Professional Documents
Culture Documents
PREPORODOV
ISSN 1334-5052
BROJ 190
KOLOVOZ 2016.
ERMINA LEKAJ
PRLJASKAJ
BONJACI I IZBORI 2016.
Da, bila je repriza predstave
PRIJEVREMENI PARLAMENTARNI IZBORI U HRVATSKOJ
Plenkovi uspio oporaviti HDZ
INTERVJU ERMINA LEKAJ PRLJASKAJ
Svaka manjina ima svoje specifine probleme
BOSNA I HERCEGOVINA NA RASKRU
Prvi korak na putu u EU
Ratna retorika na Balkanu
Kako su Bonjaci postali uvari Republike Srpske
KDBH PREPOROD
IMPRESUM
Journal
PREPORODOV
ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL
mjesenik KDBH Preporod
SADRAJ
UVODNIK
Da, bila je repriza predstave........................................................ 3
BONJACI U HRVATSKOJ
Svjetski halal dan............................................................................ 5
Hrvatska u borbi za trite vrijedno bilijun dolara.......................... 6
Radionica vjetine zapoljavanja..................................................... 8
Sveanost polaganja kamena temeljca........................................... 9
HRVATSKA
Presuda i kninska proslava............................................................ 10
Plenkovi uspio oporaviti HDZ...................................................... 13
Bogatstvo kulturne raznolikosti.................................................... 16
INTERVJU ERMINA LEKAJ PRLJASKAJ
Svaka manjina ima svoje specifine probleme.............................. 18
BOSANSKI BAROMETAR
Prvi korak na putu u EU................................................................ 20
AntiDayton i Nihad nona mora neprijatelja BiH....................... 23
Prijedor genocid u kontinuitetu................................................. 28
Ratna retorika na Balkanu............................................................. 34
ZEMLJO MOJA
Kako su Bonjaci postali uvari Republike Srpske......................... 36
IZ SVIJETA
Labirint rata, diplomacije i geostratekih interesa........................ 38
KULTURA
Poetala Hana Pehlivana............................................................... 45
Hollywoodski glamur u Sarajevu................................................... 46
PRIE IZ BOSNE
Otiao je bombarder Bukal........................................................... 47
DIJALOG CIVILIZACIJA
Poremeeni i postnormalni svijet................................................. 49
IVJETI ISLAM
Islamska povelja (II)...................................................................... 56
UVODNIK
UVODNA RIJE
KOLOVOZ 2016.
kazala se vitalnijom i organiziranijom od SDAH, s jaom birakom bazom. Opet je Hodi dobio vie glasova od Srebrenikovia.
I tu dolazimo do bonjake zone sumraka, do SDA Hrvatske, koja
oigledno nije ispunila svoju politiku (i nacionalnu) misiju. Svojim loim radom direktno je uzrokovala nastanak novih bonjakih politikih
stranaka u Hrvatskoj, ali i u mnogim sluajevima generirala poremeene unutarbonjake odnose. Vratimo se malo u povijest Nekadanji
kadrovi SDAH sudjelovali i u stvaranju bosanskohercegovake SDA, a
Zagreb je bio vrlo vaan centar bonjake politike misli. Ta je stranka,
meu ostalim, uspjeno i dostojanstveno vodila Bonjake u Hrvatskoj
za vrijeme najteih olovnih godina Tumanove vlasti u vrijeme velikosrpsko-velikohrvatske agresije na BiH i u poslijeratnom periodu kada su Bonjaci bili marginalizirani i izbaeni iz preambule Ustava Republike Hrvatske. Najstarija bonjaka stranka u Hrvatskoj, koja je osnovana prije 26 godina, nalazi se pred tekim odlukama. Vie je nego
oigledno da katastrofalni izborni rezultati ne zahtijevaju samo kozmetike kadrovske zahvate, ve generalni remont stranke od stranakog
predsjednika, preko Glavnog odbora do vodstava stranakih ogranaka.
U protivnom moe doi do pogubne nepovratne deformacije potpunog i trajnog uruavanja SDAH. Poetkom 90-ih godina prolog stoljea, kada je stranka osnovana, u njenom radu je sudjelovalo 100-tinjak
visokoobrazovanih ljudi razliitih profila. Danas, dva i pol desetljea
kasnije, zbog intelektualne i obrazovne podkapacitiranosti moemo
govoriti o ostatku ostataka SDAH.
Kako bismo injenino potkrijepili gore navedene rijei, kroz statistike pokazatelje pokuat emo detaljnije analizirati SDAH-ov izborni sunovrat. Indikativno je da stranka biljei konstantni pad podrke biraa u dosadanjih pet izbornih ciklusa: 2.711 glasova (2003.
godine), 1.348 (2007.), 1.077 (2011.), 711 (2015.) i 618 (2016.). Dakle, na ovogodinjim prijevremenim parlamentarnim izborima kandidat SDAH je dobio ak 77,2% manje glasova u odnosu na izbore odrane prije 13 godina, kada su po prvi puta, sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina RH, birani manjinski zastupnici.
Troetvrtinski pad broja glasaa u periodu 2003.-2016. zorno svjedoi o razvojnom putu SDA Hrvatske od pokreta za politiku emancipaciju i bioloki opstanak bonjakog naroda u ratnim godinama
(1990.-1995.), preko programski profilirane stranke (1995.-2003.),
zatim parlamentarne stranke (2003.-2011.) do marginalne manjinske
stranke s neizvjesnom budunou (od 2011. godine).
Po trei puta zaredom kandidat SDAH nije pobijedio u XII. manjinskoj izbornoj jedinici: emso Tankovi 2011. godine tree mjesto, a
zatim dvaput Mirsad Srebrenikovi 2015. etvrto, a 2016. tek peto
mjesto. Aktuelnom stranakom predsjedniku birai su po drugi puta
pokazali palac dolje, pri emu je ovoga puta dobio 13,1% manje
glasova nego prije 10 mjeseci. Srebrenikovi je u studenom 2015. dobio 711 glasova, a rujnu 2016. samo 618. Kada se ova dva izborna
rezultata zbroje dobije se brojka 1.329, a to je za 25 glasova manje od
sadanjeg izbornog rezultata nove/stare saborske zastupnice Ermine
Lekaj Prljaskaj (1.354). Uzgred reeno, u obama je izbornim krugovima Mirsad Srebrenikovi dobio mnogo manje glasova nego to stranka zvanino ima lanova. Na prijevremenim izborima 2016. posebno
indikativan podatak je vezan uz Rijeku, grad u kojem ivi nekoliko tisua Bonjaka, gdje je kandidat SDAH dobio smijenih i alosnih 10
glasova. Bolji poznavatelji unutarbonjakih (ne)prilika odavno su
izraavali dvojbu po pitanju Srebrenikovievog liderstva, pri emu su
upozoravali kako se radi o osobi koja teko moe biti integrativni faktor Bonjaka u Hrvatskoj. Ponovo se pokazalo da su bili u pravu.
Jo je jedan faktor vrlo vaan. Pod Srebrenikovievim vodstvom
(od kraja 2012. godine) SDAH je izgubila politiku prepoznatljivost.
UVODNIK
Tome je u najveoj mjeri kumovalo njegovo vrsto politiko saveznitvo sa zagrebakim gradonaelnikom Milanom Bandiem, ija je
stranka BM 365 (Bandi Milan 365 Stranka rada i solidarnosti) u
proteklih nekoliko mjeseci davala podrku vladajuoj Domoljubnoj
koaliciji na elu s Karamarkovim HDZ-om. Mnogi kau da se SDA Hrvatske, zapravo, pretvorila u ekspozituru Bandieve stranke BM 365 i
time se odvojila od birakog tijela, izgubila politiku prepoznatljivost,
ali i (nesvjesno) disperzirala bonjake glasove. Pritom ne treba zanemariti injenicu da je albanska saborska zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj, koja predstavlja i Bonjake, bila lanica Klubu zastupnika
stranke BM 365 u Hrvatskom saboru, to joj je dodatno ojaalo politiki potencijal i birako tijelo (a smanjilo bonjako). Ako uzmemo u
obzir i da su dvojica Bonjaka bili kandidati na opim (stranakim) listama stranke BM 365 (Ervin Jahi u 8. izbornoj jedinici Istarska i
Primorsko-goranska upanija, te Mustafa Pliani u 6. izbornoj jedinici dio Zagreba i Sisako-moslavaka upanija), pri emu su zajedno
osvojili 220 glasova, dolazimo do jo jednog podatka koliko je, zapravo, saveznitvo Srebrenikovi Bandi kontraproduktivno za bonjake saborske/zastupnike interese. Valjda e takvo neto shvatiti i
novo stranako vodstvo (ako do njega doe).
Za bolje razumijevanje novog bonjakog izbornog poraza treba
prokomentirati jo nekoliko statistikih pokazatelja. Osnovna brojka
vezana je uz motiviranost glasaa iz dviju najbrojnijih manjina izborne grupacije pet bivih jugoslavenskih manjina Bonjaka i Albanaca
da glasaju za manjinske liste. 2011. godine estorica bonjakih
kandidata dobili su ukupno 3.961 glas, a petero albanskih 2.017 (tada je Hodi jedva pobijedio Lekaj Prljaskaj). etiri godine kasnije, u
studenom 2015. godine, situacija se potpuno promijenila: osmorica
bonjakih kandidata dobili su ukupno 2.203, a troje albanskih 2.368
glasova. Dakle, prije 10 mjeseci, s jedne strane, glasalo je 44,38%
manje Bonjaka, a s druge, 17,40% vie Albanaca. Ovoga je puta situacija bila neto povoljnija za Bonjake, ali nedovoljna za dobivanje
saborskog mandata. Petorica bonjakih kandidata dobili su ukupno
2.691 glas (vie za 488), a troje albanskih 2.659 (vie za 291 glas).
Bilo je i 46 nevaeih listia. Treba se prisjetiti rezultata Popisa stanovnitva iz 2011. godine, prema kojem u Hrvatskoj ivi 31.479 Bonjaka i 17.513 Albanaca, iz ega je vidljivo kako brojana prednost u
korist bonjake nacionalne manjine nije bila presudna. A mogla je i
trebala biti.
Kao to je reeno, skoro podjednak broj Bonjaka i Albanaca bio
je spreman dati svoj glas u XII. manjinskoj izbornoj jedinici. Disperzija
bonjakih glasova na vei broj kandidata, izmeu ostalog, odredila
je pobjednika. Pritom ne treba zaboraviti vaan dugogodinji problem: albanska pria u popisima biraa mnogo je jasnija i tonija
nego bonjaka. Mnogi graani RH, izjanjeni kao Bonjaci u Popisu
stanovnitva 2011., nisu s takvom nacionalnom odrednicom upisani
u birake spiskove. Takoer, stupanj frustracije sa saborskim mandatima emse Tankovia i Nedada Hodia (2003.-2011.), kao i vea
bonjaka osjetljivost na turbulentna zbivanja u hrvatskom drutvu i
rijeenost da se glasa za stranake liste, bili su neki od presudnih faktora. Odricanje od manjinske liste svakako je bilo pospjeeno stanjem u drutvu, u kojem su nacionalne manjine sve vie na udaru, pri
emu se javlja sve izraenije desniarenje i otvoreni javni pozivi za
uskraivanjem dostignutih prava nacionalnih manjina.
Znaajnu ulogu igra u ovakvom razvoju dogaaja imala je i stranaka fragmentiranost cvjetanje stranaka. S tim u vezi, jo malo
statistike: predsjednici triju bonjakih politikih stranaka Nedad
Hodi (BDSH), Mirsad Srebrenikovi (SDAH) i Alija Avdi (SBH) ukupno su osvojili 1.406 glasova, samo 52 glasa vie od izborne pobjednice Ermine Lekaj Prljaskaj. Za komparaciju je dobar jo jedan podatak: Nedad Hodi je pobjednike 2011. godine osvojio 1.628 glasova ili 222 glasa vie nego sva tri stranaka predsjednika na ovogodinjim prijevremenim izborima.
Ovdje bi trebalo stati s iznoenjem daljnjih statistikih pokazatelja i izrei jednu vanu injenicu: razlog veem broju Bonjaka koji su
na rujanskim izborima glasali na manjinskoj listi bila je elja za promjenama, kao i izlazak iz albanske politike sjene. Kao osoba koja bi
mogla donijeti nove, pozitive integrativne procese prepoznat je
imam Mirza ef. Mei. Iskljuivo je njegova kandidatura motivirala
bonjako birako tijelo da u veem broju izae na izbore u XII. manjinskoj izbornoj jedinici. Meutim, bonjaka stranaka sektaka
fragmentiranost i dugogodinji klijentelizam, izmeu ostaloga, nisu
dozvolili njegovu izbornu pobjedu.
Kandidat grupe graana mr. sc. Mirza Mei, zagrebaki imam i
magistar politikih znanosti, zapravo je bio neformalni kandidat
Islamske zajednice u Hrvatskoj. Meutim, nije imao otvorenu podrku infrastrukture Islamske zajednice i zato se za njegov izborni rezultat od 1.177 glasova moe rei da je iznenaujue dobar. Kampanju
je veinom vodio preko drutvenih mrea, i u kratkom je roku jakim
pozitivnim porukama aktivirao skriveni potencijal bonjakih glasaa.
Meutim, to ovoga puta nije bilo dovoljno. Pored u prethodnom
uvodniku spomenutih ograniavajuih faktora vezanih uz njegovu
kandidaturu, ovoga puta na vidjelo su izbila jo dva: nedostatak jae
izborne infrastrukture i vrlo kratko vrijeme njegove izborne kampanje od samo 20-ak dana. Pritom je indikativno da je vie od polovice
glasova osvojio u Zagrebu (ak 606).
Neki SDAH-ovci tvrde kako im je Mirza Mei odnio pobjedu, mislei pritom na slinu izbornu bazu (muslimane Bonjake okupljene
unutar Islamske zajednice u Hrvatskoj). Istina je, zapravo, drugaija:
kandidat SDAH je onemoguio pobjedu kandidatu grupe graana, ili
drugaije reeno Srebrenikovi je zasmetao Meiu. Kako sada
stvari stoje Mirza Mei ne misli vie sudjelovati u izbornim aktivnostima za Hrvatski sabor. Vrijeme e pokazati hoe li se predomisliti ili
e se pojaviti neki novi nestranaki kandidat koji e ponuditi nadu u
neto drugaije i bolje. Veliko je pitanje u kolikoj e se mjeri isprofilirati nove i mlae stranake snage, neoptereene dugogodinjim sukobima hoe li uope dobiti priliku?
Nakon dvostrukog izbornog poraza, Bonjacima u Hrvatskoj potrebna je politika i nacionalna katarza. Saniranje spaljene zemlje,
poremeenih meuljudskih odnosa i nesuradnje udruga, programske
izgubljenosti bonjakih manjinskih vijea, zatim sutinski odmak od
logike mi oni, financijskog klijentelizma udruga i kontraproduktivnog uskostranakog razmiljanja, stvaranje neophodnog povjerenja i
pravilno shvaanje uzroka ovakvog stanja trebali bi biti osnova za
budue unutarbonjake odnose. To je zadatak novih bonjakih snaga, pripadnika mlae i srednje generacije Bonjaka roenih u Hrvatskoj, neoptereenih dosadanjim kontraproduktivnim podjelama. U
protivnom, proi e mnogo godina dok Bonjaci ne budu imali saborskog zastupnika iz svojih redova. U tim emo godinama (ili desetljeima) u nedogled moi priati o nejedinstvu i posvaanosti, nedostatku nacionalnih osjeaja, politikom neznanju i neosvijetenost, neauriranim birakim spiskovima, Muslimanima s velikim
M, Bosancima i Hercegovcima Hrvatima islamske vjeroispovijesti i pritom doi u zonu statistike pogreke.
Popis stanovnitva 2011. godine nije obavljen na zadovoljavajui
nain, a za etiri i pol godine planiran je novi. Ako popis 2021. godine
bude dobro pripremljen i realiziran, onda bi mogao rezultirati s posebnom bonjakom izbornom jedinicom, poput srpske nacionalne
manjine. Ali to je, iz ove toke gledita, vrlo teko dohvatljiv cilj. Mnogo je izvjesnija daljnja dugogodinja izborna utakmica s Albancima, iz
prostog razloga jer je previe Bosanaca (2.059) i Muslimana (7.558),
dok je proces kroatizacije Bonjaka ve dostigao brojku od 9.647 Hrvata islamske vjeroispovijesti. Jaki su i procesi koji ele Bonjake svesti na vjersku skupinu, emu znaajno pridonosi nedovoljno jaka bonjaka nacionalna svijest, ali i politika naivnost i neosvijetenost.
Ukoliko ne doe do znaajnih kvalitativnih promjena, onda bonjaka budunost u Hrvatskoj, ne samo ona zastupnika u Hrvatskom saboru nije optimistina. Vrijeme i daljnji razvoja dogaanja pokazat
e da li je dodirnuto dno ili do njega predstoji jo mnoga posrtanja. q
Ismet ISAKOVI
BONJACI U HRVATSKOJ
WORLD HALAL DAY 2016.: HRVATSKA JE ZEMLJA DOMAIN NAJZNAAJNIJEG OVOGODINJEG DOGAAJA O
HALAL TRITU U SVIJETU
Meunarodni kongres i sajam u organizaciji Centra za certificiranje halal kvalitete pri Islamskoj zajednici u Hrvatskoj, odrava se
tek trei put u svijetu, a u Hrvatsku stie nakon Singapura i Indije.
World Halal Day u Hrvatskoj najvei je dogaaj posveen tritu
halal proizvoda i usluga u 2016. godini.
Kongres, koji ima i sajamsku komponentu, odrat e se u Opatiji od 2. do 4. studenog 2016. Rije je o jedinstvenom dogaaju
koji po prvi put objedinjuje halal trite, halal turizam, islamsko
bankarstvo i financije. Na kongresu e sudjelovati vie od 40 eminentnih strunjaka iz podruja halala, a okupiti e proizvoae,
pruatelje usluga, znanstvene i istraivake zajednice, profitne i
neprofitne organizacije, zdravstvene i farmaceutske ustanove te
sve sudionike financijskog trita.
Tijekom tri dana trajanja World Halal Day kongresa, najvei
strunjaci e kroz panele predstaviti analize i prilike za sve gospodarstvenike na podruju globalnog halal trita, halal hrane, kozmetike, farmacije, turizma te islamskog bankarstva i financija. Ovo
je jedinstvena prilika za sve, a posebno za ostvarivanje potencijala
hrvatskog gospodarstva na halal tritu ija se vrijednost procjenjuje na 2 trilijuna amerikih dolara. Izuzetno nam je drago da smo
jedan ovakav dogaaj svjetskih razmjera uspjeli dovesti u Republiku Hrvatsku, izjavio je Aldin Dugonji, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete u Hrvatskoj.
Svoje sudjelovanje potvrdili su mnogobrojni sudionici i visoki
uzvanici iz Turske, Malezije, Indonezije, Irana, Alira, Ujedinjenih
Arapskih Emirata, Katara, Kuvajta, Saudijske Arabije, Australije, Singapura, Azerbejdana, Rusije, Belgije, Velike Britanije, Francuske,
panjolske, Italije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i drugih.
Za sudjelovanje na kongresu registrirajte se na internetskoj
stranici www.wordlhaladay.com koja nudi detaljan pregled plana i
programa kongresa. Sudjelovanjem na kongresu bivate i drutveno
KOLOVOZ 2016.
odgovorni prema djeci s posebnim potrebama udruge Drutvo naa djeca iz Opatije, koju kongres podrava kroz svoju humanitarnu
komponentu.
Opatija i World Halal Day zasigurno su ove godine mjesto i prilika za upoznavanje mogunosti i naina kako odgovoriti izazovima
halal trita, kao i za umreavanje s uspjenim postojeim i buduim dionicima ovog trita. q
BONJACI U HRVATSKOJ
Visoki standardi
Kako je u Hrvatskoj zapoela ova pria za koju mnogi poslovni
strunjaci istiu kako bi mogla postati svjetski brend, za tportal
objanjava Aldin Dugonji, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete u Republici Hrvatskoj.
Centar za certificiranje halal kvalitete registriran je 2010., kada je i ustanovljen halal standard u Hrvatskoj, a osniva je Meihat
Islamske zajednice u Hrvatskoj. Danas je centar samostalna institucija i prepoznatljiv brend i veliki potencijal koji privlai zanimanje i
nemuslimana, a kojim Hrvatska moe privui investicije te snano
pojaati domai izvoz i turizam', naglaava Dugonji, dodajui kako
e Centar uskoro izdati svoj jubilarni 100. halal certifikat to se izvrsno poklopilo sa 100. obljetnicom institucionalnog priznanja islama
u Republici Hrvatskoj.
Govorei o prilikama koje prua ova institucija koja izdaje certifikate, na sugovornik posebno istie turizam kao granu u kojoj halal kao brend moe dodatno doprinijeti tomu da se Hrvatska nae
kao jedno od najprepoznatljivijih svjetskih odredita kada su u pitanju te specifine usluge.
Halal turizam, objanjava Dugonji, dri 13 posto ukupnog turizma, a prema najsvjeijim pokazateljima vrijednost halal trita
procjenjuje se na ak bilijuna amerikih dolara, a prema nekim procjenama 2019. vrijedit e 2,5 bilijuna dolara. Priliku za privlaenje
investicija na ovom zahtjevnom tritu prepoznala je i Hrvatska,
kae sugovornik, istiui pritom kako sve vie hotela i restorana
trai ili ve ima halal certifikate i oznake 'halal friendly', a koje dodjeljuje centar kojim on rukovodi.
Time se, kae Dugonji, itekako obogauje turistika ponuda,
ne samo posjetiteljima islamske vjeroispovijesti koji prakticiraju
principe svoje vjere, ve i ostalima koji su prepoznali halal vrijednosti.
BONJACI U HRVATSKOJ
Prepoznat u turizmu
Koliko je halal prepoznat u domaim turistikim krugovima, ponajvie govori podatak kako je Centar nedavno izdao certifikat i jednoj
umakoj turistikoj agenciji kojoj je cilj otvoriti vrata novim tritima,
osobito arapskih i time privui to najvie rastue trite u svijetu. Pritom valja napomenuti podatak kako turisti s Bliskog istoka ostavljaju
ak 500 dolara vie od prosjenog gosta iz Europe. Govorei o halalu
kao brendu i njegovoj prepoznatljivosti u sferi turizma moram naglasiti kako je u Zagrebu postoje etiri halal hotela najviih kategorija, a
certificirani hoteli postoje i na obali, dva u Dubrovniku te u Umagu,
Rovinju, Rijeci i Biogradu na moru', kazao je Dugonji dodajui kako
osim halal hrane ti hoteli osiguravaju sve halal potrebe muslimana, od
prostora za molitvu do uklanjanja alkoholnih pia iz hotelskih minibarova, pa sve do posluivanja hrane i organiziranja izleta.
Hotele s halal certifikatima, objanjava Dugonji, Centar redovito kontrolira, a daljnji koraci usmjereni su i prema zdravstvenom
Visoka platena mo
Ipak, halal certificiranje zasad je u Hrvatskoj najvie usredotoeno na prehrambenu industriju, preciznije mesnu i mlijenu industriju, a kako istie Dugonji, halal certificiranje sve vie trai i kozmetika i farmaceutska industrija budui da je mnogo tvari koje
sainjavaju neki kozmetiki proizvod ivotinjskog porijekla koje se
takoer redovito kontrolira, savjetuje i educira.
Ono to posebno raduje, kae Dugonji, jest to da je halal prepoznat i kod potroaa nemuslimana koji povezuju halal proizvod
kao jamac neemu zdravom i kvalitetnom, osobito u segmentu
zdrave hrane kao jednom od globalnih trendova u prehrani.
Halal certifikat je postao presudan za dobivanje posla. Dovoljno je spomenuti nedavni primjer arapskih gostiju koji su u jednom
hotelu zatraili halal usluge. Kako ih hotel nije imao, gosti su nali
hotel u blizini s halal certifikatom, a rije je o bogatoj klijenteli koja
sve vie dolazi u Hrvatskoj zbog luksuzne ponude i zdravstvenog
turizma. Upravo stoga, imajui u vidu platenu mo takvih gostiju,
s naim partnerima dodatno emo se potruditi kako bismo obogatili ponudu koja nudi veliki potencijal, ali i ve u svijetu prepoznat
brend. World Halal Day i grad Opatija kao domain zasigurno su
mjesto i vrhunska prilika za upoznavanje mogunosti i naina kako
odgovoriti izazovima halal trita, ali i odlina prilika za umreavanje s postojeim uspjenim i buduim dionicima ovog specifinog
rastueg trita u svijetu, zakljuuje Dugonji. q
tportal.hr (10.10.2016.), autor: V. MAJETI
KOLOVOZ 2016.
BONJACI U HRVATSKOJ
Radionica vjetine
zapoljavanja
BONJACI U HRVATSKOJ
Sveanost polaganja
kamena temeljca
Ve vie od 20 godina sanjamo najljepi san ispunjen vjernikim
osjeajima brige i potrebe za ouvanje identiteta mladih i novih generacija. Najljepi san kojeg sanjamo, misli s kojima se budimo, generacijska potreba i elja muslimana u Sisku zove se damija i ISLAMSKI KULTURNI CENTAR. Osjeamo se poaenim i sretnim to nas je
Uzvieni Allah, d.., odabrao da budemo svjedoci i nositelji najveeg
hajr-djela od kada ivimo na ovim prostorima. Zahvaljujemo Allahu,
d.., to je doao i taj trenutak kada emo zapoeti nau najljepu
priu kroz poetak izgradnje Islamskog kulturnog centra u Sisku. Pozivamo Vas da podijelite s nama radost i uveliate svojim dolaskom.
KOLOVOZ 2016.
HRVATSKA
Perkovi je kontroverzna linost, bio je blizak s Franjom Tumanom, a ostajao je neokrznut istragama i policije i DORH-a i POA-e,
kao i to da su se sve garniture vlasti u Hrvatskoj prvo HDZ-ova, i
to u dva mandata, a potom i Kukuriku koalicija opirale izruivanju
Perkovia i Mustaa, ak i sasluavanju preko video-linka. Na kraju
je dolo i do krize s lex Perkoviem uoi ulaska Hrvatske u EU. Dok
je Musta bio prilino samozatajan i postupak izruenja prihvaao
uvelike preputajui se sudbini, Perkovi se otvoreno sprdao s Visokim zemaljskim sudom u Mnchenu. Meutim, nakon to je Hrvatska ula u EU, vlasti vie, ma koje da su bile, nisu imale mogunosti manevra. Perkovi je izruen Njemakoj krajem sijenja
2014., a Musta sredinom travnja iste godine.
Dan nakon presude i dan prije obiljeavanja Oluje, na novinarsko pitanje zato je njegova Vlada donijela Lex Perkovi i zato SDP nije mijenjao zakon kojim bi se deklasificirali arhivi, predsjednik SDP-a Zoran Milanovi je rekao kako to nije njegov svijet.
Ja bih sve te ljude da mogu procesuirao. Da ne kaem pohapsio, to
je gruba rije. Oni sa SDP-om nemaju veze, s HDZ-om naalost imaju strano puno veze i od tud ta grinja savjesti i neista savjest i
pokuaj da se to makne iz Hrvatske pod svaku cijenu. Ali gledajte,
dolo je 10 dana od dolaska navodno nove snage u HDZ i ne mogu
se izvui iz te koulje u kojoj ive, rekao je Milanovi.
On je dodao da jedva eka najavljeni TV-duel s novim predsjednikom HDZ-a Andrejem Plenkoviem. Tamo emo razgovarati o
10
Ping-pong Perkovi
HRVATSKA
KOLOVOZ 2016.
Oluja je legitimna
Dva dana nakon presude Perkoviu i Mustau i reakcija politikih
aktera koje su uklopljene u predizbornu kampanju, u Kninu je 5. kolovoza obiljeena 21. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja,
Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja.
Poput presude, i proslava je iskoritena u predizborne svrhe, uz uobiajeni desni folklor, pa ak i mariranje crnokouljaa. Naime, nakon glavne sveanosti kroz centar Knina promarirala je skupina od
15-ak ljudi odjevenih u crno, pripadnici IX. bojne HOS-a Rafael vitez
Boban, koji su uzvikivali ustaki pozdrav Za dom spremni i pjevali
ustake pjesme Evo zore, evo dana i Spustila se gusta magla.
U Kninu su bili rijetki predstavnici opozicije, samo predsjednici
HNS-a Ivan Vrdoljak i ivog zida Ivan Vilibor Sini, pa se moglo
oekivati da e u njihovoj odsutnosti, s obzirom da nee imati kome u lice zvidati, predstavnici vlasti iskoristiti priliku da na ovom
obiljeavanju ubace i malo predizbornih trikova te prozovu opoziciju to nije s hrvatskim narodom. To se i desilo.
Prema procjenama, obiljeavanju Oluje prisustvovalo je
100.000 graana, a meu njima su bili brojni hrvatski branitelji i ratni vojni invalidi koji su u kolovozu 1995. Oslobodili okupirane dijelove Banije, Korduna, Like i Dalmatinske Zagore. Tom je okupljenom
mnotvu tehniki ministar vanjskih poslova Miro Kova rekao kako je
alostan to oporba nema hrabrosti doi na ovakav dogaaj.
Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarovi pozdravila prisutne, posebno pozdravivi HOS i policiju koja sudjeluju u vojnim
akcijama diljem svijeta. Prisjetila se i prvog predsjednika Franje
Tumana, nakon ega je uslijedio pljesak. I ona je iskoristila priliku
za napad na opoziciju obrativi se onima koji su Hrvatsku nazvali
sluajnom dravom, a sad su otili jo dalje tvrdnjom da su modernu hrvatsku dravu stvorile zloinake udbake strukture. Iako
nije navela na koga je mislila, jasno je da je aludirala na tadanjeg
efa SDP-a Zorana Milanovia, koji je skovao sintagmu sluajna
drava. Istaknula je da je ova Hrvatska stvorena voljom hrvatskoga naroda i ogromnom veinom na referendumu 1990. i pobjedom
u Domovinskom ratu. Hvala onima koji su dali ivote za nau slobodu i za nau budunost mira. Njima i svim braniteljima iz Domovinskog rata dugujemo trajnu zahvalnost, kazala je predsjednica.
Odgovorila je i onima koji opravdanost Oluje dovode pod znak
pitanja. Oluja je politiki opravdana, etiki ista i vojno velianstvena pobjeda za opravdan cilj. Njome smo dokazali svoju odlunost da budemo slobodni i sposobnost da budemo suvereni. Nismo
i neemo nikada prihvatiti da se Oluja mjeri antihrvatskim mjerilima. To konkretno znai da neemo prihvatiti krivotvorenje posljedica rata, kao ni zanemarivanje presuda, rekla je predsjednica i doda-
11
HRVATSKA
la da hrvatski narod ne zaboravlja da su u oslobaanju zemlje sudjelovali i brojni Srbi, koji su Hrvatsku vidjeli kao svoju domovinu.
12
HRVATSKA
KOLOVOZ 2016.
13
HRVATSKA
rekao da ne zna to su im ideologija i ciljevi. On nije dao jasan odgovor na pitanje hoe li biti saborski zastupnik: Nakon ovih 10 i
vie godina u kojima si dnevno izloen podraajima, razmislit u
ime u se baviti, ali sigurno se u ivotu neu dosaivati.
Za svoje napade na srbijanski dravni vrh rekao je da to nije desniarenje i da e to i dalje raditi. Rekao je da je injenica da srpska
manjina u golemoj veini glasa za SDP, a predstavnici Srba dobivaju
mrvice. Govorei o koaliciji, rekao je da ih s HSS-om veu godine suradnje te da se nada da e suradnja opstati. To smatram dobrim za
hrvatsko drutvo i to treba nastaviti, rekao je Zoran Milanovi, naglasivi da je SDP, kada ga je preuzeo, bio siromaniji nego sad.
Prema Statutu SDP-a, izbori se moraju provesti u roku od 150
dana od slubene objave rezultata parlamentarnih izbora. Glavni
odbor SDP-a odluio je da e se unutarstranaki izbori odrati 19.
studenog 2016., a za sada je poznato ak 10 kandidata: Gordana
Sobol, Karolina Leakovi, Tonino Picula, Orsat Miljeni, Ranko
Ostoji, Domagoj Hajdukovi, Vesna kuli, Davor Bernardi, Duko
Polovina Lungo i Kristijan Mohorovi. Svi kandidati do 30. listopada
moraju prikupiti 1.000 potpisa potpore kako bi njihova kandidatura postala pravovaljana.
14
HRVATSKA
budu u koaliciji na nacionalnoj razini. Plenkovi je to odbio, pa je i
ovaj dvojac pravaa odbio bilo kakvu suradnju tvrdei da HSP-AS
moe sam. Upravo su izbori pokazali da je nadobudnost ovih pravaa bila bez pokria jer su u prethodnom sazivu za vrijeme Karamarka uli u Sabor zahvaljujui koaliciji s HDZ-om, dok se sada, kada ih je HDZ odbacio, pokazalo koja im je stvarna snaga.
Kako su mediji pisali, nakon ovih prijevremenih izbora postalo
je jasno zbog ega su Tepe i ori grevito branili Vladu, odnosno
inili sve ne bi li sada ve proli saziv Sabora ipak preivio. U X. izbornoj jedinici, gdje je nositelj bio Ivan Tepe, skupili su katastrofalnih 0,35%, najmanje od svih pravakih stranaka. Bolje su proli
ak i nepoznati HSP 1861, koju je osnovao Dobroslav Paraga i koji
je imao 0,40%, dok je HSP u koaliciji sa HSP-om i jo nekoliko stranaka skupio 1,24% glasova.
Ni podreeni mu Pero ori nije bio nita bolji u II. izbornoj jedinici u kojoj je skupio 0,48 posto, a loi su bili i u ostalim izbornim
jedinicama, niti blizu izbornog praga. Tako je stranka koja je do juer igrala bitnu ulogu u domaoj politici zbog koalicije s HDZ-om na
ovim izborima pokazala kako je potpuno nebitan faktor u hrvatskoj
politici i da je, a to se i dokazalo, bez podrke HDZ-a nitko i nita.
Tepe je osvojio samo 201 glas pa je, poput Milanovia, podnio
ostavku na funkciju predsjednika HSP-a dr. Ante Starevi. Iskreno
se nadam da su loi rezultati koje smo postigli samo privremeno
raspoloenje biraa i kako e se pravaka scena okrupniti i na sljedeim izborima postii odline rezultate. Pravatvo kao najstarija i
jedina izvorna hrvatska politika ideologija zasluuje da bude snano zastupljena u hrvatskom politikom ivotu, objavio je Tepe.
Ostavka je, pojasnio je, djelomino motivirana i njegovim slabim
osobnim rezultatom na izborima te je putem izjave za medije zahvalio svim lanovima i dunosnicima koji su mu pruili potporu.
No Tepea bi ipak i dalje mogli gledati ukoliko Plenkovi i ostali
eurozastupnici, Ivo Stier i Ivana Maleti, napuste Europski parlament
zbog formiranja vlasti u zemlji, a to je vjerojatno. Naime, u tom bi
sluaju bila osloboena mjesta koja bi mogla popuniti trojica s lista
za izbore za Europarlament koji nisu uli, a koji su kao takvi skupili
najvie glasova. To bi onda bili Ivica Toli, Ivan Tepe i eljana Zovko.
Osim Tepea, i predsjednik HSP-a Daniel Srb je najavio povlaenje iz aktivne politike. Razlog je isti, pravaka opcija nije osvojila ni
jedan zastupniki mandat i tim inom Srb eli da pravatvo modernizira svoj program i s novim ljudima krene naprijed u posve novim
okolnostima. Na izvanrednoj konferenciji za novinare Srb je kazao
kako je vrijeme da se i sam stranaki program prilagodi vremenu u
kojem ivimo i koje nosi nove obveze, jer eli da stranka u budunosti ostvari rezultate koji odgovaraju njenom imenu i povijesnoj snazi.
Potvrdio je da odlazi s mjesta predsjednika stranke te najavio odravanje Izbornog sabora HSP-a, koji se po Statutu mora raspisati nakon
svakih parlamentarnih izbora. To e biti prilika da se izabere novo
vodstvo, ja u u tome procesu biti maksimalno kooperativan, ali se
neu ni na koji nain mijeati u kadrovsku politiku, niti imam namjeru na bilo koji nain upravljati strankom, poruio je Srb. Uvjeren je
kako nema uspjene zemlje bez snane i uspjene desnice, upozorivi da u ovakvoj situaciji Hrvatska i dalje nee dobro napredovati,
to se vidi kroz probleme u gospodarstvu i iseljavanju mladih.
Po rezultatu je blizu pravaa i nekadanja efica Laburista Nansi Tireli. Ona je svojedobno bila u 7. sazivu Sabora, a sad je na listi
Milana Bandia u I. izbornoj jedinici osvojila tek 175 glasova. Tako
su ovi prijevremeni izbori na politiku scenu donijeli nekoliko novih
aktera (Plenkovia i suradnike), a otili su neki stari. Valjda e to
donijeti stabilnost novoj Vladi RH. q
Edis FELI
KOLOVOZ 2016.
Boo Ljubi
Ipak, valja navesti Ljubieve rijei jer se radi o ovjeku koji e i u
Hrvatskom saboru nastojati potaknuti vlasti u Hrvatskoj da se vie angairaju u obnovi tzv. herceg-bosne nego to su se do sada angairali.
Herceg Bosna je aktualna ne samo kao inspiracija za borbu za hrvatsku
jednakopravnost u BiH, ve je Herceg Bosna aktualna i kao pravna i politika injenica. Konano, Herceg Bosna i danas ivi u mnogim zakonima i javnim poduzeima. Nadalje, svi zakoni Hrvatske Republike Herceg
Bosne su i danas na snazi za sva ona podruja koja nisu ureena na nivou drave. To je, izmeu ostalog, Zakon o dravnim praznicima, na
osnovu kojega danas obiljeavamo ovu godinjicu, naglasio je Ljubi,
koji je dodao i slijedee: Republika Hrvatska, kao lanica Europske unije i NATO-a i supotpisnica Daytonskog sporazuma, ima sve instrumente
doprinijeti da se Bosna i Hercegovina uredi na naelima federalizma i
legitimnog politikog predstavljanja konstitutivnih naroda. Hrvatska takoer treba ustrajati na tome da ima svog predstavnika u Vijeu za implementaciju mira (PIC) kao supotpisnica Daytonskog sporazuma i zato
to i prema svom Ustavu ima odgovornost za poloaj Hrvata u BiH.
Boo Ljubi e sigurno u Hrvatskom saboru imati istomiljenike,
ali smo uvjereni da niti on, niti njegovi istomiljenici nemaju kapacitet
da to provedu. Ne zbog politikih saveznika u Hrvatskoj, nego prije
svega zato to im to ne daju oni koji vole Bosnu i Hercegovinu. q
15
HRVATSKA
16
HRVATSKA
Tolnauer je naglasio da se trenutno u Turskoj nalazi ak 3,126
milijuna izbjeglica s prostora Bliskog istoka, pri emu imaju nerijeene odnose u onome to su potpisali s Europskom unijom. Naime, EU zbog nekih okolnosti koje su u meuvremenu nastale dio
dogovorenog ne eli ispuniti. Pitanje je to e politika odluiti po
tim pitanjima, rekao je Tolnauer, istiui da su migracijska pitanja
veoma vana to potvruje i injenica da po tom pitanju EU ima
ak sedam direktiva. Osvrnuo se i na negativne pojave u Europi i
Hrvatskoj, pri emu je posebno apostrofirao jaanje kulta tradicije,
tropofobino ponaanje (odbacivanje bilo kakvih promjena), opsesiju zavjerama, stvaranje atmosfere nacionalnog ponienja, permanentno traenje krivaca za probleme i politike promaaje u
onima koji su doli, pri emu se bilo kakvo neslaganje tretira kao
in izdaje ili zloupotrebe.
Sadanja pozicija nacionalnih manjina je dosta nepovoljna, a
vidjet emo to e biti s novom Vladom. U tekstu prole Vlade RH
koji je, ini mi se, imao 102 stranice, bila je samo jedna prosto proirena reenica o manjinama u kojoj je pisala da e se Vlada voditi dostignutim standardima. Meutim, nije se vodila dostignutim
standardima, a manjinsko pitanje je pokuala staviti na marginu.
Vidjeli ste kako se u Saboru poelo govoriti s manjinskim zastupnicima i o manjinskim pitanjima, a naroito po pitanju nae najvee
manjine koja je najvie na udaru, rekao je Tolnauer, koji se posebno osvrnuo na dva dokumenta iza kojih su stali svi manjinski saborski zastupnici i Savjet za nacionalne manjine RH. Rije je o Deklaraciji o nesnoljivosti i etnocentrizmu u Hrvatskoj (od 14. svibnja
2015.) i Priopenju o porastu atmosfere ope nesnoljivosti u hrvatskom drutvu i pojavama etnocentrizma (od 24. veljae 2016.).
Oba su dokumenta bila gurnuta u stranu i na svaki nain ignorirana od naih medija, ali od vanjskih ne.
Veliki problemi su nastali nakon ulaska Hrvatske u Europsku
uniju. Jedan od uvjeta ulaska u EU je bio da se mora razvijati civilno
drutvo u manjinskom korpusu. I mi smo ga razvili. A sada kad smo
ga razvili, odjedanput to ne valja. Previe ga ima Dolazimo u situaciju da prava koja smo stekli koja nisu nita posebno, niti na raun nikoga moramo ponovo braniti. Stvara se loa atmosfera u
drutvu, rekao je Tolnauer.
Osvrnuo se i na predstojee prijevremene parlamentarne izbore. Meni je izuzetno drago to na listama mnogih stranaka ima
pripadnika nacionalnih manjina, to govori o integracionom momentu, rekao je Tolnauer, pri emu se dotaknuo i nekih problema
iz prethodnog perioda: U zemlji koja je bremenita problemima ne
mogu manjine snositi odgovornost za promaaje veine. Oni koji su
KOLOVOZ 2016.
17
INTERVJU
18
INTERVJU
KOLOVOZ 2016.
19
BOSANSKI BAROMETAR
20
BOSANSKI BAROMETAR
ime, MMF je odloio kreditni aranman od 1,1 milijarde konvertibilnih maraka s BiH jer svi lanovi Fiskalnog vijea BiH poetkom srpnja
nisu potpisali pismo namjere, kljuni dokument za odobravanje
aranmana. Nisu ga potpisali lanovi Fiskalnog vijea BiH, predsjedavajui Vijea ministara BiH Denis Zvizdi i premijer Federacije BiH
Fadil Novali, oba iz SDA. Kao razlog je naveden zastoj na putu BiH ka
EU, jer je Dodik prvobitno odbio da potpie Sporazum o stabilizaciji i
pridruivanju (SSP) i Mehanizam koordinacije. Nakon to je SSP ipak
potpisan 18. srpnja 2016., o emu smo ve pisali, ostalo je nerijeeno
pitanje Mehanizma koordinacije, operativnog i institucionalnog sistema koordinacije institucija BiH u procesu eurointegracije.
Bruxelles je od BiH traio jednu adresu s kojom e komunicirati
oko pitanja eurointegracija, navodei da se ne moe pregovarati sa
entitetima te da sve oko eurointegracija mora biti koordinirano na
nivou BiH. Tako je Vijee ministara BiH na sjednici jo u sijenju ove
godine donijelo odluku o Mehanizmu koordinacije, u okviru kojih
bi trebala biti uspostavljena zajednika tijela: Kolegij za europske
integracije, Komisija za europske integracije, potkomisije za europske integracije i radne grupe za europske integracije.
Dodik je nakon toga odbio sudjelovati u primjeni Mehanizma
koordinacije tvrdei da je ta odluka donesena bez znanja i konsultacija s banjalukim vlastima. Pravi razlog, meutim, lei u tome
to Dodikova stranka koja je na vlasti u Banja Luci nije dio vladajue
koalicije na dravnom nivou, pa je poto poto htio pokazati da se
njega ne moe zaobii. Iz SDA su potom su poruili da nee potpisati Pismo namjere za kredit MMF-a dok SNSD ne krene u primjenu
Mehanizma koordinacije.
KOLOVOZ 2016.
21
BOSANSKI BAROMETAR
je kako bi kantoni bili ukljueni u odluivanje, to ne bi trebalo da
bude problem. U mehanizmu koordinacije treba i mora da se prati
ustavna struktura BiH i ne vidim razloga da takve primjedbe ne budu
prihvaene i ugraene u njegov konaan izgled, rekao je Dodik, istiui da vjeruje da se vrlo brzo moe izai iz trenutne situacije u kojoj
su se pojavile nesuglasice. On je istaknuo da na sastanak s Izetbegoviem nije iao da radi protiv nekoga treeg, pogotovo ne u vezi sa
pozicijom u BiH, jer je to za svakog loe. Sastanak je organizirao
specijalni predstavnik i ef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark. Bilo je teko odbiti taj poziv i ignorirati ga. Nisam ja taj koji je
birao uesnike sastanka. Nisam znao, niti sam imao bilo kakvih naznaka da postoji neki problem, ali nisam ni pokuao da devastiram ili
umanjim znaaj sastanka iz pozicije koju imam, istakao je Dodik.
Podsjetio je ipak da raniji Mehanizam koordinacije, koji je usvojen u sijenju ove godine u Vijeu ministara BiH i na koji je njegov
entitet imao primjedbe, ne bi ni bio usvojen da za njega nisu glasali hrvatski ministri iz HDZ-a BiH. Razumio sam da je prije svega
HDZ suglasan sa Mehanizmom koordinacije koji je usvojen u sijenju. Kasnije je i sam ovi govorio o tome da treba sjesti i vidjeti o
emu se radi i koje su primjedbe, istakao je Dodik.
Situacija je dodatno zakomplicirana nakon to se delegacija HDZ-a,
koju je trebalo predvoditi ovi, nije pojavila na sastanku na koji su u
Konjic stigli Izetbegovi i njegovi najblii saradnici. Nakon 40 minuta
ekanja Izetbegovi i lanovi njegove delegacije napustili su restoran.
Ne bih doao ovdje da je ovi javio svom koalicionom partneru, a ne
novinarima da nee doi. Imali smo zakazan sastanak. Propustili su da
se sa SDA dogovore o vanim stvarima za ovu zemlju. Ovakvu stvar
moete jedanput uraditi SDA. A to se tie zemlje, drave, vlasti to e
da nastavi funkcionisanje. Radie dalje institucije svoj posao i mislim
da e svi nakon kratke neke ljutnje vratiti se nazad i raditi ono to je
dobro za njihov narod. Ovakav odnos dviju stranaka nije dobar ni za
bonjaki, ni za hrvatski narod, ni za BiH, rekao je Izetbegovi i upitao
zar nije dobro za BiH da odnosi izmeu Banja Luke i Sarajeva budu
dobri. Izetbegovi je izrazio oekivanje da e se svi, nakon kratke ljutnje, vratiti i raditi za svoj narod. Nije uzdrmana koalicija na nivou BiH,
vidio sam se liderom SDS-a Mladenom Bosiem sa kojim sam popio
kafu i razgovarao, rekao je Izetbegovi komentirajui Bosieve izjave
da SDA eli da u vlast na nivou BiH ubaci SNSD.
Oglasila se i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini koja je rekla da od politikih lidera i zvaninika u institucijama BiH oekuje da podre rjeenje o Mehanizmu koordinacije koje su rezultat dogovora Izetbegovia i Dodika.
Ona je potvrdila da su u EU uzete u obzir primjedbe lidera HDZ-a
BiH Dragana ovia. Meutim, prema naem shvaanju, rjeenje
koju su dvojica lidera usuglasila omoguava zastupljenost svih nivoa vlasti u BiH, u skladu sa ustavnim nadlenostima. Zbog toga
ozbiljno raunamo na sve politike i institucionalne zvaninike u
BiH da podre ovakvo rjeenje, rekla je Mogherini.
Ipak, postignut je dogovor o svim spornim detaljima Mehanizma koordinacije sredinom kolovoza na sastanku u Sarajevu kojem
su prisustvovali predsjedavajui Vijea ministara BiH Denis Zvizdi,
njegovi zamjenici Vjekoslav Bevanda i Mirko arovi te entitetski
premijeri eljka Cvijanovi i Fadil Novali. Na tom je sastanku rijeeno pitanje uloge kantona u odluivanju.
Konano, zadnjih dana kolovoza Vijee ministara Bosne i Hercegovine na sastanku u Sarajevu usvojilo je Mehanizam koordinacije, pa je
u rujnu Vijee za ope poslove EU prihvatilo aplikaciju BiH za lanstvo
u EU te izdalo nalog Europskoj komisiji za pripremu upitnika za BiH.
time je BiH na jedvite jade napravila prvi korak na putu u EU. q
Edis FELI
22
UVOD U KONFEDERALIZACIJU?
BOSANSKI BAROMETAR
AntiDayton i Nihad
nona mora neprijatelja BiH
Akcije lanova AntDayton pokreta kod bh. patriota izazivaju
pozitivne reakcije, dok ih istovremeno politiki i medijski ruitelji
drave nazivaju ekstremistima, kao to je to uradila Dodikova produena ruka Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) nakon to su
u julu ove godine antidejtonci u centru Sarajeva, ispred BBI-centra,
postavili instalaciju koja je, kostima iscrtanim granicama tog entiteta, poslala nedvosmislenu poruku svijetu o prirodi te politike
tvorevine. Pria o pokretu koji u posljednje etiri godine zauzima
sve vie mjesta u javnom ivotu graana BiH i izaziva sve vie bojazni kod politikog establimenta jer ne znaju na emu e sve to zavriti neminovno mora poeti s Nihadom Alikoviem.
Razgovor smo dogovorili lahko. Mjesto sastanka hotel Evropa u Sarajevu, koji se nalazi na simbolinoj liniji susreta istone i
zapadne kulture oliene u naglom prelasku iz orijentalnog ambijenta Baarije u zapadnjaku austrougarsku arhitekturu.
KOLOVOZ 2016.
23
BOSANSKI BAROMETAR
Cilj svih politikih faktora u BiH bio je da se razbije ta patriotska nota u narodu. Da je narod zadrao onaj patriotizam kojim je
bio nabijen u etiri godine odbrane 92-95, ne bi se moglo desiti
da jedan demobilizirani borac ostane bez stana, da ehidsko dijete ne bude zaposleno, zato to bi ta koliina patriotizma koja je
zaista bila posebna bila dovoljna da svi ti ljudi ustanu protiv takvih postupaka, da brane njihovo pravo. Sve je uinjeno da se
svak o sebi zabavi. E onda je dolo do podjele naroda na mnoge
stranke. Do pada patriotizma dolo je nakon poturanja borbe za
egzistenciju svakom od nas pojedinano. Da smo odmah poslije
agresije traili sve ovo to borci danas trae, da bude jedinstvo
meu njima, da svi trae ista prava onda bi bila druga situacija,
istie Alikovi.
to se tie patriotizma vani, kae da tamo imaju dvije grupe
ljudi. Jedni koji su otili poetkom i drugi koji su otili poslije agresije. Ovi koji su prvi otili, imaju sigurniji ivot, ureeniji, i sve slobodno vrijeme posveuju svome rodnom kraju i familiji koja je u
BiH. Oni koji su izali poslije, najmanje priaju o patriotizmu ali,
tvrdi, najvie ga imaju. No, jednom prilikom Alikovi je kazao kako
je u Chicagu 10.000 etnika svjesnije od 70.000 Bonjaka u St. Louisu... Na traenje da mi to malo pojasni, rekao je kako su Srbi su
svjesni svoje nacije, svojih ciljeva i mogunosti: To je narod koji
ima iskustvo vladanja. Mi ga nemamo. Mi to tek moramo nauiti,
definirati strateke ciljeve i metode njihovog postizanja. Ti strateki ciljevi morali su biti odmah nakon agresije zacementirani. Njihova ideoloka pria, bilo kod naroda, bilo kod vojske ili policije, uvijek ima jedan te isti cilj, a to je jaanje nacionalne svijesti irenjem
sve veeg broja lai koje samo njima idu u korist.
24
BOSANSKI BAROMETAR
i da u nedostacima Daytonskog mirovnog sporazuma ima mnogo razloga za vraanje Ustava Republike BiH: Puni naziv Daytonskog sporazuma je Privremeni sporazum za mir. Sama ta odrednica privremeni je ogroman alarm. Ona je ostavila prostora za neko drugo rjeenje i definitivno je dolo vrijeme da se ono promijeni. Dejtonski
nedostatak je u samim potpisima tog sporazuma. Prvo potpisi iz Srbije, kada ta drava jo nije bila meunarodno priznata. To je jedan
od najveih dokaza koji govori o agresiji te drave na BiH. Drugo,
Daytonski sporazum nikada nije slubeno preveden na bosanski jezik. Tree, njegov original nikada nije doao u BiH. Mi smo prije nekih
pet-est imali priliku vidjeti hrvatski primjerak. Hrvatska svoj primjerak vjerovatno dri kod sebe. A za na primjerak ne zna se gdje je, to
otvara sumnju. I ko zna ta sve u njemu pie. Pa, ak, moda je u izvjesnom smislu sporan i potpis Alije Izetbegovia, koji po ustavu Republike BiH nije bio ovlaten za tako neto.
Nihad Alikovi, kada istupa u medijima, oba bh. entiteta naziva tzv. Republika Srpska i tzv. Federacija. Kae da je samo formiranje
RS-a ilo kroz genocid i zato je opravdano da je zove takozvana a to
mu dozvoljavaju i presude za genocid na Meunarodnom sudu u
Haagu. A za Federaciju takoer, jer je dio spornog Dejtonskog sistema. Podrava ideju profesora Fakulteta politikih nauka u Sarajevu
Suada Kurtehajia da bi uz neutralne nazive bh. entitet Daytonski
sporazum ipak mogu: Sam naziv entiteta Republika Srpska govori
da je tu jedan narod ekskluzivan. Ubijeen sam da bi pod drukijim
imenom njegovi stanovnici imali drukiji odnos i prema dravi i prema drugim nacionalnostima u tom entitetu. Generacije koje se raaju u takvoj jednoj paratvorevini, meni je jasno kakve mogu biti.
KOLOVOZ 2016.
25
BOSANSKI BAROMETAR
odreeni vid liderstva. Ulaskom u Skuptinu KS mogao se formirati
plenum garaana, a ne ono to se desilo tada i to je kasnije politiki iskoriteno za guenje protesta, te da bi se nametnuli odreeni politiki ciljevi. S tih protesta otiao sam onog momenta kada
sam vidio da je vatra sa zgrade Kantona prela na Predsjednitvo
BiH. To vie nije bila pobuna graana, ve anarhija bez cilja. Kasnije
sam se i predao sam policiji, isto zbog svog obraza. Prvi put sam u
policiju bio pozvan na protestima za JMBG-a i to u svojstvu svjedoka, a zavrio kao osumnjieni. No nita se nije desilo. Isto tako i
za 7. februar, kada sam trebao biti kolateralna teta jer sam bio
tamo s megafonom. No bit u opet s narodom na ulici, ako bude
potrebno, u svakom normalnom graanskom kontekstu, ali u kontekstu anarhije, bescilja, bezglavlja neu. Ono se desilo bez ikakvog plana i dogovora i zato je ispalo kako je ispalo.
Da vam prvo objasnim tegobu pravnog puta za postavljanje spomen-obiljeja 7-godinjem djeaku Nerminu Divoviu koji je ubijen iz
snajpera 18. novembra 1994. na pjeakom prelazu izmeu Zemaljskog muzeja i Filozofskog fakulteta. Mi smo Gradskoj upravi slali inicijativu za podizanje spomen-obiljeja. No ni nakon 11 mjeseci ekanja
nismo dobili odgovor. Na kraju sam molio Gradsku upravu da nas odbiju pismeno. Ni to nismo uspjeli izdjejstvovati. Onda smo mjesec dana prije godinjice ubistva malog Nermina odluili da samoinicijativno
postavimo taj spomenik, bez ikakve dozvole te on i danas stoji tamo.
Traio sam od njih da nas odbiju pismeno, ali nismo odbili nikakav
odgovor. Na obiljeavanju godinjice i otkrivanju spomen-obiljeja bilo je dosta djece, iz tri uionice, odsvirali smo himnu Bosne i Hercegovine, djeca su poloila cvijee i bilo je veoma dostojanstveno. Tom
dogaaju je prisutvovao i Fikret Grabovica iz Udruenja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992.-1995. i on nam je kazao da je
obiljeje prvo takve vrste u BiH. Na otvaranju je bio roditelj kojemu je
snajperom ubijeno dvoje djece, ali on nikada nije dobio odobrenje da
im postavi ni spomen-ploicu. Tako da je sigurno da emo inicijativu
dostaviti Gradskoj upravi, a najprije Kantonu Sarajevo je imam osjeaj
da Kanton ima vie senzibiliteta za te stvari, a i jaa je instanca. q
26
BOSANSKI BAROMETAR
itd. itd. I ono najvanije, da je on lino protiv Daytonskog sporazuma koji je zaustavio oruani rat te Bosnu i Hercegovinu uveo (uvjerit e nas u to ovih dana po ko zna koji put glavni baja u bh. entitetu RS Milorad Dodik) u prividni mir.
Roen sam 15. avgusta 1980. na Marijin Dvoru, od majke Sarajke i oca Novopazarca. Moj otac je Sandaklija. Tome e se mnogi
iznenaditi. Nekima od njih e biti drago, a antibonjacima vjerovatno
nee. Najvie sam od svega Sarajlija. Moj otac je u ovom gradu 40
godina, a 25 je radio na obezbjeenju u Predsjednitvu. Tamo je i
ranjen. Od 1991. ivim na Alipainom Polju, gdje sam doekao agresiju. 23. decembra 1993. ranjen sam s jo sedam prijatelja. Imao sam
11 operacija i ostao invalid 60 posto. Sazrio sam veoma rano, prije
vremena. Pokuavajui pomoi egzistenciju porodice, zavrio sam
Ugostiteljsko-turistiku kolu kao tehniar. Radio sam u ivotu sve,
od prodaje sladoleda iz ulinog friidera do poslova u diplomatskim
hotelima, ankerisanja, na recepciji... Najvie se snalazim, prodajem,
preprodajem, a zadnjih est godina sam na birou. Radio sam godinama na pijacama. I sada zaraujem putem interneta, prodajem beretke, zastave, majice... Na utakmice reprezentacije i naih klubova ne
idem da ih gledam, ve da naoj dijaspori prodam zastave. Nisam
oenjen, imam elju za porodicom, elim svoje ljiljane svoju djecu.
Ako Bog da, doi e i to na red ali sada ne, jer ja ivim kao i ovaj narod
svakodnevno se borei za egzistenciju. Nisam plaenik... prve godine
djelovanja AntiDaytona bili smo Harisovi (Stranka za BiH, op.a.), druge godine SBB, pa sad SDA. Tim pokuajima diskretitiranja oprali su
svo to etiketiranje jer je nemogue biti svaiji.
Na kraju razgovora za Preporodov Journal, nepun sat pred
poetak dume, Alikovi veli da je, gledajui iz perspektive AntiDayton pokreta, kao osniva i lider zadovoljan s etiri godine djelovanja jer su postigli odreene rezultate. Vratili su ljiljane meu
ljude i sada to vraanje zastave smo radi svoj posao, mladi su doprli do emocije koja se vee za tu zastavu.
Vidim na uspjeh u tome to dobijamo moralnu podrku gotovo svih generala Armije Republike BiH. A ljudima iz dijaspore zahvalan sam na povjerenju i istrajnosti jer bez bez njih ne bih bio u
mogunosti mnogo napraviti. Upuujem zahvalnost i svim lanovima aktivnim na terenu. Postali smo veliki tim koji ima meusobno
povjerenje i podrku, koji na taj nain eli izgraditi veliki patriotski
korpus... Tu su i drugi koji podravaju na rad, meu njima i Avdo
Huseinovi koji pravi videodokumente u obliku dokumentarnih filmova. Posebno elim da istaknem prvi tim AntiDaytona kojeg sam
sazvao 20. aprila 2012. godine: Mersudin Imamovi, Alen Mahovi
i Enes Bosni. Kasnije, formiranjem grupe na Facebooku, koju sam
napravio u noi s 22/23. aprila, prvi lanovi tima su bili: Beo Juki,
Azra Duri, Senahid Osmanovi, Bajro Zilki, Sanel Babi, Aziz Ramovi, Suad Demirovi, Midhat Hajdarevi, Midhat Husi, Sadika
Jurakovi, Izudin Medi, Irena aravanja, Dasinka Nikogojevi i sada rahmetli Nihad Muhi, zakljuio je Nihad Alikovi, osniva i
voa AntiDayton pokreta.
O AntiDayton pokretu, sudei prema onome to smo uli od
Alikovia, jo e se mnogo toga uti iako bonjaki politiki predstavnici o njemu ute u javnosti. Jo neto. On je u jednom momentu kazao kako je svjestan da je ideja o vraanju Republike Bosne i
Hercegovine i njenog Ustava u ovakvim politikim odnosima utopijska. No ono to je realno i na emu AntiDayton pokret radi jeste
podizanje svijesti o Bosni i Hercegovini kao jedinoj domovini. Odnosi se to i na otpor bonjakog naroda agresiji, na zastavu s ljiljanima, na dostojanstvo i ponos jednog naroda, jedne nacije. Zna i da
to ne moe doi preko noi, to je proces. q
Elirija HADIAHMETOVI
KOLOVOZ 2016.
O NASERU ORIU
27
BOSANSKI BAROMETAR
28
BOSANSKI BAROMETAR
drugih, planski, organizovano, masovno i s namjerom sistematski
izdvajao, hapsio, zatvarao i zatoavao u brojnim koncentracionim
logorima smrti (najpoznatiji Omarska, Keraterm i Trnopolje). U njima ih je podvrgavao rasprostranjenom fizikom i psihikom zlostavljanju i neljudskim uslovima, danononom muenju, izgladnjivanju,
premlaivanju, maltretiranju, masovnim i pojedinanim ubistvima,
tekom ranjavanju, silovanju i seksualnom zlostavljanju i drugim oblicima zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava.
5. Masovne grobnice kao kljuni indikator genocida
Masovne grobnice rtava genocida, posebno Tomaica, kljuni
su i objektivni indikator izvrenog genocida i nesporni i neoborivi
materijalni dokazi njegovog izvrenja. Njihova najneposrednija povezanost sa izvrenim zloinom genocida neviena je u historiji
svijeta. Masovne prijedorske grobnice, tekoe i problemi njihovog
otkrivanja, ukazuju, pored ostalog, na planiranje, organizovanje i
izvrenje zloina genocida, kao bitnog indikatora genocida, s namjerom i ciljem da se prikriju dokazi o zloinu genocida.
6. Masovna sistematska silovanja kao dio genocida
Agresor je u prijedorskim koncentracionim logorima pored
ostalih oblika zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava, vrio masovna sistematska silovanja i druge mnogobrojne oblike barbarskih djela seksualnog nasilja, muenja i poniavanja ena, djevojaka i djevojica, kao i starica. Bitne odredbe ove pojave su ideologija i politika genocida, namjera, planiranje, pripremanje, nareenje, organizovanje, ciljnost i svrsishodnost, a njena znaajna
obiljeja masovnost, sistematinost, rasprostranjenost, selektivnost, krajnja surovost, teke fizike i psihike boli i patnje, ljudsko
poniavanje, iivljavanje i povreda ljudskog dostojanstva.
KOLOVOZ 2016.
29
BOSANSKI BAROMETAR
30
BOSANSKI BAROMETAR
krovovima kua u jo jedno ienje terena ukljuila i Civila zatita iz Skender Vakufa izmjestivi tijela logoraa na drugu lokaciju,
koju ni dan-danas ne ele otkriti. Sve rtve ovog masakra jo uvijek
nisu pronaene. 24 godine nakon ovog zloina jo uvijek se traga
za posmrtnim ostatcima 98 rtava i za oko 80% skeletnih ostataka.
Tijela ubijenih logoraa prebaena su i zakopana na drugim lokalitetima o emu svjedoe i snimci Slube javne bezbjednosti Prijedor
nastali 4. septembra 1992. godine.
Za zloin na Korianskim stijenama pred Meunarodnim krivinim tribunalom za bivu Jugoslaviju i Sudom Bosne i Hercegovine
osueni su: Darko Mra na 17, Damir Ivankovi na 14, Gordan uri na 8, Ljubia eti na 13, Zoran Babi na 22, Milorad krbi na
21, Duan Jankovi na 21, eljko Stojni na 15, Saa Zeevi na 23,
Marinko Lepoja na 23 i Radoslav Kneevi na 23 godine zatvora.
KOLOVOZ 2016.
31
BOSANSKI BAROMETAR
32
BOSANSKI BAROMETAR
nije priznala ona veina bosanskohercegovakih graana koja je na
referendumu 1992. godine izglasala nezavisnost bosanskohercegovake drave. Ta genocidna tvorevina nikada nije ratificirana u
Parlamentarnoj skuptini BiH, niti na bilo kojem referendumu.
Daytonski ustav je nagrada agresoru time to mu se dao entitet sa
nazivom Srpska, iako je na podruju toga entiteta do 1992. godine ivjelo 49% uglavnom bonjakog i hrvatskog stanovnitva (oko
900.000 ljudi, od toga vie od 700.000 Bonjaka).
KOLOVOZ 2016.
31.08.2016. u Windsoru (Kanada), u organizaciji Briana Massea, viegodinjeg lana Kanadskog parlamenta i velikog prijatelja Bonjaka i
BiH, odrana je manifestacija zahvale kanadskim aktivistima u borbi za
istinu i pravdu pod nazivom Nikad zaboraviti Srebrenicu. Tom je prilikom profesor Emir Rami, direktor Instituta za istraivanje genocida
Kanada (IGK), dobio veliko priznanje ureda kanadskog parlamentarca
Briana Massea. Plaketa profesoru Ramiu uruena je za njegove zasluge u borbi za istinu i pravdu kako u Bosni i Hercegovini tako i u svijetu,
za kontinuiranu borbu za ljudska prava i slobode, za kontinuiranu podrku Brianu Masseu, Kanadskom parlamentu i Vladi Kanade za usvajanje rezolucija o genocidu u Srebrenici i Bosni i Hercegovini.
33
BOSANSKI BAROMETAR
34
na izjavu biveg komandanta Armije Republike Bosne i Hercegovine o referendumu u RS-u. Vlasti iz Srbije su zasigurno pretjerano
reagovale na izjavu Sefera Halilovia s obzirom na njegov neznatni
utjecaj na zvanine politike u BiH.
Vano je imati u vidu injenicu da Halilovi vodi stranku (BPS)
koja ima jednog zastupnika u Parlamentarnoj skuptini BiH. S druge strane, u Skuptini Srbije je 14 poslanika Srpske radikalne stranke na elu s Vojislavom eeljem. Sam Sefer Halilovi neuspjeno
se kandidirao za bonjakog lana Predsjednitva BiH osvojivi tek
8,8% glasova i zauzevi petu poziciju na listi od 10 kandidata. S druge strane, eeljevi radikali su na parlamentarnim izborima osvojili
306.052 glasa, odnosno 14 mandata. I dok eelj skoro svakodnevno ne prestaje davati izjave u kojima zaziva nove ratove, a na koje
niko vie i ne reaguje, osim pojedinaca, na Seferove reaguju Dai
ii Vui, mnogi portali i medijske kue, to najbolje pokazuje da je
takva reakcija pretjerana, ali i dobro smiljena kako bi se Bonjaci
prikazali kao opasan i prijetei element.
Nakon izjave Sefera Halilovia srbijanski tabloidi upregnuti u
propagandu, na naslovnicama su istakle ratne slike. Najtiraniji tabloidi u Srbiji na naslovnicama su objavili hukake tekstove nakon
izjave Sefera Halilovia. Posebno zabrinjava injenica da su pojedini tabloidi bliski samom politikom vrhu dananje Srbije. Srbijanski
tabloid Informer sa naslovnice je poruio da Bonjaci hoe rat
BOSANSKI BAROMETAR
kako bi klali Srbe, te da je Sefer Halilovi spornu izjavu dao u dogovoru sa Bakirom Izetbegoviem (iako je poznata netrpeljivost izmeu njih dvojice). Inae, ovaj tabloid i njegov glavni urednik Dragan
J. Vuievi su u izuzetno bliskim odnosima sa srbijanskim premijerom Aleksandrom Vuiem, a srbijanska opozicija Informer posmatra kao udarnu pesnicu sadanjeg reima. Srbijanski ministar
vanjskih poslova Ivica Dai je sa naslovnice Kurira poruio: Ako
hoete rat u Bosni dobit ete ga. Kurir je inae blizak Daiu, a
sa naslovnice su poruili i da je Srbija dovoljno jaka da odbrani RS.
Veernje novosti, koje su u Miloevievo vrijeme bile jedan od
glavnih ratnohukakih medija, na naslovnici su objavile fotografiju
Sefera Halilovia u ratnoj uniformi te poruku premijera Vuia da
e zatititi svoj narod. O ratnim porukama iz Sarajeva pisali su
i Politika, tabloid Alo i drugi srbijanski mediji.
drugi plan diskusiju o stvarnim problemima graana. Ljudima u Bosni i Hercegovini se uskrauje diskusija o pitanjima koja su najbitnija
ekonomija, zdravstvo, obrazovanje i generalno bolji ivotni standard, naglasio je visoki predstavnik. Naglasio je da je neprihvatljivo
da se prijeti agresivnom retorikom za koju je kazao da treba biti dio
prolosti. Isto tako, agresivna retorika kojom se poziva na nasilje ili
silu, ili se prizivaju mrane slike rata, stvar je prolosti i potpuno je
neprihvatljiva. Stoga pozivam politike aktere na svim stranama da
se suzdre od agresivne retorike. Ta vrsta ponaanja zauvijek je
ostavljena daleko u prolosti i nema mjesta u evropskoj budunosti
BiH, poruio je visoki predstavnik Valentin Inzko.
Ipak, mnogi Bonjaci su odmah jasno stavili do znanja te poruili kako nije pametno prijetiti oruanim sukobima, naglasivi kako
je odravanje referenduma ipak izazvalo meuetnike tenzije koje
su mogle voditi u neizvjesnost. Udruenje Zelene beretke je, naprimjer, pozvalo bh. lidere da se ograde od privatnih izjava Sefera
Halilovia. Ratne prijetnje Sefera Halilovia dale su alibi srpskim
zvaninicima da porue kako e Srbija braniti Republiku Srpsku i
kako e Republika Srpska proglasiti otcjepljenje, a to se savreno
uklapa u apokaliptini scenario za Bosnu i Hercegovinu, navodi se
u saopenju Zelenih beretki. Pozvali su bh. lidere da se ograde od
zazivanja sukoba. Najvii bonjaki politiki, akademski i duhovni
zvaninici duni da se odmah ograde od privatnih prijetnji Sefera
Halilovia, iza kojih ne stoje bonjaki narod, kojem ni na kraj pameti nije da prijeti ratom u povodu protivustavnog referenduma u
Republici Srpskoj. Borake organizacije takoer trebaju rei da su
prijetnje Sefera Halilovia njegova lina karta, a ne stav bh. patriota, naglaava se u saopenju. Dodaju da je naroito skandalozno
to to su Bonjaci danas jedini razoruani narod u Evropi, koji s
pravom strepi za svoju budunost.
KOLOVOZ 2016.
35
ZEMLJO MOJA
OD JEDNE PRIVATNE PRIJETNJE OSOBE, KOJA NIJE NIKAKAV ZVANINIK, NAPRAVLJENA JE SJAJNA
VELKOSRPSKA PREDSTAVA
36
ZEMLJO MOJA
Psihologija prijetnje
Realno stanje bonjake (ne)zainteresiranosti za pitanje tzv. referenduma moglo se oitati mjesec dana prije, kada je nekoliko bonjakih institucija i udruenja, na elu sa trolistom SBK-BNF-BANU organiziralo pripremni skup za miting pred OHR-om na kome bi se trebalo
pojaviti, prema najavama, 100.000 ljudi. Oglaeno je da e se ovaj
skup odrati u Hotelu Evropa u Sarajevu, pozvani su patrioti, a, onda
se dogodio debakl: na skupu nije bilo vie od 30 ljudi! Pompezno najavljivana inicijativa, sa prizvukom historijskog dogaaja, eto, nije
uspjela mobilizirati ni navodno lanstvo ovih organizacija da napune
malu salu u hotelu, pa su i prijatelji i neprijatelji vidjeli da nema ni 30
Bonjaka koji su spremni makar protestirati zbog tzv. referenduma.
Ovaj debakl je s pravom otvorio i pitanje legitimiteta i ozbiljnosti ovih
institucija, ako nemaju ni toliko lanstva, i simpatizera, da ih se makar
stotinu osjeti odgovornim da prisustvuju toj vrijednoj inicijativi.
Svakako da je bilo potrebno organizirati ma kakav vid graanskog protesta, dizanja glasa, ali, tu su oito postojale dvije prepreke: prva, da su Bonjaci letargini, i druga, da bonjake politike i
vjerske instance, koje bi mogle mobilizirati Bonjake, nisu bile zainteresirane za akciju. Koliko bi tek Bonjaka bilo spremno da uzme
puku, koje dodue i nema, pa da krene u taj rat za oslobaanje
polovice domovine, tj. Republike Srpske, a to je najavio Sefer Halilovi, najvjerovatnije s ciljem da sebe promovira u dramatinom
momentu, a moda i da namakne koji glas za svoju malu stranku?!
Ipak, Bonjaci su barem na drutvenim mreama bili brzi i otri na
jeziku, pa su gromoglasno pozdravili mogunost novog rata, a najvatreniji su bili ovi iz dijaspore, u tvrdnjama da bi odaziv bio masovan.
Ipak, pojavilo se nekoliko suvislih miljenja, trezvenih, analitikih, poput onoga da na nekoliko hiljada bonjakih vojnika iz sastava Oruanih snaga BiH dolazi na desetine hiljada srpskih vojnika, za koje granica
nije na Drini, pa do onog miljenja da se genocid ne bi ponovio, utoliko
to su Bonjaci monolitni na frtalju bh. teritorije, pa ne bi bila mogua
etnika ienja, kao 1992. godine. Suvislo je i pitanje Seferu Haliloviu, upueno na drutvenim mreama a kako i zato ne misli na bonjake povratnike koji bi u sluaju bilo kakvog sukoba ostali u getu,
izolirani, preputeni na nemilost genocidnom agresoru?
Ovih nekoliko ilustracija navodimo kako bismo akceptirali taj fenomen potenciranja i izraunavanja odbrambenih perspektiva u
Bonjaka, a to dosad, uprkos nekolikim inicijativama, nikada nije
uraeno u svenarodnom obimu. Bonjaci su veoma intenzivno, i na
drutvenim mreama, i na sijelima, razgovarali o mogunostima svoje odbrane. Miljenja su zapanjujue podijeljena, a ono to je korist
u svemu jeste da se po prvi put otvorilo jedno pitanje koje je kod
naroda koji je nakon Jevreja bio jedina pravno verificirana rtva ge-
KOLOVOZ 2016.
nocida u Evropi moralo biti na pijedestalu prvorazrednog nacionalnog interesa. injenica je da bonjaki establiment nikada, ni na
koji nain, nije javno tretirao ovo pitanje, a kamo li da je imao legitimnu strategiju alternativne odbrambene mree, putem legalno nabavljenog linog naoruanja ili mree lovakih drutava. Kojeg li paradoksa da Srbi u Bosni, koji iza lea imaju naoruanu Srbiju, odgajaju tu dodatnu mreu narodne odbrane, koja je sastavni dio njihovog
militaristikog folklora. Bonjaci, pak, vjeruju u dobrotu, jer svoje
duhovne i moralne svjetonazore projektuju na svoje okruenje.
Bonjaka politika mlitavost i dezorijentiranost, posveenost profiterstvu i laima, dovela je do osjeaja ostavljenosti i povrijeenosti u
Bonjaka, a time i do frustracije, u ime koje Bonjaci danas neutemeljenu prijetnju doivljavaju kao realnost, i kao oduak, u nekoj udnoj,
fatalistikoj namjeri da se makar pogine uspravno. Iz ove situacije kao
da izvire spoznaja o izgubljenosti, o nemogunosti boljitka, o osuenosti na propast i Bosne i Bonjaka, im se percepcija stvarnosti svodi na
neracionalne krike ponosa, namjesto na proraunate korake.
A ta bi to bilo proraunato u datoj realnosti? Recimo, Srbe ne
moe nikako zaboljeti, ili uplaiti, bonjaka prijetnja ratom, jer oni
znaju da su jai, brojniji, naoruaniji, i da bi Bonjaci u sluaju sukoba, eventualno, mogli odbraniti sebe, ali ne bi mogli osvojiti ita od
prostora Republike Srpske. Zato je ta prijetnja za Srbe smijena, i
tek upotrebljiva kao propagandno sredstvo. Za Bonjake, prijetnja
je, pak, oduak traumi. Iluzija da i mi nekoga moemo zdrmati, makar preko naslovnica, kojima oni zapravo zdrmavaju nas. Racionalnu prijetnju ukidanjem Daytonskog sporazuma, koja bi uistinu Srbe
protresla, Bonjaci doivljavaju kao viu matematiku, a bonjaka
politika kao opasnost. A rije je o prvorazrednom patriotskom cilju,
koji je morao biti bonjaki odgovor na tzv. referendum.
ta je bio cilj?
U proteklom periodu, na drutvenim mreama, pa i putem nekih akademskih adresa, objanjavano je kako Republika Srpska,
negiranjem Ustavnog suda, izlazi iz okvira dejtonskog poretka, i time biva onepostojena, samoukinuta. Govoreno je i o povlaenju
bosanskog/bonjakog potpisa sa Daytonskog sporazuma, koji je,
dakle, prekren, pa se vraamo na prethodno pravno stanje, na
stanje Republike Bosne i Hercegovine, a gdje Republika Srpska ponovo dobija nelegalni status separatistike hunte. Od svega ovoga
najjai su argumenti o Presudama za genocid pred Hakim tribunalom i Svjetskim sudom pravde, a to mijenja pravnu poziciju tvorevine koja je legalizirana 1995. godine, a u meuvremenu je presuena za genocid. Sve oko tzv. referenduma bilo je sjajan povod,
gotovo neponovljiv, da bonjaka politika pokrene ove pravne mehanizme za ukidanje entiteta. Ali, to se nije dogodilo. Zato?
Ako bismo iz srpske pozicije traili idealnu stabilnost za Republiku Srpsku za ije ukidanje postoje realne osnove onda bi to
bila varijanta u kojoj bi Bonjaci, u ime svojih interesa, uvali Republiku Srpsku. Bonjaka, znamo, nema bez Bosne i Hercegovine, koja je stanite i pravni okvir za bonjaki opstanak, a Bosne i Hercegovine nema ako se otcijepi pola teritorije. Navodni uvjet da te
pola teritorije ostane u sastavu Bosne i Hercegovine, jeste da Bonjaci budu zadovoljni postojanjem Republike Srpske. Strah koji je
Bonjacima zadat od mogunosti novog rata i mogunosti otcjepljenja Republike Srpske, rezultirao je velikim olakanjem, nakon
odranog tzv. referenduma, ali i preutnim zadovoljstvom ako nam
Bosna ostane cijela, pa makar i sa Republikom Srpskom. Ako je srpska politika postigla ovaj cilj sa tzv. referendumom, onda je on smisleniji od svih drugih moguih ciljeva. q
Fatmir ALISPAHI
37
IZ SVIJETA
Bitka za Sirte
Sirte je glavna baza ISIL-a u Libiji, a nalazi se 450 km istono od
prijestolnice Tripolija. To je simbolian libijski grad jer je u njemu roen i ubijen bivi libijski voa i predsjednik Libije Moammer el-Gaddafi. ISIL je osvojio ovaj sredozemni priobalni grad prole godine, te je tu
stvorio najjae svoje arite izvan Sirije i Iraka. ISIL je iskoristio kaos u
38
IZ SVIJETA
KOLOVOZ 2016.
39
IZ SVIJETA
Kljuni cilj ove operacije je otvoriti koridor za umjerene pobunjenike, rekao je jedan turski dunosnik, dok je drugi izjavio: Cilj ove
operacije je osigurati sigurnost granice, sirijski teritorijalni integritet
te podupirati ameriku koaliciju protiv ISIL-a. Iz Ankare su poruili
kako su o svojoj operaciji u Siriji obavijestili SAD, Rusiju i Iran.
Sirijske vlasti u Damasku otro su osudile upad turske vojske na
njihov teritorij kod grada Jarablus. U izjavi se navodi kako se borba
protiv terorizma na prostoru Sirije moe voditi iskljuivo uz koordinaciju sa Sirijskom vojskom, to ovdje oito nije sluaj. Ono to se
trenutano dogaa u Jarablusu nije borba protiv terorizma, kako
tvrde iz Turske, ve zamjena jednih terorista za druge. Sirija zahtjeva obustavu ove agresije te poziva UN da implementira svoje rezolucije kojih se i Turska i SAD trebaju drati, navodi se u izjavi.
U izjavi ruskog Ministarstva vanjskih poslova navodi se kako je Rusija duboko zabrinuta zbog eskalacije tenzija na tursko-sirijskoj granici nakon to je Ankara poslala svoje oruane snage u sirijski teritorij.
ef kurdskog PYD-a, Saleh Muslim, istaknuo je kako Turska ulazi u kaos te kako e biti poraena kao i ISIL. Oglasio se i glasnogovornik kurdskih YPG oruanih snaga u Siriji, Redur Xelil, istiui kako turska intervencija predstavlja istu agresiju i uplitanje u unutarnja sirijska pitanja. Iz ovih izjava je oito kako sirijski Kurdi akcije Turske vojske ne doivljavaju kao ispomo u borbi protiv ISIL-a.
40
se na terenu meu redovima kurdskih boraca, te su ih aktivno koordinirali u bitci za grad Manbij koji je osloboen od ISIL-a. Drugim
rijeima, Turska direktno napada proamerike snage koje su porazile ISIL u Manbiju. Kako e Washington na ovo reagirati? Tek emo
vidjeti, no jedna stvar je sigurna situacija postaje kompleksnija iz
dana u dan, napisao je jedan hrvatski politiki analitiar.
IZ SVIJETA
idemo Rusiji'. Sada se po Rojavu deava najgori scenarij Turska
vojska upada u Siriju i to ravno na njihov put prema kantonu Afrin.
Navodno Turci s FSA snagama upadaju kako bi se 'borili protiv terorizma'. No, ako jo samo jednom pogledamo kartu, odmah nam
postaje jasno da Turska ulazi u Siriju kako bi presjekla put Rojavanaca prema ujedinjenju s kantonom Afrin.
Podsjetimo, sirijske kurdske snage (YPG i SDF) do sada su dobivale direktnu vojnu potporu SAD-a, no, izgleda kako nakon 24. kolovoza vie nita nee biti isto. Naime, ameriki potpredsjednik Joe
Biden zaprijetio je sirijskim Kurdima da se moraju povui natrag
preko rijeke Eufrat nakon to su tokom kolovoza oslobodili grad
Manbij od ISIL-a. Moraju se vratiti natrag preko rijeke. Ne mogu,
nee, u niti jednom sluaju dobiti daljnju ameriku potporu ukoliko
se ne budu drali ove obaveze. Toka, poruio je Biden u Ankari za
vrijeme zajednike novinske konferencije s turskim premijerom Binali Yldrmom.
KOLOVOZ 2016.
41
IZ SVIJETA
Medijski izvjetaji u sijenju 2016. godine isticali su kako oruje
zavrava na crnom tritu, no, vlasti u Irakom Kurdistanu provele su
istragu u kojoj se navodi da je vrlo mala koliina oruja ilegalno prodana ili je izgubljena svega oko 30 komada od ukupno 28.000 dostavljenih. Nakon istrage regionalne vlasti uhitile su nekoliko osoba.
42
IZ SVIJETA
(MSF), ija ekipa radi u dravnoj bolnici grada Abs, potvrdila je na
Twitteru da je bolnica bila pogoena tokom zranih napada i da je
broj mrtvih jo nejasan. S druge strane, lokalni mediji su prenijeli
da je ubijeno 19 osoba. Stanovnici Absa takoer su potvrdili zrane
napade koalicije koji su bili usmjereni na poloaje pobunjenika, ali
su zahvatili bolnicu.
18. kolovoza Lijenici bez granica (MSF) objavili su da evakuiraju svoje osoblje iz est bolnica na sjeveru Jemana. Odluka o evakuaciji osoblja nikada se ne donosi olako, ali poto nema vjerodostojnih jamstava da e strane u sukobu potivati zatieni status
zdravstvenih ustanova, medicinskog osoblja i pacijenata, ne preostaje drugo rjeenje, pie u priopenju MSF-a. Iz ove humanitarne
organizacije su istaknuli da je to etvrti puta da je jedna njihova
zgrada na meti napada, te da su dva puta u Rijadu u posljednjih 8
mjeseci traila jamstva da e prestati napadi na bolnice. Zrani napadi su se nastavili iako je MSF sustavno javljao stranama u sukobu
koordinate bolnica u kojima su radile njihove ekipe, istie se u priopenju. U est evakuiranih bolnica e nastaviti raditi lokalno osoblje, navodi MSF.
ne raunamo glad i patnje civilnog stanovnitva, zemlju kotala vie od 14 milijardi dolara tete na infrastrukturi i u ekonomskim
gubicima. ak i ako smo pomogli Saudijcima da ouvaju svoju teritorijalnu cjelovitost, to ne znai da emo se suzdrati od izraavanja nae brige zbog rata u Jemenu i naina kako se on vodi, rekao
je Adam Stump, glasnogovornik Pentagona.
Glasnogovornik saudijske koalicije, general Ahmed Al-Asseri,
odbio je potvrditi podatke o rasporeivanju amerikog vojnog osoblja. Odnosi izmeu Kraljevine Saudijske Arabije i SAD-a su uvijek
bili strateki. Ako je to istina, taj potez odraava neto na taktikoj
razini. Amerikanci premjetaju svoju imovinu, ali to nema nikakvog
utjecaja na bilateralne odnose izmeu dviju zemalja, rekao je saudijski general Asseri.
Svoje ciljeve u ovom ratu Saudijska Arabija nije postigla, a sada
se sve ee moraju i braniti jer jemenski borci uzvraaju udarac.
22. kolovoza Houthi pobunjenici izveli su niz napada na teritorij
Saudijske Arabije ciljajui njihove vojne poloaje na prostoru june
provincije Najran. Informacije govore kako su sruili jedan saudijski
vojni helikopter tipa Apache i ispalili najmanje 12 Katjua raketa
na njihove vojne baze na ovom prostoru. No, ovdje nije rije samo
o dalekometnim napadima. Istog dana Jemenska vojska objavila je
snimke velike operacije zauzimanja brane Najran na jugu Saudijske
Arabije.
26. kolovoza ameriki dravni tajnik John Kerry rekao je kako je
sa zaljevskim liderima i s UN-om dogovorio ponovno pokretanje
mirovnih pregovora koji bi trebali okonati sukob u Jemenu. Za vrijeme novinske konferencije u saudijskom gradu Deddi, Kerry je
poruio kako ovaj sukob predugo traje i da ga treba okonati.
Kerry tvrdi kako e cilj iduih pregovora biti formiranje zajednike
jemenske Vlade.
KOLOVOZ 2016.
43
IZ SVIJETA
Humanitarne organizacije se suoavaju s brojnim problemima
u Jemenu, najsiromanijoj arapskoj zemlji. UN-ov svjetski program
za hranu je uspio pruiti pomo za 600.000 ugroenih Jemenaca,
izmeu ostalog i u Sani, Taizu i Adenu. Prema UN-ovim podacima,
14 milijuna Jemenaca nema siguran pristup hrani, a financiranja iz
UN-ovih humanitarnih organizacija sve je manje. Gradovi na jugu,
ukljuujui Aden, nemaju osnovnu infrastrukturu. Sigurnost u bilo
kojem smislu je sve gora po ivote ljudi. Drava je u tekim financijskim problemima te zapravo nema sposobnosti vladanja i upravljanja Jemenom. Situaciju su iskoristile teroristike organizacije AlQa'eda i ISIL, koje su zauzele dio teritorija.
44
KULTURA
KOLOVOZ 2016.
45
KULTURA
46
Robert De Niro
Bezbonica. Specijalno priznanje irija pripalo je filmu Psi redatelja Bogdana Mirice. Srce Sarajeva za najbolji kratki film dodijeljeno je srbijanskom filmu Tranzicija u reiji Milice Tomovi.
Specijalno priznanje irija u kategoriji kratkog filma pripalo je rumunjskom filmu 4:15 poslijepodne, smak svijeta u reiji Gabi Virginia Sargae i Ctlin Rotaru, te hrvatskom filmu Zvir redatelja
Miroslava Sikavice. Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film
pripalo je rumunjskom filmu Samo daak u reiji Monice Lazurean-Gorgan. Specijalnu nagradu irija za dokumentarni film dodijeljen je bosanskohercegovakom filmu Scream for me Sarajevo
redatelja Tarika Hodia. Ovaj film dobio je i nagradu Al Jazeera
Award, kao i nagradu u kategoriji ljudskih prava Human Rights.
Kako su istaknuli filmski kritiari, dokumentarac Scream for
me Sarajevo je apsolutno iznenaenje 22. SFF-a. Pored dvije osvojene nagrade, film je dobio i najveu ocjenu publike za jedan dokumentarni film u historiji Sarajevo Film Festivala. Sarajevska publika
je prepoznala ovo vrijedno svjedoanstvo o sarajevskoj opsadi, koje prati dolazak frontmena kultnog metal benda Iron Maiden
Brucea Dickinsona u opkoljeno Sarajevo 1994. godine.
Jedna zanimljivost vezana je uz ovogodinji Sarajevo Film Festival. 17. kolovoza, s poetkom u 21 sat, zahvaljujui Atlantic Grupi
organizirana je paralelna projekcija jednog od najboljih filmskih
ostvarenja iz ovogodinje selekcije SFF-a, filma Glazba stranaca:
Yo-Yo Ma i Silk Road Ensemble, iju reiju potpisuje oskarovac
Morgan Neville. S ciljem da se uz pomo jednog filma koji slavi
umjetnost i kreativnost iste veeri ujedini publiku iz cijele regije,
ovaj film istovremeno je prikazan u Sarajevu, Rijeci, Ljubljani, Novom Sadu i Beogradu. Filmskoj publici iz ovih gradova nesvakidanja regionalna filmska veer bila je jedinstvena prilika da u vlastitom gradu osjete djeli atmosfere s najveeg filmskog festivala u
ovom dijelu Europe. U neobinu i toplu filmsku veer, direktno s
crvenog tepiha iz Sarajeva, publiku je uz srdane pozdrave uveo
jedan od najpopularnijih bosanskih glumaca Enis Belagi. Posredstvom novih tehnologije i drutvenih mrea publici je omoguen
check-in kao da se nalaze na samom Sarajevo Film Festivalu, te su
na taj nain imali mogunost podijeliti vlastite impresije i emocije
iz svojih gradova. q
Ismet ISAKOVI
PRIE IZ BOSNE
KOLOVOZ 2016.
47
PRIE IZ BOSNE
etvorke. Tim se pravi godinama, ne moe za godinu, dvije. Milan
Ribar je imao princip discipline. Nismo mi zimi ili na pripreme u
inostranstvo, mi smo po velikom snijegu trali po naselju anac, pa
sve do Ilide i tako snagu skupljali. Posljednja utakmica je bila protiv 'Partizana' u Beogradu i pobjeda 4:0 za nas, govorio je Bukal.
Bio je prepoznatljiv po razornom udarcu. Strunjaci su vjerovali da je upravo Bukalov ut u to vrijeme bio najsnaniji na svijetu.
Jednom prilikom, u vrijeme dok je igrao za belgijski Standard,
Englezi su izmjerili brzinu lopte od nevjerovatna 142 km/h nakon
Bukalovog udarca, to je u to vrijeme bio apsolutni svjetski rekord.
Jednom prilikom na Koevu, eljezniar je igrao sa Rijekom.
Na 40 metara od gola, Bukal je uzeo zalet i na iznenaenje svih
utirao sa te udaljenosti. Lopta se velikom brzinom nala u mrei
gola Rijeana. Potom su navijai na stadionu zapjevali: Mujo kuje,
Bukal razvaljuje.
Profesionalnu igraku karijeru okonao je 1978. godine u elji. Nakon toga, radio je u omladinskoj koli plavih, a jedno vrijeme bio je trener Sloge iz Kraljeva i Lirije iz Prizrena. Olimpijske
1984. godine vratio u Sarajevo, gdje je ostao uz svog elju, a u
sezoni 1988./1989. nakratko vodio prvi tim. U posljednje vrijeme je
hvalio mladog Rijada Bajia, smatrajui da je veliki talenat.
Josip Bukal, strani bombarder, uveni nogometa 23. decembra 2015. godine je doivio modani udar. I od tada je nepokretan.
Desilo se to na nau 30. godinjicu braka. Ujutro je ustao, malo
smo priali i onda se sruio, pria Josipova supruga Vesna.
Ve sutradan novi ok. U bolnici saznaje kako Bukal nije u sistemu. Skinut je, bez osiguranja i penzije. I nova drama. Bio je to
novi ok za mene. Nisam mogla vjerovati kada su mi rekli 'da ga
nema u sistemu'. Sreom, ja sam ga prijavila na svoje osiguranje.
Sve me to povrijedilo, dotuklo. Nisam znala ta da radim, osim da
se borim za svog Jozu, dodaje Vesna.
Tri mjeseca prije nego to e doivjeti modani udar, Bukal je
skinut sa zdravstvenog osiguranja, a prvu penziju od 350 KM dobit
e tek nekoliko mjeseci kasnije. U maju 2016. godine. to je nedovoljno za gaze koje su potrebne svaki dan.
ivotna drama u porodici Bukal trajala je mjesecima, daleko od
reflektora slave. Kao da su se saivili s nepravdama kroz koje je
prolazio i sam Jozo.
Josip Bukal preminuo je 30. avgusta ove godine u Sarajevu u
71. godini poslije teke bolesti. Sahranjen je u petak, 2. septembra
2016., na groblju u Donjim Miljeviima u Istonom Sarajevu. q
Avdo HUSEINOVI
48
DIJALOG CIVILIZACIJA
Poremeeni i
postnormalni svijet
Zbog toga smo Mi (poslije prvog svjesnog i namjernog ubistva
kada je Ademov (Adamov) sin ubio svoga brata) sinovima Israilovim propisali: ko ubije jednog jedinog nevinog nikom ni krivog ni
dunog ovjeka koji na Zemlji nikakav nered nije inio kao da je
sve ljude poubijao, a ako neko bude uzrok da se neiji ivot spasi i
sauva, kao da je svim ljudima ivot podario i sauvao. Svi Nai
poslanici su im jasne dokaze donosili, ali su mnogi od njih i poslije
toga na Zemlji sve granice zla prelazili. (Kur'an, 5:32.)
Na temelju citiranog ajeta i sveukupnog poznatog iskustva ovjeanstva, hladne glave, vrueg srca, smirene due, pri punoj svijesti i pameti istiem i podvlaim da je budunost ovjeanstva u
iskrenom priznanju i dijalogu meu religijama, priznanju i dijalogu
meu narodima, kulturama, civilizacijama i tradicijama, u globalnom ekonomskom etosu ili opesvjetskim zajednikim pravilima, u
zajednikim svjetskim moralno-etikim principima u globalnim i
zajednikim ekonomskim, privrednim, monetarnim i pravnim normama i zajednikim svjetskim djelatnim, efektivnim, efikasnim i
monim politikim i institucionalnim formama.
KOLOVOZ 2016.
jeste takav kakav jeste, ovdje se neprestano unazad 70 godina previa i preskae jedna vrsta zloina, dravnog ili sistemskog zloina.
Francuski filozof i pisac Albert Camus u duboko misaonom i
potresnom djelu Pobunjeni ovjek razlikuje dvije vrste zloina:
Ima zloina iz strasti i zloina iz logike. Kazneni ih zakonik dosta
lagodno razlikuje po predumiljaju. Mi smo u vremenu predumiljanja i savrenog zloina. Nai zloinci nisu vie ona razoruana
djeca to se pozivaju na izgovor ljubavi. Oni su, naprotiv, odrasli i
njihov alibi je nepobitan, to je filozofija koja moe sluiti svemu,
ak pretvaranju ubojice u suce (ovisno od kasnije kooperativnosti). Heathclif iz 'Orkanskih visova' u romanu (Emily Bronte) pobio
bi itavu zemlju samo da bi posjedovao Cathy, ali ne bi mu palo na
um rei da je to umorstvo razumno ili opravdano nekim sustavom,
on bi ga izvrio, tu prestaje itavo njegovo uvjerenje. On pretpostavlja snagu ljubavi i karakter. Kako je ljubavna snaga rijetka,
umorstvo ostaje iznimka i tada zadrava izgled naruavanja poretka. Ali od asa kad u nedostatku karaktera hitamo da sebi priskrbimo neku doktrinu od asa kada zloin pone umovati o sebi, on
buja kao sam um, on poprima sve oblike silogizma. Bio je osamljen
kao krik, evo ga sad univerzalnog poput znanosti. Juer osuen,
danas vai kao zakon. Zloin iz logike, to je napor da razumijem
svoje doba. Smatrat e se moda da epoha koja je za 50 godina
iskorijenila, porobila i ubila 70 miliona ljudi mora biti samo i prije
svega osuena. Potrebno je ipak razumjeti njezinu krivnju. U naivnim vremenima kada je tiranin radi vee slave sravnjavao gradove
sa zemljom, kada je rob prolazio kroz slavljem ispunjene gradove
lancem privezan za pobjednikova kola, kada su neprijatelja bacali
zvijerima ispred sakupljenog naroda, savjest je pred tako bezazlenim zloinima mogla ostati nepokolebljiva, a rasuivanje jasno. Ali
robovski logori pod stijegom slobode, pokolji opravdani ljubavlju
49
DIJALOG CIVILIZACIJA
prema ovjeku ili smislom za nadljudskost, u stanovitom smislu
onesposobljuju rasuivanje. Onoga dana kad se zloin (iz logike,
dravni, sistemski) pone kititi trofejima nevinosti, neobinim
obratom svojstvenim naem vremenu, nevinost, od asa kada
pone djelovati i uzdravati da ne ubije. Mi moemo djelovati samo u naem trenutku, meu ljudima koji nas okruuju. Neemo
znati nita dokle god ne budemo znali imamo li prava ubiti tog
drugog pred sobom ili pristati na to da on bude ubijen. Budui da
svako djelovanje danas vodi ka izravnom ili neizravnom umorstvu,
ne moemo djelovati prije nego li saznamo da li i zato moramo
zadavati smrt. U doba ideologija valja izravnati raune s umorstvom. Ako umorstvo ima svoje razloge, naa epoha i mi sami dosljedni smo. Ako ih nema, mi smo ludi nema drugog izlaza nego
da naemo neku dosljednost ili da odustanemo. Na nama je, u
svakom sluaju, da jasno odgovorimo na pitanje to nam je postavljeno u krvi i buci ovoga, 20. stoljea. Jer zadano nam je pitanje. Prije 30 godina, prije nego to bi se odluilo na ubijanje, mnogo se negiralo, da bi se napokon samoubojstvom negiralo sebe.
Ideologija vara, itav svijet s njim, i ja sam, zato u umrijeti: samoubojstvo bijae pitanje. Ideologija danas ne negira vie od drugih
koji samo varaju. Tada se ubija. Svake zore, odlijima nakiene
ubojice (heroji) uljaju se u eliju: umorstvo jest pitanje. Oba se
rasuivanja meusobno podravaju. Bolje rei, ona nas dre, i to
tako vrsto da ne moemo vie izabirati svoje probleme. Ona na
(ubistvo i samoubistvo) izabiru jednog za drugim. Prihvatimo da
budemo izabrani! Kad iz osjeaja apsurda hoemo ponajprije izvui pravilo djelovanja on nam u najmanju ruku ini umorstvo ravnodunim i prema tome moguim. Ako ni u ta ne vjerujemo, ako
nita nema smisla i ako ne moemo potvrditi nikakvu vrijednost
(ak ni ivot!) sve je mogue i nita nije vano. Nema ni za, ni protiv, ubojice nemaju ni krivo, ni pravo. Ako nae doba lahko doputa umorstva da ima svoja opravdanja, to je zbog ravnodunosti
prema ivotu koja je oznaka nihilizma. Bilo je zacijelo epoha u kojima je strast za ivotom bila tako jaka da je takoer u zloinakim
krajnostima. Ali te su krajnosti bile kao opeklina nekog uasnog
uitka. One nisu bile onaj monotoni red ustanovljen kakvom logikom u ijim se oima sve izjednauje. Ta je logika izdigla vrijednosti samoubojstva kojima se nae doba hranilo do njihove krajnje
posljedice koja je ozakonjeno umorstvo. Ona istodobno kulminira
u kolektivnom samoubojstvu. Najoigledniji dokaz pruila je Hitlerovska apokalipsa 1945. godine. Unititi se nije predstavljalo nita
luacima koji su u jazbinama sebi pripremali apoteoznu smrt. Bitno je bilo ne unititi se sam nego povui za sobom itav svijet. Na
stanovit nain ovjek koji se ubije u samoi uva jo neku vrijed-
50
DIJALOG CIVILIZACIJA
loih ljudi, nego zato to dobri ljudi ne ine nita, primjeuje Albert Einstein.
Zar bi cionistiki reim Izraela mogao neprestano initi na tlu
okupirane Palestine nad Arapima to to ini da ovjeanstvo nije
ravnoduno na to i da u svemu to ini nema podrku SAD i Zapada? Taj nemar i ravnodunost za drugi i tui ivot ide do krajnjeg
cinizma. Na devetogodinji rat Iraka protiv Irana od 1980. do 1989.
godine koji je u svemu inicirao i pomogao Zapad i stajao iza
Saddama protiv Homeinija, i u kome je poginulo milion ljudi i ostalo tri miliona invalida Henry Kissinger, posigurno najodgovorniji i
najkrivlji ovjek za sva dogaanja na Srednjem i Bliskom istoku
unazad pola stoljea spokojno, smireno i u punom ushienju je izjavio: Najbolje je da oba loa momka izgube.
Da bi se u bilo emu razumjelo rasturanje, razaranje i unitavanje Sirije kao drave i raseljavanje sirijskog naroda mora se imati na
umu Kissingerova maxima: Bez Egipta nema rata, a bez Sirije nema mira na Bliskom istoku. Da bi zavladao samo mir po potrebi i
mjeri Izraela, Egipat je konzerviran i zamrznut vojnim udarom, a
Sirija se poslije ove kataklizme, u kojoj najvie ratuje muslimana sa
Zapada i sa evropskim i amerikim naoruanjem, kao drava nee
oporaviti ni za 100 godina.
Interesantna je sudbina te zemlje. Njome su muslimani poslije
Rima i Bizantije vladali neprekidno 1.282 godine, i to od 636. do
1918. godine. Od kako je dola pod francusku upravu i utjecaj od
Prvog svjetskog rata do sada se u toj zemlji dogodilo pet, to manjih,
to veih, iseljavanja stanovnitva: a) u toku Prvog svjetskog rata u
Australiju; b) tokom velike sirijske pobune protiv francuske kolonijalne vlasti od 1925. do 1927. godine, kada su se Sirijci iseljavali u: Beirut, Kairo i Bagdad da bi se kasnije vratili; c) trea faza iseljavanja
nastupila je u doba socijalistike unije, UAR-a, izmeu Egipta i Sirije
kada su Sirijci bjeali u Libanon i Jordan, 1960. godine; d) etvrta faza
bila je od 1980. do 1982. godine, kada je Hafez el-Assad na hiljade
Muslimanske brae bagerima poravnao sa zemljom. Preivjeli lanovi i simpatizeri Muslimanske brae bez povratka odlazili su u
Evropu, Irak, Jordan i Saudijsku Arabiju; e) peta faza, tragedija kozmikih razmjera sa 12 miliona izbjeglica (blizu pola miliona izginulih)
po Evropi, Turskoj, Jordanu, Libanonu, Saudijskoj Arabiji i Kuvajtu,
traje od 2011. godine i ne nazire joj se kraj.
Vie je bilo seoba i egzodusa sirijskog stanovnitva otkako je
dola ta zemlja po patronat Francuske u 20. stoljeu nego u svih
prethodnih 13 stoljea u kojima su muslimani drali vlast. To se
odnosi na sve stanovnike Sirije ukljuujui Jevreje, hriane, krane i iije, kojih ima od 20-30%.
Kako da se ovo shvati i objasni? Svojevremeno kada su 1974.
godine islamsko-arapske zemlje uvele embargo na izvoz nafte za
sve zemlje koje su u Oktobarsko- ramazanskom ratu izmeu Izraela
s jedne, i Egipta i Sirije s druge strane stale na stranu Izraela, barel
nafte je na slobodnom tritu za dva mjeseca poskupio 10 puta, sa
6 na 60 dolara. Tada su u svim zapadnim zemljama bili nepregledni
redovi za naftu. Sigmund Sonnenfeld, pomonik Kissingera za Bliski
i Srednji istok predlagao je da odmah NATO intervenie i da gvozdenim kiobranom okupira sve izvore nafte na Arabijskom poluotoku i Iraku. Henry Kissinger, spiritus movens amerike politike na
Bliskom i Srednjem istoku, odbio je taj prijedlog sa obrazloenjem
da bi NATO ispao agresor i da bi sve njegove lanice morale snositi
sve trokove. Predloio je drugu dugoronu strategiju, mada je na
saudijskog kralja Fejsala, inicijatora zavoenja embarga, po hitnom
postupku izvren atentat, da se sve te zemlje dovedu u takvu bezizlaznu situaciju da budu prisiljene traiti podrku i zatitu iskljuivo
o svome troku od NATO-a, a da Zapad, kao zatitnik a ne agresor,
KOLOVOZ 2016.
51
DIJALOG CIVILIZACIJA
zemalja Bliskog i Srednjeg istoka, kao jedini nain i put da Izrael
formira dovoljno prostranu zonu od Nila do Tigrisa i Eufrata, vlastite sigurnosti. Ne nalazi se ta elja i karta na ulinom portalu nego
na ulazu u Knesset (dravni parlament).
Sve su to bile samo politike elje i teorijske vizije do ulaska
Henryja Kissingera u State Department polovinom 60-ih godina 20.
stoljea. On je glavni promotor i akter ove i ovakve politike unazad
pola stoljea, prvo kao savjetnik predsjednika SAD za nacionalnu sigurnost, a od 70-ih godina i kao ef State Departmenta. Bez njega bi
ta i takva politika koja pojedinano gledano najvie ugroava svjetski
mir i poredak bila mrtva. Prisjetimo se samo kada su Engleska, Francuska i Izrael 1956. godine izvrili padobransku invaziju Sinaja, tadanji ameriki predsjednik Dwight David Ike Eisenhower dao im je
ultimatum da se povuku ili e ih bombardirati sa amerikom avijacijom. Obrazloenje: Ne elim da vaom avanturistikom politikom
izazovem nezadovoljstvo i bijes milijardu muslimana.
Za sadanju ameriku politiku na Srednjem i Bliskom istoku
akademik profesor Esad Durakovi primjeuje: Amerika decenijama, zapravo, ne kreira, ve realizira izraelsku politiku na Bliskom
istoku. Ariel Sharon, bivi premijer Izraela i arhitekt masovnih zloina nad Palestincima u Sabri i atili, to na drzak i otvoren nain
priznaje: Mi, Izrael (Jevreji) smo u SAD moniji od Amerikanaca,
samo to oni nee to da priznaju. Iza ovakve moi u SAD i apsolutno avanturistike politike Izraela na Bliskom istoku drave koja
nema ustav, drave koja nema utvrene granice, jedine drave u
svijetu koja je formirana Rezolucijom UN-a a da nikada nije izvrila
nijednu rezoluciju UN-a, drave koja ne priznaje Palestince kao narod i Palestinu kao dravu, koja vodi politiku dravnog terora nad
Palestincima a da nikada nije sankcionirana i kanjena od polovine
60-ih 20. stoljea stoji glavom bez brade, ali sa cvikerima Henry
Kissinger.
Za njega Noam Chomsky, moda najpoznatiji i najpriznatiji ivi
intelektualac u svijetu pie: Kissinger je 70-ih godina 20. stoljea
uspio uzeti pod kontrolu Srednji istok i shvatanje Veliki Izrael je
dolo u primjenu amerike politike i od tog vremena do danas, i
pored promjena 1973. godine, sutina politike je ostala ista; a Eustace Mullins konstatira: U Vladi (SAD) na mnoga odgovarajua
mjesta imenovao je cioniste.
Pored nemara i indiferentnosti za zlo, nasilje, nepravde i ljudske tragedije druga velika zamka, opasnost i izazov za svjetski mir
je politika duplih ili dvostrukih arina koju lucidno, hrabro i otvoreno zapaa Jake Lynsh: Svako od nas moe biti siguran ako ima zajedniku sigurnost. Odriva sigurnost je podijeljena sigurnost, a
ona ovisi o iskrenosti i uvanju dogovorenih principa ili zalaganju za
fundamentalne principe slobode i prava bez obzira na to ko bio na
vlasti. Dupli standardi e nam svima ugroziti sigurnost i sa tim se
potpuno slaem. Primjer Izraela je najbolji pokazatelj duplih standarda. Izrael je najozbiljniji ruitelj stabilnosti i meunarodnog prava. Ako je Saddam Husein kanjen zbog okupiranja tue teritorije
Kuvajta, zato nije Izrael zbog Palestine? Gdje su meunarodne
snage da okonaju nezakonito okupiranje palestinske teritorije?
Lino sam podravao kampanju bojkota Izraela i vodio sam ga na
Univerzitetu u Sydneju jer vjerujem da vlade i drave odbijaju dati
pravi odgovor Izraelu koji kri meunarodno pravo i spreavajui
nas da reagiramo. To je ultimativni dupli standard koji ini nemoguim primjenjivanje standarda meunarodnog prava drugdje, barem sve dok Izrael ima taj poloaj.
Politika duplih standarda i diskreciono- arbitranog prava ugroava i dovodi u pitanje mir i meunarodni red, poredak, stabilnost
i sigurnost u svijetu ali i ukida povjerenje meu ljudima i narodima
52
i razara meuljudske veze i odnose. Takva politika inspirie i ohrabruje sve ljude sklone brzim i prijekim rjeenjima i uzimanjem sudbine u svoje ruke a sve to vodi u maksimalizam, radikalizam, ekstremizam, suludi avanturizam, ultratvo, pa i u terorizam. To
Kur'an savreno detektira: Zato se ne pokoravaj i ne sluaj one
koji programirano i ciljano u sistemu lau. Oni bi jedva doekali da
ti i najmanje popusti u istini, pravdi, redu, poretku, normi i zakonu,
pa bi oni popustili u svemu. (Kur'an, 68: 8 i 9.) Primjera radi, Rimsko carstvo je nestalo prije 1.540 godina, a Rimsko pravo se i danas
izuava na svim pravnim fakultetima u svijetu.
DIJALOG CIVILIZACIJA
2016
Okupacija Palestine
ive po njenim pravilima. Tamo gdje je tako shvaena religija sprijeila jedan zloin pruila je ispriku za njih hiljadu, pie Charles Caleb
Colton ili Dovoljno smo religiozni da bi smo mrzili, ali nedovoljno da
bismo ljubili jedni druge, primjeuje Jonathan Swift.
U okviru poremeenosti svijeta Zinauddin Serdar, britanski mislilac, znanstvenik i pisac pakistanskih korijena pie o postnormalnoj politici: Politika e biti postnormalna, odnosno, bit e sloena, kontradiktorna i haotina. Ve svjedoimo takvoj politici. Evropska unija postala je krajnje sloena i birokratizirana organizacija. ISIL je jedna vrsta
kuge, a kuga ne poznaje granice i pogaa doslovno sve. ISIL e unititi
muslimane, kao to su to pokuali uiniti haridijie i keramije u formativnoj fazi islamske povijesti. Ako neto ne poduzmemo, ISIL e na prvom mjestu unititi muslimane, ukljuujui one koji ive u Evropi. Utjecaj ISIL-ovih zvjerstava u Evropi ve je imao razoran utjecaj na muslimanske zajednice. Na svakog muslimana sada se gleda sa sumnjom.
Islamofobija je u porastu. Desniari su sve popularniji, to je najzornije
u Francuskoj, ali isto e se desiti uskoro i u drugim zemljama. Stoga,
ako neto ne poduzmemo, ISIL e zapeatiti budunost muslimana u
Evropi. (Stav, broj 41, Sarajevo, 17.12.2015. godine).
Na istu temu referira se i diplomat i intelektualac Nusret anar u Islamskim informativnim novinama Preporod, od
15.12.2015. godine, u broju 1437.: Za protekle dvije-tri godine samozvani tumai islamske vjere u naoj zemlji, a i ire, diljem zapadnog svijeta, pokuavaju ukrasti islam i njegove neupitne civilizacijske vrijednosti i staviti ih u slubu nasilja i terora. Njihova drskost
da to ine u demokratskim drutvima, zloupotrebljavajui slobodu
vjerskog djelovanja podgrijala je meukonfesionalna nepovjerenja
u multikulturalnim drutvima i snano podstakla islamofobiju i nanijela ogromne tete muslimanskim zajednicama na Zapadu. Posljednja deklaracija muslimanskih prvaka u BiH predstavlja nedvosmislenu poruku svim zabludjelim avanturistima sklonim nasilju i
teroru da njihovo nasilje i teror ne mogu biti opravdani nikakvim
KOLOVOZ 2016.
53
DIJALOG CIVILIZACIJA
njihovom validacijom. Ideoloki, odreena grupa smatra se za jedinog posjednika istine i sve ostale grupe smatra zastranjenim. Ovo
uvjerenje je obino praeno religijskom gorljivou i iskljuivou.
Te osobine ine tekim pokuaje veinske muslimanske zajednice
da uspostavi odgovarajue odnose s takvim grupama. Iskljuivost
grupe ideologije obino marginalizuje grupu i prekida njene odnose sa glavninom muslimana. Nekada voe heterodoksnih grupa
prijete svim pristalicama da je naputanje grupe izdaja islama i da
e to biti kanjeno. Iskljuivost heterodoksnih grupa se takoer
iskazuje u odbacivanju ostalih tumaenja islama i posebno slubenih muslimanskih institucija (uleme, muftija i njihovih fetava, kadija i njihovih odluka). Poto heterodoksne grupe smatraju sebe posjednicima jedinog ispravnog tumaenja religije, one prirodno nastoje da proire svoje uenje. Zbog toga je propagiranje uenja
grupe jedna od redovnih karakteristika ovih grupa. Vrlo esto heterodoksne grupe su agresivne u svojim propagandnim aktivnostima.
Konano, neke grupe su prihvatile militantni oblik aktivnosti zagovarajui od samog svog poetka ili od nekog momenta u svojoj historiji 'direktnu akciju' protiv ustanovljenih institucija, politikih ili
religijskih. Ove grupe su obino slijedile haridije ili asasine u svom
djelovanju. Oni obino polaze od ideoloke pozicije da su oni jedini
ispravni muslimani, da su svi ostali muslimani kjafiri ili neznalice,
da je ulema pokvarena ili neznalaka, da su postojei muslimanski
politiki reimi tiranski i da su dozvoljeni nasilni metodi da se zbace
s vlasti autoriteti za koje se smatra da su neislamski ili antiislamski.
Slijedei ovakav oblik pogrenog zakljuivanja, heterodoksne grupe daju vlastito tumaenje islamskog prava i proglaavaju dihad.
Ovaj fenomen zahtijeva ozbiljnu studiju historijskih, drutvenih,
politikih, ideolokih, psiholokih i drugih faktora koji su do toga
doveli. Ovdje treba spomenuti jednu stvar. Nema toga uenja koje
moe opravdati nezakonitu akciju, atentate, ugroavanje javnog
reda, linosti i imovine. Postoji i mora da postoji jasna razlika izmeu razlike u tumaenju religije (ihtilaf) i irenja nereda na zemlji
(ifsad). Poznato je da u islamu nema ustanove sline crkvi. Postoje
religijske institucije koje ukljuuju uenjake, kole, erijatske sudove, kancelariju za tumaenje erijata i vakufe. Tokom muslimanske
historije ove ustanove bile su dio dravne organizacije poto u islamu nije bilo podjele religijskog i politikog autoriteta. U takvoj situaciji, svaka muslimanska drava u historiji bila je povezana sa odre-
54
DIJALOG CIVILIZACIJA
gi, koji ne ele biti servilni, a nemaju gdje biti graani i civili, preko
heterodokcije idu u vrstu ekstremnog radikalizma do nasilja i terora,
gdje preko zamiljenog ili zacrtanog cilja ili ideala opravdavaju upotrebu svih pa i nasilnih sredstava. Oni zaboravljaju ili previaju da
islam nije jezuitizam Ignacija de Loyole, prema kome cilj opravdava
upotrebu svakog sredstva. Prema islamu, istovremeno mora biti na
isti nain valjan i opravdan cilj i sredstvo kojim se dolazi do cilja. Nema tog cilja i ideala do kojeg se moe doi zabranjenim sredstvima.
Dalje, u islamu je kriv samo onaj ko je kriv. Nema, kao u okviru
tribalne svijesti krvne i kolektivne osvete. Nikada okrivljenom ne
mogu suditi oteene porodice ili heterodoksne grupe nego samo
sudske ustanove na temelju krivinog zakona. To je i pravilo i u
rimskom pravu iudex nemo potest esse in propria caus niko ne
moe biti sudac u vlastitoj parnici. Dakle, krivi su pojedinci i grupe,
a sude samo nadlene sudske institucije. Tako heterdodoksne grupe u muslimanskom svijetu nemaju ni legitimiteta- volje zajednice
iza sebe ni ulemanskog digniteta i kapaciteta niti duhovnog, vjerskog, politikog i dravnog autoriteta ili ulul-emra niti idma konsenzusa ili ope muslimanske volje iza sebe. Ovo to oni rade najbolja je potvrda izreke da je najvea pobjeda da navede i zavede
neprijatelja da radi ono to bi mu sam uradio.
Zapravo, na svjetskoj sceni je globalizacija a u okviru nje je holivudizacija svijeta u kojoj je glavni tok i proces indijanizacija dvije
milijarde muslimana, a indijanizacija je nemogua bez tribalizacije
svijesti tih ljudi. Kada se tribalizira svijest tih ljudi oni se ni na jednom planu ivota ne mogu organizirati, braniti, solidarizirati i pomagati izvan roda i plemena. Na principu tribalne svijesti uniteni
su Indijanci u sve tri Amerike jer nikada ni jedno pleme i rod, bez
obzira na opasnosti od bijelog ovjeka, nije drugom priteklo u pomo. Zar se po istom principu danas ne unitava Sirija, jedna od
najstarijih drava i civilizacija na svijetu, samo sa razornijim naoruanjem? Svako indijansko pleme, kao i danas sirijske frakcije, uniteno je uz aktivnu pasivnost ili napad drugog sa bijelim ovjekom.
Tako dok se ovjeanstvo uvezuje i ujedinjava muslimani se iznutra rastau, a izvana razilaze, razaraju i cijepaju po svim osnovama. U
muslimanskim drutvima ive teko meusobno povezive grupe: suveren jedini sa politikim identitetom, dignitetom, subjektivitetom, kapacitetom; inovnici mrzovoljni i oholi plaenici i podanici
koji su servilni, a najmanje ima graana i civilnog drutva. To je zato
to veina vladara u islamskim zemljama se izriito uzda i naslanja na
Ameriku, nastoji da se to prije, to bre i to vie obogati i da po
svaku cijenu, bez obzira na volju naroda, to due ostane na vlasti.
U politikoj neslobodi u okviru tribalne svijesti najlake je manipulacijom izvriti pitbulizaciju ili potpunu dresuru individualne svijesti
KOLOVOZ 2016.
kao kad pas pitbul samo trai drogu ili bik u areni reagira samo na
izvanjske strateki planirane, konstruirane i projektirane podraaje i
nadraaje. Takva je reakcija te svijesti na takozvane poslanikove karikature. Oni koji crtaju te karikature ele kroz reakcije muslimana da
muslimane u oima svijeta prikau kao fanatike i teroriste. To im nije
teko postii jer unaprijed 10 godina znaju kako e muslimani sa tribalno-pitbulskom svijeu reagirati. Tako se postie globalna svjetska satanizacija muslimana koji postaju iva meta vascijelog ovjeanstva.
Oni muslimani koji imaju mo i vladaju tretiraju se kao diktatori-satrapi, inovnici kao hladni i odvratni plaenici, narod samo kao konzumenti podanici, a tribalno-pitbulizirani divljaci kao teroristi.
Na njihov zloin i zloine iz strasti, fanatizma i fatalizma Zapad,
SAD i Rusija reagiraju sa zloinom iz logike sa najstranijim i najrazornijim naoruanjem u kome ginu mnogi a trpe ponienja, tetu i opasnost svi muslimani svijeta. U nerazmrsivom klupku i krugu svijeta
jedini lijek koji se koristi protiv terorizma i s jedne i druge strane jeste
terorizam. To uope nije lijek za ovjeanstvo. Lijeka su dva. Prvi je
primjer h. Ademovog sina Habila: I ispriaj im priu o dvojici Ademovih sinova, onako kako je bilo, kad su njih dvojica rtvu (kurbana)
prinijeli, pa kad je od jednog (Habila) bila primljena, a od drugog
(Kabila) nije, ovaj (Kabil) je rekao: Sigurno u te (Habile) ubiti! Allah
prima samo od onih koji su dobri ree onaj (Habil). I kad bi ti (Kabile) pruio svoju ruku prema meni da me ubije, ja ne bi pruio svoju
ruku prema tebi da te ubijem, jer ja se bojim Allaha, Gospodara svjetova. Ja elim da ti (Kabile) ponese i moj i svoj grijeh i da bude stanovnik u vatri. A ona je kazna za sve nasilnike. I strast njegova navede ga da ubije brata svoga (Habila) pa ga on (Kabil) ubi i postade jedan od izgubljenih i nesretnih. (Kur'an, 2:27-30).
Iznutra, zato to se boje Allaha Gospodara svjetova i da ne bili
izgubljeni i nesretni, muslimani trebaju prekinuti sa svakim oblikom ekstremizma, maksimalizma, radikalizma i terorizma. Izvana
da ne bi doveli u pitanje opstanak dvije milijarde muslimana i da
ovjeanstvu ne bi nanosili strah, nepravdu, nasilje i teror ultimativno moraju prekinuti zloin iz strasti, fanatizma i osvete jer su
islam i muslimani nespojivi sa nepravdom, nasiljem, strahom, neslobodom, zloinom, osvetom i terorom. Drugi lijek i nuna aktivna
i permanentna odbrana jeste uvati sebe od samog sebe, uvati i
spaavati sve ljude od muslimana i na istim premisama i po istim
univerzalnim principima u okviru svjetskom reda i poretka uvati
muslimane od drugih. Kada to inimo to mora biti neupitno i nepobitno i po Boijim i po prirodnim i po pozitivnim zakonima. Budimo
svjesni, jedno od 99 Allahovih imena u Kur'anu je Selam Mir, a
nije kao u grkoj mitologiji Ares bog rata. q
Mustafa SPAHI
55
IVJETI ISLAM
56
je Kuran snano i jasno dokinuo rijeima: Ko ini dobro, u svoju korist ini, a ko radi zlo, na svoju tetu radi. A Gospodar tvoj nije nepravedan prema robovima svojim (Fussilet, 46). Uzvieni Allah kae:
Onaj ko ide Pravim putem, od toga e samo on koristi imati, a onaj
ko luta na svoju tetu luta, i nijedan grjenik tue grijehe nee nositi (El-Isra, 15). Uzvieni kae: Ko se moe pred Njim zauzimati za
nekoga bez doputenja Njegova? (El-Bekare, 255). Uzvien kae: A
koliko na nebesima ima meleka ije posredovanje nikome nee biti
od koristi, sve dok Allah to ne dozvoli onome kome On hoe i u korist
onog kojim je zadovoljan (En-Nedm, 26), zatim ...i oni e se samo za
onoga kojim On bude zadovoljan zauzimati... (El-Enbija, 28). Za pagane zloince kae: Njima posredovanje posrednika nee biti od koristi (El-Muddessir, 48). Kuran je objasnio da nema posredovanja bez
doputenja Uzvienog Allaha. Nema niko ko moe narediti posredovanje kod Gospodara ili Poslanika.
Kuran je podvukao da se posredovanje ne moe vriti za svakoga. Za onoga ko je umro bivi uporan u pripisivanju Allahu sudruga
u Boanstvenosti Njegovoj i u nevjerovanju, Allah ne doputa da se
iko zauzima kod Njega. Ukoliko se neko zauzima, zauzimanje mu se
odbija, budui da zauzimanje koristi samo nemarnima iz reda onih
koji vjeruju u Boiju jednou.
Na buduem svijetu e se nosati zapisnici i postavljati vage.
Svako e itati svoju knjigu. itaj knjigu svoju, dosta ti je danas to
to e svoj raun polagati! (El-Isra, 14). I Knjiga e biti postavljena
i vidjet ete grjenike prestravljene zbog onog to je u njoj. Teko
nama, govorit e - kakva je ovo knjiga, ni veliki ni mali grijeh nije
propustila, sve je nabrojala! - i nai e upisano ono to su radili.
Gospodar tvoj nee nikome nepravdu uiniti (El-Kehf, 49). Onoga
dana kad svaki ovjek pred sobom nae dobro djelo koje je uradio
i hravo djelo koje je uinio - poeljet e da se izmeu njih i njega
nalazi udaljenost velika (Ali Imran, 30). Tu e ovjek nai svoje djelo, pred sobom e vidjeti ta je radio. Ova Knjiga naa o vama e
samo istinu rei (El-Dasije, 29).
Tako Kuran o ljudima govori na istinit nain a ono ta je pravedno pokazat e Vaga. Mi emo na Sudnjem danu ispravne terezije postaviti pa se nikome krivo nee uiniti; ako neto bude teko
koliko zrno goruice, Mi emo za to kazniti ili nagraditi. A dosta je
to emo Mi raune svoditi (El-Enbija 47).
Nakon vaganja ljudskih djela, Kuran istie da e ljudi biti razvrstani u tri skupine, a to su:
IVJETI ISLAM
prvi - es-sabikune-l-evvelun - Allahu bliski,
sretni ashabu-l-jemin - tj. oni kojima e knjiga njihovih djela
biti data u desnu ruku,
nesretni ashabu--imal - tj. oni koji e knjigu svojih djela
primiti u lijevu ruku.
Te tri skupine Allah, d.., spominje u Kuranu: I ako bude jedan
od onih koji su Allahu bliski - udobnost i opskrba lijepa i dennetske
blagodati njemu! A ako bude jedan od onih koji su sretni - pa pozdrav tebi od onih koji su sretni! A ako bude jedan od onih koji su
poricali i u zabludi ostali - pa kljualom vodom bit e ugoen i u
ognju prenjem. Sama je istina, zbilja, sve ovo - zato hvali ime Gospodara svoga Velianstvenog! (El-Vakia, 88-95).
U Dennetu su raznovrsne materijalne i duevne blagodati, kakve nikad ljudsko oko nije vidjelo, uho nije ulo, niti su ljudima mogle naumpasti. I niko ne zna kakve ih, kao nagrada za ono to su
inili, skrivene radosti ekaju (Es-Sedda, 17). Allah obeava vjernicima i vjernicama dennetske bae kroz koje e rijeke tei, u kojima e vjeno boraviti, i divne dvorove u vrtovima edenskim. A i
malo naklonosti Allahove vee je od svega toga; to e, doista,
uspjeh veliki biti! (Et-Tevba, 72).
U Dehennemu su, dotle, raznovrsne materijalne i duevne
kazne, koje Kuran spominje zastraujui njima vjernike: ...sebe i
svoje porodice uvajte od vatre ije e gorivo ljudi i kamenje biti i
o kojoj e se meleki strogi i snani brinuti, koji se onome to im
Allah zapovjedi nee opirati, i koji e ono to im se naredi izvriti
(Et-Tahrim, 6).
...kad im se koe ispeku, zamijenit emo im ih drugim koama
da osjete pravu patnju (En-Nisa, 56).
4
VJEROVANJE U SVE BOIJE POSLANIKE
Uvjereni smo da Uzvieni Allah, sa Svojom dalekosenom mudrou i beskrajnom milou nije ljude uzalud stvorio, nije ih ostavio zaboravljene, ve im je slao poslanike da im donose radosne
vijesti i opominju ih ... da ljudi poslije poslanika ne bi nikakva
opravdanja pred Allahom imali (En-Nisa, 165). Svakoj zajednici je
KOLOVOZ 2016.
slao poslanika, da bi ...Allahu se klanjali, a kumira se klonili (En-Nahl, 36), onako kako u Kuranu na drugom mjestu kae: ...a nije bilo
naroda kome nije doao onaj koji ga je opominjao (Fatir, 24).
Kuran obznanjuje da Uzvieni Allah ljudima nee svoditi raune niti ih kanjavati, a da im prije toga nije pruio dokaz, aljui im
od Sebe poslanika, koji e im dostaviti Njegov poziv i objasniti ta
trebaju initi naspram svoga Gospodara. A mi nismo nijedan narod
kaznili dok poslanika nismo poslali! (El-Isra, 15).
Imajui u vidu navedeno, neki islamski autoriteti su zakljuili
da raznim nemuslimanskim zajednicama nisu pruani dokazi te
da nevjernici zasluuju kaznu tek nakon to im bude upuen jasan
i poticajan poziv u islam, koji e ih ponukati da posmatraju, razmiljaju i prouavaju tu vjeru. to se tie manjkavog i pogrenog
pozivanja, na njemu ne moe poivati dokaz protiv nemarnih i
onih koji grijee.
Jasno je da je ljudima oduvijek, kao i sada, bilo potrebno poslanje poslanika koje je Allah odabrao meu svojim robovima, najbolje grae, najljepe etike, kao najrazboritije i najmudrije ... a Allah
dobro zna kome e povjeriti poslanstvo Svoje (El-Enam, 124), jer
razum, sam za sebe, nije dovoljan da otkrije sve injenice, pogotovo kad se radi o onome ta Allah voli i ime je kod svojih robova
zadovoljan. Zato je razumu bio potreban pomaga koji e ga korigirati ako pogrijei, vratiti ga na pravac ako skrene. Taj pomaga je
Objava. ak i u stvarima do kojih bi razum i sam mogao stii, Objava mu je svjetlost nad svjetlostima.
Zadatak poslanika je bio da ljude upuuju na Pravi put na kojem
se nalazi sve ono ime je Allah zadovoljan kod svojih robova, da
ljudima iscrtavaju put pravednog rjeavanja krupnih problema oko
kojih se ljudski umovi rijetko sloe, a u skladu s onim kako Uzvieni
kae: Mi smo izaslanike Nae s jasnim dokazima slali i po njima
knjige i terazije objavljivali da bi ljudi pravedno postupali (El-Hadid,
25), te da im presuuju u onome oko ega su se sporili, da probleme rjeavaju na osnovu Allahove prosudbe koju vjernik nee odbiti, saglasno rijeima Uzvienoga: Svi ljudi su sainjavali jednu zajednicu, i Allah je slao vjerovjesnike da donose radosne vijesti i opomene, i po njima je slao Knjigu, samu istinu, da se po njoj sudi ljudima
o onome u emu se oni ne bi slagali (El-Bekare, 213).
57
IVJETI ISLAM
Ljudska historija i iskustvo potvruju da je ljudima potreban zakonodavni izvor koji je iznad njih, koji e ih navoditi na ono to je za
njih dobro i poeljno, ne preputajui ih samo njihovim umovima.
esto im jasno bude ta je dobro a ta zlo, ali ih obuzmu strasti,
pohota i neobuzdani lini interesi, pa iznose zakone i propise koji
im donose tetu a ne korist - kao to smo vidjeli u Americi kad su
neke federalne drave nastojale zabraniti alkoholna pia jer je
utvrena njihova tetnost, nakon ega su ih pobijedili porivi pa je
izdan proglas kojim se dozvoljava proizvodnja, konzumiranje, reklama i trgovina alkoholnim piima.1
Mudrost Uzvienog Allaha je presudila da svaki pojedini poslanik bude poslan svome narodu, da njegovo poslanstvo bude privremeno, vezano za odreeno vrijeme, sve dok Allah nije poslao Posljednjeg Vjerovjesnika, koji je iz ranijih poslanja dokinuo ono to je
Allah htio, a to se ranije ticalo datog vremena i odreenog mjesta
- onako kako Uzvieni kae: ...svima vama smo zakon i pravac propisali... (El-Maide, 48). Potonji vjerovjesnik se pridravao propisa
preuzetih od svojih prethodnika, kao to je bio sluaj s veinom
vjerovjesnika iz reda Izraelana.
Tako je bilo sve dok Allah nije odluio poslati Peata Svojih Poslanika, Muhammeda, alejhi-s-selam, s opim, vjenim i sveopseuim poslanjem. Ono je ope s obzirom na prostor, vjeno s obzirom na vrijeme i sveopseue s obzirom na probleme koji se tiu
ljudskog roda. Uzvieni kae: ...a tebe smo (Muhammede) samo
kao milost svjetovima poslali (El-Enbija, 107). Na drugom mjestu
Uzvieni kae: ...Muhammed nije roditelj nijednom od vaih ljudi,
nego je Allahov poslanik i posljednji vjerovjesnik (El-Ahzab, 40). Zatim, Uzvieni kae: Mi tebi objavljujemo Knjigu kao objanjenje za
sve te kao uputu, milost i radosnu vijest za one koji jedino u Njega
vjeruju (En-Nahl, 89).
Poto je ljudski rod bio dostigao razvojni stupanj zrelosti, zasluio je da mu Allah uputi posljednjeg poslanika s posljednjom knjigom, posljednjim vjerozakonom, koji e obuhvatiti sva naela i
principe, pravosnane u svim vremenima i na svakom mjestu, u
koji e biti poloeni dokazi vjenosti, znakovi irine i vrstine, koji
nee koiti etapni razvoj, koji e svakoj bolesti pruiti lijek iz uenja
islama. U izvore tih naela i principa je poloio bogatstvo i irinu
kakvi ih ine dovoljnim da prue odgovor na svako pitanje, da izvedu iz svakog tjesnaca, bez prigovora i manjkavosti.
Islamsko vjerovanje se odlikuje time to se vjerovanje u sve
knjige i poslanike, koje je Allah poslao, oituje kao jedan od temelja
bez kojih samo vjerovanje ne bi bilo ispravno. Mi vjerujemo u Allaha i u ono to se objavljuje nama, i u ono to je objavljeno Ibrahimu
58
5
OBREDOSLOVLJE (EL-IBADAT)
Vjerujemo da je Uzvieni Allah razumne ljude stvorio s ciljem
da samo Njemu (Allahu) robuju jer je jedino On dostojan toga s
obzirom da je On Stvoritelj ljudi i Onaj koji ih dariva najveim blagodatima: ivotom, razumom, govorom i mogunou da cijeli kosmos potine svojoj dobrobiti. Zato im je, neka je uzvien, kao posebnu blagodat slao poslanike i knjige. I sve druge blagodati u ijem okrilju ive ljudi, od Uzvienoga su Gospodara: Od Allaha je
svaka blagodat koju uivate ... (En-Nahl, 53). Ako vi budete brojili
Allahove blagodati, neete ih nabrojiti (Ibrahim, 34; En-Nahl, 18).
Zato u prava Uzvienoga Gospodara Koji stvara i ini skladnim i
Koji sve s mjerom odreuje i nadahnjuje (El-Ala, 2-3), spada to da
Mu se ljudi okreu ibadetima za koje je On, neka je uzvien, uinio
da bude cilj njihova stvaranja. Dine i ljude sam stvorio samo zato
da Mi ibadet ine (Ez-Zarijat, 56).
Obredoslovne radnje (ibadat) imaju svoje ciljeve: 1. ostvarivanje privrenosti ovjeka svome Gospodaru; 2. osnaivanje samilosti meu svim ljudima, pa i prema najniim stvorenjima; 3. da se
ovjek duhovno proisti i uzdigne. Ciljevi se, dakle, meusobno
nadopunjuju.
Meu obredima ima onih koji su stroga dunost (farz), a ima ih
i koji su dobrovoljni (nafila). Ima ih vidljivih a ima i skrivenih.
Najvaniji vidljivi obavezni ibadeti su velike erijatske obaveze
koje se ubrajaju meu stupove islama, a to su: namaz, zekat, post i
had (hodoaenje Kabe). Ko zanijee njihovu obaveznost ili omalovai njihovu svetost izaao je iz islama.
Meu ibadetima ima tjelesnih, kao to su namaz i post, iako
namaz poiva na djelovanju a post na sustezanju. A ima ih i koji su
materijalni, poput zekata, a ima i onih koji predstavljaju spoj izmeu tjelesnoga i materijalnog, kao to su had i umra, koji su istodobno tjelesni i materijalni ibadeti.
IVJETI ISLAM
KOLOVOZ 2016.
va pridravajui se dozvoljenog a izbjegavajui ono to je zabranjeno - i to se smatra jednom vrstom ibadeta. Na to ukazuje sljedei
hadis: I u spolnom odnosu (mua sa svojom enom) ima milodara. Upitae: Allahov Poslanie, kad neko od nas time udovoljava
svojoj strasti, moe li i od toga imati nagradu? Odgovorio je: Nije
li odnos s onom koja je zabranjena grijeh? Isto tako, za spolni odnos sa onom koja je dozvoljena ima se nagrada.2
Ovako ibadet iri svoje okvire da bi obuhvatio cjelokupni ivot i
sva ljudska djela - vidljiva i skrivena. Ispravnim usmjerenjem i iskrenom namjerom musliman moe svoje navike i drugo to je dozvoljeno preobraziti u ibadet i ono to e ga pribliiti njegovom Gospodaru. U vjerodostojnom hadisu stoji: Djela se cijene prema namjerama, svakom ovjeku slijedi (nagrada) saglasna onom to je namjeravao.3
U skladu s tim, cjelokupna Zemlja slui muslimanu kao mihrab i
mesdid u kojima Allahu izvrava ibadete svime to radi i ega se
poduhvaa. Zemljoradnik izvrava ibadet estitim radom u zemljoradnji, radnik u fabrici izvrava ibadet potenim radom u fabrici,
trgovac izvrava ibadet estitim radom u trgovini, slubenik izvrava ibadet potenim radom u svojoj slubi, student izvrava ibadet
temeljitou u svojim studijama. Tako svaki pojedinac ibadete svome Gospodaru na najbolji nain izvrava izvravajui ono to mu je
povjereno. Tako ivot napreduje, ovjek se oplemenjuje, a zajednica se istinski uzdie ako se preda Allahovom voenju. U tom sluaju, ejtan e se s poprita povui otjeran i poraen. (Nastavlja se)
Biljeke:
1
Sjedinjene Amerike Drave su 1920. godine zabranile alkoholna pia, a zabranu su
ukinule 1933. godine.
2
Muslim, Es-Sahih, Kitabu-z-zekat, br. 1.674., prema predaji od Ebu Zerra; Ebu Davud, Es-Sunen, Kitabu-s-salat, br. 1.093.; Ahmed, El-Musned, Kitab Musnedi-l-ensar,
br. 20.496.
3
Hadis je muttefek alejh. Prenose ga El-Buhari, Es-Sahih, br. 1., prema predaji od
Omera ibnu-l-Hattaba, r.a., zatim Kitabu-l-iman ve-n-nuzur, br. 6.195.; Muslim, EsSahih, Kitabu-l-imara, br. 3.530., prema predaji od Omera ibnu-l-Hattaba, r.a. q
S arapskog preveli:
prof. dr. Safvet HALILOVI i prof. dr. Mehmed KICO.
Izdavai: Svjetska unija islamskih uenjaka i El-Kalem,
izdavaki centar Rijaseta Islamske zajednice u BiH.
*
59