz Siska, glazbenica koja voli i cijeni sevdalinku.
Krstina, inae pjeva u klasinom rokerskom bandu El ConStiDo,
njen otac tef bio je basist u nekad popularnoj sisakoj Signi grupi 70-ih i 80-ih godina prolog stoljea. Kristina se ve okuala
na amaterski festivalima sevdaha i bila je primijeena kao dobra
interpretatorica izvorne bosanske pjesme. Ovom prilikom se odluila izvesti sevdalinku Nigdje tako k'o u Bosni nema, a potom
je napravila mali, ali dopustivi odmak pjevajui moda i najljepu
Hankinu pjesmu Pamtim jo uz pratnju izvrsnog Starog vina.
Sredinji dio programa zapoeo je s poznatom i izuzetno cijenjenom sevdalinkom Imal' jada k'o kad akam pada. Izvorna
sevdalinka nepoznatog autora jedna je od najljepih sevdalinki,
mnogo puta je izvoena spomenimo Safeta, Zehru, Himzu, u novije vrijeme Mostar Sevdah Reunion i niz drugih poznatih i manje poznatih izvoaa. Specifinost njena je i prilagoenost tekstu
kad zbog dobre dikcije dolazi do odstupanja u ritmu, odnosno na
trenutke naputanja uobiajenog dvoetvrtinskog ili etirietvrtinskog ritma. I u toj pjesmi u sreditu je ljubavna enja, dert...
Kad se spominje ritam u sevdahu Trio Staro vino u ovom dijelu koncerta se dotakao i drugih ritmova. Uz rubato izvedbe (bez
ritma) i uobiajene 2/4 i 4/4 ritmove postoje izvedbe i u drugim
mjerama. Trio se okuao u jo dvije mjere 5/8 i 9/8 mjeri. Posebno
je prisutna ova prva u starini i u mjeri koja nije nigdje toliko prisutna kao u srednjoj Bosni, posebno u okolici Jajca. Takva je pjesma
Od danas te draga vie ljubit neu, te pjesma koju je na svom posljednjem velianstvenom koncertu izveo Safet Isovi "Bosno moja
poharana". Zanimljivo da je autor ovih stihova uveni kompozitor i
ef Tamburakog orkestra Radio Sarajeva Jozo Penava.
Publika je izvedbu popratila burnim pljeskom da bi potom ponovno bljesnuo sazlija Zanin Berbi, s dvije sevdalinke nama nepoznate, ali dojmljive i dobre: Rod rodila vinjiica i to su tako
Sarajevke bijele, rumene. Ova posljednja je odisala duhovitou i
izazvala je buru smijeha u publici.
Sredinji dio koncerta pripao je triju. Spomenut emo kao to
je to uinila i voditeljica Karmen samo nazive triju pjesama koje je

trio maestralno izveo, pjesme u kojima su pokazali koliko doista

vrijede i znaju ute dunje, Ljubav mi srce mori i Mujo kuje
konja po mjesecu.
I kad je koncert polako ulazio u svoju zavrnicu, kad se ve mislilo da nema vie iznenaenja, ono je dolo s takoer mladim, ali
Sianima dobro poznatim Pavlom Aniem. Vidan je napredak u
njegovoj interpretaciji sevdaha kao i u virtuoznosti sviranja harmonike. Zapoeo je s malo poznatom sevdalinkom naziva Vjeni
sevdah, izvevi je samostalno uz harmoniku s puno dinamike i oito nadahnut pozitivnom atmosferom u dvorani da bi nastavio uz
pratnju Starog vina s jo tri interpretacije.
Najprije je otpjevao pjesmu Stara staza na stihove Nikole
krbe i glazbu Ismeta Alajbegovia erbe. Pjesma govori o ovjeku
oboljelom od tuberkuloze, nekad neizljeive bolesti. Pjesmu su prvi
put izveli otac i sin Zaim i Nedad Imamovi, ali i izvedba Pave Ania
zasluuje svaku pohvalu.
Potom je Pavo otpjevao jo dvije pjesme. Prva je Jablani se povijaju autora Rade Jovanovia, jednog od najplodonosnijih pjesnika
koji je iza sebe imao buran i turbulentan ivot, od boravka u partizanima, zatim robijanja na Golom Otoku, bolesti i konano samoubojstva 1986. godine. Iza sebe je ostavio niz pjesama za koje mnogi misle da su narodne, spomenimo samo neke Tebi majko misli lete,
Negdje u daljini, Kad sretne Hanku... Druga pjesma u Pavinoj
izvedbi uz pratnju Starog vina, "Da sam sjajna mjeseina, ponijela
je publiku svojom dinamikom, vedrinom i punoom. Bila je to pjesma koju su jo izvodili Zaim Imamovi (1976.) i Safet Isovi (1991.).
Koliko publika voli Pavu pokazala je i ovom prilikom. Svaka
izvedba popraena je burnim aplauzom, a odgovor je stigao i s Pavinim smijekom.
U zavrnici koncerta izvoai su se publici zahvalili zajednikom
izvedbom sevdalinke ta se ono Bosnom uje autora Rade Jovanovia, pjesme koja je bila ujedno i najava ovogodinjeg festivala
Ilida 2016., takoer u izvedbi vie pjevaa.
Na zahtjev publike uslijedio je i bis od tri poznate sevdalinke
Snijeg pade na behar na voe, U lijepom starom gradu Viegradu i Oj, djevojko pod brdom.
Recimo na kraju ovog zapisa: izuzetno lijepa i ugodna veer,
veer u kojoj nitko nije zaalio to je odvojio vrijeme za posluati i
uivati u dobrom i kvalitetnom koncertu.
Spomenimo jo i injenicu da je kompletan prihod od prodaje
ulaznica bio namijenjen pomoi u radu puke kuhinje Dobrotvornog drutva Merhamet iz Siska. Ovom prilikom prikupljeno je
8.570 kuna. Time je Bonjako kulturno-umjetniko drutvo Nur
Sisak nastavilo s humanitarnim karakterom svojih manifestacija. q
Zijad FUKA

Brojna publika u sisakom Kazalitu 21

Uesnici veeri sevdaha

PREPORODOV JOURNAL 193

BONJACI U HRVATSKOJ

SVEANOST POLAGANJA KAMENA TEMELJCA ZA ISLAMSKI KULTURNI CENTAR U SISKU

Iz ljubavi prema svom gradu

Povijest muslimana i Islamske zajednice u Sisku
Sisak je upravno sredite Sisako-moslavake upanije, koja
je prostorno jedna od najveih u Republici Hrvatskoj i koja na jugu granii s Bosnom i Hercegovinom. Kao urbana cjelina, grad je
u kontinuitetu naseljen vie od 2.000 godina, a danas ima 47.768
stanovnika, to ga ini 14. po veliini gradom u Hrvatskoj. Razvitku
grada i njegovoj povijesnoj gospodarskoj, trgovakoj i industrijskoj
vanosti pridonijela je injenica da su rijeke Kupa i Sava plovne do
grada Siska. Grad je uao u povijest i kao ranokransko biskupijsko
sredite, a u 16. stoljeu istaknuo se u habsburko-osmanskim ratovima nakon to je 1593. godine obranjena gradska utvrda i time
trajno zaustavljeno irenje Osmanskog carstva prema zapadu.
Od druge polovine 19. stoljea grad se razvija kao vano prometno, trgovako, luko i industrijsko sredite u kojem je nakon
Prvog svjetskog rata izgraena jedna od najstarijih rafinerija nafte
u ovom dijelu Europe. Pojaana industrijalizacija nakon Drugoga
svjetskog rata, simbol koje je eljezara Sisak, dovela je do velikog
porasta broja stanovnika i useljavanja industrijske radne snage iz
cijele drave, a posebno iz Bosne i Hercegovine.
Prvi muslimani privremeno ili stalno borave u gradu jo od kraja
19. stoljea i ulaska Bosne i Hercegovine u sastav Austro-Ugarske
monarhije (1878. godine). Glavnina dananje muslimanske zajednice u gradu Sisku i iroj regiji je rezultat useljavanja industrijskog
radnitva iz Bosne i Hercegovine, koje se sa svojim obiteljima na
ovom podruju i trajno nastanilo.
Porastom broja muslimanskog stanovnitva sredinom 20. stoljea pojavila se i potreba organiziranja islamskog vjerskog ivota
i odgovarajuih vjerskih ustanova. Nakon viegodinjih priprema,
Islamska zajednica u Sisku je utemeljena 17. rujna 1967. godine.
Glavni inicijator i osniva bio je hafiz Hasan Zendeli, a prvi Dematski odbor sainjavali su Islam Bei (predsjednik), Muhamed
Alijanovi (tajnik), Zufer Buinki, Hurem Crnki, air Maki, Huso
Hajdarevi, Mehmed Oegovi, Ramo Veljai, Mustafa Veljai,
Hamdija Mujagi i Huso Daferovi (lanovi). Osim spomenutih,
meu prvim entuzijastima i aktivistima pri osnivanju Islamske zajednice u Sisku bili su Adem Mui i Adem Kurjak.
U arhivskim izvorima zabiljeeno je da je air Maki prouio
prvi ezan u Sisku u kui Islama Beia, gdje se klanjala prva teravija. U periodu od 1967. do 1974. godine sisaki muslimani su se
okupljali po kuama kako bi obavljali vjerske dunosti, najvie tokom ramazana i u odreenim prigodama (tevhidi, mevludi, akike i
sunnetluk).
1974. godine kupljena je kua na adresi Petrinjska 64, u sisakom naselju Caprag, gdje je i danas sjedite Medlisa Islamske zajednice s molitvenim prostorom (mesdidom), mektebom i prateim prostorijama. U neodgovarajuim uvjetima, na oko 100-tinjak
kvadratnih metara, preko etiri desetljea odvija se ukupni vjerski i
drutveni ivot muslimana grada Siska i okolice. Razvitak zajednice
i porast broja njezinih lanova dovela je do potrebe gradnje damije i Islamskog kulturnog centra, ime bi Islamska zajednica dobila
i svoju vanjsku prepoznatljivost, a muslimani odgovarajui prostor
za razvijanje vjerskog i kulturno-prosvjetnog ivota.

STUDENI 2016.

Mesdid u Sisku (desna strane kue)

Islamski kulturni centar Sisak

Brojni uzvanici i gosti na sveanosti polaganja

kamena temeljca
Subota, 12. studenog 2016. godine, ostat e zauvijek upamena
u povijesti Bonjaka i muslimana u Sisku i Hrvatskoj. Na prigodnoj
sveanosti poloen je kamen temeljac za Islamski kulturni centar u
Sisku, vienamjenski objekt koji e u potpunosti zadovoljiti potrebe
muslimana u ovom dijelu Hrvatske. U gradu, u kojem ivi oko 2.500
muslimana, odnosno 5,1% populacije, kao i njih oko 4.000 u Sisako-moslavakoj upaniji potrebe za takvim objektom osjeaju se
ve desetljeima.
Unato nepovoljnim vremenskim uvjetima vrlo hladnom i
vjetrovitom vremenu s kiom i prvim snijegom sveanosti polaganja kamena temeljca prisustvovalo je oko 2.000 ljudi, ponajvie
iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali i Slovenije i Austrije. Iz BiH su
prednjaili Bonjaci muslimani s podruja Unsko-sanskog kantona
(Bihaa, Cazina, Sanskog Most, Petrovca, Bosanske Krupe, Buima
i Velike Kladue) i sjevernih dijelova RS-a uz rijeku Unu (Bosanskog
Novog, Bosanske Kostajnice i Bosanske Dubice). Pored muslimana
iz demata u Hrvatskoj, sveanosti su prisustvovali i vjernici iz Bea,
Linza, Graza i Ljubljane.

BONJACI U HRVATSKOJ
Doli su i visoki uzvanici: reisu-l-ulema Islamske zajednice u
BiH Husein ef. Kavazovi, predsjednik Meihata i muftija islamske
zajednice u Hrvatskoj Aziz ef. Hasanovi, sisaki biskup mons. Vlado Koi, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Alessandro D'Errico, umirovljeni zagrebaki muftija evko ef. Omerbai,
ravnatelj Ureda Komisije za odnose s vjerskim zajednicama ime
Jeri, sisaka gradonaelnica Kristina Iki Baniek, sisako-moslavaki upan Ivo ini, predsjednica Skuptine Sisako-moslavake
upanije Ivanka Roksandi, saborski zastupnici Darinko Dumbovi,
Veljko Kajtazi i Ermina Lekaj Prljaskaj, premijer Unsko-sanskog
kantona Husein Roi, zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi,
izaslanik Diyaneta (turske Uprave za vjerske poslove) Yavuz nal,
izaslanik kuvajtskog emira Ayman Mohammad Yousef Al-Adsani,
koordinator Turske razvojne agencije TKA za Hrvatsku Haim Ko,
direktor Naunoistraivakog instituta Ibn Sina iz Sarajeva Rouhollah Ghaderi Kangavari, tajnik Islamske zajednice u Republici Sloveniji Nevzet Pori, predstavnici diplomatskog kora muslimanskih
zemalja akreditiranih u Hrvatskoj i mnogi drugi.

Obogaivanje i oplemenjivanje duhovnog,

drutvenog, edukativnog identiteta i
mozaika grada Siska
Nakon to je aere prouio kurra
hafiz Aziz ef. Alili, glavni imam zagrebaki, prisutnima se obratio Edin Safi, predsjednik Izvrnog odbora Medlisa Islamske zajednice Sisak, koji je
izrazio zadovoljstvo to je dugo oekivani trenutak postavljanja kamena
temeljca konano stigao.
Kao predsjednik Medlisa u Sisku
mogu samo rei: hvala Allahu, d..,
jer je prepoznao trud, rad i sabur svih
Edin Safi
nas u Islamskoj zajednici. Takoer
i svih ljudi s kojima smo suraivali do ovoga trenutka, a naravno
nastaviti emo i dalje. Hvala Allahu, d.. to je usliao nae dove.
Dragi Gospodaru, zamoljavam te s ovoga asnog mjesta da se u
skladu s vremenom koje ti odredi naemo svi skupa, u jo veem
i eminentnijem broju, na otvorenju nae 'Sisake ljepotice', koja
e biti od velike drutvene, kulturne i, naravno, duhovne koristi,
rekao je Edin Safi.
Glavni imam sisaki Alem ef. Crnki prva znanja o islamu dobio je u sisakom mektebu od Fuada ef. Karage,
a zatim je zavrio Zagrebaku medresu. Dunost glavnog imama Medlisa
Islamske zajednice Sisak preuzeo je sredinom 2003. godine, doavi direktno iz
studentskih klupa Fakulteta islamskih
nauka u Sarajevu. Imam Crnki je uvodno naglasio kako se na kamen temeljac
ekalo dugih 20 godina, pri emu je kao
posebno vaan dogaaj u tim nastojaAlem Crnki
njima oznaio 2006. godinu kada je kupljeno zemljite za Islamski kulturni centar. U svom govoru izrazio je uvjerenje da e se iz Islamskog
centra iriti poruke mira, prijateljstva i dijaloga, te da e arhitektonski
oplemeniti vizuru grada Siska.
Iz ljubavi prema svom gradu i sa eljom da naim sugraanima
ponudimo mjesto gdje e se i u budunosti sklapati i razvijati trajna

10

prijateljstva, ali i iriti spoznaja o vrijednostima koje ivimo, sisaki

muslimani ne grade samo damiju ve Islamski kulturni centar koji
e po svojoj ulozi, namjeni, sadraju i prostoru predstavljati Centar irom otvorenih vrata za plemenite, dobronamjerne i estite
ljude pozitivnih misli, emocija i otvorenog srca. Po svome arhitektonskom izgledu Islamski kulturni centar ne predstavlja promjenu
identiteta grada, nego obogaivanje i oplemenjivanje duhovnog,
drutvenog, edukativnog identiteta i mozaika grada kao odraz
generacijskog ivljenja njezinih graana koji su gradili i branili ovaj
grad dajui najvrijednije to su imali od znanja, umijea, rada, truda i ivota, rekao je sisaki imam Alem Crnki.

Muslimanska zajednica u Sisku ima duboke i vrste

korijene
Grad Sisak je dugi niz godina pruao punu podrku projektu izgradnje
Islamskog centra kako za vrijeme
HDZ-ovog gradonaelnika Dinka Pintaria, tako i za vrijeme sadanje SDPove gradonaelnice Kristine Iki Baniek. Jo krajem svibnja 2004. godine
gradonaelnik Pintari poslao je dopis
kojim se praktino daje zeleno svjetlo za poetak realizacije projekta izgradnje Islamskog kulturnog centra u
Kristina Iki Baniek
Sisku. Kasnije su uplaena financijska
sredstva za provedbu natjeaja za idejno rjeenje, zatim pruane
strune usluge vezano uz dobivanje mnogobrojne dokumentacije
i jo mnogo ega drugog u proteklim godinama.
Sveanost polaganja kamena temeljca odrana je pod pokroviteljstvom Grada Siska, u ije ime je prisutne pozdravila gradonaelnica Kristina Iki Baniek. Ona je izrazila radost zbog poetka
izgradnje zdanja koji e okupljati Siane islamske vjeroispovijesti
na vjerskim obredima i kulturnim manifestacijama, edukativnim
programima i druenjima, ali i doprinijeti jo boljem meusobnom
razumijevanju svih graana naeg grada. Osvrnula se i na znaaj
ouvanja nacionalnog i vjerskog identiteta, naroito u dananjim
uvjetima ope globalizacije, pa i globalizacije kulture i ideja.
Muslimanska zajednica u Sisku ima duboke i vrste korijene.
Sisak je jedini dom generacijama muslimana, koji zajedno sa svim
drugim Sianima svakodnevno nastoje uiniti na Sisak gradom
dobre energije i zadovoljnih ljudi, sve boljim mjestom za ivot svih
njegovih stanovnika. I dananji in postavljanja kamena temeljca
za Islamski kulturni centar dokazuje da je Sisak tradicionalno multikulturni grad koji e i dalje rasti na radu, znanju, dijalogu i zajednitvu, koji njeguje toleranciju i solidarnost, te da je sredina u kojoj
se potuju slobode, jednakost, ljudska i graanska prava. Sisak e i
dalje biti grad slonog suivota i katolika i muslimana i pravoslavaca i onih koji ne vjeruju ili su neke druge vjere i to se promijeniti
nee i ne smije, rekla je sisaka gradonaelnica, koja je obeala
pomo i podrku Gradske uprave Siska i ubudue.
elim vam puno uspjeha u gradnji Islamskog kulturnog centra. Uvjerena sam da e u doglednoj budunosti ovo biti mjesto
na ponos muslimanskoj zajednici u Sisku, te e doprinijeti daljnjem
razumijevanju i postati jo jedna sisaka znamenitost koja e svojim arhitektonskim rjeenjem i sadrajima privlaiti pozornost ire
hrvatske javnosti. elim vam mir i dobro, rekla je sisaka gradonaelnica Kristina Iki Baniek.

PREPORODOV JOURNAL 193

BONJACI U HRVATSKOJ

Jasno pokazati da smo drutvo tolerancije i

jednakih prava za sve graane
Veliku politiku i financijsku podrku projektu izgradnje Islamskog
kulturnog centra u proteklom desetljeu dala je i Sisako-moslavaka upanija, odnosno biva SDP-ova upanica Marina Lovri Merzel. Znaajna
financijska sredstva za vrijeme njenog
mandata iz upanijskog prorauna
odvojena su za plaanje projektne
dokumentacije. Sisako-moslavaka
upanija bila je supokrovitelj sveanosti polaganja kamena temeljca.
Ivo ini
U ime upanijskih vlasti skupu se
obratio Ivo ini (HDZ), aktualni upan Sisako-moslavake upanije, koji je uvodno naglasio kako 100. obljetnica pravnog priznanja
islama, ali i postavljanje kamena temeljca, potvruju Republiku Hrvatsku, Sisako-moslavaku upaniju i grad Sisak kao mjesto dijaloga, multikulturalnosti, otvorenosti, tolerancije i suivota.
Svjesni smo da dananje vrijeme nosi mnoge izazove, da
postoje ljudi koji razliitost ele pretvoriti u oruje, a neznanje u
strah. Upravo ovakvi kulturni centri mjesta su upoznavanja i suradnje, mjesta na kojima razliitost postaje bogatstvo, a suradnja donosi bolji i tolerantniji suivot. Muslimani su sastavni dio hrvatskog
drutva i hrvatske kulture, muslimani su sastavni dio grada Siska
i Sisako-moslavake upanije, a vjerski ivot i moralna uvjerenja
temelj su tome doprinosu. Mnogi su muslimani isticali i istiu svoju pripadnost hrvatskom kulturnom krugu i hrvatskoj domovini, a
naroito su to pokazali u Domovinskom ratu, kada su zajedno s
Hrvatima branili i ovaj grad i puno ih u toj borbi poginulo ili nestalo.
U dananje vrijeme vano je da nae razliitosti ne predstavljaju
barijere, ve temelj za sretniji i sadrajniji ivot grada i upanije
te jasno pokazati da smo drutvo tolerancije i jednakih prava za
sve graane, rekao je sisako-moslavaki upan Ivo ini, obeavi
punu podrku upanijskih vlasti u realizaciji projekta.

Bog neka blagoslovi ovo djelo i neka nas sve uva

u Svojoj ljubavi
U ime Sisake biskupije, koja je i
financijski pomogla izgradnju Islamskog centra, prisutnima se obratio sisaki biskup mons. Vlado Koi, koji je
na poetku govora estitao Islamskoj
zajednici zbog ostvarenja ovog velikog uspjeha, da u Sisku podigne svoju
bogomolju, svoj duhovni centar, svoj
hram i Islamski centar.
Zanimljivo je da se ova damija
u Sisku gradi u blizini katolike crkve
Vlado Koi
Blaene Djevice Marije, Kraljice mira,
rekao je biskup Koi, koji se podsjetio
na meureligijski susret u kolovozu 2016. godine u Meugorju, u organizaciji skupine Mladi Gospe iz Libanona. Predstavnici sunitske,
iitske, maronitske, katolike i pravoslavne vjeroispovijesti iz Libanona podijelili su svoja miljenja o meuvjerskom suivotu putem
zajednikog okupljanja oko djevice Marije (hazreti Merjeme), koju
potuju i krani i muslimani. Pie u Kur'anu kako je odabrana iznad

STUDENI 2016.

ZEMLJITE, NATJEAJ, GABARITI I FUNKCIONALNOPROSTORNA STRUKTURA

U travnju 2006. godine, pod izvanredno povoljnim financijskim
uvjetima (za samo 454.000 kuna, odnosno za manje od 20 kuna po
kvadratnom metru), od eljezare Sisak d.d. u steaju kupljeno je graevinsko zemljite povrine 47.733 kvadratnih metara. Zemljite je
bilo u idealnom suvlasnikom odnosu (1/2 idealnog dijela) s dravom
Hrvatskom, tako da je Islamskoj zajednici u Sisku pripada polovica povrine neto vie od 23.500 kvadratnih metara.
Na Natjeaju za izradu idejnog urbanistiko-arhitektonskog rjeenja Islamskog kulturnog centra u Sisku, pristigla etiri rada 19. travnja
2009. godine pregledao je sedmerolani Ocjenjivaki sud, te jednoglasno donio odluku da je pobijedio rad zagrebakih arhitekata Faruka
Muzurovia i Davorina Rausa, iz projektantske kue Forum d.o.o.
Zagreb. Obrazloenje je bilo sljedee: Ovaj rad je urbanistiko-arhitektonski najsveobuhvatniji. Oblikovanjem Islamskog kulturnog centra postignut je prepoznatljiv identitet vjerskog objekta. Autor je uspio uskladiti tri glavne plastine cjeline (molitveni prostor, minaret i
pratee sadraje), iako se radi o razliitim geometrijskim formama.
Organizacija prostora je jednostavna i racionalna.

2014. godine odlukom Vlade RH, nakon susreta tadanjeg premijera Zorana Milanovia i muftije Aziza Hasanovia, obavljena je razdioba suvlasnikog odnosa s dravom Hrvatskom i parcelacija lokacije
za izgradnju Islamskog centra, ime je zemljite povrine skoro 2,5
hektara postalo 1 kroz 1 u vlasnitvu Islamske zajednice. U prethodnom mubarek mjesecu ramazanu, sredinom 2016. godine, od nadlenih institucija dobiven je i posljednji potrebni dokument pravomona graevinska dozvola.
Zemljite predvieno za gradnju dimenzije cca. 135 x 80 metara podijeljeno je u tri zasebna dijela s mogunosti etapne izgradnje i zaokruivanja traenog sadraja kompleksa. Centralni i najvei dio povrine oko
12.800 kvadratnih metara predvien je za izgradnju Islamskog kulturnog
centra damije sa svim prateim vjersko-kulturno-edukativnim sadrajima, s pristupnim trgom na sjeveru uz Capraku cestu i haremom s vrtom
jasmina, te igralitima za djecu i omladinu na jugu uz umu.
Damija je konstruirana kao skulptura smjetena na trg s vodoskokom, dok se svi ostali sadraji nalaze u drugom planu, u etaama,
te na taj nain ne uruavaju integritet volumena damije. Glavni molitveni prostor je sferina graevina promjera kupole 23 metra i ukupne visine 15 metara. Armirano-betonska konstrukcija minareta je
stoastog oblika ukupne visine 40 metara. Drutveno-stambeni i gospodarski prostor ima podrum, prizemlje i dva kata pravokutnog je
tlocrta veliine 46 x 9 metara i visine 11 metara.
Osnovne volumene Islamskog kulturnog centra ine kupola molitvenog prostora, dvoetani kubus ulaza restorana i dvorane, te troetani kubus za stanovanje, upravu i mekteb. Svaki osnovni volumen
obloen je drugim materijalom, koji govori o karakteru prostora koji
omeuje. U sklopu Islamskog kulturnog centra, izmeu ostalog, predvien je restoran s kuhinjom i pomonim prostorima, vienamjenska
dvorana, uionice za polaznike vjeronauka (mekteba), omladinski
klub, knjinica sa itaonicom, uredske prostorije, prostorija za humanitarnu djelatnost, stanovi za imame i sobe za goste.
Netto povrina Islamskog kulturnog centra u Sisku je 2.350 kvadratnih metara, a ukupna brutto povrina 2.626 kvadratnih metara. q

11

BONJACI U HRVATSKOJ
neka blagoslovi ovo djelo i neka nas sve uva u Svojoj ljubavi, rekao je
sisaki biskup mons. Vlado Koi.

svih drugih ena svijeta. Ako se krani i muslimani mogu sloiti oko
toga da je Blaena Djevica zajedniki simbol istoe, nevinosti i pravde, ona je tako vana u objema religijama da bi to trebalo biti dovoljno da ivimo zajedno u pravednom miru, rekao je Koi.
U svom govoru osvrnuo se na aktualne dogaaje u svijetu i Bosni
i Hercegovini: rat na Bliskom istoku i hapenja desetorice pripadnika
HVO-a u Oraju po nalogu Tuilatva BiH. Dananji se dogaaj poetka gradnje Sisake damije i Islamskog centra zbiva u odreenim okolnostima. Za vas, brao hrvatski muslimani, sretna i radosna je okolnost
da se ovi radovi zapoinju upravo u jubileju 100. godinjice od pravnog
priznanja islama u Republici Hrvatskoj. estitam vam ovu vanu godinjicu! Za nas, katolike okolnosti, meutim, nisu tako radosne. Prva je
tuna okolnost to se u veinski muslimanskim zemljama na Bliskom
Istoku ubijaju i trenutno iz njih protjeruju i zadnji krani. Druga je takoer tuna injenica za nas to se u susjednoj i nama uvijek dragoj
Bosni i Hercegovini podiu optunice protiv Hrvata katolika, hapsi ih
se i progoni i tako se i oni malobrojni jo preostali tjeraju iz svojega
vjekovnog zaviaja. To rade jednako politiari Srbi i politiari Bonjaci,
premda su upravo Hrvati prvi organizirali obranu BiH od srpske agresije te zajedno s muslimanima i oslobodili BiH. Kao to je to bilo i u
Domovinskom ratu u Republici Hrvatskoj, u kojem su poginuli i mnogi
muslimani branei svoju domovinu Hrvatsku, rekao je biskup Koi.
Istaknuo je i dodirne toke izmeu katolika i muslimana, odnosno
Katolike crkve i Islamske zajednice. Volio bih da prisutnost muslimana u Sisku i naoj Sisakoj biskupiji bude na porast mira, meusobnog
uvaavanja i potovanja, te da doprinese i ukupnoj klimi dijaloga i tolerancije u drutvu kako u Hrvatskoj, gdje su katolici u veini, tako i u
susjednoj BiH, gdje su muslimani veina. Nekada su na ovim prostorima i osobito u Sisku, koji je poznat po sisakoj pobjedi nad Osmanlijama, muslimani i katolici ratovali. Danas kad muslimani tu ive zajedno
s katolicima i drugima kao u svojoj domovini bez maa u ruci, mi smo
prijatelji, braa po vjeri u Jednog Boga i saveznici u obrani dostojanstva ovjekova ivota od zaea do prirodne smrti, u obrani braka kao
zajednici mukarca i ene i obitelji, te zajednika brana protiv protunaravnih pojava u drutvu. Takoer smo svi mi vjernici zajedno opomena svima koji u ime agresivne ateizacije i sekularizacije pokuavaju
umanjiti ili uguiti vjerske slobode, vjeronauk u koli i pravo na vjerski
odgoj, jednom rijeju prisutnost vjernika u drutvu. Neka Sisaka damija bude mjesto gdje se slavi Bog Jedini! Neka ova damija i Centar bude mjesto susreta muslimana i krana pod zatitom Blaene
Djevice Marije, Kraljice mira! Neka ova damija i centar bude mjesto
susreta razliitih naroda i razliitih ljudi, koji su svjesni da su pred Bogom svi samo njegova djeca, pozvani graditi meusobno zajednitvo,
suradnju i mir na zemlji u meusobnom potovanju i prijateljstvu. Bog

U ime Vlade RH prisutnima se

obratio ime Jeri, ravnatelj Ureda
Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, koji je uvodno naglasio kako je Zakonom o pravnom poloaju
vjerskih zajednica Republika Hrvatska
osigurala pravni okvir za ostvarivanje
vjerskih ciljeva vjerskih zajednica. Na
temelju tog zakona i Ugovora o pitanjima od zajednikog interesa izmeu
Vlade RH i Islamske zajednice u Hrime Jeri
vatskoj iz 2002. godine, zajameno je
Islamskoj zajednici pravo graditi damije i damijske zgrade prema
hrvatskom zakonodavstvu. Jeri je naglasio da je Vlada Republike
Hrvatske svojom Odlukom o razvrgnuu suvlasnike zajednice nekretnina u katastarskoj opini Sisak Novi i dodjeli potpore Islamskoj
zajednici u Hrvatskoj, dodijelila materijalnu potporu za izgradnju
Islamskog centra u Sisku.
Izraavam elju da ovaj projekt tijekom svog ostvarenja bude
i ostane primjerom napora pojedinanih i institucionalnih, kako bi
zajedniki sauvali postignua i vrijednosti koje dijelimo. Izgradnjom Islamskog kulturnog centra vjernici islamske vjeroispovijesti
dobit e dostojno mjesto za svoja okupljanja i slavljenja vjerskih
obreda, mjesto rasta u vjeri, a time i u onim dubokim ljudskim vrijednostima kojima svi teimo. elim da vaa zajednica u tome bude
primjer i poticaj, rekao je ravnatelj ime Jeri.
Prvi govornik iz Bosne i Hercegovine bio je Husein Roi, premijer Vlade
Unsko-sanskog kantona, koji je podsjetio da u Sisku ivi veliki broj muslimana iz BiH, posebno iz zapadnog
dijela Unsko-sanskog kantona.
Doli smo u velikom broju da
podijelimo radost s naim susjedima,
s naim prijateljima i da utemeljimo
Islamski kulturni centar u Sisku. Sretan
sam to e taj objekat objediniti vjerHusein Roi
sku, kulturnu, drutvenu i edukativnu

Brojni uzvanici i gosti na sveanosti

Veliki interes medija iz Hrvatske i BiH

12

Islamski centar za sve plemenite i estite ljude,

pozitivnih misli i otvorena srca

PREPORODOV JOURNAL 193

BONJACI U HRVATSKOJ
ulogu. Vjernici, posebno mlae generacije, tu e uiti o vjeri, kulturi
i tradiciji. A posebno sam sretan kada ujemo da glavni imam Alem
ef. Crnki poziva sve sugraane da se okupe oko ovog Centra, koji e
biti otvoren za sve plemenite i estite ljude, pozitivnih misli i otvorena srca. Takvi ljudi su najvee bogatstvo svake zajednice, rekao je
kantonalni premijer Husein Roi.

Hrvatska ima izniman model integracije i suivota

u Europi
Na sveanost u Sisku iz Turske je
u svojstvu izaslanika ejha Mehmeta
Grmeza, predsjednika Diyaneta, stigao prof. dr. Yavuz nal. On je izrazio
nadu da e Islamski kulturni centar biti izlaz i podrka u rjeavanju problema koji su prisutni u dananjem svijetu poput integracije, krenja ljudskih
prava i sloboda. nal se u tom smislu
posebno zahvalio sisako-moslavakom upanu Ivi iniu i sisakoj gradonaelnici Kristini Iki Baniek.
Yavuz nal
U Kur'an-i Kerimu Allah, d.., navodi kako je stvorio ljude da
Ga oboavaju, da Mu slue i da se natjeu u radnji dobrih djela. Stoga, nije bitno samo imati ideju, nego je bitno tu ideju u djelo sprovesti. Upravo ovo oboavanje Boga se postie radnjom dobrih djela
i natjecanjem u izvravanju dobrog. Kako bi se zadovoljile potrebe
muslimana tokom povijesti islama i izgradnje islamske civilizacije
bila je neophodna izgradnja damija, mekteba, tekija, hamama i
esmi. Na tom putu doprinosa izgradnje islamske kulture i civilizacije je i na muftija dr. Aziz ef. Hasanovi, kojem estitam na ulaganju truda i zalaganja u promicanju vrijednosti islamske kulture i
civilizacije. Ponosim se to sam danas dio ovoga skupa na mjestu
gdje se postavljaju temelji ustanovi iz koje e se slati poruke mira,
ljubavi, suivota i tolerancije. elim poruiti dematlijama Siska da
emo biti uz vas tokom izgradnje Islamskog centra i da emo vam
pruiti podrku, rekao je Yavuz nal.
eik Sabah Al-Ahmad Al-Jaber AlSabah, emir Kuvajta, po svome izaslaniku poslao je donaciju vrijednu
500.000 dolara. Ayman Mohammad
Yousef Al-Adsani, specijalni izaslanik
kuvajtskog emira, istaknuo je kako
drava Kuvajt svojim prilogom u gradnji Islamskog kulturnog centra u Sisku
potvruje vodeu i posebnu ulogu
u podravanju karitativnog i plemenitog rada. Veliku ulogu u tome ima
Ayman Mohammad
kuvajtski emir koji podstie humaniYousef Al-Adsani
tarne i razvojne projekte.
Od svog osamostaljenja, drava
Kuvajt je odredila dosljedan pristup u vanjskoj politici koja podrava razliite oblike pomoi i razvoja u cijelom svijetu bez obzira
na geografske, religijske i etnike odrednice, naravno na temelju
svoje vjere i uvjerenja o vanosti meunarodnog partnerstva. Prilog drave Kuvajt u izgradnji ovoga Islamskog kulturnog centra je
dio globalne uloge Kuvajta u podravanju pitanja koja se odnose
na islam i muslimane diljem svijeta, kao i priznanje Republici Hrvatskoj kao dravi koja je rijedak pozitivan promjer u Europi. Hrvatska ima izniman model integracije i suivota u Europi, dok diljem

STUDENI 2016.

Oko 2.000 prisutnih iz Hrvatske, BiH, Slovenije i Austrije

Hora KUD-a Merak iz Sapne

Fuad Karaga i Alem Crnki itanje Povelje o zajednitvu

Lejla Salihi i Nermina Hafizovi - sloboda za dvije bijele golubice

13

BONJACI U HRVATSKOJ
svijeta eskaliraju razliiti vjerski i sektaki sukobi. Sigurni smo da
e muslimani u Republici Hrvatskoj igrati pozitivnu ulogu u nacionalnom obogaivanju hrvatskog i europskog identiteta, rekao
je Al-Adsani, koji se posebno zahvalio dunosnicima u Republici
Hrvatskoj na njihovoj pozitivnoj ulozi u izgradnji mirnog suivota
meu hrvatskim graanima.

Islamski kulturni centar e biti vrijednost i rasadnik

dobra, batinik onoga to se zove univerzalna
vrijednost
Aziz ef. Hasanovi, predsjednik
Meihata i muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj, odrao je emotivan
govor u kojem je istaknuo kvalitetu
vjerskog suivota u Sisku i Hrvatskoj.
Ne moete nigdje na zemaljskoj
kugli nai ovakav zajedniki ivot kao
to smo to nali danas u Sisku. Danas
organizator ovog skupa nije samo
muftija, niti glavni imam, niti Medlis danas su ovdje gradonaelnica,
upan i biskup dr. Vlado Koi. Danas
Aziz Hasanovi
su svi oni s nama, i mi s njima. Svi zajedno svjedoimo visokim demokratskim vrijednostima Republike
Hrvatske koja u punini svakom ovjeku, bez obzira na vjeru, omoguava da ivi kao vjernik, u ovom sluaju kao musliman. Od samog
poetka Grad i upanija su s nama, a meu prvim veim prilozima
bio je prilog Sisake biskupije na ijem elu je na prijatelj Vlado
Koi. Odavde svima aljemo jasnu poruku, kako na istoku tako i na
zapadu doite da vidite kako se ivi u Hrvatskoj. Doite da vidite
da ne smeta biskup muftiji, niti muftija biskupu. Doite da vidite
da su oni ruku pod ruku u dobrim i plemenitim dijelima, rekao je
muftija Hasanovi.
Naglasio je da e Islamski kulturni centar biti vrijednost i rasadnik dobra, batinik onoga to se zove univerzalna vrijednost, te da
e koristiti cijelom ovjeanstvu, a ne samo muslimanima. To je
dodatna vrijednost ovom gradu, multikulturi, Sisako-moslavakoj
upaniji, dodatna vrijednost Hrvatskoj koja slovi kao zemlja 'broj
1' u punini kulturnih, vjerskih i drugih prava kako vjerskih, tako i
nacionalnih manjina. Zato e Islamski centar biti dodatna poluga u
afirmaciji tih univerzalnih vrijednosti, rekao je zagrebaki muftija
Aziz Hasanovi.

ARHITEKTI-PROJEKTANTI ISLAMSKOG KULTURNOG CENTRA

U SISKU
Meu prisutnima na sveanosti u Sisku bili su i lanovi projektantskog tima Foruma d.o.o. iz Zagreba. Bila je to prilika za razgovor o
Islamskom kulturnom centru i dojmovima nakon sveanosti. Akceptirajui tipologiju vjerskog prostora, projekt je podreen strogim vjerskim pravilima, kao to je nemijeanje mukaraca i ena u molitvenom prostoru, pozicija minareta s desne strane od ulaza, odvajanje na
isti i neisti dio s mjestom za skidanje i odlaganje cipela, u izjavi za
Preporodov Journal rekao je arhitekta Faruk Muzurovi.
Posebno se osvrnuo na izazove vezane uz konstrukciju.
Najkompleksnija je konstrukcija glavnog molitvenog prostora
krunog oblika promjera 23
metra. Do visine od 7 metara
predviena je kao armiranobetonski prsten, a iznad kao
geodetska kupola izvedena iz
istostraninih trokutastih elemenata sastavljenih od elinih
tapova. Predvia se lagani pokrov iz lameliranog stakla koje
se ugrauje u trokutaste elemente. Minaret je stoastog
oblika i visok 40 metara, od armiranog betona.
Od idejnog rjeenja usvojenog sredinom 2009. godine do izvedbenog projekta dolo je do manjih promjena, rekao je Muzurovi. Praktiki nema bitnih razlika u
vanjskom izgledu Islamskog centra, a najvee preinake bile su vezane
uz utedu energije kako bi se postigla dugorona odrivost objekta, a
i smanjili trokovi odravanja. Islamski kulturni centar e koristiti tzv.
dizalice topline za grijanje i hlaenje, odnosno visokouinkovite toplinske pumpe koje koriste konstantnu temperaturu podzemnih voda. Osim toga, na ravnom krovu planirano je postavljanje fotonaponskih panela za proizvodnju elektrine energije, svojevrsne fotonaponske elektrane (FNE) snage 30 kW.
Prilikom projektiranja Sisake damije inspiracija je bila ahova
damija u Isfahanu, istaknuo je Muzurovi, dodavi da e kupola
izvana biti obloena kombinirano satinirano-emajliranim staklom, u
nijansama tirkizne boje boje damije u Isfahanu.

Zlatko Berdik, Faruk Muzurovi, Davorin Raos i Ante Jerievi

Kamen temeljac - vakuf estitih i plemenitih ljudi

14

Na kraju razgovora ovaj zagrebaki arhitekta sandakih korijena

nije krio zadovoljstvo, s potpunim pravom: Ponosan sam na projekt
damije i to e uskoro zapoeti njena gradnja. elim naroito istaknuti veliki rad moga kolege arhitekte Davorina Rausa, koji je u realizaciji
i koordinaciji izrade dokumentacije imao glavnu ulogu. U svemu tome
uloio je veliki napor i pokazao izniman profesionalizam. Tu su i ostala
dvojica lanova projektantskog tima 'Foruma' arhitekt Ante Jerievi i inenjer Zlatko Berdik. Islamski kulturni centar u Sisku za cijeli na
etverolani projektantski tim predstavlja profesionalni izazov i vanu
referencu u karijeri. q

PREPORODOV JOURNAL 193

BONJACI U HRVATSKOJ

Hrvatska je zrelo drutvo koje pokazuje

otvorenost za druge
Sveani dogaaj uveliao je Husein ef. Kavazovi, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, koji je po prvi puta posjetio Sisak. Izrazio je uvjerenje
da je polaganje kamena temeljca za
Islamski kulturni centar u Sisku veliki
dan i vaan in, kojim sisaka zajednica muslimana polae temelje za svoj
budui duhovni dom i utoite.
Ona sebi gradi mjesto gdje e
svojim namazom i drugim ibadetima
pokazivati svoju pokornost i zahvalHusein Kavazovi
nosti Uzvienom, iz kojeg e iznositi i
demonstrirati dobro. To dobro, sigurni smo svi danas ovdje, donijeti
e harmoniju i novu kvalitetu ivota ne samo muslimanima u ovom
gradu, nego i njihovim dobrim susjedima katolicima i drugima. Ovaj
in je naa nada u viziju boljeg svijeta, onakvog kakav bi on mogao
biti, ujedinjen u dobru i zajednitvu. To je svijet u kojem ima mjesta
za sve. On moe biti bogatiji jer je razliit, a jedan. U Bojim kuama
ivi na duh, one su naa okupljalita stoljeima, u njima gradimo na
identitet utemeljen u vjeri i tradiciji naeg oca Ibrahima i njegovih
potomaka. Naa duhovna postignua rezultat su naih napora tokom duge povijesti. Toj istoti ibrahimovske vjere u Stvoritelja svjetova svjedoimo i danas u gradu Sisku, rekao je Kavazovi.
Naglasio je kako su plemenitost i ljubav, dobrota i dobroinstvo, pravda i pravdoljubivost, pratanje i samilost samo neki od
temeljnih vrijednosti islama. Ove moralne vrijednosti su vane za
svako ljudsko bie, njih valja iznova afirmirati u svakom vremenu i
u svim okolnostima. Na njima poiva zajednica ljudi, bez njih nema
porodice ni sklada u njoj. Vjera nas ui da smo velika porodica sinova i keri Adema i Have, kao takvi ne moemo ivjeti sami bez razumijevanja i solidarnosti i prema sebi i prema drugima. Nositi i ivjeti svoju vjeru u isti mah znai potovati vjeru onoga do sebe. Muslimani u ovoj zemlji treba da prednjae u takvom manifestiranju

svoje vjere, svjesni njene sutine i svjesni svog poloaja u drutvu

kojeg imaju. Naa je obaveza strpljivo graditi i uvati prijateljstvo
i povjerenje meu nama. Hrvatska je zrelo drutvo koje pokazuje
otvorenost za druge. Ubjeen sam da e njeni muslimanski stanovnici uzvratiti na najbolji nain, iskazujui odanost prema ovoj
zemlji, i potivanje i razumijevanje prema svim njenim graanima,
rekao je Husein Kavazovi, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH.

Minaret visok 40 metara, cijena radova

oko 5,5 milijuna eura
Nakon to su dvojica sisakih imama Alem ef. Crnki i Fuad ef.
Karaga zajedniki proitali Povelju o zajednitvu, a dvije mlade sisake dematlijke, Lejla Salihi i Nermina Hafizovi, pustile u zrak i na
slobodu dvije bijele golubice, simbole mira sveano je postavljen
kamen temeljac za gradnju budueg Islamskog kulturnog centra.
U kulturno-umjetnikom dijelu programa nastupili su Muki
hor Gazije iz Buuma i lanice hora Kulturno-umjetnikog drutva
Merak iz Sapne, koji su otpjevali nekoliko prelijepih ilahija. Program je uspjeno vodio Nevres ef. Softi, imam iz Sanskog Mosta.
Zemljite povrine blizu 2,5 hektara za Islamski kulturni centar
nalazi se na izvanredno povoljnoj lokaciji u sisakom naselju Caprag,
koje je najgue naseljen gradski prostor s bonjako-muslimanskim
stanovnitvom u cijeloj Hrvatskoj. Kada se izgradi, Islamski centar u
Sisku bit e trei centar takve vrste u Hrvatskoj, uz zagrebaki i rijeki,
ali i etvrta damija (s minaretom) kada pobrojanim dodamo i onu
najstariju u Hrvatskoj, u selu Gunja, na lijevoj obali Save uz bosanskohercegovaku granicu. U Hrvatskoj, inae, ima i desetak mesdida.
Poetak gradnje planiran je u proljee 2017. godine, a zavretak
radova oekuje se za dvije godine. Prema dostupnim informacijama
cijena radova, koji su planirani u dvije faze, iznosi oko 5,5 milijuna
eura. Investitor je Islamska zajednica u Hrvatskoj, a oekuje se izdana financijska potpora muslimanskih zemalja. Kao to je reeno,
kuvajtski emir je po svome izaslaniku poslao financijski prilog od
500.000 dolara, a muftija Hasanovi je najavio i skoranju donaciju
Diyaneta (Uprave za vjerske poslove Republike Turske). q
Ismet ISAKOVI

Postavljanje kamena temeljca

STUDENI 2016.

15

BONJACI U HRVATSKOJ

6. AMATERSKI FESTIVAL PJESME SEVDALINKE U SISKU

Sevdah u srcu i dui

U sisakom Domu kulture Kristalna kocka vedrine, u etvrtak,
10. studenog 2015., u organizaciji Bonjake nacionalne zajednice
Grada Siska I Sisako-moslavake upanije odran je 6. Amaterski
festival pjesme sevdalinke. Pokrovitelj festivala bio je Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske uz potporu Sisako-moslavake upanije i Grada Siska.
Sisaki Bonjaci uloili su velike napore u proteklim godinama
kako bi festival amatera pjevaa postao tradicionalna manifestacija. Festival je prvi puta odran 30. listopada 2009., dobio je brojne
pohvale za uspjenu organizaciju i atraktivnost takmienja i nakon toga uslijedile su dvije godine pauze. Razlozi su u prvome redu
bili financijske prirode. Kada su ti problemi rijeeni, donijeta je odluka kojom je Amaterski festival pjesme sevdalinke u Sisku postao
tradicionalna manifestacija, tako da se u kontinuitetu odrava od
2012. godine.
6. Amaterski festival pjesme sevdalinke u Sisku otvorile su Sevde, enski pjevaki zbor sisakog ogranka BNZH, izvedbom Gdje
si da si moj golube u suradnji s Orkestrom Odiseja. Ove godine
bio im je to 11. nastup, a djeluju od 2006. godine. Nakon predstavljanja Sevdi, sve prisutne je pozdravio predsjednik Bonjake nacionalne zajednice Grada Siska i Sisako-moslavake upanije, Alija
Avdi rijeima kako je festival zamiljen u dva dijela prvi dio
je natjecateljski u kojem se predstavlja osam natjecatelja izvoaa
pjesme sevdalinke, a u drugom djelu predstavit e se poznati izvoai sevdalinki, Merima Meri Miljkovi i Ibrahim Ibro Jukan. Natjecatelje je pratio orkestar Sevdah iz Bihaa koji ovu manifestaciju
prati ve estu godinu za redom. Cilj ove manifestacije je ouvanje
bonjakog identiteta i tradicije i njegovanje iste, naglaava Avdi.
Merima Miljkovi, Ibrahim Jukan i Amira Keranovi bili su dio
strunog irija koji su pratiti natjecatelje i ocjenjivali su njihov tonalitet pjevanja, scenski nastup i ostalo.
Sevdalinka je bosanska narodna pjesma porijeklom iz Bosne
i Hercegovine. Predstavlja jedinstven glazbeni izraz u BiH koji se
moe pohvaliti dugom i bogatom tradicijom. U brojnim sluajevima sevdalinka se jednostavno zove i sevdah. Sama rije sevdalinka
je nastala od arapske rijei sawda to znai crna u. U turskom
jeziku se ovaj pojam vee za melankoliju. U bosanskom jeziku pojam sevdah znai enja, ljubavni ar, ljubavni jad. Sevdalinka je
prvenstveno narodna pjesma Bonjaka, mada je popularna irom
jugoistone Europe, posebno u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji. Prvi poznati navodi u kojima se spominje sevdalinka su
prije otprilike nekih 500 godina, a ona je najveim dijelom razvijana
nakon osmanskog osvajanja srednjovjekovne Bosne kada se formiraju prva gradska naselja. Vano je napomenuti da je pojam sevdalinka mlaa od glazbenog oblika kojeg ona predstavlja. Sevdalinka
je nastajala u narodu, te se generacijama prenosila i uobliavala,
da bi do nas dola kao savreno izbruen i formiran glazbeni oblik.
Meu najpoznatijim izvoaima sevdalinki su Zaim Imamovi, Nada Mamula, Nedad Salkovi, Safet Isovi i drugi.
Prva dva natjecatelja na amaterskom festivalu bili su Mina Mali iz Cazina, koja se predstavila izvedbom Bosno moja te Hakija
Hadipai sa izvedbom udila se aman ja. Sisak je predstavljao
Fadil Ibrahimpai otpjevavi pjesmu Prolazi jesen. Sljedei se

16

Pobjednica Hatka Tati

Inga Kosi Potnar i orkestar Odiseja

predstavio Ferid Bei iz Zagreba otpjevavi poznatu sevdalinku
Sjetuje je majka. Najmlai natjecatelj, Dario unko, doao je takoer iz Zagreba i ovo mu je bio prvi nastup u Sisku. Siane je
zabavio pjesmom Prooh Bosnom kroz gradove. Iz Lekenika se
Sianima predstavila Snjeana Marii izvedbom Karanfil se na
put sprema. Hatka Tati iz Bosanske Kostajnice otpjevala je divnu
sevdalinku Da sam ptica i da imam krila. Iz Novske je nastupila
Dubravka Kljai, otpjevavi sevdalinku Moj behare.
Nakon predstavljanja svih natjecatelja publici se predstavila i
Inga Kosi Potnar, uenica 4. razreda osnovne kole iz Kutine i 3.
razreda glazbene kole koja je sve prisutne oduevila vokalnom
izvedbom Jutros mi je rua procvjetala, uz pratnju na violini.
Nakon to su se svi natjecatelji predstavili do odluke irija publiku su zabavljali i lanovi irija, Merima Meri Miljkovi i Ibrahim
Jukan. Pobjedu na 6. Amaterskom festivalu pjesme sevdalinke u
Sisku odnijela je Hatka Tati iz Bosanske Kostajnice, koja je i za vrijeme svoga nastupa dobila najvei pljesak publike. Drugo mjesto
pripalo je Snjeani Marii, a tree Dubravki Kljai. etvrto mjesto
zauzeo je Sianin Fadil Ibrahimpai, koji je ujedno dobio i nagradu publike.
Nagrade i zahvalnice za sudjelovanje dodijelio je Alija Avdi
zahvalivi se svima na sudjelovanju, rekavi kako dobru zabavu i
vanost ove manifestacije pokazuje i veliki broj posjetitelja koji su
doli uivati u sevdalinkama. q
Ana KLARI

PREPORODOV JOURNAL 193

BONJACI U HRVATSKOJ

PROMOCIJA KNJIGE BOSANSKA KRALJEVINA SREDINOM XV VIJEKA KRALJ STJEPAN TOMA

Znaajan doprinos historiografiji

U etvrtak, 17. studenog 2016., u prostorijama Bonjake nacionalne zajednice u Zagrebu, promovirana je knjiga doc. dr. Mithata Spahia Bosanska kraljevina sredinom XV vijeka kralj Stjepan
Toma. Knjigu su 2016. godine kao suizdavai objavili Bonjaka
nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju i Naunoistraivaki institut Ibn Sina iz Sarajeva. Pored autora, o zanimljivom djelu koje tretira bitan dio srednjevjekovne historije Bosne, govorili su prof. dr. Ivan Balta, prof. dr. Salih Jalimam i urednik
prof. dr. Sead Berberovi.
Mithat Spahi (Donjim Rainci, 1971.) osnovnu i srednju kolu,
a i Filozofski fakultet, zavrava u Tuzli. Magistrira 2007. na Filozofskom fakultetu u Banja Luci obranivi rad Franjevaki samostani
za vrijeme turskog osvajanja Bosne. Doktorat stjee 2011. godine,
radnjom Kralj Stjepan Toma i njegovo djelo. Intenzivno je prouavao srednjovjekovnu povijest BiH u Dravnom arhivu u Dubrovniku. Od akademske 2011./2012. godine je predava u znanstveno-nastavnom zvanju docenta na Odsjeku historije Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Radi u Pedagokom zavodu Tuzlanskog
kantona na poslovima strunog savjetnika za historiju i geografiju.
Moderator promocije je Devad Joguni, predsjednik zagrebakog ogranka BNZH i lan Savjeta za nacionalne manjine RH,
uvodno je rekao da je knjiga doraena doktorska teza autora
Mithata Spahia, profesora na Univerzitetu u Tuzli, a predstavlja
znaajan doprinos u jo nedovoljno istraenom dijelu bosanskohercegovake povijesti.
Prof. dr. Ivan Balta je naglasio da je autor, nakon znalakog istraivanja izvora, posebice dubrovakih, darovao svima nama manje
poznatu ili nepoznatu srednjovjekovnu injeninu batinu. Time je
Spahi, po njegovu miljenju, potvrdio da kao znanstvenik nema bojazni pred dokazanim autoritetima. Bosna nije samo naa, nego i
onih koji su nekada ivjeli u njoj. Taj je prostor do te mjere natopljen
krvlju, suzama i znojem nekadanjih generacija, bezimenih ljudi, kao
rijetko koji kraj, ali je imao i svoje umjetnike, stvaratelje. Bosna je
u srednjem vijeku kraljevina, uzor drugima svojom kulturom, svojom dvorskom kancelarijom, diplomacijom, vojskom... Doprinos je,
stoga, ovo openito historiografiji jer je sakupljena brojna arhivska
graa, razliite provenijencije, koja osvjetljava povijest bosanskih
dogaanja sredinom 15. stoljea, a i odnose sa tadanjim bosanskim
susjedima. U dramatinim okolnostima nadiranja Osmanlija autor
uspijeva osvijetliti to vrijeme usporeujui taj i druge paralelne dogaaje. Vano je to za razumijevanje ope, zaviajne i lokalne povijesti. Autor je posjetio veliki broj samostana, manastira..., rekao je
Balta. Naglasio je i da su to bile vrlo sline kulturne, civilizacijske i
religijske prilike, isti mentalni sklop. Posebno je istaknuo autorovo
isticanje manje poznatih osoba koje su stvarale, kreirale Bosnu.
Prof. dr. Salih Jalimam naglasio je vjerodostojnost Spahieva
istraivanja koje doprinosi kontinuitetu bosanske dravnosti. Puno
je onih koji ponovno ispisuju historiju o Bosni pa je dr. Jalimam
posebno pohvalio sposobnost Spahievu u suoavanju i s budunou jer se danas njena povijest prilino koristi za dnevnopolitike
potrebe. Zanimljiva je to i vrijedna knjiga, uz rigorozniji, znanstveni pristup tom razdoblju o obiljejima, dometima, orijentaciji koja utemeljuje struno iitavanje. Reinterpretira se vrije-

STUDENI 2016.

Promocija knjige o srednjovjekovnoj Bosni

me, promjena drutvenih odnosa pa je Spahieva knjiga popunila
poveu prazninu u historiji BiH. Zapravo je prvijenac u istraivanju
tog razdoblja BiH. Otud je bitna za istraivanje historije i njenih posebnih esto neshvatljivih dilema. Ona je pravi dokaz vrijednosti
historijskog zanata, zakljuio je Jalimam.
Autor knjige prof. dr. Mithat Spahi o Tomaevoj je vladavini u
Bosni kazao, meu ostalim, i sljedee: Tomaeva vladavina obiljeena je brojnim sukobima, prije svega sa Bosanskim carstvom (vojvoda
Stjepan). Bosanskohercegovaki rudnik srebra i naselje Srebrenica
bila je glavni razlog sukoba sa srpskim despotom uraem, dijelili su
prihode od srebrenike carine... Ni Dubrovanima nije odgovaralo
ratno stanje u Bosni za njihove trgovake poslove pa su nastojali posredovati kod sklapanja mira izmeu Tomaa i Srbije...
Najvei dio ostavtine o tom vremenu su rukopisi, a i materijalni ostaci, poput zastave i dr. oznaka bosanske, Stjepan Tomaeve,
kraljevine. Prema izvorima zakljuuje se da je tadanja Bosna imala
ak sedam notarskih kancelarija. I to je potvrda kontinuiteta moi,
snage banovine, kraljevske drave. U svojim je sloenim istraivanjima i odnosima injenica prof. Mithat Spahi ustvrdio i ekonomske, politike, socijalne, vjerske, kulturalne prilike Bosne sredinom
15. stoljea. Otud se svaki se od 18 dijelova knjige Bosanska kraljevina sredinom XV vijeka kralj Stjepan Toma moe itati i kao
zasebna cjelina na primjer, Dravni slubenici, Novac kralja
Tomaa Pobrojani su i brojni kontakti kralja Stjepana Tomaa,
primjerice s despotom urem, sa sultanom Mehmedom II., hercegom Stjepanom Kosaom... Jaki su to bili i moni protivnici. Ipak,
kralj Toma vlada punih 18 godina s velikim uspjehom gradei bosanskohercegovaki srednjovjekovni identitet.
Meu korice s 329 stranica stalo je uz tekst i nekoliko fotografija, poput Povelje Stjepana Tomaa od 3. rujna 1444. godine, izdate u Kreevu (jedna na latinskom, druga na bosanskom jeziku!).
Takoer, snimak ostataka tvrave Srebrenik, ponad Srebrenice
(koja krasi, u rekonstrukcijskoj varijanti i korice knjige), etiri snimka zapisa iz Dubrovakog arhiva koji spominju kralja Tomaa, a i
jedan zapis sa steka u Glumini kod Zvornika, kao i zapis stranice iz
Radosavljeva zbornika. Na stranjim koricama Spahieve knjige je
grb Tomaeve drave. q
Edina SMAJLAGI

17

BONJACI U HRVATSKOJ

XXIII. MEUNARODNI ZNANSTVENI SKUP MIGRACIJE STANOVNITVA FENOMEN IZBJEGLITVA (ZAGREB,

18.-19. STUDENOG 2016.)

Utapanje humanosti
U Zagrebu, 18. i 19. studenog 2016., odran je XXIII. Meunarodni znanstveni skup pod nazivom Migracije stanovnitva fenomen izbjeglitva. Na dvije lokacije Kongresnoj dvorani Hadi
Salim abi Islamskog centra i Dvorani Hrvatske matice iseljenika
tridesetak znanstvenika i strunjaka iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Irana, Poljske i
vedske raspravljalo je o migracijama stanovnitva, jednom od
najznaajnijih fenomena dananjice. Znanstveni skup su organizirali Bonjaka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebaku
upaniju, Fondacija Mulla Sadra iz Sarajeva i Institut za migracije
i narodnosti iz Zagreba, u suorganizaciji s Medlisom Islamske zajednice Zagreb i Ministarstvom kulture Republike Hrvatske.

Europsko tlo vie nije mjesto dobrodolice za

izbjeglice i druge prisilne migrante

jemu se multikulturne politike nastoji nadomjestiti graanskom integracijom. Dolazi i do promjena u javnom diskursu, koji se umjesto
slavljenja razliitosti poinje fokusirati na prepoznavanje drutvenih
tenzija i potreba da se one sprijee. Etnika i kulturna razliitost tako
se sve vie poinje prikazivati kao drutveno i politiko pitanje.
Znaajni segmenti populacije ratom zahvaenih podruja Bliskog
istoka i sjeverne Afrike migriraju u dijelove svijeta koji nisu izloeni
ratnim razaranjima i u kojima je ekonomska situacija stabilna, nastojei osigurati vlastitu i obiteljsku budunost. Zemlje u kojima se raala
ljudska civilizacija danas su zemlje pred unitenjem, ne samo naroda
nego i tragova velikih kultura. Na djelu je kulturocid koji se ne moe i
ne smije pravdati interesima i utjecajnim sferama svjetskih sila. S pojavom velikog broja izbjeglica i migranata 2015. godine, koji su se, u
najveem broju, uputili preko Balkana ka dravama Europske unije,
nametnula su se brojna pitanja: da li smo svjedoci globalne migracijske krize, masovne seobe naroda; zato ove puteve zovemo putevima oajnika; da li se ova migracijska kriza razlikuje od dosadanjih; da
li je ovo najvea izbjeglika kriza od Drugog svjetskog rata?
Na osobe koje dolaze iz drugih kultura moe se gledati kao na
opasnost za europski duh, ali i kao na mostove koji spajaju razliite
kulture. Naalost, u svjetlu nedavnih politikih dogaaja vezanih
uz potpisivanje i implementaciju sporazuma EU Turska, europsko tlo vie nije mjesto dobrodolice za izbjeglice i druge prisilne
migrante. EU je u oujku 2016. odluila implementirati mjere zatvaranja humanitarnog koridora du cijele Istonomediteranske i
Balkanske rute. Tome su prethodile sekuritizacijske mjere etnikog
profiliranja i selekcije, te mjere detencije, readmisije i deportacije
izbjeglica i drugih nedobrovoljnih migranata kao populacije neeljenih useljenika na europskom tlu.

Migracije stanovnitva jedan su od kljunih fenomena za razumijevanje suvremenih drutava. U sebi sadravaju i aktualiziraju ekonomske, politike, geostrateke, kulturne, religijske i druge dimenzije globalizacijskih procesa. Migracijski, a posebno izbjegliki tokovi
potaknuli su akceleraciju kulturnih i etnikih razliitosti, te tako postavili nove izazove za multikulturne politike kojima se u nekim europskim zemljama nastoji regulirati i priznati pravo kulturnih/etnikih skupina na razliitost, te ih se eli integrirati u drutva primitka.
Dok se sve do 2010. multikulturne politike smatralo itekako ivima i rijetko ih se kritiziralo, te godine lideri triju najmonijih drava u Europi (Njemake, Francuske i Velike Britanije) multikulturne
politike proglaavaju neuspjenima i smatraju ih odgovornima za
slabe integracijske uinke (pojedinih) migrantskih skupina. Te politike odjednom postaju sporne i pripisuju im se brojne manjkavosti
kao to su primjerice stvaranje paralelnih drutava unutar zemalja
primateljica migranata, drutvena segregacija migrantskih skupina,
ograniavanje autonomije pojedinca, naruavanje naela jednakosti, ugroavanje prava ena itd. Nakon ustanovljenog neuspjeha u
integraciji migranata, u nekim zapadnoeuropskim zemljama zamjeuje se pomak od kolektivnoga k individualnom pristupu prema ko-

Zanimljiva su bila izlaganja strunjaka iz zemalja tzv. Balkanske

rute Makedonije, Srbije, Hrvatske i Slovenije. Za potrebe kratkog
prikaza u naem asopisu citirat emo neka zapaanja.

Otvaranje XXIII. Meunarodnog znanstvenog skupa

Migracije stanovnitva fenomen izbjeglitva

Kongresna dvorana Hadi Salim abi

Islamskog centra u Zagrebu

18

Strah od siromanih i nenaoruanih prognanika i

izbjeglica

PREPORODOV JOURNAL 193

BONJACI U HRVATSKOJ

Dvorana Hrvatske matice iseljenika (Trg Stjepana Radia 3)

Izbjeglika kriza u Makedoniji je prisutna od 2014. godine, kada
veliki broj aktivista na terenu svjedoi velikoj snazi izbjeglica, koje politiki akteri i brojni strunjaci vrlo esto promatraju samo kao brojeve,
ili kroz prizmu etikete 'izbjeglice'. No ti su ljudi puno vie od toga, oni
su majke, kerke, oevi i sinovi; oni su zemljoradnici, uitelji, doktori,
inenjeri, ali prije svega, svatko je od njih pojedinano ljudsko bie, oni
koji su preivjeli, koji su opstali. S obzirom na injenicu kako je velikoj
veini od njih oduzeta domovina, drava i mjesto uobiajenog boravka, tokom izbjeglike krize u Makedoniji mogli smo svjedoiti njihovoj velikoj ranjivosti i potrebitosti. Ali, s druge strane, svjedoili smo
i njihovim upeatljivim ivotnim priama, njihovoj impresivnoj elji za
opstankom i sigurnou, elji koja svjedoi njihovu snagu, ustrajnost i
pored toga to su se suoavali sa ogromnim gubicima. Makedonija je
po prvi put, u modernoj historiji, postala dio vanih globalnih zbivanja i pokreta koji ne samo da utjeu na Balkan i Evropsku uniju, nego
i na svjetsku zajednicu u cjelini. Ona je neoekivano postala kljuna
komponenta tzv. Balkanske rute, tranzitne rute kojom putuju migranti
kako bi stigli u zemlje poput Austrije ili Njemake, kako bi tamo zatraili azil. Ovaj specifian geopolitiki poloaj, nametnut je dravi kao
vana, odnosno krucijalna uloga u migrantskom fenomenu, ali k tomu
neugodna, jer kako se ini, to implicira 'obranu' nacionalnih granica od
ilegalnih prelazaka iz Grke, koja je lan Evropske unije i koja je lanica
engenskog sustava. injenicu kako se vie od 3.000 izbjeglica utopilo na obalama najbogatijeg kontinenta na svijetu, mnogi posmatraju
kao puko utapanje ljudi, brojeva, no to moemo posmatrati i kao 'utapanje humanosti'. Zakljuujem kako ne smijemo dopustiti da s ovom
krizom izgubimo humanost, da je utopimo, da je ostavimo iza ograda,
niti da humanost pati u ekanju na dugotrajne procedure za odobrenje azila, rekla je Mersiha Smailovik iz Skopja.
Tokom 2015. godine gotovo 700.000 lica je prolo kroz Srbiju,
preteno iz Sirije, Afganistana i Iraka. Uloga Srbije kao tranzitne
drave oznaena je veoma pozitivno, a u rjeavanje ovog pitanja,
pored brojnih vladinih i nevladinih organizacija, ukljuile su se i
mnoge humanitarne organizacije. Ovdje naglaavamo humanitarnu organizaciju 'ovekoljublje' pri Srpskoj pravoslavnoj crkvi, koja svakodnevno u svim prihvatnim centrima u Srbiji obezbjeuje
obroke za migrante. Stoga i jeste zvanian stav drave Srbije da su
ovo ljudi u nevolji, kojima treba na sve naine pomoi. Zbog zatvaranja Balkanske migracione rute 9.3.2016. godine, na teritoriji Srbije se nalazi oko 5.000 tzv. 'zaglavljenih' migranata. Stoga je od sutinske vanosti da drave Evropske unije zauzmu jedinstven stav
i predloe zajedniko reenje, koje bi ukljuivalo zajednike mjere
i aktivnosti u cilju adekvatnog i efikasnog odgovora na savremene
migracione izazove, rekla je doc. dr. sc. Danica anti iz Beograda.
Strah od siromanih i nenaoruanih prognanika i izbjeglica koji
zbog situacije u svojim matinim zemljama Azije i Afrike u valovima

STUDENI 2016.

stiu u Europu toliko je narastao da pojedine europske zemlje na

svojim granicama postavljaju iane ograde i na njih alju policiju
i vojsku s dugim cijevima. Jedna izmeu njih mogla bi uskoro biti
i Republika Hrvatska. S druge strane, papa Franjo kao rijetko koji
poglavar, svejedno je li rije o vjerskim ili svjetovnim institucijama, zagovara ovjenost i dostojanstvo svakoga ovjeka, pa tako
i ovjenost i dostojanstvo izbjeglih i prognanih osoba bez obzira
na njihovu boju koe, civilizacijsku, kulturnu, religijsku ili nacionalnu pripadnost. Meutim, njegovi pozivi upueni vjerskim, ali i dravnim poglavarima kako u Europi tako i u svijetu, da ne prestanu
primati izbjegle i prognane osobe, ne nailaze na plodno tlo. ak ni
u vlastitoj Crkvi. No, mnogi ta njegova nastojanja oko prognanih
i izbjeglih vide kao jednu osobno i kranski odvanu i hrabru, ali
zbog europske sebinosti uzaludnu borbu protiv vjetrenjaa. Hrvatska, kao tobonje antemurale christianitatis i kao zemlja u kojoj
su vie 87% graana katolici od kojih su mnogi tijekom Domovinskoga rata (1991.-1995.) iskusili progonstvo i izbjeglitvo trebala
bi barem na crkvenoj razini slijediti Papine poruke. No, je li ba
tako?, rekao je prof. dr. sc. Ivan Markei iz Zagreba.
U novije vrijeme, u jeku izbjeglike krize koju mnogi nazivaju
najveom humanitarnom katastrofom Europe, Slovenija dijeli sudbinu mnogih europskih drava koje trae naine za spreavanje nelegalnih ulazaka u zemlju i ak nehumano protjeruju migrante sa svog
teritorija. Pritom je nemogue integrirati tako veliki broj migranata
pa su ciljevi ove ad hoc politike prije svega kontrola nad migracijama. Slovenija se i fiziki ogradila pred valom izbjeglica postavljanjem
iane ograde na granicama, a slovensko drutvo ponovno se suoilo s predrasudama i ksenofobijom u zemlji, usprkos tome to je
za veinu izbjeglica Slovenija samo tranzitna toka jer ele nastaviti
put prema drugim zemljama zapadne Europe. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova Slovenije iz rujna 2016., samo su 952
osobe, to je 0,2% od svih izbjeglica koje su od 2015. dole u Sloveniju, zatrailo azil u Sloveniji, rekla je dr. sc. Vera Klopi iz Ljubljane.
Svi e sudionici do 31. oujka 2017. pripremiti svoja izlaganja za
zbornik znanstvenih radova. Sudionici XXIII. Meunarodnog znanstvenog skupa usvojili su dokument pod nazivom (Pre)poruke sudionika simpozija 'Migracije stanovnitva fenomen izbjeglitva',
koji prenosimo u cijelosti. Ovaj dokument prevest e se na vie
svjetskih jezika i poslati na brojne adrese u svijetu s ciljem zaustavljanja globalne krize izbjeglitva.

(Pre)poruke sudionika simpozija Migracije

stanovnitva fenomen izbjeglitva
Apeliramo na zaustavljanje svih strukturnih makrouzronika prisilnog raseljavanja, progonstva i izbjeglitva, a koji ukljuuju ljudskim
aktivnostima potaknute politike i vojne konflikte, ekonomsku deprivaciju te proganjanja na temelju rasne, etnike i vjerske pripadnosti, odreenoga politikog miljenja ili pripadnosti odreenoj drutvenoj skupini. Apeliramo i na nunost djelovanja na ublaavanju
posljedica makrouzronika raseljavanja koji su kombinacija ljudskih
i prirodnih djelovanja, poput rata i okolino ugroavajuih faktora.
Posebice upozoravamo na uzroke fenomena izbjeglitva u odnosu
na populacije od vie od 65 milijuna raseljenih osoba u svijetu, koji
vrlo esto ive u neadekvatnim uvjetima u nekima od brojnih privremenih ili trajnih izbjeglikih kampova u svijetu.
U tom kontekstu aktualnu izbjegliku krizu shvaamo prije
svega kao humanitarnu krizu kojom su zahvaene zemlje u kojima se vodi rat (poput Sirije, Iraka i Afganistana), ali i krizu koja
pogaa njihove susjedne teritorije koji trenutano udomljavaju

19

BONJACI U HRVATSKOJ
najvei broj izbjeglica (poput Turske, Libanona, Irana i Pakistana).
Smatramo kako je potrebno osuditi i onemoguiti sve politike reime i paradravne formacije koji generiraju rat, siromatvo i ope
krenje manjinskih i drugih ljudskih prava na svom teritoriju a posebno prema populaciji politiki prisilno raseljenih osoba, kao to
je potrebno sprijeiti takvo djelovanje koje iskljuivo u geostratekom interesu velikih sila producira stradanje, bijedu i strah.
Potovanje i zatita temeljnih ljudskih prava zajameni su u Opoj deklaraciji o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda, u Europskoj
konvenciji o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda te u brojnim
nacionalnim dokumentima. Posebno je neotuivo i nepovredivo
pravo na ivot, slobodu i osobnu sigurnost, ali jednako tako i pravo
na slobodu kretanja i boravka u granicama bilo koje drave, kao i
pravo na slobodu miljenja, savjesti i vjeroispovijesti. U tom smislu
elimo naglasiti kako se i na prava izbjeglica treba gledati u duhu
tih prava te im u zemljama prihvata omoguiti uvjete za socijalnu
sigurnost i ostvarenje gospodarskih, socijalnih, politikih i kulturnih
prava, kao uvjet dostojanstva i neometanog razvoja svake ljudske
osobe. Pozdravljamo donoenje Deklaracije o izbjeglicama i migrantima Ujedinjenih naroda iz rujna 2016. te svih njezinih zakljuaka, a posebno onih koji istiu potrebu za humanitarnom i razvojnom
pomoi zemljama u kojima se javljaju uzroci izbjeglitva i onima koje
su najvie pogoene posljedicama prisilnog raseljavanja.
U tom smislu zalaemo se za vie ulaganja u mjere asistencije posebno ranjivim skupinama ena, djece i starijih, kako izbjeglica koje
bjee, tako i onih koji ostaju u svojim zemljama jer za bijeg nemaju
priliku. Uloga meunarodne zajednice treba biti puno vei angaman
na spreavanju i ublaavanju uzrok raseljavanja u svijetu. Nalazimo
da je europska politika prihvata izbjeglica iskazala svoju humanu i
humanitarnu stranu, no neodriv je sustav u kojem se nijeu temeljni postulati meunarodnog prava koji se tiu zatite izbjeglica, time
to im se onemoguuje pristup teritoriju, tj. europskom tlu na kojem
bi mogli zatraiti zatitu. To samo vodi daljnjim stradanjima ljudi, koji
moraju plaati sve veu cijenu krijumarima ljudi za sve opasnija putovanja preko Sredozemlja. Stoga apeliramo na otvaranje zakonitih
kanala koji bi omoguili siguran koridor za dolazak osoba koje bjee
od progona, rata i neimatine, to bi uz potovanje principa ljudske
sigurnosti pruilo utoite i sigurnost izbjeglicama, a stabilnost i povjerenje cjelokupnoj domicilnoj populaciji.
Zajedniki europski sustav azila pao je na testu prihvata izbjeglica kada su se pojedine zemlje odluile za partikularna sigurnosna
i militarizacijska rjeenja slanja vojske te dizanja ica i ograda na
granicama, a ini se kako sad pada i na testu provedbe politike premjetanja i preseljenja izbjeglih. Stoga preporuujemo da se nae

odrivo, sustavno, koherentno, zadovoljavajue rjeenje za pitanje

distribucije izbjeglica po europskim zemljama na nain kojim bi se
rasteretilo onih nekoliko zemalja koje se sada brinu o veini, a u
duhu zajednikih europskih vrijednosti i po principu raspodjele
odgovornosti, solidarnosti i suradnje. Istiemo kako na osobe koje
dolaze iz drugih kultura ne smijemo gledati kao na opasnost za promjenu europske kulture europskog duha, ve kao na mostove
suivota i suradnje koji spajaju razliite kulture. Zato je potrebno
uloiti sva mogua sredstva u suzbijanje raznih oblika diskriminacije, rasizma, ksenofobije i posebice islamofobije, a poticati otvaranje meukulturnog i meureligijskog dijaloga izmeu domicilne
i novouseljene populacije.
Smatramo nunim otvoriti iru strunu, ali i javnu raspravu o poeljnim modelima ukljuivanja izbjeglica i stranaca u drutvo, utemeljenima na meusobnom potovanju i prepoznavanju kolektivnih
identiteta, uvaavajui opeljudske vrijednosti i norme, ali i potujui i njegujui razliitosti i posebnosti proizale iz drutvenoga, religijskog, svjetonazorskog i kulturnog podneblja domain i useljenik.
Nacionalne manjine koje se u vjerskom smislu deklariraju kao muslimani sa svojom stoljetnom strukturnom integriranou u hrvatskome i drugim europskim drutvima trebaju kao akteri biti poveznica
u integraciji i ukljuivanju novih useljenika u europska drutva, razvijajui kulturu dijaloga i interkulturne komunikacije u svrhu boljeg
upoznavanja i povezivanja stranaca i domaina. Meureligijski dijalog igra iznimno vanu ulogu u tom procesu, tako da pritom religijske
zajednice i institucije imaju posebnu odgovornost.
Svjesni smo da je dobrovoljni povratak u zemlju podrijetla jedno
od dugotrajnih rjeenja te najpoeljnije i za same izbjeglice, ali je to
esto najtee ostvariva opcija. Stoga je integracija u lokalnu zajednicu u kojoj su dobili zatitu ili preseljenje u treu zemlju (pa lokalna
integracija ondje) mnogo ee i ostvarivije rjeenje, zbog ega je
potrebno ulagati u sustavne i koherentne politike i mjere integracije
izbjeglica u drutvo (posebno u podruju obrazovanja i zapoljavanja), a kojima se ujedno djeluje i na spreavanje i suzbijanje mogue
radikalizacije i ekstremiziranja populacije izbjeglica i imigranata, posebice mladih. Smatramo da budunost ovjeanstva lei u irokoj
socijalnoj inkluziji, na temelju minimuma zajednikih univerzalnih
vrijednosti, a da e svako inzistiranje na ekskluzivizmu bilo kojega
predznaka neumitno pogorati stanje u kojemu se danas nalazimo.
Ove (pre)poruke donosimo kao rezultat rada simpozija u elji
i nadi kako e se one uti i meu onima koji na razini odluivanja
mogu djelovati na prevenciju uzroka nedobrovoljnog raseljavanja
i/ili na upravljanje njegovim posljedicama. q
Ismet ISAKOVI

Sudionici i organizatori XXIII. Meunarodnog znanstvenog skupa Migracije stanovnitva fenomen izbjeglitva

20

PREPORODOV JOURNAL 193

BONJACI U HRVATSKOJ

ODRAN 11. FESTIVAL BONJAKE KULTURE U ISTRI

Iz ljubavi prema BiH i Istri

Nacionalna zajednica Bonjaka Istre (NZBI), koju esto nazivaju
ilom kucavicom i zdravom bonjakom jezgrom u Istri, jedna je od
najstarijih udruga civilnog drutva. Djeluje ve 21 godinu, a okuplja
znaajan broj pripadnika bonjake nacionalne manjine. Programski
sadraji usmjereni su na ouvanje tradicije, obiaja i bogate kulturne
batine. Izvorni program Festival bonjake kulture u Istri ove godine odrao se 11. godinu za redom. U prepunoj dvorani pulskog hotela
Park Plaza Histria u subotu, 19. studenog 2016., pred oko 300 okupljenih NZBI na elu s predsjednikom Senadom Priem, jo jednom je pokazala kako se dostojanstveno njeguje naa bogata kulturna batina i
tradicija. Dio programa bio je posveen i obiljeavanju 100 obljetnice
institucionalnog Islama u Republici Hrvatskoj, o emu je govorio Esad
ef. Jukan, glavni imam Medlisa Islamske zajednice u Istri.

Brojni posjetitelji u hotelu Park Plaza Histria u Puli

U programu su sudjelovali i posebni gosti iz BiH Faris Hasanbegovi, naelnik Opine Sanski Most, Sanel Mahi, zastupnik u
Skuptini Unsko-sanskog kantona i Mersudin Nani direktor Centra
za kulturu, sport i informiranje opine Buim, zatim predstavnici
grada Pule i Istarske upanije Vladimir Torbica, proelnik Upravnog odjela za kulturu Istarske upanije i Moris ikovi, predstavnik Upravnog odjela za kulturu Grada Pule. Program su popratili i
predstavnici maarske, makedonske, srpske i romske nacionalne
manjine Istarske upanije.

Ouvanje bonjakog identiteta

Prigodnim govorom prisutnima se
obratio Senad Pri, predsjednik Nacionalne zajednice Bonjaka, istiui da
programi NZBI doprinose kvalitenoj integraciji nae manjine u drutvo u kojem ivimo. Festival bonjake kulture
u Istri doprinosi ouvanju nae kulture,
obiaja i tradicije i upoznavanju sugraana sa naom kulturom, obiajima i
tradicijom, ali i prenoenjem nae kulture na mlae narataje. Na kraju, doSenad Pri,
prinosi i multikulturalnosti Istre.
predsjednik NZBI
O obiljeavanju 100. obljetnice institucionalnog Islama u Republici Hrvatskoj govorio je glavni imam
Medlisa islamske zajednice Istre, Esad ef. Jukan. Osvrnuo se i na

STUDENI 2016.

izgradnju islamskog centra u Puli te

napomenuo da e izgradnja Centra
zapoeti onda kada politiari shvate da
im je to korist ili kada politiari vide da
im je to najmanja teta, tek e se onda
izgraditi Islamski centar. Efendija Esad
Jukan navodi da u Ugovoru izmeu
Vlade Republike Hrvatske i Islamske
zajednice u Hrvatskoj potpisanog 2002.
godine jasno pie da Islamska zajednica
ima pravo na izgradnju svojih objekaEsad ef. Jukan,
ta. Multikulturalnost, ravnopravnost i
glavni imam istarski
uvaavanje pripadnika vjerskih manjina
treba pokazati i na djelima, istaknuo je imam Jukan.
Ovom prilikom prisjetio se i obiljeavanja 100. obljetnice slubenog priznanja islama u Republici Hrvatskoj, odrane u Hrvatskom
narodnom kazalitu u Zagrebu. Tada je predsjednik Hrvatskog sabora eljko Rainer istaknuo da muslimani u Hrvatskoj imaju sva prava,
te da se uvaavaju kao i ostali dravljani Republike Hrvatske. Nakon
Rainerova govora, predsjedniku Sabora priao je turski muftija, koji
je iznio injenino stanje koje je osobno uoio u Zagrebu. Upitao je
predsjednika Sabora: Gospodine Reiner, Vi kaete da muslimani ovdje imaju sva prava. No, ja sam ovdje tri dana i u ova tri dana uo sam
nekoliko puta zvona razliitih crkava, katolikih i pravoslavnih, ali niti
jednom nisam uo niti jedan ezan. Nisam uo da su muslimani pozvani
na molitvu tradicionalnim uenjem ezana. Predsjednik Sabora, gospodin Reiner, odgovorio je da e se to u budunosti ispraviti. Koliko
rtava e biti potrebno da se uje ezan? U Puli se ve dva, tri mjeseca
za vrijeme dume moe uti ezan, a u budunosti zalagat emo se da
se ezan uje pet puta na dan. Muslimana u Istri ima 10.000, te smo po
broju druga vjerska zajednica. Imamo svoja prava i mi emo ta prava u
potpunosti koristiti, istaknuo je efendija Jukan. Na kraju svog govora
Esad ef. Jukan estitao je Senadu Priu, predsjedniku NZBI, na svih 11
godina rada u Nacionalnoj zajednici Bonjaka Istre, na 11 godina rada
u promoviranju kulture i tradicije Bonjaka. U Statutu NZBI u jednom
lanku piu da e NZBI tititi i vjersku pripadnost, zahvaljujem im na
tome i estitam im jo jednom na obiljeavanju 100. godine institucionalnog islama u Republici Hrvatskoj, rekao je Esad ef. Jukan.
Toku posveenu obiljeavanju institucionalnog Islama obiljeio
je Idriz ef. Hasanovi, koji je na tradicionalnom arapskom instrumentu oud (instrument koji je predak lutnje) uio ilahije i kaside.
Prisutnima se obratio poseban
gost iz Bosne i Hercegovine naelnik
Sanskog Mosta, Faris Hasanbegovi.
Faris Hasanbegovi estitao je NZBI
na 21 godina rada i truda na podruju
bonjake tradicije, kulture te uvanja identiteta. Naelnik Hasanbegovi
citirao je rahmetli Aliju Izetbegovia,
predsjednika Bosne i Hercegovine: U
jednoj dravi svi su narodi slobodni
onoliko i samo koliko je slobodna i
Faris Hasanbegovi,
najmanja zajednica u kojoj ona ivi.
naelnik Sanskog Mosta

21

BONJACI U HRVATSKOJ
Naelnik Hasanbegovi estitao je Republici Hrvatskoj i Hrvatima
koji ive u Istri na dobrom odnosu s Bonjacima. estitao je i Senadu Priu, predsjedniku NZBI, na pozivu i dobrodolici na 11. Festival Bonjake kulture u Istri te rekao da su Bonjaci odabirom Senada Pria izabrali najboljeg ovjeka koji titi ono to je najbitnije.
Bilo koji narod koji ne uspije sauvati svoj identitet je izgubljen
narod, istaknuo je Hasanbegovi. Naelnik se zahvalio u ime svih
Bosanaca i Bonjaka te obeao da e u Bosni i Hercegovini uvati
identitet Bonjaka, Hrvata i Srba jer ono to ne razlikuje narode
jedne od drugih su njihove kvalitete.
Prisutnima se obratio i Vladimir, Torbica proelnik Upravnog
odjela za kulturu Istarske upanije, koji je pozdravio goste u ime
istarskog upana Valtera Flege. Naglasio je kako preferira naziv nacionalna zajednica, a ne manjina zato to zajednica predstavlja
sve sugraane u istarskoj upaniji. Proelnik Torbica navodi da je
u Istri prisutna multikulturalnost, ali da se tei prema interkulturalnosti jer je cilj upoznati kulturu i rjeavati probleme nacionalnih
zajednica o kojima je govorio efendija Jukan. Istra se sastoji od
mozaika nacionalnih manjina te je cilj biti jednak prema svim zajednicama, rekao je Torbica. Zahvalio se predsjedniku NZBI, Senadu
Priu, rekavi da stoje na raspolaganju u rjeavanju problema NZBI i svih Bonjaka u Istarskoj upaniji.

Program je vodila ejla Botonji, a izvoenjem na harmonici

sevdalinke Emina mladi Denis ahi otvorio je 11. Zavrnu sveanost Festivala Bonjake kulture u Istri.
Nositelji programa bili su iznimno kvalitan ansambl Bosana
iz Zagreba, koji djeluje pri Bonjakoj nacionalnoj zajednici za Grad
Zagreb i Zagrebaku upaniju. Danas Ansambl ima orkestar od pet
lanova kojeg vodi Edin Daferagi, harmonika, a lanovi su Omer
Bakalbai (gitara), Zlatan Mehanovi (bas gitara), Zijad Mehuli
(konge) i Kornelija Pervan (klavijature). Uz folklornu sekciju djeluje
i Mjeoviti zbor pod predanim i strunim vodstvom profesorice Ka-

tarine Stojanovi s repertoarom sevdalinki i ilahija koje se izvode

etveroglasno, te s nekoliko solista, izvoaa naih izvornih pjesama sevdalinki.
Oarani zborom i pjevaima prisutni su pomno pratili izvoenje
sevdalinki Ko ti keri pokida erdane, Pokraj kue male, Sjea li se kad si lani, Tamburalo mome uz tamburu i Prooh
Bosnom kroz gradove.
Posebni gosti iz BiH bili su Gazije, hor duhovne glazbe iz Buima, koji su u posebnom aranmanu izvodili tradicionalne pjesme
sevdalinke. Hor Gazije jedan je od najpoznatijih horova duhovne muzike u regiji. U svoja dva desetljea postojanja biljee preko 1.000 nastupa irom BiH i Europe. Izdali su dva nosaa zvuka u
produkciji Hayat, prvi pod nazivom Dennetska hurija (2009.), a
drugi Ljubav beskrajna (2015.). Za oba je aranmane uradio poznati gitarist Zele Lipovaa, frontmen grupe Divlje jagode, koji
je numerama Gazija dao poseban peat u spoju tradicionalnog i
modernog. Gazije su predstavljali BiH na festivalu duhovne muzike i manifestaciji Istanbul, kulturni grad Europe 2010. godine.
Dobitnici su raznih priznanja od kojih su najvaniji Plaketa i Zahvalnica opine Buim za afirmaciju kulture. Snimili su 4 video spota,
a na zadnjem CD-u su napravili obradu sevdalinke U ul bai
te ljubavnu pjesmu Dodir od svjetla i sna kojom su se okuali u
novom muzikom pravcu.
Izvoai su nekoliko puta izlazili na bis, te je zaigrano i tradicionalno kolo u kojem je sudjelovao veliki broj posjetitelja.
Uslijedila je degustacija bosanskih tradicionalnih jela koje su pripremile vrijedne lanice NZBI: Lejla Suljanovi, Ramiza Vugdali, Medina Sejfo, Ziba Kova, Jasminka Malagi, Esma Nesimi, Elmasa Kavgi,
Dehva Huremovi, Ljiljana Eldi, Sija Karaji, Elvisa Botonji, Hamija
Cvoli, Zehra Vukievi, Hamida Mujkanovi i Mersija Mujanovi.
Program je realiziran sredstvima Savjeta za nacionalne manjine RH, Istarske upanije, Turistike zajednice Grada Pule i brojnih
pojedinca koji nesebino doprinose ouvanju bonjake kulturne
batine. q
Mirela AUEVI

Ansambl Bosana iz Zagreba

Hor Gazije iz Buima

Bogat kulturno-umjetniki program

22

PREPORODOV JOURNAL 193

BONJACI U HRVATSKOJ

PROMOCIJA HISTORIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1788-1878 U 12 KNJIGA AKADEMIKA GALIBA LJIVE

Kapitalno djelo o povijesti BiH

U Islamskom centru u Zagrebu, u okviru Islamske tribine Dr.
Suleman Maovi, u etvrtak, 24. studenog 2016., promovirana
je edicija Historija Bosne i Hercegovine 1788-1878 akademika
Galiba ljive. Organizator promocije 12-tomnog izdavakog poduhvata bilo je Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba,
povodom Dana dravnosti Bosne i Hercegovine (25. studeni/novembar).
12 vrijednih knjiga bosanskohercegovake povijesti od kraja
18. i dobar dio 19. stoljea tiskano je u Izdavakoj kui Bajruzina
Hajre Planjca Planjax iz Bobara kod Tenja. etiri je desetljea
neumorni prof. dr. Galib ljivo, odnedavna i akademik Akademije
nauka i umjetnosti BiH, predano i sustavno prouavao, komentirao
i dokumentirao osvijetlio povijest BiH i bonjakog naroda, poesto namjerno ili nenamjerno zamagljivanu, preuivanu, neistraenu. Prikupio je materijala za 21 knjigu i saeo ga u 12 knjiga, dajui i brojne komentare i opirne fusnote, kao i preslike dokumenata.
Galib ljivo (Rogatica, 1933.) roen je u obitelji Muhameda
ljive i erife ro. Ali. U Sarajevu ide u osnovnu kolu i gimanziju. Smjeten je 1939. u Sirotinjski dom u Sarajevu (nakon Drugog svjetskog rata preimenovan u Dom ratne siroadi) do sredine
1950. godine. Zavrava Uiteljsku kolu u Sarajevu, pa studira, uz
rad, a od 1958. godine studira na Vioj pedagokoj koli u Sarajevu
na grupama Historija i Zemljopis. Kasnije, i Historiju na Filozofskom
fakultetu u Sarajevu. Magistarski studij je zavrio na Filozofskom
fakultetu u Baogradu 15. svibnja 1972. godine, a doktorira na tezi Pokreti u Austro-ugarskoj sredinom 19. vijeka i stjee stupanj
doktora historijskih znanosti.
Moderator promocije zagrebaki imam mr. sc. Mirza Mei
podsjetio je da je akademik sve to saeo na 8.000 stranica Prije
tiskanja, mnogi su graani u BiH otkupili 12-tomnu povijest svoje
domovine pa im je izdava, u znak zahvalnosti, u 12. knjizi tiskao
imena. Pored autora, na zagrebakoj promociji Historiju Bosne i
Hercegovine 1788-1878 predstavili su mr. sc. Bajruzin Hajro Planjac i Idriz Hodi.
Profesor ljivo ima 84 godine i stalno sam mislio: 'Ne daj Boe
da mu se neto dogodi.' Sada ve razmiljam da e biti jo toga napisano uz ovaj grandiozni projekt!, rekao je izdava Bajruzin Hajro
Planjac. Viedecenijski njegov rad na 'Historiji BiH 1788-1878' u 12
knjiga, promovirali smo u Sarajevu i u drugim gradovima BiH. Juer
smo to napravili u Splitu, a sutra emo i u Rijeci. Sve u ast Dana
dravnosti Bosne i Hercegovine, poruio je izdava Planjac.
U ovim je knjigama predstavljena burna povijest Bosne i Hercegovine posljednjih 80 godina osmanske uprave. Povjesniar
sam i revno itam izvore o bosanskoj povijesti iz 19. stoljea. U
znanstvenim krugovima bilo ustaljeno miljenje da o BiH nema
dovoljno historijskih izvora ni dokumenata; meutim, pokazalo se
suprotno! Ba o BiH u posljednjim godinama imperija Osmanskog
Carstva ima sasvim dovoljno podataka. Akademik je radio posebno na arhivskoj grai u samostanima u BiH, a i u Hrvatskoj. Zato
su njegove monografije doslovce, na svakoj stranici, izvodi iz arhivskih dokumenata. Prijepisi su to i preobimna graa. Kapitalno,
ivotno djelo za koje treba ustati i pokloniti mu se. Riznica je to
istinitih podataka, a koji e dobronamjernim ljudima, znanstveni-

STUDENI 2016.

Bajruzin Hajro Planjac, Galib ljivo i Idriz Hodi

cima i ustanovama biti fundament istine o BiH, posluiti za daljnja
istraivanja! Treba vjerovati da e svi oni koji BiH vole i osjeaju
kao svoju domovinu potraiti ovo tivo!, zakljuio je Idriz Hodi.
Publici se obratio i akademik Galib ljivo: Za historiara nema veeg zadovoljstva od onog kada mu se prui prilika da ljudima
objasni to je elio poruiti nekom knjigom. Kod izdavaa sam vidio
istu elju da to vie ljudi upozna svoju povijest, da stanovnike
Bosne i Hercegovine pokuamo dovesti u razinu onih naroda koji
imaju uvid u svoju povijest. Obradovan sam i zadovoljan interesom za ovakvo kapitalno djelo. Akademik ljivo objasnio jer i zato
ba to razdoblje bh povijesti: Godine 1788. je poeo rat izmeu
Osmanskog Carstva i Rusije koja je eljela Bospor i Dardanele. Austrija je, pak, eljela Bosnu i Hercegovinu. Bosanci brane svoju domovinu i odgovaraju caru: 'esititi care, bosanske tvrave izgledaju
oronule i ovjek bi rekao da su lako osvojive, da ih je lako prijei.
Meutim, u rukama bosanskih ratnika one su neosvojive.' Svjestan toga, sultan alje ferman Bosancima i pie im: 'Ja vam ne mogu dati svojih vojnika, jer se moram braniti od dumana Rusa, ali u
vam poslati dovoljno municije, dovoljno emane da branite granicu
koliko moete. Kada to vie ne budete mogli, doite kod mene, u
okviru moga ogromnog Carstva dat u vam zemljita koliko hoete.' Nisu Bosanci zamjerili caru jer je morao i sam braniti carstvo
u azijskom dijelu, ali su mu odgovorili: 'Mi emo braniti granicu
Bosne dok nas bude i jednog ivog. Kada nas ne bude, ne treba niti
da nam osigurava neku drugu zemlju...'
Puno je argumenata naveo akademik i tu veer zato se poduhvatio tako obimna i dugotrajna posla; svesti se sve moe na
njegovu neizmjernu ljubav prema BiH. Nije to zemlja na prodaju,
niti za zamjenu!, poruio je ljivo. Podsjetio je i na jedan kuriozum
iz Osmanskog carstva. Tada se, ree, popisivalo stanovnitvo svake
godine i to vrlo uredno radi poreza i drugih nekih potreba. Prof.
dr. Galib ljivo je napomenuo da jo uvijek nisu pregledane arhive
u Istanbulu, a da je on pretraio sve franjevake samostane, u Hercegovini i u Dalmaciji (ljubaznou vlasnika). q

Edina SMAJLAGI

23

BONJACI U HRVATSKOJ

9. DANI BOSANSKOHERCEGOVAKE KULTURE U ZAGREBU (25.-29. STUDENOG 2016.)

Kulturno bogatstvo BiH

U najreprezantativnijem kinu u Zagrebu, u Kinu Europa Bonjaci iz BiH su i ove godine, po deveti puta, petodnevnim manifestacijama, od 25. do 29. studenog 2016., a uz Dan dravnosti BiH,
predstavili svoja najnovija kulturna dogaanja. Organizatoru, Vijeu bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba i suorganizatoru
i podupiratelju - Gradu Zagrebu, ove godine pridruila se i udruga
Kreativna kultura iz Zagreba. Kulturni dometi BiH na 9. Danima
bosanskohercegovake kulture u Zagrebu su, uz Kino Europa, pokazani i u kazalitima Vidra i Kerempuh.

Sveano otvorenje
Na otvaranje 9. Dana, u petak, 25. studenog, uz brojne su
ugledne zvanice, u dvoranu Kina Europa doli brojni Zagrepani
pogledati premijeru filma Dobra ena poznate glumice Mirjane
Karanovi, ujedno i producentice tog filma.
U pet se dana moglo, uz taj promotivni film Mirjane Karanovi, pogledati i film Smrt u Sarajevu redatelja-oskarovca Danisa
Tanovia, a koji je i ovogodinji kandidat BiH za prestinu svjetsku
filmsku nagradu, nagradu Oskar. Zatim animirani film Requiem
for Pinocchio, animatora i strip-crataa Berina Tuzlia, takoer i
dokumentarne filmove, poput Maratonci i druge. Upriliena je i
promocija knjige o srednjovjekovnoj bosanskoj pismenosti: Jezik
i grafija srednjovjekovne bosanske epigrafike mr. sc. Mehmeda
Kardaa. Postavljena je bila i izloba Bosanska srednjovjekovna pismenost, fotografija eksponata iz Zaviajnog muzeja Visoko. Program je obogatila i kazalina predstava Sjajni momci amerikog
pisca Neila Simona u reiji Mustafe Nadarevia. U njoj glumi popularni trio iz serije Lud, zbunjen, normalan Mustafa Nadarevi,
Senad Bai i Moamer Kasumovi.
Zadnji dan i ovogodinjih Dana bosanskohercegovake kulture
u Zagrebu i kulturne razmjene BiH umjetnika bio je posveen najboljim sa bh-glazbene scene - sevdalinkama u izvoenju glazbenog
sastava Serbez iz Visokog. Sve projekcije su, kao i prethodnih godina, bile besplatne.
Na otvorenju 9. Dana bosanskohercegovake kulture u Zagrebu
predsjednik Vijea bonjake nacionalne zajednice Grada Zagreba,
Harun Omerbai, poruio je, meu ostalim: Ova je tradicija proizala iz elje da se zagrebakoj publici prikae ono najbolje iz bosanskohercegovake kinematografije; ove smo godine promijenili
naziv manifestacije u 'Dani bosanskohercegovake kulture' i doveli
na nju i najpopularniju kazalinu predstavu u BiH, a promoviramo
i knjige, organizirali smo izlobu. Zagrepani su i dosad svojim dolascima odavali prizanje naem trudu u prezentiranju najboljeg u
kulturi BiH. Nadamo se da e i ovogodinji program prenijeti ivu
sliku onoga najrecentnijeg iz te kulture. Omerbai se zahvalio
gradonaelniku Zagreba, distributerima i producentskim kuama
koji su omoguili prikazivanje filmova.
Proteklih osam godina zagrebaka je publika imala priliku vidjeti brojna ostvarenja bosanskohercegovake kinematografije,
kao i producentska ostvarenja iz regije, takoer i iz svijeta, a u kojima su autori pronalazili inspiraciju u temama iz Bosne i Hercegovine. Prikazano u Zagrebu ve oko 100 bosanskohercegovakih

24

Sveano otvaranje 9. Dana bosanskohercegovake kulture u

Zagrebu
ostvarenja. Ove godine moemo pogledati film 'Dobra ena', koji
je redateljski debi poznate glumice Mirjane Karanovi. Film je gostovao na mnogim meunarodnim festivalima i vie puta nagraivan, naglasio je Harun Omerbai.
Publici se obratila i Mirjana Karanovi: Zaista nam je iskrena
ast biti ovde veeras sa vama. Ja posebno, a i mnogi od nas, su
jedan deo svoga ivota posvetili tome da umetnou ponovo spoje
neke dobre ljude. Ja to smatram kao neku svoju ivotnu - neu da
kaem elju, ali da budem neko ko e da proiruje prostor ljudskosti. I mislim da je jedino kultura ta koja u nekom duhovnom
smislu pomae da ljude dovede da ponovo komuniciraju, da razgovaraju. Zato sam ja ponosna to su organizatori odluili da ovaj
moj film bude na programu 'Dana bosanskohercegovake kulture'.
ivim u Beogradu, ali mnogo vremena provodim u Bosni u svojoj
kui. Moji preci su iz Bosne, ali neu sad da kaem da vam se neto
udvaram, zbilja sebe delom oseam i kao Bosanku. Hvala vam puno i nadam se da ete uivati u filmu.
I ovogodinje Dane bh-kulture u Zagrebu otvorio je zagrebaki
gradonaelnik Milan Bandi: Pozdravljam vas kao zemljake, kao
sugraane i kao prijatelje. Tako je titrao glas gi Karanovi, a kada
je govorila o filmu, i o Srebrenici, kada je govorila o genocidu i o
zlu koje se ne smije ponoviti, bez obzira tko ga poinio. Najvanije
je da smo svi veeras zajedno! Zajedno emo biti i 9. prosinca u
Hotelu Westin', na Humanitarnoj veeri za majke Srebrenice. Bit
emo sretni da moemo neto uiniti za te majke! Grad Zagreb e
za njihova boravka, a i u vrijeme Dana bh- kulture u Zagrebu biti poaen. BiH je drava koja je multuikulturalna, multietnika i
multikonfesionalna. I moe biti primjer bilo kojoj europskoj zemlji
u tome: u multikulturalnosti, multikonfesionalnosti i multietninosti, multinacionalnosti. Hvala Bogu da je tako i da je BiH oslonjena
na Hrvatsku, a Hrvatska na BiH, jer su mnogi Bosanci i Hercegovci
oduvijek, a posebno tijekom rata bili upueni jedni na druge. Mnogi koji su ovdje nisu zaboravili svoje korijene, svoja ognjita, ali su
gradili druga, u ovoj dravi. Neka tako bude i ubudue. elim da
ovi Dani bh-kulture u Zagrebu bude istinski praznik u ovo predadventsko i adventsko vrijeme. Spomenuta je nagrada Oscar i Danis

PREPORODOV JOURNAL 193

BONJACI U HRVATSKOJ
Tanovi. Veeras je s nama jo jedan oskarovac, gospodin Branko
Lustig. Pljesak i za hrabru gospou Karanovi koja se potrudila da
budemo zajedno, poruio je gradonaelnik Bandi.

Promocija knjige o jeziku steaka

Na ovogodinjim 9. Danima bh kulture u Zagrebu promovirana
je i jedna knjiga. U dvorani Muller u Kinu Europa, u nedjelju, 27.
studenog, upriliena je uz izlobu fotografija bosanskohercegovakih dokumenata i spomenika koji se uvaju u Muzeju u Visokom i promocija knjige Jezik i grafija srednjovjekovne Bosne,
povjesniara i jezikoslovca mr. sc. Mehmeda Kardaa, doktoranta
na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. On je roen 1975. godine u
Sarajevu, a studirao je na Odsjeku za junoslavenske jezike i bosansku knjievnost.
Knjigu su promovirali prof. dr. Remzija Hadiefendi-Pari, profesorica bosanskog jezika na Islamskoj gimnaziji u Zagrebu, mr. sc.
Ramiza Smaji, orijantalistica-povjesniarka, via savjetnica Instituta za istoriju u Sarajevu i dr. sc. Ante Kapetanovi sa Filozofskog
fakulteta u Zagrebu, Odsjek lingvistike, suradnik HAZU. Inae, Kardaeva knjiga je ukorieni magistarski rad iz 2015. godine, obranjen u Sarajevu, koji je nosio naslov Jezik i grafija srednjovjekovne
bosansko-humske epigrafije.
Na poetku promocije prof. dr. Remzija Hadiefendi Pari je
proitala i komentirala dio izvornih tekstova sa steaka. Topos
srednjovjekovne Bosne autor gradi na 330 ovakvih i slinih spomenikih tekstova, a koji su u knjizi transkribirani i transliterirani,
i prevedeni. Radi se o rijeima urezanim u kamen. Kameni spavai
koji su davno legli i dugo im je leati, i kritori. Oni nam preneseno i
simbolino, umjesto tamnog vilajeta i tamne dezintegrirajue svijesti, iz grobova, alju, odailju poruke: 'Dobre Bosne, kako kau,
svoje, plemenite zemlje svoje, kako kau, poruku darivanja, kako kau, potenja, kako kau.' alju lapidarnu rije temeljenu na
konceptu srednjovjekovne Crkve bosanske i bogumilstva, kazala
je Hadiefendi Pari. I nastavila: Kamen su za ivota sami uzvukli,
uznijeli. Da bi se zatitili. Postavili granicu tijelu, i neomreni (dakle,
bez grijeha) otili s ovoga svijeta i, kako kau, iz svog sekundarnog
utoita, izmjeteni iz prostora ovozemaljskog doma, legli su u novi dom, pod kamenom... U zemlji potonjih dogaaja i ratova to je
nasluivanje budunosti.
Via savjetnica Instituta za istoriju u Sarajevu, mr. sc. Ramiza
Smaji, naglasila je takoer vrijednosti Kardaeve knjige: pismenost, srednjovjekovlje i zemlju Bosnu, meusobno isprepletene.
Prvi se termin odnosi na literarni fenomen, openitije na kulturu,

Promocija knjige Jezik i grafija srednjovjekovne Bosne

STUDENI 2016.

na 'pismena', tj. slova. Drugi se odnosi na vrijeme, na srednjovjekovno. A tree je prostor, a on je bosanski! Obrazloeni u knjizi lapidarni bosanskohercegovaki spomenici dio su jedinstvenog
i originalnog jezinog izraza nastalog u Srednjem vijeku. (Citat iz
knjige: 'Kultura povezivanja u kamenu u nekoliko rijei ve je u 10.
stoljeu zaivjela, ako sudimo po onome to je sauvano, a razvijala se do pada Bosne pod Osmanlije.') Dva razdoblja, o kojima se govori u knjizi, su: prvo, od kraja 10. do 13. stoljea, te epitafsko, od
14. do 16. stoljea, podsjetila je mr. Smaji. Doprinos knjige je i u
oslikavanju cjelovitog identiteta medijavalne Bosne. Do 1993. godine bila sam zaposlena u Orijentalnom institutu u Sarajevu. Nakon
to je zapaljivom raketom izgorjelo desetine rukopisa i 300.000 dokumenata, od kojih jedan rukopis iz 11. stoljea, uvjerila sam se
tada u ono staro, narodno: 'Ne treba paliti knjige da biste unitili
neiju kulturu. Jednostavnije je narod oduiti od itanja.' Otud
moje pitanje publici, uz obiljeavanje Dana dravnosti BiH: koliko
zaboravljamo? Historija je puna umrlih naroda. Niti jedan prostor,
niti jedna zemlja nisu dati zauvijek, bilo kom narodu! Svaki narod
ima svoj ivot, ima svoj razvoj, ali i svoje umiranje.
Kao sustrunjak koji se bavi slinim istraivanjima kao i Karda,
govorio je o knjizi i hrvatski znanstvenik dr. sc. Ante Kapetanovi.
I poruio: Kardaeva knjiga dolazi u vrijeme autorove zrelosti.
Nastala je na podlozi magistarskog rada kojeg je obranio 2013.
godine. U meuvremenu, do objave knjige, UNESCO je 15. srpnja
2016. godine, uvrstio na svoju Listu svjetske batine 30 nekropola
steaka, a od kojih 22 s teritorija dananje BiH. Dobitak je ta Kardaeva knjiga za bosnistiku, budui da autor na tu novoproglaenu
svjetsku batinu, pa i ire od navedene na UNESC-ovu popisu, daje
svje filoloki pogled te kako bi Mak Dizdar rekao: on 'slovom
svojim kri pute'. I ne samo svojim jezinim radom, nego doprinosi i na paleografsko-ortografskom polju koje istie na nadgrobnim
spomenicima, onima od konca 10. do konca 13. stoljea i onim
epitafskim, od poetka 14. do konca 16. stoljea, sporadino i do
17. stoljea; spomenicima koji su rasuti na razliitom tlu bosanskohumskom. Mehmed Karda svojim tumaenjima prinosi novu lu
koja osvjetljava stara slova. Spajanje ouvanih krhotina negdanje
jezine stvarnosti klju je za mnoge dosad neotvorene dveri, pa
okupljanjem srednjovjekovnih zapisa u jednu cjelinu, moemo doi
do arene, zanimljive slagalice koja nam daje kakvu-takvu zaokruenu sliku o jezinoj prolosti na odreenim prostorima.
Na kraju se promocije svima zahvalio i autor Mehmed Karda:
Zbog ega se piu knjige, posebno ovakve knjige? Onima koji nisu
zainteresirani za jezine teme, njima mogue i nisu korisne. Ali se
knjige piu za vjenost. U to sam se uvjerio kada sam nekada davno, dok sam odlazio na teren, mislio da je uspjeti znailo pronai
neto to raniji istraivai nisu pronali. Pa kada sam obiao sve
nekropole, irom Bosne i Hercegovine i napravio snimke, proveo
neku selekciju i tada pristupio fotografijama, uinilo mi se nevjerojatnim da sam se morao vratiti na fotografije koje su snimljene prije 60 ili 70 godina jer su te fotografije-snimke steaka, koje je, primjerice objavljivao iro Truhelka (steci u vrtu Zemaljskog muzeja
u Sarajevu) danas jedini svjedoci postali su neitljivi! Na koncu,
u ovoj se knjizi bavimo naim jezikom zabiljeenim prije nekoliko
stotina godina.
Knjigu, u kojoj je 330 srednjovjekovnih lapidarnih napisa uz
strune komentare, tiskao je krajem 2015. godine Univerzitet u Sarajevu, Institut za jezik. Opremljena je vrijednim prilozima i dodacima faksimilima, popisom epigrafskih natpisa, a na kraju je knjige
i koritena literatura. q
Edina SMAJLAGI

25

BONJACI U HRVATSKOJ

OBILJEEN DAN DRAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE U PULI

Akademija i promocija knjige

Povodom obiljeavanja Dana dravnosti BiH, u petak, 25. studenog 2016., u hotelu Park Plaza Histria u Puli, Nacionalna zajednica Bonjaka Istre (NZBI) odrala je sveanu akademiju i promociju
knjige Obrazovni, kvalifikacijski i gospodarski resursi Bonjaka/
Bonjakinja u Istarskoj upaniji autora prof. dr. sc. Jusufa ehanovia, Mirele auevi i Senada Pria.
Na poetku programa prigodnim referatom prisutnima se
obratio Senad Pri, predsjednik NZBI, koji je istaknuo znaaj odluka ZAVNOBiH-a pogotovo u dananje doba, kada neki pokuavaju
negirati cjelovitost Bosne i Hercegovine. Na zasjedanjima ZAVNOBiH izraena odlunost naroda BiH da njihova zemlja koja nije ni
srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska
i hrvatska bude zbratimljena zajednica u kojoj e biti osigurana
puna ravnopravnost svih Srba, Bonjaka i Hrvata. Pri se osvrnuo
i na dananje stanje i poloaj Bonjaka u Hrvatskoj: Kao nacionalna manjina, Bonjaci u RH imaju zagarantirana velika prava. Najee smo organizirani na principu udruga. U tom smislu osnivaju
se nacionalne zajednice Bonjaka, kulturno umjetnika, sportska i
druga drutva, braniteljske i druge asocijacije. Veliki je broj opina,
gradova i upanija u kojima djeluju vijea i predstavnici nae nacionalne manjine kao politiki subjekti. S bonjakim predznakom
postoje i tri politike stranke. U Domovinskom ratu za osloboenje
Republike Hrvatske Bonjaci su dali znaajan doprinos. Sudjelovalo
ih je oko 25.000, dok ih je poginulo 1.184. Kao mala zahvala za
tako veliki doprinos osloboenju Hrvatske dodijeljeno je zemljite
veliine 6.640 m2 uz Islamski centar u Zagrebu za izgradnju Spomen parka sa spomen obiljejem Bonjacima braniteljima Hrvatske. Spomen park otvoren je u lipnju 2012. godine, a izgradnju
su financirali Grad Zagreb i RH. Za Bonjake je islam tradicionalna
odrednica. U tom smislu svi Bonjaci su sretni i zadovoljni to se u
RH odavno omoguava izgradnja vjerskih objekata. Posebno istiemo Islamski centar u Rijeci koji je otvoren prije nekoliko godina, a u
pripremi je izgradnja takvog prostora u Puli. U Istarskoj upaniji ivi
6.146 Bonjaka, njihova sredinja organizacija u etnikom smislu je
Nacionalna zajednica Bonjaka Istre koja putem ogranaka djeluje
na prostoru Istarske upanije. U svom djelovanju promie toleranciju, dobrosusjedstvo, marljivost, potenje i nastoji programski
sauvati, razvijati i upoznati druge s naim specifinim obiajima,
kulturom i tradicijom. Nastojimo biti most suradnje administrativnih centara i gospodarskih subjekata BiH i Hrvatske, a posebno BiH
i Istarske upanije.
Nakon sveane akademije odrana je promocija knjige Obrazovni, kvalifikacijski i gospodarski resursi Bonjaka/ Bonjakinja u
Istarskoj upaniji, koja je tiskana u nakladi Nacionalne zajednice
Bonjaka Istre. Knjiga ovog naslova nastala je temeljem istoimenog
istraivakog projekta koji se ne uputa u povijesna istraivanja
razvoja nacionalnog identiteta Bonjaka ve nastoji istraiti obrazovne, kvalifikacijske i gospodarske resurse Bonjaka/Muslimana u
Istarskoj upaniji. Poznata je kompleksna problematika bonjakog
naroda, koji je na unato milenijskog postojanja na balkanskom
prostoru bio marginaliziran, bez prava na ime, jezik i vlastitu identifikaciju. U publikacijama, leksikonima i enciklopedijama objavljivanim na podruju bive Jugoslavije imena Bonjaka rasuta su po

26

Aida Muradbegovi, Senad Pri, Mirela auevi i ejla Botonji

stranicama, prisvajana i integrirana u druge korpuse, ili svrstavana
meu nedefinirane nacionalne skupine.
Tema istraivakog projekta ukazuje na potrebu sustavnog i dugotrajnog praenja ljudskih potencijala bonjakog naroda u Istarskoj upaniji jer se ovim projektom nastoje prikupiti suvremeni podatci o Bonjacima/Bonjakinjama u okolnostima jasno definiranog
nacionalnog identiteta koji imaju prebivalite u Istarskoj upaniji i
neto znae u javnosti na raznim podrujima svojim znanstvenim i
kulturnim djelovanjima. Tu su strunjaci iz raznih podruja drutvenih, politikih, sportskih djelatnosti, istaknuti djelatnici u podruju
zatite mentalnog i tjelesnog zdravlja, podruju gastronomije, zatim
dravni i lokalni dunosnici, pisci, novinari, vjerski slubenici, lanovi
politikih rukovodstava, rukovodstava udruga, suci, istaknuti gospodarstvenici i drugi. Nakon dvogodinjeg timskog rada objavljeni
rezultati prve faze istraivanja ljudskih potencijala Bonjaka i Bonjakinja na podruju Istarske upanije iznijeti u ovoj knjizi potvruju
znaaj ovog longitudinalnog istraivanja kojim se dobiva realna slika
manjinskog naroda koji svojim ljudskim potencijalima djeluje na prostorima Istarske upanije i time doprinosi afirmaciji svoje dijaspore,
ali i bogatstvu hrvatskog drutva openito.
Ovo je kapitalna knjiga za Bonjake u Istarskoj upaniji te ovaj
projekt daje potencijale koji se mogu iskoristiti u mobiliziranju
Bonjaka(inja) u razvoju hrvatskog drutva i bonjakih asocijacija
u RH. Realnija slika je potrebna svim graanima Istarske upanije, a
i samom bonjakom narodu u njoj, kako bi se suoili s injeninim
stanjem koje se u relativnom pogledu oekuje vrlo povoljnim, naglasila je recezentica knjige mr. sc. Aida Muradbegovi.
Znaaj ovog istraivanja lei u injenici da se radi o relativno,
po broju pripadnika, velikoj nacionalnoj manjini u Istarskoj upaniji
i Republici Hrvatskoj, ija je matina susjedna drava Bosna i Hercegovina. Prikupljeni podaci su znaajni jer oni predstavljaju kljune pretpostavke za donoenje planova i programa najireg spektra
kako hrvatskog drutva tako i asocijacija bonjakog naroda zakljuio je autor knjige Senad Pri.
U glazbenom dijelu programa nastupili su talentirani Skender
Makota, koji je na klavijaturama odsvirao poznate sevdalinke i jazz
standarde, te Amir Reidovi, koji je na gitari pjevao i svirao poznate sevdalinke. q
Mirela AUEVI

PREPORODOV JOURNAL 193

BONJACI U HRVATSKOJ

OBILJEEN DAN DRAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE U SISKU

Tribina o zemlji dobrih naroda

Povodom obiljeavanja Dana dravnosti BiH, u petak, 25. studenog 2016., u restoranu Bijela laa u Sisku, Vijee bonjake
nacionalne manjine Sisako-moslavake upanije organiziralo je
tribinu i prigodan domjenak. Suorganizatori manifestacije bila su
jo dva Vijea bonjake nacionalne manjine gradova Petrinje i
Siska. Sveanosti su prisustvovali predstavnici brojnih bonjakih
asocijacija sa sisakog podruja, te predstavnici lokalne i regionalne vlasti Sisako-moslavake upanije i gradova Siska i Petrinje.
U ime organizatora Sejad Sedi, predsjednik upanijskog vijea bonjake nacionalne manjine, ukratko se osvrnuo na povijest
drave Bosne i Hercegovine. Naglasio je kako svake godine sveanim prijemom i domjenkom obiljeavaju Dan dravnosti Bosne i
Hercegovine, na koji pozivaju i ostale graane Sisako-moslavake
upanije da se pridrue slavlju u spomen na dan kada je 1943. godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a u Mrkonji Gradu, usvojena
Rezolucija ZAVNOBiH-a u kojoj je izraena odlunost naroda Bosne
i Hercegovine da njihova zemlja bude zbratimljena zajednica u kojoj e biti osigurana puna ravnopravnost svih.
U ime suorganizatora, predsjednici Gradskih vijea bonjake
nacionalne manjine Siska i Petrinje, Adis Keranovi i Hajrudin Kulai, takoer su prisutnima estitali Dan dravnosti BiH, pri emu
su istaknuli kako je tradicionalno obiljeavanja znaajnog praznika
Bosne i Hercegovine ove godine upotpunjeno i s tribinom s gostom
iz BiH.
Dan dravnosti BiH estitao je i Darinko Dumbovi, petrinjski
gradonaelnik i odnedavno saborski zastupnik, rekavi kako svi
zajedno moramo imati veliki duh tolerancije, a toleranciju moe
imati samo ako krene od sebe i ako vidi da ne bi trebao raditi
neto to ti ne odgovara kao ovjeku i narodu. S Bonjacima imamo iskustvo kroz Vijee, imamo iskustvo kroz suradnju, potrebe,
batinu, kulturu. Mislim da razliitosti nikada ne mogu biti mana,
moraju biti samo jedna velika prednost koja gradi i stvara neto
to ostaje trajna vrijednost, rekao je Dumbovi, koji se osvrnuo se
i na nedavnu sveanosti polaganja kamena temeljaca za Islamski
kulturni centar u Sisku, rekavi kako je to kamen temeljac stvarnih
vrijednosti s porukom mira, zajednitva i ljubavi.
U sklopu proslave Dana dravnosti BiH odrana je i tribina pod
nazivom Bosna i Hercegovina Dan dravnosti u zemlji dobrih
naroda i zavaenih politika, gdje je gost predava bio bosanskohercegovaki knjievnik Ibrahim Kajan. Tribinu je moderirala Danijela Kulovi zapoevi tribinu kratkim crtama o bogatom Kajanovu
stvaralatvu te itajui jednu od njegovih pjesama za djecu.
Nakon kolovanja u rodnom Mostaru, Ibrahim Kajan je diplomirao na Pedagokoj akademiji u Dubrovniku i Fakultetu za defektologiju u Zagrebu u kojem predaje od 1969. Magistrirao je i
doktorirao na Fakultetu humanistikih nauka Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru. Radio je u Zagrebu kao lektor, bibliotekar,
urednik asopisa i ostalo. Akademsku godinu 1989/90. proveo je
na naunom istraivanju u Ankari i Istanbulu. Od 1992. glavni je
urednik asopisa za kulturu i drutvena pitanja Behar, pokrenutog u KDBH Preporod Zagreb, iji je osniva i predsjednik (1991.2001.). Od 2001. godine radio je kao pomonik ministra za kulturu
u Ministarstvu prosvjete nauke, kulture i sporta, a potom kao pro-

STUDENI 2016.

Sejad Sedi, Ibrahim Kajan i Danijela Kulovi

fesor na mostarskom Fakultetu humanistikih nauka, gdje je jedno vrijeme bio i obnaao dunost dekana. lan je Drutva pisaca
Bosne i Hercegovine i Drutva hrvatskih pisaca; lan P.E.N. Centra
Bosne i Hercegovine; Dopisni lan Bosansko-hercegovako-amerike akademije nauka i umjetnosti (BHAAAS), USA (2015.). Dobitnik
je mnotva nagrada, meu kojima i Nagrada Antun Branko imi
i nagrade Zlatno pero.
Ibrahim Kajan je tribinu otvorio objanjavajui pitanje bosanskog jezika te kako on vidi Bosnu i Hercegovinu: Ovdje vidimo da
je posljedica politikih elita koje imaju potpuno razliita miljenja,
a ta miljenja datiraju od raznih akademskih spisa koji su onda utjecali na obine ljude drugih naroda. Oko dananjeg datuma jednostavno tri ovjeka, ako su razliitih imena, moda se nee dogovoriti. U jedan dio Bosne i Hercegovine danas se napada ovaj datum, u
drugim dijelovima BiH se datum preuuje, a trei, ostatak Bosne i
Hercegovine, obiljeava dananji datum vrlo sveano, rekao je Kajan. Kajan je dodao kako se ovaj datum Dana dravnosti u jednom
dijelu Bosne i Hercegovine napada, u drugim dijelovima se preuuje, a trei dio ga obiljeava vrlo sveano. Osvrnuo se na suivot
triju naroda smatrajui kako ne postoji tolika netrpeljivost meu
narodima u Bosni i Hercegovini, te da se ti isti moraju izdignuti
iznad politikih manipulacija njihovih predstavnika u parlamentu i
ivjeti kao ravnopravni narodi u svojoj matinoj dravi.
Zamjenica upana Sisako-moslavake upanije, Anita Sinjeri
Ibrievi istaknula je kako je ovogodinji naslov tribine primjeren
s obzirom na stanje u Bosni i Hercegovine; Znamo da je njihova
drava nastala jednako kao i naa u vrlo tekim uvjetima u jednom
brutalnom agresivnom i izuzetno tekom bratoubilakom ratu.
Moemo moda rei da je situacija bila jo puno gora nego kod
nas u Hrvatskoj. Zato im ja ovim putem elim estitati na dananjem danu, Danu njihove dravnosti na kojeg moraju biti izuzetno
ponosni, jer ako znaju cijeniti domovinu iz koje potjeu, jo vie e
znati cijeniti domovinu u koju su doli i u kojoj smo im mi pruili
gostoprimstvo, objasnila je Sinjeri Ibrievi. Prisutne je pozdravio i
zamjenik gradonaelnice grada Siska, Marko Krika zahvalivi se na
pozivu te svesrdno podravajui svaku manifestaciju u organizaciji
bonjakih asocijacija. q
Ana KLARI

27

BONJACI U HRVATSKOJ

TRADICIONALNI KONCERT NITKO DA NE DOE DO PRIJATELJ DRAG U ZAGREBU

U gostima i prijatelji iz Viteza

U nedjelju, 27. studenog 2016., u Zagrebakom kazalitu lutaka
odran je tradicionalni, 9. po redu koncert Nitko da ne doe do
prijatelj drag, u organizaciji zagrebakog ogranka BNZH. Koncert
je uprilien u povodu obiljeavanja Dana dravnosti Bosne i Hercegovine.
Program je, na zadovoljstvo i organizatora i publike, vodio Drago Celizi, a domainski su ga zapoeli Zbor i Orkestar Bosane.
Otpjevali su pjesme: Mila majko, alji me na vodu, Zvijezda tjera
mjeseca i Selam, uz nastup solista zbora Donata Orlia i Ferida
Beia. S posebnim veseljem, po prvi puta u glavnom hrvatskom
gradu, i na ovom druenju, pozdravljeni su ovacijama gosti iz Viteza, grada iz srednje Bosne. Bio je to i prvi uzvratni posjet tog brojnog i mladog ansambla. Bonjaka zajednica kulture Vitez briljivo njeguje kulturnu batinu i tradiciju Bonjaka. Osnovani 1990.
godine, aktivisti tog Drutva djeluju kroz folklornu, glazbeno-vokalnu i dramsko-recitatorsku sekciju. Organiziraju kulturno-zabavne i
vjerske manifestacije u svojoj sredini, na podruju BiH, a poesto
i van njenih granica. U prilog tome svjedoe brojna priznanja koje
su svaka od sekcija Drutva Vitez dobile, a posebno im je na ponos
Zlatna plaketa Opine Vitez za doprinos kulture u njihovu gradu.
Na koncertu u Zagrebu predstavili su se folklorom, a nastupila je i
enska pjevaka skupina koja pjeva ilahije i kaside.
Uglavnom mladi lanovi KUD-a iz Viteza izveli su dvije koreografije kojima su autori Beo Fejzulahi i Samra Bei. Burno su
pozdravljeni gromoglasnim pljeskom ve kod prve toke. Publika
je uvodno mogla vidjeti Muslimanske igre iz okolice Sarajeva,
a potom uti ilahiju naslovljenu Majci u izvedbi enskog zbora.
Djevojke su pjevale bez glazbene pratnje. Na kraju je viteanskog
nastupa opet su zaigrali, izrazito mladi lanovi, djeca iz Folklorne
sekcije Vitez i otplesali Bonjake igre. Puni plesne energije, neumorni u radovanju tradicijskom plesnom koraku i vidno ponosni na
svoj nastup, mladi su Viteani uz aplauz mogli uti povike oduevljenja publike. Njihov recitator i Zbor pjevaica sjetnom je, tugaljivom ilahijom, a koja spominje Kuu bez ikog ivog, kuu nijemu,
praznu... jer je djetetu prerano umrla majka, takoer izmamila
kod zahvalne publike jaki pljesak i podrku. Uslijedio je jo jedan
brzi plesni nastup malenih i energinih folkloraa iz Viteza naslovljen Bonjake igre.
Redovito se, svake godine, na koncert Nitko da ne doe do prijatelj drag odazovu Bonjacima dragi prijatelji iz folklorne skupine
Veterani SKUD Ivana Gorana Kovaia iz Zagreba. Koreografkinja
Aja Rudija i voditelj glazbene obrade Karlo Mikai su dugogodinji suradnici Bosane. Na samom poetku nastupa muziki intermezzo: Zlatne ice tamburice. Podsjeamo na nekoliko informacija o folkloraima veterana SKUD Ivana Gorana Kovaia: djeluju
od 2003. godine, okupljeni su u Drutvu bivi lanovi, plesai i svirai ija je elja da, prvenstveno, uz rekreaciju nastave prezentirati
plesnu kulturu. Sudjelovali su na brojnim smotrama, zagrebakim,
ali i upanije, a i revijama narodne nonje. Ove su godine sveano
obiljeili 12. godinjicu postojanja i to cjeloveernjim koncertom.
Pred bonjakom publikom, na obiljeavanju Dana dravnosti BiH,
izveli su novu koreografiju Plesova Hrvatskog zagorja, poevi s
pjesmom Zorja je, zorja. Voditelj plesa i koreograf bio je Nenad

28

Mladi plesai iz Viteza na prvom nastupu u Zagrebu

Breka, a za glabenu se obradu pobrinuo voditelj tamburakog orkestra Karlo Mikai. Nastup su, prvo, zapoeli tamburai, a potom
je, vieglasno, ansambl zapjevao Sv. Juraj na konju..., s monim
solistikim enskim pasaima mezzosoprana.
Po prvi puta se na slavlju prijateljstva Nitko da ne doe do
prijatelj drag mogla vidjeti i enska vokalna skupina Koledarice
iz Dugog Sela. U njihovu se mjestu tradicija uvanja folklorno-glazbene autohtone batine njeguje ve 110 godina. U KUD-u djeluju,
uz pjevaku i folklorna, instrumentalna, dramsko-literarna telikovna i lutkarska sekcija. KUD nosi naziv Preporod, a posebno se u
njemu istiu pjevaice Vokalne skupine Koledarice. Skupina tradicionalne pjesme izvodi a capella, ali i uz pratnju svojih tamburaa. lanovi KUD-a ukljuuju se u sve manifestacije i koncerte svoga
mjesta Dugog Sela. Folklor KUD Preporod, koji djeluje 40 godina, tek je od 2015. godine prvi puta odrao svoj samostalni koncert. Predvoeni glazbenim voditeljem Ambrozijem Pukariem
uz klavirsku su pratnju, otpjevali su pjesme Sveti mesec, sveti,
Sunece zahaja, Zima prehaja i ena prodala mua. Uspjean
nastup mogu zahvaliti i svojoj voditeljici Jadranki Kocet.
Dugo uvjebavane, u novoj postavi plesaa, Bosanini su folkorai, uz potporu dviju lanica veteranki-goranovki iz SKUD Ivana
Gorana Kovaia otplesale plesove Kolo okolo, verziju koreografije Muhidina Aliehajia, osvjeenu intervencijama Aje Rudija.
Pratio ih je, na harmonici, Edin Daferagi i glazbeni sastav Bosana. Skupina plesaa Bosane, predvoena voditeljicom Lanom
Kocet, otplesala je, takoer podrana veterankama iz Ivana Gorana Kovaia, a u koreografiji Aje Rudija i glazbenoj obradi Karla
Mikaia, i plesove iz ire okolice Sarajeva, svoju vrlo dojmljivu,
atraktivnu plesnu toku Poigrala bijela vila.
Za kraj, rije-dvije o Bosani, o domainima... Ova je bonjaka folklorna skupina zagrebakog ogranka BNZH osnovana 2002.
godine, s ciljem promicanja i njegovanja bonjake kulture, tradicije i obiaja. Skupina ima stariju i mlau grupu folkloraa. I lanovi
Bosane sudionici su dogaanja vezanih na prezentaciju narodne
kulture nacionalnih manjina i u Zagrebu, a i diljem zemlje. Putovali
su esto i u BiH, ali i druge zemlje (npr. Luksemburg). q
Edina SMAJLAGI

PREPORODOV JOURNAL 193

HRVATSKA

SDP IZABRAO NASLJEDNIKA ZORANA MILANOVIA

Davor Bernardi,
novi predsjednik SDP-a
Novi predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske je Davor
Bernardi. On je u drugom krugu izbora za novog predsjednika
stranke, odranog 26. studenog 2016., s 11.996 glasova (64,44%)
pobijedio Ranka Ostojia koji je osvojio 6.620 glasova (35,56%).
Na 542 biraka mjesta glasalo je 18.715 lanova stranke (izlaznost
51,03%), dok je u prvom krugu, odranom 19. studenoga, glasAlo
18.405 biraa, odnosno 50,14%.
Izbori su organizirani nakon to je dosadanji predsjednik Zoran
Milanovi podnio ostavku nakon debakla na izvanrednim izborima
odranim 11. rujna. Nakon objave rezultata masa je skandirala
Bero, Bero Bernardi se zahvalio Milanoviu na dosadanjem
voenju SDP-a i na svemu dobrom to je napravio. Hvala ljudima
koji su me podravali svih ovih godina u vremenima u kojima mi je
bilo najtee. Drugarice i drugovi, hvala vam od srca. SDP je pokazao da se moe mijenjati. Od sutra kreemo graditi dobro drutvo,
drutvo jednakih mogunosti u kojem brinemo za radnike i umirovljenike. Brinemo i o onima koji rade u kreativnim industrijama,
koji imaju velike ambicije. Ali uvijek smo za zatitu radnika, ljudi
koji ive od svoga rada. Javno zdravstvo mora biti pod jednakim
uvjetima dostupno svima, taj sustav moramo ouvati. Dobro drutvo znai kvalitetno obrazovanje, rekao je Bernardi nakon objave
rezultata, dodajui da treba poveati minimalnu plau.

Prvi mu je estitao njegov konkurent Ranko Ostoji, koji je slovio

kao Milanoviev kandidat: Danas je 100% dobio SDP. Hvala svima koji
su dali glas, kako Beri tako i meni. Ja u mu sa svoje strane dati punu
podrku, svatko treba podrati ono to su lanovi odabrali. Svoj oprotajni govor odrao je i Milanovi koji je pozvao lanstvo na lojalnost
novom predsjedniku. Pomozite mu, dajte mu vjetar u lea. Predsjednik je prvi meu jednakima, o njemu jako puno ovisi. Dajte mu iskrenu
podrku, pred vama su veliki izazovi. Naravno, druimo se i volimo manje ili vie, ali imamo iste ciljeve i ideje. Slobodu, graanski patriotizam
emo braniti i dalje. Europa je turbulentna, nije jasno kamo stvari idu.

Biti posluan inovnik u slubi Bruxellesa, to nije SDP za mene. SDP e

promicati ljudske i hrvatske interese. Konkurencija nije neprijatelj, ali
SDP je za mene najjaa stranka. Svi Bernardiu dugujemo lojalnost i
potporu, pravu prijateljsku potporu, rekao je Milanovi.
Iako je Bernardi u drugi krug uao sa znatnom prednou (46%)
i ve je tad bilo izvjesno da je on novi predsjednik SDP-a, Ostoji koji
je osvojio 23% posto glasova, vie je puta ponovio da se ne predaje.
U kampanji koja je prola uglavnom mirno, jedino je tu i tamo znalo
zaiskriti izmeu Bernardia i Ostojia. Naime, nakon Splita i Rijeke, na
sueljavanju u Varadinu dolo je do prvih varnica izmeu njih dvojice.
Inae, kandidati su jo bili i Karolina Leakovi, Orsat Miljeni, Tonino Picula, Gordana Sobol i Vesna kuli, iji je sraz uglavnom proao mirno.
Varadin je bio domain treeg po redu sueljavanje kandidata
za predsjednika SDP-a pred stranakim lanstvom, na kojem su svi
kandidati ocijenili da je Zoran Milanovi napravio greku kada se
uoi parlamentarnih izbora sastao s predsjednikom Udruge specijalne policije Josipom Klemom, a veina smatra kako bi bilo dobro
da stranka samostalno izae na izbore i tako testira svoju snagu.
Na pitanje o Milanovievoj ostavtini, Picula je rekao da se on
ne misli baviti njegovom osobom, ali da je dunost novog predsjednika baviti se ostavtinom prethodnika. Podsjetio je da je stranka
u samo godinu dana dva puta izgubila parlamentarne izbore. Sobol
vjeruje da e budunost pokazati stvarnu analizu uzroka pada SDP
na zadnja dva parlamentarna izbora, dok je veina kandidata smatrala da bi bilo dobro testirati samostalno snagu na izborima.
Bernardi je pak jo za izborne kampanje poruivao da u stranci
ne smije biti odbaenih, dok je Leakovi rekla da ne eli za sve loe
sada kriviti samo jednog ovjeka i da nije antimilanovika. Miljeni je upozorio da nije za SDP nain rada kao HDZ-ov koji brie
svoju predsjednike. Dri da postoje dva smjera, jedan je bavljenje
Statutom, a drugi programom i kako privui ponovo graane. Zakljuio je da je SDP, unato svemu, u ovom trenutku najjaa stranka u Hrvatskoj. Naglasio je da se kandidira jer eli pobjedniki SDP
i vratiti stranku tamo gdje treba biti, odnosno da vodi zemlju te da
se stranka unutar sebe treba demokratizirati.

Davor Bernardi, predsjednik SDP-a (desno Ranko Ostoji)

Zoran Milanovi - Svi Bernardiu dugujemo lojalnost i potporu

Milanovi lojalan Bernardiu

STUDENI 2016.

29

HRVATSKA

Kava nakon prvog kruga

Kad je u pitanju eventualna budua koalicija, Ostoji dri da
e to biti nevana pria kada se izglasa pravo na tri preferencijska
glasa. Dodao je da je SDP skupo platio koalicije, ali da kao stranka
nikada sami nisu dobili izbore. Za Milanovia je rekao da je radio
greke, ali kao i svi koji rade. Rekao je da je situacija ozbiljna, ne samo u stranci, nego i u dravi te naglasio da ne odustaje od svojih temeljnih lijevih vrijednosti spominjui zatitu radnika i antifaizam.
Picula je naglasio da je za stranku vano sljedeih 12 mjeseci,
a zadatak stranke je da na iduim izborima pobijedi svoje politike
protivnike te da kada se, stranka vrati na vlast, izae u susret i pomogne onima koji su na margini drutva i koji se nalaze u tekoj situaciji.
Posebno je istaknuo kako je nuno da stranka mora dostii snagu da
se pobijedi HDZ kada je i on u snazi, a ne samo kada je na koljenima.
Sobol je ponudila demokratinu i decentraliziranu stranku, a kandidirala se, rekla je, jer smatra da je stranka na jednom raskriju i da
treba provesti veu demokratizaciju unutar sebe. kuli je rekla da nee obeavati nita velikog jer treba biti realan u vremenu u kojem ivimo koje nije lijepo niti van, niti unutar stranke. Govorila o tome da se
stranka treba baviti blokiranima, nezaposlenima, starima i nemonima, svima onima kojima je u ovom trenutku pomo prijeko potrebna.
Bernardi je poelio da se stranka konano nakon ovih izbora
pokrene. Jake organizacije, vraanje politikama socijaldemokracije, edukacija i radnitvo neke su od njegovih teza.
No tokom sueljavanja, esto i monotonog, ipak je ivnulo zahvaljujui Bernardiu i Ostojiu. Bernardi je u jednom trenutku,
odgovarajui na pitanje lanova, rekao da se treba lokalnim organizacijama prepustiti odluka oko kandidata na lokalnim izborima.
Naglasio je da je on ivi primjer to se dogaa kada se u to uplete
sredinjica, aludirajui na odluku s posljednjih lokalnih izbora kada
je umjesto njega kandidat bio Rajko Ostoji za zagrebakog gradonaelnika. Replicirao mu je Ranko Ostoji da nije fer od njega
da sada tako govori u kampanji jer se tada i sam sloio s takvom
odlukom. Bernardi je odgovorio da se tada rtvovao za stranku.
U prvom krugu, kako je ve navedeno, najvie su glasova osvojili Bernardi i Ostoji. Ostoji se zahvalio svim kandidatima i lanicama i lanovima SDP-a ustvrdivi da su ovi izbori u SDP-u praznik
demokracije. estitam i Davoru, ali bit e borba ovih sedam dana
jer ja nikad ne odustajem. Davore nee biti lako, u SDP smo nauili
da treba izai i izboriti se, poruio je Ostoji Bernardiu.
I Bernardi je govorio u slinom tonu tvrdei da je u prvom krugu pobijedio SDP. Pokazali smo da smo velika stranka i kako se
bori dostojanstveno za SDP i Hrvatsku. Ukazavi mi povjerenje ko-

legice i kolege su kazali da nam trebaju promjene. Nisu svi isti, ali u
Hrvatskoj svatko treba imati jednaku ansu. Sretan sam i ponosan,
radostan sam. Zahvaljujem svim lanicama i lanovima koji su izali
na izbore, a posebno onima koji su mi dali podrku, kazao je Bernardi i estitao svim kandidatima, a posebno Ostojiu.
Pobjednici prvog kruga ve su sutradan popili kavu poruivi da u
stranci podjele nisu nepremostive. Popili smo kavu u jednoj korektnoj atmosferi. Evo, nakon prvog kruga pokazalo se da lanice i lanovi
SDP-a ele promjene. U subotu oekujem podrku veine, to e rezultirati jaim SDP-om, aktivnijim lanstvom i okupljanjem na ljevici,
ponovio je Bernardi, kao i Ostoji svoje rijei: Poinje nova utakmica.
Kao i prije svakoga mea, red je da se rukujete, popijete kavu. Tako
emo je popiti bez obzira na ishod izbora i iduu subotu. Od toga ne vidim neku veliku scenu. Ono to odmah pokuavaju su neke kombinacije oko paktova i slino. Moram rei da sam uvijek bio sklon samo tome da jasno i precizno kaem za to se kandidiram. Na trgovine nikad
nisam pristao. Prema tome, fer kampanja, moramo je nastaviti dalje.

Rijeka podijeljena
On je tako otklonio bilo kakav pakt s Miljenievim biraima. Miljeni je inae sa 17 posto glasova bio trei i zaelio je obojici dobru borbu
u drugom krugu, ne zauzimajui stranu, dok je Tonino Picula nakon
osvojenih 11 posto neizravno dao potporu Bernardiu, to je bilo i razumljivo s obzirom na Piculin sukob s Milanoviem. Inae, tri kandidatkinje Leakovi, Sobol i kuli ukupno su osvojile 3% glasova.
Bernardi i Ostoji su nastavili kampanju s tu i tamo nekom
aokom. Tako je Bernardi izjavio da e s njim na elu SDP imati
jasan stav o svim politikama. Bez obzira svialo se to nekome ili
ne. Prema tome, SDP e biti stranka koja poinje zauzimati jasan
stav za sva pitanja u hrvatskom drutvu, poruivao je Bernardi
time aludirajui da Ostoji nema stav jer je Milanoviev ovjek, a
u Milanovievo vrijeme SDP nije imao jasan stav po mnogim drutvenim pitanjima. Ostoji je na gaj neizravan napad odgovorio kako
je on u stranci puno due nego Milanovi i da je puno prije od sad
ve biveg predsjednika bio na visokim pozicijama. Izmeu ostaloga i koordinator za 9. izbornu jedinicu prije nego je Zoran postao
predsjednik. Ne moemo ivjeti s duhovima prolosti, niti se boriti
protiv prethodnih problema koje su neki imali. Nikog jo nisam uo
da je rekao 'imali smo problema s Rankom Ostojiem'. Moda su
imali animozitet prema Milanoviu, to je ono to se pokuava preliti u ove izbore. Na to gledam vrlo jednostavno, rekao je Ostoji.
No zanimljivo je da je Ostoji, dodue tijesno, za 10-ak glasova pobijedio u Rijeci Bernardia. Ipak, primorsko-goranski upan

Sueljavanje kandidata za predsjednika SDP-a u Osijeku

30

PREPORODOV JOURNAL 193

HRVATSKA
JESU LI PORUKE S PANTOVAKA OPASNIJE NEGO TO
MISLIMO?

Zlatko Komadina, izbori u SDP-u

Zlatko Komadina izjavio je da je pobjeda Bernardia na izborima
za predsjednika SDP-a pobjeda svih koji su bili za promjene u toj
stranci, a eljku Jovanoviu koji je proglasio pobjedu Ostojia u Rijeci poruio je da je to Pirova pobjeda. Ipak, ne treba smetnuti s
uma da je Ostoji u najmanju ruku jednako jak Bernardiu u drugom po snazi stranakom uporitu.
Ipak, Komadina je zakljuio da je i Rijeka s okolinom traila promjene u stranci. to se Rijeke tie, ao mi je da Bernardi nije dobio veinu u Rijeci, kao to je dobio u ostatku Primorsko-goranske upanije
i Hrvatske. No, sama upanija je ukupno i s Rijekom imala rezultat na
razini prosjeka Hrvatske, 65% za Bernardia, to znai da je upanija
neka vrsta lakmus papira za izborni rezultat u Hrvatskoj, rekao je Komadina, dodajui da se to vidi iz ostatka upanije i Hrvatske. Takoer
je naveo kako je vrlo jasno da se u drugom krugu u ovom dijelu glasovalo protiv Bernardia, a na molbu novinara da pojasni u kojem se
dijelu glasovalo protiv Bernardia, Komadina je odgovorio da je rije o
Rijeci. I u Rijeci je Bernardi bio relativni pobjednik prvog kruga s 30%
glasova, ostale glasove dobili su otprilike ravnopravno Ostoji, Miljeni i Picula i jako malo ostale kandidatkinje, to evidentno znai da
su se glasovi 'otpalih', oito angamanom pojedinaca prema lanstvu,
prebacili kolegi Ostojiu, dok je prirodni odljev kandidata za promjene
kolege Picule iao Bernardiu, objasnio je svoje vienje Komadina.
Iako je sasvim jasno da Picula nije htio dati podrku Ostojiu kao
ovjeku bliskom Milanoviu, ne moe se sa sigurnou tvrditi kako su
njegovi glasai prirodno glasali za Bernardia, dok je Ostoji dobio glasove drugih kandidata na temelju njihovih sugestija birakom tijelu.
Komadina je rekao da je bio osvjedoeni pobornik promjena,
ali da ne smatra da je netko posebno zasluan, nego da su zasluni
svi oni koji su s vremenom, od prvog do drugog izbornog procesa,
shvatili da su promjene potrebne. Da smo ih na vrijeme uinili, mi
bi vjerojatno danas bili u poziciji obnaanja vlasti u Hrvatskoj. Oni
koji su promjene uinili na vrijeme danas obnaaju vlast, rekao je
Komadina. On vjeruje kako e se stranka vremenom proiriti prema graanima, kako bi SDP vratio povjerenje 200.000 ljudi koji na
zadnjim izborima nisu dali glas koaliciji koju je predvodio SDP.
Kako bilo, Bernardi je dobio 2/3 glasova biraa i to je jasna
poruka da SDP mora mijenjati, moda ne toliko smjer, koliko odlunost. Jer bez obzira na smjer, SDP je pretrpio poraze na dvama
posljednjim izborima samo zato to je bio neodluan da krene u
prijeko potrebne reforme, a s druge strane, Milanovi je nastavio
sa svaalakom politikom i u vrijeme kada na elu HDZ-a vie nije
bio Tomislav Karamarko, a ekstremna je desnica, iako i dalje u naletu, ipak poela posustajati. S novim vodstvom SDP ima pravo traiti da mu se vrati povjerenje, ba kao to je to napravio i HDZ. q
Edis FELI

STUDENI 2016.

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarovi kao da je odluila u

zadnje vrijeme povesti kampanju protiv Bosne i Hercegovine. Ona se najprije zaudila zbog hapenja 10 nekadanjih pripadnika HVO-a u Oraju
neizravno optuujui Bonjake. Istaknuto je kako bosanske slube hapse
samo Hrvate, to je neistina, jer su takoer hapeni i (da spomenemo
samo neke) srebreniki zapovjednik Naser Ori, zapovjednik 3. korpusa
Armije RBiH Sakib Mahmuljin, a nedavno su u Bosanskoj krajini uhapena
i dvojica pripadnika buimskih Gazija. Takoer ni Srbi nisu ostali poteeni, a spomenimo samo da je takoer nedavno u Prijedoru uhapeno
osam osoba srpske nacionalnosti zbog sumnji u poinjenje ratnog zloina. Same injenice na terenu, dakle, demantiraju hrvatsku predsjednicu.
No to joj nije bilo dosta, pa je za asopis Defense News ponovila mantru da je nestabilnost BiH najvea sigurnosna prijetnja Hrvatskoj u susjedstvu, to nije toliko sporno, koliko je sporna slijedea
njezina izjava: Neke druge zemlje se upliu u BiH i to ne samo politiki nego i u nain ivota. Islam koji smo poznavali u BiH se mijenja,
postaje radikalniji, posebno u seoskim podrujima, mijenja se nain
ivota, ak i izgled ljudi u smislu odijevanja i ponaanja i mnogo rigidnije interpretacije vrijednosti islama.

Prije svega, istina je da se i druge zemlje upliu u BiH, dakle i one s

Bliskog istoka, no predsjednica je zaboravila spomenuti da se i Hrvatska
itekako uplie u BiH svojom podrkom bosanskom HDZ-u koji uporno
insistira na tzv. treem entitetu, to bi bila definitivna podjela zemlje.
Njezina pak tvrdnja da se islam u BiH mijenja netona je jer injenice na
terenu opet govore drukije. Rije je o nekim skupinama radikala, ali ni
izbliza o tome da se mnoga sela mijenjaju, ak i gradovi, naini odijevanja i slino. O daleko brojnijim velikohrvatskim ekstremisti nije rekla ni
rijei, iako je, dodue, spomenula problem velikosrpskog separatizma i
podrke koju im daje Rusija. No to se tie muslimanskog ekstremizma,
jo je jednom, sluajno ili namjerno, pretjerala.
A kada se pretjerivanje desi trei put, i to u vrlo kratkom vremenu,
onda ipak ne moemo govoriti o sluajnosti, ve o namjeri. Predsjednica je izrekla la: Moramo svi pogledati istini u oi i suoiti se s trendovima koji dolaze, ukljuujui i povratnike iz tzv. Islamske drave, iz borbi
u Iraku i Siriji. Njih je nekoliko tisua ve, a ne moe se zanemariti ni
utjecaj nekih drugih drava. Pritom je, dodue, ponovila svoju deklarativnu podrku cjelovitoj BiH i ravnopravnosti njezinih naroda.
O kakvim tisuama dihadista povratnika u BiH govori predsjednica,
kad je ak i ministar sigurnosti BiH Dragan Mekti, inae lan SDS-a, rekao
da to nije tono te da, dodue, problem ekstremizma postoji u BiH, ali i u
cijeloj regiji, dodajui da Hrvatskoj uvijek treba politika konflikta. Hrvatska gradi odnose na insinuacijama i netonim informacijama. Izvjetaj
SIPA-e o kojem Grabar Kitarovieva govori ne postoji, istakao je Mekti.
Kada je rije o odlascima dravljana BiH na strana ratita, Mekti je kazao
da je 226 ljudi iz BiH na sirijskom ratitu, a ne tisue. Trenutno ih je 115,
poginulo je njih 65, a vratilo ih se 45. U posljednjih pola godine nije bilo
nijednog odlaska na sirijsko ratite, zakljuio je Mekti.
Dakle, predsjednicu demantiraju podaci s terena bosanskih institucija. No ovdje se moramo zapitati nije li posrijedi neto sasvim dublje i da li se to moda sprema neto protiv Bosne i Hercegovine. Jer
ponavljajui la ona se na kraju u percepciji javnosti moe pretvoriti u
istinu. Zato Bosanci moraju biti spremni na demantiranje ovakvih
lai koje dolaze i od onih od kojih to nije primjereno.

31

HRVATSKA

70. SJEDNICA SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE REPUBLIKE HRVATSKE

Usvojene dopune kriterija i

metodologije
U etvrtak, 10. studenog 2016., u zgradi Vlade RH, Trg sv. Marka 2 u Zagrebu, odrana je 70. sjednica Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, krovnog tijela nacionalnih manjina na
dravnoj razini koji povezuje institucije i interese nacionalnih manjina u Hrvatskoj.
lanovi Savjeta za nacionalne manjine jednoglasno su usvojili
nove Kriterije financiranja i ugovaranja programa kulturne autonomije nacionalnih manjina i Metodologiju praenja i vrednovanja
provedbe financiranih programa.
Imenovano je Povjerenstvo za raspodjelu sredstava udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za ostvarivanje programa
kulturne autonomije nacionalnih manjina. Takoer, imenovana je
i Komisija za otvaranje prijava programa pristiglih na Javni poziv
udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za 2017. godinu za
predlaganje programa kulturne autonomije iz podruja informiranja i izdavatva, kulturnog amaterizma i manifestacija, te programa koji proizlaze iz bilateralnih sporazuma i ugovora.

U jedinstveni opi akt objedinjeni trenutno vaei

Kriterija financiranja i Metodologije praenja
ostvarivanja programa
Na poetku sjednice lanovi Savjeta odali su minutom utnje poast za nedavno preminulog dr. sc. Radomira Pavievia (1942.-2016.),
predstavnika crnogorske nacionalne manjine. 7. prosinca 2016. Vlada
RH je objavila Javni poziv za predlaganje kandidata za imenovanje lana Savjeta za nacionalne manjine, pripadnika crnogorske nacionalne
manjine. Prijedlozi se mogu poslati do 21. prosinca 2016.
Otvarajui sjednicu Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za
nacionalne manjine RH, istaknuo je da su zbog prijevremenih parlamentarnih izbora (11. rujna) prola ak 4 i pol mjeseca od prethodne
69. sjednice (30. lipnja 2016.). U tom vremenskom periodu Savjet
nije imao legitimitet, a sada su se stekli svi uvjeti, rekao je Tolnauer.
Prva toka Dnevnog reda bila je vezana uz prijedlog novih Kriterija financiranja i ugovaranja programa kulturne autonomije nacionalnih manjina i Metodologije praenja i vrednovanja provedbe
financiranih programa. Predloen je novi dokument koji u jedan
opi akt objedinjuje dosadanje Kriterije i Metodologiju. Struna
sluba Savjeta pristupila je izradi predmetnog dokumenta sukladno preporukama i smjernicama revizije financiranja programa i
ustanova nacionalnih manjina proveden od Dravnog ureda za reviziju u oujku 2015., proraunskog nadzora Ministarstva financija
provedenog u travnju 2016., kao i reviziji Ureda Vlade Republike
Hrvatske za unutarnju reviziju koja je u tijeku. Mi smo jedina institucija korovna i manjinska koja je imala ak tri revizije u neto
vie od godine dana. S velikim ponosom mogu vas obavijestiti da
revizija u 14-godinjem djelovanju nije nala niti jednu nepravilnost u smislu djelovanja ili nenamjenskog troenja novac od strane
Savjeta za nacionalne manjine ili Strune slube Savjeta. Sve pro-

32

PREPORODOV JOURNAL 193

HRVATSKA
vedene revizije pokazale su da Savjet financijski posluje bez greke.
Jedino su nas upozorili i imali primjedbu da smo bili prebenevolentni prema udrugama i ustanovama nacionalnih manjina. Izuzetno
smo zahvalni revizijama, pogotovo jer je u javnost izala informacija o naem radu, rekao je Tolnauer.
Istaknuo je kako je konano objedinjavanje dosadanjih Kriterija i Metodologije praenja ostvarivanja programa ono emu
su teile sve zainteresirane strane. Pritom su uvaene preporuke
Ministarstva financija i Dravnog ureda za reviziju da se navedenim aktom na jednom mjestu utvrde pretpostavke koje udruge i
ustanove trebaju ispuniti pri zahtjevu za dodjelu otpore i sredstava
iz Dravnog prorauna putem Savjeta. Takoer, cilj je bilo i osiguranje ujednaenog izvjetavanja o utroku financijskih sredstava iz
Dravnog prorauna.
Proces objedinjavanja proveden je sukladno hrvatskoj i europskoj legislativi o financiranju organizacija civilnog drutva uz
uvaavanje specifinosti nacionalnih manjina. Kriteriji koje smo
donijeli omoguavaju manjinskim organizacijama apsolutni uvid u
ono to se od njih oekuje prilikom prijave na natjeaj, a potom i
izvravanja obaveza. Rije je o veoma razraenom dokumentu u
kojem je razvidno na koji e se nain financirati programi udruga, ustanova i asocijacija nacionalnih manjina iz podruja kulturne
autonomije. Sada smo na papir stavili ono to smo ve primjenjivali pa novi dokument ne donosi puno izmjena. Novost je da e se
programi ubudue prijavljivati putem internetske aplikacije. Zbog
ega? Zato to se na dravnoj razini uvodi sustav da se sve to moe
pratiti. Na taj nain svim uesnicima se pojednostavljuje postupak,
a Savjetu i Ministarstvu financija omoguuje uvid u troenje sredstava, rekao je predsjednik Savjeta za nacionalne manjine.
Tolnauer je naglasio da je usvojenim odlukama izmijenjen
kriterij za novoosnovane organizacije. Kako je objasnio, ranije su
manjinske organizacije imale pravo da se prijave na natjeaj Savjeta 24 mjeseca nakon osnivanja, a sada je taj period produen na
36 mjeseci. Inae, u europskim okvirima period za prvu aplikaciju
iznosi 60 mjeseci (5 godina). Zbog odreenih specifinosti mi smo
predloili vremenski rok od 36 mjeseci. Iz prakse smo zakljuili da
se na Savjet vri ogroman pritisak preko programa i udruga koje nisu shvatile smisao kulturne autonomije. Mi moramo odgovoriti na
svaki zahtjev, a ima ih i nebuloznih i nerealnih. Oni stvaraju ogroman pritisak i s birokratske strane jer na svaki moramo odgovoriti. Na primjer, i danas, 15 godina nakon naeg osnivanja, trae se
sredstva za svinjokolje ili izbore ljepote. Samo prole godine dobili
smo oko 3.000 takvih zahtjeva, a 1.230 smo odobrili. Udruga koja
aplicira za novac poreznih obveznika mora postojati najmanje 36
mjeseci i dokazati koji su njeni ciljevi i programi s kojima se misli
baviti, rekao je Tolnauer.
Istaknuo je da se u dokument uvodi i Bodovna lista, te da su s 20%
na 30% poveani tzv. individualni trokovi koji se odnose na telefone,
najam i reije. Inae, to prelazi ono to se normalno dozvoljava, ali je
praksa pokazala da naprosto udruge i ustanove ne mogu djelovati ako
im ne omoguimo takvu vrstu sredstava, rekao je Tolnauer.
Novost je da e jedinice i ostali organizacijski oblici koji djeluju unutar saveza ili asocijacija ubudue sklapati ugovore sa svojim
krovnim tijelima, a ona sa Savjetom kako bi se sprijeilo nenamjensko troenje sredstava: Svaka lanica Saveza mora imati ugovor
sa savezom i onda se financijski transferi mogu realizirati. Ne moe
doi do raspodjele bez ugovornih obaveza zato i postoji savez
izmeu udruga i 'centrale'.
Novost je i kvartalno doznaavanja financijskih sredstava umjesto dosadanjeg mjesenog. Time e se omoguiti rad organizacija

STUDENI 2016.

u prvim mjesecima godine, to ranije nije bilo mogue budui da se

raspodjela sredstava obino ne obavlja na samom poetku godine.
Time bi se postigla i vea sigurnost jer se sredstva za manjinsku
kulturnu autonomiju doznauju zavisno od punjenja prorauna,
rekao je predsjednik Savjeta, koji je naglasio i da se Ministarstvo
financija RH slae s iznesenim stavovima.
Obavijestio je prisutne lanove Savjeta, te elektronskih i tiskovnih medija, koji su se ovoga puta odazvali u mnogo veem broju,
kako se u ponedjeljak, 28. listopada 2016., u Novinarskom domu u
Zagrebu planira odrati seminar o primjeni novih Kriterija i Metodologije. Poziv e biti upuen svima manjinskim organizacijama iji
se programi kulturne autonomije sufinanciraju putem Savjeta za
nacionalne manjine RH.
Aleksandar Tolnauer je ponovio da su sasvim netone prie prema kojima pojedini zastupnici i lanovi Savjeta vre pritisak na Povjerenstvo. Svake godine se lansiraju takve prie iako one nemaju
veze sa stvarnim stanjem, a ako pojedinci tako nastave i ubudue, bit
e tueni. Raspodjela je uvijek vrena prema kvaliteti programa, pri
emu se nikad nije bodovao ukupan broj pripadnika neke nacionalne
manjine. Brojnost manjine ne igra ulogu iz prostog razloga a to
ako najvea manjina dostavi najmanje programa!? Meutim, broj
lanova udruga koje apliciraju za sredstva jeste kriterij. Dakle, ne
brojnost nacionalne manjine, nego brojnost lanstva udruge. Pritom
broj lanova udruge ostaje minimalno 20, objasnio je Aleksandar
Tolnauer, na kraju rekavi: Danas emo svi potpisati izjavu o krivinoj i materijalnoj odgovornosti da nitko od nas nee uestvovati, niti
lobirati, niti vriti pritisak niti na bilo koji nain uestvovati u nekoj
vrsti lobija prema Povjerenstvu za raspodjelu financijskih sredstava.
lanovi Savjeta za nacionalne manjine jednoglasno su usvojili
nove Kriterije financiranja i ugovaranja programa kulturne autonomije nacionalnih manjina i Metodologiju praenja i vrednovanja
provedbe financiranih programa, na temelju lanka 35. stavka 4.

33

HRVATSKA
Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (Narodne novine, broj 155/02 i 80/10). Predmetnim su dokumentom objedinjeni u jedinstveni opi akt trenutno vaei Kriteriji za dodjelu financijske potpore za programe nevladinih udruga i ustanova nacionalnih
manjina (Narodne novine, broj 123/14) i Metodologija praenja
ostvarivanja programa nevladinih udruga i ustanova nacionalnih
manjina (Narodne novine, broj 129/09 i 70/11).

Javni poziv za financiranje bit e raspisan sredinom

prosinca 2016.
lanovi Savjeta za nacionalne manjine imenovali su lanove
Povjerenstva za ocjenjivanje prijavljenih programa i raspodjelu financijskih sredstava udrugama i ustanovama nacionalnih manjina
za 2017., kao i Komisiju za otvaranje prijava i provjeru ispunjavanja
propisanih uvjeta zaprimljenih programa udruga i ustanova nacionalnih manjina koji e pristii na Javni poziv. Tolnauer je rekao da
se Povjerenstvo za ocjenjivanje i raspodjelu sredstava sastoji od
osam osoba, meu kojima su samo dvoje iz Savjeta za nacionalne
manjine RH (potpredsjednik Veselko aki i lanica Branka Baksa),
dok je estero vanjskih lanova.
Povjerenstvo za raspodjelu sredstava udrugama i ustanovama
nacionalnih manjina za ostvarivanje programa kulturne autonomije nacionalnih manjina je zadueno sastaviti prijedlog Odluke o rasporedu sredstava koja se u Dravnom proraunu za 2017. godinu
osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina i s obrazloenjem istu
dostaviti Savjetu.
Komisija za otvaranje prijava programa pristiglih na Javni poziv
je sastavljena od djelatnika Strune slube Savjeta za nacionalne
manjine sa zadaom da pravodobne i potpune prijave proslijedi na
postupanje Povjerenstvu.
Aleksandar Tolnauer je naglasio da e Javni poziv udrugama i
ustanovama nacionalnih manjina za financiranje kulturne autonomije u 2017. godini vjerojatno biti raspisan 10. prosinca 2016., tj. dan
nakon to se izglasa Dravni proraun RH za 2017. godinu (prema
najavama usvajanje u Hrvatskom saboru oekuje se 9. prosinca).
lanovi Savjeta raspravljali su i o zloupotrebama prava na pristup podacima vezanima uz manjinske organizacije. Legitimno
se pozvati na pravo pristupa informaciji, ali su problem zakonski
propisi koji su u toj domeni vrlo liberalni i nedoreeni, to omoguuje razliite zlouporabe. To pravo odreeni pojedinci koriste i kao
sredstvo obrauna s 'protivnikim' udrugama. Budui da se osobni
animoziteti ne smiju zlorabiti, Savjet je upozorio na nedostatke u
Zakonu o pravu na pristup informacijama. Duni smo dostavljati
sve dokumente koji se odnose na korisnike financirane iz Dravnog prorauna budui da svaki porezni obveznik ima pravo uvida u
njih, rekao je Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine. Naglasio je kako je u posljednja tri mjeseca kopirano oko 4.000 stranica dokumenta vezanih uz traene informacije.
Na kraju 70. sjednice lanovi Savjeta za nacionalne manjine
RH prihvatili su zahtjeve za prenamjenom sredstava odobrenih
za programe kulturne autonomije Poljskoj kulturnoj udruzi Polonez, Novinsko-izdavakoj ustanovi Jednota Daruvar, Nacionalnoj zajednici Crnogoraca Hrvatske, Nacionalnoj zajednici Rusa
Hrvatske, Savezu maarskih udruga Hrvatske, Pukom otvorenom
uilitu Baranyai Julia Beli Manastir, Novinsko izdavakoj ustanovi EDIT i Srpskom kulturnom drutvu Prosvjeta. Osim toga,
usvojena je i Odluka o obustavi sufinanciranja programa Udruge
Roma Zagreb i Zagrebake upanije. q
Ismet ISAKOVI

34

EDUKATIVNI SEMINAR O NOVIM KRITERIJIMA,

METODOLOGIJI I NAINU PRIJAVE PROGRAMA
U ponedjeljak, 28. listopada 2016., u Velikoj dvorani Hrvatskog
novinarskog drutva u Zagrebu, u organizaciji Savjeta za nacionalne
manjine Republike Hrvatske odran je edukativni seminar o primjeni
novih Kriterija financiranja i ugovaranja programa kulturne autonomije nacionalnih manjina i Metodologije praenja i vrednovanja provedbe financiranih programa. Takoer, predstavljen je novi nain prijave
programa za 2017. godinu putem interneta. Seminaru je prisustvovalo oko 150 predstavnika udruga i ustanova nacionalnih manjina, iji se
programi kulturne autonomije sufinanciraju sredstvima iz Dravnog
prorauna RH putem Savjeta za nacionalne manjine.

Tibor Varga, Hajdica Filipi i Aleksandar Tolnauer

Seminar je otvorio Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za
nacionalne manjine Republike Hrvatske, koji upoznao i informirao sudionike seminara o novim Kriterijima financiranja i ugovaranja programa kulturne autonomije nacionalnih manjina i Metodologiji praenja i vrednovanja provedbe financijskih programa, usvojenih na 70.
sjednici Savjeta za nacionalne manjine odranoj 10. studenog 2016.
godine. U svom izlaganju Tolnauer je istaknuo da su i dosadanji Kriteriji i Metodologija bili prilagoeni standardima financiranja civilnog
drutva u Europskoj uniji. Novim su aktom na jednom mjestu utvrene pretpostavke koje udruge i ustanove nacionalnih manjina trebaju
ispunjavati pri zahtjevu za dodjelu potpore iz Dravnog prorauna, a
ime je osigurano ujednaeno izvjetavanje o utroku sredstava.
Hajdica Filipi, voditeljica Odjela za neprofitno raunovodstvo i
izvjetavanje Slube za dravno raunovodstvo i raunovodstvo neprofitnih organizacija Ministarstva financija RH, izloila je sudionicima
relevantne podatke vezane uz voenje dokumentacije o namjenskom
utroku proraunskih sredstava, mjere kontrola i standarde koji e se
primjenjivati na neprofitne organizacije.
Tibor Varga, zamjenik predstojnika Strune slube Savjeta za nacionalne manjine RH, predstavio je novine propisane novim Kriterijima koje se odnose na kriterije financiranja i ugovaranja programa,
kriterije za pojedine vrste programa i maksimalne iznose utroka
sredstava prema vrsti trokova za pojedine programe, a koje je Savjet
propisao slijedei preporuke i smjernice revizijskih tijela. q

Oko 150 predstavnika udruga i ustanova nacionalnih manjina na

seminaru u Novinarskom domu u Zagrebu

PREPORODOV JOURNAL 193

INTERVJU

BERMIN MEKI, VODITELJ PRAVNE SLUBE MEIHATA I PREDSJEDNIK UPRAVNOG

ODBORA HUMANITARNE ORGANIZACIJE ZIRAT
Odgovorno tvrdim da mi Bonjaci svoju politiku i politiku platformu nemamo. Mi smo svedeni na
folklor, uz duno potovanje tom vidu manjinskog angamana. I sami vidite da stranke, niti nae
asocijacije nisu doivjele katarzu. Neku vrstu proiavanja svojih redova kako bi bili makar donekle
vjerodostojni. Dapae, nema uope hrabrosti da se pokrene takvo pitanje. elni ljudi stranaka su i dalje
isti. to oekivati od istih ljudi, koji su tu 20-ak i vie godina? Vrijeme je pokazalo, ali i povijest njihovog
djelovanja, da nisu donijeli nikakve znaajnije promjene. Vrijeme i budua djelovanja e pokazati u
kakvom emo stanju doekati nove izbore.

Bonjacima nedostaje strategije,

planskog promiljanja i jedinstva
Razgovarao: Ismet ISAKOVI
Politika vjerodostojnost je klju, a to se ne postie
preko noi, ve upornim radom i konkretnim djelima
Nakon dva bonjaka izborna brodoloma ili sunovrata, kako
kome vie odgovara, pokuavamo od pripadnika mlae i srednje
generacije Bonjaka u Hrvatskoj dobiti odgovore na brojna pitanja politikog zastupanja u budunosti. Za Vas, s jedne strane,
moemo rei da ste drutveno angairani i neoptereeni dosadanjim kontraproduktivnim podjelama i sukobima. S druge strane,
iako imate mnogo funkcija i angamana niste u dovoljnoj mjeri
poznati naim itateljima, vjerojatno i zato jer imate samo 31 godinu. Moete li nam se predstaviti?
Hvala vam na prilici da se predstavim vaem itateljstvu, dragim Bonjakinjama i Bonjacima u cijeloj Republici Hrvatskoj. Redovni sam itatelj Preporodovog Journala, kojeg vrlo cijenim jer
kritiki promilja bonjaku politiku scenu u Hrvatskoj. Poetkom
zadnjeg rata, sa est i pol godina, doao sam u Republiku Hrvatsku,
u Zagreb, gdje sam zavrio osnovnu i srednju kolu, IX. gimnaziju,
a nakon toga stekao diplomu magistra prava na Pravnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Za pravo sam se odluio jo u ranoj fazi
svoga ivota, kad sam se susreo sa latinskom sentencom: Honeste
vivere, alterum non laedere, suum quique tribuere, ili: Poteno
ivjeti, drugoga ne povrijediti, svakome dati to mu pripada. Te
izreke se esto sjetim u svom svakodnevnom radu, te nastojim biti,
koliko god to mogu, pravian i ovjek vrlina.
Tijekom studija bio sam dvije godine demonstrator na Katedri za
graansko pravo, zasigurno jednoj od najteih Katedri na Pravnom
fakultetu, kod prof. dr. sc. Tatjane Josipovi, tada prve dame Republike Hrvatske. Uspjeh na studiju i vrijedna demonstratura pomogli
su mi da budem primijeen. Ubrzo nakon zavretka studija zapoljavam se u Islamskoj zajednici u Hrvatskoj, ponajprije na pravnim
poslovima u Centru za certificiranje halal kvalitete, a zatim u Islamskoj gimnaziji dr. Ahmeda Smajlovia. Trenutno radim kao voditelj
pravne slube Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Ujedno sam
i predsjednik Upravnog odbora humanitarne organizacije ZIRAT, lan
kolskog odbora Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovia, te lan

STUDENI 2016.

Bermin Meki
Upravnog odbora Centra za certificiranje halal kvalitete. Odnedavno
sam lan i Medlisa Islamske zajednice Zagreb.
Jedna od draih funkcija mi je biti lan kolskog odbora Islamske gimnazije, jer sam tamo zapoeo svoj pravi profesionalni put i
lijepe uspomene me veu za to mjesto i te ljude. Za mene je, meutim, najvanija stvar da sam zaokruio svoj ivot brakom, te da sam
ponosni otac jednog malog meleka, divne curice.
Kao to je u uvodnom pitanju reeno, iza nas su dva izborna
ciklusa u manje od godine dana u kojima bonjaki kandidati nisu
uspjeli doi do saborskog mandata. Jedni kau da se radi o smjeni
generacija, drugi govore o bonjakom politikom vakuumu, trei
smatraju da su na naplatu dole brojne greke iz prolosti Ka-

35

INTERVJU
kvo je Vae miljenje o uzrocima poraza u studenom 2015. i rujnu
2016. godine? to se treba promijeniti kako bi Bonjaci jae prigrlili svoje kandidate i masovnije glasali na manjinskoj listi?
Debakl je zasigurno jer Bonjaka nema u Saboru. Razlog tomu
je sukus navedenoga, kao to je smjena generacija, svojevrsni bonjaki politiki vakuum, te brojne greke iz prolosti, koje su posljedino tomu, dovele do toga da smo tu gdje jesmo. Razumijevam da
nema jedinstva i koordinacije, kako izmeu bonjakih stranaka,
naih raznih udruga, pa i udjela nekih bonjakih intelektualaca.
Koji je to nain da se Bonjaci vrate u Sabor, zapravo kljuno pitanje je kako postati politiki vjerodostojan? Da bi se to ostvarilo
treba prvo otvoriti razgovore s Bonjacima koji su u svojem profesionalnom radu u Hrvatskoj ostvarili uspjeh, koji su pozitivno vrednovani na bilo kojem drutvenom i kulturnom polju, te dogovoriti
zajedniku platformu djelovanja. Imati izbore prije izbora, te smanjiti broj kandidata na prihvatljivu mjeru. U protivnom, mislim da
su nam anse minimizirane na sljedeim izborima.
Meutim, da odmah budem jasan, nisam siguran da je to uope realno u ovim okolnostima koje danas vladaju. I kada bi se Bonjak vratio u Sabor, koji su to pravci djelovanja, koji je to njegov
program rada? Bili smo, do sada, svjedoci nedovoljno artikuliranih
politika naih predstavnika. Miljenja sam da se moramo usmjeriti
prema budunosti. Nikako ne smijemo graditi budunost ponavljajui nama nesklonu prolost u kojoj smo se dijelili kako je kojoj vlasti padalo na pamet. Trebali bismo postati svjesniji svoga identiteta
i kako taj identitet sauvati u doba sveope asimilacije nacionalnih
manjina. Valja pokuati objasniti pripadnicima bonjakog naroda
vanost izjanjavanja kao Bonjak. Naglaavam potrebu integracije, nikako asimilacije, te njegovanja naeg nacionalnog identiteta.
Politika vjerodostojnost je klju, a to se ne postie preko noi, ve
upornim radom i konkretnim djelima.
Isto tako valja nam izboriti sve ono to nam pozitivni hrvatski
zakoni omoguuju, dakle promoviranje vee zastupljenosti Bonjaka u tijelima javne uprave, kao i vee zastupljenosti u politici. Zatim
inzistiranje na provoenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih
manjina, posebice vezano za zapoljavanje, te sudjelovanje Bonjaka i drugih nacionalnih manjina u radu dravne uprave i lokalne
odnosno regionalne samouprave, te pravosuu.

Ljudima je dosta prie, ele vidjeti konkretan rad za

Bonjake, za zajedniko dobro
emso Tankovi i Nedad Hodi bili su saborski zastupnici u
tri mandata od 2003. do 2015. godine. Kako ocjenjujete njihov
rad u Hrvatskom saboru? Jesu li svojim izvansaborskim radom
mogli postii vie u snanijem i principijelno kvalitetnijem povezivanju Bonjaka u Hrvatskoj?
Kao to ste i sami rekli, mi Bonjaci smo imali svoja dva predstavnika u Saboru u tri mandata. Postavljam pitanje vama i sebi:
to nam je to dobra donijelo? Osim vraanja Bonjaka u Ustav Republike Hrvatske. To je jedino ega se sjeam. Previe je bilo ad hoc
rjeenja, a premalo sustava i sistematinosti odnosno rada prema
programu, prema odreenoj platformi, kratkorono i dugorono, s
preciznim ciljevima i na temelju snimljenog stanja, dakle dobrog
poznavanja prilika Bonjaka u cijeloj Hrvatskoj. Bonjacima nedostaje strategije, planskog promiljanja i jedinstva. Da se zanemare
sitni interesi, a da se djeluje poradi opeg dobra, plemenitog i radinog naroda kojega predstavljaju.
U svakom sluaju, nakon dva izborna debakla, postavlja se pitanje politike odgovornosti ljudi koji nisu uspjeli pobijediti i koji

36

se neprestano kandidiraju, koji dobivaju manje glasova nego to

imaju lanova u svojim udrugama i strankama. Dakle, poruke se
vrlo jasne! Namee se pitanje katarze, te davanja prilike i mjesta
mlaim, strunim, obrazovanim, moralnim ljudima, koji zasigurno
imaju i znanja i poleta promijeniti stvari na bolje. Znam da ima puno takvih ljudi koji su spremni djelovati, ukoliko im se ukae prilika.
Svjestan sam, takoer, da se ljudi nee sami maknuti s pozicija, steenih ili prigrabljenih, pa mladi ljudi trebaju osvojiti prostor svojim
pozitivnim promjenama i razliitim projektima. Ljudima je dosta
prie, ele vidjeti konkretan rad za Bonjake, za zajedniko dobro.
Kao direktan rezultat razoaranost s politikom SDA Hrvatske i
emse Tankovia dolo je do formiranja Hodieve BDSH, a zatim
i odvajanja dijela njegove stranke i formiranja SBH. U ovom trenutku imamo tri bonjake stranke viak stranarenja, a manjak jedinstva. Koji je izlaz iz ove situacije, iz zaaranog kruga
stranake sektake politike i posljedinih klijentistikih odnosa?
Pisao sam o klijentelizmu, posebice o politikom. Pristup pozicijama i zaposlenju, koji bi trebali biti na raspolaganju pod jednakim uvjetima svim graanima ili organizacijama, politikim klijentelizmom se rasporeuju prema kriterijima politike i ine pripadnosti u zamjenu za politiku podrku i zatitu politikih interesa
monika, koji imaju kontrolu nad razliitim resursima. Prevedeno
na jezik obinog ovjeka to znai svekoliko privatiziranje institucija,
udruga, asocijacija i tako dalje; to se danas uvelike dogaa, ne samo na manjinskoj sceni. Danas je puno toga na prodaju, pa i moral,
u zamjenu za neki uski, privatni interes. Vrijeme je da mijenjamo
mentalne sklopove u glavi i jasno osudimo takvo ponaanje i djelovanje. to je jo vanije da se pokrenemo, izaemo iz komforne
zone i pokuamo promijeniti sudbinu naega naroda. Za promjenu
naeg poloaja, izmeu ostalog, potrebne su promjene u nama samima. Uestala je pojava klijentelizma na bonjakoj politikoj sceni. Svi koji su imalo upoznati s tom problematikom znaju o emu i
kojim ljudima govorim. Postavljam pitanje sebi i vama: to nam je
to dobra donijelo, osim dobra nekolicini pojedinaca?

Najvee ogranienje su predstavljali bonjaki

protukandidati
Vratimo se malo na prethodne parlamentarne izbore. Bili ste
u izbornom timu Mirze Meia. Kako ocjenjujete njegov izborni
rezultat od 1.177 glasova, od kojih je ak 606 iz Zagreba?
Magistar Mirza Mei je postigao respektabilan rezultat, unato tomu to nije imao odgovarajuu infrastrukturu po Hrvatskoj.
To je bio ograniavajui faktor, kao i prekasni ulazak u politiku
utakmicu. U njegovu aktiviranju prepoznao sam poetak pozitivnih
promjena na bonjakoj politikoj sceni. Zato sam se i ja prikljuio.
ao mi je to to ljudi nisu prepoznali u tolikom broju da Mirza pobijedi. Ali brojka od 1.177 glasova je respektabilna, posebice imajui
u vidu da je puno biraa Bonjaka glasalo za Mirzu, i to oni koji
inae apstiniraju od izbora ili glasuju za redovnu listu.
Kakve utiske nosite iz kampanje? S obzirom na imamsku profesiju Mirze Meia, jeste li uoili kakva ogranienja ili oteavajue
faktore? Da li vas je neto posebno zasmetalo ili, moda, dalo nadu
u bolju budunost politikog predstavljanja bonjakog naroda?
Bonjakinje i Bonjaci koje sam upoznao tijekom kampanje dali
su mi nadu u bolje sutra. Uz vrlo ograniene resurse, pristupili smo
velikom broju ljudi. Pogotovo vjetom upotrebom drutvenih mrea. Jedna jako originalna kampanja Drago mi je to sam mogao dati
svoj skromni doprinos. Oteavajuih faktora je bilo puno. Najvee

PREPORODOV JOURNAL 193

INTERVJU

Pisao sam o klijentelizmu, posebice o politikom.

Pristup pozicijama i zaposlenju, koji bi trebali biti na
raspolaganju pod jednakim uvjetima svim graanima ili organizacijama, politikim klijentelizmom se
rasporeuju prema kriterijima politike i ine pripadnosti u zamjenu za politiku podrku i zatitu politikih interesa monika, koji imaju kontrolu nad razliitim resursima. Prevedeno na jezik obinog ovjeka
to znai svekoliko privatiziranje institucija, udruga,
asocijacija i tako dalje; to se danas uvelike dogaa,
ne samo na manjinskoj sceni. Danas je puno toga na
prodaju, pa i moral, u zamjenu za neki uski, privatni
interes. Vrijeme je da mijenjamo mentalne sklopove
u glavi i jasno osudimo takvo ponaanje i djelovanje.
to je jo vanije da se pokrenemo, izaemo iz
komforne zone i pokuamo promijeniti sudbinu naega naroda. Za promjenu naeg poloaja, izmeu
ostalog, potrebne su promjene u nama samima.
Uestala je pojava klijentelizma na bonjakoj politikoj sceni. Svi koji su imalo upoznati s tom problematikom znaju o emu i kojim ljudima govorim. Postavljam pitanje sebi i vama: to nam je to dobra
donijelo, osim dobra nekolicini pojedinaca?
ogranienje, to sam se iznenadio, su predstavljali bonjaki protukandidati, koji su se okomili ponajvie na Mirzu Meia, predbacujui mu imamsku profesiju. Nije se htjelo vidjeti da isti ima magisterij
iz politikih znanosti. ak sam bio uvjeren da im je bilo drae da pobijedi predstavnica albanske nacionalne manjine nego on, to kada
dobrano razmislite o tome, predstavlja tragediju za nae poimanje i
percipiranje zajednikog dobra i interesa Bonjaka u Hrvatskoj.

Gospoa Prljaskaj naginje desnici, pa me ne ude

njezini istupi u tom smjeru
Kako komentirate dosadanji rad saborske zastupnice Ermine Lekaj Prljaskaj? U prethodnom uvodniku spomenuli smo dva
uma u komunikaciji njeno gostovanje u TV-emisiji Bujica
kod Velimira Bujaneca, te angaman u Hrvatskom nacionalnom
etikom suditu, samozvanom sudu za veleizdaju, koji je veleizdajnicima proglasio Josipa Broza Tita, Budimira Lonara, Stjepana Mesia i Zorana Milanovia, da spomenemo samo neke. Da li
takvi desniarski izleti mogu biti na tragu jaanju manjinskih
prava i sloboda, ili je posrijedi neto drugo?
to se tie dosadanjeg rada gospoe Prljaskaj injenice govore
same za sebe. Gospoa je lan Kluba zastupnika stranke Milana
Bandia, kao i jo neki manjinski predstavnici. Poslije pretprolih
izbora nije bila u Klubu zastupnika nacionalnih manjina; nakon
prolih izbora udostojila se ui i u Klub nacionalnih manjina. iju e
to ona politiku provoditi? Koliko je usmjerena na pripadnike nacionalne manjine koje zastupa? Zdravorazumski je takoer za pojmiti,
ona ne osjea toliko nau manjinu kao moda svoju. Gospoa Prljaskaj naginje desnici, pa me ne ude njezini istupi u tom smjeru.
U tom smjeru se kretala i njena potpora sadanjoj Vladi. Mada mi

STUDENI 2016.

je nepovezivo njeno lanstvo u HNS-u sa njenom sadanjom politikom. Tu uoavam dosta proturjenosti i neprincipijelnosti. Takvo
djelovanje zasigurno ne doprinosi jaanju manjinskih prava i sloboda, ve se stjee dojam da se tu uope niti ne radi o provoenju
manjinske politike. to se tie gostovanja u emisiji Bujica i lanstvu u HNES-u, mogu se samo nadati da se radi o elementarnom
nepoznavanju politikih prilika i odnosa u naoj dravi.
Kako sada stvari stoje, lako se moe dogoditi da na sljedeim
izborima kandidat Albanaca bude samo Ermina Lekaj Prljaskaj.
Kakav je bonjaki odgovor u tom sluaju?
Na zadnjim izborima sam, poradi osobnog angamana, imao
prilike uoiti dosta anomalija. Recimo, imate predsjednika bonjake asocijacije ili vienije Bonjake iz Zagreba, koji se kandidiraju
na redovnoj listi Bandieve stranke i time uzimaju odreeni broj
glasova bonjakim kandidatima na manjinskoj listi. Glasove s kojima bi bonjaki kandidat najvjerojatnije pobijedio. A isti ti ljudi
se bore, navodno, za ouvanje nacionalnog i kulturnog identiteta
Bonjaka u Hrvatskoj. Dakle, nismo vjerodostojni. Takvo to e se,
vrlo vjerojatno, ponoviti i na sljedeim izborima. I opet smo u istoj
situaciji, gdje se glasovi rasparavaju.
Bonjaki politiki odgovor je, trenutno, nikakav. Odgovorno
tvrdim da mi Bonjaci svoju politiku i politiku platformu nemamo.
Mi smo svedeni na folklor, uz duno potovanje tom vidu manjinskog angamana. I sami vidite da stranke, niti nae asocijacije nisu
doivjele katarzu. Neku vrstu proiavanja svojih redova kako bi
bili makar donekle vjerodostojni. Dapae, nema uope hrabrosti
da se pokrene takvo pitanje. elni ljudi stranaka su i dalje isti. to
oekivati od istih ljudi, koji su tu 20-ak i vie godina? Vrijeme je
pokazalo, ali i povijest njihovog djelovanja, da nisu donijeli nikakve

37

INTERVJU
znaajnije promjene. Vrijeme i budua djelovanja e pokazati u kakvom emo stanju doekati nove izbore.

Islamska zajednica u sekularnom drutvenom

ureenju ne moe si dopustiti da postane politika
adresa
Bonjaci u Hrvatskoj su oigledno zasieni poznatim licima,
bolje reeno licima koja se 20-30 godina rotiraju u elnitvima
bonjakih organizacija i stranaka. Najgore u svemu jeste to u
prethodnim desetljeima ti i takvi VIP-likovi nisu uspjeli stvoriti
bonjaku politiku adresu. I sada smo praktino u vakuumu
Neki smatraju da je politika adresa Meihat Islamske zajednice
u Hrvatskoj. Jesu li u pravu?
Mi Bonjaci nemamo svoju autentinu politiku adresu. U nedostatku iste, okreemo se Islamskoj zajednici, koja je veini Bonjaka
adresa. Meutim, Islamska zajednica, sama po sebi, ne moe biti
politika adresa, jer joj to nije temeljna misija. Islamska zajednica
je brendirana i potovana organizacija zahvaljujui predanom radu
dvojice muftija evke Omerbaia i njegova nasljednika dr. Aziza
Hasanovia, ali i svih njegovih suradnika. Meutim, kada pogledate
nacionalnu scenu, nas nema nigdje. Tri bonjake politike stranke
koje trenutno djeluju, razne udruge i vijea, pokazale su u prethodnim godinama i desetljeima da nisu u stanju realizirati i artikulirati
bonjaku politiku. Bilo je tu uspjenih i vrijednih pojedinaca i organizacija, koji su pisali i provodili razliite projekte i inicijative vezano
za Bonjake, ali miljenja sam da nismo napravili taj krucijalni, dodatni iskorak. Na tom ispitu pale su nae asocijacije s nacionalnim
predznakom za to su odgovorni prije svega njeni elni ljudi.
Islamska zajednica u sekularnom drutvenom ureenju ne moe si dopustiti da postane politika adresa ili da preuzima ulogu
bonjakih nacionalnih asocijacija. No neki je tako vide jer ona uistinu ima u sebi integrativnu mo i radi svog poslanja okuplja ljude.
Naalost, mi vidimo da nae nacionalne asocijacije okupljaju sve
manje ljudi. To je tako jer ljudi ne ele sudjelovati u neemu gdje
vlada nesloga i razorne svae. Islamska zajednica, dodue, moe
kao moralna kima bonjakog naroda, poslati ili iz sebe iznjedriti prijeko potrebne signale koji bi mogli uputiti na neke nove
kadrove, ljude koje e zanimati zajedniki interes, a ne egoistina
samoreklama i ouvanje vlastite pozicije.
Nakon izbornih poraza i kontraproduktivnih stranakih sukobljavanja, zadnjih nekoliko mjeseci ozbiljno se razmilja o osnivanju BNV-a Bonjakog nacionalnog vijea. Da li je to pravi odgovor u ovoj situaciji, te model koji e osigurati jedinstveno i svrsishodno politiko djelovanje u budunosti?
Trebamo istinsko djelovanje u interesu svih Bonjaka, te da to
djelovanje bude zasnovano na irem konsenzusu, a ne naim osobnim, pojedinanim interesima i miljenjima. Ideja svebonjake
institucije je dobra ideja ukoliko bi se tome pristupilo iskreno i ozbiljno, s ciljem zajednikog dobra. Ukoliko je to pokuaj institucionalnog artikuliranja politike u Bonjaka na nacionalnoj razini, pokuaj artikuliranja nacionalnih interesa i politike platforme onda je
pozdravljam. Meutim, moda bi jedna takva institucija pridonijela
jednoobraznosti miljenja. To ne bi bilo dobro. Snagu svake asocijacije daju ljudi. Po ukljuenosti ili neukljuenosti odreenih ljudi
lako e se iitati stvarni potencijal jedne takve asocijacije. Da li e
to opet predvoditi stari i islueni ljudi, koji su se vie puta kompromitirali ili e to biti daak novih mlaih snaga? Ostaje da vidimo.
Mi trenutno imamo par asocijacija koje u svom imenu pretendiraju

38

da budu krovne. Meutim, svojim djelovanjem se nisu uspjele nametnuti takvima. Zanima nas objedinjavanje, a nemamo ta objediniti. Hou rei da ne moete krov stavljati na kuu bez zidova. Ne
moete zidove graditi bez temelja A ono to mi prvo napravimo
jest da priamo o krovu, ili jo gore postavimo bodljikavu icu
da ogradimo teren, a gradnji kue nikada ni ne pristupimo. Dakle,
mnoenje naih asocijacija bez jasne vizije o njihovoj svrsi nema nikakvu budunost. One su tada samo uteg koji e nas vui jo dublje
na dno i biti jo jedan razlog oko kojega emo se svaati.
Inae, smatram da je vano imati vie jakih udruga koje rade
na projektima i zajednikom dobru, pored moebitnog BNV-a. Ali,
sve te silne asocijacije bi trebale biti transparentne. Koliko lanova
imaju nae asocijacije? U ije ime govore njihovi elnici? U ime tisue i tisua lanova ili u ime svega desetak ili stotinjak? U svakom
sluaju, vrijeme je najbolji sudac, pa tako i u ovom sluaju.

Vraanja dostojanstva Bonjacima i vraanje

njihovog povjerenja je kljuni cilj bonjake politike
S obzirom na izazove koji su pred nama, koje trebaju biti kljune toke u buduem djelovanju bonjakih nacionalnih asocijacija i udruga? Ili, eventualno, nekog novog bonjakog saborskog
zastupnika.
Promoviranje vrijednosti Bonjaka u Hrvatskoj, transparentnost
rada i potenje, to jest pokuaj vraanja etinosti u politiko djelovanje mora biti kljuna odrednica Bonjaka u Hrvatskom saboru. uvanje i unapreivanje socijalnih prava Bonjaka odnosno pomaganje
potrebitima, stipendiranje nadarenih studentica i studenata, s ciljem
ulaganja u obrazovanje mladih, pomo pri rjeavanju statusnih pitanja kojima su optereeni pripadnici nae nacionalne manjine, zalaganje za poveanje sredstava za rad udruga i razliitih asocijacija,
provoenje projekta od interesa za nau nacionalnu manjinu, kroz
fondove EU, takoer su jako vana pitanja. Openito, afirmacija nacionalne svijesti Bonjaka kroz jaanje kulturne autonomije. Naglaavam potrebu bolje suradnje zastupnika s dravom i Vijeima nacionalnih manjina, te sa Savjetom za nacionalne manjine.
to se tie BiH, zastupnik u Hrvatskom saboru trebao bi se fokusirati na ustrajni rad na jaanju i promoviranju samostalnosti, suverenosti i nedjeljivosti Bosne i Hercegovine, kao i poticanje za to
bri ulazak Bosne i Hercegovine u Europsku uniju; jasno ustrajavanje
na osudi genocida koji se dogodio u BiH, posebice u Srebrenici, ali i
drugdje u BiH, te promoviranje bosanskog jezika, kroz razliite projekte. Posebice naglaavam potrebu konsenzusa Bonjaka vezano za
promoviranje i zagovaranje ideje posebnog zastupnika za Bonjake
u Hrvatskom saboru, shodno zastupljenosti i povijesnim zaslugama
Bonjaka, posebice u sudjelovanju Bonjaka u Domovinskom ratu i
obrani Republike Hrvatske, te uzevi da smo mi druga po brojnosti
nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj. Promoviranje vrijednosti
uljuenog i vjetog komuniciranja u drutvenom i politikom ivotu
Republike Hrvatske, te vraanja dostojanstva Bonjacima, vraanje
njihovog povjerenja je, drim, kljuni cilj bonjake politike.
Snano se zalaem za to vee uee Bonjaka u definiranju
nae manjinske politike ime treba doprinijeti veem povjerenju,
kao i veem odazivu Bonjaka na izbore. Mi smo, naalost, svjedoci
da pojedini Bonjaci puno priaju, a malo rade to iz neznanja to
iz nedoraslosti trenutku a to malo opet za svoj interes. Vrlo vano
je govoriti i o nainima kako ostvariti gore spomenute ciljeve. Da to
ne bude tek jo jedna isprazna fraza.
Meutim, treba imati na umu da za Bonjake nije jedini interes
imati svog bonjakog saborskog zastupnika. Potrebno je definirati

PREPORODOV JOURNAL 193

INTERVJU

Mi Bonjaci nemamo svoju autentinu politiku

adresu. U nedostatku iste, okreemo se Islamskoj
zajednici, koja je veini Bonjaka adresa. Meutim,
Islamska zajednica, sama po sebi, ne moe biti politika adresa, jer joj to nije temeljna misija. ()
Islamska zajednica u sekularnom drutvenom ureenju ne moe si dopustiti da postane politika
adresa ili da preuzima ulogu bonjakih nacionalnih asocijacija. No neki je tako vide jer ona uistinu
ima u sebi integrativnu mo i radi svog poslanja
okuplja ljude. Naalost, mi vidimo da nae nacionalne asocijacije okupljaju sve manje ljudi. To je
tako jer ljudi ne ele sudjelovati u neemu gdje vlada nesloga i razorne svae. Islamska zajednica, dodue, moe kao moralna kima bonjakog naroda, poslati ili iz sebe iznjedriti prijeko potrebne signale koji bi mogli uputiti na neke nove kadrove,
ljude koje e zanimati zajedniki interes, a ne egoistina samoreklama i ouvanje vlastite pozicije.
prvo to je to na interes u Hrvatskoj, da budemo prvo svjesni sami sebe, zatim pretoiti to u nacionalni program, izvedivu platformu djelovanja, te podii organizacijski potencijal naih asocijacija,
koji taj program mogu realizirati. Prvenstveni cilj naih asocijacija
trebao bi biti promoviranje kulture nae nacionalne manjine, posljedino uvanje nacionalnog identiteta; zatim se baviti politikim
angamanima ukoliko procijenimo da je tako neto uope realno.
Bonjaci su imali svoje zastupnike u Hrvatskom saboru. to je
to dobra donijelo Bonjacima? To je pitanje koje si Bonjaci postavljaju. I to ih uope dri da glasaju na manjinskim listama? Kada
e i hoe li doi vrijeme da Bonjaci u Hrvatskoj mogu kadrovirati na dravnoj razini kao to to ini gospodin Pupovac, emu smo
nedavno svjedoili? Biti u mogunosti predloiti nekoliko Bonjaka
kao dravne tajnike ili u diplomaciju. Zaposliti Bonjaka na elnu
poziciju u neko dravno poduzee. To je prava politika platforma,
a ne ad hoc uskointeresna kvazipolitika. Samo s jasnim i preciznim
stratekim pristupom, operativnim planom izvrenja, te dostojnim
liderom moemo to napraviti. Ili ovjekom kojega emo prepoznati
kao lidera, ali njegov radni rezultat e biti i zasluga slone strune
ekipe koju e okupiti. Mi lidera esto vidimo kao autoritativnog vou, jer smo tako naueni. Lider je zapravo dobar medijator, ovjek
koji podnosi udarce i bez obzira na to djeluje.
Takoer, naglaavam da je Dravni proraun, o kojem smo
imali ovih dana priliku sluati u Hrvatskom saboru, odraz stvarnih
prioriteta drave. Treba vidjeti koliko to razne bonjake asocijacije
dobivaju sredstava od drave i lokalne zajednice i da li se zaista ulae u projekte koje uvaju nau kulturnu autonomiju, nau batinu.
Na tome treba inzistirati.
U Hrvatskoj se pojaavaju asimilacijski procesi. 2021. predvien je novi Popis stanovnitva koji bi, ako se ovako nastavi, mogao biti vrlo bolan po bonjatvo i Bonjake. to napraviti kako u
budunosti ne bismo postali statistika pogreka?
Mi ve sada jesmo na razini statistike pogreke. Nemojmo se
zavaravati. Meutim, ukoliko uspijemo artikulirati politike Bonja-

STUDENI 2016.

ka, skrojiti nacionalni program djelovanja, postii iri konsenzus o

elementarnim pitanjima i raditi na tome, mislim da moemo oekivati jako puno pozitivnih stvari. Tada e se ljudi izjasniti i kao Bonjaci. I to kao Bonjaci kojima je Hrvatska nova domovina. Ono to
smo postigli u sferi religije, dakle, autonomnost, ugled i slobodu,
trebali bismo jednako tako postii i u politici. Trenutno, mi u naim
asocijacijama nemamo prepoznatljivost, unato tome to brojni
Bonjaci u svojim strukama uivaju itekakav ugled u Republici Hrvatskoj i u svijetu. Bonjaci pojedinano uivaju neosporiv znanstveni autoritet u Republici Hrvatskoj, mnogi su sveuilini profesori, ugledni privrednici i tako dalje. Te bismo ljude trebali okupiti
Svi ti velikani duha i uma u stanju su pokrenuti ovu umalu, roaku politiku letargiju. S ljudima se treba druiti, razgovarati, tumaiti im mogunosti i prava koje mogu koristiti kao Bonjaci. Valja
ih posjetiti i priati im o idejama, sluati i biljeiti njihove ideje. Jer
se, na kraju krajeva, ljudi okupljaju oko ideja. Ali, ne zaboravimo,
svaka ideja vrijedi koliko i njena realizacija.
Bonjaci su lojalan narod u Republici Hrvatskoj, kao rijetko koji.
Zasluujemo bolji status nego ovaj koji trenutno uivamo. Djelomice smo i sami krivi za to zbog pasiviziranosti i nezainteresiranosti za
drutveni angaman. Asimilacija je neizbjena ukoliko se s ljudima
ne radi. Najvei problem vidim u visokoj razini nezaposlenosti u
Hrvatskoj zbog koje se graani Republike Hrvatske iseljavaju, meu njima i pripadnici nacionalnih manjina. To je pojava s kojom se
ozbiljno moramo suoiti.

Islam treba ostaviti izvan sfere politikih nadmetanja

Mi Bonjaci, ma gdje bili, posebno smo osjetljivi na osjetljivi
na politiku i drutvenu situaciju u Bosni i Hercegovini, matinoj
dravi bonjakog naroda? U zadnjih nekoliko mjeseci mnogo
toga se dogodilo u BiH od referenduma u RS-u, preko lokalnih
izbora do hapenja za ratne zloine. Va komentar?
to se tie Bosne i Hercegovine i sami ste vidjeli da je referendum o Danu manjeg BH entiteta odran. Jasne su tendencije ko-

39

INTERVJU
jima se ugroava sigurnost cijele regije. Referendum je bio svrha
sam sebi, kako bi otvorio naredne korake i referendume. Odluka
Ustavnog suda BiH, kojom je ukinut datum Dana RS-a, bila je dobar
povod za probni referendum, iji je cilj ispitivanje odlunosti zapadnih sila, ali i Bonjaka u obrani, barem, statusa quo. Referendum se
ve dogodio te time, po mome uvjerenju, postao datost, politika
neminovnost umjesto politike nemogunosti, kako je bilo do sada. Meutim, izlaznost graana na referendum je bila daleko ispod
oekivanog; ak i ona naznaena izlaznost je netona, imajui u
vidu da nije bilo promatraa. Meunarodna zajednica i institucije
BiH su reagirale mlako, u formi osude i negodovanja. Pravo, koje
je moja profesionalna orijentacija, ne poznaje neuvjerljivost. Nije u
redu kad visoki predstavnik ne radi svoj posao i ne koristi bonske
ovlasti. Po mome miljenju, ovo je samo pokuaj navikavanja naroda BiH na referendume i pokuaj da se Bonjaci umore i da dignu
ruke od svoje drave. Meutim, to se nee, ako Bog da, dogoditi.
Nakon referenduma, na lokalnim izborima vidjeli smo posljedice. Pokazalo se da se nacionalistika, zapaljiva politika isplati. SNSD
i HDZ su osvojili svoje utvrde i potvrdili neke nove. SDA i ostale
bonjake stranke nisu dobro prole. Vidjeli ste to se dogodilo u
Velikoj Kladui i Srebrenici. Historijat dogaaja je jasan i on e se
nastaviti slinim smjerom, sasvim sigurno. Ali opet moram naglasiti, sve to nam se dogaa je rezultat nedovoljnog rada politiara,
odnosno nepostojanja jasne dravne politike, strategije i rada na
istoj. I onda se svi skupa udimo to nam se to dogaa.
Sve u svemu, oekuje nas neizvjesna budunost i teka su vremena pred Bonjacima u BiH. Bojim se da bonjake elite nisu dorasle izazovu vremena koje je pred nama. To je, po meni, najvea
opasnost. Nitko nikad nije opstao na moi drugoga, ve na svojoj
vlastitoj. To je moja kljuna poruka. to se tie uhienja pripadnika
HVO-a time se situacija jo vie uslonjava. Posebice indikativan je
bio trenutak uhienja.
Posebno su nas zaboljele optube o radikaliziranju muslimana u BiH i povratku tisua s ratita u Siriji. Po Vaem miljenju,
koji je krajnji cilj takvih izjava i imaju li uope veze sa stvarnou?
Islam treba ostaviti izvan sfere politikih nadmetanja. Meutim, vidimo da to, u svijetu u kojem ivimo, nije mogue. Mogu
izrei teze koje veina Vaih itatelja zna. Ljudi se radikaliziraju, dok
se islam, sam po sebi, ne moe radikalizirati i nije nikome prijetnja,
ve naprotiv. Islam je vjera ljubavi i mira i oznaava dobro, a odvraa od zla bilo koje vrste. To je opetovani imperativ Kur'anskog
izriaja. Takve izjave su posljedica, najvjerojatnije, netonih informacija i neznanja o Islamu kao vjeri. Inae, svjedoci smo pojavi
mnotva predrasuda o islamu danas. Takva, rekao bih, nesmotrena
izjava, zasigurno nije pridonijela stabilnijoj Bosni i Hercegovini, ve
naprotiv.
Sve ee ste sudionik tribina o vjerskim manjinama i njihovim
pravima. U svjetlu jaanja islamofobije i desniarskih pokreta irom Europe, da li postoji realna mogunost degradiranja dostignutih standarda?
Naravno da postoji. Kada se stvori strah od drugog i drugaijeg,
onda ljudi i drave krenu graditi zidove nepovjerenja. I posljedino
tomu, mijenjati legislativu s ciljem vee kontrole i ograniavanja
ljudskih prava. Nadam se da e razum prevladati. Naalost, svjedoci smo brojnih teroristikih napada u Europi. Ali to je opet refleksija
dogaanja u arapskom svijetu. Bojim se da se pitanje terorizma nee moi rijeiti ukoliko se ne rijee uzroci koji ga izazivaju. To znai
stabilan Bliski istok. Kada e se to dogoditi je pitanje svih pitanja.
Mislim da o tome ne odluuju zemlje s Bliskog istoka.

40

Predsjednik ste Upravnog odbora Zirata Islamske zajednice u

Hrvatskoj. U Hrvatskoj je sve vie izbjeglica i migranata s ratom
zahvaenih podruja Bliskog istoka. Da li ste upoznati sa situacijom u Prihvatilitima za traitelje azila u Zagrebu i Kutini? Da li je
Islamska zajednica mogla vie pomoi u integraciji ovih ljudi?
Upoznat sam. Mnogi lanovi Zajednice volontiraju tamo. S
ogranienim resursima koji su nam na raspolaganju uinili smo puno. Uvijek se moe vie. Pitanje integracije izbjeglica i migranata
je pitanje drave i njene politike. Cjelovita integracijska dravna
politika nikada nije niti definirana. Posljedino tomu Islamska zajednica ini koliko moe, jer mi smo podrka dravi, nismo nositelji
procesa. U svakom sluaju, pozvan sam sudjelovati u izradi strategije integracije izbjeglica i migranata. Sasvim sigurno dat emo
svoje prijedloge. Jer, postojala dravna integracijska politika ili ne,
ti ljudi e na kraju pokucati na naa vrata.

Moramo shvatiti da smo dio drutva u kojem nam

ne moe biti dobro ukoliko nismo drutveno
angairani
Za kraj intervjua vratimo se jo malo na bonjake (ne)prilike u Hrvatskoj. Pravnik ste po struci. Kakvo je Vae miljenje implementacije Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina?
Izmeu ostaloga, niti 14 godina od usvajanja temeljnog manjinskog zakona u Hrvatskoj, nismo definirali grb, zastavu i himnu.
to se tie Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina mi
pravnici esto kaemo da je jako dobro napisan i da su, openito,
prava nacionalnih manjina jako dobro normirana. Ustavnim zakonom propisana su mnoga posebna prava koja mi Bonjaci moemo
konzumirati, poput prava na sluenje svojim jezikom i pismom; odgoj i obrazovanje na bosanskom jeziku i pismu; uporabu svojih znamenja i simbola; ouvanje i zatita svoje kulture i kulturnih dobara
i tradicije; pristup sredstvima javnog priopavanja i obavljanja djelatnosti javnog priopavanja; samoorganiziranje i udruivanje radi
ostvarivanja zajednikih interesa; zastupljenost u predstavnikim
tijelima na dravnoj primjerice u Saboru i lokalnoj razini, te u
upravnim i pravosudnim tijelima; sudjelovanje Bonjaka u javnom
ivotu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijea i predstavnika
nacionalnih manjina. Takoer, propisuje se zatita drave od svake
djelatnosti koja ugroava ili moe ugroziti opstanak manjina, kao i
ostvarivanje svekolikih prava i sloboda.
Meutim, Ustavni zakon je prava dobro normirao, ali nedostaje kljuni sastojak, a to je implementacija, odnosno provedba
manjinskog zakonodavstva. Nisam dosad vidio naeg saborskog
zastupnika, koji je inzistirao na njegovoj dosljednoj provedbi.
Vidite li ljude koji imaju intelektualne i moralne kvalitete da
mogu raditi na projektu redefinicije bonjake politike stvarnosti? Ima li jo uvijek idealista ili su nadvladali oni pragmatini?
Alternativa je novi smjer, zaokret ako hoete. Zajedno s nekolicinom mladih ljudi osnivam novu bonjaku udrugu u Republici
Hrvatskoj Bonjaki nacionalni savjet (BNS), udrugu kojoj e biti
misija ouvanje etnikog, kulturnog i jezinog identiteta Bonjaka,
uz istodobnu integraciju u hrvatsko drutvo. Udrugu koja e unaprjeivati kulturu dijaloga jer dijalog nema alternative, te produbljivanje povjerenja izmeu veinskog naroda i Bonjaka. Naravno,
sve reeno kroz projekte od zajednikog dobra. Htio bih da to preraste u pokret sviju nas, ne jednog ovjeka ili omanjeg tima ljudi.
Planiram okupiti intelektualce, mlade ali i malo starije koji itekako
mogu dati svoj doprinos na temelju neprocjenjivog iskustva i ugle-

PREPORODOV JOURNAL 193

INTERVJU

Mi ve sada jesmo na razini statistike pogreke.

Nemojmo se zavaravati. Meutim, ukoliko uspijemo artikulirati politike Bonjaka, skrojiti nacionalni
program djelovanja, postii iri konsenzus o elementarnim pitanjima i raditi na tome, mislim da
moemo oekivati jako puno pozitivnih stvari. Tada e se ljudi izjasniti i kao Bonjaci. I to kao Bonjaci kojima je Hrvatska nova domovina. Ono to
smo postigli u sferi religije, dakle, autonomnost,
ugled i slobodu, trebali bismo jednako tako postii
i u politici. Trenutno, mi u naim asocijacijama nemamo prepoznatljivost, unato tome to brojni
Bonjaci u svojim strukama uivaju itekakav ugled
u Republici Hrvatskoj i u svijetu. Bonjaci pojedinano uivaju neosporiv znanstveni autoritet u Republici Hrvatskoj, mnogi su sveuilini profesori,
ugledni privrednici i tako dalje. Te bismo ljude trebali okupiti Svi ti velikani duha i uma u stanju su
pokrenuti ovu umalu, roaku politiku letargiju.
S ljudima se treba druiti, razgovarati, tumaiti im
mogunosti i prava koje mogu koristiti kao Bonjaci. Valja ih posjetiti i priati im o idejama, sluati i
biljeiti njihove ideje. Jer se, na kraju krajeva, ljudi
okupljaju oko ideja. Ali, ne zaboravimo, svaka ideja
vrijedi koliko i njena realizacija.
da koji uivaju u Republici Hrvatskoj. Uvjet je da nisu kompromitirani dosadanjim djelovanjem. Udruga e uskoro biti aktivna te
pozivam Bonjakinje i Bonjake da se ukljue u njezin rad. Cilj je
napraviti pozitivnu promjenu.
Jedan na stariji lan ve je odavno napravio listu Bonjaka u
Hrvatskoj, na temelju Popisa stanovnitva. Na tom je popisu lijepo
vidjeti da u nekoliko hrvatskih opina ivi po jedan Bonjak. Koja je
to hrabrost biti jedan meu 10.000 drugih! Htio bi napraviti svojevrsni pokret u Bonjaka, koji e u Republici Hrvatskoj biti ravnopravni graani unato tome to su nacionalna manjina, ali manjina
koja zna da joj je u Hrvatskoj dom. Uvjeren sam da mi to moemo.
Znate, dosta esto govorimo o vienijim ljudima naih asocijacija. Ali, naglaavam, mene zanimaju Bonjaci u Hrvatskoj, koji se bore
da prehrane svoju obitelj i, uope, opstanu. Koji su se, unato svemu,
uspjeno integrirali u hrvatsko drutvo i ine njen vaan sastojak. Koji moda ne znaju i ne koriste prava koja im zakonski pripadaju.
Kako sada stvari stoje, moemo oekivati Va jai politiki angaman u budunosti. Mnogi prijatelji i poznanici, naroito nakon
angamana u Meievoj kampanji, nagovaraju Vas na preuzimanje odgovornosti i aktivnije bavljenje politikom. Kakva su Vaa
razmiljanja o takvom razvoju dogaaja?
Mislim da se mi Bonjaci moramo posvetiti kontinuiranom
radu, projektima i promoviranju svojih vrijednosti. Tako e nas i
veinski narod vie potovati i cijeniti nae napore. Prvi cilj mog
aktivnijeg sudjelovanja u drutvenom ivotu bit e kroz ovu udrugu
koju mi mladi ljudi pokreemo. Imamo planove, entuzijastini smo,
imamo ideju i viziju i snagu da to odradimo. Vidjet emo kuda e

STUDENI 2016.

nas to odvesti. Za sada je bitno napraviti dobre i kvalitetne projekte koji e biti od koristi zajednici a ne svrha samima sebi. Projekti
su to aktivistikog karaktera koji e obuhvaati iroki raspon od
kulture i obrazovanja, preko drutveno-socijalne problematike s
kojom se Bonjaci svakodnevno susreu, pa do neizbjene politike.
Dragim Bonjakinjama i Bonjacima, vaim cijenjenim itateljima, poruujem da budemo svoji, da prepoznamo svoje posebitosti, da se aktivnije ukljuimo u drutveni ivot Republike Hrvatske
bez ikakvih kompleksa, da vie volontiramo i ukljuimo u rad naih
asocijacija. I da ih mijenjamo iznutra, kako bi one ispunjavale svrhu
svojeg postojanja.
Po prirodi sam jako otvoren i komunikativan ovjek, kau, vrlo
pristupaan. Volio bih da me ljudi zaustave na ulici da se upoznamo, da me dodaju na drutvenim mreama i da javno diskutiramo
o politikama i poziciji Bonjaka u Hrvatskoj, o manjinskoj politici,
projektima i svemu drugom vezano za na narod, ali i Republiku Hrvatsku u cjelini. Znate, mnogi Bonjaci su se borili za ovu dravu, a u
temelje hrvatske drave ugradilo je svoje ivote 1.183 ehida. Puno
je branitelja Bonjaka invalida proizalih iz Domovinskog rata. Premalo koristimo tu injenicu. Dakle, mi tu nismo usput, mi smo tu da
ostanemo, da se izborimo za bolju budunost nas i nae djece.
Zakljuno, moramo shvatiti da smo dio drutva u kojem nam
ne moe biti dobro ukoliko nismo drutveno angairani. Spreman
sam, kroz udrugu, dati svima priliku da se ukljue i sudjeluju u procesima odluivanja i kreiranju naeg zajednikog smjera, a sve kako
bi kreirali ugodnije i prosperitetnije drutvo nama Bonjacima, ali
i svima drugima. q

41

BOSANSKI BAROMETAR

BAKIR IZETBEGOVI OTVORIO FRONTOVE S RADONIEM I DODIKOM

Mjesec verbalnih sukoba

Bakir Izetbegovi, predsjedavajui Predsjednitva BiH i predsjednik SDA, imao je dva velika sukoba: s predsjednikom Stranke
za bolju budunost (SBB) Fahrudinom Radoneiem i velikosrpskim
liderom Miloradom Dodikom; od kojih bi ovaj prvi mogao u doglednoj budunosti imati vee posljedice po koaliciju SDA-SBB, iako
je ona i dalje, tvrde njezini lideri, vrsta.
Svjedoenje Fahrudina Radonia u studenom 2016. u sudskom
procesu protiv Nasera Keljmendija pred Osnovnim sudom u Pritini
podiglo je poprilinu prainu u politikom ivotu Bosne i Hercegovine. Radoni, koji je i delegat u Domu naroda BiH, svjedoenjem
je doveo u pitanje ne samo budue koalicijsko partnerstvo sa SDA,
nego je govorio i o ratnim deavanjima za vrijeme agresije na BiH,
ak i neposredno prije izbijanja sukoba.
U unakrsnom ispitivanju on je govorio o poznanstvu i poslovima s Naserom Keljmendijem, inae ovjekom za kojeg dosta medija tvrdi da je jedan od najveih narkodilera na Balkanu. Osim toga,
govorio je o angamanu ejle Jugo Turkovi u kompaniji Avaz, supruzi Devada Turkovia protiv kojeg se takoer vodi sudski proces
u Sarajevu u vezi s aktivnostima tamonjeg podzemlja, o sastancima sa Wolfgangom Petritschem, a ono to je uzdrmalo bh. javnost jeste Radoniev iskaz da je Ramiza Delalia ubila bonjaka
dravna mafija te da je Delali ubijao po nalogu Alije Izetbegovia.
Tuilac je itajui optunicu naveo da je Keljmendi u udruenom poduhvatu sa Fahrudinom Radoniem, Ekremom Lekiem,
Muhamedom Gaijem, Milovanom Jeremiem, Ljubiom Buhom
zvanim ume, Milanom Ostojiem zvanim Sandokan, Naserom Oriem, Senadom ahinpaiem, Nebojom Vukomanoviem, Strahinjom Raeta i drugima, organizirao, osnovao, nadzirao i upravljao
direktno strukturom organizirane kriminalne grupe ili aktivno uestvovao u ovoj grupi, znajui da e njegovo uee doprinijeti izvrenju tekog krivinog djela teko ubojstvo nad suparnikim kriminalnim voom Ramizom Delaliem.

Prozvan i Alija Izetbegovi?

Radoni je, izmeu ostalog, odgovarao na pitanja amerikog
tuioca Andrewa Hughesa o deavanjima dan nakon ubojstva Ramiza Delalia u Sarajevu. Hughes je postavio pitanje da li je Radoni u svojoj kancelariji, dan nakon to je ubijen Ramiz Delali,
prijateljima rekao: Da li ste vidjeli kako mu je babo j mater?
Radoni je pak negirao te navode, kao i to da je on ili bilo tko u
njegovo ime pokuao razgovarati sa Amirom Paiem, Azrom Sari
ili udovicom Ramiza Delalia prije nego su svjedoili u Pritini.
On je potvrdno odgovorio na pitanje sutkinje da li njegova saznanja da je bonjaka dravna mafija odgovorna za ubojstvo
dolaze na osnovu analiza medijskih lanaka, dodajui na to i Delalieve intervjue. Sutkinja je zatraila te tekstove i Radoni ih je
predao. On je naveo, izmeu ostalog, i intervju koji je Delali dao
Slobodnoj Europi, objavljen dva dana prije njegovog ubojstva, za
koji Radoni tvrdi da se u njemu izmeu redaka moglo proitati
kako e Delali moda otkriti desetak politiki ubojstava. Delali je
bio kontroverzna linost koja je radila za tajnu policijsku slubu, bio
je duboko involviran i ak sam izjavljivao da je ubijao za predsjedni-

42

Fahrudin Radoni, Bakir Izetbegovi i Milorad Dodik

ka Aliju Izetbegovia. U javnosti je postojala verzija da Delali trai
milijune njemakih maraka od SDA zato to je po njenom nalogu
ubio srpskog svata Nikolu Gardovia 1. marta 1992. i tako je poeo
rat u BiH, istakao je Radoni navodei, izmeu ostalog, i to da je
u javnosti, nekoliko mjeseci nakon to je Delali ubijen, bilo mnogo spekulacija, a osnovna je bila ta da ga je likvidirala tajna sluba
kako je ne bi vie ucjenjivao i traio novac.
Na pitanje tuitelja da li je obavijestio policiju o bilo kakvom
dokazu za koji on zna u vezi sa ubojstvom, Radoni je rekao da su
o ovom ubojstvu govorili bivi agenti tajne policije na koje su izvreni atentati, a da je policija radila na tome bez da se itko mijea.
Rekao je da to zna jer su mediji naveli da kantonalno tuilatvo vodi
istragu o onome to je Delali rekao.
On je porekao bilo kakvu vezu sa ubojstvom Ramiza Delalia,
za ta je optuen Keljmendi, te je potvrdio navode odbrane da ni
Keljmendi nema nikakve veze s tim inom. No nije htio da govori
vie o tome tko stoji iza bonjake dravne mafije, nakon brojnih
reakcija u BiH zbog ove njegove tvrdnje. Novinarima je na kraju
svjedoenja kazao je da je u skladu sa zakonom i zakletvom govorio
samo istinu, te da se branio od izjava lanova zloinakih organizacija koje su osueni na po stotinjak godina zatvora, a koje je on
naljutio zato to su mediji objektivno informirali.

Koalicija iz nude
Na pitanje tuitelja da li zna imena osoba odgovornih za ubojstvo Delalia, Radoni je odgovorio da je kao ministar sigurnosti
o tome govorio u dravnom parlamentu. Sve ovo to me pita tuitelj mogao me je pitati u Sarajevu, a ne da me proglasi nepostojeim ministrom, rekao je i dodao da su sva imena objavljena u
bosanskim medijima i da se trebaju potraiti. I pored insistiranja
sutkinje, Radoni nije htio odgovoriti na to pitanje. Nakon mog
svjedoenja Stranka demokratske akcije s kojom sam u koaliciji je
objavila teak pamflet protiv mene i rekli su da e danas vidjeti
kakve e mjere donijeti zbog mog svjedoenja. Ne elim da svojim
odgovorima, koji za mene nisu relevantni, kompliciram politike
prilike u BiH, odgovorio je Radoni.

PREPORODOV JOURNAL 193

BOSANSKI BAROMETAR
Na pitanje tuioca da li se ikada kandidirao kao protukandidat
Bakira Izetbegovia za predsjedavajueg Predsjednitva BiH, Radoni je odgovorio da su dva puta bili rivali i da je dva puta Izetbegovi tijesno pobijedio.
Naveo je da je davao precizne odgovore, te i tvrdnju da kada
ste nevini nemate ega da se bojite. Moja je obaveza da govorim
istinu, a o politikim posljedicama emo razgovarati na miru. Mene
je neko u jednom politiki motiviranom hapenju htio da natjera
da raspustim koaliciju SDA i SBB-a. Ja sam taj pritvor potpuno dostojanstveno odleao. Nisam dozvolilo da se pocijepa bonjaki politiki faktor, tako da i na njih apeliram da neke injenice ili istine,
ma koliko god oni mislili da nisu, ne utjeu na nain brzih odluka.
U svakom sluaju, koalicija je stabilna to se tie gospodina Izetbegovia i mene. Ja sam to ve davno rekao, nai odnosi su iskljuivo
slubeni, a najvanije je da stranke koaliraju, naveo je Radoni.
Cijelo vrijeme je tvrdio da je njegovo svjedoenje i povezivanje s Keljmendijem politiki motivirano jer je, kako je rekao, kao
ministar sigurnosti, samo zato to je osigurao da dravni tuitelji
dobiju bolju zatitu kad im je ta mafija prijetila, izloen osveti
iza koje stoji politiki motiv da ga se politiki ukloni, ne samo za
ove izbore ve zauvijek iz bh. politike. Optuio je predsjedavajueg
Vijea ministara BiH Denisa Zvizdia da je u njemu vidio politikog
rivala kojeg treba diskreditirati i to pokuavaju godinama.
Na upit tuioca da li se vodi aktivna istraga protiv bonjake
dravne mafije, Radoni je odgovorio da ne zna to radi dravno
tuilatvo osim to, rekao je Radoni, tuitelj Dubravko ampara
pokuava da skrene istragu na Keljmendija, njega ili nekog drugog.
Na pitanje sutkinje zato tako misli, Radoni je rekao da na dan
kada je predao kandidaturu za Predsjednitvo, Hughes je proitao
optunicu u Pritini koja je moda bila koincidencija. ampara je
dobio kaznu Visokog sudskog i tuilakog vijea zato to se mijea
u ovom sluaju. Njegov brat je ministar unutarnjih poslova, drugi
bliski roak je trenutno dravni premijer, Denis Zvizdi, on je u meni vidio politikog rivala kojeg treba diskreditirati, i to pokuavaju
godinama, rekao je Radoni.
Nekoliko dana prije odlaska u Pritinu na svjedoenje, Radoni
je, govorei o trenutnim odnosima SDA sa kojom je, kako je naveo,
uao u koalicijski odnos iz nude, da bi se stabilizirali odnosi u Federaciji BiH, za jednu sarajevsku televiziju izjavio da on sa Izetbegoviem ima vrlo slubene odnose. Tu nije rije o nekom velikom
prijateljstvu. Sve nae susrete imali smo u slubenim prostorijama,
to govori kakve odnose imamo. Ja samo neu biti niiji medvjed
kojeg e neko vodati po vaarima, rekao je tada Radoni.

Mada je predsjednik SDA BiH Bakir Izetbegovi nakon Radonievih tvrdnji sa suenja o bonjakoj mafiji poruio da njegova
stranka nee ostati nijema na neistine o SDA, a naroito o Aliji
Izetbegoviu, Radoni je u Pritini na kraju svjedoenja rekao kako odnos unutar koalicije SDA-SBB nema veze sa ovim procesom. Iz
Predsjednitva SDA pak naveli su da su, usprkos ranijim iskustvima
sa Radoniem, zaprepateni insinuacijama i tendencioznim tvrdnjama koje je on iznio. Posebno su nedopustive, i zbog toga ih sa
prezirom odbacujemo, netone i zlonamjerne konstatacije izreene u vezi sa ulogom Alije Izetbegovia. Uvijek i nanovo nas okira
spoznaja o spremnosti Fahrudina Radonia da negira relevantne
povijesne injenice, omalovai kolektivnu memoriju bonjakog
naroda i rtvuje njegove svetinje, priopeno je iz SDA.
Nakon priopenja odran je Kolegij SDA na kojoj se obratio
predsjednik SDA Bakir Izetbegovi u vezi Radonievog svjedoenja. Izetbegovi je kazao da Kolegij SDA najotrije osuuje njegove
izjave, ali da bi bonjaka koalicija SDA-SBB trebala opstati bez obzira na odnose Radoni-Izetbegovi ako lideri obje stranke imaju
snage izdii dravni interes izmeu vlastitih frustracija i odnosa.
SDA e uloiti trud i strpljenje da koalicija opstane, ali neemo
ostati nijemi niti duni kad se izreknu neistine o SDA, a naroito
neistine o rahmetli Aliji Izetbegoviu.
Na pitanje u kakvom je odnosu sa koalicionim partnerom Fahrudinom Radoniem, Izetbegovi je kazao kako su njihovi odnosi
i dalje hladni i slubeni te kako koaliciju SDA-SBB odrava injenica
kako druge alternative nema. Mi smo u koaliciji zbog potrebe ove
zemlje da ima stabilnu vlast, a bez suradnje SDA i SBB stabilnosti
nema. Nismo zajedno zbog vlasti niti zbog fotelja ve jednostavno
zato to nema alternative, kazao je Izetbegovi i dodao kako bez
stabilne koalicije nema ni stabilnosti u zemlji.
Kada je u pitanju tvrdnja da iza ubojstva Ramiza Delalia stoji bonjaka dravna mafija, u takvu tvrdnju moe povjerovati samo dio
neupuenog graanstva, ali sud sigurno ne jer sud vjeruje samo injenicama koje je utvrdio na profesionalan nain, kazao je Izetbegovi.
Dodao je da je neka mafija sigurno imala razlog da ukloni Ramiza Delalia, a koja je to mafija i koji su to razlozi saznat emo
uskoro kad sud u Pritini izrekne presudu, time aludirajui da bi za
Delalievo ubojstvo ipak mogao biti osuen Keljmendi. Nije fer i
ljudski praviti intervjue sa mrtvim Ramizom Delaliem i na osnovu
takve izjave optuivati mrtvog Aliju Izetbegovia, zakljuio je Bakir
Izetbegovi.

Fahrudin Radoni na suenju u Pritini (tko je ubio Ramiza Dellia)

Kolegij SDA

STUDENI 2016.

Nije prozvan Alija Izetbegovi?

43

BOSANSKI BAROMETAR
No nekoliko dana nakon svjedoenja Radoni kao da je pokuao
ublaiti svoj iskaz u Pritini. On je tvrdio kako je netko zlonamjerno ubacio ime predsjednika Izetbegovia (Alije Izetbegovia op.a.) u
priu gdje on nije ni spomenut. Otkud sad takva tvrdnja Radoni
je pojasnio loim prijevodom. U pitanju je tendeciozan i nepravilan prijevod. Nikad nisam rekao da je neto uraeno po nalogu Alije
Izetbegovia, niti se on bavio time, ako MUP RS zanima, neka proita
novine koje sam pokazao. Nisam ni o kome govorio konkretno, nego
o seriji objavljenih tekstova tada, kazao je Radoni.
Na ponovno pitanje o koaliciji SDA-SBB, Radoni je kroz smijeh
kazao da se on i Bakir Izetbegovi uvijek slau i podravaju. SBB je
uao u koaliciju jer je SDA dugo traila da uemo u koaliciju. Uspjeli smo na nivou Federacije BiH. Izetbegovi je upravu kada kae
da ova koalicija nema alternativu. Nai odnosi nisu bitni. U svaku
koaliciju svako unosi svoje stavove. SDA i SBB moraju zajedno da
rade, kazao je Radoni.

Izetbegovi zaprijetio Dodiku

Inae, studeni 2016. obiljeio je i verbalni sukob izmeu Bakira Izetbegovia i Milorada Dodika. Izetbegovi je poruio Dodiku
prilikom posjete Bruxellesu da bi mu bilo bolje da mijenja svoje
ponaanje, kako inae on ne bi bio promijenjen. On je, osvrui se
na europski put BiH i najnoviji izvjetaj Europske komisije o napretku BiH na putu integracija u EU i NATO, prokomentirao konice
na tom putu.
Dodik je pak ocijenio da je Izetbegovi kao prijatelj i inspirator
terorista, vehabija i islamista, posljednji ovjek koji moe nekome
da prijeti i nekoga da mijenja, te da je najvea opasnost po stabilnost u BiH i regiju jer na sve naine pokuava da ostvari san
svoga oca da od BiH stvori islamsku dravu. Zbog takve pogubne
islamistike politike BiH sa Bakirom Izetbegoviem nema nikakvu
budunost, poruio mu je Dodik.
Dodik je istakao da je Izetbegovi, prije svega, duan da, nakon sasluanja Fahrudina Radonia u sudu u Pritini, cjelokupnoj
javnosti, a posebno Srbima da podrobnije objanjenje kakva je njegova uloga u likvidaciji Srba i zapoinjanju rata u BiH. Ni meni ni
Republici Srpskoj nee nitko prijetiti, niti dovoditi u red, pogotovu
ne ekstremisti poput Bakira Izetbegovia. Vrijeme stranog intervencionizma pripada prolosti, poruio je Dodik.
On je napomenuo da je Izetbegovi svoj ekstremizam dokazao i zbog toga to nije sa ostalim lanovima Predsjednitva BiH
usuglasio nastup u Bruxellesu, gdje je susrete sa zvaninicima EU i
NATO-a ponovo iskoristio za grubu politiku manipulaciju na tetu
srpskog naroda i manjeg entiteta. Njegov istup samo je dokaz da
on u stvari govori u ime radikalnih muslimana koji su spremni za
nove sukobe. Tvrdnje da je RS nastala na zloinima, da su se muslimani u BiH tokom rata samo branili, iako svi znaju da nas je sve u
taj rat odveo upravo njegov otac sa svojim islamistikim idejama,
te opravdavanje 'puzajueg' stvaranja islamske drave u BiH - samo
pokazuju da Republika Srpska itekako ima razloga da svakim danom sve vie jaa sebe i svoje institucije, rekao je Dodik.
Izetbegovievi sukobi obiljeili su studeni 2016. u BiH. Sukob s
Dodikom nee mu toliko natetiti, zapravo nikako kad je u pitanju
SDA-ovo birako tijelo, no Radoniev iskaz mogao bi biti klica budueg novog, moda i jo veeg sukoba izmeu njih dvojice. Neki
analitiari tvrde da to nije dobro za bonjaki narod, no nije malo ni
onih koji u tom sukobu vide mogunost da na politiku scenu dou
zdrave bosanskohercegovake politike snage. q
Edis FELI

44

DA LI JE DODIK SAM PONITIO REFERENDUM?

Ustavni sud BiH ponitio je rezultate referenduma koji je odran
25. rujna u organizaciji velikosrpskih lidera, najprije Milorada Dodika.
Kako su pojasnili iz Ustavnog suda BiH, referendum nije u suglasnosti
sa Ustavom BiH zato to je tom odlukom utvreno referendumsko
pitanje o kojem ve postoji konana i obavezujua odluka Ustavnog
suda BiH kao institucije Bosne i Hercegovine.
No je li Dodik sam ponitio referendum suoen s mogunou tube za protuustavno djelovanje (na kraju je dravno tuilatvo popustilo i odluilo ispitivati Dodika gdje on hoe)? Naime, pojedini su mediji
objavili da je tzv. RS ponitila rezultate referenduma jer u skladu s
Odlukom o konstatiranju rezultata u roku od 30 dana nije objavila izvjetaj u slubenom glasniku. pekuliralo se Dodik to namjerno radi
preko svojih ljudi u Skuptini, odnosno ne objavljuju odluku kako bi
izbjegao krivinu odgovornost, ali i onemoguio OHR da referendum i
izvjetaj o njegovom provoenju stavi van snage. Iz skuptine su pak
poruili da e objaviti izvjetaj, ali nakon to se zavre sve procedure,
istovremeno podsjeajui da je Klub bonjakog naroda u Vijeu naroda pokrenuo proceduru vitalnog nacionalnog interesa na odluku o
konstatiranju rezultata referenduma.

Nakon to zajednika komisija skuptine i vijea na sjednici odranoj

16. studenog nije postigla suglasnost da je povrijeen vitalni nacionalni
interes bonjakog naroda, odluka o konstatiranju rezultata upuena je
na odluivanje ustavnom sudu RS, odnosno vijeu za zatitu vitalnog interesa, priopeno je iz Skuptine. Jo su naveli i to da je skuptinski Odbor
za ustavna pitanja 30. studenog utvrdio odgovor skuptine entitetskom
Ustavnom sudu i da se oekuje da u roku od 30 dana Ustavni sud donese
odluku, nakon ega e se stei uvjeti da izvjetaj o rezultatu bude objavljen u Slubenom glasniku, ukoliko ga sud ne ospori.
Osim skuptine oglasio se i Dodik koji tvrdi da se on ni na koji nain ne moe dovod iti u vezu sa procedurom objave izvjetaja, jer je taj
postupak ustavno i zakonski u iskljuivoj nadlenosti skuptine, u kojoj on, uzgred budi reeno, ima tijesnu, ali ipak veinu. Nakon zavretka procedure i donoenja konane odluke ustavnog suda, skuptina e objaviti Izvjetaj o rezultatima republikog referenduma, poruio je Dodik i dodao i to da su plasirane informacije netone i zlonamjerne, a pisanje pojedinih medija tendenciozno.

Nismo ba sigurni u njegove tvrdnje jer je unato tome to je

Tuilatvo BiH pristalo na ispitivanje izvan Sarajeva Dodik svjestan
da se oko njega stee obru. Zato pisanje nekih medija o tome da rezultati nisu namjerno objavljeni u Slubenom glasniku ne bi trebalo
unaprijed odbaciti. q

PREPORODOV JOURNAL 193

ZEMLJO MOJA

IZBOR DOGAAJA KOJI SU U 2016. GODINI TALASALI DEJTONSKU STVARNOST U BOSNI I HERCEGOVINI

Haberhana za godinu dana

JANUAR / SIJEANJ
Turin poer'o auto preko Starog mosta: Novogodinje vijesti obiljeila je fotografija automobila koji je neki nadmeni Turin
pokuao provozati preko Starog mosta u Mostaru, to jer izazvalo
zgraavanje bosanske javnosti, jer se rauna da barem Turci imaju
puni kapacitet potovanja prema osmanskoj arhitekturi.
Velikosrpska prijetnje u povodu 9. januara: Uprkos Presudi
Ustavnog suda da je obiljeavanje 9. januara, kao Dana RS, neustavno, organi vlasti u RS su se odluili da kre i rue ustavni poredak
Bosne i Hercegovine, ba onako kako su to 1992. godine uradili srpski zastupnici iz Republike skuptine, kada su izvrili dravni udar i
oformili tzv. Srpsku republiku Bosnu i Hercegovinu koja je, kako je
najavio Ratko Mladi, mogla biti ostvarena samo genocidom.
Teroristiki napad na Bonjake u Janji: Meu stotinama zabiljeenih, a jo vie nezabiljeenih teroristikih napada na bonjake
povratnike u RS, koji su svakako izloeni kontinuiranoj diskriminaciji, dogodio se i teroristiki napad u Janji, a to su analitiari povezali direktno za ambijentom proslave tzv. Dana RS i podgrijavanja
velikosrpskih i genocidakih strasti od strane vladajue strukture
RS. Tome treba dodati i informaciju da je tih dana pretuena povratnica u Prijedor Emina auevi.
Samoubistvo djeaka Mahira Rakovca: Uslijedit e viemjesena afera oko samoubistva Mahira Rakovca, iji e ouh Dubravko Lovrenovi tvrditi da je djeak vie puta silovan i maltretiran u turskoj
internacionalnoj koli u Sarajevu, organizirani su i brojni protesti, da
bi se na kraju nametnula drukija pretpostavka da je djeak zapostavljen i sa svojim problemima zaputen u porodici, u kojoj je pripao
majci na skrb, a koja se preudala za povjesniara Lovrenovia.
Bogi Bogievi najavio trei entitet: Ko bi rekao da e bezmalo cijela 2016. godina biti posveena raspravama o tzv. treem hrvatskom
entitetu, iako se ta pria provlai godinama, uz brojne pritiske i naine
da se realizira taj velikosrpski plan da se Republika Srpska uvrsti
formiranjem tzv. hrvatskog entiteta. Na ovu temu otvoreno je govorio
Bogi Bogievi, posljednji bosanski predstavnik u Predsjednitvu Jugoslavije, zahvaljujui kojemu je sprijeena mogunost vojnog udara
JNA, a preko ega bi tzv. velika Srbija dobila legalistiki pokrie.
Abu Hamza dolazi kui do 4. marta: Nakon sedmogodinjeg
zatoenitva u tzv. imigracionom centru, kao jedini evropski zatvorenik koji je na robiji bez pravnog osnova, sirijski dravljanin Imad
al Husin, poznatiji kao Abu Hamza, koji je proglaen tzv. prijetnjom
za nacionalnu sigurnost BiH, mogao bi svojoj bosanskoj porodici,
bosanskoj supruzi i bosanskoj djeci doi 4. marta. To e se i dogoditi, a njegov sluaj e pasti u zaborav, bez interesovanja da se procesuiraju oni koji su nevinom ovjeku oduzeli sedam godina ivota.
Afera sa tzv. paradematima: Krajem januara izbila je afera
za tzv. paradematima, dakle, nezavisnim dematima koji djeluju
izvan sistema Islamske zajednice. Naime, Islamska zajednica je dala
ultimatum da se tzv. parademati moraju ugasiti a imovinu, koja je
privatna, uvakufiti Islamskoj zajednici. Moda sve to i ne bi bio neki
problem da je sluaj bio interni dijalog izmeu Islamske zajednice i
ovih demata, ali problem je nastao kada su se u sve ukljuile sigurnosne slube, SIPA i Ministarstvo sigurnosti, pa i neki velikosrpski

STUDENI 2016.

samozvani eksperti za terorizam, tvrdnjama da su tzv. parademati

sigurnosna opasnost, jer se tu navodno regrutiraju borci za Siriju.
Na kraju e, ipak, pobijediti maksima pravne drave da je svako
nevin dok mu se krivica ne dokae. Oko pola, od 60-ak tzv. parademata, e se 2016. godine prikljuiti Islamskoj zajednici, a ostali e
nesmetano nastaviti sa radom.

FEBRUAR / VELJAA
Protesti za hidab: Poetak februara obiljeen je protestima za
hidab, velikim demonstracijama u nekoliko bh. gradova, na kojima
su Bonjaci digli svoj glas protiv odluke Visokog sudskog i tuiteljskog
vijea da se zabrani ulazak pod hidabom u pravosudne institucije.
Ideoloka sutina protesta vrtila se oko teze da hidab nije vjersko
obiljeje, ve je vjersko osjeanje, a da je vjersko osjeanje neprikosnoveno. Zanimljivo je da se protesti u Sarajevu nisu dogodili 1.
februara, kad i drugdje, ve sedam dana poslije, na drugu godinjicu
velikih protesta na kojima je izvren teroristiki udar na organe vlasti u krajevima sa bonjakom veinom, a kada su zapaljene zgrade
institucija vlasti u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Bihau... Dnevni avaz je
i prethodne godine potpirivao mogunost obnavljanja protesta ba
7. februara, a sada su se ti protesti i dogaanje naroda spontano
realizirali na godinjicu koju slavi stranka SBB, iji je lider Fahrudin
Radoni bio tadanji ministar sigurnosti koji je izjavama i neinjenjem doprinio spaljivanju zgrada u Sarajevu i drugdje, a zbog ega je,
na kraju, i smijenjen. S obzirom da se ubrzo sve oko hidaba utialo,
rodila se sumnja da su protesti za hidab bili izreirani kako bi se
skrenula panja sa afere oko tzv. parademata.

Protesti zbog zabrane noenja hidaba

Uhapen Fahrudin Radoni: Dogodilo se ono to je, ipak, malo
ko mogao oekivati da e biti uhapen lider Saveza za bolju budunost Fahrudin Radoni, koji se, barem u svome mediju, predstavljao kao antiteroristiki partner, ovjek koji ima pipke svugdje i kojemu niko ne moe nita, iako su postojale brojne sumnje i
dokazi u umijeanost u velike kriminalne aktivnosti. Osumnjien je
za kazneno djelo ometanje rada pravosua. Radoni e se poslije
nai na slobodi, oko njega e se ispreplitati razne prie, dokazi i
mogunosti, ali je injenica da nikada poslije izlaska iz zatvora nije
bio tako dran, buan, glasan, nadmen i ucjenjivaki raspoloen.
Kao da mu je izreena opomena pred iskljuenje iz igre.

45

ZEMLJO MOJA
Ambasadorica Kormak zaobila Janju: Ako je kad postojala
prijeka potreba da neki zapadni zvaninik posjeti bonjake povratnike, ohrabri njihov povratak i obavee organe vlasti na podrku povratnicima, onda je to bilo ba u vrijeme posjete amerike
ambasadorice Kormak Bijeljini, kada je mogla posjetiti i Janju, u
kojoj se heftu-dvije prije dogodio teroristiki napad na povratnike,
odnosno, na damiju. Zanimljivo je da reisu-l-ulema Kavazovi takoe nije iskoristio mogunost da on lino, ili neko od njegovih saradnika, klanjaju dumu u janjarskoj damiji, a napad se dogodio u
etvrtak. Povratnici u Janju ipak su ostali sami. Tih dana zabiljeena
je i fotografija da se etnika zastava vijori u glavnoj ulici u Rogatici.
No, ni to nikoga nije pobudilo na reakciju i na osudu.
Vogoa nakon hapenja Joje Tintora: Uhapen je jedan od
najokrutnijih zloinaca i kreatora sistematskog hapenja, zatvaranja, muenja i ubijanja Bonjaka, ali i sistematskog silovanja Bonjakinja, vogoanski krvolok Joja Tintor. Bio je to povod da se javnost jo jednom podsjeti na torture velikosrpskih bandita kojima
su bili izloeni Bonjaci Vogoe.

Jovan Tintor, gospodar ivota i smrti Bonjaka s podruja Vogoe

500 policajaca i 7.000 dugih cijevi za MUP Republike Srpske:
Zvanino Sarajevo odutjelo je na podatak iz Trebinja o naoruavanju i bezmalo vojnikom opremanju policije Republike Srpske, koja
je ojaana za 500 policajaca i 7.000 puaka. Napose, ni etniki pokret ne krije da ima 30.000 uniformisanih pripadnika, rasporeenih
po teritorijalnom principu, ali sve to nikoga ne zabrinjava. Jednako
tako, niko se javno nije zapitao a zato MUP RS biva viestruko
bolje opremljen nego policija u krajevima sa bonjakom veinom?!
Djeca u Busovai u uniformama Vojske RH: Zgraavanje javnosti, barem u krajevima sa bonjakom veinom, i barem na drutvenim mreama, izazvali su snimci maskenbala u Busovai, gdje
su hrvatska djeca, od prvog do etvrtog razreda osnovne kole, svi
do jednog bila uniformisana u odijela Hrvatske vojske, a ta militaristika kultura umnogome je podsjetila na ono to se dogaalo u
Njemakoj s kraja 30-ih godina prolog stoljea. Ipak, drutvena zajednica, oitovana kroz tzv. neovisne medije, ovome nije posvetila
nikakvu panju. Kao da je normalno djecu odgajati u uniformama?!
Tzv. bonjaki jezik na Wikipediji: Tano da svako moe stvarati globalnu enciklopediju Wikipediju, ali, i tu postoje neka pravila
i ogranienja, koja se aktiviraju kada se radi o diskriminaciji, velianju genocida ili negiranju neijeg identiteta. A ta je drugo promocija tzv. bonjakog jezika kojim niko ne govori! do li negiranje
bonjakog identiteta koji se oituje kroz bosanski jezik, i pravo
na njega? udno je kad od tolikih akademskih adresa u Sarajevu i
Novom Pazaru niko nije reagirao na ovu podvalu, i traio da se sa
Wikipedije obrie (dez)informacija o tzv. bonjakom jeziku.

46

MART / OUJAK
Dan nezavisnosti BiH: Obiljeen je Dan nezavisnosti BiH, u slavu referendumske odluke 63 odsto bh. graana da izglasaju suverenitet i nezavisnost Bosne i Hercegovine. Kao i do sada, slavilo se
samo u krajevima sa bonjakom veinom, a kuriozitet je i da su u
nekim povratnikim sredinama u Republici Srpskoj, povratnici imali patriotske hrabrosti da izvjese zastave sa ljiljanima i da javno vole
Bosnu i Hercegovinu. Tako velianstveno je bilo u Janji.
Edvin Omerovi, rtva brutalnog islamofobizma: Sa Tuzlanskog aerodroma otputen je uposlenik o kojemu je Federalna
televizija napravila prilog sa pitanjem da li vehabije rade na tuzlanskom aerodromu? te sve to povezala sa pitanjem terorizma.
Edvinova krivica je bila samo u tome to ne krije da je musliman,
i valjda, to ima malo brade. Menadment aerodroma se besramno odluio dati otkaz mladiu koji nije bio kriv ni za ta, izuzev
to se, kao i Jozef K. u Kafkinom Procesu, naao na meti klevete.
A kleveta je glavno oruje svakog totalitarizma, od faizma preko
komunizma, do islamofobizma.
Predsjednik sa tri glave u posjeti predsjednici Kolindi: Trolano Predsjednitvo BiH dolo je u posjetu hrvatskoj predsjednici
Grabar Kitarovi, a od svega to je reeno nije niko nita upamtio,
izuzev to se upamtilo da su trojica lanova Predsjednitva doli
odvojenim automobilima. A kako bi bilo velianstveno da su sva
trojica izali iz jednog, kao normalni ljudi?!
Dejton i tzv. trei entitet: Njemaki parlamentarci govorili su
otvoreno protiv dejtonskog poretka, rekavi da je nefunkcionalan i
disolucijski na duge staze, a to e, naravno, ostati samo jo jedna
potvrda da svi znaju gdje je problem, ali, niko nema snage da taj
problem rijei. Tih dana je i hrvatska Predsjednica ponovo neto govorila o tzv. treem entitetu, ali, ta tema e odve postati politika
svakodnevnica, pa nee biti hefte u kojoj se nee o tome govoriti.
Memorijalna uma u Goradu: Prelijepa ideja se rodila u Goradu,
da se posadi Memorijalna uma u spomen na 8.372 rtve genocida u
Srebrenici. A onda se ponovo postavilo veoma opravdano pitanje da
li to mi sami segregiramo sopstvene rtve, te jedne zovemo rtvama
genocida, a druge zovemo rtvama ratnog zloina, iako su sve bonjake rtve stradale u istom planu, od istog agresora? Gdje e, i da li
e, negdje biti Viegradska uma, Prijedorska uma, itd., i da li emo se
svih naih rtava sjeati kao to se sjeamo srebrenikih rtava?
Presuda Karadiu: Konano se dogodila Presuda ideolokom
centarforu velikosrpskog genocida i rata Radovanu Karadiu, a
ta Presuda je skandalozno posvjedoila da je Haki tribunal ipak
organ politike, u slubi minimiziranja injenica koje bi morale biti
obavezujue za politiku realnost u BiH. Karadi nije osuen na

Radovan Karadi nije osuen na doivotni zatvor

PREPORODOV JOURNAL 193

ZEMLJO MOJA
doivotnu robiju, ali je traak nade u pravdu dala injenica da je
osuen i za genocid, izmeu ostalog, a to otvara vrata za procese
koji bi vodili ukidanju Republike Srpske. No, takve procese u Bonjaka, ipak, nema ko povesti.

APRIL / TRAVANJ
Obiljeen 5. april 1945. kao Dan osloboenja Sarajeva: Do
unazad pet godina javno se nije znalo da je Sarajevo osloboeno 5.
aprila 1945., a ne 6. aprila, da su ga oslobodili bonjaki antifaisti
iz sastava XVI muslimanske brigade, a ne srbijanski partizani, te da
na spomeniku na Vjenoj vatri pie historijska la. Zahvaljujui grupi bonjakih intelektualaca i medija ova istina se polahko probila
do realnosti, pa je ove godine obiljeen 5. april, kao Dan osloboenja Sarajeva. Dodue, to nisu zasad smjeli uraditi sarajevski organi
vlasti, ali jesu bonjaki antifaisti i patrioti.
ta je pozadina tzv. rezolucije o otcjepljenju RS?: Na zasjedanju Dodikovog SNSD-a usvojen je dokument o otcjepljenju RS, a to
e se pokazati kao strateka marketinka operacija pred predstojee lokalne izbore, koji e protei u znaku neustavnog referenduma
u RS o neustavnom obiljeavanju tzv. Dana RS. To, dakle, nee biti
referendum, ve obina ankete, budui da taj skupi cirkus nema zakonskog uporita, no sve e to odlino marketinki posluiti Miloradu Dodiku da uvrsti svoju neprikosnovenu vladajuu poziciju u RS.
Ministar koji je vercao grobovima: Jedan od najivopisnijih
politiki likova dejtonske zbilje je ministar sigurnosti Dragan Mekti, prnjavorski milicioner, koji umnogome lii na filmske likove iz
srbijanskih komedija, oliene o uvenom Iliji vorovii iz Balkanskog pijuna, Mekti se proslavio dranjem u zatvoru Abu Hamze, a poslije i zapaljivim i besmislenim izjavama o tzv. islamskom
terorizmu. No, meka je zaigrala i pred njegovim vratima, kada je
prijavljen za ratne zloine i verc nadgrobnim spomenicima.
Divljanje etnika u Viegradu: I ove godine, kao i prethodnih
godina, teroristika organizacija etniki ravnogorski pokret imala
je svoj defile u Viegradu, javno je promovirano paravojno organiziranje 30.000 uniformisanih pripadnika ove organizacije, a sigurnosne slube ponovo nisu rekle nita. Odutjela je i bonjaka
politika, po obiaju. Tih najavljen je i dolazak Vojislava eelja u
posjetu Sarajevu, a to e se ispostaviti kao jedna u nizu provokacija, te je obiljeen tzv. Dan ruskih dobrovoljaca.

ef CIA-e u Sarajevu: Nikada se nije dogodilo da ef CIA-e iznenada sleti u Sarajevo. Posjeta Joe Brenana, kojega je narod u tih
dan-dva prozvao Lepi Brenan, jer mu ime lii na nadimak folk
pjevaice Lepe Brene, dovodilo se u vezu za aferom o tzv. paradematima. Uprkos pritiscima, nije se dogodila nikakva policijska operacija prema nezavisnim dematima, bez obzira to ih je polovina
odbila da se pridrui Islamskoj zajednici.

MAJ / SVIBANJ
Stoljee islama u Hrvatskoj: Glavni osjeaj koji je u Bonjaka
poluila dignitetna manifestacija Stoljee islama u Hrvatskoj, jeste
potvrena spoznaja da Hrvatska i Srbija dijametralno razliitim
mjerama tretiraju islam i Bonjake. Ne postoji mogunost da Srbija
na taj nain ispotuje islam kao dio svoga (vie)stoljetnog identiteta, te da prisustvom svojih najviih dunosnika poalje svome
puanstvu poruku o islamu kao dijelu srbijanske zbilje. Hrvatska je
tu u prednosti, ve dugo, i temeljito. Srbija se ne misli pomjeriti od
svojih islamofobijskih kosomanija.
Godinjica traginog dogaaja u Zvorniku: Navrila se godina
dana od ubistva policajca u Zvorniku i od ubistva ubice Nerdina
Ibria, a kljuna pitanja su ostala bez odgovora, kao to je pitanje
A gdje je snimak sa nadzorne kamere, za koji je reeno da postoji,
da se analizira i da e biti predoen javnosti? Ili se sve, ipak, odigralo, drugaije od zvanine verzije?
Da li e etnik postati naelnik Srebrenice?: Po prvi put se ulo da e izvjesni Grujii, radikal i etnik, biti kandidat ujedinjenih
srpskih stranaka za funkciju naelnika Srebrenice. Grujii je dotad
bio poznat po negiranju genocida, pa je vie sluio kao mjera za
zgraavanje. Mnogi nisu mogli povjerovati da srpske stranke kandidiraju ba tog afirmiranog negatora genocida, to je razumljeno
kao provokacija Bonjaka. U maju se jo nije moglo pretpostaviti da
e Srebrenica biti politiki izgubljena. Na alost, ni ova drska kandidatura nije potaknula birako tijelo na mobilizaciju, a politike
dunosnike na oprez.
Ko e za ratni zloin uhapsiti Dragana Lukaa, ministra Policije
RS?: Pojavio se snimak na kome se vidi kako dananji ministar policije RS Dragan Luka nareuje da se odvede jedan zarobljeni Bonjak, koji e potom biti pogubljen. Nikada ni jedna zvanina adresa,
od Tuiteljstva, do bonjake politike u svim izdanjima u varijantama nije reagirala na ovaj dokaz da je Luka ratni zloinac.
Otvaranje obnovljene Ferhadije: Moda ponajvaniji dogaaj
za Bonjake bilo je otvaranje obnovljene Ferhadije, na dan kad je
1993. godine i poruena, 7. maja. Ipak, niko se nije prisjetio Murata Badia koji je ubijen na taj isti dan, prilikom polaganja kamena
temeljca. Sve politike i medijske snage bile su uprte da dogaaj

etnici u Bosni javno divljaju

Otvorena spomen-soba za delate u Trnopolju: Nevjerovatne
su razmjere velikosrpskog genocidizma, koji ne preza od prekrajanja historijskih istina i optuivanja nevinih rtava za svoje stradanje. Vrhunac te monstruoznosti je u izgradnja spomen sobe za
muitelje u konc-logoru Trnopolje, koji se u velikosrpskoj genocidakoj verziji imenuju srpskim junacima. Zamislite da njemaka
napravi spomen sobu za njemake vojnike u Auvicu?!

STUDENI 2016.

Otvaranje Ferhadije u Sarajevu

47

ZEMLJO MOJA
proe u duhu gledanja u budunost, a bez zavraanja u prolost,
koji kad je takva, nereena, nepoiena, zapravo gradi istovjetnu budunost. Sveanosti je prisustvovao turski ministar Ahmet
Davutolu, koji je u Banja Luci, na zgraavanje srpske javnosti, govorio i o turskoj brizi za ove prostore.
Crna Gora ukinula Ravnogorski pokret: Za razliku od BiH u
kojoj jedna teroristika organizacija, koja u svom programu ima
genocid i ratne zloine, ima legalistiko svojstvo u Crnoj Gori je
zabranjeno djelovanje etnikog ravnogorskog pokreta.
Zato se bosanski jezik ne moe zvati jezikom bonjakog naroda?: Srpski politiari su po ko zna koji put izigravali lingviste, pa
su ponovo negirali bosanski jezi, a tome se pridruio jedan od bonjakih funkcionera u RS, koji je rekao da je prihvatljiva teza da se
bosanski jezik nazove jezikom bonjakog naroda. On nije svjestan
da je upravo pristao na negiranje bosanskog jezika, samim tim to
e jezik srpskog naroda uvijek ostati srpski, a jezik bonjakog e
time prestati biti bosanski. Logika, zar ne?!

JUNI / LIPANJ
Skandal prekrivanje ploe ispred Vijenice: Da bi se udovoljilo nekoj srbijanskoj delegaciji, koja je postavila ultimatum da ue u
sarajevsku Vijenicu, na zgradi je prekrivena spomen ploa na kojoj
je ispisano da su srpski zloinci spalili zgradu u granatiranju. Bilo je
to veliko ponienje za sve bh. Patriote i antifaiste. No, to e biti
tek poetak. Potkraj godine e se pojaviti inicijativa iz SDP-a da se
ukloni ova ploa, jer navodno vrijea Srbe, a na ta je odgovoreno,
da tako neto ne moe vrijeati Srbe, upravo jer brani Srbe od kolektivne krivice, razdvaja srpske zloince od srpskog naroda, izuzev,
reeno je, ako svi Srbi ne podravaju spaljivanje Vijenice.

Moe li diplomirani ratni zloinac biti kandidat na izborima?:

Saznalo se po prvi put da e Fikret Abdi biti kandidat za naelnika
Velika Kladue, to je izazvalo zgraavanje bonjake javnosti ali i
komentare da nigdje ne postoje zapreke za njegovu kandidaturu. A
ni za pobjedu, ispostavit e se.
Na brat Mustafa: Poznati sportski komentator Marjan Mijajlovi primio islam, ili, kako se to kae, vratio se u islam, a njegova
majka izjavila da eli sebi iupati utrobu u kojoj ga je nosila devet
mjeseci. Marjan je sebi uzeo ime Mustafa.
Moe li tzv. referendum u RS ukinuti RS?: Saznalo se da RS ide
u protuustavni referendum o tzv. Danu RS, a to je navelo pravne
analitiare da kau kako time RS izlazi iz legalistikog svojstva, rui
ustavni poredak i negira svoje postojanje.
Velikosrpski cirkus sa spaljivanjem srbijanske zastave: Izgleda
da srbijanske obavjetajne slube i mediji sve loije lau. Pokuali
su napraviti regionalni dogaaj sa zastarjelim snimkom spaljivanja
srbijanske zastave, te su ovaj dogaaj isporuili, a kome bi drugom,
nego tzv. islamskim teroristima. Najkrae reeno, vidi se da je snimak, napravljen negdje u jesen, loe reiran u radionici pod nazivom: Kako mali Perica zamilja vehabije.

AVGUST / KOLOVOZ
No u Trnopolju nova stranica kulture sjeanja: Po prvi
put je organizirana jedinstvena i originalna manifestacija sjeanja
na rtve jedne torture, i to u konc-logoru Trnopolje, gdje se cijelu
no bdjelo i prialo o mjestu i dogaaju. To samo pokazuje kako se
raaju i razvijaju nove, sve kreativnije forme kulture sjeanja.
Nove kazne stari obiaji: U proceduru je stavljen novi Zakon
o saobraaju koji e, reeno je, umnogome pootriti kazne, tako da
e se kanjavati i vozai koji voze pijana lica na mjestu suvozaa. To
bi znailo da e sve vie pijanih lica hodati pjeice, ili koristiti javni
prijevoz. Da, ali kad ovo ne bi bio jo jedan u nizu zakona koji se
nee potovati.
Skandalozno takmienje za djevojice u ljepoti: Po uzoru na
zapadne TV-ou programe, sa pedofilskim primjesama, koji prireuju takmienje za djevojice u ljepoti, i u BiH je organizirano
jedno takvo takmienje. U pravu su bili kritiari koji su upitali da
li je takmienje djevojica u ljepoti ono po emu bi se djevojice
trebale isticati?

SEPTEMBAR / RUJAN

Vijenica u Sarajevu - zastavom EU i BiH prekrivene ploe na

kojima na bosanskom i engleskom jeziku pie srpski zloinci

JULI / SRPANJ
Srebrenica nad Bonjacima: Godinjica genocida u Srebrenici
prola je u znaku odlunosti udruenja porodica rtava da se vie
ne dozvoli srbijanski lakrdijaima i negatorima genocida da pohode Potoare, a ime se praktino priznalo da je obiljeavanje 20.
godinjice genocida, koje je prolo u znaku posjete Aleksandra Vuia, bilo greka, kao i sve to je u vidu izvinjenja potom uslijedilo.
Vana poruka mitropolita Mihaila: Crnogorski mitropolit Mihailo otvoreno progovorio o genocidnosti Srba, te izazvao velike
kritike u srpskoj javnosti.

48

Ko su ljudi sa plaama od 10 do 20 hiljada maraka?: Pojavio

se spisak ljudi koji imaju plae i do 20.000 maraka, to je izazvalo
zgraavanje javnosti, jer obian narod dotad nije znao da je mogua plaa vea od politiarske, koja se vrti do 5.000 maraka.
Repriza bonjakog poraza na izborima u Hrvatskoj: Vanredni
izbori u Republici Hrvatskoj potvrdili su fatalne razmjere bonjake
razjedinjenosti, jer Bonjaci ni ovaj put nisu dobili zastupnika u Saboru, iako su druga po brojnosti manjinska zajednica u Hrvatskoj.
Nailo je to na razoarenje u bosanskoj javnosti, jer se oekivalo
da bi se preanja greka ovaj put mogla ispraviti. Ali, bilo je vie
kandidata od kojih svaki vue sebi, a zajednici nita.
Muak iz Jajca zajednitvo po velikohrvatskom programu:
Jedna od najveih medijski podvala u 2016. godini bila je ona kako
uenici u Jajcu ele zajednitvo, a Bonjaci ne ele, jer se Bonjaci
ele separirati u posebnu srednju kolu. A zato? Zato to se u postojeoj gimnaziji ui po hrvatskom programu, i tu nema nikakvog
zajednitva, pa su se Vlasti SB kantona, i roditelji, odluili za osni-

PREPORODOV JOURNAL 193

ZEMLJO MOJA
vanje nove kole koja bi gajila bosanske atribute zajednitva. No,
medijska kampanja je potpuno izokrenula znaenja jednih i drugih,
pa su ovi koji hoe zajednitvo ispali negativci, a ovi koji bi da pod
hrvatskim programom zadre lano zajednitvo su ispali pozitivci.
Ko je kriv zbog napada na arapske turiste?: U nekoliko bh. gradova napadnuti su fiziki arapski turisti, a to je sveukupno rezultat
silne medijske islamofobije i arapofobije koja je povedena protiv
arapskih investitora i turista. Za to vrijeme Srbija slobodno dovodi
arapske investitore, i tamo niko nita nema protiv Arapa.
Majstori lai: Rekonstrukcija masakra na Markalama. U Srbiji,
u Rumi, je poeo proces rekonstruiranja masakra na Markalama, s
ciljem da se dokae kako je Armija RBiH pobila Sarajlije. Angairani
su srpski eksperti koji u startu znaju ta e dokazati.

OKTOBAR / LISTOPAD
Lokalni izbori: Proli su lokalni izbori bez ikakvih promjena, ako
se, pak, promjenama ne smatra to to su Bonjaci politiki izgubili
Srebrenicu, i to se Stolac, kao sluaj, pridruio Mostaru, s ciljem
da se sauva velikohrvatsko politiko i ratno naslijee. Generalno,
najbolje je proao Dodikov SNSD, na raun tzv. referenduma, SDA
je malo pala, SDP se malo popela, a to se tie Hrvata njima je svejedno koji od HDZ-ova kolo vodi.

vladinih organizacija i patriota. No, SDA, druge bonjake stranke i

Islamska zajednica, odutjele su, ko vie zna iz kojih razloga.
Posthumni progon Mustafe Busuladia: Inicijativa da se jedna kola u Sarajevu nazove po istaknutom bonjakom intelektualcu Mustafi Busuladiu, kojega su komunistiki zlikovci brutalno
likvidirali u osloboenom Sarajevu, istjerala je na vidjelo drutvene
zloinake strukture u Sarajevu, koje su se stavile na stranu ubica Mustafe Busuladia. Sva srea pa je u Kantonalnoj skuptini u
Sarajevu bilo dovoljno patriotske i moralne svijesti da se osnovna
kola u Dobroeviima nazove imenom Mustafe Busuladia.

NOVEMBAR / STUDENI
Sad ti oni ime kliu Fahrudine Radoniu!: Lider SBB-a Fahrudin Radoni sasluan je u procesu protiv narko-bosa Keljmendija,
i tom prilikom je, bez prijeke potrebe, optuio Bonjake za poetak
rata. To su slavodobitno doekali srbijanski mediji, te Fahrudina
Radonia, jo jednom, slavili kao heroja.

Srebrenica je ponovo pala - Mladen Grujii umjesto

amila Durakovia
Moe li umjetnost biti u slubi faizma i blasfemije?: U Sarajevu, na Messu, gostovala je predstava Olivera Frljia u kojoj se
brutalno ismijavaju i blate sakralna imena i pojmovi, to je izazvalo
buru negodovanja. Deurni kritiari su kazali da su reakcije, u odbranu vjerskih osjeanja, izraz ekstremizma, a zapravo je suprotno,
jer je vrijeanje vjerskih osjeanja, zapravo, najgori vid ekstremizma. Zanimljivo je da je kardinal Vinko Pulji branio vjerska osjeanja Bonjaka, a da su islamski velikodostojnici ko zna iz kakvog
straha utjeli.
Ubice za volanom pod zatitom drave: Dvije studentice iz Bugojna brutalno su pokoene od strane nesavjesnog vozaa na Marindvoru, koji je kroz crveno projurio brzinom preko 100 km na sat
i ubio ove dvije djevojke. Zanimljivo je da je ubica iste noi napustio
BiH, te uhapen u Srbiji, ali do kraja godine nije izruen u BiH.
Hoe li iko obiljeiti 75. godinjicu Rezolucija El-Hidaje?: Ni
jedna relevantna bonjaka adresa nije se sjetila, niti obiljeila 75.
godina od Rezolucija El-Hidaje, njih sedam, kojima je bonjaka inteligencija, u sedam gradova, digla svoj glas protiv faizma, a za zatitu Srba i Jevreja, ime su Bonjaci postali prvi antifaistiki narod
Evrope i vlasnici prvih antifaistikih dokumenata jednog naroda.
Dogaaj e se obiljeiti o Jablanici, Zenici i Banja Luci od strane ne-

STUDENI 2016.

Fahrudin Radoni na sudu u Pritini

Retroaktivna krivina odgovornost ta je to?: Doneseno je
nekoliko presuda za lica koja su ila u Siriju, ali prije nego to je
izmijenjen Krivini zakon i prije nego to je inkriminisano ovo djelo,
odlaska na strano ratite. No, nikakvi pravnici nam nisu objasnili
kakva je to retroaktivna krivina odgovornost?! Recimo, parkirao si
se juer tamo gdje je dana zabranjeno parkiranje, pa treba da plati
kaznu za to to je bilo prije nego to je stigla zabrana.
Hapenje pripadnika HVO-a u Oraju: Dana nakon to je hrvatski premijer Plenkovi doao u posjetu BiH, a doao je odmah
nakon to je preuzeo dunost premijera, u Oraju je uhapeno deset pripadnika HVO-a za navodne zloine nad Srbima. Oni e ubrzo
biti puteni kuama, ali, ovaj dogaaj ozbiljno je naruio odnosne
u BiH, utoliko to su, bez ikakve potrebe, sa hrvatske strane poela
prozivanja bonjakih oficira za ratne zloine. Postavilo se i hipotetiko pitanje nisu li ova hapenja u funkciji stvaranja ambijenta za
pravljenje tzv. treeg entiteta?
Sarajevska tzv. umjetnica smotala cigaru u list Kur'ana: Kad
se pomisli da islamofobija u Sarajevu nema gdje dalje otii, uvijek
se pojavi neka nova gadost. Tako je neka tzv. umjetnica smotala
cigaretu u list Kur'ana i poruila preko drutvenih mrea da papir

49

ZEMLJO MOJA
dobro gori. Naravno, niko nije traio njenu krivinu odgovornost za
vrijeanje vjerskih osjeanja i raspirivanje mrnje.
ZAVNOBiH i tzv. Herceg-Bosna: Kao i proteklih deceniju-dvije
Dan dravnosti BiH obiljeen je samo na frtalju gdje su Bonjaci
veina, no, ovo godine e tu prazninu atmosferu pokvariti dosad
najglamuroznija proslava tzv. Herceg-Bosne, 25. godinjice, na kojoj su, i u vezi s kojom su, hrvatski zvaninici otvoreno govorili u
slavu ovog projekta koji je presuen u Hagu kao udrueni zloinaki poduhvat na 111 godina zatvora. Dodue, i Republika Srpska je
presuena, ali, traje.
Pola miliona maraka za novogodinji cirkus u Sarajevu: Velika afera potkraj godine izbila je sa namjerom kantonalne Vlade u
Sarajevu da odvojio pola miliona maraka za proslavu Nove godine, sa ambicijom da to bude najbolja proslava na otvorenom, a za
to je angairan Dino Merlin, prvo za 400.000, a potom, valjda, za
250.000 maraka. Sve ovo dolo je u pitanje nakon najkrvavijeg ina
sirijske tragedije u Halepu, kada su drutveni aktivisti traili da se
novac preusmjeri u humanitarne svrhe.
Hapenja buimskih vitezova: Uhapeni su, pa ubrzo puteni
na slobodu, dvojica buimskih heroja, Nisvet Pori i Safet Isakovi,
to je izazvalo negodovanje patriotske javnosti, te novu seriju pitanja o odnosu agresora i rtve.
Otvaranje predsjednikog trotoara u Sarajevu: Malo je ta
u dejtonskoj javnosti izbilo na cirkus u 2016. godini kao to je sveana ceremonija putanja u promet trotoara ispred zgrade Predsjednitva BiH. Hem je trotoar kotao iznad svake logike, bezmalo
300.000 maraka, hem je organizirana ceremonija otvaranja, pa je
bilo dovoljno razloga za zbijanje ala.
Nakon gole sutkinje, otkriven sudija pedofil: Da je dejtonsko
tzv. reformirano pravosue leglo svega i svaega potvruje tota,
od sutkinje koja se gola sunala u sudnici a narod po Sarajevu gledao, do sudije pedofila iz Oraja, koji je napastvovao djeaka, bezbeli, sve u okviru reformi.

Damira Hadia svojevrstan presedan, a moda i nagovjetaj drave i pravde za ovjeka i graanina, bez obzira na stranaku pripadnost.
Ustavni sud ponitio antiustavni tzv. referendum: Kao to se
moglo i oekivati, poniten je Dodikov tzv. referendum, zapravo
anketa meu graanina o Danu RS, koji je strano mnogo kotao,
ali je posluio kao dobar marketing i Dodiku donio uvrenje na
vlasti u RS-u.
Oteta historija Univerziteta Demal Bijedi: Nije valjda da
hrvatska politika u domenu izmiljotina i prekrajanja injenica poinje liiti na srpsko majstorstvo lai? Upravo na to lii sveanost
obiljeavanja 40 godina Sveuilita u Mostaru, koje nije postojalo
prije rata, jer je ustolieno sa tzv. Herceg-Bosnom, a sada kao svoju
obiljeava godinjicu Univerziteta Demal Bijedi.
Protesti za Halep u Sarajevu: Veliki protesti za narod Sirije,
velike usporedbe sa sudbinom Sarajeva, ali, bez tanih podataka,
bez adrese, jer organizatori istiu kao se zalau da protesti budu
humanitarnog, a ne politikog karaktera, to je ravno onome kada
su meunarodni faktori govorili o zaraenim stranama u BiH, izbjegavajui da imenuju ko je agresor, a ko rtva. Ispalo je da u Halepu
postoje rtve, ali se ne zna, ili ne smije rei, a ko su to ubice. Kako
se moe suosjeati sa rtvama, a ne kazati ko to te ljude ubija?!
Vrh dejtonskog pravosua bestidno bez Bonjaka: Imenovan
je predsjednik Suda BiH, nebitnog imena, tako da sada meu rukovodeim pozicijama u dejtonskom pravosuu nema ni jednog
Bonjaka, to je bestidna promocija dejtonskog poretka kao apartheidskog, te segregiranje Bonjaka kao podstanarskog naroda.

DECEMBAR / PROSINAC
Uhapen Damir Hadi: Prvi funkcioner SDP-a na optuenikoj
klupi, nakon toliko sumnji i informacija da se pod krovom SDP-a
kotrljao raznorazni kriminal, ali su SDP-ovci, kao odani poltroni
gospodara dejtonskog poretka, redovno bili pod zatitom. Otud je
hapenje nekadanjeg naelnika Novog Grada, a potom i ministra

Sud BiH (predsjednik nebonjak)

Milorad Dodik

50

Sarajevska djeca za Boi ne idu u kolu: U Sarajevu su dominantno veinska bonjaka djeca, ali su osloboena nastave za
Boi, kao da je Boi njihov praznik. Nema nieg spornog da se u
interesu multikonfesionalne kulture sve to poznaje, cijeni, voli, ali,
jedno je potovati, a drugo je praznovati. Kao to bi bilo udno da
veinska katolika djeca na Kupresu ne idu u kolu za Bajram, tako
je udna i ova odluka kantonalne vlade u Sarajevu. Prvi put se to
dogodilo 2013. godine, ali, tada je reagirala Islamska zajednica, na
elu sa reisu-l-ulemom Mustafom Ceriem. Danas nema reakcije ni
od koga. Da li je ovo uvod u pretvaranje Boia u dravni praznik,
obavezujui za sve, a u segregacijskom ambijentu u kome bi Bajram pripadao samo muslimanima, a Boi svima. q
Fatmir ALISPAHI

PREPORODOV JOURNAL 193

IZ SVIJETA

KRIZNA ARITA U SJEVERNOJ AFRICI I NA BLISKOM ISTOKU LIBIJA, SIRIJA, IRAK, JEMEN I AFGANISTAN

Kulminacija rata u Siriji

LIBIJA: Snage Vlade nacionalnog sporazuma
oslobodile grad Sirte
Vojna situacija u Libiji
Sredinom studenog 2016. ubijeno je najmanje 20 pripadnika
Libijske narodne armije (LNA), a vie od 40 ranjeno u dva dana
estokih sukoba na prostoru istonog grada Benghazija. Sukobi
su izbili nakon to su snage LNA, lojalne vlastima na istoku zemlje
(Zastupniki dom u Tobruku) i predvoene generalom Khalifom
Haftarom, krenule u operaciju preuzimanja kontrole nad prostorom gradske luke koja se ve vie od dvije godine nalazi u rukama
islamistikih snaga. Khalifa Haftar i LNA ostvarili su napredak na
nekoliko mjesta u Benghaziju. No, depovi otpora i dalje postoje, a gradska luka jedna je od kljunih takvih lokacija. Vojska ima
prednost po tom pitanju to raspolae sa zranim snagama, koje
su aktivne iznad Benghazija. S druge strane, protivnike snage koriste se teroristikim taktikama: jedan samoubilaki napad bombom
izveden je u 15. studenog 2016., na prostoru trnice na istonom
ulazu u grad, pri emu je ranjeno 14 osoba.
Inae, LNA ima preutnu podrku milicija Zintana, koje su ljetos
oslobodile Saifa Al-Islama, sina Muammara Gaddafija, ali i plemena
Warfalla, najveeg plemena Libije koje kontrolira grad Bani Walid u
kojem se i danas vijore stare zelene zastave Damahirije.
22. studenog libijske vojne snage lojalne prozapadnim vlastima u
Tripoliju objavile su kako kreu u preuzimanje kontrole nad zadnjim
dijelom teritorija grada Sirte, koji se due vrijeme nalazi pod kontrolom teroristike organizacije ISIL. Libijske snage imaju i zranu
potporu SAD-a koji izvode napade na poloaje ISIL-a. ISIL-ova banda oajniki nastoji opstati do posljednjeg daha, rekao je jedan od
zapovjednika libijskih snaga koje veinom dolaze iz grada Misrate.
2. prosinca u glavnom gradu Tripoliju izbili su najei oruani sukobi u zadnjih godinu dana. Ponovno je buknuo sukob izmeu meusobno suprotstavljenih militantnih skupina, istih skupina koje su
2011., uz pomo NATO-a, preuzele vlast u zemlji nakon ubojstva predsjednika Gaddafija. Iznad gradskih etvrti Abu Salim i Hadba uzdizao
se crni dim, a svjedoci su isticali kako je jedna od glavnih prometnica
blokirana. Diljem grada mogla se uti pucnjava koja se tek donekle
stiala nakon to je pala no. Inae, Tripoli se nalazi pod kontrolom raznih militantnih frakcija koje se sporadino sukobljavaju oko kontrole
teritorija. Specijalni izaslanik UN-a za Libiju, Martin Kobler, rekao je
kako je ekstremno uznemiren zbog aktualnih sukoba.
5. prosinca 2016. libijske snage, uz intenzivnu potporu amerikih
zranih snaga, napokon su preuzele i zadnju gradsku etvrt u gradu
Sirte koja se nalazila pod kontrolom ISIL-a. Nae snage imaju punu
kontrolu nad Sirtom. Snage DAESH-a u potpunu su rasulu i deseci njihovih boraca predali su se naim snagama, rekao je Reda Isa, glasnogovornik libijskih snaga, pritom upotrebljavajui arapski naziv za ISIL.
Inae, grad Sirte, koji se nalazi na obali Sredozemnog mora, bio
je posljednje vano uporite tzv. Islamske drave na podruju
sjeverne Afrike. Snage ujedinjene s Vladom nacionalnog jedinstva
12. svibnja 2016. poele su ofenzivu kako bi zauzele taj grad. U
borbi protiv ISIL-a veinom su sudjelovale brigade iz grada Misrate
koje su lojalne, barem za sada, prozapadnim vlastima u Tripoliju.

STUDENI 2016.

Sirte
SAD su poele kampanju bombardiranja ISIL-ovih poloaja u kolovozu 2016. na zahtjev Vlade nacionalnog sporazuma, koju podupiru Ujedinjeni narodi. ISIL-ovci su skoro punih 7 mjeseci pruali
silovit otpor izvodei samoubilake napade automobilima bombama, snajperima i improviziranim eksplozivnim napravama. U bitci
za Sirte libijske vladine snage izgubile su vie od 700 boraca, a oko
3.200 je ranjeno. Gubitak grada Sirte, koji se nalazi na obali Sredozemnog mora, snaan je udarac za ISIL-ove teroriste u Libiji. To je
bilo posljednje vano uporite tzv. Islamske drave na podruju
sjeverne Afrike. Sada vie nemaju kontrolu nad niti jednim gradom,
mada je njihova prisutnost u Libiji i dalje aktivna.

SIRIJA: Zavrena bitka za Aleppo

Kronologija bitke za Aleppo
Aleppo je ogroman ulog u sirijskom ratu i jedini veliki grad u kojem situacija jo nije rijeena. Ulozi su veliki, a po mnogima e majka
svih bitaka' odluiti ishod rata u Siriji, ali i posloiti odnose u regionalnoj i globalnoj areni. Zato su utihnuli gotovo svi ofenzivni frontovi
Sirijske vojske, izuzev polaganog napredovanja oko Damaska.
Dvije godine je situacija u Aleppu bila prilino statina. Nakon
poetka sukoba jo 2012. i prvotne inicijative pobunjenika, Sirijska
vojska je u obru dovela istoni Aleppo, a jedina veza pobunjenika u
urbanoj jezgri grada s vanjskim svijetom bila je autocesta Castello.
Iako na dometu topnitva, svejedno je opskrbna arterija odravala
Fatah Halab, aroliku koaliciju pobunjenika u samom gradu.
Oprobana strategija Sirijske vlade je okruiti pobunjenike u enklave i pomalo ih guiti, a tako je i s Aleppom. No, krajem 2015. uz ruski
vjetar u lea pokrenuta je uspjena ofenziva u junom Aleppu gdje su
irake, afganistanske i pakistanske iitske milicije uz pomo topnitva
i zrakoplovstva Sirijske vojske, a sve pod zdruenim zapovjednitvom
Iranske revolucionarne garde osvojili veliko podruje s gradiima AlEis, Hadera i Khan Toumana. U veljai 2016. je potom dolo do spajanja iitskih enklava Nubl i Zahraa s vladinim snagama u Aleppu. Otada
se u gradu donekle smirila situacija. Sirijska vojska orijentirala se na
zauzimanje Latakije, kao i Palmire. Usto, maskirovka SDF-a koja je
najavila mar na Raqqu, ali ustvari je krenula (i zauzela) Manbij je prisilila generale u Damasku da krenu u vlastiti pohod na prijestolnicu
Islamske drave. Taj suludi pohod doivio je potpuni fijasko.
U meuvremenu su se pobunjenici udrueni u moni Jaish alFatah (JaF) snali i pokrenuli ofenzivu u junom, ruralnom Aleppu.

51

IZ SVIJETA
Na samom poetku travnja 2016., JaF je prvo zauzeo brdo Al Eis
koje ima ogromni strateki znaaj jer nadvisuje prostrano okolno
podruje, a onda dan kasnije i sam grad. I napadai i branitelji imali
su izuzetno velike gubitke. iitske milicije krenule su nakon jakih
zranih i raketnih udara u protunapad, ali bezuspjeno. Tom prilikom je sruen i jedan sirijski vojni zrakoplov.
Promatrai su uoili visoku razinu organizacije, ali i opremljenosti boraca JaF-a, a posebno Al-Nusre kao najjae frakcije. Takoer, prvi put su se masovno vidjele kacige na borcima Al-Nusre,
to je i meu Sirijskom vojskom poprilian luksuz. JaF je potom 6.
svibnja u novom iznenadnom napadu na juri osvojio Khan Touman, sad ve jako blizu samom Aleppu. Konano, 3. lipnja je Jaf
pokrenuo novi napad i zauzeo vana sela Zeitan i Khalsah, takoer
uz vrlo velike gubitke s obiju strana.
Poetkom ljeta 2016. sirijska komanda je odluila oivjeti bojinicu
kod Aleppa, a vrlo oito i mnogo vie od toga rijeiti zauvijek situaciju kod Aleppa kao to se desilo u Damasku i Homsu. Prvi korak bio
je prekinuti cestu Castello, a odabrano je podruje farmi u Mallahu,
ravno i otvoreno podruje. Rusko zrakoplovstvo je tjednima prije toga
mekalo obranu pobunjenika, a napad je poeo 25. lipnja 2016.
Od tada pa do sredine studenog 2016. bilo je nekoliko pokuaja
zatvaranja obrua oko Aleppa, kao i deblokade od strane pobunjenikih formacija. Sigurno da e Aleppo odrediti daljnji tok rata u Siriji,
s obzirom na odlunost sirijske vlade da se vrati cijeli Aleppo u svoje
ruke, bilo vojno ili uz nametnuta primirja kakva su bila esta kod Damaska, sredinom studenog 2016. napisao je jedan hrvatski analitiar.

Poele zavrne operacije u Aleppu

15. studenog 2016. ruski ministar obrane, general Sergej ojgu,
izvijestio je predsjednika Vladimira Putina da su nosa zrakoplova
Admiral Kuznjecov i fregata Admiral Grigorovi poeli provoditi borbene zadae iz obala Sirije. Ciljevi pomorske skupine, prema
rijeima ruskog ministra obrane, bila su mjesta gdje su koncentrirani militanti, njihova industrijska i postrojenja za proizvodnju kemijskog oruja koje teroristi koriste protiv civilnog stanovnitva. Budui da su pobunjenici odbili ponudu da napuste Aleppo, general
ojgu je potvrdio da je s fregata izvreno lansiranje krstareih projektila na niz ciljeva u Siriji, a zrakoplovi s nosaa aviona Admiral
Kuznjecov su poeli provoditi borbene letove protiv objekata tzv.
Islamske drave. Obilato su koriteni o obalni sustavi Bastion,
koji su gaali kopnene ciljeve u dubini Sirije.
Najvanija stvar je unititi dobro uspostavljenu industrijsku
proizvodnju militanata i udari e se nastaviti. Osim toga, koristimo i obalne raketne sustave 'Bastion', koji su gaali ciljeve u cijeloj dubini Sirije. Po prvi put u povijesti ruske mornarice je u borbe
ukljuen nosa zrakoplova 'Admiral Kuznjecov'. Danas su s njega
poeli s radom nai zrakoplovi Su-33. Prije napada smo proveli jako
oprezno i temeljito istraivanje svih glavnih ciljeva, a to su skladita
sa streljivom, projektilima i centri za obuku jedinica, kao i centri
terorista i sva postrojenja za proizvodnju raznih vrsta ozbiljnih resursa za masovno unitenje civilnog stanovnitva, rekao je ruski
ministar obrane.
Govorei o sigurnosti ruske pomorske skupine, vojnika koji se
nalaze u Aleppo, te u mjestima u Tartus i Hmeymim, ojgu je rekao
je da brodove i kopnene baze sigurno prekrivaju raketnih sustavi
S-300 i S-400, kao i obalni sustavi Bastion. Do sada imamo ove
komplekse, koji su u stanju unititi pomorske ciljeve na udaljenosti
od 350 kilometara, a ostale na gotovo 450 kilometara udaljene od
zemlje, rekao je general i dodao kako sustavi Bastion pokrivaju
gotovo cijeli obalu Sirije.

52

Aleppo sirijski Staljingrad

Kako se ini, obistinila u se najcrnja predvianja 'zapadnih
partnera' Rusije, ukljuujui britanske obavjetajne slube, koji su
telefonski razgovor Trumpa i Putina vidjeli kao znak da ruske snage imaju odrijeene ruke da djeluju u Siriji po svim teroristikim
uporitima, bili oni relativno radikalni, umjereni i ekstremisti poput ISIL-a i Al-Nusra Fronta, napisao je jedan hrvatski komentator,
pritom naglaavajui jednu reenicu iz obraanja generala ojgua:
Mi smo, kao to znate, rasporedili sustave S-400 i S-300, a oni pokrivaju velike morske povrine, zapravo sve do Cipra.
Istog dana, 15. studenog 2016., ruski list Izvestia objavio je
izjavu Franca Klincevia, predsjednika Odbora za obranu i sigurnost
Vijea Ruske Federacije, koji je rekao: S visokom vjerojatnou e
sljedei dan sirijska vojska, uz potporu ruske mornarice i zrakoplovnih snaga, poeti s intenzivnim radom u Aleppu Gotovo tri tjedna
je prolo od jedne do druge humanitarne pauze slijedi, koje nisu dale
praktine rezultate. U Aleppu je sada humanitarna katastrofa. Nema
vode, nema hrane. Militanti ubijaju ljude. Ako se ne provede nikakva
operacija, civili e umrijeti. Zbog toga su se podijelili leci sa zahtjevom upuenom militantima da napuste grad u roku od 24 sati. To je
dogovoreno s komandom zrakoplovstva Rusije. Logika rata je takva
da e s velikom vjerojatnou borbe u kojima treba izbaciti militante
poeti sljedei dan. Zbog toga su do obala Sirije doli brodovi skupina
s nosaem zrakoplova, koji e se koristiti za napade.
Izvestia je prenio i izjavu zastupnika Sirijskog parlamenta
Mohammada Kheira Al-Akama, koji je rekao: Aleppo je strateki
vaan grad. Mi emo militantima im osigurati siguran izlaz iz okruenog istonog podruja. Osim toga, spremni prihvatiti i dati sve
potrebno civilnom stanovnitvu. No, na kraju je glavni cilj vodstva
u zemlji oistiti Aleppo od terorista i potpuno osloboditi grad.

Prekretnica rata u Siriji

Krajem studenog i poetkom prosinca 2016. praktino se raspala
obrana istonog dijela Aleppa. 1. prosinca stigle su stotine boraca iz
sirijske elitne Republikanske garde i etvrte divizije, s ciljem pripreme
za uline borbe na prostoru gusto naseljenih jugoistonih gradskih etvrti u Aleppu koje se jo uvijek nalaze pod kontrolom pobunjenika.
Do tada su proreimske snage iz Damaska uspjele osvojiti oko 40%
teritorija koje je bilo pod kontrolom razliitih pobunjenikih frakcija.
5. prosinca Rusija i Kina uloile su veto u Vijeu sigurnosti UN-a
na novu rezoluciju o Siriji koja je pozivala na 7-dnevni prekid vatre
u Aleppu. Rusko ministarstvo vanjskih poslova poruilo je kako je
nacrt rezolucije kontraproduktivan. Meu 11 lanica Vijea sigurnosti UN-a protiv rezolucije jo je glasala Venezuela, a Angola je bila
suzdrana. Rezoluciju su sastavili Egipat, panjolska i Novi Zeland.

PREPORODOV JOURNAL 193

IZ SVIJETA
Bitka za Aleppo, najvei grad u Siriji, kulminirala je u utorak,
6. prosinca 2016. Dok su na sjeveru sirijske snage osvojile Shaar i
okolne etvrti Aleppa, na istoku su osloboena dva velika distrikta:
Sheikh Lufti Marjeh. Do kraja dana palo je ukupno sedam velikih
distrikta: Shaar, Jouret Awwad - Karm Al Qaterji - Turbat Lala - Al
Marjeh - Shiekh Lutf - Karz Dada. U ovoj bezizlaznoj situaciji za pobunjenike, tokom veeri i noi dolo je do masovne predaje ostalih etvrti Starog grada sjeverno od Citadele. Konano, dolo je do
spajanja sirijskih snaga s istoka i zapada kod Citadele.
Nakon propalog protunapada u ponedjeljak (5. prosinca) i
masovnog gubitka teritorija u utorak (6. prosinca), pobunjenici su
shvatili da je rat u Aleppu za njih gotov. Tokom dana su pristizale
poruke da ostaju bez streljiva i volje za borbom. Kao rezultat, dolo
je do njihove masovne predaje posvuda po gradu. U tom trenutku
sirijske snage kontrolirale su oko 75% grada, a preostala je predaja
junih distrikta. Mediji su objavili kako je dolo do ostvarenja rusko-turskog dogovora o predaji i izvlaenju pobunjenika iz cijelog
istonog Aleppa (navodno nakon pregovora lidera pobunjenika i
ruskih asnika u Turskoj).

Evakuacija civila iz istonog Aleppa

Nitko nije oekivao ovakvu brzu kapitulaciju. Sirijskoj vojsci trebalo je nekoliko godina da rijei malu Darayyu, no urbani istoni Aleppo
je osloboen u desetak vrlo intenzivnih dana. Nakon to je postalo
jasno da islamistike snage Jaish al-Fataha ne mogu vie pomoi suborcima u samom gradu, sudbina istonog Aleppa je bila zapeaena.
U Stari grad Aleppo ve ulaze sada ve legendarni zeleni autobusi koji
e prevesti militante van grada, na teritorij pod kontrolom Jaish alFataha. U zapadnom Aleppu poelo je ogromno slavlje i pucnjava po
gradu. Sasvim se sigurno moe rei da je ovaj dan prekretnica rata u
Siriji, napisao je jedan hrvatski vojno-politiki analitiar.

policija i kurdske Pemerge okruili grad na sjeveru i na jugu. Sa

zapadu nadiru Narodne mobilizacijske snage (Hashd Al-Shaabi),
koalicija iitskih oruanih skupina koje podupire Iran.
23. studenog 2016. irake snage su uspjele prekinuti cestu za
opskrbu ISIL-a izmeu Mosula i Raqqe, njezinog uporita u Siriji,
oko 400 km zapadno. Dan ranije, meunarodna koalicija koju vodi
Washington je unitila jedan od posljednjih mostova na rijeci Tigris, koja dijeli grad kako bi sprijeila ISIL da se opskrbljuje na istoku
Mosula. Sada ISIL-ovi borci u Mosulu, njih izmeu 3.000 i 5.000
prema amerikim procjenama, ne mogu nikuda, nemaju se gdje
ospkrbljivati i slati pojaanja, rekao je ameriki pukovnik John
Dorrian, glasnogovornik koalicije.
Iraka vlada pozvala je civile u Mosulu da ostanu u svojim kuama dok traje ofenziva, a humanitarne organizacije bore se s priljevom stotina tisua raseljenih ljudi. Mosul je pod punom opsadom,
a siromane obitelji muku mue kako se prehraniti, posebice zbog
strmoglavog rasta cijena, upozoravaju humanitarne udruge. Najsiromanije obitelji jedva preivljavaju, dok druge spremaju zalihe oekujui daljnji porast cijena zbog nastavka bitke zapoete prije est
tjedana i obrua koji se sve vre stee. Nai kontakti nam govore
da siromane obitelji teko preivljavaju. To je zabrinjavajue, rekla
je Lise Grande, koordinatorica humanitarnih aktivnosti UN-a u Iraku.
Cijene hrane u opkoljenom gradu naglo su skoile kada su iitske milicije presjekle opskrbni pravac iz Sirije prema Mosulu. Procjenjuje se da u dijelovima grada pod kontrolom ISIL-a ivi vie od
milijun ljudi. S prekinutom posljednjom opskrbnom rutom, cijene
osnovnih namirnica mogle bi se u vrlo kratkom vremenu udvostruiti, tvrde humanitarni radnici. to dulje traje bitka za oslobaanje grada, to e uvjeti za obitelji bivati sve tei, kazala je Grande. Prema informacijama koje stiu iz grada, ISIL je 27. studenog
zbog poveanja cijena hrane uhitio 30 trgovaca, kako bi sprijeio
izbijanje sve veeg nezadovoljstva. ISIL se nesmiljeno obraunava
sa svima koji bi mogli pomoi suprotnoj strani, a zbog navodne nelojalnosti likvidirali su nekadanje policijske i vojne asnike.
30. studenog uslijedio je jo jedan dramatian apel, ovaj puta
vezan uz nestaicu pitke vode. Gotovo pola milijuna civila koji su
se i dosad iz dana u dan borili da se prehrane, sada nemaju pristup
pitkoj vodi. Posljedice za djecu, ene i obitelji bit e katastrofalne,
rekla je Lise Grande, UN-ova koordinatorica za humanitarnu pomo u Iraku. U vojnim operacijama oslobaanja drugog po veliini
irakog grada, krajem studenog pogoen je vodovod i stanovnici
na istoku Mosula crpe vodu iz bunara. Vojnici su pozvali civile da
ostanu u svojim domovima kako bi se sprijeio masovni odlazak iz
grada. Do sada je iz grada pobjeglo oko 75.000 civila.

IRAK: Bitka za Mosul

Teka humanitarna situacija
Krajem studenog 2016. mediji su objavili da su irake specijalne snage, koje ISIL nastoje potisnuti iz istonog Mosula, do sada
ubile oko 1.000 njezinih boraca. Meutim, sporo napreduju jer je
neprijatelj lako pokretljiv i skriva se meu tisuama civila u tome
gradu, rekao je general Abdul Gani Al-Asadi, jedan od zapovjednika irakih snaga. Nije rekao koliko je poginulih u redovima vladinih
specijalnih snaga.
Irake snage, koje su poele ofenzivu 17. listopada 2016. oslobodile su gotovo polovinu istonog Mosula, osvajajui okrug po
okrug dok ih gaaju snajperisti, autobombe i bombai samoubojice. Elitne irake snage poznate kao Zlatna divizija jedina su brigada koja je ula u Mosul s istoka, dok su Iraka vojska, savezna

STUDENI 2016.

estoka bitka za Mosul

53

IZ SVIJETA
Inae, u ofenzivi na Mosul sudjeluje oko 100.000 irakih vojnika, kurdskih snaga i iitskih milicija. Zauzimanje Mosula smatra se
kljunim za poraz samoproglaenog halifata. Unato injenici da
su pripadnici ISIL-a daleko brojano slabiji, pruaju snaan otpor
koristei se pritom svim raspoloivim taktikama: od devastirajuih
napada auto-bombama, koritenja civila kao ivog tita do gerilskih
napada na Iraku vojsku.
U prvih mjesec dana ostvaren je ogranien napredak: Iraka
vojska jest probila obranu na istoku grada, ali nisu napredovali previe duboko. Jasno je kako se ISIL dvije godine pripremao za ovu
bitku. injenica da se u gradu jo uvijek nalazi i do 1,5 milijuna ljudi,
to oteava napredak vojske. Postaje oito kako je ovo bitka koja
nee potrajati tjednima, ve mjesecima. ISIL e se vjerojatno boriti
do kraja, a njihov voa Abu Bakr Al-Bagdadi, koji se najvjerojatnije
nalazi negdje u blizini sirijske granice, poruio je svojim borcima da
nema povlaenja iz grada. Mosul im je prevano uporite, a i znaju
da bi se u sluaju pada Mosula znatno pojaao pritisak na njihovo
kljuno uporite u Siriji, grad Raqqu.
5. prosinca 2016. upitan od strane novinara je li mogue Mosul
zauzeti prije nego Donald Trump postane predsjednik, ameriki ministar obrane Ashton Carter je rekao: To je svakako mogue, no,
biti e to jedna jako estoka bitka.

JEMEN: Ozbiljna prijetnja somalizacije zemlje

Odbijen mirovni prijedlog
Poetkom studenog 2016. prosaudijski jemenski predsjednik
Abd Rabbuh Mansour Hadi odbacio je mirovni prijedlog izaslanika
Ujedinjenih naroda Ismaila Ould Cheikh Ahmeda. Prema Hadijevim
rijeima, ovaj plan sa sobom ne nosi nita drugo osim sjeme rata,
jer se njime nagrauju puisti, a kanjava jemenski narod i legitimitet. Zbog neprihvaanja ovog prijedloga i nastavka jemenske
krize, kao i neozbiljnosti meunarodne zajednice u bavljenju ovim
problemom, poeli su se javljati strahovi od ishoda politikog procesa u Jemenu.
Neki jemenski (prosaudijski) analitiari smatraju kako mirovni
plan izaslanika UN-a daje legitimnost vojnom udaru, to je suprotno odlukama Vijea sigurnosti i garancijama meunarodne zajednice koja se protivi prevratu. Smatraju kako se pred Hadijem ne
nalaze druge opcije osim rjeavanja krize vojnim putem uz podrku
arapske koalicije, posebno nakon to su ostvareni veliki uspjesi na
terenu. Ukoliko se to ne ostvari, bit e nanesen udarac legitimitetu, puisti e uvrstiti svoje prisustvo u Jemenu i ozakoniti svoje
zloine. To e utjecati na nastavak rata u ovoj zemlji, a situacija
se nee stabilizirati ni u decenijama koje dolaze. Takoer, ovakva
deavanja dovode do previranja i na regionalnom nivou, a uslijed
takvih nestabilnih okolnosti velike sile nee moi osigurati zatitu
svojih interesa u regiji.
Abdul Baqi Shamsan, profesor politike sociologije na Univerzitetu u Sani, smatra da Hadi nije odbio inicijativu izaslanika UN-a
zato to se ona preklapa sa polaznim osnovama za prevazilaenje
jemenske krize, ili zbog toga to je ona historijski presedan Ujedinjenih naroda u oduzimanju legitimiteta izabranim vlastima i davanja legitimiteta prevratnikim grupama koje su se nametnule kao
autoritet dovoenjem pred svren in. Postoji razlog koji je ozbiljniji od svega spomenutog, a to je projekt za somalizaciju Jemena. Prema njegovom miljenju, ova inicijativa otkriva da je Jemen
jedna od drava u arapskoj regiji koja treba biti preformulirana na
osnovu podjela izmeu sunita i iita, sjevera i juga.

54

Sukob u Jemenu teti stabilnosti u susjednim dravama

Neuspjela primirja Jemen i dalje srlja u jo vei kaos

18. studenog koalicija predvoena Saudijskom Arabijom najavila je dvodnevno primirje u ratom razorenom Jemenu. Odlueno
je da 48-satni prekid vatre pone u subotu u 12,00 sati po jemenskom vremenu, saopeno je iz arapske koalicije. Primirje je najavljeno na zahtjev koji je saudijskom kralju Salmanu uputio jemenski
predsjednik Abd Rabbuh Mansour Hadi. Prema saopenju, primirje
se moe obnoviti ukoliko ga pobunjeni Houthi budu potovali i dozvole ulazak humanitarne pomoi u podruja koja dre pod kontrolom. Koalicija navodi da e potovati primirje, upozoravajui da e
odgovoriti na bilo kakve vojne akcije Houtha i njihovih saveznika.
15. studenog ameriki dravni tajnik John Kerry izjavio je da su
se koalicija pod vodstvom Saudijske Arabije i Houthi dogovorili da
prekid vatre pone 17. studenog. Meutim, estoke borbe ugasile
su nadu da e dvije zaraene strane potovati primirje. Dosadanjih est pokuaja da se uspostavi primirje u Jemenu je propalo,
ukljuujui i trodnevno u listopadu 2016., koje je trajalo tri dana i
koje je prekreno ubrzo nakon stupanja na snagu.
Unato nastojanju Johna Kerryja da primirje u Jemenu bude
jedna od najveih uspjeha na kraju Obamine predsjednike karijere, ini se da se nitko nije maknuo s mrtve toke. Pregovara se
o primirju bez jedne od zaraenih strana, te se slae Vlada sa sudionicima koji ne ele biti u toj Vladi, a sve zajedno se proglaava
uspjehom. Daleko od toga, dogaa se snana stagnacija u procesu
zaustavljanja sukoba i nevoljkost svih strana oko mirovnog dogovora, pa Jemen i dalje srlja u jo vei kaos, koliko god to bilo neshvatljivo, pie jedan hrvatski vojno-politiki komentator.

Conflict Armament Research (CAR): Iran naoruava Houthije

Meunarodni istraitelji potvrdili su u izvjetaju da postoji morska ruta krijumarenja oruja iz Irana za Houthi pobunjenike u Jemenu, koje se prvo alje u Somaliju. Krajem studenog 2016. Conflict Armament Research (CAR), europska nevladina organizacija sa
sjeditem u Velikoj Britaniji, koja istrauje podatke o izvoru oruja i
municije u oruanim sukobima u svijetu, objavila je izvjetaj baziran
na podacima o pomorskim akcijama pretresa brodova izvrenim izmeu veljae i oujka 2016. godine. Tokom spomenutih akcija zaplijenjeno je krijumareno oruje s tradicionalnih plovila dhow.
U izvjetaju se navodi da je zapadna flota prilikom upada u tri
dhowa u Arapskom moru pronala oruje koje se podudara s orujem oduzetim od iitskih pobunjenika Houthi u Jemenu, to ukazuje na vezu izmeu iranskog dobavljaa i rata u Jemenu. U izvjetaju se dodaje da je dva broda, koja nisu bila registrirana, a time
i bez dravljanstva, sagradila iranska brodograditeljska kompanija
Al Mansoor, ije se gradilite nalazi neposredno uz bazu Iranske
revolucionarne garde. Pojedino oruje koje je oduzeto u napadu na

PREPORODOV JOURNAL 193

IZ SVIJETA
brodove imalo je serijske brojeve novog oruja, to ukazuje na to
da dolazi iz nacionalnih zaliha. Takoer, lot-brojevi protuoklopnog
oruja koje je pronaeno na jednom od ovih plovila odgovara proizvodnom broju slinog oruja za koje Ujedinjeni Arapski Emirati
tvrde da su ga oduzeli od Houthaa, navodi se u izvjetaju.
U izvjetaju se takoer naglaava uloga somalijske luke kao
take transfera, te se navodi da su ratni brodovi HMAS Darwin,
FS Provence i USS Sirocco zaplijenili vie od 4.500 automatskih
puaka, minobacaa, mitraljeza i raketnih bacaa u etiri tjedna u
periodu veljaa/oujak 2016. godine. Ovaj izvjetaj prua dokaze
koji ukazuju na to da je Iran umijean u jaanje sukoba u Jemenu
dostavljanjem oruja, rekao je Jonah Leff, rukovoditelj operacija
grupe za istraivanje oruja.
Meutim, jedan iranski zvaninik iz Ministarstva vanjskih poslova osporio je zakljuke izvjetaja i kae kako to nije istina:
Iran nikada nije davao oruje Houthima ili bilo kojoj drugoj grupi u
Jemenu. Meutim, mi smo uvijek podravali i nastavit emo podravati potlaene grupe i nacije.

Jedno dijete umre od gladi svakih 10 minuta

Opasna bolest kolera zahvatila odreena podruja i kvartove
u Adenu, najveoj luci u Jemenu. Pojedini kvartovi suoavaju se s
problemom nedostatka pitke vode, nagomilavanjem otpada, izlijevanjem kanalizacije i najezdom insekata, to predstavlja faktore
koji uzrokuju koleru. Krajem listopada 2016. Svjetska zdravstvena
organizacija objavila je kako se broj sluajeva za koje se sumnja da
su oboljeli od ove bolesti popeo na 1.410, samo za tri tjedna od
kada je proglaena pojava kolere.

Vie od 400.000 djece u Jemenu je na ivici smrti od gladi, a

gotovo 2,2 milijuna njih treba pomo, navodi UNICEF u izvjetaju
objavljenom poetkom prosinca 2016. Posljednji podaci pokazuju
kako je prisutna rekordna glad meu djecom. Najmanje 462.000
njih pati od ozbiljne neuhranjenosti to je gotovo 200% vie od
2014. godine. U posljednjem UNICEF-ovom izvjetaju se navodi
kako najmanje jedno dijete umire svakih 10 minuta od gladi, dijareje ili infekcija respiratornog trakta. Stanje zdravlja djece u najsiromanijoj dravi Bliskog istoka nikad nije bilo gore nego danas.
Neuhranjenost u Jemenu je na rekordnom nivou i raste, stoji u
saopenju predstavnika UNICEF-a za Jemen.
Zbog gladi esto umiru djeca do pet godina starosti. Guvernorat Saada, regija koja je najee bombardirana tokom rata u Jemenu, ima najviu stopu nerazvijenosti djece na svijetu 8 od 10. Nerazvijenost, kada je dijete prenisko za svoj uzrast, jo je jedan znak
kronine neuhranjenosti i ima nepopravljive posljedice za zdravlje
djeteta. Humanitarne agencije pokuavaju dostaviti pomo veem
dijelu Jemena, ali je to zbog borbi veoma teko, navode Ljekari bez
granica.
U kolovozu je UN saopio da je u prvih 18 mjeseci rata u Jemenu ubijeno najmanje 10.000 (vie od polovine su civili), a strahuje
se da je broj rtava mnogo vei. Procjenjuje se da je oko 3 milijuna
njih raseljeno zbog irenja bolesti i nedostatka hrane. Jemen je na
listi najmanje razvijenih zemalja UN-a jo od svog nastanka 1971., a
produeno unitavanje infrastrukture zemlje pokazuje da e ostati
na toj listi jo dugo vremena.

AFGANISTAN: Eskalacija sukoba

Brojni rtve u zranim udarima i bombakim napadima

Teka humanitarna situacija u Jemenu

Poetkom studenog 2016. Mohamed Mostafa, direktor primarne zdravstvene zatite u Adenu, izjavio je da su dijagnosticirana 374
sluaja, dok je 10 osoba umrlo od ove bolesti. Naglasio je kako e se
nastaviti rad u saradnji sa UNICEF-om i Crvenim krstom kako bi se na
bolji nain odgovorilo na ovaj problem u cilju zaustavljanja irenja
bolesti. Kada je rije o izazovima koje sa sobom nosi ova bolest u
svjetlu pogoranja trenutnog zdravstvenog stanja u Jemenu, Mostafa kae kako postoje pozitivni pokazatelji suzbijanja irenja bolesti
u Adenu, s tim da bi u drugim podrujima izazovi mogli biti jo vei, s
obzirom na zdravstveno stanje koje vlada u zemlji. Takoer je upozorio kako se stanje javnog zdravstva u Jemenu jako pogoralo zbog
ratnih razaranja. Veina zdravstvenih ustanova je ili unitena ili nije
u mogunosti osigurati operativne trokove, pored plaa zdravstvenim radnicima, ija se situacija pogorava iz dana u dan. Mostafa
dodaje kako cijelu ovu situaciju dodatno uslonjava prisustvo oko
1,5 milijuna neuhranjene djece mlae od pet godina, prema izvjetaju UN-a. Oni predstavljaju najranjiviju grupu, budui da su osobe
koje pate od pothranjenosti podlone bolestima i ranjive na koleru.

STUDENI 2016.

3. studenog 2016. najmanje 30 afganistanskih civila, meu kojima su i ene i djeca, poginulo je u zranom napadu NATO-a u
Kunduzu, glavnom gradu istoimene nestabilne pokrajine. Afganistanske snage i postrojbe koalicije vodili su zajedniku operaciju
protiv talibanskih pobunjenika, rekao je glasnogovornik Vlade
pokrajine Kunduz. On je dodao da je u bombardiranju poginulo 30
afganistanskih civila i 25 je ranjeno. U kratkom priopenju na drutvenoj mrei Twitter, NATO-ova operacija u Afganistanu Resolute
support potvrdila je da je pokrenula zrani napad na Kunduz kako
bi obranila saveznike snage, preciziravi da e biti otvorena istraga o optubama za civilne rtve. Incident se dogodio tokom napada
afganistanskih snaga na talibanske voe koji su planirali dodatne
napade na Kunduz, priopile su amerike snage, dodavi kako su
afganistanska vojska i njihovi inozemni savjetnici bili pod tekom
paljbom, te su zatraili zranu podrku. U borbama su poginula tri
afganistanska i dva amerika vojnika.
U gradu Kunduzu je nakon tog napada odran prosvjed pred
uredom guvernera, kamo su obitelji rtava donijele tijela poginulih.
5. studenog amerike snage u Afganistanu objavile su da je istraga
pokazala kako je zrani napad, koji je izveden kao podrka afganistanskim snagama sigurnosti, vjerojatno rezultirao civilnim rtvama. General John W. Nicholson, vrhovni ameriki zapovjednik u Afganistanu,
izrazio je duboko aljenje zbog gubitka nevinih ivota. Duboko alim
za gubitkom nevinih ivota, neovisno o okolnostima", rekao je general
Nicholson, dodavi kako je gubitak civilnih ivota tragedija.
6. studenog Ujedinjeni narodi su objavili kako istrauju incident
u Kunduzu. Misija Ujedinjenih naroda za pomo Afganistanu (UNAMA) tvrdi kako je u napadu na mjesto Buz Kandahari, u blizini grada
Kunduza, poginulo najmanje 32 ljudi, a 19 je ozlijeeno. Velika veina rtava su ene i djeca. Samo u prolom tjednu u Afganistanu

55

IZ SVIJETA
je poginulo 96 civila, a 111 ih je ozlijeeno, prenosi UN. Gubitak
ivota civila je neprihvatljiv i potkopava pokuaje za izgradnju mira
i stabilnosti u Afganistanu. Prilikom provoenja zranih operacija
meunarodne vojne snage moraju poduzeti sve mogue mjere kako bi smanjile na najmanju moguu mjeru civilne rtve, ukljuujui
i potpunu analizu konteksta zranih napada, rekao je Tadamichi
Yamamoto, predsjednik UNAMA-e i posebni predstavnik glavnog
tajnika UN-a u Afganistanu.

Civilne rtve u zranim udarima na Kunduz

10. studenog bomba samoubojice je napao njemaki konzulat u Mazar-e Sharifu, prilikom kojega je poginulo 6, a ranjeno 120
Afganistanaca. Talibani su priopili kako su napad izvrili ciljajui na
njemake snage, koje imaju kamp na sjeveru zemlje. Glasnogovornik njemakog Ministarstva vanjskih poslova je rekao da je njihovo
osoblje sigurno i neozlijeeno, te dodao da afganistanske sigurnosne snage i njemaki specijalci odbili teko naoruane napadae.
Odgovornost za napad su preuzeli talibani u znak osvete za civile
ubijene u zranim napadima na grad Kunduz na sjeveru zemlje.
Mali kontingent njemakih snaga je bio smjeten i u Kunduzu
od oujka ove godine, radi obuke i pomoi lokalnoj vojsci, no Vlada
u Berlinu kae da Njemaka nije sudjelovala u zranim napadima
u poetkom studenog kada je ubijeno vie od 30 civila, a 19 je ranjeno. Zato ne bismo trebali napadati Nijemce. Ameriki zrani
napadi temelje se na obavjetajnim podacima koje su dobili od
njemakih snaga. Oni jo uvijek imaju kamp na sjeveru Afganistana. Ondje su jo uvijek njemaki vojnici, rekao je glasnogovornik
talibanskih snaga za agenciju DPA. Oko 1.000 njemakih vojnika
smjeteno je u Kampu Marmal, oko 10 kilometara od konzulata,
koji su nakon napada odmah poslani na mjesto eksplozije.
11. studenog dogodio se bombaki napad u prostoru NATO baze Bagram u Kabulu. Smjetena sjeverno od glavnog grada Kabula,
to je glavna vojna baza i zrana luka za amerike i snage NATO-a u
posljednjih 14 godina. U napadu bombaa samoubojice poginula su
etvorica Amerikanaca (dvojica vojnika i dvojica ugovornih suradnika), a ranjeno 16 amerikih i jedan poljski vojnik. Glasnogovornik
lokalnih vlasti rekao je da je napada uao u bazu rano ujutro i bio
je meu afganistanskim radnicima koji su se javili na posao kada
je detonirao eksplozivni pojas. Glasnogovornik talibana Zabihulah
Mudahid na Twitteru je preuzeo odgovornost za taj napad na bazu Bagram koja je i ranije bila na meti militanata, ali je ovo prvi put
da je bomba eksplodirala unutar baze Bagram. Talibani istiu kako
je napad osveta za zrane napade na Kunduz i ubojstvo civila.
16. studenog bomba samoubojica na motociklu ubio je najmanje etiri i ranio nekoliko osoba u podruju Pul Mahmood Khan u
glavnom gradu Kabulu, u napadu na vozilo koje je prevozilo pripadnike nacionalne sigurnosti. Nitko nije preuzeo odgovornost za napad.

56

18. studenog u nonim satima, u amerikom napadu bespilotnom letjelicom u istonoj afganistanskoj pokrajini Nangarharu, zajedno sa sedam boraca ubijen je Mullah Bozorg, jedan od visokih
zapovjednika ISIL-a u Afganistanu. Zaplijenjeno je i uniteno vie
komada oruja, streljivo i eksploziv. Smrt ISIL-ovog zapovjednika
potvrdilo je i afganistansko Ministarstvo obrane.
21. studenog 2016. bomba samoubojica je ubio najmanje 27
ljudi, a ranio 35 u napadu na iitsku damiju u afganistanskoj prijestolnici Kabulu. Napada je doao pjeice i raznio se usred damije
za vrijeme molitve vjernika. Meu mrtvima ima i djece. Afganistanski elnik Abdullah Abdullah na Twitteru je pozvao zemlju na
jedinstvo i izjavio: Ovaj napad ciljao je nevine civile - ukljuujui
i djecu - na svetom mjestu. To je ratni zloin i in protiv islama i
ovjeanstva. Nitko nije preuzeo odgovornost, a napad su osudili
i talibani. Osuujemo ovu eksploziju. Ovaj in ne moe biti nae
djelo i nema nikakve veze s nama, rekao je Zabihullah Mujahid,
glasnogovornik talibana.
To je bio drugi teroristiki napad u Kabulu toga dana. U jutarnjim satima, na prostoru gradske etvrti Bagrami, ubijena su dvojica afganistanskih vojnika. Mediji istiu da napadi dolaze u vrijeme
sve veih sukoba izmeu talibana i vladinih snaga, pri emu zadnje
informacije govore kako sukobi traju na prostoru polovice afganistanskih provincija. No, na prostoru Afganistana prisutan je i ogranak ISIL-a, to znai da su moda oni stajali iza ovih napada.

Haki sud najavio istragu o amerikim zloinima u Afganistanu

Sredinom studenog 2016. Fatou Bensoud, tuitelj Meunarodnoga kaznenog suda u Haagu, izjavio je kako je postojala preliminarna osnova za sumnju da su amerike snage poinile ratne zloine
u Afganistanu i u tajnim zatvorskim objektima na drugim mjestima
tokom 2003. i 2004. godine. Tuitelj je naveo kako postoji razumna
osnova da se vjeruje da su amerike snage muile zatvorenike u
Afganistanu i drugdje po CIA-inim zatoenikim objektima 2003. i
2004. godine. Tuitelje Bensoud je rekao da e neposredno odluiti
hoe li nastaviti punu istragu. Rezultati pune istrage potencijalno bi
mogli dovesti do optuaba protiv pojedinaca i izdavanje tjeralice.
ICC je sud posljednje instance, to znai da je samo mogao
podignuti optunicu ako se domae vlasti nisu adekvatno bavile
optubama. Ovaj nalaz oznaava vaan korak naprijed u 10 godina
starom radu suda oko sukoba u Afganistanu i mogao bi rezultirati otrom reakcijom amerike uprave koja e pod novoizabranim
predsjednikom Donaldom Trumpom imati manji meunarodni karakter. Ovi navodni zloini nisu bili zlouporabe nekoliko izoliranih
pojedinaca, navodi se u izvjetaju i dodaje kako se ini da su poinjeni u sklopu odobrenih tehnika ispitivanja.
Sjedinjene Drave su po velikim dijelovima Afganistana lovile talibane i Al-Qa'edu nakon napada 11. rujna 2001. Zloine su
mogle poiniti i postrojbe CIA-e na lokacijama u Poljskoj, Litvi i
Rumunjskoj, naveo je tuitelj jer su, dodaje, pojedinci uhvaeni u
Afganistanu i navodno prebaeni na ta mjesta. U izvjetaju, koje
pokriva sve vie preliminarnih istraga to ih provodi sud, pronaena je osnovana sumnja da su sve zaraene strane, ukljuujui
talibane i snage afganistanske vlade, poinile ratne zloine.
Ameriki predsjednik George W. Bush se estoko protivio sudu
pa SAD nisu pristupile u njegovo lanstvo, ali zato jesu Afganistan,
Litva, Poljska i Rumunjska, to omoguuje nadlenost sudu nad zloinima poinjenim na njihovom teritoriju. Nekadanji dunosnik u
upravi Georga W. Busha, veleposlanik pri UN-u John Bolton, sada
se navodi kao potencijalni lan Trumpova kabineta. q
Pripremio: Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 193

KULTURA

PRIA O SEVDALINKAMA: ENJA ZA BOSNOM

Naa Bosno, nae vel'ko dobro

utahijo, najvia planino,
s tebe mi se Adpazar vidi!
I po njemu eerli sokaci,
tu se eu bosanski junaci,
erbe piju, a Bosnu spominju:
Naa Bosno, nae vel'ko dobro,
U tebi su do tri dobra moja:
Jedno dobro ostarila majka,
drugo dobro moj roditelj babo,
tree dobro moja vjerna ljuba.
arko sunce, na visoko ti si,
moja draga na daleko ti si!
arko sunce, spusti mi se nie,
moja draga, primakni se blie!
U svojoj knjizi Trajna tradicija Raid Duri je zapisao:
Danas kad se rije sevdalinka izusti, najprije se pomisli na melodiju znanu po vilovito-raskonoj izvedbi. Ta melodija u nama pobuuje bajne uspomene na staru Bosnu, njenu udesnu prolost, brojnim pjesmama opjevanu. Svako opisivanje ove pjesme pretpostavlja
evokaciju stare Bosne turskoga zemana i austrougarske uprave.
U najuem pojmovnom znaenju sevdalinka je rijedak i udesan spoj melizmatskog i lirsko-poezijskog anra muzikog i usme-

Alija Nametak (Mostar, 06.03.1906. - Sarajevo, 08.11.1987.)

STUDENI 2016.

nog folklora, sa sevdahom, ljubavlju mladih u

svome jezgru. Inspiracija je i korijen veine
sevdalinki u ljubavi, ali
se time ova pjesma ne
iscrpljuje. Kultiviranim
ambijentalno
eherskim i dokumentiranim
lokalnim i osobnim obiljejima sevdalinka je
nadrasla emociju ljubavi
iz koje je izrasla. Kroz
petstoljetni kontinuitet usmene i muzike
tradicije sevdalinka je
postala stjecite i emanacija brojnih sadraja i
formi duhovne kulture
Bonjaka. Svakom sevdalinkom slutimo i otkrivamo sebe, tajanstva vlastite duhovnosti. Spoznajna je otvorenost markacija estetske strukture sevdalinke. Stoga je ova pjesma emanacija muzike
i usmene tradicije Bonjaka, njihove psihologije i mentaliteta. U
njenu kajdu, ritam i stih se valja uivjeti, nad rijeju se zaustaviti,
oivjeti joj transcendentalno-metafiziki sjaj, cjelovitu poezijsku viziju. Sevdalinka je kao nedostini Johan Sebastijan Bach vilovito
jedinjenje bia i kosmosa. Oplemenjenje i ozarenje. Neiscrpan lirski
potencijal koji budi sjetu, samopreispitivanje smisla i mjesta ovjeka u ivotu.
Knjievnik, lingvist i folklorist rahmetli Alija Nametak (1906.1987.), obilazivi Bonjake u Turskoj, od Hatide Siro iz Mostara,
bonjake emigrantkinje u selu Derdinu u Turskoj, 1967. godine
zabiljeio je tekst sevdalinke Naa Bosno, nae vel'ko dobro.
Profesor Nametak navodi ivu vezanost iseljenih Bonjaka u
Turskoj za svoju maticu Bosnu i Hercegovinu, istiui injenicu kako svi oni govore bosanski. Gotovo cijelo selo Derdin je naseljeno
hercegovakim Bonjacima iz Trebinja, Bilee, Nevesinja, Gacka,
Ljubukog, Mostara, Poitelja, apljine...
Jedan je Bonjak profesoru Nametku rekao i ovo: Nee naa
djeca zaboraviti bosanski jezik do kijameta. mi ih najprije nauimo
bosanski, pa onda turski.
Profesor Nametak istie da je Hatida Siro pjevajui stih naa
Bosno, nae vel'ko dobro, tako othuknula sa dna srca, da su mi
se srsi nadigli.
Na kraju treba napomenuti, da su toponimi Adpazar i utahija
turski, ali je pjesma, oigledno, nastala iz prevelike enje i nostalgije za domovinom meu Bonjacima u Turskoj.
Prava je teta da nema notnoga zapisa ove kao i brojnih drugih
narodnih pjesama, koje je zabiljeio rahmetli Nametak od naih
iseljenika u Turskoj i koje je objavio u svojoj knjizi Od beike do
motike: Narodne lirske i pripovjedne pjesme bosanskohercegovakih Muslimana, 1970. godine. q
Avdo HUSEINOVI

57

PRIE IZ BOSNE

HASAN-AGA BEIROVI PEKI LEGENDA SA LJUTE KRAJINE

Krajiki gorostas sve je mjerio

interesom Bosne i Bonjaka
Veliki vjernik koji je cijelog ivota zadavao
ogromnu nevolju bosanskim valijama i austrijskim
carskim konzulima
Hasan-aga Peki, krajiki gorostas, kojeg su se bojali i carski i
sultanovi namjesnici, iskazivao je prkos prema svemu to je strano,
a osobito prema vlasti okupatora, glasi opis u jednoj reenici veine historiara, kada se spomene ime Hasan-age Beirovia.
Veina historiara tvrde da se rodio 40-ih ili 50-ih godina 18.
stoljea u malom krajikom mjestu Peigrad, tada nadomak same
granice sa Austrijom. U turskim defterima zabiljeen je kao Behi
Hasan. Cijelog ivota zadavao je ogromnu nevolju bosanskim valijama i austrijskim carskim konzulima. S druge strane, bio je veliki
vjernik, do krajnosti odan svojoj muslimanskoj vjeri, nije isputao
ni jedan vakat namaza.
Krajina buntovna, razjedinjena i ljuta granicu izmeu Turske i
Austrije inila je jo nesigurnijom. Buntovni i nemirni Hasa-aga Peki
bio je za Austrijance trn u oku, te su od Porte traili da sami uhvate i kazne tog nemirnog starca, koji je u tom vaktu nemirne Bosne,
predstavljao pravu tiraniju svojim protivnicima. Hasan-aga Peki nije
zauzimao poloaj kapetana. On je bio samo bogati posjednik imanja
aga, koji je ivio od svoga rada i svoga imanja. Imao je malu kulu i
ardak, oko koje se okupljala Krajina i krajiki prvaci.
Ova harizmatina linost nae historije do sada je vie privlaila
knjievnike i pjesnike, nego historiare. U to vrijeme Krajinom je
vladala prividna pokornost sultanu i veziru u Travniku, ali i nesloga
meu kapetanima i neposlunost prema zvaninoj vlasti u Bosni.
Krajinik i zemljak Hasan-agin, knjievnik Husein Ahmeda ehi,
u Kronici s onu stranu Vojne Krajine, do sada je dao najljepu literarnu viziju Hasan-age Pekog, koju je kompletirao izvjetajima francuskog konzula Davida u Travniku, da bi je konano literarno uobliio
u pripovijetci, objavljenoj u sarajevskom ivotu, 1978. godine.

U svojim istraivanjima o Hasan-agi Beireviu Pekom, od svih

historiara, najdalje je otiao prof. dr. Galib ljivo. Kao izrazito pozitivnu bonjaku historijsku linost, ire ga se dotie i dr. Ahmed
S. Alii u svojoj knjizi Pokret za autonomiju Bosne od 1831. do
1832. godine. Njihovi izvori daju obilje fakata o historijskim dogaajima, vezanim za ovu historijsku bonjaku linost. Kapetani
su po ustrojstvu i turskoj strategiji bili najistureniji ljudi Bosanskog
ejaleta u razdoblju 1813.-1826. godine. Oni su drali odbranu zemlje, a najvei broj ih je bio u Bosanskoj krajini. Bili su svjesni da je
odbrana najugroenije provincije Turskog carstva u njihovim rukama, a istovremeno znali da time brane svoju domovinu.
Prema izvjetajima austrijskih konzula i pograninih vojnih vlasti, kapetani su se dijelili na one koji su ispunjavali svoje dunosti
u skladu s naredbama Porte i njenih namjesnika u Bosanskom ejaletu i one koji su omoguavali protuhama i razbojnicima da radi
pljake upadaju na susjednu austrijsku teritoriju, istie dr. Galib
ljivo, i dalje navodi: Nepovoljna slika koju daju austrijski izvjetaji
o krajikim kapetanima, a posebno o Hasan-agi Pekom, svakako
je pretjerana, a ponekad i zlonamjerna, ali je ipak injenica da je
u Bosanskoj krajini bilo ljudi, na primjer Hasan-aga Peki, koji su
dugo djelovali, ne samo kao izazivai nereda nego i kao 'odmetnici'
od svog gospodara sultana i njegovog namjesnika u Travniku.

Sve je mjerio interesom Bosne i Bonjaka, a ne

voljom sultana, pogotovu ako je sultan radio na
tetu Bosne
Hasan-aga Peki je veoma zanimljiva i znaajna linost nae historije, posebno kada se pie i govori o stanju i odnosima na granici izmeu
dvije carevine Austrije i Turske u razdoblju od 1739. do 1832. godine.
Njegova porodica, prema veini izvora, bila je bogata, zemljoposjednika porodica koja je spadala u najbogatije u tadanjem

Ostaci kule Hasan-age Pekog u Peigradu

58

PREPORODOV JOURNAL 193

PRIE IZ BOSNE
Bosanskom ejaletu. Hasan-aga nije bio nikakav nasilnik ni zulumar kako ga prikazuju historiari Srbi i Hrvati, te neki Bonjaci
prosrpske orijentacije. On je bio olienje Bonjaka Krajinika,
koji je, kako zapaa Ahmed S. Alii, sve mjerio interesom Bosne
i Bonjaka, a ne voljom sultana, pogotovu ako je sultan radio na
tetu Bosne.
Po sauvanim zapisima, Hasan-aga Peki je bio neobino visokog rasta, goleme fizike snage, to su veoma respektovali i njegovi
prijatelji i neprijatelji. U svakodnevnom komuniciranju sa prijateljima bio je odmjeren, pravian, lukav i mudar. U odreenim prilikama, znao je pod svoj bajrak okupiti preko 12.000 ljudi, to je u ono
vrijeme bila velika sila.
Svoj davnanji plan da osvoji Cetingrad, Hasan-aga Peki ostvario je uz pomo kapetana Bihaa, Kulen Vakufa, Kljua, Bosanske
Dubice, Prijedora i Buima. I dok su austrijski konzuli protestovali,
a vezir obeavao da e srediti stanje na granici, dotle je Hasan-aga
Peki bezobzirno upadao na susjedna podruja. Porta u sutini nije
marila za buntovno dranje bosanskih kapetana.

Saborac Husein-kapetana Gradaevia

U tim hirovitim i nemirnim bosanskim vremenima poeo je i
uveni bosanski ustanak protiv Turskog carstva, Pokret za autonomiju. Na sastanku u Tuzli, u januaru 1831. godine, bosanski prvaci
izabrae za vou Pokreta mladog kapetana Husein-bega Gradaevia iz Gradaca.
I taman kad su porta u Caigradu i valija u Travnika, pomislili
da e 80-godinji Hasan-aga Peki umrijeti u svom rodnom Peigradu, kojeg nikad nije naputao unato primamljivim ponudama
Mustafa-pae, pojava Huseina kapetana Gradaevia i Pokreta za
autonomiju Bosne, ponovo e uzburkati duhove u Bosni. Odmah
po slanju zahtjeva za autonomiju, Gradaevi alje svog izaslanika
u Peigrad. Hasan-aga, bez puno razmiljanja, pristaje da povede
500 Krajinika u borbu protiv osmanske vojske. Po prijemu poziva
Husein-kapetana Gradaevia, u kojem je vidio mladia pod ijim
bajrakom e se Bosni povratiti njena otuena samostalnost, dao
se Hasan-aga u okupljanje svojih boraca. Uspevi se na svog konja,
Lastavica se zvae, poao je ovaj stari, ali i dalje mladalaki sran
ratnik, u svoju posljednju bitku. Meutim, nakon poetnih uspjeha
na megdanu sa Turcima na Kosovu, tanije kod timlja, vrlo brzo e
bosanska vojska pod Gradaevievom komandom doivjeli poraz
na Zlom Stupu u Sarajevskom polju, nakon ega e i Pokret za autonomiju doivjeti kraj. Gradaeviev poraz sudbonosno je oznaio
i Hasan-agin kraj.
Historiar Sadik ehi je zapisao: Nesloga i zavist kapetana, u
kojima su se rasplinule sve nade u pobjedu, natjerae Hasan-agu
da se povue s bojnog polja i okrene prema Krajini. Nosei sa sobom gorka svjedoanstva bosanske nesloge stigao je u svoju tvravu, pred koju je stalo nekoliko desetaka njemu odanih Krajinika
spremnih da nastave borbu. Njihov otpor svladan je bez mnogo
muke, oni pobijeni, a Hasan-agin Peigrad bezobzirno je poruen.
Po prispjeu vijesti da se Hasan-aga Peki predao Kara Mahmud
Hamdiji, na Porti su sa radou mogli ustvrditi da je pokret Bonjaka konano slomljen. U pratnji askera, leima okrenut svom
razorenom zaviaju, krenuo je Hasan-aga Peki put Carigrada. To
je prvi i posljednji put da su ga ljudi vidjeli shrvanog i slomljene
due. Rastanak sa Krajinom je to bio kakav se ne pamti! Bilo mu
je svejedno, ostao u ivotu ili poginuo. Po dolasku u osmansku
prijestolnicu, ekala ga je spremna prostorija u jednom hanu na
Atmejdanu. Nedaleko od njega, u drugom hanu, nalazio se Huse-

STUDENI 2016.

Ahmed S. Alii (Kljuna kod Nevesinja, 06.03.1934. - Sarajevo,

11.08.2014. godine) - historiar osmanista i filolog

Peigrad - stari grad i damija

in-kapetan Gradaevi. Izriitom naredbom sultana, asker straari
nisu dozvoljavali da saznaju jedan za drugog.

Hasan-agin biljeg bio je i ostao u Krajini, u Bosni

O posljednjim danima Hasan-agina ivota u Carigradu vrijedan
zapis je ostavio Husein A. ehi u radu Kronika s onu stranu Vojne
Krajine, u kojem stoji: Veliki vezir je poelio da ga vidi. I jednog
dana odvedoe ga velikom veziru. Vezir mu ukaza posebnu poast.
Nakon ibuka i kahve rastade se s njim prijateljski. Idui od hana
pozli Hasan-agi i stari gorostas pade u odaji hana da se vie nikada
ne podigne.
To je bilo 1833. godine. O datumu smrti i mjestu njegova mezara nisu sauvane pouzdane vijesti. Ta strana spoznaja nosi nauk da
istina o ljudima poput Hasan-age Pekog, koji je sve mjerio interesom Bosne i Bonjaka, ne moe biti prekrivena zemljom na kojoj
ne poiva oku vidljiv biljeg njihovog ovozemaljskog postojanja. A
Hasan-agin biljeg bio je i ostao u Krajini, u Bosni. q
Avdo HUSEINOVI

59

IVJETI ISLAM

ISLAMSKA POVELJA SVJETSKE UNIJE ISLAMSKIH UENJAKA

Islamska povelja (V)

12
ISLAM I ENA
Vjerujemo da islam eni ukazuje poast shvatajui je kao ljudsko bie. Ona je i obavezana jednako kao i mukarac. Kao to
ima prava, ima i dunosti. Uzvieni kae: I Gospodar njihov im se
odazva: "Nijednom trudbeniku izmeu vas trud njegov neu ponititi, ni mukarcu ni eni - vi ste jedni od drugih" (Ali 'Imran, 195),
odnosno, mukarac od ene, a ena od mukarca. On nju dopunjuje, a i ona dopunjuje njega. Islam insistira na naelu jednakosti
izmeu mukarca i ene u svemu to se tie ljudske asti i ope
odgovornosti jer "ene su sestre mukarcima."1 to se tie njihovih posebnih dunosti u krugu porodice i u sklopu drutva, islam
propisuje ravnoteu izmeu uzajamnih prava i dunosti, a to je postojanost pravednosti. One imaju isto toliko prava koliko i dunosti,
prema zakonu (El-Bekare, 228).
Islam enu titi kao kerku, suprugu, majku, kao lana porodice
i drutva. Daje joj mjesta da uestvuje u ibadetima, uenju, radu,
posebno ukoliko za tim radom ima potrebu ona, njena porodica ili
drutvo. Uz tienje onoga po emu se raspoznaje kao ena, supruga i majka, potrebno joj je omoguiti sigurnost, odbranu i fiziku
zatitu, ak i od njenog mua ukoliko je mui, od oca ako pretjeruje, od sina ako je zlostavlja i vrijea. Jedan od uvjeta da bi eni
bilo dozvoljeno da radi je i to da se njen rad ne kosi sa zadaom u
odravanju kue, mua i djece.
uvanje porodice je, bez diskusije, najprea dunost ene. Niko
je u tome ne moe zamijeniti. to se tie posebnoga truda i slobodnog vremena ako ga ima, ena ga moe koristiti za obavljanje
drutvenih dunosti. Te dunosti se odreuju prema specifinim
uvjetima koji enu okruuju, razliitosti drutvenih uvjeta, potreba
i razvoja drutva. Taj opseg obuhvata sve drutvene, ekonomske,
politike, birake, kandidacione aktivnosti, dakle, sve osim predvoenja u svojstvu imama/halife (el-imametu-l-'uzma).
Islam enu posmatra kao partnera mukarcu u dunosti pozivanja na dobro, nareivanju dobra i zabranjivanju zla, pruanja otpora zlu i neredu. A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima: trae
da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvraaju (Et-Tevba, 71).
Sve navedeno proizlazi iz potovanja ene i njene ljudskosti i ne
dozvoljava da se koristi za zabavu, zadovoljenje strasti i jeftino naslaivanje. Kad se susree s mukarcem nesrodnikom, propisuje se
stidljivost, suzdranost, ozbiljnost, lijepo postupanje i dostojanstvo
u odijevanju, dotjerivanju, hodu, pokretima, razgovoru i gledanju,
kako bi se ena prepoznala po ozbiljnosti, da ne bi bila uznemiravana. Tako e se najlake prepoznati pa nee napastvovane biti
(El-Ahzab, 59), da nekom mukarcu ne bi dala povoda da pokae
svoje neiste namjere. ...na sebe panju govorom ne skreite, pa
da u napast doe onaj ije je srce bolesno, i neusiljeno govorite
(El-Ahzab, 32). Isto tako, islam od mukarca, prilikom susreta sa
enom, zahtijeva da se pridrava svega navedenog. Reci vjernicima
neka obore poglede svoje (En-Nur, 30).
Islam mukarca i enu ne dovodi u poloaj u kojem e imati
neugodnosti. Ne zabranjuje eni sudjelovanje u drutvenim aktivnostima, ve joj odreuje norme koje imaju za cilj zatitu ene i za-

60

titu drutva, kao to je odgovarajue pokrivanje kose, pokrivanje

izazovnih dijelova tijela, pridravanje uvjeta mijeanja s mukarcima i druge norme koje se tiu ene u drutvenim aktivnostima. Neke norme tite i uvaju, a druge su postavljanje garda pred nedolinostima i onim to je zabranjeno. Meutim, sve to je propisano
da bi se eni omoguilo da uestvuje a ne da joj se zabrani uee
u drutvenim aktivnostima. Zato ne udi to je povijest islama ispunjena krasnim primjerima ena koje su imale pionirske uloge u
drutvu, na samo u podruju nauke, ve i u politici, knjievnosti, pa
ak i u oruanoj borbi.

13
ISLAM I PORODICA
Ubijeeni smo da je porodica temelj drutva, a da je zakonski
brak izmeu razliitih spolova, koji je poznat u svim religijama, temelj porodice. Brak je jedini put u formiranju porodice. Mi odbijamo svaki nastrani oblik porodice koji izmiljaju neki savremeni
pravci - poput homoseksualizma i ostalih nastranosti.
Zato islam insistira na (prirodnom i zakonitom) braku i podstie
ispunjenje uvjeta za to, otklanja drutvene i ekonomske zapreke
s njegovog puta, odgojem i zakonodavstvom istovremeno. Islam
ne prihvata pogrene obiaje koji oteavaju i odgaaju sklapanje
braka zbog krupnih trokova vjenanja i pretjerivanja u skupoi
poklona i trokova svadbe i proslavljanja, prevelikog troenja na
namjetaj, odjeu i nakit. Pretjerivanje je, inae, neto to Allah i

PREPORODOV JOURNAL 193

IVJETI ISLAM
Njegov Poslanik mrze i u drugim prilikama. Islam insistira na traganju za vjerom i odgojem prilikom biranja branog druga. "Ti odaberi onu koja ima vjeru - Allah te blagoslovio."2 "Ako vam doe osoba
ijom vjerom i ponaanjem (ahlakom) ste zadovoljni - oenite je, a
ako tako ne postupite, bit e smutnje na Zemlji i velikoga nereda."3
Kad olakava uvjete dozvoljenoga, islam otklanja puteve zabranjenoga i onoga to podstie na to. Zato su zabranjeni razgolienost i razotkrivenost enskog tijela, golotinja u tampi ili na televiziji, erotski sadraji u knjigama, filmovima i sl. To je naroito zabranjeno oglaavati i emitirati putem elektronskih mas-medija koji
dolaze u gotovo svaku kuu, dopirui do svakoga oka i svakog uha.
Islam porodine odnose uspostavlja na smirenosti, ljubavi i blagosti meu branim drugovima, na potovanju uzajamnih prava i
dunosti te zajednikom injenju dobroinstva. S njima lijepo ivite! A ako prema njima odvratnost osjetite, mogue je da je ba
u onome prema emu odvratnost osjeate Allah veliko dobro dao
(En-Nisa', 19). One imaju isto toliko prava koliko i dunosti, prema
zakonu - samo, muevi imaju prednost pred njima za jedan stepen... (El-Bekare, 228).

Razvod braka u islamu

Islam temelji brak na kontinuitetu i trajnosti. Meutim, ljudska
iskustva su tokom historije potvrdila da brani ivot ponekad moe
postati nepodnoljiv i bolan, izgubivi sve razloge svoga nastavka
usljed neslaganja i netrpeljivosti ili pomanjakanja sredstava koja
bi pospjeila njegovo postojanje i ouvanje. Islam je odabrao jedinstven nain za prekid braka, koji uzima u obzir narav ene i koji
nastoji svim sredstvima ouvati branu zajednicu ako je to ikako
mogue. Takoer, prekid braka u islamu uzima u obzir odgovornost mukarca i interes djece. To se moe saeti u sljedeem:
1. Budui da su razlike kod branih drugova oigledne, islam ih
oboje poziva na strpljivost, toleranciju i lijepo meusobno ophoenje: S njima lijepo ivite! A ako prema njima odvratnost osjetite, mogue je da je ba u onome prema emu odvratnost osjeate
Allah veliko dobro dao (En-Nisa', 19). Ako se razlike zaotre, islam
poziva da se obrazuje porodini sud koji moe nesporazum otkloniti. A ako se bojite razdora izmeu njih dvoje, onda poaljite jednog
pomiritelja iz njegove, a jednog pomiritelja iz njezine porodice. Ako
oni ele izmirenje, Allah e ih pomiriti ... (En-Nisa', 35).
2. Ako nema koristi od porodine arbitrae, islam propisuje da
mu suprugu moe pustiti prvi put. To putanje (talak) se naziva
opozivo putanje (red'ijja), odnosno putanje koje muu doputa
da suprugu vrati u svoje okrilje prije isteka zakonskog roka ('iddet)
- a to su tri mjesena pranja/menstruacije, koje supruga provodi u
zajednikom stanu bez spolnog openja. Ukoliko doe do spolnog

STUDENI 2016.

openja, putanje prestaje a vraa se brani ivot. Ukoliko se navri zakonski rok ('iddet) bez vraanja, putanje postaje neopozivo
(ba'in), a brani drugovi se moraju rastaviti, s mogunou da se
jedno drugom vrate s novim branim ugovorom ('akd) i darovninom (mehr).
3. Kao to je islam muu dao pravo putanja, eni je dao pravo
da trai razvod uz naknadu s njene strane hul'), kao to joj je dao i
pravo da prilikom sklapanja braka uvjetuje da pravo razvoda bude
u njenim rukama, da bi se mogla razvesti kad to poeli. Takoer,
ona ima pravo na pritubu i traenje sudskog razvoda u sluaju da
joj se ini nepravda (zulum).
4. Ako se brani drugovi vrate branom ivotu, svejedno da
li prije ili poslije isteka eninog prieka, pa se opet ponovi razlaz
meu njima, trebaju ponoviti iste preene korake. ak i ako mu
suprugu pusti drugi put, putanje e se smatrati takoer opozivim.
Dakle, postoji i dalje mogunost da se sauva brak, svejedno da li
tokom prieka ili nakon njega, kao i prilikom prvoga putanja.
Ako se brani drugovi po drugi put vrate u brani ivot, pa se
opet ponovi razlaz meu njima, trebaju ponoviti iste trethodno
preene korake. Ako mu enu pusti po trei put, to putanje e
biti definitivno, nakon kojega nema opoziva. Ono se naziva dokraja
neopozivim (ba'in bejnuneten kubra), a to znai da se brani drugovi mogu vratiti u brani ivot samo nakon to se supruga uda za
drugoga mua, proe s njim brano iskustvo, pa se taj brak okona,
bilo smru mua ili razvodom. Tak tada joj je doputeno da se vrati
prvome muu, koji s njom ponovo ima pravo na tri putanja. Uzvieni kae: Putanje moe biti dvaput, pa ih ili velikoduno zadrati
ili im na lijep nain razvod dati. A vama nije doputeno da uzimate
bilo ta od onoga to ste im darovali, osim ako se njih dvoje plae
da Allahove propise nee izvravati. A ako se bojite da njih dvoje
Allahove propise nee izvravati, onda im nije grehota da se ona
otkupi. To su Allahovi propisi, pa ih ne naruavajte! A oni koji Allahove propise naruavaju, nepravedni su. A ako je opet pusti, ona
mu se ne moe vratiti to se nee za drugog mua udati. Pa ako je
ovaj pusti, onda njima dvoma nije grijeh da se jedno drugom vrate,
ako misle da e Allahove propise izvravati; to su Allahove odredbe,
On ih objanjava ljudima koji ele da znaju (El-Bekare, 229-230).

Vieenstvo
Prije islama vieenstvo je, bez ikakvih ogranienja, bilo poznato svim ranijim narodima i vjerama. Doao je islam i dozvolio
ga onome kome je potrebno, ko je za to sposoban i siguran da e
biti pravedan prema suprugama: ...onda se enite sa onim enama
koje su vam doputene, sa po dvije, sa po tri i sa po etiri. A ako
strahujete da neete pravedni biti, onda samo sa jednom (En-Nisa',

61

IVJETI ISLAM
3). U ovo nae vrijeme esto se uju glasovi onih koji zagovaraju
potpunu jednakost izmeu mukarca i ene. Mnogi savremeni graanski zakoni smatraju vieenstvo zloinom za koji treba kanjavati, dok mukarcima i enama dozvoljavaju da seksualne odnose
odravaju van okvira braka.
Ono u ta nema sumnje jeste to da postoji vie specifinih situacija koje mukarcu mogu dopustiti da, ne samo oeni vie nego
jednu enu ve to eni ini i poast, kao npr. kad se radi o neplodnoj eni koja ne moe roditi, ili ima neku bolest koja je spreava
da ima spolni odnos, ili ako mu enu pone prezirati toliko da ne
koristi arbitriranje.
Navedene i sline situacije muu omoguuju da enu otpusti
bez zapreke. Meutim, ako bi mu, uprkos svemu, ostavio takvu
enu u okrilju braka, kako bi bila zatiena i sauvana, a istovremeno oenio pored nje i drugu enu, to bi bio jedan plemenit i lijep
postupak, i to je svakako za enu bolje (od toga da bude rasputenica, prim. prev.) Budui da druga ena, koja pristane na brak s
njim pored prve ene, na to nije prisiljena, to znai da je vieenstvo u ovakvim situacijama u interesu obje ene.
Postoje i iznimne drutvene okolnosti u kojima se smanji broj
mukaraca a povea broj ena, kao to se npr. dogaa nakon ratova, kad poraste procenat ena u odnosu na mukarce, pa vieenstvo postaje moralna i humana dunost, kojom se zadovoljava
potreba ene za muem, a drutvo se titi od razvrata i nereda.
Treba imati u vidu i to da su statistiki popisi u svim zajednicama i u svim povijesnim razdobljima, u normalnim okolnostima,
pokazivali da je broj ena uvijek bio malo vei od broja mukaraca,
prosjeno do 3%. Ako prihvatimo to da je Allah, d.., naelno za
svakog mukarca stvorio jednu enu, to znai da bi jedan broj ena
bio bez mua. Zato je potrebno da poneki mukarac brak ponudi
vie nego jednoj eni. Kad vieenstvo ne bi bilo dozvoljeno, ta bi
se u slinim situacijama moglo raditi, ta bi bilo rjeenje?
Onaj Koji je stvorio mukarca i enu, dozvolio je i vieenstvo.
Zakonodavstvo od Allaha dolazi da regulira svijet koji je Allah stvorio, a zakonodavstvo i svijet se meusobno dopunjuju i nisu u koliziji. Samo On stvara i upravlja! Uzvien neka je Allah, Gospodar
svjetova! (El-A'raf, 54).
Ako pojedini muslimani ponekad zloupotrebljavaju vieenstvo,
koristei ga bez pridravanja uvjeta i normi, to se treba popravljati
obavezivanjem na pridravanje, a ne ukidanjem zakonskih propisa
koje bi dovelo do velikih teta na raun prava ene i prava drutva.

Roditelji i djeca
Odnose izmeu roditelja i djece islam upostavlja na osnovama
obavezivanja potpunim tienjem, materijalnim davanjima, osjeanjima i odgojem od strane roditelja te dobroinstvom od strane
djece. Jedan od vidova tienja djece je omoguavanje da se koluju, u skladu s mogunostima. Drutvo je duno da titi majinstvo i
djetinjstvo, posebno djece bez roditelja i naputene djece. Kur'an
i Sunnet insistiraju na dobroinstvu prema siroadi i putniku-namjerniku, dajui im udio u sredstvima iz zekata, sadake i ratnog
plijena.
Porodica nije samo obitelj koja obuhvata brane drugove, njihovu djecu i nita mimo njih, ve islam porodicu iri na cjelokupni
rod, sa svim bliim i daljim roacima. Prema Allahovoj vjeri, odravanje veze s njima je stroga dunost, a prekidanje je veliki grijeh. A
roaci su, prema Allahovoj Knjizi, jedni drugima prei (El-Enfal, 75).
I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima dobroinstvo inite, i roacima... (En-Nisa', 36).

62

14
ISLAM I DRUTVO
Uvjereni smo da islam uspostavlja drutvo na bratskim odnosima i jednakosti njegovih pripadnika. U njemu nema mjesta borbi
izmeu rasa (npr. bjelci protiv ostalih, prim. prev.), niti sukobu vjera, niti borbi izmeu klasa, niti borbi izmeu pravnih nauavanja.
Svi ljudi su braa koju objedinjuje oboavanje Jednog Boga i porijeklo od zajednikog pretka, Adema. "Gospodar vam je jedan, a i
otac vam je jedan."4
Istiemo da islam posebnu brigu vodi o populacijama slabih u
drutvu, iz reda radnika, zemljoradnika, zanatlija i sitnih slubenika, na koje se ljudi ne osvru jer su nemoni. Meutim, Poslanik
je istaknuo i na njih ukazao kao stup proizvodnje u miru i sredstvo
pobjede u ratu, onako kako stoji u hadisu: "Opskrbu stjeete i pobjedu ostvarujete zahvaljujui vaim nejakim."5
Takve populacije su bile potpuno obespravljene u paganskim
drutvima. Doao je islam da im dobroinstvom, pravednim isplaivanjem i osiguranjem zatiti prava, istovremeno uzimajui od
svakoga prema njegovim mogunostima i dajui svakome prema
njegovim potrebama. Islam titi i nesposobne za rad kao i one koji
su sposobni za rad, ali ne mogu nai posla. Zatieni su i oni koji
ne dobivaju onoliko koliko im je potrebno za normalan ivot, naroito populacija siroadi, siromaha i beskunika. Propisano je da
se njihovim potrebama udovoljava periodino, ali i mimo toga kao
to je sluaj sa zekatom i slinim, iz imovine materijalno sposobnih
pojedinaca, a iz imovine drutva, od ratnog plijena i drugih izvora
dravnih prihoda, da bi se ostvarila zajamenost preivljavanja pripadnicima drutva tako to e snaan uzeti ruku slaboga i onaj koji
ima davati onome koji nema - ne ostavljajui bogatstvo samo bogatima da ga samo oni obru - onako kako je u rijeima Uzvienoga
opisano: Plijen od stanovnika sela i gradova koji Allah Poslaniku
svome daruje, pripada: Allahu i Poslaniku Njegovu i blinjima njegovim, i siroadi, i siromasima, i putnicima namjernicima - da ne bi
prelazio samo iz ruku u ruke bogataa vaih... (El-Har, 7).
Siromah, putnik i siroe, uzimaju iz tih izvora prihoda na osnovu
svoga neprikosnovenog prava, na osnovama propisane svete du-

PREPORODOV JOURNAL 193

IVJETI ISLAM
nosti, a ne zato to neko eli uzimati a drugi dobrovoljno davati,
ve to uzima muslimanska drava posredstvom za to zaduenih
ljudi koji uzimaju od bogatih da bi davali siromanima. Ko dobrovoljno ne izvri tu dunost, oduzima mu se silom, makar i otricom
sablje. Islamska drava je bila prva drava u povijesti koja je povela
rat zbog prava siromanih, a to potvruju rijei prvoga halife: "Tako mi Allaha, kad mi ne bi davali zekat koji su davali Allahovom
Poslaniku, zbog toga bih protiv njih poveo rat."6
Isto tako, islam radi na smanjivanju jaza izmeu siromanih i bogatih - smanjujui oholost bogatih i uzdiui razinu siromanih. Islam
ne doputa da neko osvane sit dok je njegov blizak komija gladan
- drei da je drava neposredno odgovorna za siromane. Vladar je
pastir i odgovoran je za svoje stado. On je u sklopu zajednice u rangu oca u porodici. Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Ja sam muslimanima
prei od njih samih. Ko umre a iza njega ostane dug, ja sam duan namiriti ga, a ko ostavi nasljedstvo, ostavlja ga svojim nasljednicima."7
Ubijeeni smo da zdrava drutva nisu rezultat samo zakona,
ma kako ti zakoni bili pravedni i humani. Njih izgrauje kontinuirano odgajanje i mudro usmjeravanje. Zato islam vodi brigu o odgajanju i usmjeravanju, ak vie nego i o zakonu i zakonodavstvu.
Temelj svakog preporoda i promjene je izgradnja ovjeka koji misli
i ima svijest, koji vjeruje i kojeg krase plemenita svojstva. Takav,
istinski zdrav ovjek, temelj je zdravoga drutva.
Moralan ovjek je onaj koji e biti spaen. Tako mi vremena,
ovjek, doista, gubi, samo ne oni koji vjeruju i dobra ine, i koji
jedni drugima istinu preporuuju i koji jedni drugima preporuuju strpljenje (El-'Asr, 1-3). On je pozitivna linost koja objedinjuje
vjerovanje i rad, koja spaja svoju estitost s nastojanjem da se i
drugi popravi. On od drugoga prihvata savjet da ustraje u istini i
da bude strpljiv, kao to i drugima preporuuje istinu i strpljenje.
Meu muslimanima nema tako beznaajnog ovjeka koji ne moe
drugome pruiti savjet, niti toliko uzdignutoga da ga niko drugi ne
moe posavjetovati.
Stoga Svjetska unija islamskih uenjaka smatra da je potrebno s
maksimalnom panjom usmjeravati obrazovne institucije - poevi
od obdanita pa do univerziteta - da uz nauku ue i vjerovanju, da
uz vjetinu pouavaju i odgoju, da uz obrazovanje koje prosvjetljava umove u srca polaznika usauju bogobojaznost koja proiava
duu. Potrebno je voditi rauna o svim sredstvima koja mogu podrati dobro odgajanje i dobru koncepciju, a to su: dobra literatura,
dobar nastavni kadar, dobro rukovodstvo i atmosfera u kojoj vlada
raspoloenje za temeljitu edukaciju.
Odgoj koji elimo je sveobuhvatan: to je odgoj koji formira
ovjeka duhovno, mentalno, psihiki, etiki, tjelesno, jeziki, dru-

STUDENI 2016.

tveno, politiki, ekonomski, vojno, ak i u seksualnom pogledu.

Na osnovu svega navedenog formira se muslimanska linost (eahsijjetu-l-islamijja) ija etika e biti Kur'an, a uzor Muhammed,
s.a.v.s.
Jedno od najvanijih obiljeja eljenoga odgoja muslimanskih
generacija je zdravo vjerovanje u kojem nema praznovjerja. To podrazumijeva vjerovanje u Allahovu Jednou isto od svakoga idolopoklonstva i vrsto vjerovanje u Budui svijet (ahiret). Takoer, to
obuhvata ispravnu etiku koja se zasniva na sljedeim vrijednostima: istinit govor, savjestan rad, uvanje povjerenja i ispunjavanje
preuzetih obaveza, pravednost, dobroinstvo, milostivost, blagost,
privrenost dobru, stidljivost, sklonost pratanju, skromnost, ponos, pristajanje uz istinu a protiv neistine, savjetovanje u vjeri, borba na Allahovom putu fiziki i materijalnim sredstvima, otklanjanje
zla rukom, rijeima, ili srcem, u skladu s mogunostima, suprotstavljanje nasilju i tlaenju, nenaklanjanje zlikovcima makar posjedovali "faraonovu vlast i Karunovo blago".
Potrebno je usmjeriti panju i na sredstva informiranja, tampana i elektronska. Mediji su danas ti koji odreuju tokove misli, ukuse
i stremljenja, a javno mnjenje vodi ka onome to ele vlasnici medijskih kua. Medije bi trebalo oistiti od svega to teti vjerovanju,
truje misao i kvari ponaanje, da se usmjere ka izvravanju krupnih
ciljeva zajednice. Zato bi ti mediji trebali imati preiene i studiozne
programe, koji e biti daleko od hukanja i zavoenja, a ija osovina
e biti istinitost u obavjetavanju, razboritost u usmjeravanju, umjerenost u zabavnim programima, privrenost vrijednostima, meusobno dopunjavanje i koordiniran rad. (Nastavlja se)
Biljeke:
1
Prenosi ga Ahmed u El-Musnedu, br. 26.195. od Aie, r.a. Hadiski strunjaci kau da
je hadis hasen li gajrihi.
2
El-Buhari, Es-Sahih, Kitabu-n-nikah, br. 3.700. od Ebu Hurejre; Muslim, Es-Sahih,
Kitabu-r-reda, br. 2.661. od Ebu Hurejre.
3
Ibn Made, Es-Sunen, Kitabu-n-nikah, br. 1.957. od Ebu Hurejre; Et-Tirmizi, EsSunen, Kitabu-n-nikah, br. 1.004. od Ebu Hurejre i br. 1.005. od Ebu Hatima el-Muzenija.
4
Ahmed, El-Musned, Kitab Musnedi-l-ensar, br. 22.391.
5
El-Buhari, Es-Sahih, Kitabu-l-dihad ve-s-sijer, br. 2.681.; Et-Tirmizi, Es-Sunen, Kitabu-l-dihad an Resulillah, br. 1.623.; Ebu Davud, Es-Sunen, Kitabu-l-dihad br.
2.227. od Ebu-d-Derdaa.
6
El-Buhari, Es-Sahih, Kitabu-l-itisam bi-l-kitab ve-s-sunne, br. 6.741. od Ebu Hurejre.; Muslim, Es-Sahih, Kitabu-l-iman, br. 29. od Ebu Hurejre.
7
Muslim, Es-Sahih, Kitabu-l-faraid, od Ebu Hurejre. q

S arapskog preveli:
prof. dr. Safvet HALILOVI i prof. dr. Mehmed KICO.
Izdavai: Svjetska unija islamskih uenjaka i
El-Kalem, izdavaki centar Rijaseta Islamske zajednice u BiH.
*

63