Journal

PREPORODOV

ISSN 1334-5052

MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB

BROJ 187

SVIBANJ 2016.

AHMET ALIBAI
BONJACI I IZBORI 2016.
Predizborno ljeto
HRVATSKA
Poetak Karamarkovog kraja
Pootreni kriteriji raspodjele financijskih sredstava
INTERVJU AHMET ALIBAI
Do nas je i to je dobra vijest
BOSNA I HERCEGOVINA
Sukobi unutar SDA
S banjaluke ljepotice ponovo se uju ezani
SVJETSKI DAN KUDSA
Svjetski dan solidarnosti sa palestinskim narodom
Palestina, vjena mizerija svjetske politike
KDBH PREPOROD

IMPRESUM

SADRAJ

PREPORODOV

UVODNIK
Predizborno ljeto............................................................................ 3

Journal

ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL
mjesenik KDBH Preporod

IZDAVA:
Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske
PREPOROD
ZA IZDAVAA: Ervin JAHI
GLAVNI UREDNIK: Ismet ISAKOVI
ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA: Edis FELI
REDAKCIJA:
Emina BUINKI
Samid DIZDAREVI
Sena KULENOVI
Mirza MEI
Edina SMAJLAGI
SURADNICI:
Fatmir ALISPAHI (Tuzla)
Helena ANUI (Rijeka)
Elvir BEIROVI (Njemaka)
Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo)
Asim ABARAVDI (Pula)
Mirela AUEVI (Pula)
Mensur DURAKOVI (Split)
Elirija HADIAHMETOVI (Sarajevo)
Avdo HUSEINOVI (Sarajevo)
Ognjen KARABEGOVI (Zagreb)
Ana KLARI (Petrinja)
Senadin LAVI (Sarajevo)
Helena MARKOVI (Sisak)
Emir RAMI (Kanada)
Mustafa SPAHI (Sarajevo)
DIZAJN: Midhat MULABDI
FOTO: Ognjen KARABEGOVI, Nurija KURTI,
Enver PALALI
PRIJELOM: Dario MOLNAR
TISAK: top grafika, Velika Gorica
ADRESA:
Preporodov Journal
Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb
TELEFON/FAKS: +385 (0)1 48 33 635
E-MAIL:
kdbhpreporod@zg.t-com.hr
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
ismet.isakovi7@gmail.com
WEB: www.kdbhpreporod.hr
IRO-RAUN:
ZABA 2360000-1101441490
DEVIZNI RAUN:
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185
CIJENA: 15 kuna
PRETPLATA:
RH150 HRK godinje
BiH 40 KM godinje
Svijet25 E godinje
Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu
nuno i stavovi redakcije
Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog
prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta
za nacionalne manjine Republike Hrvatske
NA NASLOVNOJ STRANICI: Ahmet Alibai,
profesor na Fakultetu islamskih nauka i direktor
Centra za napredne studije u Sarajevu

BONJACI U HRVATSKOJ
U spomen na poginule branitelje.................................................... 4
ivot je dar Boji............................................................................. 5
Bogata islamska kultura.................................................................. 8
Mirna savjest i nemirna svijest....................................................... 9
Posebna generacija maturanata................................................... 12
Koordinacija novi poetak.......................................................... 14
Prijedorski inferno 1992............................................................... 15
HRVATSKA
Poetak Karamarkovog kraja......................................................... 17
Pootreni kriteriji raspodjele financijskih sredstava...................... 20
INTERVJU AHMET ALIBAI
Do nas je i to je dobra vijest....................................................... 25
BOSANSKI BAROMETAR
Sukobi unutar SDA........................................................................ 32
S banjaluke ljepotice ponovo se uju ezani................................. 35
Sjeanje na velikog ovjeka........................................................... 39
IZ SVIJETA
Bezuspjena potraga za mirom..................................................... 42
KULTURA
Djevojka je zelen bor sadila.......................................................... 47
Vrijedan arheoloki materijal........................................................ 48
Znam da pao nisam....................................................................... 49
Tisuljetna tradicija....................................................................... 50
Biseri turske kinematografije........................................................ 51
Izniman spoj ljepote i znanosti..................................................... 52
Izloba i ministarski sastanak........................................................ 53
PRIE IZ BOSNE
Abdulaha su na kolac nabili.......................................................... 54
DIJALOG CIVILIZACIJA
Svjetski dan solidarnosti sa palestinskim narodom...................... 56
Palestina, vjena mizerija svjetske politike................................... 60
IVJETI ISLAM
Svjetski velikani o Poslaniku Muhammedu, a.s. (II)...................... 62

UVODNIK

UVODNA RIJE

Predizborno ljeto

Politika operacija spaavanja vojnika Ryana nije uspjela, svojevrsni ruski rulet doveo je HDZ i Domoljubnu koaliciju do gubitka
vlasti i odluke o prijevremenim izborima. Povjerenstvo za odluivanje o sukobu interesa dolo je do zakljuka i donijelo odluku kako je
Tomislav Karamarko zaista bio u sukobu interesa. Politiki tsunami je
bio nezaustavljiv: Karamarko je prvo dao ostavku na mjesto prvog
potpredsjednika Vlade RH, a nakon prijateljskog uvjeravanja i
ostavku na mjesta predsjednika HDZ-a. Da li je nakon svega ovoga
postao politiki mrtvac, ostaje da se vidi, ali je posve jasno kako e
njega, ali i cijeli HDZ, jo dugo vremena pratiti stigma afere Konzultantica, koja e vjerojatno biti jedna od kljunih tema nadolazee
predizborne kampanje.
Nekoliko mjeseci rada Vlade RH i Hrvatskog sabora ostat e upameno po estokoj ideolokoj polarizaciji drutva, koja je praktino stvorila paralizirajuu atmosferu u zemlji, ali i mnogo mlade i obrazovane
ljude natjerala na odlazak iz Lijepe nae. Prekasno su uslijedili apeli s
najviih dravnih institucija u kojima se, meu ostalim, govorilo o neizdrivoj atmosferi zagaenosti javnog prostora mrnjom i netolerancijom. Politika u Hrvatskoj zemlji s ogromnim problemima, prvenstveno gospodarskim, dravi u dunikom ropstvu svela se na ustae
i partizane, faizam i komunizam, Domovinski i Drugi svjetski rat, reviziju i revitalizaciju prolosti, zbog ega se o Hrvatskoj i nekim lanovima Vlade pisalo i govorilo nadaleko i nairoko. I to u najuglednijim
svjetskim medijima, poput njemakog Der Spiegela, amerikog Foreign Policyja, francuskih Liberationa i Le Mondea, da spomenemo samo neke. A bilo je mnogo vie stotine lanaka, kao mnotvo
peticija koje su ak i nobelovci potpisivali Iz svega vienog trebalo bi
izvesti jedan demokratsko-civilizacijski pouak: niti je U najljepe
slovo abecede, niti je svastika (kukasti kri) najsavreniji geometrijski
oblik, niti je velianje ustatva izraz domoljublja.
Demokracija esto zna biti udna, a mnogi su je tokom povijesti
pokuali iskoristiti kako bi je, zapravo, ukinuli ili barem ograniili, tj.
reducirali na njima prihvatljivu mjeru. Odgovornost politiara u demokraciji se narodu vraa poput bumeranga, i to u obliku samooptuujueg pitanja: tko je te i takve politiare izabrao i tko im je omoguio da rade to to rade ili uope nita ne rade!? to znai biti dio
vladajue garniture, to su zadaci vlasti onih kojima su birai (narod, graani) na izborima dali svoje povjerenje? Neka kao odgovor
na ovo pitanje poslue rijei Stjepana Radia, izreene 29. listopada
1918. godine u Hrvatskom saboru: Vladati znai uiniti da narod
nigdje i nikada ne bude gladan, da narod bude zadovoljan. Vladati
znai, dakle, u prvom redu uvati narod od bijede.
Sukob unutar hrvatske vladajue garniture Domoljubne koalicije i MOST-a doveo je do rasputanja Hrvatskog sabora (od 17. srpnja 2016.) i rada Vlade RH u narednom periodu u tzv. tehnikom
mandatu. Prijevremeni izbori su najavljeni za rujan 2016., a predsjednica Republike treba odluiti hoe li to biti prva ili druga rujanska
nedjelja 4. ili 9. rujna 2016.
Mnogi oni koji su bili jako nesretni nakon parlamentarnih izbora u
studenom 2015. sada, zapravo, shvaaju da su na neki nain poteeni ili spaeni svega onoga to se u meuvremenu dogaalo. Meu takvim sretnicima su i neki bonjaki kandidati. Meutim, poznavajui
dogaanja tokom i nakon dosadanja etiri izborna ciklusa (2003.,
2007., 2011. i 2015.) u kojima su se birali manjinski saborski zastupnici,
moramo izrei odreenu dozu zebnje i straha. Proteklih nekoliko mjeseci je prekratko vrijeme za saniranje devastirajueg utjecaja prethodnih parlamentarnih izbora. A dva izborna ciklusa u samo godinu dana,
to je scenarij iz nonih mora za bonjaku zajednicu u Hrvatskoj.

SVIBANJ 2016.

eka nas predizborno ljeto, u kojem su snage malo drugaije

rasporeene nego u predizbornu jesen 2015. godine. Bonjaka
demokratska stranka Hrvatske (BDSH) vie nije parlamentarna
stranka, to znai da vie nema priljeva financijskih sredstava iz Dravnog prorauna. BDSH kao da je prestala s radom ili se nalazi u
stanju (polu)mirovanja, nema nikakvog glasa od dugooekivane
Redovne ili Izvanredne skuptine, a predsjednik Nedad Hodi
ima problema s kaznenom prijavom koju je protiv njega podignulo
Opinsko dravno odvjetnitvo u Rijeci.
U meuvremenu je est istarskih ogranaka BDSH iz Labina,
Novigrada, Porea, Rovinja, Rae i Umaga prelo u suparniku
Stranku demokratske akcije Hrvatske (SDAH). Meutim, iako se
svojevremeno govorilo o transferu 300-tinjak lanova iz BDSH u
SDAH, stvarno stanje govori o mnogo manjoj brojci. Oigledno nije
postignut eljeni efekt. Prema nekim informacijama, predsjednika
pozicija Mirsada Srebrenikovia nije vrsta kao prije nekoliko mjeseci iza njega je frustrirajue etvrto mjesto sa samo 711 glasova,
dolaze nove i mlae snage, pri emu mnogi smatraju kako se ne
radi o ovjeku koji moe biti integrirajui faktor meu Bonjacima
u Hrvatskoj. S druge strane, parlamentarni izbori su, ipak, preblizu
za znaajnija kadrovska preslagivanja na elu SDAH.
Stranka Bonjaka Hrvatske (SBH) u proteklom periodu nije se
uspjela izdignuti iznad lokalnog nivoa i djelovanja samo na podruju Sisako-moslavake upanije. Stranaki predsjednik Alija Avdi u
narednom izbornom ciklusu moe biti kakav-takav ozbiljan kandidat jedino ako se ispune dva preduvjeta: prvo, ako bude imao podrku svih ogranaka Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske; i
drugo, ako podrka ne bude samo deklarativna ve stvarna, bez fige u depu, kao to je bio sluaj s kandidatom BNZH na izborima u
studenom 2015. godine. U protivnom, nee se mnogo vie maknuti od prethodnih 176 glasova, to bi trebao biti konani signal elnicima BNZH da u budunosti odustanu od takvih avantura.
Vidjet emo tko e se u meuvremenu jo pojaviti od nezavisnih kandidata. Jedino se nadamo da broj bonjakih kandidata
nee biti vei od prologodinjeg maksimuma, kada ih je bilo ak
osam. Neki su ve sada odustali, dok kod nekih jaaju zastupniki
apetiti.
U meuvremenu su se dogodila jo dva dogaaja koja mogu
biti zanimljiva u predizbornom ljetu koje je pred nama. Poetkom
svibnja, na telefonskoj sjednici Vlade RH, za bonjakog predstavnika u Savjetu za nacionalne manjine imenovan je Devad Joguni, predsjednik zagrebakog ogranka BNZH. 15-ak dana kasnije
konstituirana je Koordinacije upanijskih vijea, Vijea Grada Zagreba i predstavnika za upanije bonjake nacionalne manjine u
Republici Hrvatskoj, a za njenog predsjednika izabran je Harun
Omerbai. Upirui prste u neka kadrovska rjeenja neki ve sada
govore o SDAH-koordinaciji, dok su drugi nezadovoljni to u Predsjednitvu, izvrnom tijelu Koordinacije, nema bonjakih predstavnika iz dvije znaajne upanije Istarske i Primorsko-goranske.
Svakakve kombinacije su mogue u narednim ljetnim mjesecima, neke i dobro upakirane u brigu za bonjake interese. Meutim, jedno je sigurno: mnogi krediti su potroeni i moemo oekivati sve manji odziv Bonjaka na izborima za manjinskog saborskog
zastupnika i sve vei na veinskoj listi. Kada gledamo stanje u drutvu, onda je takva reakcija sasvim razumljiva. eka li nas poetkom
rujna 2016. repriza predstave parlamentarni izbori s albanskim
kandidatima u glavnoj ulozi? q
Ismet ISAKOVI

BONJACI U HRVATSKOJ

6. MEMORIJALNI DANI EFIKA PEZEROVIA I POGINULIH BONJAKA BRANITELJA U DOMOVINSKOM RATU

U spomen na poginule branitelje

U petak i subotu, 6. i 7. svibnja 2016., u Zagrebu su po esti
puta odrani Memorijalni dani efika Pezerovia i poginulih Bonjaka branitelja u Domovinskom ratu. U spomen na 23-godinjeg
policajca rahmetli efika Pezerovia, prvog poginulog hrvatskog
branitelja Bonjaka, manifestaciju tradicionalno organizira Vijee
bonjake nacionalne manjine grada Zagreba, u suradnji sa zagrebakim ogrankom Udruge Bonjaka branitelja Domovinskog rata
Hrvatske i Poasnim vodom Bonjaka RH. Memorijalni dani odrani
su pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde
Grabar Kitarovi i supokroviteljstvom Grada Zagreba.
Prvog dana, u petak, odana je poast poginulim braniteljima
kod Spomen parka poginulim Bonjacima ispred Islamskog centra
u Zagrebu, a zatim odrana i tribina o znaaju i doprinosu Bonjaka
u Domovinskom ratu Republike Hrvatske. Sutradan, u subotu, u
prostorijama i ispred Osnovne kole itnjak u Zagrebu odrana
su sportska natjecanja u malom nogometu, ahu, stolnom tenisu i
badmintonu za ene.
U poast poginulim vijence su u Spomen parku poginulim Bonjacima poloili brojni ugledni pojedinci i delegacije, meu kojima
su bili Tomislav Karamarko, prvi potpredsjednik Vlade, Tomo Medved, ministar branitelja, Ante Deur, posebni izaslanik predsjednice
RH, Milan Bandi, gradonaelnik Zagreba, Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata i muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj, zatim
generali Hrvatske vojske, saborski zastupnici, ratni vojni invalidi,
predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnici
upanijske i gradske vlasti, te lanovi porodica i suborci poginulih.
Molitvu za poginule Bonjake prouio je muftija Aziz ef. Hasanovi, koji je u govoru prije molitve, izmeu ostalog, istaknuo kako
je poloaj muslimana u Hrvatskoj uzor za sve zemlje NATO saveza
koje alju vojnike u mirovne misije.
Tomislav Karamarko, prvi potpredsjednik Vlade i predsjednik
HDZ-a, na tribini organiziranoj u Kongresnoj dvorani Hadi Salim
abi Islamskog centra, podsjetio je kako su mnogi branitelji otili
braniti svoju domovini, a mnogi se naalost nisu vratili. Nije to bilo
vrijeme podjeli ni vjerske ni bilo kakve druge, rekao je Karamarko,
dodavi kako je to bilo vrijeme borbe protiv zla i vrijeme borbe za
domovinu. Ocijenio je kako je to bilo vrijeme kad se ovjek branitelj Hrvat, Bonjak borio za slogu, za brata, svoga susjeda, prijatelja, sunarodnjaka: Nije bilo vrijeme podjela jer se nije gledalo tko
komu dri lea u borbi Bonjak Hrvatu, katolik muslimanu. Vjere
kojima mi pripadamo, islam i kranstvo, su vjere bogoljublja, domoljublja i ovjekoljublja i nita vie.
Imamo mi jo jednu domovinu Bosnu i Hercegovinu, rekao
je Karamarko, dodavi kako je to patnika domovina koju ne e
dati Bonjaci i Hrvati, koje povezuje tisue i tisue ljudi. Nema
vjerskih razlika, mi smo isti vi ste mi, mi smo vi. Mi branitelji smo
braa po oruju, mislili za domovinu i za budunost nae djece. Ovdje u domovini Hrvatskoj, a neka mi bude doputeno rei i u domovini Bosni i Hercegovini, rekao je, meu ostalim, Karamarko obraajui se prisutnima na tribini. Tamo gdje su Bonjaci izginuli i izdisali, a poginulo ih je vie od 1.100, tamo se raala hrvatska sloboda, istaknuo je Karamarko te ocijenio kako smo isti i isto i pozvao da tako ostanemo i dalje. U nastavku svog obraanja nagla-

Polaganje vijenaca u Spomen parku

sio je kako e svima onima koji zbog zbivanja u svijetu pokuavaju
sotonizirati islam Hrvatskoj rei stop i ne. To su naa braa,
susjedi i sugraani, poruio je prvi potpredsjednik Vlade RH.
Ministar branitelja Tomo Medved je poruio kako je efik Pezerovi simbol stradanja svih 1.187 poginulih branitelja Bonjaka.
ast mi je to vas mogu, kao jedan od vas, pozdraviti danas kada
odajemo poast efiku Pezeroviu, prvom hrvatskom redarstveniku Bonjaku ubijenom u Domovinskom ratu. Obini ljudi postajali
su legende, uzori kako se bori i kako se brani svoj dom. Svaki mladi
ivot je nenadoknadiv gubitak, ali dragi efikovi roditelji budite ponosni na svoga sina i naeg junaka, jer odravanje ovih memorijalnih dana dokaz je da njegova rtva i rtve svih poginulih hrvatskih
branitelja nisu bile uzaludne, one su najsvetiji temelj nae drave i
neemo dopustiti da ih itko omalovaava i tjera u zaborav. Va sin
kao izniman ovjek i ponos Domovinskog rata ostaje simbol stradanja svih 1.187 poginulih Bonjaka, hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu, rekao je Tomo Medved, ministar branitelja.
Muftija Aziz ef. Hasanovi je istakao kako se imena onih koji su
Hrvatskoj dali slobodu nikada ne smiju zaboraviti. Ukazao je na injenicu da je temeljni dio islamskog nauka ljubav prema domovini
kao neizostavan dio vjere.
Nakon tribine o znaaju i doprinosu Bonjaka u Domovinskom
ratu dvojici branitelja uruena su odlija kojima ih je odlikovala
predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovi. Hrvatska predsjednica je
branitelju Sulji ehajiu dodijelila odlije Reda hrvatskoga trolista
za osobit doprinos u ratu, a pukovniku Mehmedu Aganoviu odlije Reda hrvatskoga pletera za osobiti doprinos razvitku i ugledu
Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih graana. Uruivi im odlija, izaslanik predsjednice Ante Deur ocijenio je kako doprinos muslimana, a meu njima posebno Bonjaka i Islamske zajednice u
Domovinskom ratu ima posebno politiko, moralno i vojno znaenje. Taj doprinos je kapital za budunost, istaknuo je Ante Deur.
Memorijalnim danima prisustvovala je i obitelj Pezerovi: efikovi roditelji Halima i Abdulah, brat Amir, sestra Amira Hamzi Pezerovi sa suprugom Asimom, kao i brojni roaci i prijatelji. q
Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 187

BONJACI U HRVATSKOJ

100 GODINA ISLAMA U HRVATSKOJ: ZNANSTVEN SKUP RELIGIJSKE, ZNANSTVENE I ETIKE KONTROVERZE
O POETKU LJUDSKOG IVOTA

ivot je dar Boji

U Islamskom centru u Rijeci, u petak i subotu, 13. i 14. svibnja
2016., povodom 100. obljetnice slubenog priznanja ravnopravnosti islama s drugim religijama u Hrvatskoj, odran je znanstveni
skup pod nazivom Religijske, znanstvene i etike kontroverze o
poetku ljudskog ivota. Organizator je bio Meihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, u suradnji s Meunarodnom akademijom za
perinatalnu medicinu i Meunarodnom akademijom za humanu
reprodukciju. Prisutni su u tokom dva dana mogli posluati predavanja 19 svjetski priznatih strunjaka iz oblasti medicine (perinatalne medicine i humane reprodukcije), sociologe religije i teologe
predstavnike iz svih vjerskih zajednica.
Svoje radove predstavili su znanstvenici, teolozi i filozofi iz 10
zemalja, koji su govorili o nastanku ljudskog ivota sa znanstvenog
stajalita, kako medicinskog tako i religijskog: akademik Asim Kurjak (Hrvatska) - Znanstvene, religijske i pravne kontroverze o poetku ljudskog ivota; muftija dr. sc. Aziz Hasanovi (Hrvatska) ivot je dar Boji kroz prizmu islama; dr. sc. Abdulmajid b. Abdulmajid (Katar) - Neroeno ljudsko bie, etiko-pravno znaenje i
zatita; prof. dr. sc. Fuad Sedi (BiH) - Kur'ansko-hadiski tekstovi
o stvaranju ovjeka; mr. sc. Sabri Bajgora (Kosovo) - Etape (faze)
stvaranja ovjeka u svjetlu suvremenih tefsira i nauke; prof. dr. sc.
Ivan Markei (Hrvatska) - Je li vjerovanje u Boje stvaranje svijeta
i ovjeka tetno za drutvo? 'Novi ateizam' i vizija svijeta bez religije; akademik Joseph Schenker (Izrael) - Poetak ljudskog ivota
idovski stavovi; rabin Luciano Moe Prelevi (Hrvatska) - Medicinska potpomognuta oplodnja i judaizam; akademik Mustafa
Ceri (BiH) - O Bogu vjenom Stvoritelju i ovjeku prolaznom stvorenju; prof. dr. Hilmo Neimarlija (BiH) - Izmeu zagonetke i tajne
ivota; akademik Enes Kari (BiH) - Bog, ivot, stvaranje; ass.
prof. Iva Rini, prof. Amir Azur (Hrvatska) - O kontinuitetu ivota
i definicijskim nastojanjima znanstvene sekularnosti; patrijarh
Anastasi Jannulatos (Albanija) - Embrij i fetus kako ih vidi pravoslavna crkva; prof. dr. hfz. Safvet Halilovi (BiH) - Stvaranje i porijeklo ovjeka iz obzorja kur'anske antropologije; prof. dr. Abdellatif Ashmaig Khaliefa (Sudan) - Odnos izmeu islamskog i znanstvenog pogleda u ranoj trudnoi vien od strane sudanskog profesora
ginekologije i opstetricije; ass. prof. Mehmet Bulgen (Turska) Stvaranje ovjeka prema Kur'anu; prof. dr. sc. Hisham Arab (Saudijska Arabija) - Sveta knjiga Kur'an o poetku ljudskog ivota; dr.
sc. Richard Pavli (Hrvatska) - ovjek slika Boja kranska teologija stvaranja.
Dr. sc. Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata i muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj, najavljujui znanstveni skup u Rijeci naglasio je kako je stajalite islama o nastanku ljudskog ivota vrlo
jasno: Za nas ivot poinje zaeem i zavrava smru. ivot je dar
Boji i nitko ga drugi ne moe niti uzimati niti dati.
Za potrebe prikaza znanstvenog skupa u ovom broju Preporodovog Journala odabrali smo izvode iz tri prezentirana referata:
Znanstvene, religijske i pravne kontroverze o poetku ljudskog ivota akademika Asima Kurjaka, Bog, ivot, stvaranje akademika
Enesa Karia i Stvaranje i porijeklo ovjeka iz obzorja kur'anske
antropologije prof. dr. hfz. Safveta Halilovia.

SVIBANJ 2016.

Sudionici znanstvenog skupa u Islamskom centru u Rijeci

BONJACI U HRVATSKOJ

Etike vrijednosti vanije su od tehnolokih, linost

je vanija od stvari, a duh od materije
Akademik Asim Kurjak, rektor DIU Libertas Meunarodnog sveuilita u Zagrebu, u uvodnom izlaganju na znanstvenom skupu u
Islamskom centru u Rijeci istaknuo je kako je dramatian napredak
znanosti i medicinske tehnologije donio mnotvo novih spoznaja o
ivotu, zdravlju i bolesti, a nerijetko i o mogunostima lijeenja ljudskog bia ve u majinoj utrobi. Ovakav razvoj prenatalne dijagnostike i terapije pratila je i podupirala javna rasprava o mnogim osjetljivim i kompleksnim pitanjima s podruja prava, morala i etike.
U ovom naem dobu nesluenog tehnolokog razvoja to se rijetko dogaa. Tehnologija je tako esto koraala naprijed ne obazirui se na neizbrisive tragove koje ostavlja na stranicama povijesti.
Sreom, to za sada nije tako u ovom podruju. Istina, postoje jo
mnoga sporna pitanja o kojima nije postignuta puna suglasnost, no
javna rasprava nikad ne moe rijeiti sve probleme na ope zadovoljstvo. Nju treba upraviti tako da traga za istinom, ak i ako se na
kraju postigne samo kompromis. Meutim, zahtijevati konsenzus
od samog poetka znai osuditi itav proces na osrednjost, rekao
je Kurjak.
Upitao se: kada zapravo ivot poinje i to o tome zna suvremena znanost? Istaknuo je kako se zna da niti sperma niti jajace samo po sebi ne mogu razviti ljudsko bie. Meutim, im je dolo do
zaea, do spajanja enskog jajaca i mukog spermija u prikladnoj
okolini, mogue je da se jedan ljudski ivot potpuno razvije.
Iz toga bi proizlazilo da ivot ovjeka, pa tako i njegova prirodna prava, poinju zaeem. Osloboeno ljudsko jajace predstavlja, meutim, esticu protoplazme, promjera oko 100 mikrometara, to grubo odgovara promjeru ljudske dlake. Danas se zna da se
izmeu polovine i dvije treine takvih jajaca nee nikada uspjeti
ugnijezditi u maternici majke i bit e neprimjeeno, otplavljeno u
nepovrat. Nedvojbeno je da to udesno zdruivanje mukih i enskih gameta, u trenucima oplodnje, predstavlja ivot. No, je li to
doista i osoba? Ispravan odgovor na to pitanje trae danas lijenici,
pravnici i strunjaci mnogih drugih specijalnosti u nas i u svijetu. Pri
tome se ne postavlja pitanje kada ljudska individua poinje stjecati
osobna iskustva ili postaje moralni inilac nakon postizanja razboritosti, rekao je Kurjak.
Naglasio je kako je moderna reproduktivna tehnologija potaknula mnogo etikih pitanja, pri emu za mnoga od njih jo nema
pravih odgovora. Oevidna je potreba odravanja interdisciplinarnih rasprava, no one koje su ve odrane nisu pruile rjeenje.
Mnogo toga je i pravno neregulirano, ali pravnici ni ne mogu
sainiti zakonski akt o pravu i uvjetima znanstvenog ili medicinskog
otkria prije nego to do tog otkria doe.
Stoga znanstvenik mora djelovati u skladu s prihvaenim etikim kodeksom prije nego to pravnik nae prihvatljiva rjeenja za
pravni status rezultata medicinskih istraivanja. Istodobno, znanstvenik i lijenik moraju prihvatiti ogromnu odgovornost kada odlue nastaviti s nekom posebnom, ali neisprobanom tehnikom i
prihvatiti raspravu sa iroko zastupljenim javnim interdisciplinarnim tijelima kako bi znanost bila u slubi prirode i tako pomogla
zajednikom dobru ovjeanstva, rekao je Kurjak.
Istaknuo je kako je oprezni optimist kad smatra da je ljudski
etiki sistem napredovao, s dovoljno kreativnosti da bi mogao preivjeti pa ak i sprijeiti kolizije izmeu autonomije ene i interesa
ire drutvene zajednice u vezi s pitanjem fetalne terapije.
Oekujemo da emo, uz pomo najstarijeg vida ljudske etinosti lojalnosti meu srodnicima i altruistike rtve koju je majka

Akedemik Asim Kurjak

spremna podnijeti za svoje dijete, na najmanju moguu mjeru svesti
konflikte koji e se vjerojatno pojaviti. Ljudska elja za djetetom bit
e glavni izvor kreativnih rjeenja u sukobima oko pobaaja i fetalne
terapije. Imajui na umu staru mudrost primum non nocere znanstvenik e poduzeti sve mjere opreza da ne uniti ili oteti ivot koji
eli spasiti i poboljati. Svi ukljueni u kompleksnu problematiku ivota, zdravlja i bolesti neroenih moraju prihvatiti stav da su etike
vrijednosti vanije od tehnolokih, da je linost vanija od stvari, a
duh od materije, zakljuio je akademik Asim Kurjak.

Kur'an obznanjuje da Bog stvara i smrt i ivot

Akademik Enes Kari, profesor na Fakultetu islamskih nauka u
Sarajevu, istaknuo je kako ivot kao tema u Kur'anu svoju vanost ovjerava preimustvom jedne iznimne injenice: u Kur'anu se
sm Bog imenuje ivim (al-Hayy).
ivot, raanje, ivotno kolanje i bujanje, ivotno kretanje...
sve su to vane podteme ivota i jednog velikog kazivanja o njemu
u Kur'anu. Deseci i deseci pasaa Kur'ana mono govore u pohvalu
ivota i njegove raznolikosti i raznovrsnosti, ta mjesta Kur'ana navraaju ovjeka, u prvom redu, na in uzvienog uenja spram injenica i fenomena raznovrsnosti mnogovrsnih kosmikih oitovanja, prepunih razvoja, rasta i ivljenja, sve to se pred ljudskim oima zbiva unedogled. K tome, te velike 'kosmoloke' cjeline i dionice Kur'ana, jednako tako navraaju ovjeka i na uzvieno uenje
spram fenomena ivota u svijetu flore, faune, oplodnih i ivotodavnih vjetrova, padanju rodne kie, bujanju raznolika rastinja, kuljanju izvorske vode iz kamenja i stijenja, rekao je Kari.
Naglasio je kako u znamenita pitanja koja Kur'an postavlja ovjeku jesu, u prvom redu, pitanja o ivotu i, k tome, pitanja o stva-

PREPORODOV JOURNAL 187

BONJACI U HRVATSKOJ
ranju. Sva ta pitanja Kur'ana svode se na jedno glavno odakle ivot? Da li porijeklo ivotnih fenomena i oitovanja moe biti bez
akta stvaranja i bez Boga Stvoritelja to je, dakako, pitanje koje
povezuje sva druga pitanja koja Kur'an nudi sa svojih stranica. Kari
je istaknuo kako uz ova pitanja koja razbuuju ovjekovu svijest o
stvaranju ivota, o ivotu kao izravnoj posljedici Boanskog stvarateljskog djelovanja, Kur'an neumorno podsjea na injenicu da su
iva stvorenja, zapravo, iz niega oivljena stvorenja. To jest, iva
stvorenja stanuju u neprestanoj sjenci smrti, jer su iz onog neivog,
onog nieg i mrtvog, stvorena.
Ali, to je ivot po Kur'anu? To je pitanje koje se u Kur'anu
postavlja gotovo uvijek u vezi sa pitanjem samog stvaranja. Jer, ivot ne moe bez stvaranja, zapravo, ivot po sebi jeste kontinuirano stvaranje, njegovo stvoriteljsko oitovanje. O ovome se esto
puta govori u Kur'anu, i to na nain pokazivanja pitanja i postupaka
naivnog ovjeka, koji pita, ali za svoja pitanja nije ispunio mnoge
druge pretpostavke, npr. pita za posljedice, a zaboravlja uzroke,
rekao je Kari.
Naglasio je kako se u Kur'anu nastanak ivota uvijek dovodi u
vezu s Bogom, na mnogim stranicama Kur'ana na ivot se svraa
pozornost kao na milijarde znakovlja, zadivno se razvijaju i pulsiraju u Boanskom stvaranju.
Mnogovrsnost ivotnih oblika, pojava i oitovanja u Kuranu
se pokazuje kao veliko i neprekoraivo jamstvo i dokaz Boanske
stvaralake moi. Samo Bog stvara! I svaki Njegov in stvaranja jeste in stvaranja ivota, ili izvoenja ivoga iz mrtvoga! Kur'an na
jednom mjestu sarkastino razglaava: afaman yaluqu kaman l
yaluqu? 'Da li je Onaj koji stvara kao onaj koji ne stvara?!' Povezivanje stvaranja s jedne, i ivota s druge strane, u Kur'anu je tako
esto, da se, praktiki, mnogovrsni fenomeni ivota, njegove forme, njegova pomaljanja i oitovanja predoavaju kao najvea posvjedoenja injenice da Bog ima i da On jeste. Dakako, treba imati
u vidu da se Kur'anom obznanjuje da uz ivot stvorenja ide i njihova smrt, i samo Bog jeste Taj Koji je Posjednik i ivota i smrti, tovie, Kur'an obznanjuje da Bog 'stvara i smrt i ivot!', rekao je Kari.
Naglasio je kako Kur'an, kao objavljena i vjena Boja Rije
(kalmu 'llh), snano ustaje u zatitu ivota.
Zatita ivota oznaava zatitu Boanskog dara uoblienog u
ivot, to je jedna opa poruka Kur'ana. Jer, Bog svoje stvaranje ne
posreduje, On izravno stvara sve, pa tako i svako ivo bie. Kad nas
dragi Bog stvara, mi s Njime imamo prisan susret, ponijeli smo Njegov stvaralaki peat, zaimali smo status Njegova stvorenja. Stoga
se sa stranica Kur'ana, u vie navrata, oglaavaju moralno-pravni
nalozi ovjeanstvu o zatiti, tovie 'svetosti', odnosno nepovredivosti, ljudskog ivota, ali i flore, faune, minerala. Zabrane injenja
nereda na Zemlji, fasd fi l-'ard, zabrane ubijanja ljudi, kao i iskorjenjivanja stoke i usjeva, Kur'an ubraja u tzv. svete zabrane, zakljuio je akademik Enes Kari.

Allah Uzvieni je stvorio ovjeka i podredio mu sve

to je na nebesima i Zemlji
Hafiz Safvet Halilovi, profesor na Islamskom pedagokom fakultetu u Zenici, uvodno je naglasio kako Kur'an asni u brojnim
tekstovima govori o ovjeku (ar. insn). Ispravno je rei da je ovjek, zapravo, sredinja tema Kur'ana jer sve to je objavljeno u
Kur'anu objavljeno je ovjeku i, na izvjestan nain, tie se ovjeka.
Upravo zbog toga o ovjeku se uestalo govori na stranicama
Kur'ana. Pitanje njegovog stvaranja i porijekla je tretirano s posebnom panjom i respektom.

SVIBANJ 2016.

Kur'an asni o ovjeku, insnu, izravno govori u mnogim ajetima. Razmiljajui i analizirajui sadraj kur'anski poruka vezanih za
ovjeka, moemo prepoznati etiri temelja kur'anske antropologije, a to su: prvo, el-insn mahlq ovjek je stvorenje, dakle, on
nije nastao sluajno ve ima Stvoritelja; drugo, el-insn mahlq
mukerrem ovjek je stvorenje kojem su ukazane velike poasti;
tree, el-insn mahlq mukellef ovjek je stvorenje koje je zadueno, njegov ivot je misija; i etvrto, el-insn mahlq mes'l ovjek je bie koje e odgovarati za svoja djela i postupke, rekao je
Halilovi.
Kada je u pitanju porijeklo ovjeka, Hailovi je istaknuo kako je
Kur'an sasvim jasan i precizan ovjek je Boje stvorenje i nije produkt sluaja ili, pak, djelovanja slijepih sila prirode. U vie kur'anskih
tekstova istie se da je Allah Uzvieni stvorio ovjeka i podredio mu
sve to je na nebesima i Zemlji.
Kur'an asni istie da je ovjek bie ili, jo preciznije, stvorenje
koje je jednim svojim dijelom tijelom vezan za zemlju, tj. materijalni svijet, dok je drugim dijelom duom vezan za vii, duhovni svijet. Kuran asni tu istinu jasno iznosi kada kae da je Allah
Uzvieni stvorio ovjeka od zemlje a zatim u njega udahnuo od Svoga Rha. Na taj nain ukazuje se na veoma udnu i sloenu ljudsku
prirodu koja je rezultat dva sasvim suprotna elementa, materije i
duha, tijela i due. Tu i lei najvea zagonetka i najsloenija tajna
ovjeka, rekao je Halilovi
Kuran asni naglaava da ovjek nije produkt sluajnosti. Naprotiv, ovjek je stvorenje Mudrog i Svemogueg Stvoritelja, Koji
mu je podario sve to mu je potrebno za ivot i potom ga nadahnuo kako da se time koristi. Svaki detalj ovjekovog organizma formiran je shodno savrenom programu i planu to apsolutno iskljuuje sluajnost. Hafiz Halilovi je istaknuo kako je prema islamskom
uenju ovjek erefu-l-mahlkt, tj. najasnije stvorenje ili stvorenje kojem su ukazane najvee poasti. On je halfetullh Boji
namjesnik na Zemlji i kao takav predstavlja najveu vrijednost. U
pojavnom svijetu ovjeku pripada dominantno mjesto: povjerava
mu se uprava i koritenje svih dobara svijeta, sve mu je potinjeno
i stavljeno na raspolaganje. Radi njega je sve stvoreno, a on je stvoren radi ostvarenja velikog zadatka i asne misije a to je spoznaja
Allaha, Stvoritelja svih svjetova i robovanje samo Njemu.
Ljudski ivot nije, dakle, puko prebivanje, kao to nauavaju
egzistencijalisti i drugi materijalisti, ve misija, emanet, koji treba
ispuniti. Na osnovu rezultata postignutih na planu ispunjenja te asne misije ovjek e zadobiti svoj status u Svijetu vjenosti. Takvo
razumijevanje daje puni smisao ljudskom ivotu jer upuuje ovjeka ka tome da svoj ivot provede u injenju onoga to je dobro,
korisno i plemenito, ovjeno, rekao je Halilovi.
Naglasio je kako Kur'an asni na sasvim jasan nain istie da je
svrha ovjekog postojanja na ovom svijetu robovanje (ibadet) samo Allahu, Jedinome Bogu, Stvoritelju i Uzdravatelju svih univerzuma.
ovjekov ivot na ovom svijetu je kratak i ogranien, pa ga
treba provesti u injenju onoga to e dovesti do Boje milosti i
zadovoljstva. Takvo nauavanje pomae ovjeku da kontrolie svoje strasti i stremljenja, usmjeravajui ga da se u svome ivotu i aktivnostima pridrava granica koje je postavio Uzvieni Stvoritelj,
kako bi se postiglo Njegovo zadovoljstvo i pripremilo za susret s
Njim. Na taj nain ovjek se usmjerava da svoj ovosvjetski ivot
provede radei ono to je korisno, plemenito i ovjeno, a u realizaciji tog plana ovjek pronalazi puni smisao svoga ivota, zakljuio je hafiz Safvet Halilovi. q
Ismet ISAKOVI

BONJACI U HRVATSKOJ

PREDSTAVLJANJE KNJIGE HRVATSKA I TURSKA: POVIJESNO-KULTURNI PREGLED

Bogata islamska kultura

U utorak, 17. svibnja 2016., u Islamskom centru u Zagrebu
predstavljena je knjiga Hrvatska i Turska: Povijesno-kulturni pregled, koju su uredili Katica Jurevi, Ozana Ramljak i Zlatko Hasanbegovi. Promociju je organizirao Medlis Islamske zajednice Zagreb, u suradnji s Institutom drutvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu i Izdavakom kuom Srednja Europa.
Na tragu odnosa izmeu dviju prijateljskih zemalja, Hrvatske i
Turske, i njihove isprepletene povijesti koja moe posluiti oblikovanju zajednikih kulturnih, gospodarskih i politikih ciljeva u budunosti, nastala je zamisao o potrebi objavljivanja zbornika koji bi
prikazao neke od kljunih trenutaka koji su ostavili dubok trag u
svemu to je odredilo oba moderna nacionalna sjeanja. U knjizi su
objavljeni tekstovi istaknutih hrvatskih povjesniara i drugih znanstvenika o povijesti hrvatsko-turskih/osmanskih odnosa u prolosti, napose o odnosima Dubrovnika i Osmanskog carstva, kao i o
osmanskoj materijalnoj i nematerijalnoj batini na hrvatskim prostorima te o dananjim knjievnim i kulturnim vezama izmeu Hrvatske i Turske.
Uvodno su se prije samog predstavljanja knjige prisutnima
obratili ministar kulture dr. sc. Zlatko Hasanbegovi, te prof. dr. sc.
Vlado aki i prof. dr. sc. Damir Agii u ime urednika i nakladnika.
Knjigu su predstavili prof. dr. sc. Nenad Moaanin, prof. dr. sc.
Ekrem auevi i prof. dr. sc. Zlatko Kara. Prisutnima se obratio i
Bekir Alpul, tajnik u Veleposlanstvu Republike Turske u Zagrebu.
Predstavljanje je moderirao Gzim Redepi, predsjednik Medlisa
Islamske zajednice Zagreb.
Nenad Moaanin je kazao kako su turkoloka istraivanja, bilo
u jeziku, bilo u povijesti, u Hrvatskoj bila maehinski tretirana do
tridesetak godina unazad. Do tada se sve svodilo na sluajeve da
neki pojedinac neto o toj temi radi i pie, a nakon to se povue
onda opet po pedesetak godina nema nikakvih daljnjih istraivanja. Meutim, u posljednjih etvrt stoljea turkologija je ponovno
zaivjela, procvala i vrlo se dinamino razvija. Provode se i planiraju
brojni projekti, a jedan od realiziranih projekata je i knjiga Hrvatska i Turska: Povijesno-kulturni pregled. Prof. Moaanin je takoer izrazio svoje nade da e izdavanje ove knjige jo vie potaknuti
daljnja turkoloka istraivanja u Hrvatskoj, koja e uroditi novim
kvalitetnim projektima poput ovog.
Ova knjiga sadri veoma informativne tekstove o odnosu Hrvatske i Turske, i o materijalnoj i o nematerijalnoj kulturi osmanske
batine u Hrvatskoj. Zamisao da ovaj zbornik nastane pojavila se
prije dvije ili tri godine, i on je rezultat jednog velikog rada i truda,
uvodno je rekao Ekrem auevi. Naglasio je kako su spomenici
materijalne i nematerijalne kulture osmanske batine u Hrvatskoj
vrlo zanemareni i relativno nepoznati u odnosu na druga carstva i
narode koji su vladali ovim prostorima. Da je osmansko naslijee
u Hrvatskoj organski dio kulturnog naslijea muslimana, kojima je
Hrvatska domovina i istodobno iznimno bogatog i slojevitog kulturnog naslijea koje je hrvatska kulturna batina tokom cijelog stoljea tu nema nikakve dvojbe, napomenuo je prof. auevi.
On je dao i kratki pregled knjige, pa je tako kazao kako je u
svom radu prof. Moaanin dao jedan prikaz tursko-hrvatskih odnosa iz jedne povijesne ptije perspektive, kroz prikaz turskih pro-

Predstavljanje knjige Hrvatska i Turska: Povijesno-kulturni pregled

u zagrebakom Islamskom centru
vala, osvajanja, doba stabilizacije, gradove, obrte, demografsku
problematiku, na artikulaciju drutvenih odnosa, sve do prikaza
ideologija i percepcije drugoga. Za rad prof. Vesne Miovi kazao je
kako on prikazuje djelovanje dubrovakih diplomata, govori o dubrovakim darovima sultanu, o trgovini, o odnosima prema monim osmanskim enama sultanijama, o dubrovakoj dvostrukoj
ulozi u pijunai, o dragovanima itd. O radu prof. Karaa napomenuo je da se on bavi tursko-islamskom umjetnou, o umjetnosti
kamena, keramike, tekstila, numizmatikom, zatim graditeljstvom,
damijama, tekijama, haremima, esmama, grobljima i slino.
Moja je zadaa u ovoj knjizi bila da prezentiram ostatke materijalne spomenike batine turskoga vremena, dakle, osmanske
batine poglavito 16. i 17. stoljea. Za mene je to znailo i stanovito
osobno otkrie, jer se o toj batini u naoj literaturi i znanosti relativno malo zna ili se do sada malo znalo, a istraivanja su se u zadnje vrijeme na sreu intenzivirala, rekao je Zlatko Kara. Pojasnio
je da se vrijeme osmanskih osvajanja, pa i doba dolaska islama,
jedne nove kulture, jedne nove civilizacije, u nae prostore poklopilo sa jednim drugim dobro znanim, dobro istraenim podrujima
nae povijesti i umjetnosti i povijesti arhitekture. Primjerice, s razdobljem rane renesanse i sa trajanjem cijelog renesansnog razdoblja ukljuujui i razdoblje baroka. O tim zapadnim stilovima se u
literaturi dobro zna. Meutim, ostalo je gotovo nezamijeeno da je
gotovo dvije treine Hrvatske u to renesansno doba, kada su nastala sjajna djela arhitekture od ibenika do Dubrovnika, da je u isto to
vrijeme u onoj drugoj Hrvatskoj pod osmanskom vlau nastajala
jedna druga umjetnost vrlo zanimljiva i za nae podruje vrlo relevantna i europski vana.
Prostor Hrvatske je podruje u kojem se razvio najzapadniji
islam u smislu kulture i umjetnosti kojega na tlu Europe imamo. Pa
tako u godinama kad Nikola Firentinac zavrava remek djelo nae
renesanse, kupolu ibenske katedrale, na samo nekoliko kilometara uzvodno Prokljanskim jezerom i rijekom Krkom u oblinjem
Skradinu je bilo jedno od urbanih sredita Osmanske drave, i u
tome gradu na nedalekoj udaljenosti od renesansnog ibenika nastala je jedna bogata islamska kultura od koje je danas, na alost,
malo ostalo, zakljuio je prof. Kara. q
Samid DIZDAREVI

PREPORODOV JOURNAL 187

BONJACI U HRVATSKOJ

MEUNARODNI SIMPOZIJ GDJE JE NESTAO MORAL? (ZAGREB, 20.-21. SVIBNJA 2016.)

Mirna savjest i nemirna svijest

Bonjaka nacionalna zajednica Hrvatske i Naunoistraivaki
institut Ibn Sina iz Sarajeva, u petak i subotu, 20. i 21. svibnja
2016. godine, u Zagrebu su organizirali meunarodni simpozij na
temu Gdje je nestao moral?. Suorganizatori simpozija bili su u
Islamska zajednica u Hrvatskoj, Medlis Islamske zajednice Zagreb, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu i Znanstveni centar
izvrsnosti za integrativnu bioetiku. Na simpoziju je sudjelovalo
tridesetak filozofa, sociologa, politologa, teologa i drugih znanstvenika iz pet zemalja Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije i Irana, koji su se predstavili s iznimno zanimljivim referatima
Sudjelovali su: prof. emer. dr. sc. Esad imi, predsjednik
Znanstvenog savjeta Suodnos morala i religije, prof. dr. sc. edomir upi, Fakultet politikih nauka Univerzitet u Beogradu
Moral i ogoljeni pragmatizam, prof. dr. sc. Ivan Markei, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar Zagreb Kako istodobno biti
pravedan i moralan? promatrano iz perspektive Luhmannove
teorije morala; izv. prof. dr. sc. Hrvoje Juri, Filozofski fakultet u
Zagrebu, Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku
Nova etika pitanja i bioetiki odgovori, prof. dr. sc. Lino Veljak,
Filozofski fakultet u Zagrebu Nemo morala; prof. dr. sc. Borut
Olaj, Filozofski fakultet Univerziteta u Ljubljani Kako misliti odnos etike i morala danas?; doc. dr. sc. Katica Knezovi, Uiteljski
fakultet u Zagrebu Kad moral tone, javnost se okree etici etika u znanstvenim istraivanjima; prof. dr. sc. Senadin Lavi, Fakultet politikih nauka u Sarajevu Moralno pitanje, dijagnoze
vremena i politike konstelacije; mr. sc. Amir Zuki, Parlament
Federacije BiH Moral u izbornoj proceduri BiH. Koliko je moralan politiki sistem BiH nakon Daytona?; mr. sc. Feizieh Shamsi
Nasab, Fondacija Mulla Sadra Sarajevo Uloga monika u nestajanju morala u drutvu; prof. dr. sc. Sead Ali, Sveuilite Sjever
Koprivnica/Varadin Monopol na nemoral; dr. sc. Ivica Kelam,
Visoko evaneosko teoloko uilite Osijek Etika i demokracija
u meunarodnim trgovinskim sporazumima - sluaj TTIP; doc. dr.
sc. Marija Selak, Filozofski fakultet Zagreb Moralno 'poboljanje' i redukcija zla; doc. dr. sc. Tomislav Krznar, Uiteljski fakultet
u Zagrebu Razumijevanje (ne)moralnoga u kontekstu suvremenog odgoja. Filozofijski izvidi; prof. dr. sc. eljko Kaluerovi, Filozofski fakultet u Novom Sadu Pretpostavke nastanka morala; doc. dr. sc. Irfan Hoi, Tehniki fakultet u Bihau Umjetnost 19. i 20. vijeka i pitanje morala; dr. sc. Behija Durmievi,
Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu O moralu, religiji i modernoj znanosti; mr. sc. Rusmir adi, Filozofski fakultet u Tuzli
Problem morala i Svetog prilozi filozofiji religije; dr. sc. Mubina
Moker, Naunoistraivaki institut Ibn Sina Sarajevo Ima li
morala bez svijesti o Bogu?; dr. sc. Fahrudin Novali, Zagreb
Kur'an kao izvor islamskog feminizma; prof. dr. sc. Adnan Jahi,
Filozofski fakultet u Tuzli Iz historije Sarajeva za vrijeme Kraljevstva SHS. Osnivanje, rad i neuspjeh Muslimanske akcije za zatitu
morala; doc. dr. sc. Rouhullah Ghaderi Kangavari, direktor Naunoistraivakog instituta Ibn Sina Sarajevo i mr. sc. Marjam Rouin Tan, Univerzitet Peym-e nr, departman Juni Teheran Pozicija morala u islamskoj teoriji meunarodnih odnosa; mr. sc.

SVIBANJ 2016.

Meunarodni simpozij o moralu

Saeid Abedpour, Naunoistraivaki institut Ibn Sina Sarajevo
Etika vrline i Mevlana Delaluddin Rumi; dipl. iur. Meddida Kreso, predsjednica Suda BiH, Sarajevo Pravo i moral u slubi graana isti cilj, razliit metoda, prof. dr. Shahab Yar Khan, Filozofski fakultet u Sarajevu Gdje nam je moral? i mr. sc. Delaludin
Hodi, Sarajevo Pravo izmeu injenica i vrijednosti-uloga i
potencijali u perspektivi krize Evrope.
Svi referati bit e objavljeni u Bonjakoj pismohrani, godinjaku koji izdaje Bonjaka nacionalna zajednica Hrvatske. Za potrebe prikaza simpozija o moralu u ovom broju Preporodovog
Journala odabrali smo izvode iz nekoliko prezentiranih referata.

rtvovanje humanistikih vrijednosti i nepobitnih

etikih postulata zarad stranakih ciljeva i
posebnih politikih strujanja
U uvodnom referatu prof. emeritus Esad imi je naglasio kako
su i moral i religija vrijednosti. Moralne ili vrijednosne definicije
znae dimenzije koje ovjek namee svome svijetu i svome ponaanju. One se potvruju time to se transformiraju s promjenom
uvjeta: njima se interpretira i reinterpretira gibanje na uzburkanom socijalnom reljefu, kao i smisao ovjekove akcije. Usprkos tome to religijske grupe proklamiraju natprirodnu spiritualnu
usmjerenost, ipak su one grupe ljudi koji ive u prirodnom svijetu,
koji nije lien ogranienja.
Kritika morala ne znai kritiziranje pozitivnog sadraja morala,
nego klasne forme drutva. Nemoan je svaki ideal koji kritizira
stvarnost, a ne moe da je izmjeni. Drastinim smanjenjem materijalnih mogunosti ivota, osvjeivanjem u privid revolucionarnog
romantizma, moralne oscilacije unutar samog pokreta sve to govori u prilog unutarnjoj beznadenosti koja se rapidno proiruje i
pred kojom ljudi postaju sve moniji. Malobrojni nosioci revolucionarnog etosa rastau i posljednje ostatke iskrenosti oajniki pokuavajui da mimikrijski djeluju, rekao je Esad imi, naglasivi kako se nemogue razraunati s podanikim mentalitetom koji se
kod nas iskazuje u bogatoj skali bez uspjenog razotkrivanja motiva
socijalnog i politikog ponaanja.

BONJACI U HRVATSKOJ
Samo izuzetni pojedinci mogu da prkose socijalnoj i politikoj
konstelaciji i da trpe esto nesagledive posljedice istrajavanja u svojoj moralnoj odvanosti. Kada bismo kojim sluajem ivjeli u drutvu
u kome ljudska srea ovisi ponajvie od toga koliko smo ljudi, onda
bi iz drutva nepovratno iezli svi oblici moralne nakaznosti. Koliko
god se kontrolirala i ograniavala, politika nita ne gubi od svoje
imperijalnosti. Sve do se ne svede u granice politikog servisa kao
neka vrsta strune usluge, sve dok se ne suzbije kao profesija, politika e prividno biti ansa svih, a stvarno privilegija samo izuzetih
monika. A dok je god to, ona je otuujui posrednik i nesavladiva
prepona u iskazivanju ovjekove osobnosti. U odgovoru na ovo pitanje bilo bi korisno razlikovati individualnu i grupnu razinu. Tako na
individualnoj razini, ovjek moralno hrabar moe ustrajati u svom
stavu i ponaanju potiskujui u drugi plan ekonomsku motivaciju.
Upitani u jednom sociolokom istraivanju zbog ega su napustili
nau zemlju, arhitekti zaposleni u vicarskoj i Francuskoj, naveli su
pet razloga od kojih je na prvom mjestu meuljudski odnos, kao
npr. mogunost strunog usavravanja, promocije i slino, a na posljednjem loa materijalna stimulacija. Kad je pak govor o velikim
socijalnim grupama onda, kako istraivanja pokazuju, ekonomski
inioci igraju znaajnu ulogu, ne rijetko i odluujuu. Drim da je u
mentalitetu naeg ovjeka ugraena crta moralne senzibilnosti koja
ga ini mnogo vie nezadovoljnijim zbog postojanja nepravde, nego
zbog trpljenja siromatva, rekao je imi.
Istaknuo je kako suvremeno tranzicijsko drutvo nije drutvo
jednakih ljudi, nego treba sve vie biti drutvo ujednaenih mogunosti. Budunost individualnog i drutvenog morala izravno je ovisna od toga kamo ide i kuda smjera drutvo u cjelini. Biti sretan
iznutra znai imati 'mirnu savjest i nemirnu svijest'. Kakve izglede
ima nae drutvo, takve izglede ima i na moral. Nitko nam, sreom, ne moe onemoguiti da se nadamo, zakljuio je Esad imi.
Doc. dr. sc. Rouhollah Ghaderi Kangavari, docent meunarodnih odnosa i direktor Naunoistraivakog instituta Ibn Sina u
Sarajevu, naglasio je kako na meunarodnoj sceni dananjega svijeta svjedoimo rtvovanju humanistikih vrijednosti i nepobitnih
etikih postulata zarad stranakih ciljeva i posebnih politikih strujanja. Preciznije kazano isto slijeenje makijavelistike politike u
kojoj je zarad dosezanja cilja doputeno koritenje svakoga sredstva i metoda, uz insistiranje na ravnotei troak-korist, za posljedicu ima proturijenost i suprotstavljenost izmeu vrijednosti i interesa kada se radi o politici koju neke zemlje sprovode na meunarodnoj sceni. Stoga je diskurs politike moi i epikurejstva dao neizbjean i kategorian prioritet interesima nad univerzalnim vrijed-

10

nostima kao to su sloboda, sigurnost, demokracija, ljudska prava i

slino. Meutim, u islamskoj teoriji meunarodnih odnosa i cjelina
religije i njezini segmenti trebaju biti u slubi morala jer je moral cilj
sam po sebi. Stoga svi kulturni, politiki i ekonomski aspekti ovjekova individualnog i kolektivnoga ivota trebaju biti u slubi ovog
uzvienog cilja. U principu, islam je religija etike, pa je zato Poslanik
islama Muhammed, a.s., svojom primarnom zadaom smatrao
upotpunjavanje ljudskih udi, rekao je Ghaderi Kangavari.
Prof. dr. sc. Sead Ali u referatu pod nazivom Monopol na nemoral postavio je brojna pitanja pred kojima se nalazi sadanja
civilizacija. Nakon razotkrivanja amerike ili zapadne imperijalne
politike i naina njena provoenja koju je sainio Noam Chomsky,
pitanje vie nije razumijemo li to se dogaa, nego kako je mogue
uz svijest o tome to se dogaa da veina zapadnog intelektualnoga svijeta uti!? Ta utnja svojevrsno je opravdanje za nove preventivne ratove, za stavljanje imperijalne ape na 'zone interesa',
za podizanje pobuna uz pomo plaenika spremnih za novac ubijati i svoje i tue, i slino.
Gdje je moral zapadnog intelektualca jednom za svagda osuen na to da odredbeni razlog, kako ga je Kant uio, ne moe biti ni
novac, ni interes, ni politika, niti ita to je izvan njegovog uma? to
je s tom velikom zapadnom kulturom kojoj se la smije u bljetavo
lice? ivi li ona samo od svoje prolosti i u njoj? Je li politika uistinu
postala samo 'sjena velikih korporacija' kako je svojevremeno tvrdio John Dewey i znai li to da ivimo u velikom teatru u kojemu
politiari glume politiare, intelektualci intelektualce, a vjerski ljudi
ljude od vjere? Je li po svima nama pala osveta utnje prema zavoenjima i manipuliranjima benignih propagandnih poruka koje su
nas varale, koje nismo shvaali ozbiljno, a koje su prokrile put
strategiji proizvodnje pristanka, preventivnim ratovima, zonama
interesa Ili filozofija ili propaganda, to je pitanje koje bi moralo
visjeti nad glavom svakom misleem subjektu koji se pokuava uzdii do razine filozofije da mudrost ovdje ne spominjemo. No zaklinjanje u filozofiju nee filozofiji pa ni svijetu koristiti. Iza filozofskih imena i znanja iznoenja odnosno razvijanja argumenata danas se nerijetko skrivaju navijai. Skriveni u nie nacionalnoga oni
briljivo u svojim toplim institutima prouavaju uvijek jedno te isto.
Ne vide kroz prozor prolaske tenkova i nadlijetanja zrakoplova,
rekao je Sead Ali.
Prof. dr. Shahab Yar Khan se kritiki osvrnuo na stanje u svijetu,
naglasivi kako u najveoj svjetskoj demokraciji, u Indiji, imamo
500 milijuna ljudi koji ive ispod granice siromatva, dok su u drugoj najveoj svjetskoj islamskoj zemlji na svijetu, u Pakistan, zloini

PREPORODOV JOURNAL 187

BONJACI U HRVATSKOJ

Uesnici simpozija Gdje je nestao - moral?

nad enama i djecom su meu najveim katastrofama naeg doba.
Osim toga, u najveoj svjetskoj demokraciji, u SAD-u, svakih est
minuta prijavi se silovanje ena. Takoer, porno stranice su najposjeenije web stranice na internetu.
Uz oite propasti bankarskog sustava, politikih struktura, religijskih modela, socijalnih ustanova i tako dalje, svjetska populacija je u opasnosti od eliminacije. Moralne vrijednosti sustava nisu
uspjele napraviti sustav otporan na koruptivnost. To je razlog to je
svaki sustav ikad uveden za dobrobit ovjeanstva nije uspio. Drave ne uspiju pruiti olakanje vlastitim graanima kad ne uspiju
uvesti plan rada na dravnoj razini. Najopasnije to se dogaa u
takvim okolnostima, svatko poinje imati svoj vlastiti plan. Kada
plan ljudi dolazi na ulice, niti jedna vojna sile i niti jedno carstvo ne
moe im stati na put. ini se da ljudi koji ne znaju da imaju svoju
politiku istinu, ostaju uglavnom pasivni prema svojim drutvenim
okolnostima. Meutim, kada jaz postaje nepremostiv izmeu onih
koji kontroliraju resurse i onih koji se bore za njih, pokuaji da se
osigura obiteljski posjed i perspektiva uzrokuje da vladajue elite
stave na stranu sve moralne vrijednosti. To dovodi do graanskih
nemira. U ovom trenutku povijesti kada je jedna drutvena skupina
sama u potrazi za hranom u kontejneru za smee, a druge grupe
bacaju hranu u taj isti kontejner sudbina je zapeaena. Ljudi se
otimaju ne samo za hranu, ali i za ruku koja im tu hranu baca, prirodni rezultat politike je ne imati politiku. Imali smo uvid u to u
Bosni 2014. godine, kada su ljudi izali na ulice, ali vrijeme nije bila
zrelo jo. Bosanski stil ivota, stil ivota kada ljudi nemaju, a uvjeravani su da je uteeno puno, spasilo je nae nesuvisle politike
strukture za sada. Zemlja teko nezaposlena, 43%, jo uvijek uspijeva imati sredstva da preivi, ovisno uglavnom o velikoj dijaspori
koja ivi u Europi. Ugroavajui ivotni stil i ovisnost o dijaspori su
neprirodne mjere za uzdravanje mirne drutvene strukture. Europa je na rubu i ima svoje drutveno-ekonomske none more. Bosanci koji ive u inozemstvu uglavnom su ukljueni u obavljanju
manjih poslova, uskoro e se nai u tekim okolnostima. Novac iz
inozemstva, sigurno, nee biti sredstvo za vladajue elite da nastave sa svoju politiku raskoi zanemarivanja. Nezaposlenost ve alje
udarne valove, ali budui da ne postoji plan kontrole, to e biti tsunami budunosti, rekao je Yar Khan.

Brojni paradoksi koji oslikavaju stanje i karakter

politikog sistema i ambijenta u BiH
Meddida Kreso, predsjednica Suda Bosne i Hercegovine,
uvodno je naglasila kako ivimo u vremenu otvorenih prilika, najvi-

SVIBANJ 2016.

ih moralnih dilema i masovnog normiranja. U uslovima masovnog normiranja, krug pravnosti se proiruje i sve vie potiskuje moralnu percepciju o nekom ponaanju. To moe izazvati i priline
frustracije, jer umjesto to bi ovjek po svom moralnom nahoenju
postupao, on mora poznavati relevantno pravo, pa i najmanja sitnica za koju nije znao ili nije mogao znati izaziva propast njegovog
postupka na putu ostvarenja cilja. Mnogo ciljeva, oskudna sredstva, frustracije uslijed ranijih neuspjeha dovode ovjeka u situaciju da bira. Izbor izmeu dosljednog potovanja gomile pravnih
propisa i mogunosti kako da izigra pravo, stavlja ovjeka pod svjetlo onog dijela morala koje nije i ne moe biti normirano, rekla je
Kreso.
Naglasila je kako je moralu nuno dati izvedenice u pravu i pravo proeti moralnim kategorijama, jer u suprotnom moral e se
rasplinuti, a pravo e postati isprazno. Suvremeni civilizacijski tokovi i razvoj nameu obavezu zakonodavcu uvoenje etike dimenzije u pravo, pribliavajui pravo udoreu drutva, na taj nain udaljavajui se od faisoidnih i drugih nakaradnih pravnih sistema, koji
nastoje pravo podvrgnuti volji diktatora. Rijeju i djelom, svaki
dan i neumorno, imamo obavezu da inimo primjer ispravnog i valjanog ponaanja. Imamo obavezu stvaranja prava, promjene prava i primjene prava koja e omoguiti efektuiranje cilja i svrhe njegove socijalne funkcije. Ustanovivi da pravo i uz sankciju ne moe
do kraja i u potpunosti prisiliti svoje adresate na savjestan i poten
odnos u postupku njegove primjene, jer postoje mogunosti zaobilaenje i izigravanja, ustanovili smo i neophodnu moralnost ljudi u
rukovanju pravnim propisima. Bez unutranjeg osjeaja za pravedno, ispravno i lijepo, to se gradi i njeguje u svakom pojedincu, pa
tako i osjeaja za pravilno koritenje prava, nema graanskog drutva, zakljuila je Meddida Kreso.
Bosna i Hercegovina danas jeste svojevrsni laboratorij odnosa
morala i politike, odnosa etike i politike, i ne samo lokalne ve i internacionalne, uvodno je rekao mr. sc. Amir Zuki, generalni sekretar SDA i zastupnik u Predstavnikom domu Parlamenta Federacije BiH, govorei na temu morala u izbornoj proceduri Bosne i
Hercegovine i koliko je moralan bosansko-hercegovaki politiki
sistem nakon Daytonskog mirovnog sporazuma. Politiki sistem
nastao pod ultimatumom izvrenog genocida, a definisan prvi put
u historiji naina okonavanja ratova i internacionalnoj pravnoj
praksi, jednim aneksom Mirovnog sporazuma, nije nita drugo nego posljedica lokalnih, regionalnih i internacionalnih interesa i realnih sila, a nikako univerzalnih etikih vrijednosti i demokratske kulture i morala savremenog svijeta, rekao je Zuki, a zatim pobrojao
brojne paradokse koji oslikavaju stanje i karakter politikog sistema i ambijenta u kojemu ivi Bosna i Hercegovina. Meu paradoksima je i onaj da samo za BiH ne vrijedi univerzalno naelo demokratske prakse, jedan ovjek jedan glas, i da se i samo pominjanje
tog civilizacijskog naela tumai ekstremnim stavom jedne etnike
grupe, kao i da se putem instrumenta 'specijalnih i paralelnih veza' etnike i ratom stvorene etno teritorijalne grupe integriu u
obrazovni, kulturni, ekonomski i politiki sistem susjednih drava
vie nego u sistem drave, iji su rezidenti i dravljani.
Amir Zuki je iznio nekoliko teza kako BiH obraniti od silnih paradoksa koji razaraju bosansko-hercegovako drutvo: Moramo
osnaiti propagandu civilizacijskih vrijednosti bosanske paradigme
i vrijednosti tradicionalnog BH drutva i njegove kulture i naina
ivota. Moramo se oduprijeti svim nastojanjima ka unutranjem i
vanjskom izolacionizmu koji bi definitivno unitio i na etos, na
moralni kredo, ali i samo bie drave BiH. q
Samid DIZDAREVI

11

BONJACI U HRVATSKOJ

SVEANA AKADEMIJA ESTE GENERACIJE MATURANATA ISLAMSKE GIMNAZIJE DR. AHMEDA SMAJLOVIA

Posebna generacija maturanata

Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovia je islamska srednja
kola, koja je kod Ministarstva prosvjete RH verificirana kao srednja kola s pravom javnosti. kola nosi ime rahmetli dr. Ahmeda
Smajlovia (Tokoljaci kod Srebrenice, 1938. Sarajevo, 1988.), u
svijetu cijenjenog znanstvenika i sveuilinog profesora, koji je bio
jedan od drutveno najangairanijih bosansko-muslimanskih intelektualaca i najplodonosnijih islamskih djelatnika u drugoj polovini
20. stoljea. Islamska gimnazija u Zagrebu ima etiri mjeovita
odjeljenja sa stotinjak uenika i uenica, a nasljednica je Zagrebake medrese Dr. Ahmed Smajlovi, koja je kolske godine
2009./2010. ispratila posljednju, 15. generaciju uenika.
Sveana akademija este generacije maturanata Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovia odrana je u subotu, 21. svibnja
2016., u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski u
Zagrebu. estu generaciju maturanata (2012.-2016.) ine 23 uenice i uenika, odnosno 12 djevojaka i 11 mladia, i to: Nida Ali,
Ahmed Alili, Izime Ameti, Mejra Balta, Aljbon Binaj, Senida Begi,
Aldin Begovi, Teufik ajlakovi, Iman Gouda, Teuta Hajradini,
Amina Hamzi, Salih Hasanovi, Samir Ibievi, Elma Korajli, Adnan Musi, Ammar Opardija, Denan Rami, Omar Salah, Reem
Shafi, Almira Tursunovi, Besnike Useini, Dina Voji i Elfat Zendeli.
Njihova razrednica je bila prof. dr. sc. Remzija Hadiefendi Pari,
zamjenica ravnatelja Islamske gimnazije i profesorica hrvatskog jezika. Ona je bila razrednica i prvoj, ratnoj generaciji uenika Zagrebake medrese Dr. Ahmed Smajlovi.
Nakon studentske himne Gaudeamus igitur i uvodnih rijei
voditelja, mladog hafiza Amara Mujkanovia, biveg uenika a sada
uspjenog studenta 4. godine Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, uslijedio je prelijep, sadrajan i edukativan polusatni interaktivni program s kojim su se oprostili od svojih kolskih klupa,
profesora, ali i mlaih kolega i kolegica. Tema ovogodinje maturalne akademije bila je vezana uz 100. obljetnicu pravnog i institucionalnog priznavanja islama od strane Hrvatskog sabora, sada ve
davne 1916. god, a ija je sredinja proslava bila 27. travnja u Hrvatskom narodnom kazalitu u Zagrebu. U pripremi sveane akademije maturanticama i maturantima posebno je pomogla njihova
razrednica Remzija Hadiefendi Pari. U okviru programa otpjevano je i nekoliko ilahija, u izvedbi Mjeovitog kolskog zbora pod
ravnanjem i klavirskom pratnjom profesorice Katarine Stojanovi.

Lijep islamski odgoj i dobra osnova za nastavak

daljnjeg obrazovanja
Nakon tematskog dijela sveane maturske akademije uslijedio
je sentimentalniji, oprotajni dio priredbe. Od svojih uenica i uenika oprostila se razrednica Remzija Hadiefendi Pari, koja je
istaknula kako je ova generacija po mnogoemu posebna. Poeljevi im sreu i uspjeh u daljnjem ivotu, dala im je nekoliko iznimno korisnih i mudrih savjeta.
Odnos zateenog i novog znanja, naslijeenog i originalnog,
zatim usvajanje vjetina, openito uenje, usudila bih se rei kolovanje, koliko i sama umjetnost, vano su sredstvo odgajanja ovjeka i njegovog moralnog usavravanja. Nije li pretjerana brinost

12

6. generacija maturanata Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovia

nad prolou odlaganje budunosti? Nakon svojeg gimnazijskog
odgoja i obrazovanja, i ova mladost pred nama, dragi prijatelji, moe to pitati. Mladost je nestrpljiva, radoznala, nemirna i hirovita.
Umiruje li je i obuzdava mudrost i iskustvo ivota starijih? More ne
moemo prijei urei u vodu. Dobro poduava onaj tko dobro razumije. Dragi moji maturanti! Prvo, ne eznite za onim to ne poznajete! Drugo, znajte da e uvijek biti onih koji e, u neemu, moda biti bolji od vas - ne zavidite im. Uvijek e biti gorih ne oholite
se. Tree, u obrazovanju korijeni su gorki, ali su plodovi slatki, kae
poslovica i iskustvo starijih. etvrto, biti dareljiv, znati oprostiti i
umjeti otrpjeti vrline su lijepo odgojenog ovjeka. I na kraju: ljubite svijet, ali se nemojte nadati plai jer hvala ljudska voda je vrh
pijeska, kako bi rekao August enoa. Drage moje maturantice i maturanti, pokuajte se poesto sjetiti 'Maloga princa': 'Onima koji ne
znaju kamo idu svejedno je kojim e putem krenuti.' Znam, vi niste
od onih koji ne znaju, poruila je razrednica Remzija Hadiefendi
Pari.
Prof. Mevludi ef. Arslani, ravnatelj Islamske gimnazije dr.
Ahmeda Smajlovia, zagrebaki imam, profesor i prevoditelj, uvodno je izrazio uvjerenje kako su maturanti Islamske gimnazije, 12
djevojaka i 11 momaka, tokom kolovanja stekli lijepi islamski odgoj i dobru osnovu za nastavak daljnjeg obrazovanja. U ovoj generaciji imamo nekoliko uenika koji su se isticali ne samo po odlinom uspjehu i uzornom vladanju nego i po sudjelovanjima i postignutim rezultatima kako na upanijskim, dravnim, tako i na meunarodnim natjecanjima, gdje su na najbolji nain predstavljali, ne
samo nau kolu i zajednicu, nego i nau domovinu. Izdvajam Almiru Tursunovi, Samira Ibirvia, Besnike Useini, Mejru Baltu i
Ahmeda Alilija, koji je svojim lijepim i milozvunim uenjem Kur'ana
asnoga postigao zavidne rezultate na meunarodnim natjecanjima u Maleziji, Iranu, Rusiji, Kataru i Hrvatskoj. Na 20. Europskom
natjecanju uaa Kur'ana asnog, odranog 2013. godine u Zagrebu, u kategoriji tilaveta medresa, osvojio je 1. mjesto. Isti rezultat
je postigao i prole godine u kategoriji tilaveta do 30 godina. Na
dobrom je putu da postane i hafiz Kur'ana asnog, ako Bog da.

PREPORODOV JOURNAL 187

BONJACI U HRVATSKOJ
Osim lijepog uenja Kur'ana asnog, Ahmed spada u red najboljih
mladih izvoaa ilahija i kasida na ovim prostorima, to je rezultirao i njegovo sudjelovanje na svjetskom natjecanju izvoaa ilahija
i kasida u ardi, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, 2014. godine.
Ove godine izvanredan uspjeh postigla je i maturantica Mejra Balta
osvojivi prvo mjesto na upanijskom, a 11. na dravnom natjecanju iz njemakoga jezika, rekao je ravnatelj Arslani.
Naglasio je kako ivot i rad u kolstvu danas predstavlja kompleksno, suptilno i senzibilno podruje odgojno-obrazovne djelatnosti, koja od prosvjetnih djelatnika trai izuzetan stvaralaki i nadasve ljudski pristup i angaman. Ova generacija, kao i prethodne,
plod je rada jednog takvog mladog kolektiva, koji ulae nadljudske
napore da se postiu to bolji rezultati. Ipak, ovom prilikom elim
posebno istaknuti znaaj i ulogu njihove razrednice prof. dr. Remzije Hadiefendi Pari, koja je svojim prepoznatljivim humanim,
strunim i strpljivim pedagokim radom s puno ljubavi nastojala
uvijek istaknuti njihove pozitivne osobine i poticati ih na rad u presudnim trenucima njihovog sazrijevanja, rekao je Arslani.
Izrazio je zahvalnost roditeljima to su poklonili svoje povjerenje da njihovu djecu odgajaju, obrazuju i pripremaju za ono to ih
oekuje u ivotu, uz nadu da su ispunili roditeljska oekivanja. A
vama, drage maturantice i maturanti, elim svako dobro u vaem
daljnjem kolovanju, molei svevinjega Boga da vam bude na pomoi da ostvarite vae snove na dobrobit vas samih, vaih roditelja, ali i Zajednice kojoj pripadate te drutvu u kojem ete ivjeti i
raditi. Budite svjesni svojih obveza i odgovornosti i svojih ciljeva.
Ne zaboravite na rijei Poslanika islama Muhammeda, a.s.: 'Najbolji meu ljudima je onaj koji ljudima najvie koristi, a najgori meu
ljudima je onaj koji im najvie tete nanosi.' Va uspjeh u ivotu bit
e i na uspjeh. elim vam puno zdravlja, uspjeha, sree i blagostanja u daljnjem ivotu. Koristim prigodu zahvaliti se razrednici prof.
dr. Remziji Hadiefendi Pari, koja je vrlo savjesno i uspjeno vodila ovaj razred i koja svake godine ulae ogroman trud da ovakve
sveanosti budu to kvalitetnije i uspjenije, rekao je ravnatelj
Mevludi ef. Arslani.
U ime Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta RH prisutnima se obratila Katarina Grgec, voditeljica Slube za srednje kole i
uenike domove, koja je izrazila zadovoljstvo s vienim na sveanoj akademiji, te poeljela svaki uspjeh maturantima. Ova akademija je proslava maturskog uspjeha, ali ne samo maturanata, nego
i profesora i vae kole Islamske gimnazije, koja je mlada kao i vi, ali
ima jako dobre temelje. To to se pokazali to je rezultat uspjeha

Sveana akademija u Maloj dvorani

KD Vatroslav Lisinski u Zagrebu

SVIBANJ 2016.

svih vas. Kao to je rekla vaa razrednica: korijeni su uvijek gorki,

meutim, plodovi su slatki. Nalazite se na jednoj prekretnici, kada
ste zavrili srednjokolsko obrazovanje, kada zavrava doba bezbrinosti i kada ulazite u svijet odraslih. Vjerujem da ete na ovim
temeljima, koje ste dobili u Islamskoj gimnaziji, nastaviti jednako
dobro kao i do sada. Vjerujem da ete s uspjehom kroiti u ivotu i
da e va ivot biti poploen radou i ljubavlju prema svima drugima, rekla je Grgec.
Dr. sc. Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata i muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj, uvodno je rekao kako je Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovia jedina i jedinstvena islamska odgojnoobrazovna institucija u Hrvatskoj. Naglasio je kako ova kola nije
samo ponos Islamske zajednice u Hrvatskoj, ve i ponos grada Zagreba, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Republike Hrvatske, i to zbog profila kolovanja koji mi imamo, koji je po svom
programu jedinstven u cijeloj Europi. Pritom je istaknuo kako
uspjeha nema, niti moe biti bez tijesne suradnje profesora, odgajatelja, uenika i roditelja.
U svojstvu predsjednika kolskog odbora istaknuo je kako se
ulau veliki napori da Islamska gimnazija bude bolja, prepoznatljivija, funkcionalnija i konkurentnija na tritu. Danas je konkurentnost vrlo vana. Mi osmiljavamo program da nai studenti i uenici budu najkonkurentniji na tritu. Oni to jesu, dosadanjim svojim aktivnostima na svim fakultetima to su i pokazali i mi smo na
to ponosni. I od ove generacije, ako Bog da, oekujem da nam taj
ponos jo vie raste, rekao je muftija Hasanovi, dodavi kako Meihat Islamske zajednice u Hrvatskoj stoji na raspolaganju vezano
uz osiguranje raznih vrsta stipendija za studiranje u Hrvatskoj i irom svijeta. Meihat Islamske zajednice, kao osniva Islamske gimnazije, pratit e vas i dalje. Bit emo sretni da i dalje sudjelujemo
u vaoj izobrazbi i vaemu kolovanju, ali i kasnije, u vaem radu,
rekao je zagrebaki muftija, dodavi kako u prvom kur'anskom imperativu Allah Uzvieni upuuje muslimane da ue, studiraju i prouavaju, a nai uenici su to dobili u onim korijenima o kojima je
govorila njihova razrednica.
Istaknuo je kako najzahtjevniji posao danas, zahtjevniji nego
bilo kada, jeste upravo odgojno-obrazovni proces. Kau da u vrijeme Osmanlija, tko je 15 godina predavao djeci, on nije mogao
biti erijatski sudija jer ga djeca vie izbezume, rekao je Hasanovi, pri emu je istaknuo kako je Islamska gimnazija kola odgojnoobrazovnog karaktera. Naglaavam odgojna, jer bez odgoja daba
diplome ako nema odgoja, nema nita. Vrlo je vana odgojna dimenzija koju kola nudi, ona je po tome prepoznatljiva i zbog toga
smo sretni. estitam ravnatelju i svim nastavnicima, ali posebno
elim estitati vama dragi roditelji. koji ste prepoznali nau kolu
kojoj trebate povjeriti svoje dijete, rekao je muftija Hasanovi, dodavi kako je u dananjem vremenu, prepunom iskuenja i izazova,
najtee odgajati djecu.
Pohvalio je suradnju izmeu Islamske gimnazije i Ministarstva
znanosti, obrazovanja i sporta RH, koja se ogleda u realizaciji razliitih programa. Muftija Hasanovi je naglasio kako je u zavrnoj
fazi akreditiranja programa arapskog jezika, te islamske kulture i
civilizacije na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu.
Na kraju izvjetaja sa sveane akademije u Maloj dvorani KD
Vatroslav Lisinski istaknimo i osobu koja se svojim znanjem, trudom i primjernim vladanjem najvie isticala meu maturantima i
maturanticama este generacije. Jednoglasnom odlukom Razrednog vijea 4. razreda Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovia za
uenika generacije proglaen je Ahmed Alili. q
Ismet ISAKOVI

13

BONJACI U HRVATSKOJ

OSNOVANA KOORDINACIJA BONJAKE NACIONALNE MANJINE

Koordinacija novi poetak

U subotu, 21. svibnja 2016., u prostorijama Vijea bonjake
nacionalne manjine Grada Zagreba, Trnjanska cesta 35 u Zagrebu,
odrana je Konstituirajua sjednica Koordinacije upanijskih vijea,
Vijea Grada Zagreba i predstavnika za upanije bonjake nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj (skraeni naziv: KBNMRH). Vrlo znaajnom sveanom inu prisustvovalo je 10-ero predsjednika
Vijea bonjake nacionalne manjine: Harun Omerbai (Grad Zagreb), Orhan Zubevi (Dubrovako-neretvanska upanija), Muhamed Muratagi (Istarska upanija), Rusmir Akamija (Karlovaka
upanija), Senad Hajdarevi (Primorsko-goranska upanija), Sejad
Sedi (Sisako-moslavaka upanija), Kadro Kulain (Splitsko-dalmatinska upanija), Zijad Pezerovi (Vukovarsko-srijemska upanija), Demail Spahi (Zadarska upanija) i Sanela Kantarevi (Zagrebaka upanija). Konstituirajuoj sjednici prisustvovao je i emal
Brati, predstavnik bonjake nacionalne manjine Osjeko-baranjske upanije. Od pozvanih odsutan je bio jedino Salko Ikanovi,
predstavnik bonjake nacionalne manjine Varadinske upanije,
koji je takoer dao podrku osnivanju Koordinacije.
Prisutni su potpisali Sporazuma o osnivanju, ime je prestao vrijediti Sporazum o osnivanju Koordinacije upanijskih vijea i predstavnika za upanije bonjake nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj
koji je potpisan 1. oujka 2005. godine. Kako je navedeno u novousvojenom tekstu, Koordinacija je osnovana radi usklaivanja i unaprjeivanja zajednikih interesa, te ostvarivanja prava i odgovornosti vijea
i predstavnika bonjake nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj,
sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Usvojen je i Statut, u kojem je definirano sjedite Koordinacije Trnjanska cesta 35 u Zagrebu. Dan Koordinacije obiljeava se 1. oujka
svake godine, kada se obiljeava i Dan nezavisnosti BiH.
Sukladno Statutu izabrana su tijela Koordinacije. Za predsjednika Koordinacije izabran je Harun Omerbai (Grad Zagreb), zamjenik predsjednika je Kadro Kulain (Splitsko-dalmatinska upanija),
dvoje potpredsjednika su Sanela Kantarevi (Zagrebaka upanija)
i Orhan Zubevi (Dubrovako-neretvanska upanija), a tajnik
Ekrem Beirovi (Grad Zagreb). Prema usvojenim statutarnim
odredbama oni ujedno ine i Predsjednitvo, kao izvrno tijelo Koordinacije. U narednom periodu bit e izabrano i pet stalnih radnih
tijela Koordinacije: Odbor za izbor, imenovanja i organizaciju; Odbor za ljudska prava i ustavno-pravni poloaj Bonjaka; Odbor za
kulturu, vjeru i povijest; Odbor za odgoj, obrazovanje i omladinu;
Odbor za informiranje, izdavatvo i dokumentaciju.
Cilj je Koordinacije, kako i samo ime kae, koordinirati radom
svim predsjednika i predstavnika bonjake nacionalne manjine na
teritoriju Republike Hrvatske. Smatram da e osnivanje Koordinacije olakati razmjenu programa i ideja, omoguiti realizaciju novih
zajednikih projekata i ma taj nain unaprijediti nae aktivnosti na
razini cijele Hrvatske, rekao je Harun Omerbai u izjavi za Preporodov Journal. Kao prvu aktivnost najavio je posjetu Predragu
ustaru, ministru znanosti, obrazovanja i sporta, vezano uz implementaciju kurikuluma bosanskog jezika i kulture za uenike bonjake nacionalnosti u osnovne i srednje kole po modelu C. Osim
toga, nastavlja se rad na konverziji Musliman-Bonjak, kako bi to
vei broj ljudi shvatio da je Bonjak jedina ispravna nacionalna
odrednica.

14

Konstituirajua sjednica Koordinacije (foto: Toni Hnojik)

Omerbai se osvrnuo i na nekoliko znaajnih problema, ali i
postignute dogovore na prvom sastanku. Kao to je i za pretpostaviti, razjedinjenost i velika heterogenost bonjakog naroda u Hrvatskoj dovela je i do velike opreznosti kada pristupamo jedni drugima. Zato e se na poetku rada staviti naglasak na zbliavanju
lanova Koordinacije, kako bi uope mogli zapoeti s pravim poslom. Problemi su manje-vie slini, a glavni problem koji se istie
su novci. Meutim, i sve vea nezainteresiranost Bonjaka za institucionalna rjeavanja svojih problema kroz manjinsku politiku jer
su razoarani i podijeljeni. Prema zakonu financiranje ovakvih Koordinacija je predvieno samo iz lokalnih prorauna, tj. na kojoj
adresi je Koordinacija prijavljena, ta bi je lokalna samouprava financirala. U naem sluaju teko da e se u proraunu Grada Zagreba nai mjesta da uz ve postojeu Koordinaciju svih nacionalnih manjina bude novaca i za nas. Zato emo dobre projekte prijavljivati na natjeaje po upanijama, kako to Vijee bonjake nacionalne manjine u Zagrebu i radi. U vezi financiranja elim naglasiti
da e Vijee bonjake nacionalne manjine iz Zagreba, kao inicijator osnivanja Koordinacije i bonjako vijee s najveim budetom,
uglavnom snositi trokove financiranja. Naravno da smo dogovorili neke stvari kao, na primjer, pomo Zijadu Pezeroviu, predsjedniku Vijea bonjake nacionalne manjine Vukovarsko-srijemske upanije, oko naeg tradicionalnom ultramaratona Vukovar-Srebrenica. Dogovorili smo se da odlazak 11. srpnja u Srebrenicu bude
zajedniki projekt te da jedan dio zainteresiranih usmjerimo prema
Zagrebu. On je uvijek bio polazna toka, iz razloga jer nam Gradska
uprava Zagreba uvijek izae u susret s trokovima prijevoza do Srebrenice, rekao je Harun Omerbai, predsjednik Koordinacije upanijskih vijea, Vijea Grada Zagreba i predstavnika za upanije
bonjake nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. q

Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 187

BONJACI U HRVATSKOJ

4. DANI BIJELE TRAKE (ZAGREB, 26.-31. SVIBNJA 2016.)

Prijedorski inferno 1992.

31. svibnja 1992. godine vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale su naredbu putem lokalnog radija kojom se nareuje nesrpskom
stanovnitvu da obiljei svoje kue bijelim zastavama ili plahtama,
i da pri izlasku iz kua stave bijele trake oko rukava. Ovo je bio poetak kampanje istrebljenja u kojoj su provoene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori i injeni drugi zloini. Konani ishod je bio uklanjanje 94% Bonjaka i Hrvata sa teritorije opine Prijedor.
Ovo je bio prvi put od 1939. i nacistikog proglasa po kojem su
poljski idovi morali nositi bijele trake sa plavom Davidovom zvijezdom oko rukava, da su lanovi jedne etnike ili religijske grupe na
ovaj nain bili obiljeeni za istrebljenje. lanovi Europske promatrake misije su posvjedoili da su u ljeto 1992. tokom posjete selima oko Prijedora u kojima su ivjeli Srbi, Hrvati i Bonjaci vidjeli
bijele zastave na muslimanskim i hrvatskim kuama da bi se mogle
razlikovati od srpskih. Meunarodni krivini sud za bivu Jugoslaviju je rezultate kampanje progona nesrpskog stanovnitva koja je
uslijedila usporedio s genocidom.
Danas je Bosna i Hercegovina drava koja funkcionira na osnovama mirovnog sporazuma potpisanog 1995. po kojem je Prijedor zavrio u RS-u. Opinske vlasti u Prijedoru do dananjeg dana nisu rtvama ove genocidne kampanje na bilo koji nain odali poast za
patnje kroz koje su proli. Gradonaelnik i lokalne vlasti odbijaju
javno priznati da su zloini poinjeni u Prijedoru, usprkos brojnim
presudama meunarodnih i lokalnih sudova. Podizanje spomenika
bonjaki i hrvatskim rtvama u gradu nije dozvoljen, a pristup mjestima zloina onemoguuju mnogi ukljuujui, kompaniju koja je danas vlasnik lokacije na kojoj se nalazio zloglasni logor Omarska.

Institucionalna opstrukcija povratka i negiranje

zloina
Obiljeavanje Dana bijele trake u Zagrebu zapoelo je u etvrtak, 26. svibnja 2016., tribinom Ubijenoj djeci Prijedora odranoj
u Islamskom centru. Na tribini su sudjelovali Fikret Bai, predstavnik roditelja i inicijator izgradnje spomenika, Seida Karabai, predsjednica Udruenja Prijedoranki Izvor, Sran unica, kulturolog
i aktivista ljudskih prava iz Banja Luke i Mirsad Duratovi, vijenik
Skuptine grada Prijedora. Moderator tribine bio je Ahmed Salihbegovi.
Seida Karabai je uvodno istaknula da se Udruenje Prijedoranki Izvor bavi prikupljanjem podataka o ubijenim i nestalim
osobama. Nai prvi poeci nisu imali za cilj da se bavimo takvim
stvarima. Kao ene, kao samohrane majke koje smo se vratile u
BiH, a neke smo i cijelo vrijeme bile tamo, 1996. osnovali smo
udruenje da pomognemo sebi svojoj djeci, mnogoj djeci koja su
ostala bez jednog ili oba roditelja, kao i starijim osobama. Nikada
nismo niti pomislili da emo na svoja lea preuzeti takav teret - da
idemo na ekshumacije i da radimo ovo sve to radimo. Mi iji su
najmiliji ubijeni i nestali, a nakon toga baeni u neke jame i provalije smo imali najvei interes", kazala je Karabai.
Pojasnila da je da je njihovo udruenje u suradnji sa tadanjim
ratnim predsjednitvom koje je egzistiralo na podruju tadanje

SVIBANJ 2016.

Tribina u Islamskom centru

Opine Sanski Most poelo sa prikupljanjem podataka o nestalim i
ubijenim i da je to bio mukotrpan posao. Veliki dio stanovnika Opine Prijedor je bio protjeran i raseljen u 20 zemalja svijeta, tako da
je bilo teko doi do podataka. Karabai je naglasila da su uz pomo drugih udruenja u inozemstvu prikupljali podatke i svako malo ih prepravljali i ispravljali. Mi smo htjeli da utvrdimo stvarno
stanje, nismo htjeli niti da preuveliavamo ali niti da umanjujemo
ono to se dogodilo. Ono to je bila naa vodilja je svi ljudi nisu
krivi, da svi ljudi ne treba budu osueni, nego da onaj tko je to
uradio treba da odgovara, kazala je Karabai.
Predsjednica Udruenja Izvor navela je kako je u Opini Prijedor u periodu od 1992.-1995. ubijeno ili nestalo 3.173 neduna
stanovnika, a u najveem broju rtve su bili civili. 98% nestanaka i
ubistava desilo se u tri mjeseca, u razdoblju 23. svibnja do 21. kolovoza 1992. godine. Meu rtvama je bilo 260 ena i 102 djece. Za
ratne zloine u Prijedoru za sad je osueno 37 pripadnika policije i
vojske Republike Srpske, meu njima i ratni gradonaelnik Milomir
Staki. Skeletni ostaci pronaeni su na vie od 400 lokacija, od ega
su 60 bile masovne grobnice. Do sada nije rasvijetljena sudbina za
oko 693 osobe, njima tek treba vratiti identitet. Iza ubijenih ostalo je 1.100 maloljetnih djeaka i djevojica, koji ive u raznim zemljama svijeta, a najmanji broj njih ivi u BiH. Naa evidencija je
ogromna i bila je ustupljena svim meunarodnim i domaim institucijama i organizacijama koje se bave pitanjem nestalih osoba.
Naa knjiga, odnosno podaci koje smo prikupljali koritena je i u
Hakom tribunalu, naglasila je Karabai.
Na kraju izlaganja je istaknula kako su, radei na evidenciji koliko je djece ostalo bez roditelja koji su ubijeni, napravili film koji
prikazuje strane traume koje ta djeca prolaze, pogotovo ona djeca
iji oevi jo nisu pronaeni. Mi ne elimo politiku uplitati u na
posao, mi elimo da to bude ljudsko pitanje i ljudsko ostvarivanje
prava, zakljuila je Seida Karabai.
Fikret Bai, predstavnik roditelja i inicijator izgradnje spomenika stradaloj djeci u Prijedoru, ispriao je svoju kalvariju kroz koju
je on i njegova obitelj prola tokom rata. Bai je bio lan Skupti-

15

BONJACI U HRVATSKOJ
ne Opine Prijedor, ali je dobio otkaz te je bio primoran otii u
Njemak,u gdje ga je i zadesila cijela situacija koja se deavala u
Prijedoru i cijeloj BiH. Bai je 1992. ostao bez 33 lana porodice
koji su tada streljani, meu kojima su bili njegov sin i kerka, koji
su tada imali 13 i 6 godina, te njegova supruga i otac. On jo traga
za tijelima svoje porodice. Od 1998. do dananjeg dana Fikret Bai vodi borbu za izgradnju spomenika stradaloj djeci Prijedora.
Pojasnio je teku borbu koju vodi sa vlastima Opine Prijedor i entiteta Republika Srpska, koji konstantno opstruiraju izgradnju spomenika.
Doli smo do krajnosti, ne moemo vie razgovarati ni usmeno
ni pismenim nainom, i doli smo do toga da emo pokrenuti postupak protiv Skuptine Grada Prijedora, predsjednika skuptine,
pa ak i gradonaelnika. Nali smo i pravnika koji e nas zastupati
pred sudom i 31. maja na Dan bijelih traka zvanino u predati svu
dokumentaciju koju sada imam, te e pravnik prouiti koji je to modus tube protiv vlasti u Prijedoru, istaknuo je Bai.
Prvi susret sa ratnim zbivanjima u BiH kulturolog Sran unica
imao je kao 15-gogodinjak ivei tada u Banja Luci. Izrazio je svoje
miljenje da spomenik ubijenoj djeci u Prijedoru institucije RS i
Grada Prijedora nikad nee dopustiti da bude postavljen u javnom
prostoru, politikom centru jedne opine ili grada. Pojasnio je da
ono na to su politiari u BiH pristali je status quo. Oni su pristali na
ovakvo stanje i da je zapravo bolje da je i ovako kako jeste samo da
je kakav-takav mir i stabilnost zemlji.
Zato ba Prijedor nee dobiti taj spomenik i zato ba Krajina
nije uvrtena u presudu genocida? Ono to zloini u Prijedoru, Sanskoj dolini i Krajini uope dokazuju je jedna kompletnu isplaniranost i strateku namjeru etnikog ienja i genocida nad nesrbima
u BiH. Taj strateki plan se zove RAM. Taj je plan bio ne samo
usmjeren na etniko i vjersko motivisano istrebljenje i genocid, ljudi su ubijani ne samo zato to su Bonjaci ili Hrvati, ve zato to su
Bosanci i Hercegovci. Oni su ubijani zato to na tom podruju nije
smjela da postoji BiH. Taj je teritorij trebao politiki biti povezan od
Knina do Beograda, kao to je sada povezan od Novog Grada do
Bijeljine. Da bi neto bilo prozvano genocidom nije dovoljno da se
radi o vjerskom i etniko motivisanom nasilju i istrebljenju - mora
postojati politiki motivisan zloin. Te rtve, ti ljudi se moraju oznaiti kao politiki neistomiljenici i to su bili uglavnom probosansko
orijentirani graani BiH, istaknuo je unica.
Pojasnio je i drugi razlog zato je tema o izgradnji spomenika
rtvama van bilo kakvih vidokruga u RS-u. Razlog je taj to bi dozvolom da se izgradi takav spomenik vlasti RS-a automatski priznale
zloine na kojem je izgraen enttet RS. U prilog tome govori i nain
komemoracije u RS-u, koji radi elita. unica je kazao kako je kroz
istraivanja uvidio nekoliko nivoa te glorifikacije kroz podizanje
spomenika u RS-u. Prvi nivo je glorifikacija nastajanja RS-a i glorifikacija etnikog ienja. Drugi nivo je negacija genocida i podrugivanje rtvama druge strane, a primjer toga je postavljenje spomenika dvoglavog orla ispred logora Trnopolje. Trei nivo glorifikacije
je pokuaj da se spomenicima pokua legitimizirati motivi zbog
kojih su navodno srpska politika i elita trebali da uu u rat i da
naprave to to su napravili. To moemo vidjeti u novijim spomenicima jasenovakim rtvama i logoraima, te spomeniku preminulim banjalukim bebama. etvrti i moda najei nivo je nivo sinkretistikog spajanja i glorifikacija svih tzv. srpskih oslobodilakih i
nacionalistikih ratova u jedan spomeniki sistem.
Mislim da su svi ljudi u Prijedoru i svi graani koji se osjeaju
tako da su oni ustvari zarobljenici jednog nametnutog statusa quo,
koji nije nimalo human, koji je zloinaki, koji tjera ljude da svakod-

16

Trg bana Josipa Jelaia u Zagrebu

nevno gledaju zloince na svojim ulicama, kod svojih kua i na stratitima, zakljuio je unica.
Mirsad Duratovi, koji je trenutno odbornik u Gradskom vijeu
Prijedora gdje nastupa kao nestranaki odbornik, 1992. je imao samo 17 godina kada su on i njegov 15-ogodinji brat koriteni kao
ivi tit od strane srpskih vojnih i policijskih snaga. On je odveden u
logor Omarska, a njegov je brat ubijen na putu kui od strane dva
srpska policajca. Duratovi je nakon Omarske prebaen u logor
Manjaa, nakon toga u logor Trnopolje. Osim brata, pred porodinom kuom ubijen mu je otac, trojica amida, strina, djed i nana, tri
majina brata od bliih lanova porodice. Ukupno je u srpnju 1992.
godine ubijeno 47 lanova obitelji Duratovi. Danas pokuava kroz
opinske institucije boriti se za prava civilnih rtava rata, prava logoraa i prava povratnika u Prijedor.
Ono to je karakteristino za Prijedor, ali i za cijelu RS, jeste
institucionalna opstrukcija povratka i negiranje zloina. Upravo oni
koji bi trebali biti nosioci aktivnosti uspostave tog nekog suivota i
pomirenja su negatori genocida i ratnih zloina poinjenih u Prijedoru. To je zato to su u institucijama vlasti RS-a, ali i Prijedora, jo
uvijek nalaze ljudi koji su bili 1992. godine lanovi Kriznih tabova,
visoko rangirani oficiri Vojske RS-a, komandiri jedinica koje su vrile zloine u Prijedoru i okolnim selima, pojasnio je Duratovi.
Naveo je probleme s kojima se susreu povratnici u Prijedor i
okolicu zbog djelovanja institucija RS-a, koja onemoguuju normalnu integraciju povratnika, te svoju zabrinutost zbog utnje meunarodne zajednice. Unato brojnim apelima, i oko izgradnje spomenika u Prijedoru, naglasio je da su zapravo preputeni sami sebi.
Traili su pomo i od predstavnika Bonjaka i Hrvata i na entitetskom i dravnom nivou, meutim, bez uspjeha.
Na kraju tribine upriliena je i promocija video spota pjesme
Posljednje pismo iz Biana Enesa Kievia, Seada Alia i Ismeta
auevia, u izvedbi "Zefira".
U subotu, 28. svibnja 2016., u Amfiteatru OKM-a u Islamskom
centru Zagreb, odrana je promocija dokumentarnog filma Pretty
Village (Lijepo selo), autora Kemala Pervania, svjedoka i biveg
logoraa, aktiviste za ljudska prava.
Posljednji dan obiljeavanja Dana bijele trake odran je u utorak, 31. svibnja 2016., na Trgu bana Josipa Jelaia, gdje su Zagrepanima podijeljene bijele trake i edukativni materijali. Aktivistima
se u obiljeavanju sjeanja na civilne rtve masovnih zloina poinjenih u Prijedoru i Sanskoj dolini na Trgu bana Josipa Jelaia pridruio i zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi. q
Samid DIZDAREVI

PREPORODOV JOURNAL 187

HRVATSKA

AFERA KONZULTANTICA

Poetak Karamarkovog kraja

Afera Konzultantica, u kojoj su mediji razotkrili da je Ana Karamarko, supruga prvog potpredsjednika vlade Tomislava Karamarka, radila za maarsku tvrtku MOL pokrenula je cijelu lavinu
dogaaja koja e na kraju, u lipnju 2016. rezultirati smjenom vlade
premijera Tihomira Orekovia, ali i podnoenjem ostavke Karamarka na mjestu predsjednika HDZ-a. Smjenu Vlade inicirao je sam
Karamarko kako bi spasio svojuu ast jer je SDP zatraio interprelacijom u Hrvatskom saboru izglasavanje povjerenja prvom potpredsjedniku vlade, a HDZ-ov koalicioni partner MOST nezavisnih lista
zatraio je od Karamarka da odstupi, pa je Karamarko odluio da je
najbolje smijeniti cijelu vladu, to je znailo nove izbore, pa se SDP
ipak opredijelio za tu varijantu shvativi da nee uspjeti do kraja
poniziti Karamarka. No, afera Konzultantica buknula je u svibnju,
pa emo se zadrati ovaj put na dogaajima u tom mjesecu, s obzirom da je u lipnju krenulo drugo poluvrijeme afere, tj. spomenuta politika likvidacija sada ve biveg predsjednika HDZ-a Karamarka, o emu emo se pozabaviti u slijedeem broju Preporodovog Journala.
Tjednik Nacional je objavio ugovor izmeu tvrtke Drimia
Ane Karamarko i tvrtke Petrus, koja pripada lobistu MOL-a Josipu
Petroviu u kojem stoji da je Drimia angairana za praenje
energetskog trita. Petrus je jo ranije potpisao ugovor s MOLom, a Drimia je u cijeloj prii bila tzv. podizvoa zaduena za
odreene poslove oko trita. No ono to je zanimljivo i to ve u
startu pobuuje sumnju jeste to da ugovor datira iz 2012., odnosno kako su u Nacionalu objavili, svega dva tjedna nakon to je
Ana Karamarko osnovala tvrtku, dakle vjerovatno tvrtku koja tek
treba upoznati stanje na energetskom tritu, a s druge strane, vrijeme osnutka tvrtke i potpisivanja ugovora zaista je, najblae reeno, udno.
Ugovor je trajao do kraja prole godine, a vjerovatno je prekinut zbog toga to je HDZ ulazio u teke pregovore oko sastavljanja
koalicijske vlade borei se protiv SDP-a za naklonost MOST-a, u emu je i uspio. Naime, da je suradnja izmeu Drimije i Petrusa
nastavljena, mediji bi to sigurno otkrili; ovako se Karamarko nastojao opravdati, sazna li se (a saznalo se) da je ugovor raskinut prije
njegovog ulaska u Vladu. No nainio je pritom greku jer je dodat-

Kako je afera ipak otkrivena, oglasila se i Ana Karamarko koja je

rekla da je rije o uobiajenom ugovoru iz podruja marketinga i
komunikacija koji prua itav niz agencija. Moja tvrtka nikada nije
obavljala poslove za tvrtku Joze Petrovia koja bi bila u interesu
MOL-a, rekla je Ana Karamarko.
Zastupnik MOST-a Miro Bulj zatraio je istragu USKOK-a, no
predsjednik HDZ-a Karamarko nastojao je da se sve zavri miljenjem Povjerenstva za sukob interesa Hrvatskog sabora. Dakle, ovdje ak nije bilo ni one uobiajene za nae politiare neka institucije rade svoj posao. I to je izazvalo dodatnu sumnju u javnosti.
Nakon toga je tjednik Nacional otiao korak dalje objavivi
slijedee: Zsolt Hernadi, predsjednik Uprave MOL-a i ovjek koji je
optuen da je s 10 milijuna eura podmitio biveg premijera Ivu Sanadera da MOL-u prepusti upravljaka prava u INA-i, osobno je
potpisao prvi ugovor o suradnji s Josipom Petroviem. Da stvari
nisu iste, pokazao je Nacional time to su Hernadi i Petrovi potpisali konzultantski ugovor svega etiri dana nakon to je Petrovi
prestao biti lanom Uprave INA-e.
Nacional tvrdi i da je tim ugovorom dokazao vezu izmeu
MOL-a i Karamarka, jer je maarska strana suprotno svojim izjavama
morala znati s kim posluje u Hrvatskoj. U tom konzultantskom ugovoru izmeu Mola i Petrovia ne navodi se pod kojim uvjetima Petrovi moe angairati podizvoae, odnosno u konkretnom sluaju
suprugu Tomislava Karamarka. Meutim, navodi se da se sve opaske
vezane uz taj ugovor trebaju pismeno dostaviti Herndiju ili ldottu", objavio je Nacional, koji tvrdi da je to izravan dokaz suradnje
MOL-a i Karamarka. prema tom ugovoru, Petrovia se plaalo 12.000
eura mjeseno, uz mogunost da mu nakon svakih est mjeseci ispla-

Afera Konzultantica Ana Karamarko i Josip Petrovi

Miro Bulj (MOST)

SVIBANJ 2016.

nu sumnju da tu stvari nisu iste izazvala injenica da Karamarko

niti jednom rjeju nije spomenuo da mu je supriga posredno suraivala s MOL-m, to je izazvalo pekulacije da je suradnja nastavljena nekim drugim kanalima i kad je on postao prvi potpredsjednik
vlade. Njegovo kasnije insistiranje da se odustane od arbitrae s
MOL-om u Washingtonu dodatno e pobuditi sumnje.

Uobiajeni ugovor

17

HRVATSKA
ti jo 30.000 eura, to je takoer redovito isplaivano. Taj ugovor je
temelj svih unosnih plaanja koja je MOL izvrio prema tvrtki Josipa
Petrovia, a potom posredno i prema tvrtki u vlasnitvu supruge prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka.
No MOL je nekoliko dana ranije za portal Index.hr odgovorio da
nemaju nikakvu poslovnu vezu s Karamarkom. Ana ari i njezina
kompanija nikada se nisu nalazili meu tim kompanijama, niti
izravno, niti neizravno, odgovorili su iz MOL-a.

Izuzeo se
Reakcija javnosti je bila vrlo otra, dok je HDZ u najmanju ruku
djelovao zbunjeno, nemuto nastojei braniti svoga predsjednika.
Josip Kregar, profesor kaznenog prava i jedan od tvoraca Zakona o
sprjeavanju sukoba interesa za Indeks.hr je rekao da je rije o potencijalnom sukobu interesa o emu tek treba stav zauzeti Povjerenstvo. Iz svih okolnosti sluaja, vidljivo je da je lobist MOL-a
mogao imati utjecaja na efa najvee politike stranke u Hrvatskoj,
kasnije i potpredsjednika Vlade te ovjeka koji u svojim rukama
ima veliku odgovornost za rjeenje sluaja INA-e, kazao je Kregar,
dodavi kako je na vrijeme trebao obavijestiti i Povjerenstvo za
sprjeavanje sukoba interesa. No Kregar je rekao jo neto to dodatno pobuuje sumnju u korupciju, osvrnuvi se i na same usluge
koje je tvrtka Ane Karamarko navodno provodila za lobista MOL-a.
Poslovi analize medija povjeravaju se agencijama koje to rade za
manje novca nego to je ovdje sluaj. Ana Karamarko nije imala
prethodno iskustvo niti kvalifikacije za takav posao pa me udi da
je jedna velika kompanija povjerila poslove takvoj osobi. Naravno,
osim ako se ne radi o favoriziranju Karamarka i njegove partnerice, kazao je Kregar.
Prema njemu, Karamarkova bi ostavka omoguila da Vlada bez
pritiska i sumnje zavri posao arbitrae s INA-m. Smatram da bi
bilo najbolje da se postigne sporazum, ali u ovakvim okolnostima
to postaje nemogue. Radi zatite vlade Karamarko bi trebao odstupiti, rekao je Kregar.
Tomislav Karamarko se potom zbog ovakvih i slinih pritisaka
javnosti samoinicijativno izuzeo iz odluivanja o svim pitanjima vezanim za INA-u i MOL. Ooglasio se putem Facebooka: Zbog medijskog lina na moju obitelj i mene osobno, donio sam odluku da se
izuzmem iz svih procesa koji podrazumijevaju donoenje bilo kakvih odluka oko Ine, sve dok Povjerenstvo za sprjeavanje sukoba
interesa ne donese odluku prema zahtjevu koji sam im uputio. Dosad sam se zalagao za povlaenje iz arbitranih postupaka i to obostrano; i Republike Hrvatske, ali i maarske strane. Na taj sam nain htio prekinuti promaenu politiku prole neuspjene Vlade i jo
neuspjenijeg premijera koji je svojom politikom Hrvatsku posvaao sa svima i doveo nas na rub meunarodne izolacije. U sluaju
nepovoljnog ishoda arbitranih postupaka Hrvatskoj prijeti teta
koja se broji u milijardama kuna. Pritom nije zanemariv podatak
kako svake godine skupo plaamo i odvjetniko drutvo koje zastupa Republiku Hrvatsku u ovim postupcima, napisao je Karamarko.
No u intervjuu za Novu TV dao je do znanja kako namjerava
nastaviti davati svoje miljenje o svemu. Na pitanje novinarke o
tome utjee li Karamarko na postupak INA-MOL time to izraava
svoje miljenje o INA-i, MOL-u i arbitrai, Karamarko je rekao kako
ne vidi u emu je problem. Svatko od nas moe utjecati ili ne utjecati, ali odluuje veina i u Vladi i u Saboru, odluuje zdrav razum,
odluuje, rekao bih logika interesa Hrvatske. Doista ne vidim u emu je problem ako ja kaem da trebamo vie razgovarati, a manje
se suditi. Ja sam rekao jednu stvar; gledajte 2014. je poela arbitraa, neki kau da ako izgubimo, ne daj Boe, da bi nas to moglo ko-

18

Tomislav Karamarko (HDZ) i Boo Petrov (MOST)

tati milijarde kuna. Prema tome, mene samo zanima kako bi nakon jednog takvog financijskog udara mi krpali proraun, sljedee
godine i one godine iza. Ja o tome razmiljam. Ja razmiljam o skupim trokovima odvjetnike kue koja zastupa Hrvatsku. Prema
tome, to je pitanje skrbi o nacionalnim interesima, a ne neto drugo. Arbitraa ide dalje. Mi smo i neki dan podrali da arbitraa ide
dalje, pitanje je da li se ona moe zaustaviti. Molimo Boga da je
dobijemo, kazao je Karamarko.

Prijedlog o izglasavanju nepovjerenja

Potom su u zadnjoj dekadi svibnja 2015. SDP i HSU-ov Silvano
Hrelja zatraili da Hrvatski sabor glasa o povjerenju prvom potpredsjedniku Vlade Tomislavu Karamarku. Bila je to, da tako kaemo, nova, druga razina ove politike igre koja e polako suzavati
manevarski prostor Karamarku. Hrvatski je sabor na dnevni red 20.
svibnja stavio prijedlog izglasavanja nepovjerenja prvom potpredsjedniku Vlade Tomislavu Karamarku. SDP i HSU su smatrali da je
prvi potpredsjednik Vlade, zbog poslovne povezanosti tvrtke tvrtke
Drimia u vlasnitvu njegove supruge Ane s tvrtkom MOL-ova
konzultanta Josipa Petrovia, u okolnostima koje ukazuju na postojanje ozbiljne interesne povezanosti s fizikim i pravnim osobama iju su ciljevi i interesi suprotni interesima Hrvatske i hrvatskih
graana. Dre da je time dovedena u pitanje mogunost da Karamarko kao prvi potpredsjednik Vlade donosi objektivne i nepristrane odluke u interesu Hrvatske i hrvatskih graana. O prijedlogu
Karamarkova opoziva Sabor se morao oitovati najkasnije za 30
dana.
Iako se ovaj prijedlog u poetku inio kao tek jedan od uobiajenih opozicionih rituala koji nemaju izgleda za uspjeh, MOST e u
slijedeim danima davati novu teinu ovom prijedlogu, pa e zbog
svoje sudbine Karamarko postajati sve nervozniji, a HDZ i MOST
sve udaljeniji. Zastupnik MOST-a u Saboru Miro Bulj rekao je kako
e u Saboru glasati za opoziv Tomislava Karamarka, puno prije nego to e takav odluan stav zauzeti sam MOST. Pa MOST je prvi i
pokrenuo priu oko konzultanta MOL-a, to smo prvi Boo Petrov i
ja poeli priati, rekao je Bulj dodavi da je njegov stav jasan od
samog poetka. On je napomenuo da vlada nije ni Tomislav Karamarko, ni Boo Petrov, niti je Miro Bulj Sabor rekavi, kako se izrazio, nije vjenao za tu fotelju i da mu je na prvom mjestu zatita
nacionalnih interesa. Svatko tko je povezan s ovim mora odstupiti, bilo da se radi o Karamarku, Orekoviu, Petrovu ili Bulju. Boo
Petrov isto od prvog dana upozorava na nepravilnosti, otvoren je,
on je prvi o ovome govorio. A onda udaraju po MOST-, a Most zaista radi. Nama je na prvom mjestu zatita nacionalnih interesa,

PREPORODOV JOURNAL 187

HRVATSKA
rekao je naglasivi da bi isto bilo da je rije o sukobu interesa na
drugoj strani. tovie, on izmeu SDP-a i HDZ-a i ne vidi veliku razliku. Oni bi mogli i zamijeniti mjesta u Saboru, pa da ovi budu lijevo
ovi desno, rekao je Bulj.
Nakon ovakvog istupa i elnik MOST-a Petrov radikalizirao je
situaciju i bilo je tada jasno ono to je ve neto ranije bivi predsjednik Republike Stjepan Mesi rekao u emisiji Nedjeljom u 2
HTV-a, a to je da je Karamarko politiki mrtvac, samo on toga jo
nije svjestan. Petrov je Karamarku 25. svibnja ponudio rok od 48
sati da odstupi s pozicije i da HDZ sam ponudi novog prvog potpredsjednika Vlade. Kako su prenijeli mediji, Karamarko se na ponudu Boe Petrova navodno samo nasmijao, no ako je to tono, a
vjerovatno jeste, bio je to kiseo osmijeh tadanjeg elnika HDZ-a.
Petrov je HDZ-u jasno dao do znanja da MOST u Saboru nee
podrati Tomislava Karamarka. Dapae, mogue je da ga nee podrati ni MOST-ovi ministri kada se bude odluivalo o odgovoru
kojeg Vlada treba uputiti Saboru vezano za zahtjev za izglasavanjem nepovjerenja Karamarku.
Nakon isteka 48-satnog ultimatuma, o povjerenju prvom potpredsjedniku izjanjavala se sama Vlada. Karamarko je dobio podrku vlade, s tim da su svi MOST-ovi ministri bili protiv, a sam premijer Tihomir Orekovi podrao je tada Karamarka, iako e u danima koji slijede upravo on i Petrov biti u savezu protiv efa HDZ-a.
Vlada je veinom glasova dala potporu Tomislavu Karamarku, a za
dva tjedna e Karamarko dobiti potporu i u Saboru. Dotad e se
stvari razvijati. Vrlo brzo ete vidjeti sve, izjavio je Oleg Butkovi,
ministar pomorstva, prometa i infrastrukture.
Milijan Brki, politiki tajnik HDZ-a, nekad najvei saveznik a od
posljednjih izbora u sukobu s Karamarkom (optuio Karamarka za
lo izborni rezultat), komentirao je glasanje MOST-ovih ministara
za smjenu Tomislava Karamarka. Unato sukobu, on je pred javnou, oekivano, stao iza predsjednika HDZ-a. Ovakve stvari se dogaaju zbog pubertetskih poteza MOST-a. Ako ste zajedno preuzeli odgovornost za upravljanje dravom, morate preuzeti odgovornost i ako neto ne ide dobro. Neki koji su tek sada doli na politiku scenu, ue i pritom rade greke, kazao je Brki.
Poruio je da lanovi oporbe nikako ne mogu shvatiti da su izgubili izbore. SDP je MOST-u bacio mamac na koji su se oni uhvatili. Podvalili su im kukavije jaje. HDZ nikome nee dozvoliti ultimatume i ucjene, nee nam drugi birati izbornike i igrae s kojima
emo igrati, neemo birati novog potpredsjednika Vlade, kazao je
Brki dodavi kako e uiniti sve da ova vlada opstane. Nastavit
emo komunikaciju s kolegama iz MOST-a i ukazati im da su krenuli krivim putem, rekao je i dodao da od MOST-a oekuje da se
uozbilje te da bi trebali uiti od HDZ-a. Naglasio je kako ne misle
razbijati MOST.
eljko Reiner, predsjednik Hrvatskog sabora, kazao je kako je
MOST-u oito cilj na vlast vratiti Zorana Milanovia. Podravamo
Karamarka, stranka je jedinstvena to e se vidjeti i sutra na izbornom saboru. Ovo je ojaalo stranku i isprofiliralo jasan stav stranke. Nije mi jasno zato MOST eli sruiti ovu Vladu i oito na vlast
ponovno dovesti Zorana Milanovia, kazao je Reiner. Najavio je
da e se o povjerenju Karamarku u Saboru glasati do najkasnije 18.
lipnja. Uvjeren sam da e veina glasati za povjerenje Karamarku, kazao je Reiner.
Tomislav Karamarko je pak nakon sjednice Vlade kazao da
MOST i Boo Petrov nee uspjeti sruiti ovu Vladu. No stav MOSTovih ministara pokazao je da Karamarko mora radikalizirati stvari,
to e utjecati na njegove slijedee poteze u lipnju 2016. godine. q
Edis FELI

SVIBANJ 2016.

SDP OSTAO ZATEEN REAKCIJOM MOST-A

Razlog zato je SDP zatraio opoziv Tomislava Karamarka bio je taj
to je elio kompromitirati Most, vjerujui da e Most u Hrvatskom saboru podrati Karamarka, to znai da nisu vjerovali da e opoziv uspjeti. No,
kako je rekla SDP-ova disidentica Aleksandra Kolari, dogodilo se neoekivano jer je Petrov reagirao principijelno i traio povlaenje Karamarka iz
Vlade. SDP je, kako su i sami rekli, ostali zateeni, rekla je Kolari. Na
pitanje o tome kako komentira pasivnost SDP-a, navodi da nije iznenaena. Nita tu nije iznenaujue, jer neaktivnost u javnom prostoru logino
slijedi i dosadanju praksu SDP-a i rezultat je nedostatka bilo kakvih kreativnih rjeenja za probleme hrvatskog drutva. Politika 'mi smo manje
loi' i 'sjedimo i ekamo da nam peeni picek/vlast padne u usta', takva
politika imat e prou tako dugo dok se ne pojavi nova snaga lijevog centra. Ono to je vjerojatno dodatno zbunilo vodstvo SDP-a je injenica da
ukoliko Karamarko bude smijenjen iz Vlade, nakon toga e logino uslijediti i smjena sa mjesta predsjednika stranke. Nakon toga, s obzirom na
zakon spojenih posuda izmeu Karamarka i Milanovia, prestaje potreba
za politikim postojanjem Zorana Milanovia, koji je sebe definirao iskljuivo kroz kriterij jedine brane spram HDZ-a. Sad vidimo da nema nikakve
brane i da je vodstvo stranke koja je potpisala koaliciju s HDZ-om u cijelosti nezainteresirano za sudbinu hrvatskog drutva, rekla je Kolari.

Tomislav Karamarko (HDZ) i Zoran Milanovi (SDP)

Politiki su analitiari prognozirali razvoj dogaaja. Tako je Politolog Ivan Rimac rekao da neizglasavanje povjerenja Karamarku u Saboru
znai i kraj vlade. Ako MOST ne podri Karamarka, on je najavio da on
kao grupacija vie ne eli sudjelovati u ovakvoj vladi, rekao je Rimac.
Njegov kolega Tihomir Cipek, s Fakulteta politikih znanosti u Zagrebu, za Karamarka je rekao da e, bez obzira kakvi bili rezultati glasanja u
Saboru, on ostati predsjednik najvee stranke u Hrvatskoj. Po njemu, Karamarko je nedavno pobijedio na izborima unutar stranke, tako da e u
tom smislu politiki preivjeti. Trebamo vidjeti da li e preivjeti kao lan
Vlade i trebamo vidjeti to e se dogaati unutar stranke, ako ovakva situacija potraje, komentirao je Cipek. Na upit bi li Vlada uope postojala
kada bi Karamarko bio smijenjen, Cipek je odluan - ne. Tu postoje dva
aspekta. Prvo je pravni; formalnopravno Vlada ne bi pala kad bi bio smijenjen potpredsjednik Vlade. Vlada pada, prema naem zakonu, samo
ako je opozvan predsjednik Vlade ili cjelokupna Vlada kao takva. No zna
se da ta Vlada ovisi od podrke HDZ-a. Potpuno jasno je gospodin Brki
rekao da HDZ u potpunosti stoji iza potpredsjednika Vlade Karamarka,
tako da bi to znailo pad Vlade, zakljuio je Cipek.

Milijan Brki, politiki tajnik HDZ-a

19

HRVATSKA

68. SJEDNICA SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE REPUBLIKE HRVATSKE

Pootreni kriteriji raspodjele

financijskih sredstava
U etvrtak, 5. svibnja 2016., u zgradi Vlade RH, Trg sv. Marka 2
u Zagrebu, odrana je 68. sjednica Savjeta za nacionalne manjine
Republike Hrvatske, krovnog tijela nacionalnih manjina na dravnoj razini koji povezuje institucije i interese nacionalnih manjina u
Hrvatskoj.
Savjet za nacionalne manjine prihvatio je Godinje izvjee o
utroku sredstava osiguranih u Dravnom proraunu Republike Hrvatske za 2015. godinu, te donio Odluku o rasporedu sredstava
osiguranih u Dravnom proraunu Republike Hrvatske za 2016. godinu. Oba su dokumenta objavljena na slubenim web-stranicama
Savjeta za nacionalne manjine RH, zajedno s Bodovnom listom na
temelju koje je Povjerenstvo za raspodjelu sredstava nevladinim
udrugama i ustanovama nacionalnih manjina vrednovalo programe kulturne autonomije prijavljene na Javni poziv za 2016. godinu.
Diskusija na sjednici Savjeta za nacionalne manjine RH oko donoenja odluke o raspodjeli sredstava iz Dravnog prorauna za
programe kulturne autonomije manjina pokazala je nezadovoljstvo predstavnika manjina sredstvima koje su odobrena njihovim manjinskim organizacijama, ali i ukazala na potrebu uspostavljanja unutarmanjinske i meumanjinske solidarnosti kako bi se u
zajednikom istupanju moglo osigurati poveanje sredstava. U raspravi su se ula upozorenja da se kritike pojedinih lanova oko visine dodijeljenih sredstava alju na krivu adresu, ali je jednoglasnim usvajanjem Odluke o raspodjeli sredstava izbjegnuto da se
procedura preseli na odluivanje Vladi RH ime bi manjinske organizacije na odreeni period ostale bez novca.

Reijski trokovi maksimalno 20% od odobrenog

iznosa
Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH, uvodno je naglasio kako je Struna sluba Savjeta napravila
veliki posao prilikom sastavljanja Godinje izvjee o utroku sredstava za 2015. godinu, pri emu je pregledala 1.365 programa. Izvjee je raeno sukladno svakoj uputi Revizije. I to nam je drago
jer su svi saborski zastupnici manjina digli ruku za Odluku Revizije.
Mi u Savjetu to pozdravljamo i toga smo se drali kod izrade Godinjeg izvjea, a naroito kod Odluke o rasporedu sredstava za
2016. godinu, rekao je Tolnauer.
Podsjetio je na zakljuak s 52. sjednice Savjeta za nacionalne
manjine RH odrane 18. travnja 2013. godine, na kojoj su, na osnovu inicijative saborskog zastupnika srpske nacionalne manjine Milorada Pupovca, od Vlade RH zatraena dodatna sredstva iz Dravnog prorauna za bonjaku nacionalnu manjinu (s obzirom na
poveanje broja pripadnika bonjake manjine u popisu stanovnitva iz 2011. godine) i romsku nacionalnu manjinu (s obzirom na
specifian socijalni, ekonomski i politiki poloaj). Saborski zastupnik Nedad Hodi je toj inicijativi pridodao i albansku nacionalnu
manjinu. lanovi Savjeta za nacionalne manjine tada su jednogla-

20

68. sjednica Savjeta za nacionalne manjine RH

sno podrali inicijativu kojom je Vladi RH predloeno da u Dravnom proraunu Republike Hrvatske za 2013. godinu s pozicija proraunskih korisnika nadlenih za civilni sektor osigura dodatna
sredstva za stvaranje preduvjeta za ostvarivanje kulturne autonomije bonjake, romske i albanske nacionalne manjine. Podsjetimo
se, 18 bonjakih udruga ukupno je 2015. godine dobilo 2.536.000
kuna (2014. godine 1.589.000 kuna), to je bilo poveanje od
947.000 kuna.
Vlada RH je prihvatila inicijativu i dva milijuna kuna je ulo u
Proraun za 2015. godinu. To su jednokratna sredstva koja nisu
predviena u daljnjem postupku, niti ih je sadanja Vlada predvidjela u ovoj raspodjeli. To neke zbunjuje, naroito u postotcima.
Dva milijuna kuna su bila jednokratna potpora albanskoj, bonjakoj i romskoj nacionalnoj manjini za ojaavanje kapaciteta njihovih
udruga, naglasio je Tolnauer.
Iz Godinjeg izvjee o utroku sredstava za 2015. godinu vidljivo je da su se sufinancirale 84 udruge nacionalnih manjina. Za programe za ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih manjina
utroeno je 35.451.616 kuna od predvienih 35.690.500 kuna.
Udruge koje nisu mogle ostvariti svoj program i udruge za koje je
nakon est mjeseci ustanovljeno da su nenamjenski troile sredstva morale su vratiti novac. Rije je o 238.884 kune. Od toga je oko
151.000 kuna iz sredstava za programe udruga, a ostalo je ono to
smo zvali 'zajedniki programi', a koji se nisu mogli ostvariti, rekao
je Tolnauer.
Naglasio je kako se prilikom odreivanje visine sredstava za
programe kulturne autonomije prijavljenih na Javni poziv iz 2015.
godine Povjerenstvo rukovodilo Bodovnom listom radi transparentnog naina vrednovanja prijavljenih programa. Uvaavajui sve
preporuke Dravnog ureda za reviziju iz oujka 2015. godine, Savjet za nacionalne manjine je uvrstio u ugovore za 2015. godinu

PREPORODOV JOURNAL 187

HRVATSKA
odredbe koje se odnose na doputene limite prema vrstama troka
za svaki program, te posebno odredbe o iznosima za isplatu plaa,
a koji nisu propisani ili drukije odreeni Metodologijom za praenje utroka sredstava udruga i ustanova nacionalnih manjina, rekao je Aleksandar Tolnauer i dodao kako je u ugovorima najvei
doputeni iznos reijskih trokova 30% od dodijeljenih sredstava
odredio Savjet za nacionalne manjine s ciljem da bi udruge mogle
funkcionirati. Meutim, Metodologijom je bilo dozvoljeno maksimalno 20% od odobrenog iznosa. Tu smo bili u jednoj vrsti prekraja, ali smo Dravnoj reviziji objasnili situaciju. To je bila naa greka, ili smo na ruku udrugama izvan Metodologije i ja kao predsjednik Savjeta preuzimam na sebe odgovornost. Dakle, ako se
moe rei da je Savjet u neemu grijeio, onda je grijeio u tome
to se nije restriktivno odnosio u cjelokupnom dijelu to se tie financijskih sredstava, rekao je Tolnauer.
U skladu s Godinjim planom koji se trebao predoiti Ministarstvu financija, Savjet za nacionalne manjine prole godine izvrio
20 terenskih izvida udruga i ustanova nacionalnih manjina, i to
onih koje imaju najvie sredstava (obuhvaena kontrola 15,875 milijuna kuna). Osim toga, angairan je knjigovodstveni servis koji je
izvrio kontrolu Godinjih izvjea za 40 udruga i ustanova nacionalnih manjina, koji su vei potroai financijskih sredstava (kontrola u iznosu od 12,043 milijuna kuna), a kojima se doznaavaju
sredstva iz Dravnog prorauna. Savjet za nacionalne manjine je
izvrio internu i vanjsku kontrolu za 6,790 milijuna kuna.
Tolnauer je informirao lanove Savjeta za nacionalne manjine
o Odluci Vlade RH od 21. travnja 2016. Na prijedlog Ministarstva
financija donijeta je Odluka o prijenosu ovlasti i odgovornosti o
provedbi stratekog plana o upravljanju proraunskim sredstvima. U prvoj toci Odluke pie da je Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine i predstojnik Strune slube, odgovorna osoba za provedbu posebnog cilja unaprjeenja
kulturne autonomije nacionalnih manjina te upravljanjem i kontrolom proraunskih sredstava rasporeenih za programe zatite
prava nacionalnih manjina u iznosu od 33.261.110 kuna. Vremena su se promijenila. Kao predsjednik Savjeta snosim osobnu odgovornost za sve ono to se u financijskom dijelu predlae i stojim
iza svega onoga to se ovdje predloeno nakon analize Povjerenstva i dostavljenih izvjea. Izrazito bi mi bilo drago, kao ovjeku
koji se jako dugo bavi ovim poslom, da revizija, a naroito proraunski nadzor, koji se sada vri nad Savjetom za nacionalne manjine budu primjenjivani i na neke druge institucije i organizacije koje imaju slinu ulogu raspodjeli sredstava, rekao je Aleksandar Tolnauer.
Veljko Kajtazi, saborski zastupnik romske nacionalne manjine,
izrazio je zadovoljstvo to po prvi puta u Godinjem izvjeu nema
primjedbi vezano uz realizaciju programa udruga romske nacionalne manjine, to znai da se sredstva dobro i transparentno troe.
Godinje izvjee o utroku sredstava osiguranih u Dravnom
proraunu Republike Hrvatske za 2015. godinu prihvaeno je uz
dva suzdrana glasa i jedan protiv.

19 manjinskih udruga nee se sufinancirati u

2016. godini
U obrazloenju druge toke Dnevnog reda Odluke o rasporedu sredstava osiguranih u Dravnom proraunu za 2016. godinu
(potpore za programe ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina) Aleksandar Tolnauer je uvodno prezentirao brojane pokazatelje. Na ovogodinji natjeaj Savjeta prijavljeno je 1.157

SVIBANJ 2016.

21

HRVATSKA
programa, to je smanjenje od 17,37% u odnosu na prolu godinu,
kada ih je prijavljeno 1.358. Za programe je zatraeno 50,4 milijuna
kuna, to je za 18,44% manje nego 2015. godine. Na Javni poziv
prijavile su se 104 udruge nacionalnih manjina, to je za tri manje u
odnosu na prolu godinu. U okviru udruga nositelja prijavljeno je
249 podrunica, matica, pododbora i kulturno-umjetnikih drutava, to je 40 vie u odnosu na 2015. godinu.
Veselko aki, potpredsjednik Savjeta za nacionalne manjine
RH i predsjednik Povjerenstva za raspodjelu sredstava nevladinim
udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za 2016. godinu,
istaknuo je kako je Povjerenstva za raspodjelu sredstava bilo sastavljeno od dva lana Savjeta i tri vanjska lana. Rekao je kako su
ove godine imali najtei posao do sada, iz nekoliko razloga: manje
je financijskih sredstava za raspodjelu, pri emu su pootreni kriteriji, a bilo je i vie razliitih primjedbi Dravne revizije i sa izvida
s terena.
Povjerenstvo je predloilo financiranje 80 manjinskih udruga i
ustanova u ukupnom iznosu od 31.819.500 kuna, to je smanjenje
za 12,16% u odnosu na prolu godinu. Predloeno je sufinanciranje
za 201 manjinski program.
aki su naglasio kako programi kulturne autonomije 19 manjinskih udruga nee biti sufinancirani u 2016. godini, iz razloga jer
nisu proli bodovni prag od 10 bodova. To su: Zajednica Albanaca
Slavonije i Baranje, Valpovo; Kulturno drutvo Bonjaka Preporod Split; Zajednica Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Istarske upanije, Pula; Zajednica mladih Maara Hrvatske, Bilje; KUD Jankovci Stari Jankovci; Maarska katolika ena, Beli Manastir;
Drutvo maarskih znanstvenika i umjetnika Hrvatske, Zagreb;
KUD Romsko srce Zagreb; KUD Romska dua Zagreb; Romska
udruga Romski put Kalje Alu Baja, Kutina; Udruga Rusa Slavonije, Poega; KPD Rusinka i Rusin, Zagreb; Matica slovaka Naice; Kulturno drutvo Slovenski dom Karlovac; Zajednica drenikih Srba, Drenica; uvari srpskog identiteta, Vukovar; Klub Srba
Istarske upanije, Pula; Udruga ene kosovske doline Uzdolje i
KUD Maksim Gorki Vukovar.
Uvaavajui nalaze Godinjeg izvjea udruga i ustanova, odnosno uoenih nepravilnosti kod utroka sredstava za trokove koji
nisu u skladu s potpisanim ugovorom za 2015. godinu, Povjerenstvo je u prijedlogu Odluke za raspodjelu sredstava u 2016. godini
dodatno umanjilo sredstva tekuih donacija, odnosno nije prihvatilo ili je djelomino udovoljilo prijavi programa za 18 udruga. To su:
Klub albanskih ena Kraljica Teuta, Zagreb; Forum albanskih intelektualaca u Hrvatskoj; KDBH Preporod Zagreb; BKUD Sevdah
Zagreb; KDB Preporod Dubrovnik; eka beseda Zagreb; eka
obec Bjelovar; eka beseda Konanica; Savez maarskih udruga,
Beli Manastir; KUD Jozef Atila Zmajevac; Udruga mladei za njegovanje obiaja Maara, Novi Bezdan; Makedonsko kulturno drutvo Braa Miladinov, Osijek; Makedonsko kulturno drutvo Ilinden, Rijeka; KUD Rusina, Osijek; Matica slovaka Kukuin Kuntari Jaki; Srpsko narodno vijee nacionalna koordinacija vijea srpske nacionalne manjine u RH; Romsko nacionalno vijee, Zagreb; Srpski demokratski forum, Zagreb.
U Godinjem izvjeu o utroku sredstava osiguranih u Dravnom proraunu Republike Hrvatske za 2015. godinu za KDBH Preporod stoji: Podneseno godinje izvjee djelomino je sukladno
s odredbama Metodologije praenja ostvarivanje programa nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina (NN br. 129/2009,
70/2011), primijenjen je lanak VII. Ope odredbe Metodologije
praenja ostvarivanje programa i smanjenje sredstava za narednu
godinu. Doznaena sredstva utroena su za ostvarivanje programa

22

BONJAKE UDRUGE DOBILE BLIZU 2 MILIJUNA KUNA

Financijska sredstva za 2016. godinu rasporeena su na sljedei nain: Srbi 8.703.000, Talijani 6.800.000, Maari 3.490.000, esi
2.820.000, Bonjaci 1.991.000, Slovaci 1.245.000, Rusini i Ukrajinci
1.242.000, Albanci 672.000, Slovenci 633.000, Makedonci 618.000, idovi 615.000, Nijemci i Austrijanci 613.000, Crnogorci 593.000, Romi
554.000, Rusi 180.000, Poljaci 98.000 i Bugari 80.000 kuna. Dakle, ukupno za programe 30.947.000 kuna (prole godine 34.599.500 kuna).
Tome se treba pridodati i 872.500 kuna za tzv. ostale aktivnosti:
stvaranje pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije Roma
(500.000 kuna), informiranje i osposobljavanje lanova Vijea i predstavnika nacionalnih manjina edukacije, seminari i izdavanje prirunika (80.000 kuna), trokovi informacijskog sustava za programe kulturne autonomije i arhiviranje dokumentacije (100.000 kuna), zajedniki programi struna usavravanje i seminari (117.500 kuna), prekogranina suradnja (15.000 kuna), Manjinski forum, informativno
glasilo Savjeta (40.000 kuna) i web-stranica Savjeta za nacionalne
manjine (20.000 kuna).
To je sveukupno 31.819.500 kuna (prole godine 35.698.000 kuna).
Ove godine se sufinancira 17 bonjakih udruga, za razliku od
prole kada ih je bilo 18. Naalost, Kulturnom drutvu Bonjaka Preporod Split uskraeno je financiranje jer njihovi programi nisu proli
bodovni prag od 10 bodova. Bonjake udruge ukupno su dobile
1.991.000 kuna (prole godine 2.536.000 kuna), to predstavlja smanjenje od 545.000 kuna.
Najvie je dobilo Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske Preporod
Zagreb 680.000 kuna, to je smanjenje od 110.000 kuna u odnosu
na prolu godinu. Bonjaka nacionalna zajednica za grad Zagreb i Zagrebaku upaniju je dobila 285.000 kuna, SABAH 185.000 kuna,
BKUD Sevdah Zagreb 120.000 kuna, BKUD Nur Sisak 90.000 kuna,
BNZ grada Siska i Sisako-moslavake upanije 70.000 kuna, Nacionalna zajednica Bonjaka Istre 65.000 kuna, BKUD Ljiljan Drenovci
60.000, KDB Preporod Dubrovnik 60.000 kuna, KUD Bosna Istarske upanije 60.000 kuna, Udruga mladih Bonjaka i prijatelja grada
Rijeke i Primorsko-goranske upanije 60.000 kuna, BNZ Zadarske upanije 56.000 kuna, BNZ za Primorsko-goransku upaniju 55.000 kuna, Bonjaka nacionalne zajednica Hrvatske 55.000 kuna, KUD Selam Dubrovnik 45.000 kuna, Bonjaka nacionalna zajednica Pule
30.000 kuna i Bonjaka nacionalna zajednica Buzet 15.000 kuna. q

sukladno Odluci o raspredu sredstva osiguranih u Dravnom proraunu Republike Hrvatske za 2015.godinu. Predlae se nastavak financiranja u 2016. godini.
Veselko aki je govorei o KDBH Preporod Zagreb rekao:
Dodatno su smanjena sredstva u visini od 40.000 kuna, te nije prihvaen jedan program izdavatva.
Uvaavajui preporuke Dravnog ureda za reviziju, Povjerenstvo je vodilo rauna o tome da se sredstva za programe kulturnih
manifestacija koriste racionalnije, svrsishodnije i uinkovitije. S obzirom na preporuku Dravnog ureda za reviziju da se za poslove
kao to je voenje i uvjebavanje sekcija za kulturni amaterizam ne
smiju sklapati ugovori za autorske honorare, ve iskljuivo ugovori
o djelu, dodatno su umanjena sredstva svim onim udrugama kod
kojih je u godinjim izvjetajima pronaeno da su sklapali ugovore
o autorskom djelu suprotno ugovorima o financijskog potpori potpisanim sa Savjetom, zakljuio je Veselko aki.
Aleksandar Tolnauer je podsjetio na 2. sjednicu Hrvatskog sabora od 18. veljae 2016., kada se vodila rasprava o izvjetaju
Dravnog ureda za reviziju. Predmet revizije bile su aktivnosti Savjeta u vezi rasporeivanja proraunskih sredstava nevladinim
udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za 2013. godinu.
Tolnauer je naglasio kako su zastupnici nacionalnih manjina sudjelovali u saborskoj raspravi, te da su svi digli ruku za izvjetaj
Dravne revizije.

PREPORODOV JOURNAL 187

HRVATSKA
Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine pritom je citirao
Ivana Kleia, glavnog dravnog revizora. U dokumentaciji, koja
je prilog izvjeima o ostvarivanju i utroku sredstava za kulturni
amaterizam i kulturne manifestacije, u pojedinim sluajevima nisu dostavljeni dokazi o odranim programima, nisu dostavljene
knjige blagajne i putnih trokova. Na raunima za reprezentaciju
nije navedena svrha plaanja i na koji program se odnosi te nisu
navedeni korisnici usluga. U pojedinim sluajevima nevladine
udruge i ustanove nacionalnih manjina su sredstva odobrena za
programe kulturnih djelatnosti i manifestacije u cijelosti utroile
za reprezentaciju plaanja odvjetnikih usluga ili kupnju darova.
U okviru rauna za prijevoz nisu navedeni korisnici usluga prijevoza, putni nalozi su obraunavani i isplaivani za odlaske na skuptine, sastanke i predstavljanje udruge', rekao je Klei u Hrvatskom saboru.

Nunost solidarnosti manjinskih predstavnika

Dr. sc. Furio Radin, zastupnik talijanske nacionalne manjine i
predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih
manjina, govorio je o krizi koju je u Izdavakoj kui EDIT i dnevnom
listu La Voce del Popolo izazvalo ukidanje sredstava iz Ministarstva kulture. Broj stranica novina je smanjen, a devetoro zaposlenih prijevremeno je umirovljeno ili im nisu produeni ugovori.
Svi smo nezadovoljni, ali trebali bi uputiti kritiku tamo gdje
kritika treba ii. Stvari ne mogu biti jasnije, kritika ide prema mjestu gdje su nam sredstva uskraena, a to je prorauna Vlade. Za
talijansku nacionalnu manjinu postoji problem izdavake kue
EDIT. Smanjenje sredstava koje dodjeljuje Savjet za nacionalne
manjine, a posebno Ministarstvo kulture, dovelo je do toga da
EDIT zapravo gubi devet radnih mjesta. To nije mala stvar. estero djelatnika i vrsnih novinara bit e prijevremeno penzionirano,
a to je jo gore, trima mladima je obustavljen ugovor. est mjesta su bila stalna radna mjesta, a tri su bila na ugovor. Prije petnaestak dana 'La Voce del Popolo' je imala 32 stranice plus priloge, a sada ima 24 stranice. Nemojmo zaboraviti, to je jedini dnevni list u Hrvatskoj na stranom jeziku, to je dnevni list koji postoji
72 godine. Mi neemo dozvoliti da se taj list ugasi, mi neemo
dozvoliti da EDIT nestane bez obzira na pokuaje. Juer ste vidjeli jezik koji se koristi u obraunavanju izmeu ministra kulture
i zastupnika nacionalnih manjina, u ovome sluaju mene, a svi e

SVIBANJ 2016.

doi na red Ministar kulture govori o 'reketiranju'. Na stranu to

je dobro to koristi jednu stranu rije, jednu tuicu. Napokon.
Meutim, sam smisao svega toga Po mom miljenju ministar ne
bi smio koristiti takav jezik. Znai, sredstva su smanjena i sada
nam preostaju samo dvije stvari: da uputimo kritiku tamo gdje
kritika ide ili da se 'erupamo' meu sobom. Ja sam ve izabrao
prvi model jer e drugi model dovesti do toga da svi oslabimo.
Meutim, bit e i toga, naravno. To se zove sindrom podmornice', kada se posada koja dugo ivi zajedno pone odnositi neprilagoeno jedan protiv drugog. Umjesto da kritika ide tamo gdje
treba ii, zakljuio je Furio Radin.
Prof. dr. sc. Milorad Pupovac, saborski zastupnik srpske nacionalne manjine i predsjednik Srpskog narodnog vijea, uvodno je
podsjetio na injenicu da se sredstva za programe nacionalnih manjina koji idu preko Savjeta smanjuju iz godine u godinu, a ove godine vie nego ranijih godina. Smanjuju se i druga sredstva, koja su
dobivana preko Ministarstva kulture i Ministarstva financija takoer smanjuju. Pupovac je istaknuo kako su sva ta bila neophodna
za rad bilo udruga i institucija nacionalnih manjina.
I nisu bila rezultat nieg drugoga, osim potrebe da se jaaju
pretpostavke za njihov rad. Mislim da je neophodno da se to i kae,
i mislim da je neophodno da se oko toga svi usuglasimo. I doista
nema druge adrese osim veine, koja je izglasala proraun kakav
je, i Vlade koja ga je predloila. Neki od nas nismo podrali taj proraun, neki od nas jesu podrali taj proraun. Mi koji nismo podrali taj proraun imamo puno pravo da se alimo. Ovi koju su ga podrali neka razmisle o tome koliko imaju pravo da se ale na ovom
mjestu. Da smo bili zajedno mogli smo drugaije razgovarati, ali
nismo. No, naravno, to se zove i to jeste demokracije, pri emu oni
koji nisu podrali oni su 'reketari', kao dr. Radin a oni koji su
podrali, oni nisu to, rekao je Pupovac.
Naglasio je kako postoji potreba za poveanjem financijskih
sredstava, i to po dvije osnove. Prvo, razvijaju se programi i institucionalne potrebe nacionalnih manjina u Hrvatskoj, posebno tzv.
novih nacionalnih manjina. Meutim, i tzv. stare nacionalne manjine, koje su svoje institucionalne poloaje (poput eke, slovake,
maarske i talijanske) trebaju sredstva za razvoj. I drugo, postoje
nacionalne zajednice koje trebaju posebnu i dodatnu podrku.
Prole godine smo to radili sa jednokratnim sredstvima na nau
inicijativu. Na nau inicijativu! Nisu samo romska, bonjaka i albanska nacionalna manjina tada bile prepoznate, ima i drugih. Mi

23

HRVATSKA
moramo tu stvar adresirati na vladino mjesto, mi moramo to adresirati na adresu javnosti. Nema nikakve sumnje da za potrebe albanske zajednice sredstva koja dolaze vie nisu dovoljna, kao ni za
potrebe bonjake, pa i za potrebe romske, kao to vjerojatno nije
ni za crnogorske, kao to nije za slovenske i tako dalje. Svi imamo
razloga za nezadovoljstvo, neko vee neko manje. Mislim da je naa zajednika odgovornost, neovisno o tome kako je tko proao u
ovoj raspodjeli, da traimo od vlasti da to uvae kao nae zahtjeve
kao Savjeta i kao zastupnika nacionalnih manjina. Posebno Savjeta, a posebno zastupnika nacionalnih manjina... Pri emu zastupnici imaju dodatnu odgovornost da ono to zastupaju kao zastupnici
moraju dosljedno zastupati kao lanovi Savjeta, i obrnuto. U tom
pogledu ja u biti za to da posebno istaknemo potrebe manjinskih
zajednica koje su pogoene injenicom da prologodinja interventna sredstva nisu ak ni sa 50% pretvorena u permanentna
sredstva. Nego je skraeno, a skraeno je i onima koji su imali normalno funkcioniranje, rekao je Pupovac.
Istaknuo je kako su u sluaju srpske zajednice financijska sredstva znaajno smanjena, to predstavlja ozbiljnu prijetnju funkcioniranju organizacija. Mi emo se, naravno, prilagoavati tome, ali
istovremeno emo nastojati da se ta stvar promijeni i da ta stvar
bude prepoznata kao ozbiljan atak na institucionalna postignua i
programske rezultate koje je srpska zajednica u posljednjim godinama postizala, rekao je Pupovac i pozvao lanice i lanove Savjeta na solidarnost. Pozvao bih lanice i lanove Savjeta da budemo
solidarni kada neki od zastupnika ili lanova Savjeta ili slino su
predmet neopravdanih, nekorektnih i u krajnjoj liniji opasnih napada kakvi neki prolaze ili su prolazili, bilo kao pojedinci, bilo njihove
institucije. Sada je to dr Radin, EDIT i 'La Voce del Popolo'. Ima i
drugh, ali oni su sada u trendu i u glavnom fokusu. Mislim da je
naa zadaa da u toj stvari budemo solidarni, kao to sutra trebamo biti solidarni s Albancima, Romima.. kao to sutra trebamo biti
solidarni s onima koji, nadajmo se, ne velikim brojem onih koji mogu dospjeti u fokus. U razliitim historijskim razdobljima svaka zajednica je znala dospijevati u takav fokus neko vie, neko manje,
rekao je Pupovac.
Naglasio je i postojanje antimanjinskog sentimenta, koji je posljedica injenice, s jedne strane, da Vlada nema u svojem programu nita o nacionalnim manjinama, i s druge strane, da Vlada ima
aktivno smanjivanje sredstava za nacionalne manjine. Osim toga,
sve je vie govora mrnje i napada na pripadnike manjina.
O napadima na manjine govorio je i Aleksandar Tolnauer, pokazujui dvije fotografije. Na prvoj je bio kukasti kri i antiidovski
natpis idovi rauss na Osnovnoj koli Eugen Kvaternik u Velikoj Gorici od 10. travnja 2016., a na drugoj kukasti kri i grafit
Juden rauss na Gornjem gradu u Zagrebu (preko puta Matoevog spomenika). To pokazujem samo zato jer nam se spoitava
da stvaramo i izmiljamo atmosferu nesnoljivosti. Juer sam dobio i dopis u kojem su me proglasili 'sotonistom' i 'faraonom'. Apsolutno se slaem s izlaganjima Radina i Pupovca. Zato? Ne zbog
njih dvojice, nego zbog realne situacije o kojoj su govorili, rekao
je Tolnauer.
Darko onc, predstavnik slovenske nacionalne manjine u Savjetu, zaloio se za solidarnost manjinskih predstavnika, te izrazio zabrinutost zbog podijeljenosti osmoro manjinskih zastupnika i nepostojanja jedinstvenog Kluba zastupnika nacionalnih manjina u
Hrvatskom saboru. Drim se doktrine solidarnosti, o kojoj je danas govorio i Milorad Pupovac. Mislim da nam manjka solidarnosti.
Manjinci moraju biti solidarni, da razumiju jedni druge i jedni drugima pomau. U protivnom e od manjinske prie ostati jako malo.

24

Kukasti krievi i grafiti - Juden rauss i idovi rauss

ini mi se da je solidarnost nestala iz Sabora, a da je ima onda bi
Klub zastupnika nacionalnih manjina imao osam lanova. Koliko
znam, nema osam lanova, izmeu ostaloga, rekao je Darko onc.
U svom drugom javljanju za rije Milorad Pupovac je istaknuo
vanost svijesti o odnosima unutar manjinskih zajednica jer se neke fantomske konkurentne organizacije pokuavaju nametnuti
kao predstavnici pojedine manjine, te predstavljaju ozbiljnu prijetnju za ostvarivanje manjinske politike.
Jedne stvari moramo danas biti svjesni, a to jeste da postoje
ljudi na politikoj sceni, politike stranke i lanovi Vlade koji to zloupotrebljavaju. Bilo je ozbiljnih pokuaja da se te snage pretvore u
alternativu i za predsjednika Savjeta, gospodina Tolnauera. Bilo je
ozbiljnih pokuaja da se to uradi u nekim mjestima u kojima to,
naravno, nema realne anse, ali kojima se koriste ti ljudi i te organizacije za stvaranje drugaije slike u javnosti od one kakva stvarno
jeste. Kada je u pitanju proraunski nadzor, mi znamo da nije doao iz potrebe niti Ministarstva financija, niti FINA-e, niti bilo koje
druge institucije. On je doao iz anonimnih prijava za koje mi znamo od kuda dolaze i za koje znamo koja im je svrha. I iz tog razloga
ponoviti u jo jedanput: mislim da je jako vana solidarnost meu
nama. Svatko onaj tko misli da je institucionalna stavka u proraunu za Savjet za nacionalne manjine manje bitna od vlastitog aranmana sa Vladom teko grijei. Teko grijei A toga imamo i tu
dvostruko gubimo. S jedne strane, gubimo na potencijalu da utjeemo na donoenju odluka, a to je legitiman postupak u procesu
pregovaranja i usuglaavanja stavova. S druge strane, slabimo manjinsku politiku, a onda i politiku vlastite zajednice, naglasio je
Pupovac.
Pozvao je na solidarnost unutar smanjenog Kluba zastupnika
nacionalnih manjina. U Klubu nacionalnih manjina mi moemo
praviti viceve na raun jedan drugoga, ali nitko nema predrasude ni
prema kojem pripadniku, a kamoli predstavniku nacionalnih manjina. Jer kada bi bio takav, niti jednog trenutka ne bih sjedio ovdje,
niti bih radio s ljudima koji imaju predrasude, zakljuio je Milorad
Pupovac.
Odluka o rasporedu sredstava osiguranih u Dravnom proraunu za 2016. godinu (potpore za programe ostvarivanja kulturne
autonomije nacionalnih manjina) jednoglasno je prihvaena. q
Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 187

INTERVJU

AHMET ALIBAI, PROFESOR NA FAKULTETU ISLAMSKIH NAUKA I DIREKTOR CENTRA

ZA NAPREDNE STUDIJE U SARAJEVU
Ono to svi znamo jeste da imamo mnogo problema i opstrukcija. Ali mi imamo i mnogo potencijala:
imamo puno prijatelja, Bog nam je dao da imamo dovoljno vode, hrane i energije, a to su resursi
budunosti. Nai zakoni nisu loi, imamo slobodu i mir, nae zdravstvo i obrazovanje nisu najbolji, ali mi
ivimo mnogo vie kao bogati nego kao siromani, imamo jaku dijasporu Uz sve to, mali smo i ne treba
nam mnogo da napravimo zaokret. ta su nai problemi: bijela kuga, nezaposlenost, pomirenje ali
vjerujem da narod koji je preivio genocid i udrueni zloinaki poduhvat moe prebroditi ove probleme.
Izgleda veliko, ali kad svako uradi svoj dio posla, mozaik e se sam posloiti.

Do nas je i to je dobra vijest

Razgovarao: Ismet ISAKOVI
Kada je izostala meunarodna podrka demokratskoj
opoziciji, ekstremisti su dobili svoju priliku
Krajem 2010. i poetkom 2011. godine dolazi do revolucionarnih dogaanja na prostoru Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Optimistiniji su ih nazvali arapsko proljee ili islamsko buenje,
a oni oprezniji ili manje oduevljeni razvojem situacije opreno
drugaijim izrazima arapski sumrak ili arapska zima. S vremenskim odmakom od pet i pol godina, kao i dodatnim informacijama i naknadnom pameti, kako moemo nazvati i rezimirati
dogaanja u Libiji, Tunisu, Egiptu, Siriji, Jemenu i drugim arapsko-muslimanskim zemljama?
Ko je ivio na selu u proljee moe prihvatiti proljee kao adekvatan termin. U prirodi je proljee vrijeme rtve, a ne etve; to je
najtee godinje doba; zaliha ponestaje, mnogo se ulae, a malo
ubire S druge strane, ako je historija od pomoi za razumijevanje
trenutnih procesa, onda nita nije gotovo. Ponudit u ovdje, mislim, vrlo prikladnu historijsku analogiju: Francusku revoluciju, nasilje koje je proizvela, kontrarevoluciju i panevropski savez protiv
Napoleona. Sav je taj period bio jako haotian, nasilan i pun obrata. Ipak, danas svijet slavi Francusku revoluciju, njene protagoniste, vrijednosti i slogane, a ne Metternicha i druge kontrarevolucionare.
Svakako, dok ovo govorim, prolaze mi slike ubijene djece, ena
i ruevina Aleppa, Hame i drugih unesreenih gradova Sirije. I taman kad pomislim da su revolucionari moda pogrijeili, sjetim se
da smo mi u Bosni imali podjednako male anse 1992. godine i da
smo krenuli rizinim putem nezavisnosti. Neko bi mogao kazati da
smo mogli odabrati put Crne Gore. Po toj raunici, 100.000 ljudi
bespotrebno je poginulo, a milioni propatili. Ne znam da ima mnogo Bonjaka koji tako razmiljaju, jer to je naknadna pamet. Revolucionari koji su odgovorili na zov slobode 2010. i 2011. poloili su
historijski ispit. Jesu li i drugi koji im nisu pruili podrku, ukljuujui i nas, to je pravo pitanje!?
A ako je neto iznenadilo u cijeloj ovoj prii, to su brutalnost i
granice do kojih su vlastodrci i njihovi saveznici meu intelektualcima, u medijima i drugdje spremni ii da zadre svoje pozicije. Liberalne demokratije, naalost, kao i u sluaju Bosne, malo su uinile u odbrani svojih ideala. Nakratko su pruile podrku promjenama, a onda se povukle u komfor izolacionizma i kapitulirale pred

SVIBANJ 2016.

Prof. dr. sc. Ahmet Alibai

predrasudama o islamu i islamistima. Prevladala je indiferentnost
na tuu bol kako u svijetu, tako i meu nama koji smo ne tako
davno bili rtve te iste indiferentnosti. Nije ohrabrujui zakljuak,
ali jo jednom se pokazalo da je meunarodna politika realpolitika
i da se moemo uzdati samo u se i u svoje kljuse. Istovremeno, ne
mogu nikako razumjeti nae predstavnike koji zbog sitnih razloga
idu na noge onima koji pravdaju ubijanje vlastitog naroda i slanje u
smrt desetina ljudi s nepodnoljivom lahkoom.
I da, arapsko proljee definitivno nije primarno islamska pojava. Takvim ga ele predstaviti kontrarevolucionari i na taj nain
podijeliti njegove protagoniste. Islamskih motiva nije nedostajalo,
ali nisu bili glavni pokreta tog pokreta. To znai da ni u Egiptu vojni udar nije izvren zbog toga to su na vlasti bila Muslimanska braa, ve zato to se zemlja poela demokratizirati. Ko god da je iao
tim putem, stradao je. Da podsjetim, gdje su sekularne demokrate
poput Barade'ija, humoriste Basima Jusufa i drugih? Svi su pobjegli
iz Sisijevog Egipta glavom bez obzira.

25

INTERVJU
Jedan od rezultata tzv. arapskog proljea/sumraka jeste irenje unutarmuslimanskog sukoba izmeu sunita i iita, potenciranje sektakih i mezhebskih podjela, te nevjerojatan ar i okrutnost u meusobnim borbama. Naprosto je procvala pogubna
ideologija anatemizma i tekfirizma. to je uzrok takvim podjelama i otvorenoj mrnji?
To su razliite, a ipak povezane pojave. U poetku su demonstracije bile mirne, demokratske i inkluzivne. To je bila nona mora
za establiment u Siriji, Zaljevu, Iranu i Izraelu. S vremenom je stvoreno ozraje za najnevjerovatnije interesne koalicije tih drava s
ciljem da se ne dopuste promjene. Nakon poetne zbunjenosti ta
je koalicija krenula u koordiniranu akciju, u kojoj nisu birana sredstva niti se marilo za budet. Skretanje panje s osnovnih zahtjeva
arapskog proljea na sektake sukobe, meuvjersko nepovjerenje i podrka ekstremistima bili su dio tog plana. Naalost, mnogi
su pali pod utjecaj sektake propagande. S druge strane, kada je
izostala meunarodna podrka demokratskoj opoziciji, ekstremisti
su dobili svoju priliku.
Nemamo vremena za navoenje dokaza za sve reeno, navest
u samo dokaze za ekstremizam. U prvim godinama arapskog proljea ISIL gotovo da nije ni postojao, a Al-Qa'eda je bila zbunjena
jer su uspjesi mirnih protesta praktino pokazali da Al-Qa'eda nije
u pravu. No, kako je revolucija posustajala pred otporom establimenta, ekstremisti su dobili svoju ansu dijelom i zbog podrke koju su dobili od kontrarevolucionara i sad smo tu gdje jesmo. Javna
je tajna da su se zaljevski reimi u Jemenu vie bojali umjerenih
islamista nego iija ili ekstremista jer su umjereni islamisti jedina
stvarna alternativa tamonjim vlastima, a za obraun sa iijama i
ekstremistima mogu dobiti podrku svoje i svjetske javnosti kad
god zaele. Stvari su izmakle kontroli kad su umjereni islamisti odluili da ne upadnu u stupicu, ali to je duga pria.
Po Vaem miljenju, tko stoji iza ISIL-a i ostalih ekstremistikih
grupa poput Al-Qa'ede? Kome je u interesu stvaranje tzv. hilafeta
i koliko je, zapravo, tako neto realno mogue u dananjem svijetu?
Ne znam ko stoji i ne znam da se stvari uope mogu tako postaviti. Prije bih rekao da je rije o spletu okolnosti i razliitih faktora:
meu muslimanima uistinu postoje oni koji vjeruju da je tzv. Islamska drava ispravan put i rjeenje. Veina ih je zavedena. To su teki tragiari i gubitnici jer, po svemu sudei, gube i Dunjaluk i Ahiret.
To njihovo naivno uvjerenje mnogi su izgleda koristili i instrumentalizirali: od bivih Saddamovih oficira, koji se svete za svrgavanje
Saddama i njegovog reima, preko Assada, kojemu se ISIL pokazao
kao siguran pojas za spaavanje, do reima i skupina u regionu koji
su se preko ISIL-a mislili rijeiti svojih demokratskih protivnika Nisu se sve kalkulacije uvijek pokazale preciznim, ali rtve su uvijek
iste: nevini ljudi tih prostora i islam sam.

ivimo u svijetu hladnih kalkulacija

Tko dobiva i kome je u interesu kaos u tom dijelu svijeta? S
druge strane, da li se radi o kontroliranom kaosu ili su stvari, ipak,
izmakle kontroli?
Znam da postoje razliita miljenja o ulozi urota u ovim dogaajima. Ko zna za vrhovnu logiku meunarodnih odnosa koja se
svodi na nacionalni interes, nema potrebe da posee za teorijama
zavjere. Nijedna teorija zavjere ne moe bolje objasniti ponaanje
Islamske Republike Iran u Siriji od tvrdnje da sadanji iranski lideri
pokuavaju da u dogaajima koji se upravo odvijaju osiguraju iranski nacionalni interes kako ga oni vide. A tako je i sa Obaminom

26

odlunou da ne intervenie u Siriji ni nakon upotrebe hemijskog

oruja od strane sirijskog reima. ivimo u svijetu hladnih kalkulacija. Nije to tragedija samo po sebi, ve to se nacionalni interes
obino definira kao kratkoroni nacionalni ili osobni interes: da
preivimo ovu krizu; da dobijemo ove izbore i tako dalje. Rezultat
su mrtva djeca Gouthe, Ajlan Kurdi i stotine hiljada drugih rtava.
Ovo govorim kao analitiar. Kao vjernik, uvjeren sam da e sve doi
na naplatu: i trgovina orujem, i indiferentnost, i sve ostalo to doprinosi ovoj stranoj tragediji.
U proteklih pet godina znaajno je stradala i kranska zajednica, u Egiptu i Siriji, a prije toga i u Iraku. Jesu li muslimani s ovih
prostora u dovoljnoj mjeri digli svoj glas u obrani Sljedbenika
Knjige ehlul Kitabija?
Da, naalost, stradali su i oni i, naalost, nije uinjeno dovoljno
da se to stradanje zaustavi. To je jo jedan emanet koji nismo ispunili. No, ja sam iz vie razloga protiv toga da se izdvaja bilo koja
skupina posebno. Izmeu ostalog i zato to to snai narativ ekstremista da svijetu muslimanska krv nije podjednako sveta kao nemuslimanska. Dodatno, ne znam ko je poinio vei zloin: ekstremisti
koji su ciljali neke od tih zajednica ili egipatski, sirijski i drugi reimi,
koji su uinili sve da poetnu demokratsku energiju demonstracija
preusmjere na meuvjerske sukobe i tako diskredituju revolucije.
Znam da su neke zapadne vlade pokuale uvjeriti kranske zajednice u Siriji da ne nasjedaju na reimske zamke. Naalost, ti napori
nisu u cijelosti uspjeli. Tuan sam kad vidim evropske zvaninike i
vjerske velikodostojnike kako prihvataju realnost i zvanini narativ,
na primjer Kaira, kad sve upuuje na drugaiju stvarnost. No, ne
treba zaboraviti da i Zapad i vjerske zajednice imaju svoje stereotipe, ekstremiste, kalkulante i moralno indiferentne krugove.
Svaki rat, prije ili kasnije, zavrava s mirovnim pregovorima.
Kakav je mogui ishod pregovora nakon to na Bliskom istoku
utihnu borbe: novo prekrajanje granica i dezintegracija postojeih drava, status kolonija i stvaranje podloge za nove ratne sukobe, ili?
S obzirom na sadanje stanje, nita od toga nije iskljueno.
Daytonska Bosna i Hercegovina samo je jedna ilustracija za to. Jedino to u ovom trenutku ne izgleda realno jeste bilo kakva vrsta
sretnog zavretka, happy enda.

Migracija je uvijek bilo i uglavnom je u njihovoj

pozadini teka muka
Tek prije godinu dana ljudi s ovih prostora saznali su za rat
koji na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi traje od 2011. godine i to
kroz milijunske rijeke izbjeglica s ratom zahvaenih podruja. Kako ocjenjujete ponaanje vlada europskih zemalja tokom izbjeglike krize? Slaete li se s ocjenom da je u svoj toj situaciji, ponekad konfuznoj i nabijenoj raznim dezinformacijama, bilo jako
dobro to Vlada Republike Hrvatske nije na dravne granice poslala Hrvatsku vojsku ili postavila bodljikavu icu, poput Orbanove Maarske?
Nama izvan EU neshvatljivo je ponaanje EU i njenih lanica.
Ispostavilo se da su te strukture mnogo nesposobnije, neuvezanije
i neusaglaenije nego smo uope mogli pretpostaviti. Posebno su
zabrinjavajui izljevi ksenofobije i netolerancije u Centralnoj i Istonoj Evropi. Bilo je trenutaka kad smo se s razlogom pitali da li je EU
ita snanija od kule od karata i da li je uope posveena proklamovanim vrijednostima? A za imid Hrvatske svakako je dobro to se
nije izjednaila sa ksenofobinom Orbanovom Maarskom.

PREPORODOV JOURNAL 187

INTERVJU

Ne bih ponavljao opa mjesta o nepravdi, hipokriziji, rtvama koje su postale vinovnici i slinome. Temeljni izazov pred svim Palestincima i
onima koji ih podravaju jeste kako kanalisati i
usmjeriti akumulirani bijes, odnosno simpatije
na nain da to ne donese nove patnje Palestincima ili nekoj drugoj zajednici. Naputanje Palestinaca samo pojaava njihov oaj i to ne moe
donijeti nikakvo dobro. Drim da svi moemo i
moramo doprinijeti da ta tragedija bude okonana: politiki, ekonomski, pravno, socijalno,
vjerski, kulturno, umjetniki Naina je bezbroj.
Samo dvoje nije prihvatljivo: rezignacija i krenje meunarodnog prava. I jedno i drugo garantirani su poraz. Izmeu toga ima dovoljno prostora za otpor i borbu.
Julian Assange, osniva WikiLeaksa, smatra kako izbjeglika
kriza u Europi nije sluajna, ve da je dio okrutnog plana strateke depopulacije Bliskog istoka, a posebice Sirije, koju provode
Washington i njegovi saveznici, s ciljem dugoronog unitavanja
nepodobnih drava koje smetaju pri realizaciji grandioznih projekata. Va komentar?
Washington i saveznici? Koji? Ako su to Assadov reim, Rusija,
Iran i Izrael, onda moda. Ali to je onda paralelna stvarnost u kojoj
su uzaludna sva ova naa nastojanja da pokuamo dokuiti smisao
povijesnih dogaaja. Dalje, je li Assadova Sirija zaista nepodobna?
Koliko je to puta Izrael zaboljela glava od Assadovih? Koliko bi ih
puta zaboljela u budunosti posebno nakon ameriko-iranskog
sporazuma? Od Assadovog reima trpili su samo Sirijci, koji su decenijama ivjeli u jednoj od najneslobodnijih i najkorumpiranijih
drava, koja je 1982. godine u Hami ubila i do pet puta vie svojih
graana nego Vojska i MUP Republike Srpske u Srebrenici u julu
1995. Po meni, odgovornost Obamine administracije, ali i EU, jeste
u tome to su propustili da interveniu kad je trebalo. to ih nije
bilo dovoljno briga. Taj se propust nakon prebrzog potezanja u Iraku 2003. godine moe razumjeti, ali i dalje smatram da je to bila
izdaja amerikih ideala i vrijednosti. Da ne govorimo o tome koliko
je pretrpio ameriki kredibilitet. Ispalo je da je Rusija mnogo pouzdaniji saveznik.
to se izbjeglica tie, vrlo je mogue da su neke zemlje u tome
vidjele priliku za neki iar, pakost i korist, ali ostaje da su izbjeglice
propratna pojava ratova svugdje i svagda, pa i u ovom sluaju. Konano, ta je s afganistanskim, afrikim, iranskim i drugim izbjeglicama? ta je s imigrantima iz Latinske Amerike? Ko depopulira
Meksiko? Migracija je uvijek bilo i uglavnom je u njihovoj pozadini
teka muka.
Po vaem miljenju, jesu li Europljani u dovoljnoj mjeri upoznati sa zastraujuim rezultatima pogrenih politika zapadnih
zemalja? Na primjer, znaju li da je u Iraku nakon amerike invazije 2003. godine ubijeno oko 1,5 milijuna ljudi i to zbog nepostojeeg oruja za masovno unitenje!? Ili stvarnih razloga ruenja
Muammera el-Gaddafija, nakon ega je Libija utonula u kaos, a
Italija se preplavila libijskim izbjeglicama od kojih su mnogi zavrili u dubinama Sredozemnog mora?

SVIBANJ 2016.

Za poetak, veinu Evropljana, ukljuujui i nas, uope ne zanima ta se deava u svijetu. U posebnim okolnostima, obino zahvaljujui medijima ili dobro organiziranim kampanjama izazvanim
nekim incidentom, javnost se nakratko zainteresira. Ukoliko u tim
kratkim periodima pojaanog zanimanja ne doe do akcije, potreban je dugi ciklus da se iznova nakupi energija. Ti su ciklusi obino
smrtonosni za one kojima je ta panja jedini traak nade. Teko
onome ko eka da se savjest savremenoga ovjeka probudi i da se
to podudari s postojanjem dovoljno slobodnih resursa u drutvu,
koji bi se usmjerili na rjeavanje nekog problema.
to se tie Libije, drim da je pria jako sloena, ali da je na
koncu najvei krivac i za ovo to se danas deava sam Gaddafi, koji
je 40 godina sputavao razvoj libijskog drutva i dravnih institucija
kako bi osigurao opstanak svoje porodice na kormilu osakaenog
drutva. To to je malo ko osim onih koji su imali direktne materijalne koristi od njegovog reima zaalio za njim, govori u prilog njegovoj odgovornosti.
Da se osvrnem ovdje i na zloine pobunjenika. Njih je oito bilo,
a ubistvo Gaddafija jedan je od njih. No, to ne moe promijeniti
krupni plan, kao to pojedinani zloini branitelja Bosne i Hrvatske
nisu mogli uticati na narav odbrambene naravi ratova u Bosni i Hrvatskoj 1990-ih: Gaddafi je trebao otii s povijesne scene, a pobuna
je bila opravdana.

Muslimanska nemo zapravo je ono to danas

frustrira veinu muslimana
Kako ocjenjujete ponaanje medija s ovih prostora kada izvjetavaju o dogaanjima na Bliskom istoku? Smeta li Vam kada rije Islamska drava novinari, ali i politiari, izgovaraju bez prethodno kazane rijei takozvana? Koja poruka se moe kriti iza
takve nesmotrenosti, nepanje, neobavijetenosti ili zlonamjernog podmetanja?
Slaem se da je u delegitimaciji ekstremista pojmovlje. Naalost, ono se koristi i neoprezno i zlonamjerno. Oni koji nekritiki
prihvataju pojmovlje tzv. Islamske drave pristaju uz njihovu tvrdnju da oni predstavljaju istinski islam. S druge strane, nekima uope nije krivo to se islam i koncept islamske drave u svijesti gene-

27

INTERVJU

Ne zaboravimo, posljednji Evropljanin kamenovan na smrt zbog svoje vjerske pripadnosti bio je Bonjak; ubice 16-godinje Melihe Duri nikad nisu pronaene i tako dalje.
A da ne govorimo o neprocesuiranim zloincima iz 1990-ih koji rade u dravnim i drugim institucijama u BiH. Po gradovima istone Bosne i danas se postrojavaju uniformisane etnike jedinice. Upravo zato i jeste
oportuno govoriti o bonjakom terorizmu,
jer su iz rata 1990-ih izali sa manje od 4%
zloina na svojoj savjesti. S druge strane,
oni koji su predvodili velikosrpski projekt
danas su veliki Evropljani. Kako ratne zloine vie nije mogue uvjerljivo nijekati, terorizam dobro doe kao jedini nain da se
izjednai krivica svih na Balkanu i time relativizira genocid nad Bonjacima. Veeg motiva ne treba.
racija dovode u vezu s nekim od najokrutnijih zloina u novijoj historiji. Onima kojima je stalo da do toga ne doe ostaje da paljivo
imenuju ljude i pojave. Historijski, sunijski muslimani rijetko su
sektama priznavali nazivlje koje su one same sebi davale. Na primjer, mu'tezilije su sebe zvali sljedbenicima pravde i monoteizma, a haridije sebe zagovornicima Boijeg suda. Sunnije su ih iz
svoje perspektive imenovali separatistima i odmetnicima.
Obamina administracija u ovom smislu izrazito je oprezna i konzistentna. To se ne moe kazati za mnoge druge. Nije uvijek u pitanju
malicioznost. Ponekad su razlozi navika, nedostatak opeprihvaenih alternativa i slino.
Na raznim muslimanskim konferencijama diljem svijeta esto
se apelira za mir meu muslimanima, na meusobno potovanje
i bratsku suradnju, citiraju se kur'anski ajeti i hadisi. Meutim,
nije pomoglo. Moe li vie ikada nakon ovakvog brutalnog unutarmuslimanskog sukoba doi do eljenog jedinstva ummeta? Da
li je jedinstvo muslimana samo nedosanjani san i utopija?
Nema sumnje da ivimo u tekim i tunim vremenima. Nema nita
to bi u ovom trenutku davalo nadu u neku radikalnu promjenu nabolje u bliskoj budunosti. No, historija muslimanske zajednice poznaje
takve faze iz kojih se ummet uzdizao. Kada i kako e se to desiti uistinu
je teko kazati. Nadam se da nisu u pravu oni koji kau da mora biti jo
gore prije nego bude bolje. Ono od ega svakako nee biti bolje ni
ummetu ni svijetu jesu odmetnute vlasti i odroeni intelektualci i ulema koji pozivaju na jedinstvo po konferencijama koje ste spomenuli,
jer njima nije nita pree od njihovih uskih interesa. Stoga drim da je
ponovno povezivanje uleme i intelektualaca sa zajednicom, njenim
aspiracijama te stavljanje vlasti u slubu opega dobra preduvjet za
bilo kakvu kredibilnu priu o jedinstvu muslimana.
Sama ideja jedinstva sloena je, utoliko to ima emotivnu, idejnu, ekonomsku, drutvenu pa tek onda politiku dimenziju. Politiki govorei, ummet nije jedinstven od 132. hidretske, odnosno od
750. godine. Ne vidim da je to jedinstvo prioritet u ovom trenutku,
ali zato uzajamni respekt, potivanje uzajamnih prava i jedinstvo
akcije na kritinim poljima kao to je ouvanje mira i drutvene

28

harmonije jesu. U ovom kontekstu na um pada mi tvrdnja jednog

uglednog historiara: slabi se ne ujedinjuju. Muslimanska nemo
zapravo je ono to danas frustrira veinu muslimana. No, da bi rijeili taj problem, morat e rijeiti itav niz drugih problema, ukljuujui pitanja slobode, vladavine prava i ekonomskog razvoja a to je
dovoljno posla za nekoliko generacija.

Samo dvoje nije prihvatljivo: rezignacija i krenje

meunarodnog prava
Kada govorimo o jedinstvu ummeta onda je jedna od nezaobilaznih konsenzualnih toaka bila podrka palestinskom narodu.
68 godina Palestinci se nalaze pod okupatorskom i uzurpatorskom izmom cionistikog reima. Ima li naznaka da bi moglo doi do poboljanja poloaja palestinskog naroda i meunarodnog
priznanja drave Palestine?
Taj konsenzus uglavnom je nominalan. Da je bilo istinske volje i
saglasnosti, moglo se uraditi mnogo vie na rjeavanju ove nepravde kosmikih razmjera. Ovako veina onoga to se deava Palestincima djeluje nadrealno i nema naznaka da e se situacija uskoro
naglo promijeniti. Svakako, uda su mogua, ali nema naznaka.
Generalno, raste svijest u svijetu o neodrivosti trenutnog stanja,
ali ona jo uvijek nije dovoljna da donese promjenu.
Novinar, publicist i bivi diplomat Zlatko Dizdarevi nedavno
je izjavio: Jesu li oni to guraju Palestince u teror, a Izraelce u
faizam uope svjesni tog civilizacijskog horora? Znaju li to rade?
Mislim da znaju i ba zato to rade. Va komentar?
Ne bih ponavljao opa mjesta o nepravdi, hipokriziji, rtvama koje su postale vinovnici i slinome. Temeljni izazov pred svim Palestincima i onima koji ih podravaju jeste kako kanalisati i usmjeriti akumulirani bijes, odnosno simpatije na nain da to ne donese nove
patnje Palestincima ili nekoj drugoj zajednici. Naputanje Palestinaca samo pojaava njihov oaj i to ne moe donijeti nikakvo dobro.
Drim da svi moemo i moramo doprinijeti da ta tragedija bude
okonana: politiki, ekonomski, pravno, socijalno, vjerski, kulturno,

PREPORODOV JOURNAL 187

INTERVJU
umjetniki Naina je bezbroj. Samo dvoje nije prihvatljivo: rezignacija i krenje meunarodnog prava. I jedno i drugo garantirani su
poraz. Izmeu toga ima dovoljno prostora za otpor i borbu.
Nalazimo se u blagoslovljenom mjesecu ramazanu. Od 1979.
godine na inicijativu i poziv imama Homeinija zadnja duma, odnosno zadnji petak u ramazanu obiljeava se kao Svjetski dan Kudsa.
to za muslimane u svijetu, pa i nas bosansko-hercegovake muslimane, treba znaiti Palestina, Kuds/Jeruzalem i damija Al-Aksa?
Svaku priliku, pa i ovu, treba iskoristiti za afirmaciju prava Palestinaca i rad u pravcu rjeavanja problema. Jer, ma kako bio svet
Jerusalem i damija Al-Aksa, prei su ljudi u njemu. Poslanik Muhammed, a.s., govorio je da je kod Boga vee da se narui dostojanstvo jednog vjernika nego da se srui Kaba. Ko se ne osvre
mnogo na stradanje ljudskih bia, sumnjam da e mariti za stradavanje fizikih objekata. Samo kad u fokus vratimo ljude i njihovo
dostojanstvo, radimo pravu stvar.
A Bonjaci su uvijek gajili poseban odnos prema Palestini, tamo
su odlazili da pomognu otpor kolonizaciji i okupaciji. Smatrali su to
svojom obavezom. Dobar ameriki poznavalac naih prilika Darryl
Li nedavno ponovo aktualizirao priu o jednoj hercegovakoj koloniji u Palestini. Muslimani koji danas ne pokazuju interes za ono to
se deava u Palestini iskazuju time nepotovanje prema vlastitim
svetinjama i vjeri.

Postoji tendencija da se zaboravi da su bosanski

muslimani, zapravo, prva rtva neofaizma
U Europi sve vie jaaju desniarski pokreti, poput PEGIDA-e,
koji meu domicilnim stanovnitvom ire strah od islamizacije
Europe, pri emu istiu kako Europi prijeti antikranska destabilizacija i uruavanje kranskog identiteta. Imaju li takvi
strahovi uporite u stvarnim injenicama?
Nemaju po vie osnova, ali strah nije racionalna kategorija. Prvo, i islam je dio zajednike evropske steevine i muslimani su na
razne naine oblikovali i doprinosili formiranju Evrope. Islam je u
paniji bio prisutan preko 900 godina. Bijeli ovjek u Amerikama je
prisutan tek neto vie od 500 godina. Treba samo pogledati spisak
posuenica iz arapskog u evropskim jezicima da se vidi kako je dubok taj uticaj: od nule, cifre/ifre, algoritma, algebre, preko sirupa
do arsenala, reketa i aha Sve to ima veze s muslimanskim uticajem. Drugo, islam i muslimani nisu prijetnja; oni ne dolaze u Evropu
da je koloniziraju na nain kako su to inili Evropljani po njihovim
zemljama u 19. i 20. stoljeu. Oni dolaze da se spasu od nevolja,
prirodnih i ljudskih, i kao takvi oni su saveznici zagovornika pluralne, otvorene Evrope. Tree, Evropa treba mladu radnu snagu, po
mogunosti jeftinu i neizbirljivu. Konano, prema projekcijama
Pew Research centra, nije osnovano govoriti da e muslimani i u
jednoj zapadnoevropskoj zemlji prei 10% stanovnitva do 2030.
godine, kada se oekuje da e se natalitet meu muslimanima pribliiti stopama meu ostalim stanovnitvom.
No, ponavljam, pitanje evropskog odnosa prema islamu nije pitanje injenica, jer da jeste, najnepovjerljiviji prema muslimanima
bili bi oni koji najvie dolaze u dodir s njima, a to su stanovnici evropskih gradova. Situacija je upravo suprotna: najvie islamofoba dolazi
iz sredina koje gotovo da ne poznaju muslimane, kao to su Istona i
Centralna Evropa, Istona Njemaka i ruralna Francuska. Gradske
evropske sredine u pravilu su mnogo otvorenije za muslimane.
Politiki analitiari i sociolozi primjeuju kako je u strategiji
djelovanja antiislamskih pokreta u Europi ublaena samo neofa-

SVIBANJ 2016.

istika ikonografija, dok je retorika pootrena. Pozicija bosanskih muslimana nije imuna na europsko nepovjerenje i sve izraeniju odbojnost prema muslimanima i islamu. Va komentar?
Postoji tendencija da se zaboravi da su bosanski muslimani, zapravo, prva rtva neofaizma. Danas se pokuava plasirati teza o
tome kako su problem muslimani-useljenici. Ali podsjetimo, u Srebrenici 1995. godine nije bilo ni Arapa, ni Turaka, ni Afganistanaca.
To znai da islamofobija ima svoje izvore izvan i pored muslimanskog ponaanja. Povremeno neki muslimani olakavaju posao islamofobima, ali to je nije izazvalo, niti je moe opravdati.

Za mnoge Evropljane muslimani su Romi

Direktor ste Centra za napredne studije u Sarajevu i jedan od
urednika zanimljivog godinjaka o muslimanima u Europi Yearbook of Muslims in Europe. to govore podaci o trenutnom
stanje pripadnika islamske vjere na Starom kontinentu, od Atlantika do Urala?
Sloena je to slika za oko 45 miliona muslimana, ako iskljuimo
azijski dio Turske. Oko pola njih autohtone su muslimanske zajednice, uglavnom u Rusiji i na Balkanu, dok drugu polovinu ine imigrantske zajednice, koje se bore da se etabliraju, nau kakav bilo
posao, pomognu porodicama u domovini i tako dalje. Ispodprosjeno su uposleni i kolovani, za razliku od amerikih muslimana.
Jo uvijek je izraen i intelektualni deficit i oslanjanje na muslimanski svijet za vjersko vostvo. Sve je vei pritisak na njihova vjerska
prava, bilo da govorimo o izgradnji damija, odijevanju uenika i
studenata ili islamskoj literaturi. Mnogo je diskriminacije, ali veina
muslimana odluuje da trpi jer nemaju povjerenja u sisteme da e
im pomoi. O poziciji muslimana moda najslikovitije govori podatak da su na listi nepoeljnih komija u drutvu s Romima. Drugim
rijeima, za mnoge Evropljane muslimani su Romi.
Svjedoci smo da je, naalost, i meu europskim muslimanima
dolo do radikalizacije. U posljednjih godinu dana bilo je nekoliko
teroristikih napada u Parizu i Bruxellesu. Zato se to dogaa, koji su uzroci?
Naalost, tako je. Nema jednostavnog obrasca po kome se mladi muslimani u Evropi radikaliziraju, o emu dokumentovano govori nedavno objavljeni kominike Evropske komisije prema Evropskom parlamentu. Mnogo je individualnih detalja koji odluuju, ali,
generalno, postoje faktori koji, kako se to kae, guraju osobu u
ekstremizam i drugi koji ga privlae. Na primjer, nefunkcionalna
porodica, kriminalna prolost i iskustvo odbaenosti od drutva neki su od prvobitnih faktora, dok su ideologija i panja koju radikalne
grupe posveuju pojedincima ono to privlai mlade. U tom smislu
postoji odgovornost muslimanskih zajednica, tj. porodica, demata
i mahala da brinu za svoje ranjive lanove kako ne bi postali rtve
ribara ljudskih dua, koji su zadovoljni kada upecaju nekolicinu, jer
oni i ne plediraju da preobrate veinu; veina je svakako, po njihovom shvatanju, u krivu. I tu je prednost ekstremista: njihov se
uspjeh mjeri sa svakim novim regrutom. Za nas ostale obrnuto je:
svaka izgubljena jedinka jeste neuspjeh. Ta utakmica nije fer, ali je
takva.

Posljednji Evropljanin kamenovan na smrt zbog

svoje vjerske pripadnosti bio je Bonjak
Zbog pojedinih teroristikih akata veliki broj muslimana esto
dolazi u situaciju da se mora pravdati zbog neega s im uope
nema veze. Tako je i s nama Bonjacima-muslimanima. Kako se

29

INTERVJU
nositi s time? Koliko je utemeljen strah od bonjako-muslimanskog ekstremizma?
Naelno ne bismo smjeli biti optuivani samo zbog injenice da
se ekstremisti pozivaju na nau vjeru. To je opecivilizacijska tekovina da nema odgovornosti po osnovu povezanosti. Niko ne progoni Karadie samo zato to im je otac i mu, za kojeg oni oito imaju velike simpatije, osuen za genocid, udrueni zloinaki poduhvat i druge ratne zloine. Naalost, u stvarnosti na muslimane se
primjenjuju drugi arini, iako su oni daleko najbrojnije rtve tih istih
ekstremista. Jedina sprega jeste to to se svi pozivamo na islam. Po
toj logici socijaldemokrate bi trebali odgovarati za teroristiki in
svakog ljeviara, a takvih je u 20. stoljeu bilo mnogo.
Uz sve to, odreena doza straha jeste opravdana. Bonjaki ekstremisti jesu ubili odreen broj ljudi u posljednjih 25 godina. No,
kad se to uporedi s brojem rtava drugih ekstremizama na Balkanu,
ta opasnost izgleda minorna. Ali u dananjem svijetu vane su percepcije. Ne zaboravimo, posljednji Evropljanin kamenovan na smrt
zbog svoje vjerske pripadnosti bio je Bonjak; ubice 16-godinje
Melihe Duri nikad nisu pronaene i tako dalje. A da ne govorimo
o neprocesuiranim zloincima iz 1990-ih koji rade u dravnim i drugim institucijama u BiH. Po gradovima istone Bosne i danas se postrojavaju uniformisane etnike jedinice. Upravo zato i jeste oportuno govoriti o bonjakom terorizmu, jer su iz rata 1990-ih izali
sa manje od 4% zloina na svojoj savjesti. S druge strane, oni koji su
predvodili velikosrpski projekt danas su veliki Evropljani. Kako
ratne zloine vie nije mogue uvjerljivo nijekati, terorizam dobro
doe kao jedini nain da se izjednai krivica svih na Balkanu i time
relativizira genocid nad Bonjacima. Veeg motiva ne treba.
Kako komentirate Zajedniku izjavu o osudi terorizma i nasilnog
ekstremizma koju je u prosincu 2015. potpisalo 37 bonjakih lidera
iz BiH? Zbog ega je do nje dolo? Da li je ispunila svoju svrhu?
Pritisak je ogroman i oito je procijenjeno da ima potrebe za jednim tako radikalnim potezom. U svakom sluaju od njega nije bilo tete, osim to se muslimani stalno dre u defanzivi. To nije sluaj ni s
jednom drugom vjerskom zajednicom. Kada pripadnici drugih vjerskih
ili sekularnih grupa poine terorizam, niko ne trai od ostalih pripadnika tih grupa da se ograuju. Zapravo, da ekstremisti imaju imalo rezona, davno bi prestali raditi to to rade zbog neprocjenjive tete koju
nanose islamu i muslimanima, u ime kojih se, navodno, bore. Da je
sree kao to nije, mi bismo danas govorili o onome to islam jeste, a
ne o onome to nije. Zbog djela ekstremista tu priliku rijeko dobijamo.

Ne moe se protiv ideja boriti administrativnim

mjerama
Neki za Bonjake kau da smo za Zapad previe, a za Istok
premalo muslimani. S druge strane, prijanjih godina se esto
mogao uti pojam bosanski islam, kao primjer neega dobrog,
tolerantnog, prihvatljivog. to bosanski muslimani mogu ponuditi dananjoj Europi i svijetu, moemo li biti most izmeu Zapada i
islamskog svijeta?
Upravo tako, mnogima na Zapadu previe smo muslimani, a za
muslimanski svijet premalo. Istina je negdje izmeu. I u tome i jeste naa ansa, na potencijal da premoujemo jazove izmeu ta
dva svijeta. Mi jesmo vrsto ukotvljeni i u jednom i u drugom miljeu. No, ne treba uobraavati, na potencijal nije preveliki jer smo
mi mala zajednica, ali svakom jazu dobro dou i manji mostovi i
uprije. Mi to sigurno moemo biti, ali nita nije garantirano. U posljednjih 15 godina propustili smo brojne prilike da se nametnemo
kao vaan faktor u odnosima izmeu muslimanskog svijeta i Zapa-

30

da zbog svog esto parohijalnog pristupa velikim svjetskim pitanjima, zbog ljudi koji nisu dorasli izazovima vremena a ne ele dati
priliku drugima i tako dalje. Jedno podruje gdje bismo mogli uiniti puno jeste internacionalizacija naih obrazovnih institucija. Vjerujem da e se to na kraju i desiti, ali sve je to presporo.
Nije isto raditi to danas kada Njemaka ve ima pet svojih
islamskih obrazovnih centara i kad Austrija osniva svoj Odsjek za
islamsku teologiju i prije 10 godina kada su nas gotovo molili da
to uradimo, a mi to odbijali iz neshvatljivih razloga. Kad vam kaem
da se Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu nudio Tariq Ramadan
da doe predavati godinu dana bez ikakvih uvjeta i da smo ga mi
odbili, mnogo sam vam rekao. Ubrzo je dobio angaman na Oxfordu. Kad ne valja nama, valja Oxfordu. No, uprkos svemu, ansa je
jo tu. Sarajevo je magnet kome su rijetki odoljeli.
Bonjaci su, barem do prije 20-ak godina, pripadali hanefijskom
mezhebu i maturidijskom akaidu. Sada imamo vie razliitih tumaenja islama u BiH, razliitih pravnih kola, to unosi dodatnu konfuziju
meu bosanske muslimane. Imamo li dovoljno mudrosti i nacionalno-vjerske svijesti da ne upadnemo u zamku meumezhebskog ivog pijeska i podjela, te oslabimo ionako teku poziciju?
Pluralizacija islamske scene u nas je dijelom neizbjena posljedica globalizacije, ubrzane i intenzivirane komunikacije bosanskih
muslimana s ostatkom muslimanskog svijeta. To su globalni procesi i nastojanja da se u potpunosti ouva uniformnost vjerske prakse
sizifovskije posao. Usto, cijena ouvanja uniformnosti vjerske prakse moe biti previsoka u smislu okotavanja nae tradicije, svoenja vjere na obiaj i gubljenja slobode miljenja na koju smo se
dugo ponosili. Pluralizam treba uzimati kao poticaj za dodatno intelektualno osnaivanje nae prakse i shvatanja. Ne moe se protiv
ideja boriti administrativnim mjerama. Dijelom se valja navikavati i
na nove realnosti i razvijati uzajamno potivanje. To, ipak, ne znai
da treba u potpunosti liberalizirati nau islamsku scenu. Treba da
postoje institucionalni filteri za evoluciju nae interpretativne i
vjerske prakse. Vijee muftija moglo mi biti takav institucionalni
okvir. Ono, meutim, emu se treba odluno institucionalno suprotstaviti jesu dvije pojave: prvo, orkestrirani ataci na nau tradiciju ma odakle dolazili, i drugo, ideje i grupe nasilnog ekstremizma.
elim ovdje kazati neto to mnogi danas ne vole uti: ono to
je ummet dovelo u ovo stanje ne moe nas spasiti. Mislim svakako
na naslijeene obrasce miljenja i ponaanja. Svijest o tome bila je
jaa prije nekoliko decenija nego danas. Tada smo govorili o idtihadu, a danas, kada drugi govore o potrebi strukturalnog idtihada, odnosno obnovi metodologija islamskog prava i radikalnoj reformi, mi se zaklanjamo iza tradicije. To je bilo razumljivo i opravdano u jednom kratkom periodu, kada smo uz sve druge nedae
bili suoeni s izazovom nama novih tumaenja islama. Tradicija kao
hitna pomo i stabilizator situacije je odigrala svoju ulogu kao to
fiksator odigra ulogu na polomljenim kostima. Ali s fiksatorima ne
moemo dospjeti daleko. Potrebno je dalje razvijati dinamini koncept tradicije, ije je konture dosad najjasnije skicirao profesor Fikret Kari u svom antologijskom tekstu Islamska tradicija Bonjaka. Takav koncept moe osigurati zdravu kombinaciju stabilnosti,
dinamizma i institucionalnosti. Rigidni koncepti tradicije u kojima
se zatvaramo i inatimo s nekim, ne vode niemu dobrom.

Za ozbiljan zaokret u BiH ne trebaju decenije, ve

samo nekoliko godina
Jedna od estih primjedbi koje su se prijanjih godina upuivale Islamskoj zajednici bilo je uplitanje u politiku, koritenje da-

PREPORODOV JOURNAL 187

INTERVJU

I danas u Bosni ima ljudi koji ne

ekaju poticaj vlasti i ne krive
druge, ve preuzimaju inicijativu.
Nedavno sam upoznao grupu poslovnih ljudi iz Sarajeva koji rade
sjajne stvari u vie oblasti, od obrazovanja do humanitarnog rada.
Kad bismo imali vie takvih grupa
i kada bi podjednako odgovorno
radili intelektualci i politiari, naim bi problemima brzo doao
kraj. To je ono to moe sve da
nas ohrabri: za ozbiljan zaokret u
Bosni i Hercegovini ne trebaju decenije, ve samo nekoliko godina.
Mi to moemo, ako elimo. Do
nas je i to je dobra vijest.
mijskih prostora u politike svrhe. Meutim, budui da se politika
tie i vjernike populacije, ini se da se niti jedna vjerska zajednica
ne moe posve distancirati od nje. Po Vaem miljenju, gdje je
prihvatljiva granica? S druge strane, kakvo je Vae miljenje o politikom angamanu imama?
Drim da vjerske zajednice, za dobro svoje misije, treba da se
dre podalje od onoga to se na engleskom zove politics, stranake
politike, izborne politike i slinoga. Tu se izjave i koalicije mijenjaju
preko noi, a vjerski autoriteti trebalo bi da budu konzistentni. Zato im nije mjesto u tim vodama. Nije, meutim, mogue zamisliti
da vjerska zajednica i lideri koji dre do opega dobra mogu ostati
po strani kad je rije o politikama u smislu policies, programa za
ovu ili onu oblast. Linija je tanka, ali se moe povui kada se zna ta
se eli i kada se svim akterima javnoga ivota dadne do znanja da
nam nisu vana imena, logotipi i nazivi, ve rjeenja za probleme
graana, ukljuujui vjernike.
Treba da se zna na kojoj strani Islamska zajednica stoji kad su u
pitanju korupcija, organizirani kriminal, terorizam, prava radnika,
prava porodilja i slino. Mislim da nam je ovdje od koristi onaj naputak Poslanika Muhammeda, a.s., njegovim prijateljima kada im
je rekao da podre svoga brata i kad je u pravu, i kad nije, nakon
ega su ga u udu pitali: Kako da mu pomognemo i kad nepravdu
ini? On im je odgovorio: Pomoi ete ga tako to ete ga sprijeiti da nastavi initi nepravdu. Volio bih da tako pristupamo politici; da gradimo taj odnos kritike lojalnosti.
Bonjaci su nakon genocida i etnikog ienja tokom agresije od 1992.-1995. svedeni na etvrtinu teritorije BiH, koji mnogi
usporeuju sa situacijom u Palestini. Najbrojniji narod naseljava
Gazu (Bosanska krajina) i Zapadnu obalu (sarajevsko-zeniko-tuzlanska regija). Kako gledate na budunost bonjakog naroda? Moe li se sprijeiti palestinizacija drave Bosne i Hercegovine, temeljne institucije bonjakog naroda? Koji su preduvjeti da se takvo neto ne dogodi?
Uprkos stradanju, Bonjaci, hvala Bogu, ipak nisu Palestinci.
Oni bi to postali u sluaju dalje dezintegracije Bosne i to je vano
imati na umu kada nekima dojadi ovo naduravanje s onima koji su
protiv jedinstvene BiH. Bilo bi, kako je general Mladi govorio: Tu-

SVIBANJ 2016.

ci po Veluiima, tamo nema Srba! Takav scenarij ne bi bio bez

posljedica ni po okruenje i Evropu, ali nema nikakve sumnje da bi
Bonjaci plaali najviu cijenu. Stoga valja initi sve da Bosna opstane svim otporima uprkos. Druge garancije osim nae odlunosti i
Boije milosti nema. Vidite i sami da je svijet postao nepredvidiv.
Bonjacima ostaje da rade i da se Bogu mole. Oni vole misliti kako
je glavni problem u drugima, koji nee Bosnu. Dobra je vijest da
nisu u pravu. Pogledajte stanje u kantonima i opinama gdje ne
dijele vlast s drugima: je li politika situacija ita bolja? Je li korupcija manja? Nije. I tu je problem.
Ono to svi znamo jeste da imamo mnogo problema i opstrukcija. Ali mi imamo i mnogo potencijala: imamo puno prijatelja, Bog
nam je dao da imamo dovoljno vode, hrane i energije, a to su resursi budunosti. Nai zakoni nisu loi, imamo slobodu i mir, nae
zdravstvo i obrazovanje nisu najbolji, ali mi ivimo mnogo vie kao
bogati nego kao siromani, imamo jaku dijasporu Uz sve to, mali
smo i ne treba nam mnogo da napravimo zaokret. ta su nai problemi: bijela kuga, nezaposlenost, pomirenje ali vjerujem da
narod koji je preivio genocid i udrueni zloinaki poduhvat moe
prebroditi ove probleme. Izgleda veliko, ali kad svako uradi svoj dio
posla, mozaik e se sam posloiti.
esto mi na um padne jedan prizor iz rane historije islama kada
su neposredno nakon smrti Poslanika, a.s., Arabljani poeli da se
odmeu od islama. U Medinu su sa svih strana stizale rune vijesti.
Jedan od vjernika vie to nije mogao sluati. Ustao je i odluio da
ode na svoje straarsko mjesto uz poruku: Ja ovo vie ne mogu
sluati, ali znajte da dok sam ja iv, iz moga pravca glava vas nee
zaboljeti! Zahvaljujui takvom pristupu ta zajednica je savladala
sve izazove. I danas u Bosni ima ljudi koji ne ekaju poticaj vlasti i
ne krive druge, ve preuzimaju inicijativu. Nedavno sam upoznao
grupu poslovnih ljudi iz Sarajeva koji rade sjajne stvari u vie oblasti, od obrazovanja do humanitarnog rada. Kad bismo imali vie
takvih grupa i kada bi podjednako odgovorno radili intelektualci i
politiari, naim bi problemima brzo doao kraj. To je ono to moe
sve da nas ohrabri: za ozbiljan zaokret u Bosni i Hercegovini ne trebaju decenije, ve samo nekoliko godina. Mi to moemo, ako elimo. Do nas je i to je dobra vijest. q

31

BOSANSKI BAROMETAR

POBUNA PROTIV NEDEMOKRATSKIH PROCESA

Sukobi unutar SDA

Pucaju li avovi u SDA, stranci koja za sebe tvrdi da je predstavnik bonjakog naroda u BiH? Iako je takva konstrukcija pretjerana,
injenica jeste da je ta stranka dobila najvei broj bonjakih glasova i da ini vladajuu koaliciju u susjednoj dravi. No koliko god
monolitno na prvi pogled izgledala (a to znai i jedinstveno apostrofirajui kako je i bonjaki narod jedinstven), zagrebe li se ispod
povrine, shvatit e se da je podrka Bakiru Izetbegoviu na zadnjem kongresu bila tek figa u depu i da su se pripadnici raznih
stranakih struja tek povukli kako bi moda jednog dana krenuli
juriom na SDA-ovsko prijestolje. Neto se slino dogaa i u hrvatskom HDZ-u jer je Tomislav Karamarko kontrolirao stranaku infrastrukturu, jataci su se povukli, no ekali su trenutak da se stvori
kritina masa protiv Karamarka.

Nema transparentnosti

zajednikog kandidata amila Durakovia kandidira svoga kandidata, da se Mostar podijeli na dvije opine.
To nije bilo sve jer su ukazalo i na enormno zaduivanje BiH kod
MMF-a i Svjetske banke bez jasne vizije to korisno uraditi sa tim
sredstvima i kako ih vratiti, kao i na enormno gomilanje administracije, savjetnika, uee kadrova SDA u tijelima i komisijama
parlamenata i vlada koje se skupo naplauju. Kritizirali su i nejasan
stav SDA prema obnovi tube BiH protiv Srbije, kao i poziciju SDA
spram nekih sudskih procesa u dravi. Petorica poslanika tvrde da
nema transparentnosti u donoenju odluka unutar same SDA te da
su principi voenja kadrovske politike familijarno-interesni, koji bi
dugorono mogli imati katastrofalne posljedice po BiH. Potpisnici
na kraju pisma zakljuuju da se ograuju od svih pogrenih poteza
SDA u proteklom periodu i pozivaju na ispunjavanje dogovora i demokratizaciju unutar stranke.

Kad je pak u pitanju SDA, nezadovoljstvo nekih ljudi s politikom

stranke traje jo od kolovoza prole godine kada su etiri dravna
poslanika Salko Sokolovi, emsudin Mehmedovi, Senad epi i
Sadik Ahmetovi poslali otvoreno pismo predsjedniku Izetbegoviu, koje je ovaj ignorirao, odnosno, nije im odgovorio. Upravo zbog
Izetbegovieve utnje, najvjerojatnije s namjerom da se praina
slegne pa da potiho eliminira jednog po jednog pobunjenika, ti
su pobunjenici u svibnju 2016. ponovo poslali pismo Izetbegoviu koje je vrlo brzo nakon toga procurilo u javnost. Razlika je samo
u tome to se pobunjenicima pridruio i Fuad Kasumovi, bivi
zamjenik ministra financija Federacije BiH.
U drugom je pismu Izetbegoviu ukazano na poteze koje smatraju pogrenim za Bosnu i Hercegovinu, narod, ali i za SDA. Potpisnici su istaknuli nepostojanje politike inicijative za rjeavanje
mnogih vanih pitanja u BiH te da je u posljednje vrijeme bilo mnogo promaenih inicijativa koje su dolazile od samog vrha i istaknutih predstavnika. Naveli su ih: prijedlog da Mostar bude glavni grad
Federacije BiH, da se odravanje lokalnih izbora odgodi za dvije
godine, da se zatvore kandidatske liste, da se u Federaciji BiH formiraju tzv. megakantoni, da se ukine Opa bolnica u Sarajevu ili
pripoji Klinikom centru, da SDA u Srebrenici umjesto dosadanjeg

U pismu se, izmeu ostalog, kae: Naalost, nema transparentnosti u donoenju odluka unutar SDA, nema komunikacije i argumentacije i nema uvaavanja glasa naih graana, biraa i lanova. A
na kraju, sva takva, poesto sporna i neprihvatljiva rjeenja, nameu
se izabranim predstavnicima u parlamentima da ih oni legitimiraju i
za njih glasaju, iako nikakve uloge u procesu pripreme takvih rjeenja
nisu imali, niti su poesto takva rjeenja u interesu biraa koji su i
izabrali svoje predstavnike u parlamente. Vidljivo je da trenutnim
izmjenama Izbornog zakona elite preko svojih pravnika 'zalediti' liste i time eliminirati i mali traak demokratinosti izbornog procesa,
ime elite da se oslobodite svih onih koji drugaije misle.
Ali ne zaboravite, promjene ne donose oni koji su pod skutima lidera ili vlasti uope, naprotiv, promjene i napredak donose upravo oni
koji drugaije misle, imaju hrabrosti da to kau i provode stvarne reforme. I oito je, zapravo da takvim odnosom prema izabranim predstavnicima naroda, ponovo nas smatrate 'tasterima' za glasanje i provedbu pogrene politike uskog kruga ljudi, koji su optereeni linim i familijarnim statusom, to smatramo veoma pogrenim i to e, uvjereni
smo, ako se ovako nastavi, itekako kotati i Stranku, i Dravu.

Sadik Ahmetovi, emsudin Mehmedovi, Senad epi i Salko Sokolovi

Fuad Kasumovi

32

Jedan lan, jedan glas

PREPORODOV JOURNAL 187

BOSANSKI BAROMETAR

Bakir Izetbegovi

Bakir Izetbegovi s pobunjenom etvorkom

Zbog svih tih stvari, a kulminirale su posljednjim najavama i stavovima predstavnika SDA o rjeenju statusa Mostara i novim podjelama, te izmjenama Izbornog zakona, elimo jo jednom ukazati na
neophodnost redefiniranja nae politike i reforme Stranke, te naega drugaijega i pravednijega unutarnjega organiziranja. Da apsurd
bude vei, za takva rjeenja o Mostaru bi u Parlamentu BiH trebao
glasati i jedini izabrani poslanik SDA, Bonjak, sa prostora Hercegovako-neretvanskog kantona, Salko Sokolovi, koji je u potpunosti
zaobien u pripremi prijedloga o gradu Mostaru i koji je o rjeenjima
koje nudi njegova Stranka saznao takoer iz medija. I sve to zbog
toga to o nekim pitanjima misli i govori drugaije od predsjednika
stranke ili nekoga iz njegovoga uskoga kruga suradnika.
U nastavku pisma potpisnici su ukazali na konkretne nedemokratske radnje u stranci. Ukazali smo na ove mogunosti ranije i
elei da doprinesemo izgradnji bolje i pravednije SDA dostavili
smo pisano svoje prijedloge za reformu SDA i izmjene Statuta, koje
bi vratile povjerenje u nau ideju i stranku. A ti prijedlozi su jednostavna, demokratska rjeenja koja trebaju omoguiti da svi lanovi
glasaju i biraju unutar stranke svoje predstavnike na svim nivoima,
a ne da to radi, u ime njih, uski broj delegata kako je dosad bio
sluaj. Time bismo sprijeili trenutne anomalije, da one ljude koje
hoe narod i koji dobiju najvei broj glasova, nee vrh Stranke, sa
njima se bavi, njih iskljuuje iz svih procesa donoenja odluka. Drugo, da vratimo povjerenje u izborni proces unutar Stranke na nain
da svaki kandidat u izborima ima pravo na jednak tretman u izbornoj komisiji i birakim odborima... Tree, da se statutarno utvrdi
obaveza preuzimanja odgovornosti za rezultat na izborima. Ako
rukovodilac SDA na bilo kom nivou, ostvari najmanje isti broj glasova ili mandata kao na prethodnim izborima moe nastaviti voditi
Stranku, ako ne, obavezan je prepustiti mjesto drugome, koji e
pokuati i moi pobijediti. To je osnovni demokratski princip, jer
ljudi i lanstvo oekuje od onih koji vode Stranku da pobjeuju i
jaaju rezultat, ne da gube povjerenje i podrku. I etvrto, da u
procesu odabira najboljih kandidata za vrenje vlasti u BiH obavezno uestvuju ljudi koje je narod izabrao i da ta imenovanja oslikavaju zemlju u kojoj ivimo, a ne kao to je sluaj trenutno, najvanije pozicije i imenovanja su rezervisana za odabrane, bliske uskim
grupama iz vrha Stranke i ne uvaavaju nit strunost, niti ravnomjernu raspodjelu na cijelu zemlju niti rezultat koji je postignut.
Uradite analizu tih imenovanja i vidjeete kolika je neravnomjerna
zastupljenost i pokrivenost cijele zemlje. Da bi se to osiguralo, zato
smatramo vanim da u tim procesima odabira i predlaganja kandidata uestvuju izabrani predstavnici sa prostora cijele BiH i tako e
u konanici biti ispravljen ovaj debalans i biti osigurana potenija i

ravnomjernija raspodjela resursa i kadrova. Otvorite raspravu unutar lanstva u cijeloj BiH i uvjeriete se da je ovo prijedlog kojega
svi podravaju i ele da im prije postane sastavni dio prakse unutar SDA, kae se u pismu petorice SDA-ovaca.

SVIBANJ 2016.

Izetbegovi: Nije istina

Vrlo brzo stigao je Izetbegoviev odgovor koji ovaj put nije mogao
ignorirati pismo utjecajnih lanova SDA kao lani u kolovozu. U pismu je
negirao njihove optube smatrajui da su oni zapravo ljuti zbog njihovog osobnog neuspjeha na zadnjem kongresu SDA. U odgovoru
Izetbegovi kae slijedee: Prethodno pismo ste napisali u kolovozu
2015., tek par mjeseci nakon stranakog kongresa na kom niste izabrani na pozicije potpredsjednika SDA. Taj neizbor je oigledno iskrivio
i zamraio optiku kroz koju gledate na stranku i rad njenog novog rukovodstva. Jer, kako drugaije tumaiti vae obruavanje na ljude koji
su tek poeli sa radom, retoriki se upitao Izetbegovi.
On je podsjetio da je u vrijeme slanja prvog pisma Glavni odbor
imao samo konstituirajuu, a Predsjednitvo SDA odralo tek prvu
radnu sjednicu. Tada ste novoizabrane kadrove optuili za poltronstvo, nedostatak vizije i akcije, ak i za grubu zloupotrebu pravosudnih institucija i agencija za provoenje zakona, spominjui i politika
ubojstva?! Cijenio sam da, s obzirom na vau viegodinju aktivnost
i privrenost stranci, imate pravo i na ljutnju, pa i na poneku grubu
rije i neutemeljenu tvrdnju. Zato sam ulagao strpljenje, i pokuavao
kroz niz razgovora sa vama da ublaim vau ozlojeenost i pruim
ruku pomirenja. Raunao sam da e protok vremena i moj dobronamjeran odnos smiriti strasti, a teina situacije u kojoj SDA uspjeno
odrava koalicije, pokree reforme i postupno popravlja ekonomsko
stanje u zemlji, i u vama probuditi emociju i elju da svojoj stranci
pomognete. Naalost, vae novo pismo kazuje da to nije tako. Ponovo iznosite neistinite i neutemeljene tvrdnje, traite greke gdje ih
nema, ili ih konstruirate, kae Izetbegovi u pismu.
On je nabrojao njihove tvrdnje i odgovorio na njih. Tvrdite, a znate da nije istina, da je SDA traila da Mostar bude glavni grad Federacije, niti je istina da je SDA traila pripajanje Ope bolnice u Sarajevu
Klinikom centru, niti je SDA kandidirala svog kandidata za naelnika
Srebrenice umjesto sadanjeg amila Durakovia, ne deava se enormno gomilanje dravne administracije, nije tono da SDA nema jasan
stav prema optubi BiH protiv Srbije za genocid u Srebrenici itd. Ne
pozivate se na odluke stranke, jer ih nema, nego se oslanjate na manipulacije, medijske spinove i neistine koje opozicija plasira protiv SDA.
Namjerno ih prihvatate i ponavljate. Kada je u pitanju rjeenje za grad
Mostar, SDA se drala stavova koji su definirani kongresnim dokumen-

33

BOSANSKI BAROMETAR
tima i deklaracijom mostarskih Bonjaka. SDA nikada nee pristati na
podjelu Mostara, ali niti na dominaciju jednog naroda u njemu. Napadi na SDA po pitanju statusa Mostara su isti medijski spinovi, na tetu
Mostara i Mostaraca, tvrdi Izetbegovi.
Po njemu su u pismu pobunjenika ponovo iznesene veoma
uvredljive tvrdnje da u rukovodstvu SDA sjede ljudi koji su bezlini,
koji nemaju hrabrosti, da su neki od njih dokazani protivnici stranke, da su principi voenja kadrovske politike familijarno-interesni, da se dovode posluni bez ikakvog znanja i iskustva, posebno
u sigurnosnom i ekonomskom sektoru Na te optube Izetbegovi
je takoer imao dogovor. Teke i uvrjedljive kvalifikacije koje ste
iznijeli u oba vaa pisma niste potkrijepili primjerima, imenima i injenicama. Ako se pozivate na hrabrost, ponos i spremnost da kaete istinu po svaku cijenu recite je do kraja. Imenujte! Ako to niste u
stanju, nemojte mi vie pisati pisma koja sadre uopene optube i
diskvalifikacije koje rue ugled i mo stranke u vremenu kada se stabilnost Bosne i Hercegovine oslanja na nju. Stranka demokratske
akcije e, s Boijom pomoi, odrati jedinstvo bonjakog politikog
korpusa i stabilnost koalicija koje omoguavaju nastavak reformi i
oporavak privrede. SDA e to uiniti usprkos snagama koje prieljkuju neuspjeh, i rade na destabilizaciji prilika u zemlji. Nemojte im pomagati. Pomozite svojoj stranci, svom narodu i svojoj zemlji. Budite
na pravoj strani. To je moja ponuda koju vam uporno ponavljam skoro godinu dana. Izbor je samo va, zakljuio je Izetbegovi.

POBUNA KRAJIKIH SDA-OVACA

Upravo u vrijeme nastupa Senada epia na Face TV, u Unskosanskom kantonu dolo je do preslagivanja Vlade unato protivljenju
Kantonalnog odbora SDA. Naime, zastupnici SDA u kantonalnoj skuptini, podrani predsjedavajuim Skuptine Nijazom Huiem i premijerom Izudinom Saraeviem, izglasali su promjene u sastavu Vlade,
dok se Kantonalni odbor SDA ogradio od postupaka nosilaca izvrne
i zakonodavne vlasti USK-a koji su, mimo stavova stranakih organa,
proveli rekonstrukciju Vlade Unsko-sanskog kantona.
Kako pie portal ABC.ba, sedam od deset zastupnika SDA glasalo je
za rekonstrukciju Vlade. Najvei problem u sastavljanju nove vlade bio
je pregovaraki tim SDA stranke u kojem nije bio nijedan od njihovih 10
poslanika u Skuptini Unsko-sanskog kantona. Ovaj pregovaraki tim su
veinom inili dugogodinji visokorangirani kadrovi SDA koji svoj kruh
zarauju u Sarajevu i trenutno imaju jako malo veze sa naim kantonom. S obzirom na takvu situaciju, neupuenost pregovarakog tima i
preveliku elju da 'ubace' nekog svog u bilo koji resor ili se nekako okoriste od ove situacije, poslanici SDA, SBB-a i A SDA stranke su odluili da
bez svojih starijih kolega iz stranke prekinu krizu u Vladi Unsko-sanskog
kantona i sastave novu Vladu, pie portal ABC.ba.

Baena rukavica
Na Izetbegoviev poziv javnosti se obratio potpredsjednik SDA
Senad epi koji je gostovao u emisiji Face to face na FACE TV. Iz
samih odgovora epia, ali i gestikulacija u to se mogla uvjeriti
javnost, bilo je jasno da postoje dvije struje u SDA i da bi to moglo
jednog dana kulminirati. Uostalom, pridruivanje Kasumovia jasno ukazuje da bi se takvo to moglo desiti.
epi se osvrnuo na Izetbegoviev odgovor i ostao pri ranijim tvrdnjama koje su petorica SDA-ovaca naveli u svom pismu. On je bacio
rukavicu u lice predsjedniku SDA. Izetbegoviu, pozivam te u Face
to face, a ovo su imena koja si traio: Amir Zuki, Asim Sarajli, emsudin Dedi i Sebija Izetbegovi, rekao je izmeu ostalog epi.
Kad je rije o Sebiji Izetbegovi, suprugi Bakira Izetbegovia,
njezino imenovanje za direktoricu Univerzitetskog klinikog centra
Sarajevo umjesto svjetski priznate Senke Mesihovi Dinarevi, inae lanice Akademije nauka i umjetnosti BiH, izazvalo je lavinu reakcija u Bosni i Hercegovini. Bakir Izetbegovi je, primjerice, povodom njezinog imenovanja, rekao da je dobro to je imenovana jer
ima veze i utjecajna je.
Imena koja je epi naveo su razlog poslanom pismu u kojem je
istaknuto nezadovoljstvo, izmeu ostalog, politikom stranke, kadroviranjem i popustljivou prema lideru HDZ BiH Draganu oviu.
Da je Cazinlija epi preao sve granice i da se polako radi na
njegovoj politikoj eliminaciji, ali i ostalih potpisnika, ukazuje i reakcija Kantonalnog odbora SDA Unsko-sanskog kantona, odakle
epi i dolazi. Krajika je SDA osudila javno djelovanje zastupnika u
Predstavnikom dom Parlamentarne skuptine BiH Senada epia
te zatraila od rukovodstva SDA u Sarajevu da utvrdi mjere njegove
odgovornosti u skladu sa Statutom i vaeim aktima SDA.
Iako epiu i ostalima ne cvjetaju rue u stranakoj centrali, miljenje dobrog dijela medija je da im obini lanovi vjeruju i zbog
toga e stranaka vrhuka oprezno pristupati neutraliziranju potpisnika pisma. No Karamarkova sudbina upuuje na to da pobunjenici ne moraju biti uklonjeni. q
Edis FELI

34

Senad epi u emisiji Face to face

U Kantonalnom odboru SDA Unsko-sanskog kantona vjeruju da
su se kantonalni zastupnici poveli za Senadom epiem. Dovoenje
mene u kontekst samo pokazuje koliko su te osobe podlone jednoj
uvlakakoj politici, jer oekuju da ih iz Sarajeva pomiluju po glavi. Ja
apsolutno nisam nijednog slova, niti jednog telefonskog poziva imao
na temu ovoga to se desilo u Krajini. Ali, ono to sam dan ranije rekao
i na Face TV odmah se potvrdilo. Ne moete prepustiti da vam svugdje
stranku vode oni koji su dobili najmanje glasova te su im politike
spletke i podanitvo u stranci jedini nain da dou do pozicija za koje
bi poslije sve uinili da ih zadre, kazao je epi.
Inae, epi je na posljednjim opim izborima dobio najvie glasova
u Krajini. Unato tome, novinari su ga pitali kakva mu je sudbina u SDA,
no on je odgovorio kako je SDA njegova kua i da je nikada nee napustiti, iako bi mnogi zauvijek da ga se rijee. Poput njega, u tom dijelu BiH
su jo nekoliko desetaka disidenata, a kako piu mediji, ti su disidenti
izgubili veinu u Kantonalnom odboru SDA koji broji oko 50 ljudi, iako
imaju veinu u kantonalnoj Skuptini. Kako se moe uti, stranaka e
vrhuka ii na to da im se izreknu ukori i uvedu sankcije za kandidiranje
na lokalnim izborima, kao i zabrane na sve druge pozicije SDA. Mi u
stranci moramo iznai nain da se graani uju, da svojim glasovima oni
ureuju tko e ih predstavljati i voditi stranku, to i jeste smjer koji nam
graani pokazuju. Meni je ao to Izetbegovi ovo ne razumije, a bojim
se da sve to mnogo kodi stranci. Osim toga, situacija koju imate sad u
Unsko-sanskom kantonu, sutra se moe preslikati u sve ostale kantonalne organizacije SDA. Ve previe dugo strankom vedre i oblae oni
ljudi koji dobijaju najmanje glasova od graana. Njihova i formalna i
moralna pozicija je slaba i oni ine sve da opanjkaju one druge koji zapravo neto i vrijede u javnosti, poruio je epi.
Kolege s portla ABC.ba ovako su zakljuili cijelu priu: Iskreno se
nadamo da je ovo neka nova generacija politiara na Unsko-sankom
kantonu koji znaju i hoe da razmiljaju svojom glavom i da e napokon u svim strankama 'stara garda' koja vodi ovaj kanton zadnjih 20 i
vie godina biti poslana u 'politiku penziju'. Ovo je prvi put u povijesti
naeg kantona da je nova Vlada dogovorena u Skuptini, a ne u kancelarijama njihovih stranki ili kafanama. q

PREPORODOV JOURNAL 187

BOSANSKI BAROMETAR

NA DAN DAMIJA, 7. MAJA, OTVORENA REKONSTRUIRANA FERHAD-PAINA DAMIJA U BANJOJ LUCI

S banjaluke ljepotice
ponovo se uju ezani
7. maja 1993. sruena je damija Ferhadija u Banjoj Luci. Na isti
dan 2001. godine, prilikom ceremonije postavljanja kamena temeljca za njenu obnovu, neko iz razularene gomile, koja je imala namjeru
sprijeiti taj in, kamenom u glavu ubio je Cazinjanina Murata Badia. 7. maja 2016. na Dan damija, nakon viegodinje mukotrpne i
opstruirane rekonstrukcije, otvoren je ovaj kulturno-historijski spomenik nulte kategorije s UNESCO-ve liste svjetske batine.
Te subote, kada je Ferhadija ponovo zablistala u svoj svojoj ljepoti, oblinje ulice bile su zatvorene za saobraaj, a ugostiteljski objekti
i firme od petka u 14 sati do subotnjeg poslijepodneva. Prema podacima MUP-a RS-a, ceremoniji otvorenja pristustvovalo je izmeu
6.000 i 8.000 ljudi. Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef.
Kavazovi kazao je tom prilikom i ovo: Nai preci dobri Bonjani sredinom su prolog milenija prigrlili islam i svoj daljnji kulturno-civilizacijski hod nastavili kao muslimani. Damija koju je Ferhat-paa sagradio krajem 16. stoljea izraz je njihove prve privrenosti islamu i potvrde da javno posvjedoe svoju vjeru i svoj identitet.
Vrpcu su zajedno presjekli predsjedavajui Predsjednitva BiH
Bakir Izetbegovi, turski premijer Ahmet Davutolu, reisu-l-ulema
Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazovi, predsjednik Uprave
za vjerske poslove Republike Turske Mehmet Gormez i banjaluki
muftija Osman ef. Kozli. Sveanoj ceremoniji otvorenja prisustvovali su i episkop Jefrem, biskup Franjo Komarica, te predsjednik
Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci. Meunarodnu dimenziju
ovog historijskog dogaaja svojim dolaskom potvrdili su i ambasadorica SAD-a u BiH Maureen Cormack, te ef Misije OSCE-a u BiH
Jonathan Moore.

Muke po Dodiku i Galijaeviu

Bio je tu i predsjednik RS-a Milorad Dodik, koji je nekoliko dana
ranije doao u posjetu banjalukom muftiji Kozliu i Ferhadiji te je
nosom pritisnuo zvonce jer su mu ruke bile zauzete ilimom kojeg je donio na poklon. No tim potezom (iako je za razliku od srbijanskog predsjednika Vuia prilikom posjete Gazi Husrev-begovoj damiji u Sarajevu uao u islamsku bogomolju kako i treba,
ostavivi cipele pred ulazom) nije uspio zavarati bonjaku javnost
na drutvenim mreama koja je svoje negodovanje izrazila parafrazom uvene grke izreke: uvaj se Dodika i kad darove donosi.
Svi su govorili o miru, suivotu, toleranciji i nadi u svjetliju budunost. Uz istu poruku, obratio se i turski premijer Ahmet
Davutolu. Niko ne treba da preispituje zato smo ovdje, ovdje
smo zbog bratstva, ljepote. Doli smo zbog multietninosti, zbog
Bosne i Hercegovine Bili smo, sada smo i zauvijek ostajemo ovdje Danas se otvara damija Ferhadija i njeno ponovno podizanje znai podizanje ostavtine sultana Fatiha na Balkanu. Otvorenje ove damije znai mnogo vie od simbolinog otvaranja. Molim
Boga da ne dozvoli da ponovo doe do sukoba koji e unititi ovakva sveta mjesta. No, neka se zna da ako do toga doe, za razliku

SVIBANJ 2016.

Sveano otvorena Ferhat-paina damija ili Ferhadija kraljica bosanskh damija (07.05.2016.)

35

BOSANSKI BAROMETAR

Ahmet Davutolu - 'Ne moe se odvojiti Banja Luka od Sarajeva ili

Mostar od Banja Luke'

Milorad Dodik odustao od planiranog govora

('Moda bi bilo najbolje da politiari i nisu govorili')

od 90-ih, iza Bosne i Hercegovine e kao planina uvijek stajati drava Republika Turska, sa svih njenih 78 miliona stanovnika ija srca
kucaju kao jedno.
Milorad Dodik je za to vrijeme sjedio na bini u prvom safu i, sav
unezgoen, trljao lice prstima te saginjao glavu upravo kao neko kome ne godi ono to uje, ali nee da reagira. Turski premijer je nastavio: Neka se nikad ne ponovi ono to se desilo u BiH, tuga i alost i
neka nam Bog da snage da lijepe amanete i amanet Alije Izetbegovia ouvamo, te dodao da se na kraju eli obratiti rahmetli Aliji
Izetbegoviu. O veliki lideru, neka ti je, mudri ovjee, mjesto u lijepom Dennetu. Danas svjedoimo da si na svom putu dao lekciju
ljudskosti i mi emo do kraja uvati te tekovine. Svaka damija e
ponovo biti izgraena, svako srce e zacijeliti, a BiH e biti kakvu si je
sanjao, jedinstvena zauvijek. Neka Bog uva Bosnu i Hercegovinu i
neka uz nju bude sretna i Turska, zavrio je Ahmet Davutolu.
Nakon toga, iako je bilo predvieno da govori i predsjednik RSa, to se nije desilo. No pomenute kljune reenice iz podugog
Davutoluovog obraanja bile su okida za salvu optubi u narednih nekoliko dana. Dodik je Davutoluov govor oznaio kao neoosmansku poruku, koja ide u pravcu toga da nama Srbima kae da
Turska ne odustaje od mijeanja u unutranje stvari u BiH, da smatra da je to njihovo prirodno pravo. Objasnio je da najavljeni govor nije odrao jer je odbijen zahtjev da na ceremoniji otvaranja
Ferhadije bude postavljena i zastava RS-a. Za banjaluke Nezavisne novine, koje puu uglavnom u Dodikovu tikvu, izjavio je da je
Davutolu priao o stvarima za koje je potpuno siguran da ne moemo da ih prihvatimo, pa ni to da velia njegovog (Bakirovog, op.
a.) oca Aliju usred Banja Luke. Alija Izetbegovi je sinonim za stra-

danje 150.000 Srba koji su morali da odu iz Sarajeva, i ne moemo

na taj nain u BiH da razgovaramo. Zato je ova zemlja bez anse.
Ona se razila u svom mentalitetu, zakljuio je Dodik.
Onda je, sasvim oekivano, istupio Dodikov potrko za (anti)
terorizam, opskurna figura u liku Devada Galijaevia, poznata jo
iz vremena predratne Moevake afere koju je preko njega kreirala
tadanja jugoslovenska Sluba dravne bezbjednosti i KOS. Kazao
je kako je turski premijer u ostavci govorom na otvorenju Ferhadije
potvrdio da je, pazite sad, generator svih sukoba na Balkanu. Dodikov pajac je kazao za beogradsku Politiku i da je Davutolu
odrao jedan potpuno neprikladan govor kojim je veliao neosuenog ratnog zloinca Aliju Izetbegovia.

Bakir Izetbegovi - 'U mranom vremenu kada je Ferhadija

sruena, malo ko je vjerovao da e ovaj dan doi'

Reisu-l-ulema Husein Kavazovi - 'Danas svjedoimo obnovi vjere i

univerzalnog dobra'

36

Kako je sruena Ferhad-paina damija?

Tokom agresije na BiH ubijena su 102 slubenika Islamske zajednice u BiH, meu kojima 61 imam i est glavnih imama, dok je
537 demata prognano. Srueno je 614 damija, 218 mesdida, 69
mekteba, 4 tekije, 37 turbeta i 405 drugih vakufskih objekata. Vojska Republike Srpske (VRS) potpomognuta iz Srbije sruila je 534
damije, a ekstremisti Hrvatskog vijea obrane (HVO) i Hrvatske
vojske (HV) jo 80.
O tome kako je sruena Ferhadija, pisale su novinarke Slobodne Bosne Medina Delali i Suzana ai u svojoj knjizi Balkan bluz,
koja je svjetlo dana ugledala 2007. godine. Evo dijela koji se odnosi
na atmosferu i odluku o ruenju Ferhad-paine damije:
U banjalukom muftijstvu u kojem je do rata ivjelo vie od
200.000 Muslimana do kraja rata ostalo je tek est posto. Na pro-

PREPORODOV JOURNAL 187

BOSANSKI BAROMETAR
storu muftijstva srueno je svih 207 damija, 16 gradskih damija i
preko 40 harema, od dvadeset imama u gradu je ostao samo jedan. Na podruju banjaluke biskupije sruena je 41 katolika crkva, svega 8.000 katolika ostalo je na teritoriji biskupije, a prije rata
samo u Banjoj Luci ivjelo ih je oko 30.000. Napadi na bogomolje,
predstavljeni kao teroristiki akti nekontrolisanih pojedinaca, bili
su akcije naloene s najvieg politikog vrha.
U proljee 1993. u kafani Adria sjedili su lanovi Glavnog odbora SDS-a Velibor Ostoji i Nikola Guzijan. Preko puta kafane nalazila
se damija Ferhad pae Sokolovia, jedna od najstarijih i najljepih
damija na Balkanu. Ostoji, mirkajui oima i pokazujui glavom
prema damiji, upita Guzijana: Zato ne sruite ovu damiju?
Novinar Goran Trkulja, sluajno prisutan za stolom, upita Ostojia: Zar bi sruili 500 godina staru damiju? Okreui au u ruci,
Ostoji mirno odgovori: U Foi su letjele i starije.
Nikola Guzijan, pjesnik i novinar, razoaran politikom svoje stranke, ubrzo naputa SDS. Razgovor sa Ostojiem bio je samo uvertira u
ono to e se desiti. Nedugo zatim, na sjednici Glavnog odbora SDS-a
smo raspravljali o ruenju banjalukih damija. Karadi nas je vatreno
ubjeivao u istorijsku neophodnost da se one srue, u emu ga je
zduno podravao Ostoji. Odluka je uz negodovanje tadanjeg gradonaelnika Predraga Radia ipak prola. Od 39 lanova Glavnog odbora
odluku su potpisali skoro svi, ak i Radi, falila su samo dva potpisa.
Prisutne nije iznenadilo to nema potpisa Nikole Guzijana, koji
se na sastanku otvoreno izjasnio protiv ruenja damija, nelagodnost je izazvalo to to je nedostajao potpis Radovana Karadia.
Kao i mnogo puta u slinim situacijama, Karadi je elio osigurati
alibi za planirani zloin. Za ruenje bogomolja zaduen je ef regionalnog Centra bezbjednosti Stojan upljanin, izvrioci su bili njegovi policajci koje Karadi formalno prikriva pismom ministru policije od 12. maja 1993. u kojem zahtijeva da Centar slubi bezbjednosti Banja Luka pojaanim patrolama titi sve vjerske objekte u gradu i okolini od uestalih teroristikih napada.
U noi 7. maja, tano u 03:05, iz drugog pokuaja sruena je
Ferhadija. Dan ranije, u eksploziji je oteen samo dio damije, nakon ega je Radoslav Branin kritikovao graevinskog ininjera Gaanovia zbog loeg prorauna koliine eksploziva. Definitivno ruenje Ferhadije naredne veeri pokazalo je da se drugi put na eksplozivu nije tedjelo, od siline detonacije stradala su i stakla na
okolnim zgradama. Iste veeri sruena je i damija Arnaudija.
Banjaluki muftija Ibrahim ef. Halilovi, zateen silinom eksplozije, pomislio je da je te noi zavreno sa banjalukim Bonjacima.
Nakon eksplozije pojurio je prema Ferhadiji. Srpski policajac je pokuao da ga zaustavi. Sklanjaj mi se s puta, odbrusio je muftija.
Prisjeao se ovih dogaaja nekoliko godina kasnije u zgradi Muftijstva, jedinom preivjelom objektu Islamske zajednice u Banjoj Luci.
Nije im se dalo da srue cijelu damiju. Na kraju su ostali munara i
turbeta. Kada su minirali i munaru, ona se digla i kompletna okrenula u vazduhu. Raspala se tek kada je pala na zemlju. Ujutro su
doveli bagere i sve poravnali, govorio je tiho muftija promatrajui
kroz prozor ledinu na kojoj je nekada stajala Ferhadija.
Episkop Jefrem se nije oglasio nakon ruenja damija, niti je vie kontaktirao muftiju Halilovia. Zbog ruenja Ferhadije protestvovao je samo mladi banjaluki pjesnik Ljupko Rai, optinski
sekretar SDS-a. Napisao je poemu-nekrolog o Ferhadiji i zbog neega samo njemu znanog, nedugo potom, izvrio samoubistvo.()
Bez politikih predstavnika, muslimani i katolici su vjerske poglavare doivljavali kao jedine branitelje, obraali im se za utjehu i hranu. Bio sam neka vrsta prizme kroz koju su se prelamale patnje
mog naroda na ovom prostoru, kazivao je muftija Halilovi. Najte-

SVIBANJ 2016.

Ferhat-paina damija ili Ferhadija (07.05.1993.)

37

BOSANSKI BAROMETAR
e je bilo 1993. i polovinom 1995. kada je dolo do egzodusa Srba
iz Krajine. Te 1993. su sruene sve damije u Banjoj Luci i muftijstvu, to je bila poruka da Muslimanima ovdje nema opstanka. Pred
tim vandalizmom Muslimani su bili van sebe, u udu i svjesni velike
opasnosti u kojoj se nalaze. To je mnoge pokrenulo da odu, mnogi
od njih su silom otjerani.
Ibrahim ef. Halilovi (.) umro je u julu 1998. i trebao biti ukopan u haremu na mjestu gdje je nekad bila Ferhadija.
Na dan denaze, na mjestu gdje je trebao poivati okupilo se
nekoliko stotina Srba. Unitili su pripremljeni mezar, izgazili cvijee
i uz poklie poboli srpsku zastavu. Muftiju su sutradan ukopali u
haremu Gazi Husrev-begove damije u Sarajevu.

Kako je obnovljena?
Ferhadija, zadubina Ferhad-pae Sokolovia, izgraena je
1579. godine. Bila je najbolji primjer arhitektonskog sklada u vrijeme Osmanlija u 16. stoljeu. U kompleksu Ferhadije takoer su se
nalazila i tri turbeta: Ferhat-pae, njegove unuke Safikadune i njegovih barjaktara, eljezna i kamena ograda s esmom, adrvan i
staro mezarje. Kasnije je kompleks dopunjen sahat-kulom izgraenom nedaleko od Ferhadije. Damija je izvorno bila 18 metara iroka, 14 dugaka, a vrh kupole je bio visok 18 metara. Munara je bila
visine 43 metra. Na listu kulturne batine Bosne i Hercegovine uvrtena je 1950. a kasnije i na UNESCO-vu listu. Kada je sruena, njeni dijelovi baeni su na gradske deponije, u Vrbas i u jezero. Bila je
jedna od 16 islamskih bogomolja sruenih u Banjoj Luci tokom
agresije na BiH od 1992. do 1995. godine.

Edhem ef. amdi, bivi banjaluki muftija

Kako je na otvorenju kazao banjaluki muftija Osman ef. Kozli,
osim ministarstava na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, opina,
gradova, obnovu su podrali dobrotvori iz drugih drava, Turske,
Katara i Kuvajta, kao i brojni pripadnici Islamske zajednice, ali i meunarodne zajednice poput Jacquesa Kleina, Valentina Inzka,
Ahmeta Davutoglua, Thomasa Millera, princa Charlesa, te pojedinci kao to su arko Krupljanin i Branislav Bjelo.
Vlasti RS-a su 1997. negativno dogovorile na zahtjev tadanjeg
muftije rahmetli Ibrahima Halilovia za izdavanje graevinske dozvole za rekonstrukciju Ferhadije. Isto tako je proao i njegov nasljednik Edhem ef. amdi i kasnije Rijaset Islamske zajednice u
BiH. Nakon toga se ukljuila meunarodna zajednica.
Edhem ef. amdi bio je banjaluki muftija od 1999. do 2014.
godine do odlaska u penziju. Ovaj hrabri i uporni imam 2012. godine odbio je primiti Orden asti sa zlatnim zracima kojim ga je
odlikovao Milorad Dodik, i to u znak protesta zbog diskriminatorskog odnosa vlasti RS-a prema Bonjacima.

38

Ef. amdi je za Al-Jazeeru Balkans ispriao kako je izgledalo

mjesto na kojem je nekada bila Ferhadija kada je prvi put doao u
Banju Luku kao muftija: Od damije nije bilo ni traga, ve samo
utabana zemlja, pretvorena u javni parking. Dugo nam je trebalo
da auta izbacimo s tog zemljita. Nakon toga je opet bilo ometanja,
napada, jer smo im uzeli parking, a onda je to stalo. To je bio kao
na prvi ulaz u posjed neega to je nekad bila veleljepna damija.
amdi je potvrdio da su vlasti RS-a su na sve mogue i nemogue naine spreavale izdavanje graevinske dozvole. ak su ili
dotle da su govorili kako damije nikad nije ni bilo! Pokazivali su
skicu Banje Luke na kojoj nema ucrtane Ferhadije. Kada to nije
prolo, rekli su da su je morali sruiti jer je pogreno okrenuta. Rekao sam da e, kad je ponovo izgradimo, ona opet biti tako okrenuta, jer mora biti okrenuta prema abi i da samo tako moe biti
okrenuta, kazao je ef. amdi.
Stranci su pogurali i dozvole, i finansije, i promociju, pria u
tom intervjuu ef. amdi. Meu onima koji su pomogli bila je Tina
Vik iz Norveke, koja je uime OHR-a vodila projekat izgradnje Ferhadije, te anglikanski sveenik Donald Reeves (kasnije e on posvjedoiti da mu je ef. amdi tada kazao kako je on jedini muftija na svijetu bez damije), koji je dosta promovirao Ferhadiju Federalnom,
dravnom i Parlamentu RS-a, te u raznim institucijama. On se obraao vjernicima, medijima, sastajao se s vladarskim porodicama Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara Princ Charles je slao
svoje delegacije, svoju fondaciju, a kasnije se ukljuila i turska razvojna agencija TKA, koja je i dala najvei dio novca. Ja sam pisao pismo
Recepu Tayyipu Erdoanu on je tad bio turski premijer da nam
treba pomo oko izgradnje Ferhadije.() Nakon tog pisma doao je
Ahmet Davutoglu, koji je dao svoj prilog od 10.000 eura, za sebe i
porodicu. 2. aprila 2014. ja sam sa turskom razvojnom agencijom
TKA potpisao ugovor za dovretak Ferhadije.
Kae i kako je od banjalukog biskupa Franje Komarice uvijek
imao podrku, no ne i od pravoslavnih svetenika. Od njih nikad
niko nije doao ni da vidi ta mi to radimo, da obie gradilite. Ja
sam tri puta iao kod vladike za Vaskrs, za Boi i na jo jedan
sastanak, a onda vie nisam, jer nije ni on. Samo je Komarica bio
redovan, i on kod mene, i ja kod njega, kae amdi.
Komarica je i na otvorenju pokazao da je srcem i duom bio za
obnovu. U vrijeme klanjanja podne-namaza nakon sveanog otvorenja, uao je u damiju i, u skladu sa svojom vjerom, molio se zajedno s muslimanima. U damiji je u to vrijeme bio primijeen i visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko.
Donacije su uplatili i turska Uprava za vjerska pitanja i ejh
Mehmet Gormez, Vlada Katara, a otac sadanjeg vladara Katara
uplatio je prilinu svotu novca te traio da se od toga napravi mihrab. Sagradila ga je za godinu dana grupa radnika iz Sarajeva - katolici, pravoslavni i muslimani koji su ga sastavljali od starih dijelova, naenih u zemlji, ispod smea, i novih.
A prvi novac za izgradnju doao je iz Rijaseta, od sergija. Kasnije
se ukljuila i Vlada Republike Srpske. Princ Charles kada je dolazio,
pred muftijom amdiem pitao je Dodika koji je tada bio premijer,
je li ispunio obeanje, finansira li Ferhadiju?
Ferhadija je 15 godina ponovno graena po istim metodama
kojim je 1579. ovu bogomolju gradio uenik Mimara Sinana. Graditelji su mijeali jaja, mlijeko i oviju vunu, od ega su pravili malter.
Umjesto s esme, koritena je bunarska voda. Istrajalo se i da se
Ferhadija gradi od ostataka sakupljanih dio po dio s razliitih lokacija, dok su vlasti RS-a zahtijevale da se gradi samo betonom i eljezom. q
Elirija HADIAHMETOVI

PREPORODOV JOURNAL 187

BOSANSKI BAROMETAR

USKORO POINJU RADOVI NA IZGRADNJI SPOMEN PARKA DR. IRFAN LJUBIJANKI U SELU KREMEN KOD
SLUNJA

Sjeanje na velikog ovjeka

Tokom agresije na BiH od 1992. do 1995. godine funkciju ministara vanjskih poslova Republike BiH obavljali su Haris Silajdi, Irfan Ljubijanki i Muhamed airbegovi. Od trojice ratnih ministara
slobodnu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu nije doekao dr. Irfan
Ljubijanki, koji je poginuo u ranim jutarnjim satima 28. svibnja
1995. godine, u posljednjim mjesecima rata u Hrvatskoj i BiH, na
podruju Slunjskih brda, kod sela Kremen koje se nalazi na cesti
izmeu Slunja i Cetingrada u Hrvatskoj.
Helikopter kojim je putovao s improviziranog vojnog aerodroma
oralii kod Cazina prema Zagrebu sruili su raketom pripadnici tzv.
Srpske vojske Krajine (SVK). Pored dr. Ljubijankia u letjelici su bili
Izet Mehmedagi, zamjenik ministra pravde Republike BiH, Mensur
abuli, savjetnik u Ambasadi Republike BiH u Zagrebu, major Fadil
Peki, pripadnik MUP-a Republike BiH i osobni pratitelj ministra Ljubijankia, te pilot (N. Dudajev) i dvojica lanova posade (Mirsad Dupanovi i Mihail Maksumenko Grigorijevi). Dan ranije ministar Ljubijanki i njegovi suradnici prisustvovali su Konstituirajuoj sjednici
Unsko-sanskog kantona, prvog federalnog kantona u BiH.

Rahmetli Irfan je volio Bosnu iznad svega

U petak, 27. svibnja 2016., povodom Dana Unsko-sanskog kantona predstavnici Vlade, Skuptine i borakih organizacija tog kantona posjetili su mjesto pogibije visoke dravne delegacije na elu
sa ratnim ministrom vanjskih poslova BiH dr. Irfanom Ljubijankiem. Ovogodinjem obiljeavanju tune obljetnice prisustvovali su
i lanovi obitelji poginulih Minka i Selma Ljubijanki (supruga i
kerka rahmetli ministra Irfana Ljubijankia), Faketa i Muhamed
Peki (supruga i sin rahmetli majora Fadila Pekia), Azemina Muhamedagi (supruga rahmetli Izeta Muhamedagia) i Ilonka abuli
(supruga rahmetli Mensura abulia).
Na skromnoj, ali dostojanstvenoj komemoraciji, prisutnima se
obratio Enver Moranki, imam iz Bihaa, koji je istaknuo kako u naim
ivotima postoje trenutci koje bi ovjek najradije odutio zato to
tada uglavnom nedostaje rijei i jer bi utnjom vie kazali nego to bi
rijeima izrazili. Imao sam izuzetnu ast i privilegiju to sam se sa rahmetli Irfanom i prije nego to je uao u politiku. Imao sam privilegiju
i poslije, kada je uao u politiku, da se sa njim druim i saraujem skoro etiri godine. I mogu rei sljedee: rahmetli Irfan imao je tri svoje
ljubavi. To su bili njegova porodica i vjera, koje je izuzetno volio, i bila
je drava Bosna i Hercegovina, za koju je ivot dao. Kada bi sve te ljubavi spojili u jednu, onda bi mogli kazati: rahmetli Irfan je volio Bosnu
iznad svega. Jo jedna Irfanova ljubav, za koju mi svi znamo, a to je
pjesma i muzika, bila je usmjerena prema ljubavi za Bosnu, rekao je
Moranki, pritom istaknuvi kako ne smijemo zaboravljati ljude koji su
dali ivote za dravu Bosnu i Hercegovinu. Ja sam ubijeen, siguran, a
i molim Boga Dragoga, Allaha, d.., naeg Gospodara, da due rahmetli Irfana i svih onih koji su bili dobri ljudi doeka sa rijeima zapisanima
u Kur'anu, sa rijeima kojima On doekuje dobre ljude i svoje plemenite robove: 'A ti, o duo smirena, vrati se Gospodaru svome zadovoljna,
a i On s tobom zadovoljan, pa ui meu robove Moje, i ui u Dennet
Moj!' Ja sam siguran i da je rahmetli Irfana i sve dobre ljude Allah, d..,

SVIBANJ 2016.

BIOGRAFIJA DR. IRFANA LJUBIJANKIA

Irfan Ljubijanki (Biha, 26.11.1952. Kremen, kod Slunja,
28.05.1995.) zavrio je Medicinski fakultet na Univerzitetu u Beogradu (1977.). Nakon zavrenog studija 16 mjeseci je radio u Libiji kao lijenik ope prakse. Od 1980. do 1984. godine specijalizirao je otorinolaringologiju i cervikofacijalnu kirurgiju. U isto vrijeme je zavrio postdiplomski studij iz ORL i MFK u Zagrebu, poslije ega je ponovo godinu dana proveo u Libiji.
Jedan je od osnivaa Stranke demokratske akcije. Na prvim viestranakim izborima SDA je u Bihau odnijela veliku pobjedu, ali se on
nije kandidirao niti za opinsku listu vijenika, niti za naelnika opine.
Izbore je odradio sa mjesta predsjednika Opinskog odbora SDA Biha, na radnom mjestu naelnika ORL odjela gradske Ope bolnice.
Poetkom rata je izabran za predsjednika Okruga Biha i tu funkciju je
obnaao 10 mjeseci. Bio je lan Glavnog i Izvrnog odbora SDA.
27.03.1994. izabran je za predsjednika Glavnog odbora SDA. Za
ministra vanjskih poslova Republike BiH postavljen je Odlukom o izboru Vlade Republike BiH na sjednici odranoj u studenom 1993. godine.
Na toj je dunosti poginuo 28.05.1995., a sahranjen je 08.06.1995. u
Bihau. Posthumno je odlikovan Zlatnim ljiljanom, a Kantonalna
bolnica u Bihau od 1998. godine nosi ime Dr. Irfan Ljubijanki.

IRFAN LJUBIJANKI: NAI PRECI SU NAM OSTAVILI U

AMANET LJUDSTVO, POTENJE I HUMANOST
Poto je na osnovni cilj opstati, mi naem narodu moramo izboriti slobodu, ali ne po svaku cijenu, to znai da cilj ne opravdava sva
sredstva. Drugim rijeima to znai da trebamo uvijek misliti na osnovne moralne ljudske i etike norme, ne vraati zlo jer mi nismo zli ljudi,
ne sluiti se njihovim loim metodama i uvijek imati na umu da sve to
inimo to drugi gledaju. Ne moemo se mi danas ponaati kao zloinci, ne samo to mi to neemo ve i zato to nam to nije u genima.
Nai preci su nam ostavili u amanet ljudstvo, potenje i humanost. Tri
najvie civilizacijske vrline, u njima je razum i snaga vea nego u mau.
Zato ja danas u ovakvom na oko bezizlaznom stanju, u kakvom se momentalno nalazimo, vjerujem u budunost Bosne i Hercegovine.
Upravo zato to veliki dio naeg naroda u svojim genima nosi ove civilizacijske vrline i volju za slobodom. q

39

BOSANSKI BAROMETAR

Komemoracija u selu Kremen kod Slunja

doekao sa tim rijeima, rekao je bihaki imam Enver Moranki, bivi
predsjednik Izvrnog odbora Medlisa Islamske zajednice Biha i sudionik osnivanja Unsko-sanskog kantona prije 21 godine.
Premijer Izudin Saraevi uvodno je rekao kako se na dananji dan
obiljeava 21. godinjicu od formiranja Unsko-sanskog kantona. Sutra je tuan dan, dan kada je dravna delegacija poginula na ovim predjelima. Ti su ljudi imali ideju i viziju, i oni su tragom svoje ideje i vizije
znali da bi mogli biti rtve. Oni su odabrali ovaj put put Bosne i Hercegovine i put antifaizma, a na tom putu, na alost, bilo je i mnogo
rtava. Sjeajui se toga to su ti ljudi uinili ne moemo, a da ne kaemo jedno veliko ljudsko hvala! No to je najmanje to ovjek moe
kazati u ovome trenutku, ali gajei kulturu sjeanja i kulturu obiljeavanja moemo jo jednom posvjedoiti i rei da su to, takoe, bili heroji jedne ideje ideje Bosne i Hercegovine i naina kako su oni dimenzionirali ukupne aktivnosti i na meunarodnom planu. Ti ljudi su dali
sebe, ali su ostavili vrijedan trag i na meunarodnom nivou predstavljajui Bosnu i Hercegovinu na nain da se radi o jednoj staroj evropskoj dravi, koja ima pravo, zajedno s drugim, da uestvuje u neemu
to je dananjica, to je stvarnost. Odluno su ustali u borbu protiv
faizma sa kraja 20. stoljea, na tom putu dali su najvie to su mogli.
A mi, sjeajui se tih vremena, moemo biti zadovoljni. Moemo biti
zadovoljni to smo dobili dravu, to smo je sauvali i to emo je, ako
Bog da, naim naratajima predati da je i oni dalje grade i izgrauju.
Ako ita drugo, onda barem s kapacitetom htijenja, volje, elje i snage
ljudi kojih se danas sjeamo. Sve ono to su oni uinili jeste podloga za
nas, kao prvi stepenik neega to treba initi dalje. Jeste da nam je
kompliciran sistem, jeste da nam je komplicirano ustavno ureenje, ali
postoje neke nove mlade snage koje e samo zahvaljujui znanju ii
naprijed. Mi emo im u punom kapacitetu pruati pomo i nastojati da
kroz tu pomo ideju Bosne sauvamo za sva vremena, rekao je Izudin
Saraevi, premijer Unsko-sanskog kantona.

Od inicijative do realizacije Spomen parka Dr. Irfan

Ljubijanki
Prije dvije i pol godine u medijima je obznanjena inicijativa za izgradnjom Spomen parka rahmetli dr. Irfanu Ljubijankiu. Naime, 23.
prosinca 2013. peterolana delegacija iz Unsko-sanskog kantona BiH
ministar za pitanje boraca Unsko-sanskog kantona Mirsad Topagi,
ratni komandant Petog korpusa Armije Republike BiH general Atif Dudakovi, ef bihakog odjela Instituta za traenje nestalih BiH dr. Mujo
Begi, predsjednik Koordinacije udruga branitelja HVO Unsko-sanskog
kantona Franjo Grgi i predsjednik Udruenja rtava i svjedoka genocida Murat Tahirovi bila je u Zagrebu i obavila razgovor s Azizom ef.
Hasanoviem, predsjednikom Meihata i muftijom Islamske zajednice
u Hrvatskoj. Tom prilikom je dogovoreno da e Vlada Unsko-sanskog

40

kantona putem Ministarstva za boraka pitanja osigurati potrebna financijska sredstva, dok e Islamska zajednica u Hrvatskoj biti nositelj
aktivnosti u ishoenju potrebne dokumentacije.
Ubrzo je uslijedila konkretizacija dogovorenog. Mjesec dana kasnije, 28. sijenja 2014., u zgradi Vlade Unsko-sanskog kantona u Bihau
potpisan je Protokol o izgradnji Spomen parka Dr. Irfan Ljubijanki.
Protokol su potpisali predsjednik Saveza logoraa Unsko-sanskog kantona Enes Salihovi i glavni karlovaki imam Admir ef. Muhi. Potpisivanju Protokola prisustvovali su Hamdija Lipovaa, tadanji premijer
Vlade Unsko-sanskog kantona, Mirsad Topagi, ministar za pitanja
boraca Unsko-sanskog kantona i Ferid Krak, zamjenik naelnika opine
Cetingrad u Hrvatskoj. Tom prilikom je obznanjeno kako je kantonalna
Vlada 2013. godine odobrila inicijalna sredstva u iznosu od oko 50.000
KM (200.000 kuna) za izgradnju spomenika.
Zbog poznatih dogaaja, velikih protesta graana u BiH tokom
veljae 2014. godine, kada je dolo i do pada Vlade Unsko-sanskog
kantona, nije se odmah pristupilo realizaciji Protokola. Postavljanje
kamena temeljca prolongirano je na 20-godinjicu pogibije visoke
dravne delegacije 28. svibnja 2015. Kamen temeljac zajedniki
su poloili kantonalni premijer Izudin Saraevi i glavni karlovaki
imam Admir ef. Muhi, pri emu je obeano kako e sve biti realizirano u narednih 365 dana.

Izudin Saraevi, premijer Vlade Unsko-sanskog kantona

Naalost, ovogodinja komemoracija nije odrana, kako je najavljeno, na novoizgraenom Spomen parku Dr. Irfan Ljubijanki.
U razgovoru za Preporodov Journal razloge je objasnio Izudin Saraevi, predsjednik Vlade Unsko-sanskog kantona.
Problem je isto administrativne prirode na relaciji Bosna i
Hercegovina Republika Hrvatska. To e biti rijeeno u narednom
periodu. I gradonaelnik Slunja, gospodin Kati, danas je potvrdio
da imamo sve reference da posao moemo zavriti. Problemi su
geodetske i gruntovne prirode. Sada smo sve te nedoumice otklonili, sredstva imamo i moemo pristupiti realizaciji. Ne elim da
pravdam ni sebe ni druge. Turbulentna politika stvarnost je doprinijela da se nekako brzo mijenjaju Vlade na prostoru Unsko-sanskog kantona, pa samim time i kapacitet obaveza. Greke mogu
biti namjerne i mogu biti sluajne. U ovom sluaju ne elim rei da
je greka bila ova ili ona propust stoji, ali sada smo sve definirali,
otklonili dileme oko realizacije. Sa sigurnou mogu rei da za nekih mjesec dana moemo poeti sa izgradnjom, ali ne mogu rei
kada e biti zavretak. U elaboratu imamo definiran vremenski period za izgradnju, rekao je kantonalni premijer.
Na na upit moemo li rei sljedee godine, premijer Izudin Saraevi je bio oprezan u odgovoru da ne bi zapao u kardinalnu greku
kao onomad proli put, kada sam to kazao jer sam imao neke druge informacije u odnosu na ove koje sada imam. Ponovio je kako e za nekih mjesec dana ovdje biti firma koja je izabrana za izvoenje radova.

PREPORODOV JOURNAL 187

BOSANSKI BAROMETAR

Irfan nije dijelio ljude po vjeri i naciji, samo na ljude i

neljude
Ovogodinjem obiljeavanju tune obljetnice prisustvovali su i
lanovi obitelji rahmetli Irfana Ljubijanki supruga Minka i kerka
Selma. Naalost, sin Senad, koji je prole godine bio prisutan, ovoga puta zbog obiteljskih i poslovnih obaveza nije prisustvovao komemoraciji. Minka Ljubijanki, koja trenutno radi u Ministarstvu
vanjskih poslova BiH u Sarajevu, nakon pogibije supruga Irfana
ostala je sama sa dvoje maloljetne djece. Sin Senad je tada imao
13, a kerka Selma samo 6 godina. Naalost, mnogo djece je u to
vrijeme izgubilo roditelje. Mislim da moja djeca oevu smrt nisu
doivjela drugaije od svih drugih. Nastaje praznina u srcu koja se
nikako ne moe popuniti i koja ostaje za cijeli ivot. I Senad i Selma
su izrazito ponosni na oca. Mislim da su od trenutka Irfanove pogibije osjeali neku vrstu odgovornosti da izrastu u dobre ljude kojima bi se on ponosio. Oboje su zavrili fakultete i rade. Selma je
arhitektica i ivi sa mnom u Sarajevu, dok je Senad diplomirani
pravnik i ivi sa porodicom u Bihau, rekla je Minka Ljubijanki u
izjavi za Preporodov Journal.
Nakon pogibije svoga voljenog supruga vie se nikada nije udavala: Irafnova smrt na meni je ostavila vrlo dubok oiljak. Period
nakon njegove smrti je bio strano teak za nas i nije neto ega se
rado prisjeamo. Poslije njegove smrti ivot sam posvetila djeci.
Irfan je bio moja prava i jedina ljubav.
Ove godine nikoga iz zvaninog Sarajeva nije bilo u selu Kremen. Prole godine bio je samo Amer Kapetanovi, pomonik za
bilateralne poslove Ministarstva vanjskih poslova BiH. udan je takav odnos prema nekome tko je poginuo obnaajui jednu od najviih dravnih funkcija, pri emu je istovremeno bio i predsjednik
Glavnog odbora SDA, kao i jedan od njezinih osnivaa u Bosanskoj
krajini. Graani koji ovu dravu doivljavaju kao svoju, bez obzira
na nacionalnost, o Irfanu govore samo lijepe stvari. Politiari su
obino tu kada se treba slikati za medije. Svake godine isto ponavljam: Sarajevo ga je zaboravilo, Krajina se sjeti. Hvala Krajini zbog
toga. Koliko sam upoznata Spomen park nije gotov zbog imovinsko-pravnih problema. U svakom poslu postoje problemi koji se ne
mogu predvidjeti. Ja sam zahvalna na inicijativi za izgradnju Spomen parka, koji e nositi ime moga Irfana, kae Minka Ljubijanki.
U Tuiteljstvu BiH postoji predmet o tom sluaju, ali se na njemu vrlo sporo ili, tonije reeno nikako ne radi. Detalji o tragediji
nikada nisu do kraja utvreni niti predoeni javnosti. Mislim da o
slubenom odnosi vlasti prema ratnom ministru vanjskih poslova,
koji je dao ivot za Bosnu i Hercegovinu, najbolje govori injenica
da se sluaj njegovog ubistva jo nije rijeio. A prola je 21 godina
istraga stoji, nigdje pomaka. Kao da se sve eli zatakati. Sjeam
se CNN-ove reportae o Irfanovoj pogibiji. Na snimci sam vidjela
Irfana kako lei na travi u plavoj koulji, sa mrljom od krvi na predjelu srca. Smatram da je u sluaju pada i eksplozije helikoptera
tijela poginulih teko uope identificirati, a kamoli da ostanu itava
i prepoznatljiva. Moje miljenje, kao i miljenje mnogih drugih, jeste da je helikopter prizemljen i da je delegacija na elu sa mojim
suprugom nakon toga ubijena, rekla je Minka Ljubijanki.
Minka Ljubijanki je naglasila da je rahmetli Irfan bio ministar vanjskih poslova u najtee vrijeme za BiH, u vrijeme kad se ona suoila sa
dvostrukom agresijom. Unato svim tekoama uvijek se zalagao za
multikulturnu BiH. Irfan je bio pravi Bosanac, Bonjak, ovjek koji je
sanjao cjelovitu Bosnu i Hercegovinu. Irfan se zalagao za modernu,
graansku Bosnu i Hercegovinu, u kojoj bi svi ljudi, bez obzira na nacionalnost, imali jednaka prava, slobode i privilegije. Irfan je prije svega

SVIBANJ 2016.

Minka Ljubijanki, supruga rahmetli dr. Irfana Ljubijankia

bio human i poten ovjek. Iznad svega patriota. elio je da njegova
voljena zemlja bude mjesto gdje emo svi zajedno ivjeti u miru i zajedniki graditi budunost. Irfan nije dijelio ljude po vjeri i naciji, samo
na ljude i neljude. Uvijek govorio da on ne moe biti sretan ako su nesretne njegove komije Srbi ili Hrvati. Za takvu Bosnu i Hercegovinu on
je ivio i radio i to se vidi iz njegovih intervjua i pjesama, izjavila je
Minka Ljubijanki za Preporodov Journal.

Margaret Thatcher: Smrt Irfana Ljubijankia je vie

od tragedije
Svi koji su poznavali ministra Ljubijankia sjeaju ga se kao vrijedna i potena ovjeka, izvanrednog lijenika specijaliste, velikog
humaniste i patriote, vrsnog muziara i kompozitora. Bio je uspjean politiar i diplomata, jedan od najuglednijih politiara iz Bosanske krajine nakon raspada SFR Jugoslavije. Ispisao je zlatne stranice
bosansko-hercegovake diplomacije u najteim vremenima za Bosnu i Hercegovinu. Mnogi tvrde da je bio politika i ljudska legenda,
za primjer generacijama. Bio je prvi bosansko-hercegovaki politiar koji je govorio da BiH mora biti graanska i multietnika zemlja,
domovina svih njenih graana. Poginuo je kao jedan od graditelja
novog vremena za Bosnu i Hercegovinu i njene graane.
Biva britanska premijerka Margaret Thatcher, nakon vijesti o
pogibiji dr. Ljubijankia, izmeu ostaloga je rekla: Smrt Irfana Ljubijankia je vie od tragedije. Zbog svoga humanizma i vizionarstva mnogi smatraju da bi dr. Irfan Ljubijanki u ovome vremenu
bio nositelj pozitivnih ideja i politikih kretanja u BiH. Prema nekima, i sam rahmetli predsjednik Alija Izetbegovi u njemu je vidio
svoga potencijalnog nasljednika.
Irfan Ljubijanki, Izet Mehmedagi, Mensur abuli i Fadil Peki
zasluili su mnogo ljepi odnos prema njihovom doprinosu u obrani i
izgradnji nezavisne Bosne i Hercegovine. Naroito od slubenog Sarajeva, ali i od brojnih bonjako-muslimanskih asocijacija koji djeluju u
Hrvatskoj. Naalost, ove godine nitko od Bonjaka-muslimana iz Hrvatske nije prisustvovao komemoraciji u selu Kremen. Obiljeavanje
godinjice pogibije visoke dravne delegacije nije stvar od lokalnog,
kantonalnog znaaja, nego mnogo vie od dravnog interesa. Bosna
i Hercegovina, a naroito bonjaki narod, ne smiju zaboraviti svoje
istinske velikane, svoje gazije. Posebno u ovim prijelomnim vremenima, naalost i vremenima zaborava i povrnosti. Iskreno se nadamo
da e sljedea tuna obljetnica biti obiljeena na novoizgraenom
Spomen parku Dr. Irfan Ljubijanki, uz mnogo vei odziv onih koji
smatraju da predstavljaju bonjaki narod u BiH i Hrvatskoj. q
Ismet ISAKOVI

41

IZ SVIJETA

KRIZNA ARITA U SJEVERNOJ AFRICI I NA BLISKOM ISTOKU

Bezuspjena potraga za mirom

LIBIJA: Kaotina i politiki fragmentirana drava
Jaanje borbenih aktivnosti
Nakon koordiniranih samoubilakih napada ISIL-ovi teroristi zauzeli su 5. svibnja 2016. prostor punkta Abu Grain i nekoliko okolnih naselja. Rije je o prostoru koji se nalazi ak 140 kilometara od
glavnog ISIL-ovog uporita u Libiji, grada Sirte.
13. svibnja 2016. ameriki The Washington Post objavio je
lanak u kojem se navodi kako se oko 25 amerikih vojnika nalazi
na terenu u Libiji. Rasporeeni su na dvije lokacije (u okolici gradova Misrata na zapadu i Bengazi na istoku Libije), a tamo se nalaze
od kraja prole godine. Navodno im je cilj zadobiti lokalnu potporu,
tj. potencijalne saveznike za ofenzivu protiv ISIL-a.
18. svibnja libijske oruane snage pod vodstvom nove Vlade
koja je sastavljena na inicijativu UN-a, krenule su u pokuaj odbacivanja ISIL-ovih terorista koji u zadnje vrijeme zauzimaju sve vei
teritorij na prostoru Libije. Prema informacijama ove oruane snage preuzele su kontrolu nad glavnim vojnim punktovima juno od
grada Misrate. Najmanje sedmero pripadnika oruanih snaga je
ubijeno, a 19 ih je ranjeno u okraju s ISIL-om.
Krajem svibnja 2016. mediji su objavili kako su Malta, Italija i
Grka zatvorile svoj zrani prostor za libijske zrakoplove u trenutku
kada se sve ee spominje da bi uskoro na prostoru Libije mogla
biti pokrenuta nova NATO vojna operacija. Iz NATO-a za sada jo
uvijek istiu kako su to samo neutemeljene glasine, no, zatvaranje zranog prostora oito ima neki razlog. Grka komunistika
partija (KKE) zatraila je od grke Vlade da jasno porui da li NATO
planira takvu operaciju i kakva bi bila uloga Grke u istoj?

jedno s libijskim anti-ISIL snagama je bio iznenada napadnut iz zasjede i pretrpio je teke gubitke. Toan broj rtava nije poznat, a
elitne specijalne snage su se spasile od potpunog unitenja samo
zahvaljujui pravovremenoj intervenciji avijacije koja im je omoguila povlaenje.
Ukoliko je ova informacija tona, ona svjedoi o dvije bitne
stvari. Prije svega, da ISIL posjeduje izuzetan vojni kapacitet u Libiji
i da je sposoban da se nosi i s najjaim protivnicima. Takoer, da je
potencijalna nova vojna intervencija u Libiji u zavrnoj fazi pripreme i da bi uskoro mogla poeti. Ovome u prilog govori i injenica da
su krajem travnja 2016. talijanske specijalne snage vrile masivne
vjebe u Cervia zrakoplovnoj bazi u kojoj su simulirale borbe protiv
ISIL-ovih vojnih snaga. Analitiari smatraju kako nema sumnje da je
pritisak, koji je izvren na dvije sukobljene vlade u Libiji da obustave vojne operacije, bio izvren u cilju sprjeavanja daljnjeg irenja
ISIL-a i stvaranja uvjeta za zajednika djelovanja protiv grupe.

Napredovanje ISIL-a prema Tripoliju

Kaotinu situaciju u Libiji tokom zadnje dvije godine najbolje je
iskoristila tzv. Islamska drava, uspostavljajui svoje prisustvo irom libijskog teritorija. Ve u listopadu 2014. ISIL je stvorio svoje
prvo uporite u gradu Derna, a svoje trenutno najjae uporite u
Libiji, grad Sirte, osvoji je tokom oujka 2015. godine. Strateka
centralna pozicija ovog grada omoguila je ISIL-u ekspanziju u sva
etiri pravca prema glavnom gradu Tripoliju, svojoj opkoljenoj
enklavi u Bengaziju, naftnim poljima koja se nalaze juno od Sirtea
i to bi moda eventualno bilo i najopasnije, europskom kontinentu koji je od Sirtea udaljen svega nekoliko stotina kilometara. Procjenjuje se da u ovom trenutku ISIL ima izmeu 5.000 i 10.000 svojih vojnika u Libiji, a veina se trenutno nalazi u okolini Sirtea.
Krajem travnja i poetkom svibnja 2016. ISIL je izvrio regrupaciju svojih snaga u Libij odluio je da se u potpunosti povue iz
Derne i koncentrira na borbu protiv snaga Vlade iz Tripolija. Mogui razlog za ovu odluku je procjena ISIL-ovog vodstva da e na tom
frontu imati vie uspjeha nego protiv snaga generala Khalife Haftara na istoku zemlje.
Da je ISIL izuzetno ozbiljna prijetnja koja se ne smije olako shvatiti svjedoe i kontroverzni izvjetaji o sukobu koji se krajem travnja
2016. dogodio u pustinjskim predjelima izmeu Misrate i Sirtea.
Prema informacijama do kojih je doao izraelski DEBKAfile, konvoj
talijanskih i britanskih specijalnih snaga koje su tajno operirale za-

42

Kolona ISIL-ovih vozila u Libiji

Iako Khalifa Haftar i Vlada u Tobruku jo uvijek nisu prihvatili
novog premijera i Vladu nacionalnog jedinstva, prekid otvorenih
neprijateljstava je omoguio Haftaru da napravi znaajan pomak u
borbi protiv islamskih ekstremista u Bengaziju i Derni. Vlada u Tripoliju nije iskoristila primirje da bi potisnula ISIL, ve je naprotiv
doivjela niz poraza i bila je primorana na povlaenje du cijele linije fronta. ISIL je uspio osvojiti vei broj sela i manjih naselja u oblasti izmeu Sirtea i Misrate, dovodei grupu u poziciju u kojoj moe
napasti trei najvei grad u Libiji. Za Vladu u Tripoliju naroito je
opasna injenica da mnogi gradovi u blizini Misrate uope nisu pod
kontrolom centralne vlade, ve ih vode lokalna vijea i grupe. Bani
Walid i Tawergha su primjeri ovakvih autonomnih gradova, a cijela
Libija je u manjoj ili veoj mjeri rtva ovog fenomena politike fragmentacije i frakcionalizma. Dok ISIL ne bi imao nikakve anse u
borbi s jakom i ujedinjenom libijskom vladom, trenutno stanje u
kojem dominira nelagodno primirje i u kojem Vlade u Tripoliju i
Tobruku nisu sposobne efikasno koordinirati vojne operacije protiv
ISIL-a ide u prilog grupi i pogoduje njenom jaanju. Masivna migrantska kriza s kojom se suoava Libija i generalni kaos u drutvu
stvaraju pogodnu atmosferu za irenje radikalnih ideja, a strogo

PREPORODOV JOURNAL 187

IZ SVIJETA
centralizirana organizacija poput ISIL-a voena jednom ideologijom koja obeava uspostavljanje jasnog drutvenog poretka bi mogla biti jedina sila s dovoljno unutarnje kohezije da nametne svoju
autoritarnu vlast u jednoj politiki fragmentiranoj dravi poput Libije, pie jedan hrvatski analitiar.

SIRIJA: Nema pomaka u mirovnim pregovorima

Kako do vjerodostojnog prekida neprijateljstava?
17. svibnja u Beu su se sastali ruski ministar vanjskih poslova,
Sergej Lavrov, i ameriki dravni tajnik, John Kerry. Nakon susreta
poruili su kako je ostvaren odreeni progres po pitanju sirijskih
mirovnih pregovora i da aktualni prekid vatre ele pretvoriti u pravo primirje. Sergej Lavrov je rekao kako je razina nasilja na terenu
u Siriji znatno opala te kako se humanitarna situacija popravlja.
Dajemo svoju potporu za transformaciju prekida vatre u opseno
primirje. Spremni smo iskoristiti svoj utjecaj kako bismo uvjerili
strane na terenu da se pridravaju primirja, istaknuo je ameriki
dravni tajnik John Kerry. Lavrov je pak istaknuo kako je progres
ostvaren u svim pravcima, naroito s obzirom na prekid vatre i
proirenja humanitarne pomoi, ali i po pitanju politikog procesa.
Dok su svjetske sile u Beu razgovarale o sirijskom mirovnom
procesu, pri emu su naglasile da se sve strane u sukobu trebaju se
pomiriti s prioritetom obustave neprijateljstava, ministar vanjskih
poslova Saudijske Arabije je upozorio kako je vrijeme za Plan B za
Siriju. Jasno je da Bashar al-Assad ima dva izbora: ili e biti uklonjena kroz politiki proces ili e se ukloniti silom. Vjerujemo da smo
se davno trebali preseliti na Plan B. Ako oni ne reagiraju na usrdne
molbe meunarodne zajednice, onda emo morati vidjeti to se
jo moe uiniti, rekao je Adel Al-Jubeir novinarima, nakon to je
zavren sastanak Meunarodne skupine za podrku Siriji, koju vode Rusija i SAD.
Ovdje se treba vratiti na turneju Alija Akbara Velayatija, savjetnika za meunarodne poslove ajatolaha Alija Hamneija, koji je desetak dana ranije posjetio Bejrut i Damask. Iranski PressTV je objavio kratku vijest u kojoj stoji kako je Velayati, po povratku iz Bejruta
i Damaska, izjavio da je iranska crvena linija ostanak predsjednik
Bashara Al-Assada na vlasti sve dok mu traje mandat. Budui da je
sirijski narod izabrao Bashara Al-Assada za predsjednika prije dvije
godine, on e ostati u uredu sve dok ga ne smjeni sirijski narod i ne
moe ga nitko svrgnuti samo kako bi se sluilo interesima Saudijske
Arabije ili bilo koje druge zemlje, rekao je Ali Akbar Velayati.
U meuvremenu je Moskva priopila da se protivi svakom pokuaju krivotvorenju mirovnog sporazuma uvjetovanjem Assadova
uklanjanja. Rusija ne podrava bilo koju odreenu osobu, nego
daje potporu u borbi protiv terorizma, a ne vidi bolju alternativu od
sirijske vojske, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
Ameriki dravni tajnik John Kerry je takoer naveo da, dok je
Rusija vrlo jasna da Assad ne moe biti uklonjen mirovnim pregovorima, treba provesti ustavne promjene, izbore, a sirijski predsjednik moe ostati dok u potpunosti sudjeluje u enevskim razgovorima o politikoj tranziciji. Oni koji su ukljueni u ovaj sukob s
razliitim programima e morati dati prioritet miru, naglasio je
Kerry.
Meunarodna skupina se uglavnom sloila o pitanjima o kojima
je raspravljala, kao to je intenziviranje nastojanja da zaraene strane prestanu sa sukobima i da se pobunjenici odvoje od ekstremista, da se proiri dostava humanitarne pomoi i olaka uzajamno
oslobaanje zatvorenika koje razne strane dre u Siriji. Meutim, iza

SVIBANJ 2016.

Prekinuti sirijski mirovni pregovori rat se nastavlja

obeanja, sudionici sastanka nisu uspjeli dogovoriti novi datum za
nastavak sirijskih mirovnih pregovora, koji su prekinuti u travnju
2016. Pitanje jo uvijek eka odgovor i mirovni pregovori izmeu
frakcija e postati vjerodostojni kada se uspostavi vjerodostojan prekid neprijateljstava i vjerodostojna dostava humanitarne pomoi,
rekao je Staffan de Mistura, posebni izaslanik UN-a za Siriju.

Vea uloga Hezbollaha u Siriji

20. svibnja libanonska vojno-politika organizacija Hezbollah
poruila je kako e dodatno pojaati svoju prisutnost u Siriji. Izjava
je uslijedila tjedan dana nakon to je u Siriji, u blizini Damaska, ubijen njihov istaknuti vojni zapovjednik, Mustafa Badreddine. Inae,
Hezbollah ve nekoliko godina ratuje na prostoru Sirije, na strani
Sirijske vojske SAA, pri emu su se pokazali kao vrlo vaan faktor u
pojedinim kljunim bitkama. Prema nekim informacijama, do sada
u Siriji izgubili oko 1.200 ljudi.
Muenitvo naih zapovjednika nee utjecati na nae vojne
operacije i mi se pripremamo za mnogo veu ulogu u Siriji, u televizijskom govoru je rekao Sayyed Hassan Nasrallah, glavni tajnik
Hezbollaha. Naglasio je kako e odanost prema voama i muenicima i sigurnost Hezbollaha u pobjedu osujetiti destruktivni tekfiristiki, ameriki, izraelski i saudijski projekt, te da oni nikada nee
uspjeti u pokuaju da uspostave kontrolu nad Sirijom i regijom.
Taj projekt e biti uniten upravo u Siriji, poruio je Nasrallah i
dodao: Bitke mogu biti razliite, ali je neprijatelj jedan. Izmeu
ostaloga, naglasio je kako je iz dana u dan sve vie dokaza i dokumenata koji otkrivaju prave ciljeve bitke za Siriju, kao i ulogu SAD-a
i Zapada u tom ratu, zajedno s njihovim regionalnim saveznicima
koji koriste teroristike skupine, financiraju ih, naoruavaju i olakavaju njihov dolazak u Siriju i dodao kako je svatko svjestan da
Saudijska Arabija potie, naoruava i alje militante u Siriju i svime
upravlja iz svog operativnog centra u Jordanu.
Saudijska Arabija provodi novu doktrinu u Siriji. Ali, postoji li
takva doktrina u Saudijskoj Arabiji, na prvom mjestu? Saudijska
Arabija trai parlamentarne izbore i prijevremene predsjednike
izbore u Siriji. Postoje li izbori u Saudijskoj Arabiji? Saudijska Arabija trai reforme i slobodu u Siriji. Je li se itko usudio traiti reforme
u Saudijskoj Arabiji?, rekao je Nasrallah i podsjetio kako u Saudijskoj Arabiji jo uvijek biuju 1.000 puta svakoga tko se na Twitteru
usudi pisati neto to nije po volji vlasti. U tom kontekstu, Nasrallah smatra kako bi da je predsjednik Bashar Al-Assad izjavio da je
spreman sluiti amerikom projektu, cijeli ovaj rat bi prestao istog
trenutka.

43

IZ SVIJETA
25. svibanj dan D za vojne formacije nisu pristupile
reimu prestanka neprijateljstva
20. svibnja ruski ministar obrane Sergej ojgu uputio je Washingtonu poziv da u Siriji zajedno djeluju amerika koalicija za borbu
protiv terorizma i rusko zrakoplovstvo i da od 25. svibnja pokrenu
novi val zranih udara protiv Al-Nusra Fronta i terorista Islamske
drave i svih skupina koje se ne pridravaju dogovorenog primirja i
u kontaktu su s teroristikim organizacijama. Ameriki Pentagon je
prijedlog glatko odbio. Rusija je poruila da e zadrati pravo jednostrane vojne kampanje, poevi od srijede, 25. svibnja 2016.
Znakovito je da ovaj prijedlog nije upuen putem kratkog priopenja, nego u govoru na sastanku sa zapovjednicima Glavnog stoera
Oruanih snaga Ruske Federacije, predstavnicima dravnih institucija i drutvenih skupina Rusije, kojeg su putem video veze pratili
mediji, to ovom apelu i govoru daje posebnu teinu.
Ruski centar za pomirenje zaraenih strana ispunjava obveze s
ciljem miroljubivog rjeenja sirijskog sukoba. Do sada su prikljuenje reimu primirja potpisali vojni zapovjednici 59 naoruanih skupina umjerene oporbe. Osim toga, postignut je sporazum o pomirenju sa elnicima 112 gradova i sela i u tim mjestima traje puni
prekid neprijateljstva. Broj stanovnika koji primaju humanitarnu
pomo se poveava i obnavlja se razorena infrastruktura, a civili se
vraaju u svoje domove. Tamo takoer rade nai doktori za graane svih uzrasta, koji jako dugo vremena nisu vidjeli kvalificirano
medicinsko osoblje, rekao je general ojgu.
Ministar obrane je istaknuo je slian posao proveden i od strane SAD-a, koje su tokom svojih aktivnosti uvjerile 138 naoruanih
skupina da se pridrue reimu primirja. Objasnio je da situaciju destabiliziraju Al-Nusra Front i ISIL, koji neometano prelaze turskosirijsku granicu. To omoguava teroristima da popune svoje redove, dovedu borce, oruje i vojnu opremu, streljivo, to dovodi do
rasta njihove borbene sposobnosti i pokuaja da osvoje nove teritorije, rekao je general ojgu.
Ministar obrane je izvijestio da u cilju daljnje borbe protiv teroristikih organizacija Rusija poziva da se do 25 svibnja ove godine
nastavi raditi s grupama umjerene opozicije koje ele pristupiti
reimu primirja, da se definiraju podruja pod njihovom kontrolom, te da se navedu koje su to postrojbe. Sve skupine su imale
dovoljno vremena da donesu odluku, jer smo ovaj posao, moram
vas podsjetiti, poeli prije vie od dva mjeseca. Od 25. svibnja predlaem zajednike akcije zranih snaga Rusije i koalicije predvoene
SAD-om s kojima trebamo provesti i planiranje zranih napada na
trupe Al-Nusra Fronta i druge ilegalne oruane skupine koje se ne
pridravaju reima prestanku neprijateljstva, kao i na konvoje s
orujem i municijom, te na naoruane jedinice koje ilegalno prelaze sirijsko-tursku granicu i provode napade na civilne objekte i naselja. Naravno, ove mjere trebaju biti dogovorene s vodstvom Sirijske Arapske Republike i naim kolegama u Amanu i enevi... Meutim, zadravamo pravo, poevi od 25. svibnja, da jednostrano
napadamo postrojbe meunarodnih teroristikih organizacija i
ilegalne oruane formacije koje do tada nisu pristupile reimu prestanka neprijateljstva, rekao ministar obrane Ruske Federacije.
24. svibnja zanimljivu izjavu je dao Evgenij Lukjanov, zamjenik
glavnog tajnika Vijea sigurnosti Ruske federacije. Procjenjujemo
kako su na poetku nae operacije Al-Nusra Front i ISIL imali oko
80.000 boraca, a od toga je 28.000 (35%) eliminirano. Ovo je rezultat zajednikih akcija sa Sirijskom vojskom, rekao je Evgenij Lukjanov za vrijeme govora na VII. meunarodnom sigurnosnom summitu koji je odran u Groznom, glavnom gradu ruske republike
eenije. Nadalje, Lukjanov je ustvrdio kako je u dvije godine ame-

44

rika antiteroristika koalicija eliminirala oko 5.000 militanata.

Neki su mislili da e ruski angaman u Siriji biti novi Afganistan ili
neto tako. No, to se nikada nee dogoditi. Na angaman u Siriji je
ogranien, glavni dio posla morat e odraditi Sirijci, rekao je Lukjanov.

IRAK: Bitka za Faludu

Irake snage ulaze u Faludu
Irake sigurnosne snage zapoele su sredinom svibnja 2016.
Operaciju Slom terorizma u suradnji s Narodnim mobilizacijskim
jedinicama (veinom iitima) i lokalnim sunitskim plemenskim jedinicama, kako bi istjerali pripadnike teroristike organizacije ISIL (ili
tzv. Islamska drava) iz kljunog grada Falude. To je posljednje
veliko utoita ekstremista u zapadnoj irakoj provinciji Anbar, u
dolini Eufrata. Faluda je dugo bila bastion protuvladinih pobunjenikih skupina i meu prvim je podrujima u Iraku koje je palo u
ruke ISIL-a u sijenju 2014., mjesecima prije nego li su osvojeni Mosul i drugi sunitski dijelovi Iraka. Grad je u prolosti bio vano podruje potpore reimu Saddama Huseina, a nalazi se oko 70 kilometara od Bagdada.
Iraka vojska i iitske milicije krenule su na Faludu iz tri pravca,
napad je masovan i dobro pripremljen. Iako su se njihovi borci dobro ukopali u rovovima i tunelima, analitiari istiu kako je po prvi
puta, od kada je okupirao velika podruja Iraka, ISIL stvarno u nevolji. Teroristika organizacija se boji gubitka Falude, iako je ovakav ishod neminovan zbog velikog angamana irakih snaga, vojske
i antiteroristikih postrojbi, ali i tisua pripadnika iitskih paravojnih skupina i boraca sunitskih plemenskih milicija koji sudjeluju u
operaciji. Zadravanje Falude je od presudne je vanosti ISIL, jer
postoje naznake da su se snage terorista poele raspadati pod pritiskom od koordiniranih napada na samo na Faludu, nego i na Mosul, Raqqu i na podruja sjeverno od Palmire.
Osim toga, borbe za Faludu su specifine to na terenu veliku
ulogu imaju proiranske milicije, a koje iz zraka podrava ameriko
zrakoplovstvo, to je prilino udno saveznitvo na terenu. Tokom
zadnja etiri dana svibnja amerike zrane snage izvele su ukupno
20 zranih napada. U samo jednom udaru su amerike zrane snage ubile lokalnog zapovjednika ISIL-a, Mahera Al-Bilawia, te jo 70
terorista. Bagdadski Zapovjedni centar zdruenih snaga navodi kako je samo u subotu, 28. svibnja, u Faludi ubijeno 140 terorista i
da grad na kraju brani vojska od samo 1.000 boraca. S druge strane, irake snage broje od 11.000-14.500 boraca, od ega 7.00010.500 pripadnika Irake vojske i sunitskih plemenskih milicija, te
4.000 iitskih boraca razliitih skupina.

Irake snage na prilazima Faludi

PREPORODOV JOURNAL 187

IZ SVIJETA
asopis Middle East Eye, koji ima dopisnike diljem Bliskog
istoka, izvijestio je da su iitski borci u Faludi uvjereni da e ISIL
uskoro biti poraen. Ovo je kraj Islamske drave, rekao je jedan
od njih. Oslobaanje Falude e biti veliki udarac za ISIL u Iraku,
nakon to je teroristika skupina na poetku ove godine izgubila
Ramadi, a kasnije i veinu podruja zapadno, sve do sirijske i jordanske granice.
U isto vrijeme pojedini dunosnici istiu kako se u gradu odvija
humanitarna katastrofa jer stanovnici ne mogu napustiti grad
koji je postao poprite najvee bitke na prostoru Iraka. Samo nekoliko stotina obitelji je uspjelo napustiti Faludu, dok je u gradu ostalo zarobljeno oko 50.000 civila.
Mi smo gotovo tri kilometra od grada Saqlawiyi i samo 600700 metara od gradske etvrti Falude, Al-Shuhada. Operacija ide
prema planu, moral je visok i ono to smo postigli do sada je vie
od onoga to smo oekivali. Jedna od prepreka koja usporava napad na Faludu je naa briga za sigurnosti civila u gradu. Mi smo
pozvali ljude da napuste grad i sve emo uiniti da zatitimo one
koji su ostali. Moemo ak i odgoditi napad na grad za nekoliko
dana, kako bi ljudima dali vie vremena da se izvuku, rekao je 30.
svibnja u izjavi za medije Hadi Al-Amiri, zapovjednik iitske paravojne Badr organizacije koja sudjeluje u borbama.
Istog dana je odlueno da umjesto masovnog napada, praenog topnikom i zranom potporom, akcije pokrenu protuteroristike snage specijalizirane za urbano ratovanje, koje su ranije zauzele sve pozicije oko Falude i sada napreduju unutar grada.

Nunost irakog nacionalnog pomirenja

Teroristika skupina ISIL je izgubila veinu irakih provincija Dijala i Salahudin, te velike dijelove provincija Anbar i Ninive. ISIL trenutno pod svojim nadzorom dri samo 14% irakog teritorija, to je
skoro tri puta manje od onoga kojeg je uspio zauzeti u munjevitim
ofenzivama tokom 2014. godine. Nije u mogunosti pruati izravnu
prijetnju za pet milijuna stanovnika glavnoga grada Bagdada. Uz
pomo stranih vojski, Iraani su prekinuli glavne cestovne poveznice izmeu ISIL-ovih poloaja u Siriji i Iraku.
S druge strane, Vlada u Bagdadu mui se s odravanjem unutranje kohezije i gospodarske odrivosti. Bez irakog nacionalnog pomirenja, posebice u nemirnim okruzima sa sunitskom arapskom veinom, Irak e ostati u trajnom obliku nesigurnosti i nestabilnosti. Politiki analitiari istiu kako za razliku od Kurda, iraki sunitski Arapi
ne trae svoju dravu, ve dobar odnos s Bagdadom. Njihova postojbina je ponajvie pustinja, nema velikih prirodnih resursa, a sami
sunitski Arapi su razjedinjeni. Njihova ovisnost o Bagdadu i njegovom proraunu je samo pojaao elju za moi i utjecajem meu iitskim i sunitskim arapskim zajednicama Iraka. Pri tome se poveala
denominacijska borba i mnogi suniti se ne osjeaju sigurnima u Bagdadu i njegovoj okolici. Pomirba iita i sunita e zahtijevati vee lokalno samoupravljanje, a mnogi sunitski borci koji se bore na strani
Bagdada trae hitnu federalizaciju zemlje. Meutim, naglaavaju
analitiari, ak da se ona i ostvari, pitanje je kako e se brojna meusobno posvaana plemena dogovoriti oko prirode federalizacije.

nog grada Sanaa. Informaciju su potvrdila dvojica dunosnika iz

vladine delegacije na mirovnim pregovorima u Kuvajtu.
Rije je o vojnoj bazi Umaliqa, a navodi se kako su vojnici u toj
bazi, za razliku od veine drugih, odluili kako se nee prikloniti ni
iitskim Houthi pobunjenicima ni vlastima na elu s predsjednikom
Mansourom iza kojeg stoji Saudijska Arabija. Dunosnici tvrde kako
su Houthi borci tolerirali njihovu neutralnost sve dok nisu izveli
iznenadni napad na njihovu bazu u provinciji Amran. Prekinuli
smo pregovore u znak prosvjeda protiv poteza na terenu i kontinuiranog krenja primirja, rekao je jedan predstavnik jemenske vladine delegacije u Kuvajtu. Jemenski ministar vanjskih poslova i
glavni vladin izaslanik na pregovorima u Kuvajtu Abdel-Malek alMaklafi rekao je da je napad Hutija podrovao nastavak pregovora. Na napad Houthija u vojnoj bazi Umaliqi u Amranu odgovorit
emo na prikladan nain zbog naeg naroda i zemlje, napisao je na
Twitteru, ne obrazloivi svoju poruku.
7. svibnja mediji su objavili kako e SAD poslati manji broj vojnika u Jemen gdje e se, istiu ameriki dunosnici, pridruiti pripadnicima vojske Ujedinjenih Arapskih Emirata u borbi protiv AlQaede koja je u Jemenu postala poprilino mona. Kada se govori
o amerikoj vojnoj prisutnosti u Jemenu, vojno-politiki analitiari
istiu kako se ne moe rei kako je SAD nepristrani akter i to iz
dva razloga. Prvo, SAD godinama djeluje u Jemenu protiv Al-Qaede
s bespilotnim letjelicama (a mete nerijetko postaju i jemenski civili
to je Al-Qaedi uvijek dobro dolo za regrutaciju gnjevnog naroda). I drugo, dali su politiku potporu za vojnu agresiju Saudijske
Arabije koja je pokrenuta na ovu zemlju u oujku 2015. godine.
Sada stiu i ameriki vojnici na teren te e se pridruiti jemenskim i
emiratskim vojnicima. Iz SAD-a odbijaju rei koliko vojnika dolazi,
no istiu kako je rije o vrlo malom broju.

HRW i AI: Koalicija koristi zabranjene kazetne bombe

13. svibnja Organizacija za ljudska prava, Human Rights Watch
(HRW), objavila je izvjetaj u kojem se navodi kako se odreenim
brojem, veinom zabranjene, kazetne municije proizvedene od
strane SAD-a koristi Saudijska Arabija u Jemenu i to unutar ili u
blizini civilnih zona. U izvjetaju se poziva na prestanak proizvodnje i prestanak prodaje ovog oruja Saudijskoj Arabiji. Navodi se
kako Saudijska Arabija, koristei ovo oruje u blizini civila, kri amerike zakone o izvozu oruja. Vojno-politiki analitiari smatraju
kako ovakvi izvjetaji nee pomoi u prekidu prodaje kazetne municije zemljama kao to je Saudijska Arabija jer slian izvjetaj su
organizacije za ljudska prava objavile prije godinu dana, a od onda
se nita nije promijenilo po tom pitanju.

JEMEN: Jaanje ISIL-a i Al-Qaede

Privremeni prekid mirovnih pregovora
Jemenska vlada, odnosno pristae pro-saudijskog predsjednika
Mansoura, suspendirale su mirovne pregovore o okonanju graanskog rata 1. svibnja 2016. nakon to su Houthi pobunjenici, zajedno sa svojim saveznicima, zauzeli vojnu bazu sjeverno od glav-

SVIBANJ 2016.

Izvjetaj UN-a: tokom 2015. godine u Jemenu

je ubijeno ili ranjeno 1.953 djece

45

IZ SVIJETA
U izvjetaju koji je objavljen 23. svibnja Amnesty International
(AI) tvrdi kako ima dokumentiranu upotrebu kazetnih bombi u Jemenu koje su proizvedene u Velikoj Britaniji u 70-im godinama
prolog stoljea. Kazetne bombe je koristila koalicija predvoena
Saudijskom Arabijom. Ministarstvo vanjskih poslova urno istrauje ove tvrdnje, sutradan je u parlamentu rekao ministar vanjskih poslova Philip Hammond, dodavi kako je oruje o kojemu je
rije staro nekoliko desetljea, te da ga je danas prema britanskom
zakonu nemogue nabaviti na legalan nain. Hammond smatra kako trenutno ne postoje dokazi da je Saudijska Arabija koristila kazetnu municiju i kae da Velika Britanija vjeruje jamstvima saudijskih vlasti da takvo oruje nije koriteno.

7. svibnja 2016. dva vojnika iz rumunjskog kontingenta NATOove misije za mir Odluna podrka ubijena su na jugu Afganistana, u blizini grada Kandahara, nakon to su dvije osobe u afganistanskoj uniformi na njih otvorile vatru. Trei rumunjski vojnik,
pripadnik specijalnih snaga ranjen je u napadu i prebaen u bolnicu
u Njemakoj.

Dva ISIL-ova teroristika napada

15. svibnja ogranak teroristike organizacije ISIL izveo je napad
u jemenskom lukom gradu Mukalla, kako prenosi novinska agencija AFP, ubijeno je najmanje 37 osoba. Meta su bili pripadnici policije, napad je izveden na prostoru njihovog sjedita. Lokalne bolnice navode kako je najmanje jo 25 osoba ranjeno. Jueranji napad ve je drugi koji je u zadnje vrijeme pogodio ovaj grad. Podsjetimo, rije je o gradu koji se nalazio pod kontrolom Al-Qaede, no
teroristi su iz grada protjerani tokom travnja 2016. mjeseca za vrijeme ofenzive pro-saudijskih vladinih snaga. Grad Mukalla ima vaan strateki poloaj kao jedna od kljunih jemenskih luka, a u okolici se nalaze i naftni resursi.
23. svibnja u lukom gradu Adenu izveden je samoubilaki teroristiki napad auto-bombom, pri emu je ubijeno najmanje 45
regruta jemenske vojske, a jo oko 60 ih je ranjeno. Odgovornost
za napad preuzela je teroristika organizacija ISIL. Ovo je jedan od
najveih njihovih napada na jemenske vladine snage koje dobivaju
potporu od Saudijske Arabije. Napad se desio kada su regruti ekali u redu da se prijave za vojnu slubu. Oito je kako ISIL u Jemenu
ratuje primarno za svoje interese. Podsjetimo se, luki grad Aden
trenutno slui kao privremeni glavni grad za jemensku pro-saudijsku administraciju jer pravi glavni grad Jemena, Sanaa, nalazi se jo
od 2014. pod kontrolom pobunjenikih Houthi snaga.
Napadi u Adenu uslijedili su nakon to su snage jemenske administracije, potpomognute jedinicama Ujedinjenih Arapskih Emirata, ostvarile napredak tokom ofanzive protiv pripadnika AlQaede u gradovima na junoj obali Jemena. Ova ofanziva poela je
u prvim danima prolog mjeseca. Al-Qaeda Arapskog poluotoka
(AQAP) iskoristila je kaos u Jemenu od poetka graanskog rata
prole godine i osvojila velike dijelove junog i istonog Jemena.
Jedinice jemenske Vlade izbacile su pripadnike AQAP-a iz junog
lukog grada Mukalla i ojaale svoje napade na pobunjenike. U
tom napadu, 22. svibnja, ubijeno je 16 pripadnika AQAP-a, a dravne snage su imale pomo helikoptera zaljevskih drava.

AFGANISTAN: Proljetna talibanska ofenziva

Ubijen voa afganistanskih talibana
Poetkom svibnja 2016. poela je estoka bitka za grad Tarin
Kowt, glavni grad june afganistanske provincije Uruzgan. Rije je o
vanom prostoru jer provincija Uruzgan slui kao kljuna krijumarska ruta za opijum i oruje. Da je situacija ozbiljna potvruje i
zabrinutost NATO zapovjednika koji smatraju da je upravo ova ruralna provincija kljuno bojite. Naime, ako Talibani uspiju zauzeti
Tarin Kowt i provinciju Uruzgan, od tamo mogu dalje znatno lake
pokretati napade na Helmand i Kandahar, koji se nalaze dalje prema jugu.

46

Proljetna talibanska ofenziva veliki problemi za

Afganistansku nacionalnu vojsku
21. svibnja 2016. amerike zrane snage ubile su lidera afganistanskih talibana mulu Akhtara Mansoura, koji je vodio njihov pokret svega godinu dana. Ameriki predsjednik Barack Obama odobrio napad bespilotnom letjelicom na Mansura, koji je izvren u
blizini pakistanske granice s Afganistanom. Pentagon je objavio
kako je Amerika vojska ubila talibanskog vou zbog toga to je
sudjelovao u planovima koji su predstavljali specifinu i neposrednu prijetnju amerikom i saveznikom osoblju u Afganistanu.
Talibani trebaju iskoristiti priliku da krenu jedinim moguim
putem za rjeavanje ovog dugotrajnog sukoba, a to je pridruivanje
afganistanskoj vladi u procesu pomirenja koji e dovesti do dugotrajnog mira i stabilnosti, rekao je ameriki predsjednik Barack
Obama i dodao kako je Mansur odbijao mirovne pregovore i planirao napade protiv amerikih i koalicijskih snaga. Obama je naglasio kako operacija protiv Mansura ne predstavlja promjenu u
amerikoj strategiji u Afganistanu ili ponovnom angamanu u borbenim misijama nakon to je glavna borbena misija meunarodne
koalicije zavrila u 2014. godini.
Dva dana kasnije, 23. svibnja, sastali su se istaknuti lanovi ure, talibanskog rukovodeeg vijea, kako bi raspravili o novom vodstvu i time sprijeili frakcije da rascjepkaju njihov pokret. Za novog
lidera izabran je mula Haibatullah Akhunzada, koji je bio ef talibanskih sudova, a kasnije i zamjenik ubijenog Mansoura. Rodom je
iz june afganistanske regije Kandahar, gdje su talibani vrlo snani.
Kako prenose izvori, talibani su napravili kompromis izborom
Akhunzade jer se njega smatra znatno manje radikalnim izborom
od nekih drugih kandidata.
Vie od 50 afganistanskih policajaca poginulo je u dva dana, 29.
i 30. svibnja 2016., u tekim borbama kod glavnog grada june pokrajine Helmand. Glasnogovornik policije je izjavio kako su 30. svibnja poginula 24 policajaca, a dan ranije ak 33, dok je gotovo 40
ozlijeeno. Najmanje 22 policijske i vojne kontrolne toke pale su
u ruke talibana u novim sukobima. Sukobi se vode u Greku, Nad
Aliju i Nahr-e Saraju, u blizini sredita pokrajine Lakar Gaha.
Nitko u zapadnim metropolama nije spreman priznati da je
Afganistan ratna zona u pogoranju i da se njihovi vojnici i dalje
bore na dnevnoj bazi, izjavio je jedan vii zapadni dunosnik za
Reuters. q
Pripremio: Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 187

KULTURA

PRIA O SEVDALINKAMA: ZOVU JE I DUBROVAKOM SEVDALINKOM

Djevojka je zelen bor sadila

Djevojka je zelen bor sadila,
djevojka je zelen bor sadila,
bor sadila, boru govorila.

Majke bi svojoj djeci kao uspavanku tiho i njeno pjevuile nju.

Sevdalinku.Tu, u dubini due, kao sr, duboko u srce urezana je ona,
sevdalinka bljetava. Protkana nitima tune ljubavne prie, protkana
sudbinama bosanskih ljudi. Uvuena je u svakog ko voli ovu domovinu, svakog ko je srcem vezan za Bosnu, pa makar to bio i stranac.
Pjeva se stoljeima, a ljubavnih boli i tunih tekstova nikad dosta.
BiH je jedno veoma izazovno podruje za svaku vrstu etnomuzikolokog i etnolokog istraivanja. Meutim, neki su oblici sevdalinki ipak nestali, a to se uglavnom odnosi na oblike koji su vezani
za selo. Ono to je vrlo vano jeste injenica da sevdalinka svaki put
iznova komunicira sa svakom novom generacijom. Uvijek postoji
neto novo to se moe kazati o sevdalinci, jedinstvenom narodnom muzikom izrazu u Bosni i Hercegovini. Kada govorimo o sevdalinkama, o izvedbenim kontekstima, izvoaima i izvoaicama
te ljudima koji su se bavili ovim fenomenom, uvijek se ima neto

novo rei o sevdalinci, jer smo svi vezani za ovu pjesmu. Sevdalinke
koje su nastale desecima godina unazad i danas su rado sluane, to
je dokaz koliko je vrijedna i znaajna. Sevdalinka ne treba brinuti za
svoju budunosti, posljednjih godina pojavile su se mlade generacije izvoaa ovog muzikog izraza. Na svu sreu, osim doajena
sevdalinke koje uvijek nekako pominjemo, imamo i novu generaciju mladih ljudi, neki su na muzikoj akademiji, a neki su ve priznati umjetnici kao to su Damir Imamovi, Amira Medunjanin, Boo
Vreo i drugi", kae Tamara Karaa-Pani, etnomuzikolog i profesorica na Muzikoj akademiji Sarajevo.
Negdje poetkom, 1950-ih godina prolog stoljea, rahmetli
Himzo Polovina je boravei u Trebinju, od jednog starca uo, pa
zapisao sevdalinku Djevojka je zelen bor sadila. U ovoj sevdalinci
djevojka sanjari kako e da zasadi bor, koji e toliko da poraste da
ona moe da se popne i da vidi Ravne i Konavle (zalee Dubrovnika), i Dubrovane mlade. Ali istovremeno i da vidi ta radi njen
dragi, koji oigledno stalno ide trgovakim poslom tamo, da li pije
ili drugu ljubi (ako pije nek se ne napije, ako ljubi nek se zaljubi).
Iako nemamo egzaktnih podataka, o tome gdje je i u kojim
okolnostima pjesma nastala, mada e je neki nazvati i dubrovakom sevdalinkom, velika vjerovatnoa je da je njen rodni list izvaen upravo u Trebinju. Ono to je interesantno, kao i sluaju jo
jedne poznate trebinjske sevdalinke U Trebinju gradu, ova sevdalinka se izdavaja i po svojoj melodijskoj originalnosti. Upravo
kroz njenu melodijsku liniju, dominira primjesa mediteranskog prizvuka (otuda i dubrovaka sevdalinka).
Snimljena je do sada u vie desetina verzija u izvedbi pjevaa sa
podruja cijele bive Jugoslavije. Pored rahmetli Himze Polovine, koji je otkrio i prvi snimio, esto se na radio talasima moe uti u izvedbi Zekije uturi, u izdanju sarajevskog Diskotona 1974. godine. q
Avdo HUSEINOVI

Himzo Polovina (1982.)

Zekija uturi (1974.)

Rasti, rasti, moj zeleni bore

da se penjem tebi u vrhove.
Da ja vidim Ravne i Konavle,
da ja vidim Dubrovane mlade,
da ja vidim mojega dragoga
da ja vidim ta moj dragi radi.
Da ja vidim ta moj dragi radi,
da li pije ili drugu ljubi,
ako pije, nek' se ne napije,
ako ljubi, nek' se ne zaljubi.

SVIBANJ 2016.

47

KULTURA

IZLOBA OSIJEK I IRA OKOLICA U OSMANSKOM PERIODU

Vrijedan arheoloki materijal

U utorak, 3. svibnja 2016., u Arheolokom muzeju u Zagrebu sveano je otvorena izloba Osijek i ira okolica u osmanskom periodu
autora dr. sc. Mladena Radia, vieg kustosa Muzeja Slavonije. Rije je
o gostujuoj izlobi koja je nakon viemjesenog postava u matinom
muzeju u 2014. i 2015. godini bila postavljena i u Gradskom muzeju
Poega. Nakon postavljanja izlobe u Zagrebu u planu su i gostovanja
u jo nekoliko muzeja. Sam autor izlobe Malden Radi istie da je
upravo u Gradskom muzeju Poega formirana arheoloka zbirka turskog perioda koja pokazuje kakav je bio ondanji svakodnevni ivot.
Izloba prikazuje ivot grada Osijeka i okolinih prostora s preko
300 predmeta. Veina tih predmeta dolazi iz zbirci Muzeja Slavonije, muzeja istone Hrvatske kao i iz Hrvatskog povijesnog muzeja,
Arheolokog muzeja u Zagrebu i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Osim toga, na izlobi smo imali priliku vidjeti i nekoliko predmeta iz Republike Srbije, Republike Austrije i Savezne
Republike Njemake, predstavljenih u obliku replika i ilustracija.
Izloba je bila otvorena u periodu od 3. do 28. svibnja.
Povijest Osijeka i okolice u osmanskom periodu dosad je uglavnom bila obraivana kroz arhivske dokumente i strunu literaturu, a
arheoloka graa tek se sporadino izlagala. Dosad se postav radio
uglavnom oko oruja i slinog materijala, a sada donosimo neprikazan
ili rijetko prikazani arheoloki materijal, svakodnevne komade, keramiku, nakit, metalne uporabne predmete i novac, rekao je Radi.
Izloba tako iznosi sljedeu arheoloku grau: nakit, numizmatiku, medalje (ovdje moramo istaknuti iznimno vrijednu medalju
posveenu pogibiji Ludovika II Smrt kraljeva u bitci kod Mohaa
29.8.1526.), keramiku, metal, oruje, vojnu i konjsku opremu, tkaninu, dokumente te kamene spomenike.
Cjelokupni postav je podijeljen na dvije osnovne cjeline, tursko
osvajanje i period vlasti u Osijeku i Slavoniji, dakle najveim dijelom graa iz 16., i 17. stoljea, izuzev oruje gdje je prezentiran
manji dio kranskog oruja 15. stoljea i nakita, odnosno numizmatike 16. i 17. stoljea koji su koriteni na turskom podruju ili su
doli tamo na razliite naina. Drugi dio predstavljaju predmeti koji prikazuju vrijeme ratova za osloboenje ugarskih i hrvatskih zemalja pod osmanskom vlau u drugoj polovici 17. stoljea i naslijee, odnosno utjecaj osmanske umjetnosti na okolne zemlje.
Osim ove dvije osnovne cjeline izloba se sastoji i od male ali zna-

ajne cjeline naziva Kulturno naslijee i utjecaji. Osnivanje ove

cjeline potaknula su dva predmeta, odnosno dva tanjura pronaena u bunaru starog franjevakog samostana u osjekoj tvri, koji su
po uzoru na fajansu iz Iznika izraivale radionice u sjevernoj Italiji.
Posebna pozornost posveena je ilustrativnom materijalu, odnosno poveanjima (planovi, povijesni tekstovi i prijevodi, vedute,
arhivske fotografije, portreti i minijature, zastave, povijesne karte,
dokumenti, lingvistiko nasljee, poveanja predmeta.)
Izloba je bila popraena i dvojezinim katalogom na 116 stranica u kojem, izmeu ostaloga, pie: Osnivanjem pododjela Seobe
naroda i Srednje vijeka u sklopu Arheolokog odjela Muzeja Slavonije devedesetih godina 20. stoljea, stvoreni su preduvjeti da se
arheoloka graa iz osmanskog perioda zapone sreivati i prikupljati iz drugih muzejskih odjela gdje je uglavnom leala neobraena i neidentificirana. Osim predmeta koji su prikupljeni tokom arheolokih iskopavanja u osjekoj tvri i njenoj blioj okolici, dio
predmeta je pronaen u nekoliko srednjovjekovnih utvrda kao to
su Kolovar, Erdut i Ruica-grad. Manji dio predmeta predstavljaju
darovi i otkupi, nerijetko jo iz 19. stoljea, dok je numizmatiki
odjel od posenog znaaja jer sadri vrlo bogate zbirke medalja i
numizmata upravo iz perioda osmanske vlasti. Upravo registracijom Zbirke turskog perioda iz 2012. godine stvoreni su preduvjeti
za realizaciju izlobenog projekta pod nazivom 'Osijek i ira okolica
u osmanskom periodu'. Ideja prezentacije, znaajne koliine predmeta i informacija iz ovog perioda proistekla je iz potrebe popunjvanja praznina koje prate povijesna istraivanja i tekstove. Iako s
gotovo 800 predmeta sama Zbirka nije nudila dovoljno reprezentativnog materijala pa su posueni predmeti i ilustracije iz gotovo
svih slavonskih muzeja, dravnih muzeja i institucija u Zagrebu i
inozemstvu, kao i predmeti iz drugih muzejskih odjela i zbirki.
Povijest Osijeka i okolice u osmanskom periodu razmjerno je dobro objanjenja kroz arhivske dokumente i strunu literaturu. Meutim, arheoloka graa tek se sporadino pokazuje iroj javnosti. Cilj
ove izlobe bio je prikazati ova podruja kroz ratna zbivanja, ali i kroz
svakodnevni ivot stanovnika i njihovo naslijee. Sam postav izlobe
bio je koncipiran na anin da upotpunosti zadovolji edukativne potrebe, sa posebnim naglaskom na ilustrativni materijal. q
Helena MARKOVI

Eksponati na izlobi

48

PREPORODOV JOURNAL 187

KULTURA

PROMOCIJA KNJIGE POEZIJE NEMJESTO ERVINA JAHIA

Znam da pao nisam

U etvrtak, 5. svibnja 2016. u Knjinici i itaonici Bogdana Ogrizovia, odrano je predstavljanje knjige pjesama Nemjesto Ervina Jahia, predsjednika KDBH Preporod. Knjiga je objavilo je Hrvatsko drutvo pisaca u svojoj Biblioteci Poezije, a podijeljena je
u osam ciklusa: Kako stvari diu, U nepostojanju tako ilom,
Utoliko gore po svijet, Proroci i noobdije, U sumrak Europe,
Mrak i tome slino, Meuvrijeme i Dani sjeanja. Knjigu su
promovirali akademik Tonko Maroevi, dr. sc. Cvjetko Milanja,
akademik Nikica Petrak, te Ivan Herceg, urednik ove zbirke.
Ako je jednoj knjizi stihova naziv 'Nemjesto', to onda znai da
iza toga slijedi potraga. Nemjesto je danas ionako pjesnikov mrski
nezaviaj, ali i jednini pjesnikov poloaj iz kojeg moe zapisati neto
to e naposljetku rijeima podariti onu tvrdu, najozbiljniju istinitost pred kojom i sam pjesnik ustukne. Neto pred ime nedvojbeno stojimo kao pred neopozivim. Ta neopozivost je za pjesnika
usud s kojim nema vie ale, jer inae poinit e tono ono to nee
izdati e vlastiti govor i jezik i smirit e se u lagodnosti neke vjete
dosjetke, sroene u ljepotnosti za koju e pobrati prejeftini pljesak, kazao je uvodno akademik Nikica Petrak.
Pojasnio je kako mnoge stvari u ovoj knjizi govore kako se pjesnik, naavi se na tom razmeu, jednako nedvosmisleno odluio
kojim e putem ii u spomenutoj potrazi a to nam kazuje ve prvi
stih u posvetnoj pjesmi U kui koju tek trebam da naem. Za Jahia je rekao kako je on ozbiljan pjesnik, i da u njegovoj knjizi postoji vrlo esto rijeima i stihovima ono neuhvatljivo ozraje koje
nam ukazuje na to da se radi o potpunom zalogu, atmosfera koja
se rijeima moe stvoriti, ali ne i racionalno opisati.
Kod Jahia je dovoljno samo naglas pjesmu proitati, onako
kako je napisana, ini mi se da e nas ona sama povesti, diktirati
nam ritam i tempo naeg izgovora, a time i shvaanje onog to nije
napisano. Dakle, ve spomenutog ozraja pjesme, i nee tu biti potrebno mnogo interpretirati, rekao je akademik Petrak.
Naglasio je kako u ovoj zbirci ima pjesama duboke obiteljske
odanosti, ima pjesama koje je izazvao neki nemir ili politiko-drutveni dogaaj, ima takoer i kratkih stihova kritikog samopromatranja to ih je pjesnik napisao spotaknuvi se na injenicu da su
rijei, kako sam kae, danonono moja glazba. Pred nam je vrlo
slojevita knjiga o kojoj bi se moglo jo puno govoriti, potrazi u koju
su se te pjesme uputile, i na kraju o neemu to je zapravo najvrijednije a to je ozbiljnost u kojoj njegov govor postaje pjesniki
istinitim. Jahi zna da je svako nemjesto pokuaj da se stekne zaviaj, te da je to zapravo smisao svakog pravog pjesnitva, zakljuio
je akademik Nikica Petrak.
Akademik Tonko Maroevi je u poetku svojeg izlaganja ustvrdio kako je Ervin Jahi pjesnik iskustva. On je u svojem izlaganju
odluio govoriti samo o prvom ciklusu iz knjige koji se zove Kako
stvari diu. Korelativ stvari je bijeg od sebe. Pjesnik gleda kako
stvari vide, pokuavajui kroz njih konkretizirati vlastiti govor, jer i
rije i papir i knjiga su naprosto stvari. Taj oblik poistovjeenja,
transmisije, preobrazbe, poetski je postupak injenja da stvari govore za tebe, a da ti govori za stvari. Jahi upravo zbog svoje naglaene emotivnosti, naglaene potrebe da govori o pojavama o fenomenima koji ga se tiu i on stvari katkada nesmiljeno nabraja. Ba-

SVIBANJ 2016.

Promocija knjige poezije Nemjesto Ervina Jahia

vei se stvarima je zapravo bijeg od konkretnosti, bijeg od empirije
odnosno iskustva - ne obratno ini mi se da je kroz stvaronosnost
Jahi dodirnuo jedan registar koji je silno bitan za njegovu novu i
zrelu fazu. U 'Kristalima Afganistana' pokazao je svoju neravnodunost, svoju potrebu reagiranja, svoj senzibilitet za empatiju, za solidarnost. Ako je itko trailac onostarnog, onoga to okruuje nae
vieno, neposredno iskustvo, to je onda Ervin Jahi - koji to pronalazi u dodiru, u suradnji, u suivotu sa blinjima, kazao je akademik Tonko Maroevi.
Za stih Znam da pao nisam dr. sc. Cvjetko Milanja je kazao
kako je u pitanju, zapravo, jedan kartezijanski stih. Istaknuo je kako
se desila jedna inverzija Jahieve poetike, jer je u prvim zbirkama
bio orijentiran na jezik kao predmet u smislu gradivnosti i autoreflektivnosti, ali unutar postmodernistikoga horizonta. Meutim, u
ovoj zbirci prepoznaje se izrazitija orijentacija na egzistenciju i svijet, odnosno na injeninost egzistencije i svijeta, ali unutar modernistikoga horizonta.
Zbirka je konstruirana od osam nejednakih ciklusa, a naslov
knjige upuuje na to da je rije o dekomponiranosti svijeta, o rasutosti okolnosvjetskog. Glavne smjernice zbirke se mogu svesti na
jednu: bitak bia, subjektnost subjekta, njegova identiteta i jastva.
I ovom zbirkom, zakljuno, Jahi potvruje svoj ve dosegnuti poetski standard, usredotoujui se ponajprije na destruirane egzistencijalne, antropoloke, europocentrine, pa i kulturne vrijednosti u koncentrinom krugu od mikrozajednice, obitelji, do okolnosvjetskog. U temelju tih propitkivanja je bitak bia u njegovom
osnovnom bitkujuem. A u stilskoj fakturi potvruje nain ve naznaen u prethodnoj zbirci, samo to je ovoga puta stil obogaen
agresivnim upadom 'mesa' tijela, egzistencije, kao i 'mesa' jezika u
njegovoj neposrednoj iskaznoj ogoljelosti. U tom smislu modernizam ipak potiho priziva neke zapuhe postmodernizma, ne samo
kao materijala za implicitnu polemiku nego i kao sestrinsko sukonstituirajue strukturiranje, zakljuio je Cvjetko Milanja.
Na kraju promocije Ervin Jahi je proitao nekoliko odabranih
pjesama iz svoje zbirke. Posebno zanimanje izazvala je pjesma s
posvetom nazvana Posljednjem hrvatskom sultanu umjesto pisma, posveena zagrebakom gradonaelniku Milanu Bandiu,
koji je i prisustvovao poetskoj veeri. q
Samid DIZDAREVI

49

KULTURA

PREDAVANJE IRANSKA ARHITEKTURA NAJLJEPIH 10 TRGOVA U IRANU

Tisuljetna tradicija
U petak, 6. svibnja 2016., u prostorijama Drutva arhitekata Zagreb, Trg bana Josipa Jelaia 3/1, u organizaciji Hrvatsko-iranskog
drutva Irandustan odrano je drugo predavanje o iranskoj arhitekturi iz ciklusa Iranska arhitektura, arolija suncem obasjana.
Predavanje pod nazivom Iranska arhitektura najljepih 10 trgova u Iranu odrala je Delaram Nafisi, dipl. ing. urbanizma.
Predavanja o iranskoj arhitekturi zamiljen je kao ciklus od tri
predavanja od kojih su dva bila posveena upoznavanju s karakteristikama i vrstama razliitih graditeljskih stilova iranske arhitekture iz islamskog perioda (mr. sc. Senad Nani: Iranska arhitektura
seldukog perioda 11. i 12. stoljee i dr. sc. Zlatko Kara: Arhitektura safavidske Perzije), dok je ono koje predstavljamo posveeno povijesnom razvoju i ulozi trgova trga u iranskom urbanizmu.
Unato tome to je ciklus predlagao samo tri predavanja zbog iznimno visoke posjeenosti i velikog interesa kasnije je organizirano
dodatno etvrto predavanja o perzijskim vrtovima kao mjestima
susreta arhitekture, povijesti i tradicije.
Iranska arhitektura obuhvaa niz karakteristinih arhitektonskih stilova razvijenih na podruju Irana i regije pod njegovim kulturnim utjecajem tijekom priblino 5.000 godina. Danas su njezini
reprezentativni primjeri rasprostranjeni od Mediterana do sjeverne Indije, odnosno od Kavkaza do obala istone Afrike. Prostor Irana oduvijek je bio sjecite razliitih kulturnih utjecaja, od Sredozemlja do Dalekog istoka, kojima je tokom svoje duge povijesti bilo
izloeno i iransko graditeljstvo. Rana povijest iranske arhitekture
oblikovala se pod utjecajem starih civilizacija (Mezopotamije, Grke, Egipta i Indije), a uzlet je doivjela u ahemenidskom periodu
kada nastaje i prvi originalni staroiranski stil. Novi uspon biljei tijekom partskog i sasanidskog perioda kada su ustanovljeni novi arhitektonski standardi, koji e snano utjecati na bizantsko i islamsko
graditeljstvo u Srednjem vijeku. Islamska arhitektura koja se u Iranu razvija od 8. stoljea nezamisliva je bez iranskoga antikog graditeljskog naslijea, oblikujui sintezu kojoj duguje neka od svojih
najvelianstvenijih umjetnikih ostvarenja.
Nakon kratkog uvoda, u kojem nam je Delaram Nafisi rekla neto o razliitim vremenskim razdobljima, uslijedio je kratki pregled
kroz 10 najkarakteristinijih iranskih trgova, koji svaki za sebe ini
jednu cjelinu budui da iranski trgovi imaju viestruku namjenu.
Oni nisu samo prostor okupljanja ljudi ve i prostor kulturnih, drutvenih, politikih i vjerskih dogaaja. Budui da iranski trgovi predstavljaju zasebne cjeline u gradu, koji ine grad u malome, autorica
predavanja odabrala je predstaviti dva najznaajnija iranska trga:
Nak-e Dahan u Isfahanu i trg Azadi u Teheranu. Upravo smo na
primjerima ova dva trga imali priliku uoiti razlike u povijesti njihova nastanka, kao i u koncepciji njihova ureenja i naina njihova
koritenja. Tako je cilj samog predavanja bio prikazati karakteristike iranskih trgova, te rei neto o slinostima i razliitostima izmeu iranskih i hrvatskih trgova.
Trg Nak-e Dahan nalazi se u samom sreditu Isfahana, a poznat i je kao Imamov trg. Rije je o trgu koji sa svojom duinom od
525 i irinom 162 predstavlja jedan od najveih trgova na svijetu
zbog ega se od 1979. godine nalazi na UNESCO-vom popisu mjesta svjetske batine Azije i Oceanije. S june strane trga nalazi se

50

Delaram Nafisi
ahova damija, koja je predstavljala veliki portal s dva uzviena
minareta i dominantnom tirkiznom kupolom. S istone strane
smjestila se damija ejha Lotfalaha, koja je predstavljala dvorsku i
haremsku damija, te se isticala zbog svoje zlatne kupole. Na sjevernoj strani nalazi se ulaz u carski bazar, jedan od najstarijih i najveih bazara na Bliskom istoku. Naposljetku, sa zapadne strane
nalazi se palaa Ali Kapu koja se smatrala ulazom u kraljevsku palau. Smatra se jedinstvenom i velianstvenom upravo zbog svojih
masovnih drvenih stupova koji gledaju na trg, te ulogom koju je
imala za vrijeme dolaska svih vanih inozemnih veleposlanika i
uzvienih osoba. Trg se svojedobno koristio kao dvorsko igralite za
polo, dok se danas povremeno koristi za javne sveanosti i festivale, kao to je proslava Noruza (iranske nove godine).
Trg Azadi nalazi se u Teheranu, a smjestio se na povrini od ak
50.000 kvadratnih metara. Osim trga predstavlja svojevrsni Azadi
kulturni kompleks. Na trgu se nalazi nekoliko fontana, a u samom
sreditu trga nalazi se najprepoznatljiviji simbol trga, ali i glavnog
grada Teherana Azadi toranj ili toranj Slobode. Toranj je izgraen
1971. godine prema projektu iranskog arhitekta Hoseina Amanata,
u kombiniranom stilu iranske sasanidske i islamske arhitekture od
bijelog mramora iz isfahanske regije. Visok je 50 metara, a izraen
iz 8.000 kamenih blokova koje je osobno odabrao i isporuio Ganbar Rahimi, ovjek poznat kao Sultan iranskog kamena. Izgraen je u povodu 2.500 godinjice Perzijskog carstva, a prvo ime mu
je bilo Kraljevski memorijalni toranj, no nakon Iranske revolucije je
preimenovan.
Na ovome predavanju o trgovima i njihovoj funkciji unutar urbanizma iranske arhitekture, imali smo priliku otkriti sve slojeve
koje iranski trgovi pruaju. Oni nisu samo mjesto drutvene prisutnosti, ve i mjesta okupljanja koja imaju neke druge ciljeve, poput
vjerskih i politikih dogaanja. Iz vienih primjera jasno nam je da
je oblikovanje iranskih trgova dio jedne tisuljetne umjetnike i
drutvene tradicije koja se njeguje i danas, dok boravak u njima
predstavlja jedan djeli iranske kulture ivljenja. q
Helena MARKOVI

PREPORODOV JOURNAL 187

KULTURA

5. TJEDAN TURSKOG FILMA U ZAGREBU (17.-22. SVIBNJA 2016.)

Biseri turske kinematografije

Ovogodinje peto izdanje Tjedna turskog filma u Zagrebu, u kinu
Europa u trajanju od 17. do 22. svibnja 2016., predstavilo je 13 dugometranih i 13 kratkih filmova suvremene turske kinematografije.
Tjedan turskog filma organiziran je od strane Hrvatsko-turske udruge
prijateljstva u suradnji s Institutom Yunus Emre u Hrvatskoj, ija su
nastojanja usmjerena ka pribliavanju turske kulture u Hrvatskoj.
Kroz protekle etiri godine Tjedan turskog filma posjetilo je
preko 15.000 gledatelja, to ga ini najposjeenijim nacionalnim
filmskim festivalom. Direktorica filmskog projekta od samog njegovog poetka je Andrea Berkovi. Domain otvorenja bio je Goran
Beus Richembergh, predsjednik Hrvatsko-turske udruge prijateljstva (HTUP) i saborski zastupnik. 5. Tjedan turskog filma slubeno
je otvorila Gnay Babadoan Ertan, zamjenica veleposlanika Republike Turske u Hrvatskoj.
Osim filmova predstavnika nove turske kinematografije, publika je imala priliku vidjeti jedan od najpoznatijih predstavnika klasine turske kinematografije film Moja draga nona dama
(Vesikal yarm). To je melodrama koja na autentian nain prikazuje sentiment Istanbula 60-ih godina kroz priu o ljubavi izmeu trgovca Halila i eskort dame Sabihe, koje utjelovljuju legende turske
kinematografije Trkan oray i zzet Gnay. Osim toga, tokom tjedan, tonije u subotu 21. i nedjelju 22. svibnja, s poetkom u 11
sati, djeca su mogla uivati u prvom turskom lutkarskom filmu Rimovci i Zimovci (Rimolar ve Zimolar), a nakon projekije svi su zajedno uivali na besplatnoj radionici.
Sveanom otvorenju 17. svibnja slijedilo je prikazivanje kratkog
filma Mala babuka (Kk Matruka) i dugometranog filma Mala rujanska afera (Bi kk eyll meselesi) redatelja Kerema Derena,
koji je naoj publici poznat po TV-seriji Ezel za koju je napisao scenarij. Sljedei dan bio je obiljeen projekcijama sljedeih kratkih filmova Boje koje nestaju (Kaybolan renkler), Dan za nogomet (Bir
ma gnl) i Pranje bijelom (Badana), te dugometranih filmova Internacionala (Beynelmilel), Zato ne mogu biti Tarkovski
(Neden Tarkovski olamyorum) i Maioniar (Hokkabaz).
Sljedeeg dana, u etvrtak, 19. svibnja, prikazan je film Stablo
platane (nar aac) koji nam donosi priu o o jednoj obitelji, njihovim odvojenim ivotima i majci koja ih sve spaja tijekom druenja ispod stabla platane. Ova simpatina obiteljska drama proeta
je kominim scenama iji su protagonisti uglavnom preslatki djeai iju majku glumi Nirgl Yeilay iz TV-serije Tui ivot i njegova baka, gospoa Advije. U filmu se u sporednoj ulozi nalazi i Ebru
zkan, isto tako poznata publici iz serije Tui ivot. Isto tako publika je uivala u glazbenoj drami naziva apni ako zaboravim
(Unutursam fslda), jednog od naomiljenijih turskih redatelja
aana Irmaka. Pria govori o ostarjeloj pop zvijezdi Hatice koja se
vraa u svoj roditeljski dom gdje jo uvijek ivi njezina starija sestra
Hanife. Hatice je dijagnosticirana Alzheimerova bolest te se nada
da e joj sestra pruiti ruku pomoi, no Hanife je jo od njenog odlaska puna bijesa i zamjeranja. Pria njihovih ivota razvija se vraanjem u Haticinu buntovnu prolost, kada bjei od svoje obitelji
traei sreu i islavu u svijetu glazbe. Ponovni susret dviju sestara
otkriva duboke i mrane tajne koje obje ve godinama uvaju. Ova
drama svojevrsna je oda 70-im godinama, tadanjim veselim i ivo-

SVIBANJ 2016.

Scena iz filma Mala rujanska afera

pisnim kostimima i glazbi, a ujedno i dirljiva kronika ljubavi i pomirenja. Osim prikazanih filova istoga dana bilo je prikazano jo nekoliko kratkih filmova Korijen (Kk), Natrmorg (Natrmorg) i
Svijea (em), te jo jedan dugometrani film Gazda eli sretan
kraj (Patron mutlu son istiyor).
Petak, 20. svibnja, uglavnom je ostao obiljeen projekcijama
kratkih filmova O2 (Oksijen), Posluaj svoj glas (Bu sese kulak
ver), Stanica (Durak) i Odlian dan (Mkemmel bir gn). Od dugometranih filmova to su bili drame Merjem (Meryem), Ne dajte da pogode zmaja (Uurtmay vurmasnlar) te Krimljanin
(Krml) redatelja Burak Cem Arlela, poznatog po dokumentarnom
filmu Turska putovnica (Trk pasaportu) o turskim diplomatima
koji su spasili brojne idove za vrijeme Drugog svjetskog rata. Ovaj
film govori o grupi zarobljenih krimskih Tatara koji su dobili ansu
osloboditi svoju domovinu od ruskih okupatora ako se bore zajedno s njemakim snagama. Ovaj film donosi nam dramatine bitke i
osobne konflikte u uzbudljivoj prii kao portret stranih vremena
koja imaju mnogo toga zajednikog sa sadanjim zbivanjima.
Posljednja dva dana 5. Tjedna turskog filma zapoela su djejim
radionicama u sklopu kojih je prikazan prvi turski lutkarski film Rimovci i Zimovci redateljice Nermin Er i redatelja smeta Kurtulua.
Iako je vikend uglavnom posluio za repriziranje nekolicine filmova, prikazano je jo nekoliko kratkih filmova kao to su Adamov
zdenac (Ademin kuyusu) i Ratna zona (Sava blgesi).
Ovogodinji 5. Tjedan turskog filma u Zagrebu zatvoren je projekcijom nagraivane drame Sivas, koja je na 71. filmskom festivalu u
Veneciju dobila posebnu nagradu irija. Ovaj film donosi priu o posebnom odnosu 11-godinjeg djeaka Aslana i psa Sivasa, kojeg Aslan
spasi nakon to ga nakon jedne ilegalne borbe pasa pronae ranjenog
i ostavljenog u jarku da umre. Osim nagrade irija sa festivala u Veneciji posebno je nagraen i glavni glumac, 11-godinji Doan zci, koji je
za ovu ulogu dobio priznanje Premio Bastio D'Oro za najboljeg glumca od strane najpriznatijih meunarodnih filmskih kritiara.
Filmove prikazane tokom Tjedna turskog filma u Zagrebu publika e u narednom razdoblju imati priliku pogledati na kraim filmskim smotrama u Puli, Rijeci, ibeniku, azmi, Velikoj Gorici, Osijeku i Dubrovniku. q
Helena MARKOVI

51

KULTURA

PREDAVANJE PERZIJSKI VRTOVI MJESTO SUSRETA ARHITEKTURE, POVIJESTI I TRADICIJE

Izniman spoj ljepote i znanosti

U etvrtak, 19. svibnja 2016., u prostorijama Drutva arhitekata
u Zagrebu, u organizaciji Hrvatsko-iranskog drutva Irandustan,
bivi hrvatski veleposlanik u Iranu prof. dr. sc. Esad Prohi odrao
je predavanje na temu Perzijski vrtovi - mjesto susreta arhitekture, povijesti i tradicije.
Meu brojnim draguljima svjetske arhitekture posebno mjesto
zauzimaju perzijski vrtovi. Oni nisu samo biseri parkovne arhitekture i modeli brojnih znanih parkova i izvan Irana, ve i mjesta odmora, dravnikih sastanaka i dogaanja, relaksacije pa i meditacije.
Poivaju na tradiciji predislamskog vremena zoroastrizma stare
Perzije u kojoj su na jedinstveni nain ugraeni, naizgled opreni,
elementi islamske arhitektonske znanosti, kulture i tradicije. Oni su
izniman spoj ljepote i znanosti, i to ne samo arhitekture, ve i botanike pa i povijesti. U parkovima se odmara, donose se vane odluke, ali i sahranjuju velikani iranske kulture i znanosti.
Perzijski vrtovi predstavljaju tradicionalno oblikovanje vrtova
koje potjee iz sredinjeg Irana (pokrajina Fars), a koje je snano
utjecalo na dizajn vrtova od Andaluzije do Indije, pa i ire. Zbog
toga je devet perzijskih vrtova, u devet razliitih iranskih pokrajina,
2011. godine upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske batine
u Aziji i Oceaniji. Devet zatienih perzijskih vrtova su: Abas Abad,
Eram, ahzade, Akbarije, Pahlavanpur, Dolat Abad, ehel Sotun,
Fin i Pasargad. Po kriterijima I, II, III, IV i VI ovi lokaliteti su uvrteni
na listu Svjetske batine 2011. godine.
Oni su primjer raznolikosti dizajna perzijskog vrta koji su se prilagodili razliitim klimatskim uvjetima zadravajui naela koja
imaju svoje korijene u doba Kira Velikog, u 6. stoljeu prije nove
ere. Perzijski vrt je uvijek podijeljen u etiri dijela s vodom, gdje
vanu ulogu igraju sustavi za navodnjavanje (kanat i bazeni) i ukrasi. Perzijski vrt je bio koncipiran da simbolizira raj i etiri elementa
zoroastrizma: nebo, zemlju, vodu i biljke. Ovi vrtovi, koji datiraju iz
razliitih razdoblja od 6. stoljea prije nove ere, takoer imaju zgrade, paviljone i zidove, kao i sofisticirane sustave za navodnjavanje.
Kao takvi, oni su utjecali na umjetnost vrtnog dizajna od Indije do
islamske panjolske.
Prof. Prohi je u svojem izlaganju predstavio devet perzijskih
vrtova koji su stavljeni na UNESCO-vu listu svjetske batine, poevi sa Pasargad vrtom. On je izgraen za vrijeme vladavine Kira Velikog i jedan je od najstarijih vrtova.
Danas je vrt Eram dio Sveuilita u irazu i on je vie botaniki
vrt. Osnovni parkovni element Erama su narande, koje ispunjuju
perivoje prekrasnim mirisima, kazao je Prohi. Ukraeni paviljon
sa adrvanom i bazenom nalaze se u sredinjem dijelu vrta Eram, a
vrt je prepun citrusnih voki i raznog cvijea, te empresa. Voda
predstavlja osvjeenje, zatim odraz Sunca u njoj, te Iranci vrlo esto bazene poploavaju sa tirkiznim i snanim bojama, tako da to
sve predstavlja jednu posebnu ljepotu, pogotovo po noi uz jako
lijepo osvjetljenje, naglasio je Prohi.
Graen kao kraljevski paviljon u 16. stoljeu, vrt ehel Sotun u
Isfahanu, ime je dobio po 20 stupova paviljona, makar ehel znai
40 a to je zato to se ostalih 20 stupova zapravo reflektira u vodi.
Oko uvrtavanja vrta Fin u gradu Kaanu na UNESCO-vu listu
postoje razna miljenja, pa tako neki smatraju da mu uope nije

52

Esad Prohi
mjesto na listi, dok je prof. Prohi kazao kako se njemu Fin najmanje svia. Vrt Fin je graen za vrijeme Abasa Prvog, poetkom 17
stoljea, ali su mu u 19. stoljeu dodani hamami. Posebnost vrta
Fin je da njega napaja ivi izvor, uveni Solimanija izvor koji se
nalazi na rubu parka.
Abas Abad vrt se nalazi u Bearu, te je dobio ime po safavidskom kralju Abasu. Ono to njega razlikuje od drugih vrtova u Iranu je to to se unutar parka nalazi jezero, to je jedinstven sluaj
kod iranskih parkova. To jezero napaja razne fontane koje se nalaze u vrtu, istaknuo je Prohi.
Vrt ahzade u Kermanu, ije ime na perzijskom znai Prinev
vrt, nalazi se na rubu pustinje, te upravo bujno zelenilo vrta i kontrast sa ukasto smeom bojom pustinje daju vrtu posebnu dra.
Na UNESCO-voj listi nalazi se i vrt Dolat Abad u Yazdu. On je
specifian po bdgir- ima, tzv. hvataima vjetra, koji predstavljaju prirodnu klimatizaciju i pruaju prekrasno osvjeenje i odravaju
ugodnu temperaturu unutar vrta. U parku se nalazi i najvii hvata
vjetra na svijetu visok ak 33 metra.
Primjer jednog obiteljskog vrta je Pahlavanpur takoer u gradu
Yazdu. Njega je izgradio domai bogati trgovac u sklopu svoje rezidencije. Krase ga klasini etverokutni oblik, te kanat koji ide okomito na paviljon.
Vrt Akbarije nalazi se u Birdandu, graen je u 19. stoljeu u
vrijeme Kadar dinastije u zemlji afrana na sjeveroistoku Irana.
Prohi je istaknuo kako je to lijep park, ali da ima mnogo slinih
parkova.
Takoer je ukazao je na i broje prekrasne rezidencijalne vrtove
koje moemo nai diljem Irana. Istaknuo je Bagh del Gosha vrt u
irazu, napravljen za vrijeme Sasanidske dinastije, kojega dijeli vodeni kanal koji ide u mauzolej iranskog pjesnika Sadija. Vrt krase
predivni perivoji narande i limuna. Vrtovi tiine, kako ih je nazvao prof. Esad Prohi, odnosno vrtovi u kojima se nalaze mauzoleji iranskih velikana, takoer su zanimljivi. Posebno je izdvojio vrt
Hafeza. q
Samid DIZDAREVI

PREPORODOV JOURNAL 187

KULTURA

ISPRIAT U TI PRIU, IZLOBA ANTIKOG ZADRA U SARAJEVU

Izloba i ministarski sastanak

Ravno mjesec dana trajala je ova interesantna postavka u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Svaki od sedam
panoa s fotografijama predmeta u svakodnevnoj upotrebi i tekstualnim objanjenjima, izloenim arheolokim materijalom - predmetima iz ivota stanovnika, kao i kopijama originalnih predmeta,
prenijeli su duh antike prolosti Zadra u bosanskohercegovaku
prijestolnicu. Kako je naziv izlobe Ispriat u ti priu, posjetioci
su dobili priliku da na osnovu rezultata antropoloke analize, obreda pokopa te predmeta naenih u grobovima, saznaju kakvi su tokom prva etiri stoljea nae ere bili obiaji pokopa, o moguim
zanimanjima, navikama i socijalnom statusu osoba koje su ivjele u
antikom Jaderu, dananjem Zadru. Svaka od pria imala je i svoj
naslov: Tko je bila osoba pokopana u grobu 11, Tko je donio sifilis u Zadar, Kolumbo sigurno nije, Jedan grob, etiri imena i pet
pria, Dama s Relje i Omnia mea mecum porto.
Timka Alihodi, kustosica Antikog odjela Arheolokog muzeja
u Zadru i autorica izlobe, istakla je da se njoj ostvario san svakog
istraivaa: obradila je antiki nekropolu s vie od 2.000 grobova. U
njoj su pokopani pripadnici svih klasa i drutvenih slojeva: siromani i bogati, trgovci i medicinari, gladijatori i farmaceuti, stolari i potovaoci razliitih kultova. Od djelia Alihodi je uspjela sklopiti
cjelinu prie. Oni koji su ostajali iza umrlog, vjerujui da e on nastaviti ivjeti na drugome svijetu, u grob su prilikom ukopa sputali
su ono to je pokojnik koristio ili je posebno volio za svoga ovozemaljskog ivota: skromne predmete ali i skupocjeni nakit. Dio njih
imao je i simbolino znaenje, kao novac kojim se plaao prijevoz
Haronu ili svjetiljka kojom se osvjetljivao put. Brojnost i raznovrsnost grobnih priloga najbolji su pokazatelji da je u Jaderi ivjelo
bogato stanovnitvo s istananim ukusom za ljepotu i umjetnost.
Posebnu panju kustosice Alihodi privukao je grob koji nije imao
nikakve priloge, ali je utvreno da je umrli bolovao od sifilisa. Nain
ukopa govorio je da skelet potie iz 2. stoljea, to je bacilo u vodu
teorije da se sifilis pojavio dolaskom Kolumba. A direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijari svoje divljenje postavci iskazao je
rijeima: Zavidim kolegama iz Zadra na njihovim postignuima u
arheolokim istraivanjima.
Za izlobu je napravljen katalog od 48 stranica, na hrvatskom i
engleskom jeziku, sakolor ilustracijama. Dio teksta iz kataloga prilagoen je svim uzrastima. Autorica izlobe se pobrinula i da osobe

oteenog vida uivaju u ovom kulturnom dogaaju, jer je bila postavljena i vitrina s kopijama predmeta koje je bilo mogue dodirivati, s legendama na Brailleovom pismu i audio katalogom.
Izlobu je otvorio Zlatko Hasanbegovi, ministar kulture Republike Hrvatske, a sveanom otvorenju prisustvovali su Ivan Del
Vechio, ambasador Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, i Jakov Vui, direktor Arheolokog muzeja, koji je zahvalio hrvatskom
Ministarstvu kulture na potpori istraivanjima i samoj izlobenoj
postavci. Kulturna batina je nae zajedniko ishodite, osnovna
odrednica naeg identiteta. Prouavajui kulturnu batinu mi gledamo u povijest kako bismo bolje razumjeli sadanjost i postali odgovorni graditelji budunosti, kazao je ministar Hasanbegovi.
Rekao je i kako ova izloba govori o prolosti, ali i budunosti. Time
je najavio intenzivniju saradnju kulturnih institucija, istraivaa,
umjetnika i svih koji djeluju na podruju kulturne razmjene. Zajednikim istraivanjima i razmjenom znanja bie mogue doi do novih spoznaja i dijaloga, zakljuio je ministar Zlatko Hasanbegovi.
Najava puhanja svjeijih vjetrova u saradnji na polju kulture
dola je ve dan po otvaranju izlobe nakon sastanka dvojice ministara bosanskohercegovakog za civilne poslove Adila Osmanovia, u iji resor spada i kultura, te hrvatskog Zlatka Hasanbegovia.
Reeno je da se ve razgovara o konkretnim projektima, a skoranja zajednika sjednica Vlade Hrvatske i Vijea ministara BiH bi bila
najbolja prilika za potpisivanje sporazuma. U izjavi za medije Osmanovi je podsjetio da su dvije zemlje potpisale 2002. godine Sporazum izmeu Vlade Hrvatske i Vijea ministara o kulturnoj, sportskoj i prosvjetnoj saradnji.
Tema naeg razgovora je kako ga produiti i formirati komisije
koje e raditi na provedbi, kao i o zajednikom projektu nominacije
steaka za upis na svjetsku listu batine UNESCO-a gdje zajedno radimo ve est godina, a u Istanbulu oekujemo da se taj posao privede
kraju, rekao je Osmanovi, koji je pozitivno ocijenio saradnju BiH i
Hrvatske u okviru programa EU Kreativna Evropa u oblastima medija i kulture. Ovo je na prvi sastanak i prilika da dogovaramo da se
saradnja konkretizira. Hasanbegovi je pokazao veliki interes za Zemaljski muzej i nee izostati njegova znaajnija podrka toj najstarijoj
kulturnoj instituciji u BiH koju dugo prate finansijski problemi, a o svemu tome emo razgovarati, zakljuio je ministar Adil Osmanovi. q
Elirija HADIAHMETOVI

Otvorenje izlobe u Zemaljskom muzeju BiH

Ministarski sastanak Adil Osmanovi - Zlatko Hasanbegovi

SVIBANJ 2016.

53

PRIE IZ BOSNE

AGRESIJA NA REPUBLIKU BOSNU I HERCEGOVINU ZLOINI U ZVORNIKU

Abdulaha su na kolac nabili

Godine 1992. sve se naglo promijenilo u Zvorniku, staroj bosanskoj ariji, jednoj od kapija na obali Drine, na granici Bosne i
Hercegovine sa Srbijom. Nakon to su 8. aprila 1992. godine snage
bive Jugoslovenske narodne armije i specijalnih jedinica Slube
dravne bezbjednosti Srbije, koje je predvodio eljko Ranatovi
Arkan, okupirale Zvornik, reporter Televizije Beograd stajao je
ispred damije u ovom gradu. Sa munare se vihorila srpska zastava.
Reporter je usplahireno govorio: Zvornik je ponovo slobodan! Sa
damija se uje muzika, srpska muzika!
Nakon toga sve damije su poruene, oko 3.000 Bonjaka sa
podruja optine Zvornike je muki ubijeno. Hiljade ljudi je zavrilo
u logorima Vojske Republike Srpske, od kojih je najbrutalniji bio
logor smrti u Domu kulture u elopeku, mjestu udaljenom desetak
minuta vonje od grada Zvornika. Deavalo se da su u elopeku
logoraima sjekli uho, prste, polne organe, a roditelje i djecu tjerali da vre odreene bludne radnje. Vie od 700 zvornikih Bonjaka
iz sela u slivu rijeke Sapne, uhapenih 1. juna 1992. godine na Bijelom Potoku, ubijeno je u logorima Tehniki kolski centar u Karakaju, Domu Kulture Pilica i Gerina klaonici u Karakaju.
Ubistva u Gerinoj klaonici po svireposti su nadila i najmonstruoznije nacistike zloine, tako da se, prema tvrdnjama nekih svjedoka,
smrt strijeljanjem doimala kao humana gesta. Meu ubijenim u ovim
zloinima bila su u estorica sinova rahmetli majke Nazije Beganovi iz
ulia: Muriz, Beriz, Idriz, Feriz, Ramo i Fahrudin, te mu Mustafa. U
uliima je danas najmanje 50 kua u kojima nema muke osobe.

Najvie Bonjaka u elopeku je ubijeno za Bajram i

za Vidovdan
Najvea zlodjela u Zvorniku poinili su pripadnici srbijanske
specijalne jedinice ute ose tokom maja, juna i jula 1992. godine.
Veliki zloin ute ose poinile su nad Bonjacima iz mjesta Divi
na ulazu u Zvornik. Po naredbi Slavka Eria, zamjenika komandira
policije Zvornik, 162 ovjeka je iz Divia prevezeno uz policijsku
pratnju u Dom kulture u elopek. utim osama je komandovao
Vojin Vukovi uo, a u zloinima je prednjaio njegov brat Duan
Vukovi Repi iz Umke kod Obrenovca, koji je logorae ubijao,
muio, nareivao oevima i sinovima da se popnu na binu, skinu
odjeu i vre seksualne odnose. Najvie ljudi u elopeku je ubijeno
za Bajram 10. juna i za Vidovdan 28. juna 1992. godine.
U presudi Vieg suda u Beogradu od 16. decembra 2011. godine se navodi: 10./11. juni 1992. godine, uoi Bajrama, Darko Jankovi Pufta iz Kraljeva, u Dom kulture elopek je uao zajedno sa
Duanom Vukoviem Repiem i jo nekoliko drugih neidentifikovanih osoba, te su naredili da na binu Doma kulture izau oevi i
sinovi, da svuku odeu sa sebe, te da vre oralni seks meu sobom
sa menjanjem uloga u ovom inu, to su oteeni morali da ine, a
ostali da gledaju, pa je tako na binu izvedeno nekoliko parova oeva i sinova, meu kojima su bili i Jahijagi Fikret i njegov sin Almir,
Biki Mehmedalija i njegov sin ili sinovac aban. Istom prilikom u
Domu kulture elopek, Pufta i Repi su liili ivota najmanje 9 lica.
Neutvrenog dana poslije Bajrama, Darko Jankovi Pufta je uao
u Dom kulture elopek, sa jo nekoliko nepoznatih oosba, kojom pri-

54

Vojin Vukovi uo

Jefto Suboti

likom je noem odsekao penis Efendi Zulkarnejnu i uho ikari Enesu, a potom im naredio da odseene delove svog tela pojedu, to je
ikari pokuao da uini, a kada to oteeni Efendi Zulkarnein nije
mogao da uini, Pufta je primorao Kurumovi Ismeta da to uini.
Srbijansko Tuilatvo navodi da su u Domu kulture u elopeku
bile zatvorene 163 osobe, a da su ubijena 44 logoraa, dok su preostalih 104 preivjela prebaeni u logor Batkovi. Za vie od 20 ranjenih logoraa gubi se svaki trag.
Pored Arkana i Vojina Vukovia ue, Zvornik su nagrdile i druge srbijanske jedinice, kojima su komandovali Stojan Pivarski iz
Zrenjanina, kapetan Dragan, izvjesni Svetislav Mitrovi Niki, kapetan Crni, te zloinake formacije Simini etnici pod komandom
Sime Bogdanovia iz Rume, Gogievi etnici pod komandom Milorada Gogia iz Loznice...
Na podruju Zvornika srpski zloinci nisu potedjeli ni Rome iz
sela Skoi, gdje ih je u jednom danu 11. jula 1992.godine, srpska
jedinica Simini etnici iz Srbije, brutalno ubila 27, meu kojima je
bila i neroena beba. Sticajem nekakvih sretnih okolnosti, Zijad Ribi je preivio strijeljanje i jedini je koji moe posvjedoiti o danima
uasa skoikih Roma. Simini etnici su Rome odvezli do jame u
selu Hamzii gdje su ih, tokom noi, pojedinano ubijali iz vatrenog
oruja i noevima. Zijo Ribi, tada je imao samo devet godina, ali
pamti svaki detalj. On je u ovom masakru izgubio cijelu porodicu,
pa ak i neroenu bebu, koja je bila u stomaku njegove majke.

U Abdulaha su nabili zailjen kolac koji je prodro u

njegovu utrobu oko 40 cm
Abdulah Buljubai Bubica bio je voza generalnog direktora
privrednog giganta Glinice Jefte Subotia. Takoer, kao jedan od
najpoznatijih Zvorniana, bio je ef uprave Fudbalskog kluba Drina. Porodica Buljubai sa dvoje djece, nakon okupacije grada,
otila je preko Drine u Mali Zvornik (Srbija), kod svog prijatelja Mila
Tadia. Tu su bili izvjesno vrijeme, pa im je Mile dao automobil i
vozaa, izvjesnog Lozanovia, da ih odveze u Beograd. U Beograd
su otili kod kumova Delia, bili su kod Jefte Subotia, razgovarali s
njim i njegovom suprugom.

PREPORODOV JOURNAL 187

PRIE IZ BOSNE
U Beogradu je Bubica uo od jednog direktora firme s kojim je
fabrika Glinica saraivala, da se o njemu svata pria, da je svata
radio i da se tvrdi kako je zaduen da sa nekim Bonjacima ubije direktora Jeftu Subotia. Njegovo dvoje djece, supruga Jasna i punica,
14. aprila 1992. godine su otili u Njemaku, gdje mu je ivjela svastika. Preko direktora Subotia i njegovih prijatelja u Beogradu saznali
su da Bubicu optuuju za razna djela i zbog toga je Bubica odluio da
se vrati u Zvornik, te insinuacije razotkrije i dokae da su lane, da je
on astan i poten ovjek. Jefto Suboti mu je rekao da po njega dolazi drugi voza, Tanackovi, pa mogu zajedno da odu u Zvornik, da
on ode u policiju i da te stvari raspravi i odbaci sve optube.
Supruga Jasna je dola iz Njemake i sa Bubicom odmah otila
u policiju, u Karakaj, u prostorije fabrike Standard, gdje je bila
smjetena policija. Tamo ih je primio ovjek, koji se predstavio kao
Marko Pavlovi, sa njima je ljubazno razgovarao, uzeo im podatke,
Bubica mu je saoptio kako je uo optubu da planira ubistvo Jefte
Subotia, da to nije tano, a Marko mu je odgovorio da je dobro to
se javio, da nema nikakvih problema, dao im propusnice i savjetovao ih da se ne zadravaju puno u gradu zbog toga to je rat.
Oni su stanovali kod Mila Tadia, koji je jednom rekao Bubici da
mu nije prijatno to su kod njega, pa je Bubica pozvao Jeftu Subotia, direktora koga je godinama vozio i rekao mu da e sa suprugom
ii u Njemaku, na ta mu je Suboti odgovorio da je moda i najbolje da tako uradi.
Bubica je sa porodicom bio u Njemakoj do 9. maja 1992., kada
su se vratili u Zvornik, i to nakon to su obavjeteni da je Radio
Zvornik objavio da se svi koji su otili iz Zvornika, ako namjeravaju
da se vrate, moraju vratiti do 15. maja 1992. Ukoliko se do tog roka
ne vrate, izgubie stan, svu imovinu i posao.
Doli su ponovo u Mali Zvornik, u kuu svog prijatelja Mila Tadia. Bio je 11. maj kada su krenuli prema optini u Zvorniku da se
prijave. Kada su bili u blizini optine, Bubica je pokazao supruzi Jasni izvjesnog Zebia, koji je sa njim radio u Glinici, zatim se Jasna
pozdravila sa koleginicom Verom Plazini, koja je upravo naila i
tada je vidjela da jedan ovek pretresa Bubicu. Kasnije je saznala
da se taj ovek zove Mile. Onda je primjetila da je Zebi uhvatio
Bubicu za ruku i poveo ga niz ulicu. Tako je Bubica uhapen i njegova supruga Jasna ga vie nikad nije vidjela.
Sve vrijeme, od momenta Bubiinog hapenja, pa do momenta
kada je saznala da je ubijen, Jasna je bila u kontaktu sa majorom
Markom Pavloviem. On joj je rekao da je njen mu uinio strane
stvari, da ga je on poslao u zatvor. Zatim joj je objanjavao da ga
via, da je on dobro, ali stalno je odlagao i nikad joj nije dozvolio da

ute ose mue zarobljene Bonjake u Karakaju kod Zvornika

SVIBANJ 2016.

ga vidi. Na kraju, Marko Pavlovi joj je rekao: Va mu nije zasluio

da ivi... Idite i stvarajte prostor za ivot sebi i djeci, za njega nema
nade. Jasna je tada shvatila da je Bubica u velikoj opasnosti pa je
napisala pismo majoru Pavloviu, koje mu je lino predala, traila
je da joj omogui da ga makar posljednji put vidi, jer je ula da se
Bubica nalazi u zatvoru na zvornikoj Ekonomiji. Meutim, 19. maja 1992. kod nje u stan dolazi Zebi koji je uhapsio Bubicu, izjavljuje
sauee i saoptava Jasni da je njen mu strijeljan.
U taki III beogradske optunice navodi se da su 12. maja
1992. optueni Ivan Kora Zoks i Dragan Jankovi Pufta izveli Abdulaha Buljubaia Bubicu, muili ga, tukli i naredili mu da skine odjeu, klekne na koljena i savije se naprijed, u kojem su mu poloaju u
anus nabili zailjen kolac koji je prodro u njegovu utrobu oko 40
cm, dok su za to vrijeme drugi iz skupine to promatrali, a Buljubai
umro od povreda sljedei dan.

Svirepi ratni zloini a, Zvornik uti li uti!

Duan Vukovi Repi je 17. marta 2005. godine uhapen i nakon istrage naao se u optunici Tuilatva za ratne zloine u Beogradu, zajedno sa jo estoricom optuenih za najmonstruoznija
zvijerstva poinjena u Zvorniku i okolini. Na jutarnju prozivku est
pritvorenika u grupnoj sobi beogradskog Centralnog zatvora, 20.
novembra 2005. godine, nije se oglasio. Ostao je u krevetu hladan
i ukoen, te nije bilo teko ustanoviti da je mrtav. Umro je na osam
dana prije poetka suenja za ubistvo najmanje 22 i protjerivanje
1.822 muslimanska civila iz zvornike optine 1992. godine. Zvanina istraga je objavila da je umro usljed tekog oboljenje srca, mada
su prve reakcije na njegovu smrt bile da je zloinac smru zauvijek
uutkan.
Presudom Sudskog vijee Odjeljenja za ratne zloine Vieg suda
u Beogradu osueni su zloinci iz utih osa: Dragan Slavkovi Toro
iz Kraljeva (na 13 godina zatvora), Ivan Kora Zoks iz Berana (na 9
godina) i Sinia Filipovi Lopov iz Rume (na tri godine zatvora).
Darku Jankovia Puftu iz Kraljeva, pripadnika jedinice Pivarski, 16. decembra 2011. godine, Vii sud u Beogradu za zloine u
elopeku osudio na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. Predsjednik privremene vlade Zvornika Branko Gruji za zloine u
Zvorniku osuen je na 6 godina, a Branko Popovi, tadanji komandant taba Teritorijalne odbrane Zvornika, na 15 godina zatvora.
Komandant Vojin Vukovi uo nikada nije smijenjen sa dunosti komandanta ubica. U Beogradu je u potpunosti amnestiran
za strane zloine koji su pod njegovom komandom poinjeni u
Zvorniku.
Da li je srbijanskim monstrumima u Zvorniku ideja vodilja za
metodu izvrenja gnusnog zloina bila knjiga Na Drini uprija nobelovca Ive Andria, i u kakvim je stranim mukama, na kraju 20.
stoljea, umirao ugledni Bonjak nabijen na kolac u svom rodnom
gradu, nikada neemo saznati. Hvala Gospodaru svih svjetova, pa
danas imamo DNK, inae bi lahko mogla zaivjeti la da su u masovnim grobnicama u srednjem Podrinju umjesto Bonjaka Srebrenice
i Zvornika, zapravo Srbi iz Zvornika, Bratunca..., ili da su u Tomaici
umjesto Bonjaka Prijedora, ubijeni Srbi prilikom deblokade Bihaa
1995. godine.
Prole su 24 godine od ovog stranog i preuenog zloina. Od
Abdulaha Buljubaia Bubice, ni do danas nema ni traga ni glasa.
Jefto Suboti, njegov direktor i ovjek koji je umijean u zloin,
umro je 12. januara 2015. u 89. godini ivota u Beogradu. A, Zvornik uti li uti. q
Avdo HUSEINOVI

55

DIJALOG CIVILIZACIJA

MEUNARODNO PRAVO, REZOLUCIJE UJEDINJENIH NARODA I MEUNARODNI SAMITI O PALESTINSKOM

PITANJU

Svjetski dan solidarnosti sa

palestinskim narodom
Tamo gdje se slobode sukobljavaju dunost je drave da zatiti one kojima je zatita potrebna. (Lord Gardin)

Krai osvrt na historiju Palestine

Palestina je jedna od najstarijih drava na svijetu. Jevreji su je,
pod vostvom Musa a.s., naselili 1225. god. p.n.e. Izmeu 12. i 10.
st. p.n.e. palestinska plemena dolaze u Palestinu s otoka u Egejskom moru (vjerovatno Krete), i uspostavljaju vladu, koja postaje
veliki suparnik jevrejskoj vlasti. Za vrijeme poslanika Sulejmana a.s.
dolazi do procvata Palestine, ali poslije njegove smrti, ugled i premo jevrejskih plemena poinje propadati. Formiraju se dvije odvojene drave, Izrael, na sjeveru i idovska drava na jugu. Godine
772. p.n.e. Asirija je osvojila Izrael. Nedugo poslije uspostavljanja
islamske drave muslimani, predvoeni Halid ibn Velidom, kreu iz
podruja sadanje Saudijske Arabije prema sjeveru, poraavaju Vizantijce i naseljavaju se u Palestini i Siriji. Na ovaj nain, ova podruja postaju dio islamske drave, a veina ljudi prima Islam. U ranim danima Islama Bejt-ul-Mukaddes je bio muslimanska kibla.1
uveni Engleski evangelistiki reformator lord Antony Eshli Couper je 1839. godine izjavio: idovi, unato socioloke karakterizacije
o njima kao narodu gruba srca, zaglibljenog u svaku vrstu poroka,
poricateljima boanskog, predstavljaju nunu potrebu za ostvarenje
kranske nade u kraj svijeta. Ovaj lord promovie monstruoznu
ideju, koja e kasnije postati simbolom i pokretakom maksimom
svih cionista, a koja glasi: Palestina, zemlja bez naroda, mora pripasti narodu bez zemlje! Godine 1841. komandant britanske armije
na Bliskom istoku Henry Churchil napisao je Mosesu Montegiory,
predsjedniku idovskog vijea u Londonu pismo u kojem mu je poruio: Ne mogu pred Vama sakriti svoje svekolike elje da doivim
trenutak u kom e Va narod po drugi put u historiji ostvariti svoju
nacionalnu samostalnost. vrsto sam uvjeren da je takav cilj mogu
u potpunosti realizovati ispunjenjem dva sljedea uslova: da idovi u
cjelosti na svjetskom planu preuzmu to pitanje u svoje ruke i da

evropske sile preuzmu na sebe obavezu bezrezervne podrke idovima. Edvard Betford, iz Ureda za kolonije u Londonu 1845. godine
predloio je osnivanje jevrejske drave u Palestini, koja e biti pod
zatitom Velike Britanije do dana kada idovi budu osposobljeni preuzeti odgovornost o vlastitioj zatiti, izjavivi, tom prilikom: idovska drava uvrstie nau dominaciju u regiji Bliskog istoka i osposobiti nas da kontroliemo proces kolonizacije, osiguramo nadmo nad
naim neprijateljima i spremnost suprotstavljanja njihovim pokretima u sluaju potrebe. Tako je zapoela primjena projekta o naseljavanju idova u Palestinu da bi se isti vremenom postavio na politiki
plan, pri tome nikada ne naputajui okvire religijskog patronata. Ta
sprega vjerskog i politikom aspekta traje i danas.2
Na osnovu Rezolucije Organizacije Ujedinjenih naroda iz novembra 1947. godine, britanski mandat u Palestini je prestao u pono
14.05.1948. godine. Istog dana, Jevrejsko narodno vijee je, na podruju koje mu je planom podjele dodijeljeno, proglasilo izraelsku
dravu. Odmah su je priznale SAD i SSSR, a do kraja godine uinila je
to i veina drava (s izuzetkom arapskih i SFRJ). Proglaenje drave
Izrael, palestinski narod je oznaio danom katastrofe Nakba.
Nastojei sprijeit podjelu Palestine, dan nakon proglaenja Izraela, otpoeo je napad armija est arapskih drava, lanica Arapske lige:
Egipat, Sirija, Irak, Liban i Transjordanija, te mali kontingent iz Jemena.
Uoi ovog rata, na podruju Palestine ivjelo je oko 1.300.000
Arapa, i oko 600.000 Jevreja. Iako je Izrael od prije imao poluautonomnu vladu, i u trenutku napada imao pod orujem 35.000 vojnika, nije bio spreman za rat veih razmjera. Najvaniji oslonac odbrane bila mu je milicija, u kojoj su bili pripadnici malih poljoprivrednih komuna kibuca. S druge strane, veina lidera palestinskih
Arapa bila je u egzilu, a veliki dio arapskih boraca perfidno je razoruala britanska vlast.3
Palestinsko nacionalno vijee (parlament) je u novembru 1988.
godine u Aliru usvojilo dvije deklaracije, koje se odnose na objavljivanje nezavisnosti, osudu i odbijanje svih vrsta terorizma, a time
i dravnog terora.

Damija al-Aqsa u Jerusalemu (Qudsu)

56

PREPORODOV JOURNAL 187

DIJALOG CIVILIZACIJA

U septembru 2000. godine ekstremista Ariel Sharon izvrio je

neasnu i provokativnu posjetu asnoj damiji Al-Aqsa. Nakon to
je doao na elo Vijea ministara Izraela irom je otvorio vrata konfliktima koji su doveli do opkoljavanja i unitenja palestinskog
predsjednika Jasera Arafata koji je kao ehid u nepoznatim okolnostima umro 11.11.2004. godine.
Poetkom 2005. godine odrani su predsjedniki izbori na kojima je pobijedio predsjednik Izvrnog vijea PLO dr. Mahmud Abas
Abu-Mazin.
Palestinski narod zadesila je i katastrofa izgradnje pregradnog
zida kojeg je Izrael poeo graditi na zapadnoj obali rijeke Jordana i
jo uvijek nastavlja njegovu izgradnju. U suoavanju sa izraelskim
povredama meunarodnog prava Meunarodni sud u Hagu je, na
osnovu zahtjeva Generalne skuptine Organizacije UN-a iz decembra 2003. godine, dana 09.07.2004. godine izdao miljenje u kojem
je potvrdio nelegitimnost izgradnje ovog zida i proglasio ga protivnim meunarodnom pravu, te zahtijevao od Izraela obustavljanje
njegove izgradnje i plaanje naknade za svakog oteenog Palestinca. Pored toga, u ovom miljenju, ukazano je da se ovaj zid moe
posmatrati kao aneksija unutar palestinskog teritorija ukoliko u
potpunosti bude izgraen.
Palestina je bila dio muslimanske drave 14. stoljea, u kojoj su
muslimani mirno koegzistirali sa kranskim manjinama, osim za vrijeme Krstakih ratova. Palestina je bila pod Britancima od 1914. do
1948. godine, i u tom periodu su Britanci otvorili vrata Jevrejima irom svijeta da migriraju u Palestinu. Odmah, nakon odlaska Britanaca iz Palestine, Jevreji su proglasili svoju dravu na palestinskoj zemlji izuzev teritorije Zapadne obale i Gaze, koje su okupirane 1967.
godine. Palestinci su tako pretrpjeli oduzimanje imovine, prisilnu
migraciju bez prava na povratak i genocid. Godine 1949. Izrael je
prouzrokovao progon i preselenje oko 750.000 Palestinaca u Pojas
Gaze, Zapadnu obalu i arapske drave Siriju, Liban i Jordan. Nakon
izraelskog napada 05.06.1967.godine, oko 350.000 Palestinaca sa
Zapadne obale nalo je utoite u Jordanu, a iz Pojasa Gaze u Egiptu.

Rezolucije UN-a i meunarodni samiti o

palestinskom pitanju
Nakon to je Velika Britanija palestinsko pitanje prenijela u
nadlenost OUN Generalna skuptina Organizacije Ujedinjenih naroda je 29.11.1947. godine donijela Rezoluciju broj 181/2 kojom je
odluila da mandat Velike Britanije u Palestini prestaje u maju
1948. godine i objavila plan o podjeli Palestine na dvije nezavisne
drave: Arapsku i Jevrejsku. Prema tom planu, oba su dijela trebala
biti ujedinjena ekonomskom unijom, a podjela je predviala poseban status grada Jerusalema, kao podruja pod direktnom jurisdikcijom UN-a. Rezolucija je doneena uvjerljivom veinom glasova u

SVIBANJ 2016.

Generalnoj skuptini, uz istovremenu podrku glasova SAD i SSSRa. Velika Britanija je ostala suzdrana, a protiv podjele glasale su
sve arapske drave. Palestinski Jevreji prihvatili su plan, dok ga je
arapska zajednica odluno odbacila.
Generalna skuptina Organizacije Ujedinjenih naroda je
11.12.1948. godine donijela Rezoluciju broj 194/III, koja je tretirala
pitanje palestinskih izbjeglica i u kojoj je potvreno:
priznanje da postoje veliki broj Palestinaca koje ive u izbjeglitvu i
priznanje njihovog prava na povratak na svoja ognjita.
Ove dvije rezolucije Generalne skutine OUN imaju posebnu
vanost za rjeavanje zakonske regulative palestinske drave i palestinskog naroda, a njihovo provoenje bio je vaan uvjet za pristupanje Izraela u lanstvo OUN.
Izraelska pobjeda u ratu 1967. godine omoguila je Izraelu da
odbaci sve pokuaje dogovora s arapskim susjedima. Vijee sigurnosti UN-a je 22.11.1967. godine donijelo Rezoluciju broj 242, u
kojoj se trai da se Izrael povue sa teritorija Zapadne obale i Gaze,
ali se implicitno priznaje pravo svih drava na postojanje, pa tako i
Izraela. Ovom rezolucijom izraena je zabrinutost zbog situacije na
Bliskom istoku i naglaena neprihvatljivost sticanja teritorija ratom, te potreba za pravednim i trajnim mirom. U ovoj rezoluciji
ukljuena su dva naela:
povlaenje izraelskih snaga sa okupiranih teritorija i
prestanak svih potraivanja, te potivanje i priznanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i politike nezavisnosti svake
drave na tom teritoriju, kao i njihovo pravo da ive u sigurnim i priznatim granicama, slobodno bez prijetnje silom.
Dodatno se trailo:
garantovanje slobode plovidbe i
uspostavljanje demilitarizovane zone.
Ukazano je na problem izbjeglikih naselja i istaknut je zahtjev
da se za Bliski istok imenuje specijalni predstavnik UN-a koji bi ovu
Organizaciju izvjetavao o stanju na Bliskom istoku.4
Vijee sigurnosti UN-a se hitno sastalo 21.10.1973. godine i
usvojilo Rezoluciju broj 338. Ovom rezolucijom se pozivaju sve
strane da odmah prestanu sa borbama i vojnim aktivnostima, a
najkasnije u roku 12 sati nakon usvajanja ove rezolucije, kao i vraanje na pozicije prije okupacije. Zatim se pozivaju zainteresovane
strane da odmah nakon prekida vatre provedu Rezoluciju broj 242
i otponu pregovore radi uspostave pravednog i trajnog mira.5
Vrijeme i analitiari su pokazali da se Rezolucija broj 242, ni
nakon toliko godina, nikada nije primjenila. Ona je jedna od najvie
citiranih, a najmanje potivanih dokumenata u historiji diplomatije. Malo je tekstova koji su se tako temeljito analizirali. Diplomati i
pravnici otada lome koplja oko smisla tog (u naelu obavezujueg)
dokumenta za ije neprovoenje svaka strana optuuje onu drugu.
Tekst rezolucije poziva izraelske vojne snage da se povuku sa
teritorija okupiranih tokom nedavnog sukoba, takva je formulacija dovoljno neprecizna, pa ostavlja veliki prostor za razna tumaenja. Arapsko je stajalite da se Izrael mora povui sa svih podruja
okupiranih 1967. godine, dok SAD zagovaraju manje promjene granica. Ustvari, bilo je rijei o svojevrsnom meunarodnom konsenzusu, ukljuujui EZ, SSSR i veinu nesrvstanih drava. Ovaj konsenzus poetno je zastupao politiko rjeenje du priblinih granica i
razliitim sredstvima pomoi osiguravao mir i spokoj, predviao
postupnu integraciju Izraela u regiji, dok bi, po svojoj sutini, on
ostao zapadnoevropsko drutvo. To je nain na koji je temeljen
meunarodni dokument (Rezolucija VSUN broj 242) i bio shvaen
irom svijeta, premda je njezin tekst ostao neodreen kako bi se

57

DIJALOG CIVILIZACIJA

postiglo njeno prihvaanje. Postojao je sutinski dogovor. Slubena

pozicija SAD, na primjer, bila je da e biti doputeno samo nesadrajno mijenjanje granica prije juna 1967. godine, ovaj konsenzus
odbacivao je miroljubivo rjeenje negirajui nacionalna prava palestinskih Arapa, spominjui ih iskljuivo u kontekstu izbjeglikog
problema. To je bio razlog zbog kojeg je Palestinska oslobodilaka
organizacija (PLO) odbacila ovu rezoluciju. To odbijanje je moda
taktika pogreka, ali je lahko razumjeti njegovu motivaciju. Teko
da se moglo oekivati da bi Svjetska cionistika organizacija 1947.
godine prihvatila rezoluciju o Palestini, koja spomijnje jevrejske interese samo u odredbama izbjeglike problematike.6
Nakon Rezolucije broj 242 prihvaene su desetine drugih rezolucija, koje su kritikovale ponaanje Izraela, a on se na njih ogluivao. Ali, Rezolucija broj 242 je i danas bitno polazite za postizanje
mira, jer sadri naelo zemlja za mir, na kojem se temelje smjernice za postizanje mira.
Generalna skuptina UN-a je na 29. sjednici odranoj 14.11.1974.
godine donijela Rezoluciju broj 3210 kojom poziva PLO da uestvuje
u dijalogu o palestinskom pitanju.
Generalna skuptina UN-a je na sjednici odranoj 22.11.1974. godine donijela Rezoluciju broj 3236, kojom je potvreno pravo narodu
Palestine da niko ne moe raspolagati Palestinom osim njih samih.
Pored toga, potvreno je: pravo palestinskog naroda da sam odluuje
o svojoj sudbini bez mijeanja izvana, pravo palestinskog naroda na
nacionalnu nezavisnost i vostvo, te da se palestinski narod posmatra
kao jedan od osnovnih faktora u otvarivanju pravednog i stabilnog mira na Bliskom istoku. Generalna skuptina UN-a je na 30-oj sjednici
odranoj 10.11.1975. godine je donijela Rezoluciju broj 3237 kojom
poziva PLO da, u ulozi posmatraa, uestvuje na i svim pripremama,
pregovorima i samitima koji se provode pod organizacijom UN-a i to
kao ravnopravna lan s drugima. njenim skuptinama i na svim meunarodnim samitima koji se odravaju u organizaciji UN-a.7
Intifada u jesen 1987. godine tokom koje se palestinski narod
(djeca s kamenjem) borila protiv najmonije ratne mainerije na
Bliskom istoku, stvorila je stanje buenja humanizma i povratak
ljudskom smislu postojanja i priznanja prava palestinskom narodu
na ivot, kao i ostalim narodima na zemlji. Ona je pojaala uticaj
stavova snaga koje ele mir u izraelskom drutvu koje su ostvarile
jai politiki uticaj kako bi se za ovaj konflikt nalo rjeenje. Na
osnovu toga, od 30.10.-02.11.1991.godine odran je Madridski samit koji je prvi put voen direktnim pregovorima izmeu predstavnika arapskih drava i Izraela. Predstavnici palestinskog naroda bili
su u okviru jordanske delegacije.
Jedan od primjera pozitivnih reagovanja OUN-a u vezi proglaenja palestinske nezavisnosti je Rezolucija broj 177/43 od
15.12.1988. godine, kojom je potvrena vanost stvaranja odgovarajuih uvjeta da bi palestinski narod mogao da formira svoju vlast
na svojoj teritoriji.

58

Od 28.-30.01.1992. godine u Moskvi su voeni pregovori o rjeavanju palestinskog pitanja. S obzirom da palestinska delegacija nije
uestvovala u pregovorima izmeu vie predstavnika predloila je
formiranje radne grupe za pitanje ljudskih prava i status Jerusalema.
Pregovori izmeu Palestinaca i Izraelaca, u Oslu 13.09.1993.
godine, doveli su do sporazuma Deklaracije naela. Cilj ovog sporazuma bio je da osnuje bazu za formiranje palestinske samouprave i pokretanje pregovora za konano rjeenje izraelsko-palestinskog konflikta. Nakon toga, radilo se na formiranju palestinske nacionalne vlasti koje se ostvarilo 1994. godine na sastanku u Kairu.
Sporazum Oslo-2 potpisan je 24.09.1995. godine, a 04.11.1995.
godine izvren je atentat na izraelskog premijera Ishaka Rabina, od
strane jevrejskog ekstremnog desniara Jigala Amira, tokom skupa
za mir na Trgu izraelskih kraljeva u Tel Avivu. Na osnovu sporazuma
Oslo-2, 1996. godine poelo je formiranje politikih struktura na
palestinskoj teritoriji, a Jaser Arafat izabran je za predsjednik palestinske nacionalne vlasti, kojom prilikom je izabrano i Palestinsko
zakonodavno vrijee.
Pitanja granica, statusa Jerusalema, izbjeglica, vode, naselja,
sigurnosti, zarobljenika i zatvorenika, pokretana su esto, od kojih
se istiu inicijativa Arapske lige i plan Mape puta koncipiran u Rezoluciji Vijea sigurnosti OUN broj 1515.
Nakon to je Izrael prethodno prekrio primirje i poeo sa intenzivnim vazdunim napadima na Gazu, Vijee sigurnosti UN-a je
09.01.2009. godine donijelo rezoluciju u kojoj poziva: na hitan i trajan prekid vatre izmeu Hamasa i izraelskih snaga u pojasu Gaze;
puno izraelsko povlaenje; nesmetanu dopremu humanitarne pomoi i jaanje meunarodnih napora protiv krijumarenja oruja u
Gazu, ali, i pored toga, borbe u tom podruju su nastavljene. Ova
rezolucija naglaava da palestinsko i izraelsko civilno stanovnitvo
treba biti zatieno; izraava duboku zabrinutost zbog pogoranja
humanitarne krize u Gazi, te osuuje svako nasilje i neprijateljstvo
usmjereno protiv civila i sva djela terorizma. No, Izrael je nastavio
svoju kopnenu ofanzivu u Gazi, ignoriui i ovu rezoluciju UN-a.
Prema odredbama rezolucije Generalne skuptine UN-a GA
64/10, usvojene prije tri mjeseca, Izrael i palestinske vlasti imale su
rok da do 05.02.2010. godine podnesu izvjetaj o svojim istragama
poinjenih ratnih zloina u toku ofanzive Izraela na Gazu.8

Zakljuna razmatranja
Godine 1918. palestinski Arapi su inili 90% stanovnitva Palestine u ijem posjedu je bilo 92% teritorija. U to vrijeme idovi su
bili vlasnici nad 8% zemljita Palestine. Tokom 1947. godine odnos
posjednitva je bio jo povoljniji za Palestince, 93,96% naspram
6,04%. Te godine UN su izglasale odluku o podjeli Palestine na jednake omjere 50% za Palestince i 50% za useljene idove. Tim povodom tadanji predsjednik politike uprave jevrejske asocijacije

PREPORODOV JOURNAL 187

DIJALOG CIVILIZACIJA
izdao je karakteristino saoptenje za Specijalni komitet za Palestinu u kom je izjavio: Danas, mi smo dobili tek neto malo vie od
6% od ukupne povrine Palestine.9
Ratom 1967. godine Izrael je okupirao vei dio arapskih teritorija
i od tog vremena odbija se povinovati meunarodnom zakonodavstvu koje osporava pravo zadravanja teritorija okupiranih vojnom
silom. Poetkom 1986. godine izraelska armija je okupirala vie od
polovine palestinskih arapskih teritorija, koja im je bila dodijeljena
Odlukom UN-a. Svega 20% od dodijeljenje polovine dravne teritorije ostalo je u rukama njezinih stanovnika Palestinaca.10
Pravo palestinskog naroda na samoupravu, nacionalnu nezavisnost i legitimnu historijsku domovinu potvreno je Rezolucijama
OUN-a broj 181/II, 242, 338, 605, 607. i 608.
Palestinsko pitanje je globalno pitanje, na kojem se ukrtaju razliiti interesi i principi. To nije samo srednjoistono ili arapsko pitanje. Nije to samo stvar vie od milijarde muslimana, nego i krana i jevreja. Globalne sile, kao to su SAD, EU i druge, sukobljavaju
se oko rjeenja ovog problema, koje bi moralo biti pravedno.11
Od 1947., 1948. i 1949. godine bila je unaprijed poznata jedna
taka dnevnog reda zasijedanja Generalne skuptime UN-a: Palestinsko pitanje, arapsko-izraelski sukob, agresivno ponaanje Izraela ukljuivo i povremene agresije. Koliinski izraeno glavni organi
i komiteti OUN-a tim pitanjima su, do aprila 1965. godine, ispunili
985 svojih sjednica. Nije lahko izraunati koliko je svijet u svom organizacionom vrhu utroio snage na ova pitanja oko kojih se, ve
pomalo, stvara mit nerjeivosti.12
Predstavnica Human Rights Watch Caroll Bogert izjavila je: Palestinci su rtve sistematske diskriminacije na osnovu rasne pripadnosti, etnikog i nacionalnog porijekla, zbog ega su lieni elektrine energije, kola i puteva, a jevrejski doseljenici, u njihovom susjedstvu, uivaju blagodati svih tih javnih usluga. Ova organizacija
za zatitu ljudskih prava sa sjeditem u New Yorku pozvala je meunarodnu zajednicu da ne bude uesnikom izraelskog gaenja
meunarodnih prava i zakona i da smanji pomo Izraelu.13
Svjetski lideri, skoro na svim nivoima meunarodne zajedice,
osudili su podizanje jevrejskih naselja na palestinskoj zemlji, silom
oruja oduzetoj, proglaavajui tako izraelsku politiku nezakonitim
aktom uzurpacije i sa aspekta meunarodnog prava nedopustivom. Uprkos meunarodnoj osudi, podizanje koncentracionih naselja na ostalim dijelovima palestinske zemlje, intenzivirano je u
viestrukim razmjerama.14
Naalost, meunarodno pozitivno pravo ne moe se primjenjivati na Izrael. Za razliku od drugih nacija i naroda dananje meunarodne zajednice, jedino je Izrael izuzet pred zakonima koje je
propisala i usvojila meunarodna zajednica.15
Kolikogod zla poinili Izraelci, kranski cioni Amerike, zduno e
ih podravati, snabdijevati svim vrstama naoruanja, donirati milijarde amerikih dolara i osiguravati legitimitet kroz institucije UN-a.16
Kada su UN 1947. godine izglasale rezoluciju o podjeli Palestine, grad Jerusalem nije ulazio u sastav nijednog od dva entiteta.
Zapravo, Rezolucija broj 181/II od 29.11.1947. godine izuzela je regulisanje pitanja statusa Jerusalema, tj. ne tretira podjelu organskog tkiva u skladu sa formulacijom teksta ove rezolucije, nego
e podjela organskog tkiva biti provedena pod okriljem meunarodnog suvereniteta. Ukratko reeno, grad Jerusalem nije bio
uslovljen nijednim od dva entiteta, ni idovskim ni palestinskim.
Tokom 39 godina (od 1947.-1986.) lideri meunarodne zajednice
odbijali su bilo kakve revizije dok sve strane u konfliktu ne razrijee
pitanje statusa Jerusalema grada triju velikih svjetskih religija.17

SVIBANJ 2016.

Od samog poetka izraelskog proizvodnog nuklearnog programa, Izrael je odbijao prikljuiti se ijednom meunarodnom sporazumu o zabrani irenja nuklearnog naoruanja, kojim se nastojalo osigurati makar malo sigurnosti pred orujem za masovno unitenje na
svjetskom planu. Svojom politikom snabdijevanja Izreala svim vrstama oruja i opreme, SAD su bile duboko upletene u sve izraelske
ratove protiv arapskog svijeta: 1948, 1956, 1967, 1973. i 1982. godine. Tokom izraelsko-arapskog rata 1973. godine, Izrael je, odmah
na poetku, zaprijetio upotrebom nuklearnog naoruanja. Stvarni
motiv izraelske prijetnje nuklearnim arsenalom imao je za cilj natjerati SAD da mu isporue ogromne koliine konvencionalnog naoruanja, izjavio je profesor Naom Chomsky,18** ameriki idov,
strunjak za tehnologiju na Institutu u Masachusettsu. On je u u
svojoj knjizi: Kobno trojstvo: SAD, Izrael i Palestinci, napisao:
Izraelsko tajno oruje protiv SAD, u posebnom smislu i protiv Zapada, openito, sadrano je u injenici da se Izrael moe ponaati kao
divljaka drava, svirepa za svoje susjede, nenormalno sposobna da
zapali sve naftne izvore, pa i da otpone nuklearni rat.19

Okupacija Palestine
Biljeke:
1
Profiles of Islamic Countries, izdanje Islamic propagation organization, Teheran,
1989.
2
Grace Halsell, Prophecy and Politics Millitant Evangelists on the Road to Nuclear
War (Proroanstvo i politika Militantni evagnelisti na putu nuklearnog rata), prijevod sa arapskog na bosanski jezik, Dobra knjiga, Sarajevo, 2009., 23-24.
3
M. Gilbert, The Routledge atlas of the Arab-Israeli conflict, London (etc), Rotuledge, 2005., 102.
4
www.israelipalestinianprocon.com, 24.07.2009.
5
Study Guide to the ICJ Advisory Opinion on the israeli Wall Being Built in Palestine,
www.geocites.com/savepalestienow/misdocuments/2003, 27.02.2009.
6
Chomsky, Noam, Kobno trojstvo: SAD, Izrael i Palestinci, Zagreb: profil Internacional, 2004, 30-35.
7
Embassy of the State off Palestina, Sarajevo, may 2008.
8
Preporod, 15.02.2010., 46.
9
Grace Halsell, Prophecy and Politics Millitant Evangelists on the Road to Nuclear
War (Proroanstvo i politika Militantni evagnelisti na putu nuklearnog rata), prijevod sa arapskog na bosanski jezik, Dobra knjiga, Sarajevo, 2009., 217.
10
Isto, 218.
11
www.arabji.com/palestine/govt.htm.
12
Ante Kesi, Nesvrstani, Blistok Rolovi-komentari, eseji, August Cesarec, Zagreb,
1973, 53.
13
Preporod, 01.01.2011., 44.
14
Grace Halsell, Prophecy and Politics Millitant Evangelists on the Road to Nuclear
War (Proroanstvo i politika Militantni evagnelisti na putu nuklearnog rata), prijevod sa arapskog na bosanski jezik, Dobra knjiga, Sarajevo, 2009., 96.
15
Isto, 98.
16
Isto, 112.
17
Isto, 233.
18
**U traganju za istinom o stradanju Palestine i njenog naroda, ovaj ugledni profesor odolijevao je brojnim iskuenjima (prim. D.N.).
19
Grace Halsell, Prophecy and Politics Millitant Evangelists on the Road to Nuclear
War (Proroanstvo i politika Militantni evangelisti na putu nuklearnog rata), prijevod sa arapskog na bosanski jezik, Dobra knjiga, Sarajevo, 2009., 241-242.
20
Preporod, 01.03.2011., 51.
21
Preporod, 01.05.2011., 47. q

Demal NAJETOVI

59

DIJALOG CIVILIZACIJA

PALESTINA KAO JEDINI ISTINSKI LAKMUS PAPIR BLISKOISTONE DUGORONE GENETIKE VIE SE I NE
PREPOZNAJE

Palestina, vjena mizerija

svjetske politike
Ne valja itati stare novine zaboravljenih datuma, ni vlastite
knjige davno pisane. Nekada sam mislio drugaije. Bivalo je zanimljivo, a nostalgija je grijala. Sada sjeanja uglavnom unose zebnju
spram ovoga danas. Rugaju se onome to smo smatrali normalnim.
I nama samima. Ne pomae ni saznanje da je to zato jer smo prolazna generacija, u svemu izmeu dva svijeta, ni tamo ni ovamo.
Djeca e nam se ve bolje snalaziti, ne znajui za mnoga vjerovanja
to su grijala duu. Danas sramota nije vie bitna kategorija ni u
emu. Ni u lai, ni krai, ni prevari, u guranju mimo reda. Principe
potuju samo mahniti. Naravno, nije malo pojedinaca koji se dobro
dre u tome haosu, ne prihvatajui bezduje. to bi kazao jo davno genijalni namor Duko Radovi, to je zato jer su ti ljudi bili neko
i prije nego to su postali neto, pa se sada imaju na ta vratiti.

Sve je, zapravo, gore nego to je bilo,

do neprepoznatljivosti
ini se da je u ogromnim i runim promjenama unaokolo po
svijetu, sramota posebno u politici uznapredovala. Uglavnom kao
realnost sa kojom smo se pomirili. Naprosto bode oi koliko se ona,
ta politika, ruga onim vremenima kada je ak i u neprijateljstvu bivalo potivanih pravila i nekakvog fer-pleja.
Prisjetio sam se ne ba tako davnih vremena a kao da je bilo
prije vie decenija listajui sluajnim povodom vlastite tekstove iz
knjige o Bliskom istoku, romantinog i tada pripadajueg naslova,
Hiljadu i druga no. Prie su iz Jordana, Sirije, Libanona, Palestine, Iraka, Izraela, Egipta... I sada shvatio da zapravo nema vie ni
onog Damaska kakav je nekad bio, otvorenog, nestanog, miriljavog, mudrog, a nasmijanog. Nije razoren izvana, ali jeste iznutra, u
jedinstvenoj dui. Onda, nema Aleppa, hramova Palmire, ne znam
ta je sa Bosrom, moe li se po Jordanu kao onda, do Umm Qaysa
na sjeveru odakle se vide Golan, Izrael, Tiberijsko jezero, rijeka Jarmuk, Palestina, snjeno gorje Hermom u Siriji... Tamo je, u Ammanu, ujem, usahnuo i kraljevski limun to sam ga uzgajao godinama, a vrtlar Ali mi kazivao da takvog, kraljevskog limuna, nije bilo
nigdje u Jordanu.
Znam i da Jeruzalem, naroito onaj Istoni, palestinski, nije ni
sjena onome prije. utljiv je, okupiran, ponien, a eksplozivan, opasan zidovima mrnje i straha. Bejrut odvajkada pulsira ritmom svih
drugih unaokolo i njihovih prljavih strasti, kalkulacija i elja, a ne
ritmom vlastite mate i hedonizma. Irak je razoren i iznutra i izvana, niko nikome vie ne vjeruje. Proizvedene samoubojice su odavno dnevna mora. Dovela ih zapadna geostrategija otimaine.
Kau da je i ogromna, tri i po kilometra duga brana na Tigrisu pred
pucanjem a vie od milion ljudi je u smrtnoj opasnosti, pored sve
druge muke.
Sve je, zapravo, gore nego to je bilo, do neprepoznatljivosti. U
samo pet-est godina. A u tome se tek jedna, moda i najvea po-

60

vijesna drama tamo, kotrlja pravolinijski, konstantno, bez stida i

ikakvih bitnih oscilacija. Predvidivo i neumitno kao usud i dokaz
svekolikog jada, bijede i vjene sramote navodne politike i onih koji je kreiraju. Rije je o palestinskoj golgoti kao dokazu najnieg u
politici, potvrdi da je sve mogue i nita nije nerealno, ali i o beutnosti ne kao moralne kategorije, ve gluposti i malih gabarita bahatih. Onih to ne izvlae nikakve zakljuke o tome da u svemu postoje krajnje granice preko kojih dolazi samo debilno iznenaenje i
zblanutost nad krvavim i eksplozivnim reakcijama ivotne realnosti. Poput ovog aktuelnog otkud izbjeglice?

Palestinci ljudi bez ljudskih prava i elementarnih

graanskih sloboda
Izuzetno je malo onih to prepoznaju tu injenicu, i to na tragu
vlastite etinosti i politike realnosti reagiraju na golgotu u Svetoj
zemlji. Valja ih citirati kada god je to mogue ne samo radi njih i
njihove humanosti, ve i u nadi da im rije moe doprijeti barem do
nekoga od pasivnih, kada ve ne dopire do onih to su plaeni da
budu makar pragmatini. Ma kako utjecaj tih rijetkih bio zanemariv
spram dekadentne moi zla.
Takav je, recimo, Shlomo Sand, profesor istorije na Univerzitetu u Tel Avivu. Pie nedavno u listu Haaretz, izvjesno na uas
mnogih u Izraelu, ali i po tzv. diplomatskim kruocima po svijetu na
kojima se valjda vjeba ta vjeita sramota laganja o Palestini, kako
izraelski mediji ponavljaju da palestinsku intifadu vode izolovani
pojedinci. I nastavlja, a svi vidimo da je to prije svega pobuna
mladih ljudi. Nai politiari kau da su to strani plaenici, ali svako
ko poteno rasuuje priznaje da su glavni uzroci novog talasa nasilja produena okupacija, neprekidna ponienja i egzistencijalno
beznae. Nedaleko od svakodnevnice naih ivota u Tel Avivu i Haifi, ve gotovo pola stoljea ive ljudi bez ljudskih prava i elementarnih graanskih sloboda. Mi Izraelci radimo, studiramo, sanjamo i

PREPORODOV JOURNAL 187

DIJALOG CIVILIZACIJA
ivimo u slobodi i komforu, dok u naoj blizini ive ljudi preputeni
na milost i nemilost naoj vojsci i gargantuovskim apetitima naseljenika koje podrava naa Vlada.
Sand ima potrebu da kae da se uasne svaki put kada uje vijest o palestinskom mladiu ili djevojci koji su se odrekli ivota da
bi ubijali Izraelce, a uvijek se sjeti i otrih rijei Aleksandra Pena:
Zapaljen, gori, spremno nestaje u plamenu da spere gorku uvredu
ropstva. Po njemu, naravno, ni oruani otpor nije olienje plemenitosti i vrline. To je teak i ruan posao, u kome stradaju nevini
ljudi, ene i djeca. Ali, teroristi nisu roeni kao ubice. Pod drugaijim istorijskim okolnostima, djeca i mladi koji izlaze na ulice sa kuhinjskim noevima i satarama ili prave bombe od dijelova starih
kola, mogli su da zavre studije, postanu dobri i vrijedni ljudi, mogli
su da imaju djecu i dostojanstveno ostare. Samo to je njihova istorija osujeena na straan nain.
Profesor Shlomo Sand ima motiva da se i kao istoriar pozabavi
istinama o tome kako su se potomci proganjanih Jevreja pretvorili
u surove progonitelje. Odgovara kolegama koji ga to pitaju da
izloenost progonima nije vakcina protiv pristrasnosti i sljepila za
slinu sudbinu drugih. I ukazuje na ono to je kao politika muka,
na drugi nain, postao bolni sindrom i ovdanjih prostora. Najvei
dio izraelskog drutva podrava zlo okupacije ili ga prosto ignorie.
Neki misle da je to cijena za spori proces oslobaanja imaginarne
domovine koja im je obeana u Bibliji. Drugi izvlae korist u obliku
nekretnina i subvencija koje vlada dareljvo dijeli doseljenicima. Ali
za veinu je najudobnije da ne zna nita o onome to se dogaa
okolo. Posao koji je sve tee sauvati, ekonomske tekoe i ostali
problemi nas spreavaju da sagledamo ta se dogaa i shvatimo
zato djeca postaju ubice. Zato djeca od 13, 14 ili 15 godina odustaju od sopstvenog ivota i spremno uzimaju tue ivote u stravinim izlivima mrnje... Zato ne razumijemo? Zbog sopstvene lijenosti ili udobnosti neznanja. Talas terora koji traje mjesecima jo uvijek nam nije dovoljno poremetio udobni ivot na koji smo navikli. I
dalje je mogue ivjeti u iluziji, u nadi da e se na kraju sve nekako
rijeiti samo od sebe. Ako smo preivjeli sve dosadanje ratove i
intifade, preivjeemo i ove.
Jasan je zakljuak profesora koji vidi dalje od veine svojih sugraana. ali i onih lijenih i moralno i politiki korumpiranih politiara ija se nezainteresiranost za Palestinu i Izrael granii sa idiotlukom: Vjerujem da je ivot na nestabilnom Bliskom istoku u jevrejskoj dravi koja se neprestano iri, ukleta i beznadena trka.
Ovdje se rue ne samo normativne vrijednosti, ve i sama politika
logika zatite navodnih sopstvenih interesa...Sve vie sam uvjeren
da je mogunost da se u Izraelu pojavi politika opozicija sposobna
da promijeni tok zbivanja da objavi da Izrael nema interesa za
suverenitet izvan granica iz 1967. i da e sve naseljenike povui
tamo odakle su doli; da sveta mjesta ne moraju biti pod iskljuivom izraelskom kontrolom i da Jeruzalem moe postati prijestolnica dvije drave da je vjerovatnoa da se to dogodi blizu nule.

Pohlepa i glupost doveli su Palestinu do gabarita

zrna graka
Profesor iz Tel Aviva objanjenjima dalje za kakve je akcije koje,
eventualno, mogu promijeniti ovo stanje. To, meutim, nije tema
dananjeg prisjeanja na Palestinu, provociranog susretom sa
starim tekstovima u vlastitim arhivama. U kojima jo od 1982. pa
preko onih iz 1988. pa 2008. sve do 2014. pie o istom, na slian
nain jer nije moglo drugaije. Zakljuak je zapravo objedinjen u
slijedea dva pasusa napisana u ljeto prije pet godina, u Ammanu.

SVIBANJ 2016.

Tamo odakle se za vedrih noi u daljini vidi kako svijetli nebo iznad
Jeruzalema, srca Svete zemlje i mjesta povodom kojeg se evo bezmalo sedam decenija valjaju sramotne lai tzv. Politike.
Minule su mi se sedmice u dugom 'kopanju' po arapsko-izraelskim priama poklopile tri ravni. Pratim svaku rije koja se izgovara
pred jesenju sesiju Generalne skuptine UN-a na kojoj Palestinci
najavljuju zahtjev za priznavanje neovisnosti njihove drave. Uz to,
dovravam ponovno itanje kultne knjige 'The Israel Lobby and US
Foreign Policy'. Konano, bio sam ponovo nekoliko dana u Jeruzalemu, Tel Avivu i, usput, u Jerihonu. Uzbudljivo i podjednako tuno
putovanje.
Sve ove tri injenice, uz tri decenije razliitih uranjanja u jednu
od najveih drama novije povijesti, sakupile su mi se u sasvim intiman osjeaj, jasno prepoznat na ovakav nain: dananja vlast Izraela Palestincima nee dati dravu. Rugat e se i dalje onima koji to
budu traili. Drave nee biti ni u minimalno pravednim granicama,
niti u bilo kakvoj, po meunarodnim standardima suvisloj formi.
Istoni Jeruzalem nee biti glavni grad te drave, a izbjeglice protjerane iz svojih kua nikada se tamo nee vratiti. Stari kljuevi tih
kua, i gruntovnice, nita ne vrijede. Takozvani svijet pred tom 'realnou' klepnut e uima, silno se prenemaui zbog 'nepravde'.
Izrael nee postati bezbjedna drava.
Kada danas proitam ovo to sam napisao tada, isto je kao to
bih napisao i sada. Prevario sam je jedino u onome da e se svijet
prenemagati zbog nepravde. ak je i to prestalo. Ni toliko stida
nema u onih koji su se dohvatili, recimo, sirijske zlatne koke, energetske, geostrateke, humanitarno-poslovne, politiko-propagandne, vojno-industrijsko-teroristike, da se Palestina kao jedini istinski lakmus papir bliskoistone dugorone genetike vie i ne prepoznaje. Ta politika mizerija ostaje, eto, jedina konstanta Bliskog
istoka na kojem sve druge varijable idu nizbrdo.
Lijep kompliment svjetskoj pameti spram Palestine koju su pohlepa i glupost doveli do gabarita zrna graka. Taman toliko koliko je bilo potrebno, recimo, po mnogo emu i grotesknom Donaldu Trumpu da potkupi brojene birae jedinstvenim komplimentom
to im ga je lukavo udijelio ciljajui im temeljni nerv, rekavi kako
ba voli ne mnogo obrazovane glasae. I oni mu, sretni to su kao
takva veina legitimirani, odgovorili na naruen nain. Apsolutno
ilustrativan za politiku u kojoj su samo sramota i glupost vjeni. I
korisni. Na uas ljudi poput Shlomo Sanda. I slinih koje politika ne
voli. q
Zlatko DIZDAREVI

61

IVJETI ISLAM

ISLAMSKE TEME: POSLANIK ISLAMA MUHAMMED, A.S. (XXXXVI)

Svjetski velikani o Poslaniku

Muhammedu, a.s. (II)
GEORGE BERNARD SHAW (1856.-1950.),
irski knjievnik i nobelovac:
Paljivo sam prouavao ivot Poslanika islama, vraao sam se
s nekim stvarima i po vie puta i sve to sam u njemu naao bilo je
udoree, onakvo kakvo treba da bude! Potom sam Muhammeda
stavio na rang-listu, tovie, na sami vrh rang-liste ljudi koji bi se
morali slijediti, a kada sam prouio Muhamedovu vjeru, osjetio
sam da je to velianstvena vjera... Vjerujem da e ta velika vjera
zavladati svijetom jednoga dana, u doglednoj budunosti, ako se
ukae prilika za njeno irenje pa se svijet mogne upoznati s njom
bez uskogrudnosti. Volio bih kada bi svijet upoznao islam bez uskogrudnosti, jer uskogrudnost ini slijepim za Istinu umove, srca i oi,
a islam to je ona istina s kojom je doao Muhammed da bi na taj
nain okupio ljude u ljubavi, miru, dobru i pravednosti. Proitao
sam ono to su pisali sveenici Srednjega vijeka: ustanovio sam da
su islam predstavili u obliku koji nema veze sa stvarnou. Zakljuio
sam da su se plaili za svoje poloaje. Kada sam spoznao sutinu
islama, shvatio sam da je Muhammed, poslanik islama, doao sa
Objavom kojoj nema premca i da time nije teio da postigne za
sebe lino neki poloaj ili slavu. Ratovi koji su nastupili sa samom
pojavom islama, koji i danas traju i kojih e biti i poslije u osnovi su
sa jednim ciljem: da neprijatelji islama osiguraju svoj opstanak. Da
se Muhammed pojavio i u dananjem svijetu, on bi snagom svoje
uvjerljivosti mogao rijeiti sve svjetske tekoe i uiniti da ljubav i
mir budu okosnice ivota. Kada bi oni koji pozivaju islamu mogli u
svome djelovanju ispoljiti vjerodostojan islamski nain, svijetom bi
zavladao mir, na isti nain kao kada bi bio prisutan i Muhammed.
Uostalom, on je zaista prisutan u svojoj Objavi, koja nije dola protiv ijednog prethodnog vjerovjesnika, ve jedino zato da bi upotpunila sve ranije Boje Objave. Islam i Vjerovjesnik islama uspjeli su
od mene nainiti ovjeka koji s visokim potovanjem stoji pred
Kur'anom i njegovim Poslanikom. Uvijek mi je bila elja da islam
bude onaj put kojim e svijet ii, jer svijetu nema drugog izbavitelja, osim Muhammedove objave. Muhammedovu vjeru uvijek sam
visoko uvaavao zbog njene ivotvornosti. To je jedina vjera za koju
mi se ini da je pogodna za razliite ivotne dobi, u smislu da moe
biti privlana za svaki narataj. Slutim da e Muhammedova vjera
sutra biti prihvatljiva Europi, a poinje joj biti prihvatljiva ve i danas. Pomno sam, s punom posveenou, prouio Muhammedov
ivotopis ustanovio sam da on nije pokazao nikakav prezir ili neslaganje niti sa jednim vjerovjesnikom koji mu je prethodio. Vjerujem da dolazi vrijeme kada e se europski odnos prema islamu popraviti i da e to voditi prihvaanju ove vjere u rjeavanju tekoa u
Europi, a potom i u cijelome svijetu. Molim vas da shvatite moje
predvianje: dolazi vrijeme islama, kada e se svijet nai u ljubavi i
miru. U islam je ulo, i jo uvijek ulazi, veliko mnotvo iz drugih
naroda, tako da se moe kazati da je europsko preobraanje na
islam ve zapoelo!

62

Poslanikova damija u Medini

Uvijek sam visoko cijenio Muhammedovu vjeru zbog njene
naroite vitalnosti. To je jedina religija koja, kako meni izgleda, posjeduje sposobnosti prilagoavanja promjenjivim fazama ivota i
samo kao takva moe vaiti u svim periodima razvoja. Ja sam prouavao tog predivnog ovjeka i, prema mom miljenju, daleko od
toga da je antikrist, on zasluuje da ga zovemo Spasiteljem ovjeanstva. Vjerujem da, kada bi ovjek kao on preuzeo upravljanje
modernim svijetom, uspio bi rijeiti probleme i bili bi ostvareni tako eljeni mir i srea. Ja sam prorekao za Muhammedovu vjeru da
bi ona mogla biti primljena u buduoj Europi, kao to se to ve poinje primati u dananjoj.
Kada bi danas doao Muhammed, svjetski bi se problemi rijeili dok bi ovjek popio alicu kave.

PANDIT GYANENDRA DEV SHARMA SHASTRI,

indijski filozof:
Muhammedovi kritiari vide vatru umjesto svjetla, runou
umjesto ljepote. Oni iskrivljuju i predstavljaju svaku dobru osobinu

PREPORODOV JOURNAL 187

IVJETI ISLAM
kao veliki porok. To prikazuje njihovu vlastitu izopaenost... Oni su
slijepi. Ne vide da je jedini ma koji je Muhammed posjedovao bio
ma milosti, saaljenja, prijateljstva i oprosta ma koji osvaja neprijatelje i proiava njihova srca. Njegov ma bio je jai od elika.

BENJAMIN BOSWORTH SMITH (1794.-1884.),

ameriki protestantski biskup:
Muhammed je, u isto vrijeme, bio vojskovoa, politiar i vjerski voa. Meutim, u njemu nije bilo samoljubivosti svojstvene
vjerskim voama niti vojnih odreda kao u vladara. Nije imao mobiliziranu vojsku, ni tjelesnu gardu, ni utvren dvorac, niti posebna
primanja. Ako se za nekoga moe rei da je prosuivao s nadnaravnom sposobnou, onda je to bio Muhammed, po tome to je uspijevao drati uzde vlasti iako nije raspolagao njenim instrumentarijem niti je imao pomo vladajueg aparata.

JOHN WILLIAM DRAPER (1811.-1882.),

ameriki znanstvenik, filozof i historiar:
etiri godine nakon Justinijanove smrti, u Mekki, u Arabiji je
roen ovjek koji je od svih ljudi imao najvei utjecaj na ljudski
rod...

ALPHONSE DE LAMARTINE (1790.-1869.),

francuski knjievnik, historiar i politiar:
Ako vai pravilo da se ljudski genij mjeri prema krajnjem dometu i zadivljujuim rezultatima, ko se moe usuditi da bilo kojeg
velikana moderne historije usporedi s Muhammedom i njegovim
genijem, usprkos malobrojnim sredstvima kojima je raspolagao?
Znameniti ljudi iz moderne historije su izraivali oruje, uspostavljali zakone, osnivali imperije, a ubirali su samo prolaznu slavu koja
se pred njima rasprivala. Meutim, Muhammed nije samo vodio
vojsku, uspostavio zakon, osnovao imperiju, pobjeivao narode i
umirivao vladare, ve je predvodio milione ljudi, to je, u dano vrijeme, inilo treinu svijeta. Uz sve to, on je presudio kipovima i
praznovjerju, te pogrenim vjerovanjima, mislima i uvjerenjima.
Muhammed je bio strpljiv i odluan sve dok nije doekao Allahovu
pomo i ostvario pobjedu. Sve njegove elje su bile okrenute jednom cilju. On nije elio osnovati imperiju ili neto slino. Ni u njegovom namazu, ni odlasku Gospodaru, odnosno u njegovoj smrti
ak ni u uspjehu nakon smrti u svemu skupa, nema ni traga varanju i obmanjivanju, ve sve jasno ukazuje na vrsto vjerovanje
koje je Vjerovjesniku davalo snagu i mo da uvrsti vjeru koja se
dijeli na dva dijela: vjerovanje u Jednost Boga i vjerovanje da kod
Uzvienog Boga nema nita akcidentalno. Prva polovina objanjava
jedno Boje svojstvo (naravno, to je Jednost), a druga polovina
ukazuje na ono po emu se Uzvieni Bog ne moe opisati, a to je
ono to je materijalno. Radi ostvarenja prve polovine, bilo je neophodno sabljom presuditi drugim bogovima, a to se tie druge polovine, to je zahtijevalo uvrivanje uvjerenja rijeju, mudrou i
lijepim savjetom. To je Muhammed filozof, govornik, vjerovjesnik,
zakonodavac, ratnik, ovjek koji je bio iznad svojih prohtjeva, koji
je trasirao misaone pravce pozivanja u istinsko oboavanje bez kipova i praznovjerica. On je osniva 20 zemaljskih i jedne duhovne
imperije. To je taj Muhammed. S obzirom na parametre ljudske
veliine, elimo pitati: ima li, uope, neko vei nego to je bio Muhammed?

SVIBANJ 2016.

MICHAEL H. HART (1932.),

ameriki astrofiziar i pisac:
Moj izbor Muhammeda na prvo mjesto meu najutjecajnijim
ljudima na svijetu moda e iznenaditi neke itaoce, a neki e to
smatrati upitnim. Meutim, on je bio jedini ovjek u cjelokupnoj
historiji koji je bio jednako uspjean i na vjerskom i na sekularnom
nivou. Bilo je poslanika i vjerovjesnika koji su zapoinjali s velikim
poslanjima, ali su umrli a da poslanja nisu dovrili, kao to je to bio
sluaj s Mesihom/Isusom u kranstvu. Bilo je i onih s kojima su
drugi poslanici sudjelovali u istom poslanju ili su im drugi prethodili, kao to je sluaj s Musaom/Mojsijem u idova. Meutim, Muhammed je jedini koji je upotpunio poslanje u vjeri ije odredbe su
sasvim jasno odreene, u koje su narodi potpuno vjerovali jo za
njegova ivota. Uz vjeru, on je uspostavio i novi oblik drave. S tog
stanovita on ima i velike ovosvjetske zasluge. Plemena i narode je
ujedinio u jedinstvenu zajednicu i uspostavio njena ivotna naela,
uredio ivot te zajednice na ovom svijetu davi joj univerzalni model organiziranja koji se iz njegovog zaviaja irio svijetom. On je taj
koji je i zapoeo i upotpunio ovosvjetsko i onosvjetsko poslanje.

KAREN ARMSTRONG (1944.),

historiarka religija:
Cijeli njegov ivot bio je neumorna borba protiv pohlepe, nepravde i oholosti. Shvatio je da je Arabija na prekretnici i da stari
nain razmiljanja vie ne moe opstati. Cijeli svoj ivot je izgarao
trudei se da pronae nova rjeenja i donese mir u ratovima pocijepanu Arabiju. Ne moemo istinski cijeniti Muhammedova postignua dok ne shvatimo protiv ega se on morao boriti tokom svog
ivota.

YUSUF ISLAM CAT STEVENS (1948.), britanski

glazbenik vedsko-ciparskog podrijetla:
Uistinu je udno kako tako mnogo ljudi na licu zemlje danas
ima malo ili nimalo znanja o ivotu i misiji ovog velikog posljednjeg
Bojeg poslanika i njegovom historijskom utjecaju na ivot u kome
danas ivimo.

JAMES MAURICE GAVIN (1907.-1990.),

ameriki general:
Liderima koji su ostvarili najvei utjecaj u historiji smatram
Muhammeda, Isusa, moda Lenjina i donekle Mao Ce Tunga.

JULES MASSERMAN, ameriki psihoanalitiar i

profesor Univerziteta Chicagu:
Voe moraju ispuniti tri funkcije: prvo, brinuti se za dobrobit
onih koje vode, drugo, izgraditi socijalni sistem u kojem e se ljudi
osjeati relativno sigurni i tree, osigurati im neki oblik vjere. Ljudi
poput Pasteura i Salka su voe u prvom smislu. Ljudi poput Gandhija i Konfuija, na jednoj strani, i Aleksandra Velikog, Cesara i Hitlera
na drugoj strani, su voe drugog i treeg kriterija. Isus i Buddha
spadaju u treu kategoriju. Vjerojatno je najvei svjetski voa svih
vremena bio Muhammed, koji je zadovoljio sva tri uvjeta. U manjoj
mjeri, Mojsije je uinio isto. q
(Nastavlja se)
Mirza MEI

63