You are on page 1of 44

OPR

ABC
GHZ
RJENIK RAZLIITOSTI

TATJANA
CIP -

,
341.231.14(038)
316.344.7(038)
316.47:316.344.7(038)
,
Rjenik razliitosti / [autor Aleksandar
ivanovi]. - Banja Luka : Helsinki parlament
graana, 2010 (Banja Luka : Grafid). - 39 str. ;
20x20 cm
Podatak o autoru preuzet iz kolofona. - Tira
1.500. - Bibliografija: str. 39.
ISBN 978-99938-28-16-7
COBISS.BH-ID 1580312

Page 1

Banja Luka, maj 2010.

Naslov:
Rjenik razliitosti
Autor:
Aleksandar ivanovi
Izdava:
Helsinki parlament graana Banja Luka
Za izdavaa:
Lidija ivanovi
Graka dizajnerica:
Maja Ili
tampa:
Grad, Banja Luka
Tira:
1500
ISBN 978-99938-28-16-7

Ova publikacija je uraena uz nansijsku podrku Evropske unije. Sadraj publikacije je iskljuiva odgovornost
Helsinkog parlamenta graana Banja Luka i ni u kom sluaju ne predstavlja stanovita Evropske unije.
This publication has been produced with the nancial support of the European Union. The contents of this publication is the sole responsibility of Helsinki Citizens Assembly Banja Luka and can in no way be taken to reect
the views of the European Union.

Ovaj rjenik pripremljen je u okviru projekta X-press koji provode Helsinki parlament graana
Banja Luka, Fondacija CURE Sarajevo i Udruenje mladih novinara Republike Srpske, s ciljem unapreenja izvjetavanja o marginalizovanim drutvenim grupama u Bosni i Hercegovini. Rjenik se
koristi uz Prirunik za izvjetavanje o marginalizovanim grupama, iako moe posluiti i kao nezavisan
izvor informacija, pojanjenja i tumaenja.
Publikacija je namijenjena novinarkama i novinarima koji izvjetavaju o ljudskim pravima, marginalizovanim drutvenim grupama, njihovom poloaju i odnosima u drutvu. Njen cilj je da pojasni pojmove iz ove oblasti, olaka izvjetavanje o drutvenim problemima koji su zanemareni i armie
koritenje politiki korektnog govora, kako bi se izbjeglo ak i nesvjesno etiketiranje ovih grupa, koje
nosi rizik ili zaista dovodi do stvaranja distanci i stigmatizacije. elja je da se razvije osjetljivost na
ove negativne posljedice, kao i da se da doprinos u eliminaciji diskriminirajueg odnosa u komunikaciji, koji zanemaruje injenice da govorimo i izvjetavamo o ljudskim biima i koji istie samo
jednu karakteristiku koju izdvaja drutvo na kulturnom i vrijednosnom osnovu (npr. religijska pripadnost, rasa, pol, itd.) ili karakteristiku koja predstavlja izazov u njenom ivotu (oboljenje, invaliditet
i sl.).
Rjenik obuhvata 176 termina koji se direktno ili indirektno odnose na ljudska prava marginalizovanih grupa i drutvene razliitosti. Obuhvata termine koji su izazvali interes i potrebu za pojanjenjima kako od strane novinarki i novinara, tako i od strane udruenja ukljuenih u projekat. Radi
lakeg praktinog koritenja, podijeljen je u oblasti koje su tretirale aktivnosti projekta X-press.
Osim to daje savjete za koritenje politiki korektnog govora, Rjenik je i aktivistiki orijentisan,
tako da u pojedinim segmentima denie termine i otkriva oblasti kojima je potrebno posvetiti veu
panju u izvjetavanju i koje mogu inspirisati zaposlene u medijima da ovu problematiku posmatraju
iz novih uglova, otvore nove teme i daju doprinos u rjeavanju drutvenih problema marginalizovanih
grupa.
U izradi Rjenika koritena je postojea literatura u oblasti ljudskih prava, drugi rjenici, relevantni
meunarodni i domai propisi, te stavovi predstavnica i predstavnika udruenja marginalizovanih
drutvenih grupa koji su uestvovali na okruglim stolovima i radionicama u okviru projekta X-press.
Za pomo i podrku u izradi Rjenika posebno se elimo zahvaliti Lejli Somun-Krupalija, Tanji Mandi
oki, Gospovi Raen Radi, Bojani Trnini, Danijelu Maliu, Draganu Uletiloviu, Branku Suziu,
Goranu Drakuliu, Fikretu Zuki, Harisu aueviu, ali i svim drugima koji su svojim izlaganjima na

PREDGOVOR

okruglim stolovima i dorucima sa novinarima ili savjetodavnom podrkom pomogli da se pojmovi


identikuju i odgovorno protumae. Nastojala su se uvaiti sva miljenja, iako je mogue da neki od
termina nee naii na odobravanje ili e pojanjenja izazvati neslaganje, s obzirom da su i meu
njima bili evidentni razliiti stavovi o poeljnoj terminologiji. Stoga, valja ponoviti jedan od zakljuaka
ovog projekta, da se uz Prirunik i Rjenik, o terminima koji e se koristiti u izvjetavanju obavezno
konsultuju i osobe i grupe o kojima je rije.
Nadamo se da e ova publikacija nai svoje mjesto kako u redakcijama, tako i na fakultetima novinarstva, jer koritenje politiki korektnog, odnosno govora osjetljivog na razlike, istie demokratsku
opredijeljenost novinarki i novinara za potovanje ljudskih prava, osjetljivost na svjesno i nesvjesno
zanemarivanje ili ispoljavanje netolerancije prema drugaijima i moe pozitivno uticati na javnost
koja uglavnom nije svjesna diskriminacije u govoru. Dok, s jedne strane, treba izbjegavati nepotrebno
etiketiranje pojedinki i pojedinaca ili cijelih drutvenih grupa, s druge strane moralna i profesionalna
dunost novinarki i novinara je da predstave, rasvijetle i analiziraju ove odnose i nazivaju ih pravim
imenom. Razjanjavajui odnose oni e pomoi da politika korektnost i govor koji potuje razliitosti
ne zamagljuju neravnopravnost i diskriminatorne politike i prakse u drutvu.
Da bi olakao ove nimalo lake zadatke novinarske profesije stavljamo Vam na raspolaganje Prirunik
za izvjetavanje o marginalizovanim grupama i Rjenik razliitosti.

OPTI POJMOVI

Cenzura Cenzura predstavlja organizovanu kontrolu koja spreava objavljivanje nepoeljnih informacija, ime dri javnost neinformisanu i kao proizvod joj daje ideoloki ili politiki obojenu sliku
o stvarnosti, ime oblikuje suene poglede javnog mnijenja. Autocenzura (samocenzura) - do autocenzure dolazi kada subjekti koji alju informacije, iz straha, uvjerenja ili koristi, prihvataju odreene
ideoloke i politike kriterijume kao vlastiti stav, te ograniavaju slobodu javnog komuniciranja.
Deklaracija Deklaracija je dokument u kojem se generalno izraava politiki stav i volja. Mogu je
usvojiti drave, institucije, organizacije, a kada je rije o Evropskoj uniji, Deklaracije izdaje Predsjednitvo Savjeta Evropske unije.
Direktiva Akt koji usvaja Evropski parlament i Savjet i Komisija Evropske unije koji je obavezujui
za drave lanice na koje se odnosi u smislu postizanja odreenog rezultata u odreenim rokovima,
mada lanicama ostavlja slobodu da odrede formu i metod ispunjavanja obaveze.
Diskriminacija - Svako razliito postupanje, ukljuujui svako iskljuivanje, ograniavanje ili davanje
prednosti, utemeljeno na stvarnim ili pretpostavljenim osnovama prema bilo kojem licu ili grupi lica
na osnovu njihove rase, boje koe, jezika, vjere, etnike pripadnosti, nacionalnog ili socijalnog porijekla, veze s nacionalnom manjinom, politikog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja, lanstva u
sindikatu ili drugom udruenju, obrazovanja, drutvenog poloaja i pola, polnog izraavanja ili orijentacije, kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogui ili
ugroava priznavanje, uivanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi, prava i sloboda u svim oblas-

Aktivizam Planirana akcija pojedinke/pojedinca ili grupe usmjerena ka postizanju konkretne promjene u drutvu. Danas se pod ovim pojmom sve ee podrazumijevaju promjene javnih politika.
Obuhvata velike i male, uglavnom nenasilne i legalne oblike djelovanja ka postizanju odreenog
cilja i eljenog stanja u drutvu. Mogui su i nasilni i nelegalni oblici aktivizma, kao oblik otpora postojeoj drutvenoj strukturi. Aktivizam moe obuhvatati individualne aktivnosti poput pisanja pisma
urednitvima medija sa komentarima aktuelnih dogaaja, blogove, razdvajanje otpada radi recikliranja, utedu elektrine energije ili grupne aktivnosti poput kampanja za irenje svijesti ili obrazovanja zainteresovanih grupa o odreenom drutvenom pitanju, protesta, praenja rada vlasti i
reakcija, graanske neposlunosti, itd.

tima javnog ivota. (Zakon o zabrani diskriminacije BiH, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine broj
59/09). Direktna diskriminacija postoji kada je jedna osoba ili grupa tretirana nepovoljnije u odnosu
na drugu u istoj ili slinoj situaciji, dok do indirektne diskriminacije dolazi kada prividno neutralna
pravna norma, kriterijum ili praksa koja je jedna za sve, dovodi u nepovoljniji poloaj osobu ili grupu
u poreenju sa drugom osobom ili grupom.
Diskriminacija prema rasi naziva se rasizam, jeziku lingvicizam, etnikoj ili nacionalnoj pripadnosti
etnicizam ili nacionalizam, polu i rodu seksizam, starosnoj dobi ejdizam ili starosna diskriminacija, prema osobama sa umanjenim zikim ili intelektualnim sposobnostima - ejblizam i disejblizam (able, eng. moi, biti sposoban).

Dominacija Nadmo jedne grupe ili pojedinke/pojedinca nad drugom grupom ili pojedincem/pojedinkom. Npr. muka dominacija nad enama u drutvu ili dominacija veine nad manjinom.
Drutvena iskljuenost/iskljuivanje Stanje i procesi u kojima se pojedinci/pojedinke ili grupe
nalaze na marginama drutva i nisu u mogunosti da uestvuju u drutvenim tokovima ili nemaju
pristup socijalnim ili ekonomskim resursima. Ova marginalizacija moe biti svjesna ili nesvjesna, neorganizovana ili institucionalna, a zasniva se na razlikama u odnosu na dominantnu ili veinsku grupu.
To drutveno iskljuene grupe udaljava od prilika za zaposlenje, ostvarivanje prihoda, obrazovanje,
kao i od razliitih drutvenih mrea i aktivnosti. One imaju ogranienu ili nikakvu mo, nemaju
nikakav ili imaju otean uticaj na donoenje odluka koje utiu na njihov svakodnevni ivot.
Pojedinci/pojedinke iz ovih grupa ili grupe nazivaju se drutveno iskljuenim osobama odnosno
drutveno iskljuenim grupama. Koristi se i sintagma drutveno marginalizovane grupe. U
drutveno iskljuene grupe najee se ubrajaju: nezaposlene osobe, osobe sa invaliditetom, etnike,
nacionalne, jezike i vjerske manjine, beskunici, seosko stanovnitvo, mladi, ene, seksualne manjine, ovisnici, porodice sa jednim roditeljem ili vielane porodice, itd.
Drutveno ukljuivanje (inkluzija) elja, sposobnost, ulaganje i djelovanje kako bi se osiguralo da
sve lanice/lanovi zajednice imaju priliku za angaovanje i pristup socijalnom, ekonomskom i kulturnom ivotu (socijalna, ekonomska ili kulturna inkluzija). Obuhvata i aktivnosti otklanjanja prepreka
koji dovode do socijalne iskljuenosti, izolacije i nejednakih mogunosti, te omoguavanje uticaja
na procese donoenja odluka, posebno onih koje utiu na njihove ivote i ljudska prava.

Graansko (civilno) drutvo Podruje organizovanog drutvenog ivota, koje se nalazi izmeu
privatne sfere, drave i privrednog sektora i ukljuuje graane koji kolektivno djeluju u javnoj sferi
kako bi izrazili interese, ideje, razmijenili informacije, ostvarili zajednike ciljeve i insistirali na odgovornosti drave. Graansko drutvo nije jedinstven sistem ve se radi o velikom broju formalnih i
neformalnih organizacija i pokreta, koji nisu dio vlade, ve predstavljaju razne interesne i profesionalne grupe. Sa ovim pojmom esto se poistovjeuju nevladine organizacije, iako nevladine organizacije, odnosno udruenja graana, predstavljaju ui pojam od graanskog drutva. S obzirom da
ove organizacije posjeduju znanje i strunost u specinim podrujima drutvenog ivota, one
postaju neizbjean izvor informacija u novinarskom izvjetavanju.
Identitet Svijest i osjeanje pripadnosti odreenoj drutvenoj grupi, ali i vienje osobe i njene pripadnosti od strane drugih ljudi. U kontekstu ljudskih prava, govori se o karakteristikama po kojima
pojedinci/pojedinke ili grupe deniu sebe, na osnovu kojih ele da budu prepoznati.
Interdisciplinarnost (interdisciplinarni pristup) Saradnja izmeu naunih disciplina, neophodna u
prouavanju ljudskih prava, poloaja marginalizovanih i ranjivih drutvenih grupa. Npr. da bi se
postigao efekat unapreenja prava i poloaja jedne drutvene grupe, potrebno je prouavanje i
djelovanje iz sociolokog, istorijskog, psiholokog, pravnog, ekonomskog i drugih uglova.
Jednakost U kontekstu ljudskih prava, koncept prema kojem su sva ljudska bia slobodna da razvijaju svoje sposobnosti i naprave slobodan izbor bez ogranienja uspostavljenih drutvenim stereotipima, predrasudama i oekivanim drutvenim ulogama. Razliita ponaanja, tenje, potrebe svih ljudi
se jednako potuju, vrednuju, razmatraju i podravaju.

Govor (jezik) mrnje Forme izraavanja koje mogu podstai druge na diskriminaciju, mrnju, nasilje
ili sline reakcije zasnovane na drutvnim razlikama. Zakonska zabrana i sankcionisanje govora mrnje
u medijima ima za cilj da doprinese spreavanju nereda i nasilja usmjerenih protiv odreenih
drutvenih grupa, promociji dostojanstva, ravnopravnosti i prava drugih, te eliminaciji diskriminacije.
Prema Kodeksu za emitovanje radio-televizijskog programa Regulatorne agencije za komunikacije
BiH govor mrnje je govor/jezik koji ima namjeru da ponizi, zastrai ili podstakne na nasilje ili predrasude protiv osoba ili grupe na osnovu njihovog pola, rase, dobi, nacionalnosti, seksualnog opredjeljenja, hendikepiranosti, moralnih ili politikih uvjerenja, socijalno-ekonomskog statusa ili profesije.

Jednake mogunosti Razvoj prakse koja promovie i podrava mogunost fer i jednakih
mogunosti za sve.
Konvencija Formalni sporazum izmeu dvije ili vie drava koje njime preuzimaju konkretne obaveze
i utvruju prava. Usvajanje konvencije podrazumijeva pregovaranje, potpisivanje, ratikaciju i razmjenu instrumenata ratikacije. Konvencija je pravno obavezujua za drave potpisnice.

Kvota Precizno denisan obavezan udio mjesta, pozicija ili resursa koje treba obezbijediti, da bi
se ispunila odreena pravna norma ili standard. Najee oznaen brojem ili procentom. U kontekstu ljudskih prava, neke drave ga uvode s ciljem da se prevazie postojea nejednaka i neravnopravna zastupljenost. Npr. kvota za uee manje zastupljenog pola ili nacionalnih manjina u
organima vlasti, za uee mladih osoba na izbornim listama.
Ljudska prava Prava ovjeka koja mu pripadaju na osnovu njegovog bivstvovanja kao ovjeka, zasnovana na vrijednostima koje se priznaju svakom ljudskom biu, a ne na njegovim osobinama ili zaslugama. Pod ljudskim pravima se moe podrazumijevati skup normi kojima se osigurava dostojanstvo
ovjeka u odnosima izmeu pojedinki/pojedinaca i pojedinki/pojedinaca i drutvenih grupa i institucija, bez obzira na meusobne razlike. Ljudska prava su:
Univerzalna - vae svuda u svijetu, bez obzira na kulturni kontekst.
Neotuiva nemogue ih je oduzeti, prenijeti, ona su povezana sa injenicom ljudskog postojanja.
Nedjeljiva usko povezana i ne mogu se odvajati, potovanje jednog prava zavisi od potovanja
drugog. Djeluju kao sistem.
Prva generacija ljudskih prava su graanska i politika prava (pravo na ivot, sloboda od muenja i
poniavajueg tretmana, sloboda od ropstva i prinudnog rada, pravo na slobodu i sigurnost, pravo
na human tretman zatvorenih lica, sloboda od dunikog ropstva, jednakost pred zakonom, sloboda
udruivanja i izbora mjesta ivljenja, pravo na fer suenje, pravo na ekasan pravni lijek, pravo na
privatnost, sloboda miljenja, svijesti i vjeroispovijesti, pravo na izraavanje miljenja, pravo na mirno
okupljanje, pravo na brak i formiranje porodice, biraka prava, itd.). Druga generacija prava su
ekonomska, socijalna i kulturna prava, koja su usmjerena na to da ljude dovedu u ravnopravan poloaj
kako bi mogli nesmetano da uivaju graanska i politika prava. U njih spadaju: pravo na rodnu i polnu
jednakost, pravo na socijalnu zatitu i osiguranje, pravo na zatitu majinstva i porodice, pravo na
dom, pravo na kvalitet ivota i minimalan ivotni standard, pravo na ziko i mentalno zdravlje, pravo
na rad i jednaku naknadu za rad, sloboda izbora radnog mjesta, pravo na sindikalno organizovanje,

pravo na trajk, itd. Trea grupa prava, kulturna prava odnosi se na nain ivota unutar kulturne zajednice, npr. pravo na obrazovanje, pravo na slobodno uestvovanje u kulturnom ivotu zajednice i
sl. Solidarna prava obuhvataju npr. pravo na mir, pravo na zdravu okolinu, pravo na zatienost od
buke, pravo na humanitarnu pomo i slino.
Manipulacija (medijska) - Postupak ili niz postupaka potinjavanja komunikacijske procedure, kanala,
medija i subjekata interesima pojedinaca ili grupe.

Mejnstriming (mainstreaming) U kontekstu ljudskih prava i ravnopravnosti oznaava sistemsku


integraciju jednakosti i ravnopravnosti u razvoj, provoenje i procjenu javnih politika, s ciljem promocije razliitosti i jednakih mogunosti. Svaki dio sistema preuzima odgovornost za ovakvo djelovanje i suprotstavljanje diskriminaciji.
Mobing Sistematsko neeljno ponaanje, uznemiravanje, psihiko maltretiranje na radnom mjestu
od strane poslodavca ili drugih zaposlenih. Prema Zakonu o zabrani diskriminacije Bosne i Hercegovine, to je oblik nezikog uznemiravanja na radnom mjestu koji podrazumijeva ponavljanje radnji
koje imaju poniavajui efekat na rtvu ija je svrha ili posljedica degradacija radnih uslova ili profesionalnog statusa zaposlene osobe. Prema Zakonu o radu Republike Srpske, radi se o specinom
obliku ponaanja na radnom mjestu, kojim jedno ili vie lica sistematski, u duem vremenskom periodu, psihiki zlostavalja ili poniava drugo lice s ciljem ugroavanja njegovog ugleda, asti, ljudskog
dostojanstva i integriteta. Mobing se najee manifestuje u davanju poniavajuih poslova radniku,
ogovaranju, prekomjernoj kontroli rada i kritikama, premjetanju na drugo radno mjesto ili kancelariju, prekomjernom optereenju obavezama, uskraivanju sredstava za rad ili prava koja radnik ima
na osnovu radnog odnosa, uskraivanju informacija i sl.
Netolerancija Zatvorenost i odbijanje da se prizna i potuje postojanje razliitih kultura, drutvenih
grupa, praksi, stavova, vrijednosti. Moe biti ispoljena razliitim praksama od ignorisanja do vrijeanja
i zikog nasilja.

Medijacija Postupak u kojem trea neutralna strana pomae strankama u sporu da postignu
obostrano prihvatljivo rjeenje spora. (Zakon o postupku medijacije BiH, Slubeni glasnik 37/04) U
kontekstu ljudskih prava i razliitosti, podrazumijeva postupak kojim se nastoji postii dogovor o
konkretnim koracima kojima e se popraviti diskriminatorska ili druga nezadovoljavajua praksa,
vratiti harmonija drutvenim odnosima, popraviti ili nadoknaditi nastala teta ili duevna bol.

10

Nevladina organizacija (udruenje graanki i graana) Autonomne i samostalne neprotne organizacije koje dobrovoljno osnivaju graanke i graani s razliitim motivima, interesima, ciljevima
i potrebama. Ti ciljevi i potrebe se mogu odnositi na cjelokupno drutvo ili samo na pojedine
drutvene grupe koje su osnovale organizaciju. Koristi se i termin udruenje graanki i graana koji
se nalazi i u zakonskim denicijama. Prema zakonima o udruenjima i fondacijama u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 32/01, 42/03, 63/08; Slubeni glasnik Republike
Srpske br. 52/01 i 42/05; Slubene novine Federacije BiH 45/02) udruenja se osnivaju zajednikim
sporazumom tri ili vie zikih, odnosno pravnih lica, koja se dobrovoljno udruuju radi ostvarivanja
nekog zajednikog ili javnog interesa, a pri tome nemaju namjeru da stiu prot.
Ombudsman (ombudsmen) Institucija za zatitu ljudskih prava, prvobitno uspostavljena u vedskoj
1809. godine. Rije i potie iz vedskog jezika i ima znaenje zastupnik ili predstavnik. U jezicima koji
su u upotrebi u Bosni i Hercegovini esto se koristi i formulacija zatitnik ljudskih prava. U skladu sa
Zakonom o ombudsmenu Bosne i Hercegovine, to je nezavisna institucija uspostavljena u cilju promovisanja dobre uprave i vladavine prava, zatite i sloboda zikih i pravnih lica, kako je garantovano
posebno Ustavom Bosne i Hercegovine i meunarodnim sporazumima, koji se nalaze u dodatku tog
Ustava, koja e s tim u vezi nadgledati aktivnosti institucija Bosne i Hercegovine, njenih entiteta i
Brko Distrikta. Institucija ombudsmana razmatra predmete koji se odnose na slabo funkcionisanje
ili povrede ljudskih prava i sloboda poinjenih od bilo kojeg organa vlasti, postupajui po albama ili
na osnovu nalaza iz preduzete istrage. Moe provoditi istrage i u albama u vezi sa slabim funkcionisanjem sudskog sistema ili procesuiranjem pojedinanih predmeta. Ombudsmen nastoji pomoi u iznalaenju prijateljskog rjeenja nastalog spora, a u sluaju da to nije mogue donosi preporuke ili
moe pokrenuti sudske postupke. (Zakon o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine,
Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 19/02, 35/04 i 32/06). U vezi sa zatitom od diskriminacije,
kao centralna institucija zaprima albe u vezi sa diskriminacijom, daje potrebne informacije i obavjetenja o pravima i mogunostima zatite, moe pokrenuti postupak istrage, predloiti postupak medijacije, pokrenuti i uestvovati u postupcima za prekraje predviene Zakonom protiv diskriminacije
BiH, prikuplja i analizira statistike podakte o diskriminaciji, provodi istraivanja u oblasti diskriminacije,
podie javnu svijest o ovim pitanjima, itd.
Osnovana sumnja Vii stepen vjerovatnoe da je poinjeno krivino djelo. Npr. u trenutku kada
policija smatra da ima dovoljno dokaza da podnese krivinu prijavu i kada tuilatvo zapoinje krivino gonjenje.

Osnovi sumnje Nii stepen vjerovatnoe da je poinjeno krivino djelo, a to je najee sluaj u
fazama kada policija provodi istragu, ali jo nema dovoljno dokaza da podnese krivinu prijavu.
Osumnjieni/Osumnjiena Osoba za koju postoje osnovi sumnje da je poinila krivino djelo.

Osobe oboljele od tekih bolesti Osobe oboljele od pojedinih tekih bolesti, posebno zaraznih,
esto su izloene negativnom etiketiranju i stigmatizaciji. Npr. HIV/AIDS je sindrom steene imunodecijencije, bolest koja slabi imunitet osobe ostavljajui organizam podlonim infekcijama koje
ugroavaju ivot. Osobe mogu biti HIV pozitivne, ali ne moraju biti oboljele od AIDS-a. Potrebno je
izbjegavati asocijacije ili poistovjeivanje bilo koje drutvene grupe sa opasnou ili prijetnjom od
ove bolesti, kao i sa samom boleu, npr. gej mukaraca ili ovisnika. HIV pozitivne osobe ili oboljele
od AIDS-a ne treba povezivati sa neminovnom smru. Na isti nain razmiljati o osobama oboljelim
od hepatitisa, silisa, itd.
Osueni/Osuena Osoba za koju je pravosnanom odlukom utvreno da je krivino odgovorna
za odreeno krivino djelo.
Oteeni/Oteena Osoba kojoj je lino ili imovinsko pravo povrijeeno krivinim djelom. Termin
se koristi uglavnom u pravu. S obzirom da oslikava pasivnu ulogu koju ove osobe imaju u krivinom
postupku, u izvjetavanju se preporuuje koritenje termina rtva radi isticanja odnosa moi i
povrede i posljedica koje su nastale krivinim djelom.
Pluralizam Stanje i odnosi u drutvu u kojima se cijeni odreeni stepen razliitosti, usljed ega
lanice/lanovi razliitih etnikih, rasnih, vjerskih, ekonomskih i drugih drutvenih grupa imaju pravo
i mogunost, te uestvuju u razvoju vlastitih zajednica doprinosei razvoju i ostvarenju interesa
cjelokupnog drutva.
Podizanje (razvijanje) svijesti U kontekstu ljudskih prava, proces identikacije, artikulisanja i
prenoenja u javnost iskustava i elja pojedinih drutvenih grupa u vezi sa unapreenjem njihovog
drutvenog poloaja, s ciljem da ta pitanja postanu priznata kao pitanja od javnog i politikog znaaja.

11

Optueni/Optuena Osoba protiv koje je potvrena jedna ili vie taaka navedenih u optunici.

Politiki korektan govor Govor koji koristi jezik, promovie ideje, ponaanja, prakse, kojima se
nastoji izbjei etiketiranje, uvredljivost, te smanjiti drutvene distance prema marginalizovanim
drutvenim grupama.
Preporuka Akt koji nema obavezujuu snagu, najee ovu vrstu akta usvajaju meunarodne organizacije. Preporuke ne obavezuju zemlje lanice, ali se prati i izvjetava o tome da li ih zemlje lanice
provode.

12

Pozitivna akcija Mjere, programi i aktivnosti koje se kreiraju i preduzimaju radi eliminisanja ili
spreavanja diskriminacije ili negativnih posljedica koje su rezultat postojeih drutvenih odnosa i
struktura i poveanje uea pojedinih drutvenih grupa, koje iz razliitih razloga to trenutno nisu
u mogunosti. Na primjer: dostavljanje informacija koje su potrebne specinim drutvenim grupama radi lakeg pristupa obrazovanju, zaposlenju i sl; obrazovanje pojedinih drutvenih grupa (polnih, etnikih, starosnih itd.) koje nisu zastupljene u pojedinim zanimanjima.
Pozitivna (obrnuta) diskriminacija Oznaava politiku i praksu izbora pojedinih osoba ili grupa
iskljuivo ili prioritetno na osnovu njihove pripadnosti odreenoj drutvenoj kategoriji, dok su njihove sposobnosti u drugom planu. Pozitivnu diskriminaciju je potrebno razlikovati od pozitivne akcije. U pojedinim zemljama je zakonski zabranjena.
Povjerljivost Pravo svake osobe na zatitu linih podataka, posebno podataka ije objavljivanje
moe ugroziti njenu sigurnost, integritet i slino. Npr. povjerljivost i zatita identiteta maloljetnika
u krivinom postupku, povjerljivost o podacima o bolesti, itd.
Predrasuda Neprovjeren, izmiljen, esto diskriminatorski stav, zasnovan na linom iskustvu, ubjeenjima i vrijednosnom sistemu o drugim osobama. Najee se odnosi na pojedinke/pojedince.
Pristup Pravo, informisanost i mogunost da se pristupi ili ukljui u odreene drutvene procese,
institucije, programe ili resurse.
Ranjive drutvene grupe Ovaj pojam se esto poistovjeuje sa drutveno iskljuenim ili marginalizovanim grupama. Pojam ranjive koristi se kako bi se dodatno naglasila izloenost i trpljenje
negativnih posljedica usljed nedostatka zatite i prisutnih stereotipa, predrasuda i stigmi u drutvu.
On, ipak ne mora uvijek da se odnosi na sve drutveno iskljuene grupe. U ovom smislu, kao ranjive

grupe mogu se istai npr. ovisnici o drogama, maloljetni poinioci krivinih djela, osobe oboljele od
tekih bolesti (HIV, hepatitis), mukarci koji imaju seksualne odnose sa mukarcima, itd.
Ravnopravnost Pravdenost pri postupanju prema pripadnicama i pripadnicima razliitih drutvenih
grupa, u skladu sa njihovim zajednikim, ali i specinim potrebama. To ne znai samo jednako
postupanje, ve se moe raditi i o specinom tretmanu pojedinih drutvenih grupa, s ciljem da se
ispravi drutvena, kulturna, istorijska podreenost, ali koji se smatra jednakim u smislu prava,
obaveza i mogunosti koje se ovim grupama pruaju. Odnosi se na sve aspekte drutvenog ivota.

Sagorjevanje Premorenost, zika i psihika iscrpljenost koja se javlja kod aktivistkinja i aktivista
za ljudska prava. Neki od uzroka mogu biti: preambiciozno postavljeni ciljevi, unutranja neorganizovanost, mali broj lanica i lanova aktivistikih grupa, neprijateljski raspoloeno okruenje i nepriznavanje vrijednosti njihovog rada. Kao posljedice mogu se javiti razoaranje, demotivisanost za
rad, naputanje grupa, odustajanje od postavljenih ciljeva, itd.
Segregacija Drutveno, ziko, politiko i ekonomsko razdvajanje razliitih drutvenih grupa, najee na osnovu ideolokih i drutvenih prepreka graanskim slobodama, jednakim mogunostima
i ueu. Segregacija moe biti i rezultat dogovora drutvenih grupa. Prema Zakonu protiv diskriminacije BiH, segregacija je djelo kojim (ziko ili pravno) lice odvaja druga lica na osnovu jedne od
nabrojanih osnova iz denicije diskriminacije.
Sistemska ili sistematska diskriminacija Diskriminacija pojedinki/pojedinaca ili drutvenih grupa
ije postojanje i prava sistem ne priznaje. Provodi je veinska ili dominantna zajednica koja je u
mogunosti da odlui da ne uvaava razliitosti. Najee se manifestuje kroz javne politike, prakse,
procedure koje iskljuuju pojedine drutvene grupe, prikriveno, otvoreno ili postavljajui pred njih
zahtjeve koje one nisu u stanju da ispune. Ove politike i prakse su obino meusobno povezane i na
taj nain daju diskriminaciji sistemski karakter.

13

Razliitost U kontekstu ljudskih prava i ravnopravnosti pod pojmom razliitost posmatramo razlike
u kulturi, identitetima, vrijednostima, uvjerenjima, rasnom, etnikom i nacionalnom porijeklu, polu,
seksualnoj orijentaciji, vjetinama i sposobnostima, starosnoj dobi pojedinki i pojedinaca ili drutvenih
grupa. Osjetljivost na razliitosti podrazumijeva prepoznavanje i uzimanje u obzir specinih potreba
drutvenih grupa prilikom planiranja, provoenja ili procjene bilo koje vrste djelovanja.

Smjernice (uputstva) Akti koje objavljuju ministarstva, agencije i tijela meunarodnih i drugih
organizacija s ciljem pojanjavanja odredbi zakona, konvencija, direktiva, odnosno tumaenjima na
koji nain dokument na koji se one odnose treba provoditi.
Socijalna pravda Koncept zasnovan na uvjerenju da svaka pojedinka/pojedinac i grupa u drutvu
ima pravo na jednake mogunosti, graanske slobode i puno uee u drutvenim, obrazovnim,
ekonomskim, pravnim, institucionalnim slobodama i odgovornostima.

14

Stereotip Stereotip je uoptena slika koja se na osnovu karakteristika pojedinca koji pripada pojedinoj grupi ili bez posebnog povoda pripisuje cijelim drutvenim grupama (polnim, starosnim, nacionalnim, kulturnim, rasnim, politikim), od ijih lanova se esto oekuje da se i ponaaju u skladu
sa tim karakteristikama. Stereotipizacijom se pretjerano istie uniformnost drutvene grupe i
poveavaju razlike izmeu drutvenih grupa. U novinarskom izvjetavanju opasnost od stereotipizacije postoji prilikom pretjerane generalizacije u opisima pojedinih drutvenih grupa.
Stigma Negativno drutveno etiketiranje osobe ili grupe na osnovu neke od njenih karakteristika,
koje je znaajno diskredituje u oima javnosti. Moemo govoriti o javnoj stigmi, odnosno negativnom
odnosu javnosti, samostigmi ili self-stigmi, kao vlastitom osjeaju sramote i nie vrijednosti usljed
odnosa javnosti, strukturalnoj ili institucionalnoj stigmi, kao negativnom uticaju institucija, medijskoj
stigmi, kada mediji propagiraju stigmatizujue stavove, itd.
Tabu Tema o kojoj se ne pria, zbog drutvenog obiaja, drutvene neprihvatljivosti ili emocionalne
averzije prema njoj.
Tolerancija Uvaavanje i otvorenost prema razliitim kulturama, drutvenim grupama, praksama,
stavovima, vrijednostima. Ne mora automatski predstavljati slaganje sa razlikama. U novijim
raspravama o ljudskim pravima denie se kao trpljenje ili podnoenje. Stoga, ako se zaista radi o
slaganju, prihvatanju, potovanju ili podrci, bolje je koristiti te termine.
Uznemiravanje Ponaanje koje vrijea dostojanstvo osobe i stvara zastraujue, neprijateljsko,
degradirajue ili uvredljivo okruenje.

Viktimizacija Nanoenje materijalne i moralne tete, posljedica po zdravlje i psihikih patnji,


ukljuujui i negativne reakcije drutvenog okruenja, okrivljavanje osoba ili drutvenih grupa,
oteavajui njihov poloaj i stavljajui ih u poloaj rtve.

15

Zalaganje (zagovaranje) Skup organizovanih akcija za uspostavljanje ili provoenje prava ili javne
politike, kako bi se stvorili uslovi za potovanje ljudskih prava i dobrobit zajednice. To je jedan od
oblika aktivizma i najee tei promjeni odnosa moi izmeu drutvenih grupa i institucija.

RODNE I POLNE RAZLIITOSTI

16

Androcentrizam Pogled na odnose mukaraca i ena, prema kojem je mukarac primaran, a ena
sekundarna, odnosno mukarac normalnost, a ena odstupanje od pravila.
Domae nasilje, nasilje u porodici i porodinoj zajednici Jedan od najvidljivijih i najteih vidova
krenja ljudskih prava kojim se ugroava ziki, psihiki i drutveni integritet osobe, pravo na ivot i
slobodu. Pod porodicom i porodinom zajednicom smatraju se i bivi suprunici i njihova djeca, kao
i roditelji bivih suprunika. Najee rtve su ene i djeca. Obuhvata ziko, psihiko, emocionalno
i ekonomsko nasilje. Fiziko zlostavljanje podrazumijeva sve zike neeljene radnje: od guranja i
amaranja, udaranja razliitim predmetima, upanja za kosu, ugriza, koritenja razliitih vrsta oruja,
do seksualnog nasilja, silovanja i prinude na seksualni odnos. Psihiko i emocionalno nasilje obuhvataju razliite oblike zastraivanja, koritenja pogrdnih imena, prijetnje, ucjenjivanje i manipulacije
kojima nasilnik nastoji drati rtvu u strahu i samim tim kratkoronoj ili dugoronoj potinjenosti ili
zavisnosti. Emocionalno nasilje ostavlja udan osjeaj bola, krivnje i neeg loeg to je veoma teko
denisati. Psihiko i emocionalno nasilje obuhvataju i radnje koje nisu direktno usmjerene prema
rtvi, ve i razliite vrste ucjena i prijetnji koje su usmjerene na osobe bliske rtvi, kao to su djeca,
lanovi ue ili ire porodice i prijatelji. Emocionalno nasilje obuhvata radnje kao to su kritikovanje,
iskazivanje ljubomore, poniavanje na javnom mjestu, uutkivanje, izolacija, dominiranje, ograniavanje kontakata sa drugim ljudima, koritenje djece za emocionalne ucjene i sl. Ekonomsko nasilje
podrazumijeva razliite vidove ekonomske manipulacije, kao to su prijetnja ili stvarno uskraivanje
sredstava za ivot, ili zabrana rada od strane branog ili vanbranog partnera, kao i drugog lana
porodice, kontrola kunog budeta i njegovo prisvajanje i raspolaganje bez zajednikog dogovora,
troenje na kockanje, alkohol i drogu, prodaju stvari iz domainstva bez saglasnosti, itd. Nasilje u
porodici je krivino djelo regulisano Krivinim zakonom Republike Srpske (Sl. glasnik broj 49/03) i
Krivinim zakonom Federacije BiH (Sl. glasnik broj 36/03), kao i posebnim zakonima o zatiti od
nasilja u porodici u oba entiteta (Slubeni glasnik RS br. 118/05, 17/08 i Slubene novine Federacije
BiH broj 22/05).
Dender mejnstriming (gender mainstriming) ili rodno osvijetena politika Prema deniciji
Ekonomskog i socijalnog savjeta Ujedinjenih nacija (ECOSOC), to je proces procjene uticaja na ene

i mukarce bilo koje planirane akcije, ukljuujui zakonodavstvo, javne politike i programe u svim
oblastima i na svim nivoima. To je strategija koja u stvaranje, provoenje, praenje i procjenu politika
i programa u politikoj, ekonomskoj i drutvenoj sferi ukljuuje iskustva i elje ena i mukaraca,
kako bi se za sve postigla jednaka dobrobit. Krajnji cilj je postii rodnu jednakost.

Feminizam Uenja i teorije koje se odnose na unapreenje prava i jaanje uloge ena u drutvu.
Oznaava i drutveni pokret, ali i lino opredjeljenje koje polazi od toga da ene imaju podreen
poloaj u drutvu, koji se moe promijeniti organizovanim aktivnostima koje obuhvataju od injenja
ovih problema vidljivim do uticaja i promjene javnih politika i praksi u drutvu. U zavisnosti od ugla
iz kojeg posmatraju drutvene odnose i naina koje vide za njihovo rjeavanje postoje razne feministike teorije i pokreti: liberalni feminizam, lezbejski feminizam, crni feminizam, postfeminizam,
sajberfeminizam, itd. Veina ovih teorija prihvata da i mukarci mogu biti aktivni uesnici feministikog pokreta, odnosno feministi.
Heteroseksizam Razlikovanje ili diskriminacija zasnovana na drutvenim vrijednostima da sve
osobe treba da budu heteroseksualne orijentacije, te privilegovanje heteroseksualnosti i osoba heteroseksualne orijentacije. Privilegovanje se najee manifestuje mogunostima koje se svjesno daju
ili nesvjesno podrazumijevaju za osobe heteroseksualne orijentacije, te negiranju osobama drugih
orijentacija. Npr. neke od privilegija mogu biti da javno bez straha od nasilja pokazuju privlanost i
emocije, otvoreno razgovaraju o partnerkama i partnerima i odnosima, prednostima na osnovu
stava da je heteroseksualnost jedina normalna, prihvaenost u drutvu i porodici, automatsko priznanje i prihvatanje branog ili vanbranog partnera, pravo na odgajanje djece, bez straha da e biti
odbaeno u drutvu, itd.
Homofobija Iako u izvornom znaenju strah (grki - phobos) u kontekstu ljudskih prava oznaava
i mrnju, neprijateljstvo i odbojnost prema osobama homoseksualne orijetnacije, te se u tom smislu
odnos moe smatrati ravnim diskriminaciji, npr. rasizmu, seksizmu i sl. Homofobina ponaanja mogu
ukljuiti npr. prijetnje, maltretiranje, ziko i seksualno nasilje, odbacivanje u drutvu i porodici,

17

Emancipacija ena Podrazumijeva strategije i realizacije akcija unapreenja poloaja ena i uspostavljanje ravnopravnosti i jednakosti sa mukarcima. U rimskom pravu termin je oznaavao
oslobaenje roba od strane gospodara, u dananje vrijeme u pravnom kontekstu moe oznaavati
sticanje poslovne sposobnosti.

pogrdne komentare, uvrede i ale, povezivanje homoseksualnosti sa psihikim oboljenjima, polno


prenosivim bolesima, prijetnjama drutvenom poretku, pedolijom ili drugim krivinim djelima, optuivanje za promociju modela ponaanja i regrutaciju drugih da se pridrue toj seksualnoj orijentaciji.

18

Interpolne (interspolne) karakteristike Polno razlikovanje (unutar i izmeu hromosoma, hormona


i polnih organa), koje odstupaju od polne podjele na muki i enski pol.
LGBTIQ Skraenica za lezbijke, gej, biseksualne, transseksualne/transrodne, interseksualne i kvir
osobe. Termin lezbijka oznaava enu koja osjea emocionalnu i ziku privlanost prema enama.
Gej oznaava osobu koja osjea emocionalnu i ziku privlanost prema osobama istog pola, najee se koristi za mukarce. Biseksualna osoba osjea privlanost prema osobama oba pola.
Transseksualna osoba je osoba iji je rodni identitet razliit od biolokog pola koji im je pripisan pri
roenju. Neke od njih imaju jak osjeaj da su roene u pogrenom tijelu. Neke od njih se odluuju
da javno ive u skladu sa svojim rodnim identitetom, oblaei se i ponaajui na nain koji mu odgovara, neki se podvrgavaju hirurkim intervencijama i hormonalnim terapijama, kako bi prilagodili
svoje tijelo svom identitetu. Ove osobe trpe diskriminaciju i dijele neke od problema sa kojima se
suoavaju osobe koje nisu heteroseksualne orijentacije, ali se suoavaju i sa drugim specinim
problemima. Interseksualne osobe su osobe iji se pol razvija van tipinog razvoja pola kao mukog
ili enskog. Termin kvir (queer) se koristi prilikom oznaavanja svih navedenih osoba, u nastojanju
da se neutralizuje niz negativnih termina.
Mizoginija Organizovana, institucionalizovana mrnja, neprijateljstvo i nasilje prema enama.
Patrijarhat Norme, vrijednosti, uvjerenja, strukture i sistemi koji daju mo i superiorni poloaj
mukarcima i marginalizuju i podreuju ene.
Podaci razvrstani prema polu Sakupljanje i odvajanje statistikih podataka prema polu, kako bi se
omoguila statistika osnova za rodnu analizu u razliitim oblastima. Prema Zakonu o ravnopravnosti
polova Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine broj 32/10), svi statistiki podaci
i informacije, koji se prikupljaju, evidentiraju i obrauju u dravnim organima na svim nivoima, javnim
slubama i ustanovama, dravnim i privatnim preduzeima i ostalim subjektima, moraju biti
razvrstani po polu i treba da budu dostupni javnosti.

Pol (Spol) Pojam upuuje na bioloke i zioloke karakteristike na osnovu kojih drutvo i zakoni
pojedinku/pojedinca deniu enom ili mukarcem.

Rod Drutveno konstruisane uloge, odnosi, vrijednosti, atributi i oekivanja koje drutvo pripisuje
enama ili mukarcima. Rod je dio identiteta koji se stie socijalizacijom i mijenja se kroz istorijske
periode, te varira u razliitim kulturama irom svijeta. Neke teorije deniu rod i kao invidualni konstrukt vlastitog izraavanja koji potvruje, negira i/ili nadilazi drutveno zadane i formirane polne i
rodne uloge mukaraca i ena.
Roditeljsko odsustvo Individualno pravo radnika i radnica (oba pola) na plaeno odsustvo nakon
roenja ili usvajanja djeteta. Prema Zakonu o radu Republike Srpske (Slubeni glasnik Republike Srpske,
br. 38/00, 40/00, 47/02, 38/03, 66/03 i 20/07), za vrijeme trudnoe, poroaja i njege djeteta ena ima
pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od jedne godine, a roditelji djeteta se mogu sporazumjeti da
nakon isteka 60 dana od dana roenja djeteta, odsustvo umjesto majke nastavi da koristi otac.
Rodna analiza Sistematsko istraivanje razliitim metodama s ciljem identikovanja i razumijevanja
odnosa mukaraca i ena, kao i rodnih odnosa meu mukarcima i meu enama, njihovim aktivnostima, razlikama u njihovim potrebama, pristupu resursima, mogunostima odluivanja,
preprekama na koje nailaze u svim sferama ivota. Rodna analiza uvaava da su ivoti mukaraca i
ena, kao i njihova iskustva, potrebe i prioriteti razliiti. Takoe, ne ive sve ene i svi mukarci jednako, niti imaju iste potrebe i iste prioritete. Rodna analiza uzima u obzir i razlike na koje utiu npr.
etnika pripadnost, socijalni i ekonomski status, zdravstveno stanje, starosna dob, nivo obrazovanja,
seksualna orijentacija, brano stanje itd. Svrha rodne analize je da pomogne u postizanju rodne jednakosti.

19

Reproduktivni rad Aktivnosti i zadaci koji predstavljaju podrku produktivnom radu. esto se
povezuje sa aktivnostima koji podravaju bioloku reprodukciju. Ukljuuje npr. brigu za djecu i njihovo vaspitanje, odravanje domainstva, brigu za bolesne, iznemogle i starije osobe. Obino nije
plaen, te stoga ni vrednovan kao doprinos, ali stvarno predstavlja podrku i osnovu za produktivan
rad zbog ega postoji potreba za njegovim uzimanjem u obzir u izvjetavanju o odnosima meu
polovima i rodnim pitanjima.

20

Rodna jednakost Koncept prema kojem su sva ljudska bia slobodna da razvijaju svoje sposobnosti
i naprave slobodan izbor bez ogranienja uspostavljenih drutvenim stereotipima, predrasudama i
rodnim ulogama. Razliita ponaanja, tenje, potrebe svih ljudi (ena i mukaraca) se jednako potuju, vrednuju, razmatraju i podravaju.
Rodna osjetljivost Sposobnost da se prepoznaju rodna pitanja, potrebe i interesi razliitih ljudi na
koje utiu njihove rodne uloge. Rodna osjetljivost neophodna je u svim sferama drutvenog ivota,
npr. koritenje rodno osjetljivog jezika (izraavanjem titula i zanimanja u enskom rodu za ene, radi
potovanja i armisanja ena na tim pozicijama), rodna osjetljivost u ureivanju medijskog programa
(kako bi se prepoznali i eliminisali seksistiki sadraji i sadraji koji promoviu rodno zasnovano nasilje,
te pripremali programi koji preispituju stereotipe i promoviu ravnopravnost), rodno osjetljivo budetiranje (kako bi budeti kao javni instrumenti provoenja zakona i politika osigurali pravedniju
raspodjelu sredstava, koja uvaava potrebe razliitih grupa ena i mukaraca), rodno osjetljivo urbanistiko planiranje (kako bi budui planovi naselja ispunjavali potrebe stanovnica i stanovnika koji
tu ive i koriste javne povrine i objekte, npr. usljed rodne podjele rada i brige za djecom od kljune
je vanosti uee ena u urbanom planiranju). Ako se eli naglasiti prihvaenost i primjena principa
ravnopravnosti i jednakosti, koriste se i termini rodna osvijetenost i rodna odgovornost, koji imaju
dublje znaenje (npr. rodno osvijetene politike ili rodno odgovorno budetiranje).
Rodna ravnopravnost Pravedno tretiranje polova, koje moe podrazumijevati jednak ili razliit
tretman, ali koji se smatra jednakim u smislu prava, obaveza i mogunosti koje pred njima stoje.
Rodni identitet Vlastita rodna samokoncepcija, koja moe, ali i ne mora korespondirati sa biolokim
polom koji je osobi pripisan pri roenju (muka, enska, interseksualna osoba). Osoba dakle moe
denisati rodni identitet kao enski, muki, interseksualni ili kao uidan i mjeovit.
Rodni jaz Razlika izmeu mukaraca i ena u smislu uea, pristupa resurscima, pravima, nadoknadama i benecijama. Rodni jaz u platama Razlika u platama izmeu mukaraca i ena. Znaajno je
posmatrati radi prikazivanja i razumijevanja odnosa izmeu mukaraca i ena, podjele rada, pristupa
resursima i ogranienja koja u drutvu postoje najee pred enama. Rodnom analizom oblasti rada
i plata i naknada trae se podaci o uticaju roda i povezanosti roda sa drugim drutvenim kategorijama,
na stepen angaovanosti i priznanja za poslove koje obavljaju ene i mukarci.

Rodno zasnovano nasilje in kojim se nanosi zika, seksualna, psihika ili ekonomska pojedinki
ili pojedincu zasnovana na rodu. Iako su najei oblici rodno zasnovanog nasilja mukarca prema
eni, potrebno je prepoznavati i rodno zasnovano nasilje grupa, te ene prema eni, mukarca prema
mukarcu i ene prema mukarcu. Kao samo neke od oblika rodno zasnovanog nasilja, navodimo
seksualno uznemiranjavanje, psihiko maltretiranje, nasilje u porodici, nasilje i pritiske na ene u
vezi sa odricanjem od nasljedstva, nasilje meu vanbranim partnerima, verbalno i ziko maltretiranje osoba koje ne ispunjavaju drutveno oekivane rodne uloge i ponaanja, maltretiranje osoba
drugaije seksualne orijentacije, prisiljavanje na prostituciju, seksualno iskoritvanje, trgovinu enama i td.
Seksizam Diskriminacija osoba zasnovana na rodu ili polu.
Seksualna orijentacija Emocionalna i seksualna naklonjenost istom i/ili drugaijem polu. Seksualna
orijentacija moe biti heteroseksualna prema suprotnom polu, biseksualna prema oba pola, s
tim da osobe mogu, ali i ne moraju da imaju seksualne odnose sa oba pola, te homoseksualna
prema osobama istog pola. Seksualna orijentacija najee nije relevantna za medijski izvjetaj, niti
probleme sa kojima se ljudi suoavaju treba dovoditi u vezi sa seksualnom orijentacijom, osim ako
se ne radi o rodno zasnovanoj diskriminaciji. Seksualna orijentacija ne podrazumijeva odnos sa vie
partnera, to se esto implicira za osobe biseksualne i homoseksualne orijentacije. Takoe, seksualnu orijentaciju ne treba nazivati stilom ivota, jer se ne radi o izabranom nainu ivota, niti postoji
npr. heteroseksualni stil ivota. Heteroseksualna osoba ili hetero osoba je termin kojim se oznaavaju osobe heteroseksualne orijentacije, gej osoba je prihvatljiv termin za oznaavanje mukaraca
i ena homoseksualne orijentacije, iako se za ene koristi i termin lezbejka.
Seksualna prava Ljudska prava koja ljudima garantuju slobodu od prinude, diskriminacije, nasilja,
zatitu seksualnog integriteta, zatitu privatnosti, pristup zdravstvenim slubama i zatitu seksualnog
i reproduktivnog zdravlja, pristup informacijama u vezi s tim, seksualno obrazovanje, slobodan izbor

21

Rodne uloge Uloge (poslovi, obaveze, odgovornosti, ponaanja) koje drutvo i zajednica oekuju
da pojedinka i pojedinac obavlja u drutvu, a koje vezuje za njihov bioloki pol. Moe podrazumijevati
i nauene uloge ili uloge kojima se pojedinka ili pojedinac svjesno prilagoava kako bi ispunila
drutvena oekivanja. Rodne uloge variraju u zavisnosti od kulture, etnike grupe, klase, starosne
dobi, politikog sistema, prirodnih okolnosti i td.

partnera, dobrovoljan brak i dobrovoljnost u seksualnim odnosima u braku ili van njega, dobrovoljnost u odluivanju o potomstvu i sl.
Seksualno iskoritavanje Iskoritavanje i povreda ljudskog dostojanstva i zikog i emocionalnog
integriteta pojedinke ili pojedinca s ciljem seksualnog zadovoljavanja ili materijalne koristi.
Seksualnost osnova svakog ljudskog bia koja, izmeu ostalog, obuhvata polni identitet, rodni
identitet i izraavanje, seksualnu orijentaciju, elje i fantazije, vrijednosti.
Siguran seks Seksualni odnos koji smanjuje ili eliminie razmjenu tjelesnih tenosti koje mogu
prenijeti polno prenosive bolesti. Npr. seksualni odnos uz koritenje prezervativa.

22

Transvestit Osoba koja uiva u noenju odjee drugog roda. Pojam ne treba dovoditi u vezu sa
seksualnom orijentacijom.
Trgovina ljudima oznaava niz aktivnosti od regrutovanja putem oglasa, kidnapovanja, transporta,
pritvaranja i prodaje osoba, najee ena i djece u svrhu eksploatacije, uglavnom radi prostitucije,
prinudnog rada, usluivanja, ropstva ili ak uzimanja i prodaje zdravih organa.
Stakleni plafon (strop) Nevidljiva i nedenisana diskriminatorna prepreka, stvorena patrijarhalnim
i seksistikim odnosima u drutvu, koja oteava ili u potpunosti onemoguava ene da napreduju
prema viim pozicijama, npr. u organizaciji, kompaniji, politikoj stranci ili javnim institucijama ili ka
ostvarenju viih primanja. Npr. statut i pravila organizacije ne spreavaju enu da bude direktorica
kompanije, ali je poznato da tijelo koje vri izbor smatra da mukarac mnogo bolje moe obavljati
taj posao. ena moe biti ministrica u Vladi, ali je poznato da politike partije za ova mjesta uvijek
kandiduju mukarce ili odnosi u drutvu, podjela rada i obaveza unutar porodice oteava enama
da se kandiduju za te pozicije. Termin se poeo koristiti osamdesetih godina u Sjedinjenim Amerikim
Dravama u tekstovima o poloaju ena na radnom mjestu.
Vanbrana zajednica Domainstvo ili zajednica koju ine mukarac i ena, koji nisu zvanino sklopili
brak. U zajednici mogu ivjeti i njihova djeca. U pogledu prava i obaveza na meusobno izdravanje
i odgovornosti prema djeci izjednaena je sa branom zajednicom, a na osnovu ivota u vanbranoj
zajednici mogu se crpiti i neka druga prava, npr. na imovinu i sl.

23

enska ljudska prava Pojam enska ljudska prava se zasniva na priznanju da su ene u neravnopravnom poloaju i doivljavaju diskriminaciju u drutvu, te da su ljudska prava ena sastavni dio
univerzalnih ljudskih prava.

OSOBE SA INVALIDITETOM

Amputacija Operativno uklanjanje uda ili dijela uda. Osoba: amputirac/amputirka ili osoba kojoj
je amputiran dio tijela, osoba bez noge(u), osoba bez ruke(u).

24

Arhitektonske prepreke (barijere) Bilo koja zika prepreka u domainstvu ili u javnom prostoru koja
ograniava kretanje osoba sa invaliditetom. Npr. stepenice, nepostojanje lifta ili rampe (kose ravni) za
kolica, trotoari bez rampe, uska vrata, uzak lift, uski toaleti sa neprilagoenom opremom, sale za sastanke
sa ksiranim stolicama i uskim prolazima, visoki pragovi, itd. Postoje i druge vrste prepreka, koje se esto
zaboravljaju, a na koje nailaze osobe koje su slijepe ili gluhe. Npr. potrebno je obezbijediti zvunu signalizaciju, senzorne mape, oznake u liftovima i na vratima na brajevom pismu, vizuelnu signalizaciju za
osobe koje ne uju zvona na vratima, alarm od zatite od poara i td.
Biblioteka za slijepe i slabovide osobe Biblioteka koja raspolae knjigama u zvunoj tehnici i
tampanim na brajevoj azbuci ili sa uveanom tampom, iji sadraji na taj nain postaju dostupni
slijepim i slabovidim osobama. Namijenjena je optem obrazovanju, informisanju i zadovoljavanju
kulturnih potreba slijepih i slabovidih osoba.
Audiodeskripcija Tonski opis lma, pozorine predstave, izlobe ili drugog multimedijalnog
proizvoda, namijenjen slijepim i slabovidim osobama, u kojem pripovjeda opisuje radnje, gestove,
scenograju i natpise i druge vizuelne informacije. Ona slijepim i slabovidim osobama ini dostupnim
sadraje, koji inae ne bi bili dostupni prostim sluanjem.
Autizam Autizam je trenutno jedan od najkompleksnijih oblika invalidnosti, jer predstavlja sveobuhvatan razvojni poremeaj koji se javlja kod djece pri samom roenju ili u najranijem djetinjstvu, koji
obuhvata sva podruja djejeg razvoja: govor, motoriku, ponaanje, druenje i uenje. Manifestuje
se kroz nemogunost uspostavljanja socijalnih odnosa, sklonost osamljivanju i povlaenju u sebe.
Djecu i odrasle sa autizmom, osim izazova sa kojima se susreu u ivotu, mogu karakterisati i odreene
sposobnosti za analizu predmeta i dogaaja, istaknuto razumijevanje njihove strukture, predvianje
buduih ponaanja, interes i smisao za detalje ili neke specine oblasti npr. muziku, matematiku ili
umjetnost. Uzroci autizma nisu do sada nauno dokazani, iako veina strunih radova ukazuje na nezgodnu kombinaciju genetike i okoline u kojoj se dijete razvija.

Brajevo pismo Meunarodni standardizovan reljefasti sistem znakova namijenjen za komunikaciju


u kojoj uestvuju osobe koje ne vide. Kombinacijom est taaka obiljeavaju se slova, znakovi interpunkcije, brojevi itd. Razumijevanje brajevog pisma odvija se ulom dodira. Ime je dobilo prema
svom tvorcu Luju Braju. Kako bi se podrala komunikacija na ovom pismu, postoje tastature za brajevo pismo, pisae maine i tampai koje ostavljaju otiske brajevog pisma.

Gestovni jezik (govor) - Kodikovan sistem pokreta ruku i tijela i mimike koji se, uz itanje sa usana,
koristi u komunikaciji sa osobama sa smanjenom sposobnou govora ili sluha. Postoje manje razlike
izmeu gestovnih govora pojedinih podruja, kao i meunarodni gestovni jezik. Kao i kod prevoenja
drugih jezika i u ovom sluaju se koristi termin prevoenje ili tumaenje npr. usmeno ili pismeno
prevoenje sa gestovnog jezika i obratno ili prevoenje gestovnog jezika jednog podruja na
gestovni jezik drugog ili na internacionalni gestovni jezik.
Gluha (gluva) i nagluha osoba Osoba koja nema sposobnost sluha, odnosno osoba koja ne uje i
osoba koja ima umanjenu sposobnost sluha odnosno slabo uje. Politiki korektno bi bilo koristiti
ove sintagme, iako udruenja ovih osoba za sebe koriste termine gluhe i nagluhe osobe. Zbog praktinosti u izvjetavanju i potrebe za kratkoom moe se pribjei kombinovanju tokom izvjetaja. U
svakom sluaju, termin gluh i nagluh treba koristiti kao pridjev uz imenicu osoba, a nikako kao
imenicu. Izvedeni glagoli koji bi oznaili gubitak sluha bili bi: ogluiti (ogluviti), gubiti ili izgubiti sluh,
ostajati ili ostati bez sluha. Rijei kojima se moe oznaiti odsustvo ili umanjenost sposobnosti sluha:
gluhoa (gluvoa), nagluhost (nagluvost), nesposobnost ili umanjena sposobnost sluha, gubitak
sluha, otean sluh.
Gluhonijema (gluvonijema) osoba Osoba koja nema sposobnost sluha i govora. Gluhonijemost
(gluvonijemost) ili nedostatak sposobnosti sluha i govora.

25

Defektologija Nauna disciplina koja prouava motorne, ulne ili intelektualne smetnje u razvoju
i drutvenom ponaanju. Strunjakinja i strunjak iz oblasti defektologije defektolog, defektologinja, defektolokinja. U savremenom svijetu dijagnostike i podrke osobama sa invaliditetom
za strunjake se sve vie koriste drugi termini, kao to su reahabilitatori/ice, specijalni pedagozi/ginje,
okupacioni terapeuti/kinje, logopedi/kinje, somatopedi/kinje, u zavisnosti od grane specijalizacije,
ime se ujedno i izbjegavaju negativne konotacije koje nosi rije defekt.

Invaliditet Umanjena privremena ili trajna zika i intelektualna sposobnost, usljed naslijeenog,
uroenog ili steenog oboljenja, oteenja, poremeaja, starosti itd. Iako se ovaj termin koristi u domaim zakonima, a i sama udruenja ga koriste, mogue je koristiti i termine umanjene sposobnosti
ili ometenost.
Miina distroja Opti naziv za grupu oboljenja skeletnih miia koja dovodi do slabosti zahvaenih miia uz ouvanost nervnog sistema. Osoba oboljela od distroje, osoba sa distrojom, osoba
sa posljedicama miine distroje.
Neuraunljiva osoba Osoba koja nije svjesna odgovornosti i ne moe odgovarati za svoje postupke.
Najee se koristi u kontekstu prava.

26

Nijema osoba Osoba koja nema sposobnost govora. Nijemost nedostatak sposobnosti govora.
Osoba sa invaliditetom Osoba sa smanjenim sposobnostima usljed posljedica naslijeenog,
uroenog ili steenog oboljenja, oteenja, povrede ili starosti. Koristiti sintagme: osoba sa invaliditetom u kontekstu odgovornosti drutva osobe kojima je potrebna posebna drutvena podrka; ne invalitkinja ili invalid, niti osoba sa posebnim potrebama. Ako je neophodno fokusirati se na vrstu
invaliditeta, koristiti npr. osobe sa tjelesnim invaliditetom, osobe sa smanjenjim motornim sposobnostima (pokretljivou), osobe sa smanjenom sposobnou sluha i vida, osobe sa posljedicama miinih
oboljenja i oteenja, osobe sa tekim hroninim oboljenjima i trajno naruenim zdravstvenim stanjem,
osobe sa smanjenim intelektualnim sposobnostima ili uz rije osoba navesti konkretno oteenje ili
oboljenje, npr. osoba sa paraplegijom ili osoba u stanju paraplegije. U zavisnosti od konteksta u kojem
se izvjetava, mogu se koristiti i sintagme: osoba koja oteano hoda, osoba u kolicima, ako je adekvatno
- osoba vezana za postelju ili eventualno nepokretna osoba, s tim da posljednje treba oprezno koristiti,
jer je malo koja osoba zaista potpuno nepokretna.
Osobe sa umanjenim intelektualnim sposobnostima osoba sa smanjenim intelektualnim sposobnostima usljed posljedica naslijeenog, uroenog ili steenog oboljenja, poremeaja, oteenja,
povrede ili starosti. Za odrasle se preporuuje koritenje termina osoba sa umanjenim intelektualnim
sposobnostima, a za djecu - djeca ometena u razvoju, djeca sa potekoama u razvoju. Ako se tekst
odnosi na specinu ometenost ili oboljenje, vladine politike, prakse u medicini, mogu se koristiti i
medicinski nazivi i u tom sluaju fokus je na ometenosti ili oboljenju. Izazovi sa kojima se ove osobe

susreu samo su jedan dio njihovog ivota, te je neophodno izvjetavati i o njihovim sposobnostima,
vjetinama, uspjesima. U strunim krugovima i udruenjima koriste se i sintagma mentalno nedovoljno razvijena lica, koja je esta i u nazivima udruenja.
Paraliza motorna slabost ili nesposobnost izazvana gubitkom miine snage, a ne anomalijom
kotano zglobnog sistema ili nekoordinisanou pokreta (djeija paraliza, cerebralna paraliza, progresivna paraliza).

Politika prema osobama sa invaliditetom Dokument koji je odraz zajednikog stava predstavnika
osoba sa invaliditetom i institucija vlasti u jednoj zemlji koji se tie svih pitanja bitnih za osobe sa invaliditetom: obrazovanja, zapoljavanja, socijalnih i zdravstvenih usluga, uea u drutvu, kulturi, umjetnosti, sportu, religiji, porodinom, intimnom i seksualnom ivotu, pristupanosti i ukljuenosti u
jedno drutvo. Usvajaju ga institucije vlasti i njime su utvreni osnovni ciljevi, pravci razvoja, zadaci i
odgovornosti institucija, drugih drutvenih subjekata i organizacija osoba sa invaliditetom. Cilj politike
je poboljanje poloaja osoba sa invaliditetom, socijalna ukljuenost, postizanje ravnopravnosti i eliminisanje diskriminacije po ovom osnovu i rjeavanje drugih aktuelnih problema u razliitim oblastima.
Osobe sa invaliditetom moraju biti ukljuene u planiranje, kreiranje i provoenje ovih politika.
Pomagalo - naprava ili ureaj koji se koristi kao pomono sredstvo u obavljanju nekih radnji, npr.
ortopedsko pomagalo.
Povreda na radu Povreda ili bolest uzrokovana radom u nesigurnim, opasnim, nezdravim uslovima,
sa trajnim ili privremenim posljedicama na zdravlje radnika / radnice i sposobnost za rad.
Profesionalna rehabilitacija osoba sa invaliditetom - organizovanje i sprovoenje programa i aktivnosti s ciljem osposobljavanja osoba sa invaliditetom. Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji,

27

Personalna asistencija - organizovani vid podrke osobi sa invaliditetom u obavljanju svakodnevnih


aktivnosti, pri emu ona sama bira svog asistenta ili asistenticu i odreuje kada, gdje i kakva joj je
asistencija potrebna. Uslugu personalne asistencije mogu koristiti osobe koje mogu upravljati ovom
uslugom i snositi odgovornost. Osoba koja pomae osobi sa invaliditetom naziva se personalni asistent. Asistenti obino prolaze odreeni vid formalne obuke u ustanovama ili udruenjima, a korisnice
i korisnici usluga ih dodatno obuavaju s ciljem prilagoavanja jednih drugima.

28

osposobljavanju i zapoljavanju invalida (Slubeni glasnik RS br. 98/04, 91/06, 54/09) radi se o rehabilitaciji koja se organizuje i izvodi u redovnom sistemu obrazovanja, dok se praktino osposobljavanje
za rad izvodi kod poslodavaca. Ona obuhvata sljedee mjere i aktivnosti: utvrivanje preostalih radnih
i optih sposobnosti, profesionalno informisanje, savjetovanje i procjenu profesionalnih mogunosti,
analizu trita rada, mogunost zapoljavanja i ukljuivanja u rad, procjenu mogunosti izvoenja,
razvoja i usavravanja programa profesionalnog osposobljavanja, radno osposobljavanje, dokvalikaciju, prekvalikaciju i programe za odravanje i usavravanje radnih i radno-socijalnih vjetina i
sposobnosti u razdoblju do zapoljavanja, pojedinane i zajednike programe za unapreenje radnosocijalne ukljuenosti u zajednicu, tehniku pomo, podrku, praenje i procjenu rezultata, i td.
Slijepa i slabovida osoba osoba koja nema sposobnost vida i osoba sa smanjenom sposobnou
vida. Politiki korektno bi bilo koristiti ove sintagme, iako udruenja ovih osoba za sebe koriste termine slijepe i slabovide osobe i ovi termini se nalaze i u nazivima udruenja. Zbog praktinosti u izvjetavanju i potrebe za kratkoom moe se pribjei kombinovanju termina tokom izvjetaja. U svakom
sluaju termin slijep i slabovid koristiti kao pridjev uz imenicu osoba, a nikako kao imenicu. Izvedeni
glagoli koji bi oznaili gubitak vid bili bi: oslijepiti, gubiti ili izgubiti vid, ostajati ili ostati bez vida. Rijei
kojima se moe oznaiti odsustvo ili umanjenost sposobnosti sluha: sljepilo, slabovidost, nesposobnost i umanjena sposobnost vida, gubitak vida.
Socijalni model invalidnosti Pristup pitanju invalidnosti prema kojem u centru panje nije invaliditet kao lini problem pojedinke/pojedinca, ve se invalidnost posmatra kao posljedica umanjene
sposobnosti s jedne i neprilagoene okoline sa druge strane. Tako pitanja invalidnosti postaju
drutveno vana tema. Drutvo treba da preduzme mjere koje e omoguiti osobama sa invaliditetom da se ostvare kao linosti i graani u svim sferama drutvenog ivota. Ovaj pristup u prvi plan
stavlja osobu, njene mogunosti, prava, obaveze i odgovornosti.
Zapoljavanje osoba sa invaliditetom Zapoljavanje na otvorenom tritu rada u dravnim organima,
javnim ustanovama i preduzeima, zapoljavanje pod posebnim uslovima u ustanovama, preduzeima
ili zatitnim radionicama, osnovanim radi zapoljavanja osoba sa invaliditetom. Kako bi podstakla zapoljavanje osoba sa invaliditetom i odgovorila na drutvene nejednakosti, drava poslodavcima koji
zapoljavaju osobe sa invaliditetom omoguava pravo na poreske olakice i razliite stimulanse.

PRAVA DJECE I MLADIH

Dijete Ljudsko bie koje nije navrilo osamnaest godina ivota. Ovo je denicija Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, koju je Bosna i Hercegovina ratikovala 1993. godine, a 1995. potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma Konvencija je jo jednom priznata kao sastavni dio
ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine, te sve osobe koje spadaju u ovu kategoriju treba nazivati djecom, a posebno kada se radi o izvjetavanju o krenju ili ostvarivanju njihovih prava.

Maloljetni uinilac krivinog djela ili maloljetni prestupnik ili maloljetnik u sukobu sa zakonom
oznaavaju krivino odgovorno dijete u krivinom postupku, bez obzira na to da li je osumnjieno,
optueno ili osueno za krivino djelo. (Zakon o zatiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u
krivinom postupku Republike Srpske, Slubeni glasnik RS broj 13/10). Zbog due konstrukcije neprilagoene medijskom izvjetavanju u nastavku se mogu koristiti rijei maloljetnik ili uinilac.
Mladi/Omladina - Rezolucijama Generalne skuptine UN-a broj 40/14 iz 1985. i 50/81 iz 1995. godine utvrena je starosna granica omladine u dobi od 14 do 25 godina. Meutim, u BiH starosna
granica je pomjerena od 15 do 29/30 godina. U zavisnosti od konteksta o kojem se izvjetava,
starosna dob osoba koje se ubrajaju u omladinu je razliita. Npr. za politike partije radi se o osobama od 18 do 30 ili 35 godina starosti, u vezi sa pravima iz oblasti socijalne zatite i stipendiranja o
osobama do 26 godina starosti, prema zakonima o omladinskom organizovanju o osobama izmeu
16 i 30 godina, itd. U izvjetavanju je vano obratiti panju na razlike izmeu tinejdera (osobe mlae
od 20 godina) i mladih odraslih ljudi (stariji od 20 godina) zbog razliitih sociolokih, psiholokih,
zdravstvenih problema i razliitih potreba koje ove kategorije stanovnitva imaju.
Najbolji interes djeteta Najbolji interes djeteta je jedna od najznaajnijih vrijednosti u porodinom
pravu i odnosima roditelja i djece. On pretpostavlja obaveze da se osigura da dijete: ima pravo da
poznaje svoje roditelje i da se oni brinu o njemu; pravo djeteta koje je odvojeno od jednog ili oba
roditelja, da odrava veze i redovne kontakte sa roditeljima, osim ako zbog posebnih okolnosti to

29

Krivina odgovornost Uslovi koji su potrebni da se na izvrioca krivinog djela primijeni krivina
sankcija. U maloljetnikom pravosuu, djeca mlaa od 14 godina se smatraju krivino neodgovornim.

30

nije u njegovom interesu; pravo da oba roditelja imaju odgovornost za podizanje i razvoj djeteta;
odgovornost roditelja da u okviru svojih sposobnosti i nansijskih mogunosti obezbijede uslove
ivota potrebne za razvoj djeteta, ukljuujui obrazovanje, zdravstvenu zatitu itd; pravo djeteta na
izdravanje od roditelja ili drugih osoba koje imaju nansijsku obavezu prema djetetu; pravo djeteta
da se zatiti od nasilja, povreda, ekonomske eksploatacije, seksualne zloupotrebe, te od svih poroka,
da dijete protiv svoje volje ne bude odvojeno od svojih roditelja, osim ako nadleni organi u odgovarajuim zakonskim procedurama ne utvrde da je odvajanje u najboljem interesu. Potrebe djeteta
koje se kroz ovu grupu interesa nastoje zadovoljiti su: sigurnosne, zdravstvene, emocionalne, obrazovne, vaspitno-razvojne, socijalne i td. O najboljem interesu i potrebama djeteta posebno treba
voditi rauna u kriznim situacijama poput razvoda braka roditelja, gubitka roditelja ili drugog lana
porodice i sl. U sudskim i drugim postupcima u koje su ukljuena djeca, nadleni organi duni su da
vode rauna o najboljem interesu djeteta, kao i da djetetu omogue da slobodno izrazi svoje miljenje o vlastitim interesima i potrebama.
Ombudsman za djecu Prema Zakonu o ombudsmanu za djecu Republike Srpske (Sl. Glasnik Republike Srpske 103/08), nezavisna institucija koja ima zadatak da titi prava djeteta, pratei
usklaenost propisa koji se odnose na zatitu prava djeteta sa Ustavom, Konvencijom Ujedinjenih
nacija o pravima djeteta i drugih meunarodnih dokumenata, koji se odnose na prava djeteta, izvravanje obaveza koje proizlaze iz Konvencije i drugih meunarodnih dokumenata, primjenu propisa,
povrede prava i interesa djeteta, zalae se za zatitu i promociju prava i interesa djeteta, predlae
preduzimanje mjera za zatitu i promociju prava djeteta i spreavanje tetnih postupanja, koja
ugroavaju prava i interese djeteta, ukljuujui i podnoenje inicijative Vladi ili Narodnoj skuptini
Republike Srpske za donoenje zakona, propisa i optih akata.
Omladinska politika Omladinska politika je dokument koji u saradnji sa predstavnicama i predstavnicima omladinskih organizacija usvajaju institucije vlasti, kojim se utvruju osnovni ciljevi, pravci
razvoja, zadaci i odgovornosti institucija i omladinskih grupa i organizacija, koji nastaje u konsultativnom (partnerskom) odnosu vladinog, nevladinog sektora i mladih. Njen cilj je poboljanje poloaja
mladih, te rjeavanje njihovih aktuelnih problema u razliitim oblastima (npr. vaspitanje i obrazovanje, socijalna ukljuenost i ravnopravnost, sigurnost, zdravlje, razvijanje moralnih, kulturnih,
duhovnih vrijednosti i osobina linosti, zapoljavanje, omladinsko organizovanje, zatita ivotne sredine i td.)

Pripravnik/pripravnica - Pripravnikom se smatra osoba koja je zavrila srednju, viu kolu ili fakultet
a koja po prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju i prema zakonu treba da poloi struni ispit
i treba prethodno radno iskustvo u njenom zanimanju ili profesiji. Pripravnik/pripravnica ima pravo
na zaradu koju osigurava poslodavac.

Samohrani roditelj roditelj koji nije u braku i ne ivi u vanbranoj zajednici, a sam se brine i izdrava
svoje dijete/djecu.
Sudija za maloljetnike sudija koji posjeduje anitet za rad sa djecom i specijalna znanja iz oblasti
prava djeteta i prestupnitva mladih, kao i druga znanja i vjetine koje ga ine kompetentnim za rad
na sluajevima maloljetnikog prestupnitva.
Tuilac za maloljetnike tuilac koji posjeduje anitet za rad sa djecom i specijalna znanja o pravima
djeteta i prestupnitvu mladih, kao i druga znanja i vjetine koje ga ine kompetentnim za rad na
sluajevima maloljetnikog prestupnitva.
Vaspitne preporuke U domaem krivinom zakonodavstvu koje se odnosi na maloljetne poinioce
lakih krivinih djela, pored krivinih sankcija, tuilac i sudija za maloljetnike mogu izrei i vaspitne
preporuke kao mjere koje predstavljaju alternativu redovnom voenju krivinog postupka. To moe
biti: lino izvinjenje oteenom, naknada tete, redovno pohaanje kole, rad u korist humanitarne
organizacije ili lokalne zajednice, prihvatanje odgovarajueg zaposlenja itd. Cilj preporuka je armisanje osjeaja odgovornosti kod maloljetnog poinioca, te dugorono prevencija ponovnog injenja krivinog djela, kao i otklanjanje negativnih posljedica krivinog djela po rtvu.

31

Slobodno vrijeme mladih U irem smislu oznaava vrijeme u kojem mladi nemaju obaveznih organizovanih aktivnosti, kada mogu birati ta e raditi i s kim e to vrijeme provoditi. Slobodno vrijeme predstavlja priliku za igru, sport, oputanje, druenje, uenje i razvoj (kroz neformalno
vaninstitucionalno obrazovanje), a predstavlja i potencijalni prostor za rizine aktivnosti, opijanje,
puenje, nasilje i td. Meunarodni i domai dokumenti priznaju vanost slobodnog vremena za
drutveni, emocionalni, ziki i psihiki razvoj mladih, koji moe imati pozitivne efekte na lini razvoj
i razvoj zajednice, te obavezuju institucije vlasti i kao i druge segmente drutva da osiguraju
mogunosti za kvalitetno provoenje slobodnog vremena.

Volonter/volonterka Osoba koja dobrovoljno ulae svoje vrijeme, trud, znanje i vjetine, obavljajui
poslove za dobrobit druge osobe, organizacije ili optu dobrobit bez novane nadoknade. U skladu
sa zakonima, ima pravo na odmor i zdravstveno osiguranje kako je regulisano propisima u oblasti
rada koji se odnose na prava nezaposlenih lica.

32

Vrnjako nasilje Nasilje meu djecom i mladima, koje obuhvata svako namjerno ziko, psihiko
ili seksualno nasilno ponaanje usmjereno prema drugoj djeci od strane vrnjaka. Ova vrsta nasilja
najee ukljuuje ponavljanje obrasca nasilja i odraava neravnopravan odnos snaga. Fiziko nasilje
najee podrazumijeva guranje, udaranje, upanje, amaranje, napade razliitim predmetima, bez
obzira da li je kod napadnutog djeteta nastupila povreda. Psihiko i emocionalno nasilje prouzrokovano je trajnim negativnim postupcima, poput ogovaranja, nazivanja pogrdnim imenima, ismijavanja,
zastraivanja, zanemarivanja i iskljuivanja iz grupe i sl. Seksualno nasilje podrazumijeva verbalni,
gestovni ili ziki kontakt sa seksualnim sadrajem s ciljem uznemiravanja.

ETNIKE I NACIONALNE RAZLIITOSTI

Asimilacija Usvajanje kulture i vrijednosti druge drutvene, vjerske, jezike ili nacionalne grupe,
koje prati i gubitak privrenosti grupi kojoj je osoba prvobitno pripadao/la. Asimilacija moe biti dobrovoljna ili prinudna.
Dijaspora Oznaava ljude istog porijekla, koji su iz razliitih razloga istorijski raseljeni irom svijeta.

Etnocentrizam Pogled na svijet i druge ljude koritenjem kriterijuma i obiaja vlastite etnike
grupe kao standarda po kojima se sudi, te doivljaj o vlastitoj grupi i obiajima kao najboljim i superiornim. Neprihvatanje drugih kultura.
Emigrant/emigrantkinja - oznaava osobu koja je napustila svoju zemlju (emigrira). Proces iseljavanja naziva se emigracija.
Imigrant/imigrantkinja oznaava osobu koja useljava (imigrira) u drugu zemlju. Proces useljavanja
naziva se imigracija. U izvjetavanju treba izbjegavati negativne konotacije sa pojmom imigracije i
imigrantima/imigrantkinjama (npr. najezda, naseljavanje, priliv). Koristiti neutralne termine useljavanje, dolazak, osobe koje su se doselile, imigranti, doseljenici.
Izbjegla lica Prema Konvenciji Ujedinjenih nacija o statusu izbjeglica, osobe koje se, usljed opravdanog straha da e biti progonjene zbog svoje rase, vjeroispovijesti, nacionalnosti, pripadnosti nekoj
drutvenoj grupi ili politikoj opciji, nau izvan zemlje ije dravljanstvo imaju i koje se ne mogu ili
ne ele vratiti u svoju matinu zemlju.
Ksenofobija Neopravdan strah, odbojnost ili mrnja prema strancima i drugim kulturama.

33

Etnika pripadnost Identikacija pojedinca sa grupom sa kojom dijeli zajedniko porijeklo, jezik,
vjeru, obiaje, u nekim sluajevima i dravljanstvo.

Multikulturalizam Suivot dvije ili vie nehomogenih etnikih, rasnih, kulturnih, jezikih ili vjerskih
grupa u jednom drutvu, zasnovan na priznavanju razliitosti i jednakih prava za sve grupe.

34

Nacionalna manjina Prema zakonima o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina, dio
stanovnitva dravljanki i dravljana Bosne i Hercegovine koji ne pripadaju ni jednom od tri konstitutivna naroda, a sainjavaju je ljudi istog ili slinog etnikog porijekla, iste ili sline tradicije,
obiaja, vjerovanja, jezika, kulture i duhovnosti i bliske ili srodne povijesi i drugih obiljeja. BiH titi
poloaj i ravnopravnost pripadnika nacionalnih manjina: Albanaca, Crnogoraca, eha, Italijana,
Jevreja, Maara, Makedonaca, Nijemaca, Poljaka, Roma, Rumuna, Rusa, Rusina, Slovaka, Slovenaca,
Turaka, Ukrajinaca i drugih. U izvjetavanju o razliitostima poeljno bi bilo koristiti termin nacionalne
zajednice, a u sluajevima diskriminacije i drugim sluajevima u kojima je odnos veina manjina
od vanosti, koristiti termine nacionalna manjina.
Povratnik Dravljanin, koji se kao izbjegla osoba iz inostranstva ili raseljeno lice unutar drave,
vratila u svoje ranije prebivalite, kao i osoba koja je izrazila volju za povratak i u procesu je povratka.
Rasa Grupa ljudi zajednikog porijekla, koja se od drugih grupa razlikuje na osnovu zikih karakteristika, a u kontekstu ljudskih prava moe odreivati i grupe u koje odreeno drutvo dijeli ljude
na osnovu nekih zikih karakteristika. U irem smislu moe predstavljati i klasikaciju ljudi zasnovanu osim navedenog i na zajednikoj istoriji ili iskustvima. Pominjanje rasne pripadnosti osobe ili
grupe najee nije neophodno za novinarsku priu. Ono je npr. relevantno u sluaju rasno motivisane mrnje, konikata ili institucionalne diskriminacije i nasilja slubenih osoba za koju se utvrdi
da je rasno motivisana. Ali u prii o pljaki banke rasna pripadnost pljakaa ili rtve nije relevantna.
Raseljena lica Dravljani jedne drave koji su usljed sukoba, ratnih razaranja, opravdanog straha
od progona ili krenja ljudskih prava raseljeni na teritoriji te drave i nisu u mogunosti da se na
bezbjedan i dostojanstven nain vrate u svoje ranije prebivalite. Moe se odnositi i na osobe koje
su raseljene unutar jedne drave usljed prirodnih ili ljudski izazvanih katastrofa.
Regionalni jezici ili jezici manjina Prema Evropskoj povelji o regionalnim jezicima i jezicima manjina,
jezici koji su tradicionalno u upotrebi na odreenoj teritoriji jedne drave od strane dravljanja te
drave koji ine brojano manju grupu od ostatka stanovnitva te drave i koji su razliiti od zvaninog
jezika (ili jezika) te drave, to ne ukljuuje dijalekte zvaninog jezika (ili jezika) te drave ili jezike mi-

Savjet nacionalnih manjina savjetodavno tijelo nacionalnih manjina pri parlamentima u Bosni i
Hercegovini, iji je zadatak da daje miljenja, savjete i prijedloge o svim pitanjima koja se tiu prava,
poloaja i interesa nacionalnih manjina u BiH.

35

granata. Teritorija u kojoj je regionalni jezik ili jezik manjina u upotrebi znai geografsku oblast u
kojoj je pomenuti jezik sredstvo izraavanja odreenog broja ljudi, ime se opravdavaju usvajanje
razliitih mjera zatite i unapreenja prava. Evropska povelja o regionalnim jezicima ili jezicima manjina prepoznaje i termin neteritorijalni jezici, koji oznaava jezike koje koriste dravljani drave lanice koji se razlikuju od jezika (ili jezika) koji su u upotrebi kod ostalog stanovnitva drave ali koji, iako
se tradicionalno koriste na teritoriji te drave, ne mogu da budu poistovjeeni sa nekom njenom
konkretnom teritorijom. Povelja obavezuje na priznanje jezika manjina kao izraz kulturnog bogatstva,
potovanje geografske oblasti svakog regionalnog jezika i jezika manjina prilikom administrativnih
podjela, podrku ouvanju jezika, stvaranje uslova za olakanje ili podsticanje upotrebe regionalnih
jezika ili jezika manjina u govoru i pisanju, u javnom i privatnom ivotu, podrku odravanju veza sa
drugim dravama i regijama u kojima se koriste ovi jezici, podrku prouavanju, studijama i uenju
ovih jezika, spreavanje i eliminaciju diskriminacije u vezi sa jezicima manjina i unapreenje meusobnog razumijevanja svih jezikih grupa unutar zemlje.

POTROAKI POJMOVNIK

Deklarisanje proizvoda - Navoenje na proizvodu ili omotu podataka kojima se identikuju


proizvodi, svojstva i sastav proizvoda, te podaci o proizvoau i pravnom ili zikom licu koje proizvod
stavlja u prodaju.
Ekonomske usluge - Usluge koje ispunjavaju osnovne potrebe potroaa na tritu, tj. isporuka energije (struja, gas, grijanje) i vode, telekomunikacione usluge, potanske usluge i javni prevoz.

36

Elektronski instrument plaanja (EIP) - Instrument plaanja na daljinu koji korisniku i vlasniku
omoguavaju pristup nansijskim sredstvima na njihovom raunu kod neke nansijske institucije,
radi obavljanja prenosa novane vrijednosti (transakcije) prilikom ega se redovno trai identikacioni broj i/ili slian dokaz identiteta.
Emulgatori - Supstance koje se koriste prilikom industrijske obrade i proizvodnje hrane.
Logo - Prepoznatljiv znak za proizvod, uslugu, rmu, pokret ili ustanovu koji vodi prema povjerenju
kupca/potroaca na emocionalnoj osnovi.
Marka Najeci sinonim za kvalitet proizvoda ili statusni simbol za pojedine proizvode. Kupujui
pojedine proizvode s poznatim markama pojedini potroai smatraju da na taj nain kupuju i
status u drutvu.
Monopol Proces okrupnjavanja i koncentracije poslovnih subjekata (najprije u proizvodnji, a potom
u trgovini i pruanju usluga) radi osvajanja trita, odupiranja konkurenciji i smanjenju trokova.
Namirnice Sve to se upotrebljava za hranu ili pie u nepreraenom ili preraenom obliku.
Nekorektni poslovni obiaji Situacija u kojoj se kupac dovodi u zabludu u vezi sa izvorima, nainima
proizvodnje, koliinom, kvalitetom i drugim osobinama robe, ukljuujui i prikrivanje greaka (mana)
robe, ili bilo koje drugo dovoenje kupca u zabludu.
Oglaavanje - Komunikacija u vezi sa trgovinom, poslovanjem, zanatom ili profesijom kako bi se promovisala nabavka robe i usluga, ukljuujui sve oblike nepokretne imovine.

Oligopol Trite na kojem nekoliko (mali broj) proizvoaa meusobno konkurie proizvodei ista
(isti oligopol) ili slina (diferencirani oligopol) dobra.
Potroa - Svako ziko lice koje kupuje, stie ili koristi proizvode ili usluge za svoje line potrebe i
za potrebe svog domainstva.

Prevarno oglaavanje proizvoda i usluga - Oglasne poruke i djelovanje kojim se potroa vara ili
moe prevariti, te time uticati na njegovo privredno ponaanje ili moe tetiti drugim uesnicima u
trinom takmienju, ukljuujui prikazivanje manjim slovima, brojkama, slikama i znakovima bitnih
sastojaka ponude, naroito cijene.
Prodajna cijena proizvoda i usluga Konana cijena u koju su ukljueni svi porezi, doprinosi i takse
i jednaka je prodajnoj cijeni iz knjige popisa.
Proizvod Svaka stvar nastala kao rezultat ljudske djelatnosti namijenjena potroaima ili je
vjerovatno da e je koristiti potroai, isporuena, bez obzira da li e biti plaena ili ne, u toku
komercijalne djelatnosti, i bez obzira da li je nova, koriena ili prepravljena.
Proizvoa - Svako ziko ili pravno lice koje posluje u Bosni i Hercegovini, bez obzira na vrstu ili
oblik vlasnitva, javno ili privatno, koji u cjelini ili djelimino proizvodi proizvod ili prua uslugu.
Rasprodaja - Poseban nain prodaje odreenih vrsta roba, najee uz snienje cijena.
Realna godinja kamata na kredit - Godinja stopa trokova kredita kojom su za potroaa ukupni
trokovi kredita izraeni u godinjem procentu za odobreni kredit, a kojim se na godinjem nivou
izjednaava vrijednost svih obaveza po kreditu (zajmova, otplata i trokova) o kojima su se sporazumjeli povjerilac i potroa u ugovoru o kreditu.

37

Potroaka korpa Izbor od ezdesetak prehrambenih proizvoda napravljen kako bi se zadovoljio


minimum mjesenih potreba za kalorijama za etvorolano domainstvo. Minimalnu potrebu za
kalorijama utvruju nutricionisti. Zbog este zloupotrebe u pravljenju poreenja ivotnog standarda
i primanja sa cijenom potroake korpe koja ukljuuje samo prehrambene artikle, to je daleko od
dovoljnog za ivot etvorolane porodice, sindikalne i druge organizacije koje se bave ovim pitanjima
uvode i sindikalnu potroaku korpu, koja ukljuuje i druge realne mjesene trokove porodice, npr.
neprehrambene artikle, usluge i td, iji iznos je i do tri puta vei u odnosu na iznos potroake korpe.

Roba - Proizvodi i nepokretna imovina.


Siva ekonomija - Nain poslovanja koji izlazi ili zaobilazi okvire zakona.
Tarifa - Popis slubeno utvrenih cijena usluga.
Telemarketing Prodaja i kupovina putem telefona ili televizije.
Trgovac - Svako lice koje direktno ili kao posrednik meu drugim licima prodaje proizvode ili prua
usluge potroau.
Trgovina na malo/maloprodaja Trgovina koja je orijentisana na krajnje kupce ili potroae.

38

Trgovina na veliko/veleprodaja - Trgovina robom radi dalje prodaje trgovcima na malo. Predstavlja
jedan od kanala distribucije roba.
Turistiki paket - aranmani - Ugovori o putovanju koji obavezuju organizatora putovanja da prui
potroau najmanje dvije usluge i to prevoz i smjetaj kao i druge turistike usluge koje nisu
sporedne usluge prevoza i/ili smjetaja, a ine znaajan dio ukupne cijene s tim da je potroa duan
platiti organizatoru putovanja jedinstvenu cijenu.
Ugovor o kreditu - Ugovori kojima kreditor dodjeljuje ili obeava da e dodijeliti potroau kredit u
formi odgoenog plaanja, zajam ili slinu nansijsku pogodnost.
Ugovor o prodaji na daljinu - Svaki ugovor koji se odnosi na prodaju proizvoda ili usluga, organizovanu
od trgovca putem nekog sredstva za prodaju na daljinu, a zakljuuje se izmeu trgovca i potroaa.
Do konanog zakljuenja ugovora koristi se jedno ili vie sredstava za komunikaciju na daljinu.
Ugovori zakljueni izvan poslovnih prostorija - Ugovori na osnovu kojih trgovac prodaje robu ili
usluge potroau i koji se zakljuuju:
a. u toku poslovnog putovanja trgovca, izvan njegovih poslovnih prostorija,
b. u toku posjete trgovca kui potroaa ili njegovom radnom mjestu kada se ta posjeta ne deava
na zahtjev potroaa,
c. kao rezultat neoekivanog pristupa trgovca potroau u sredstvima javnog prevoza ili na bilo
kom drugom javnom mjestu.
Usluga - Svaka djelatnost ija je namjena da bude ponuena potroaima.

1. Dardi, Dragana i Milojevi Milkica, Prirunik za izvjetavanje o marginalizovanim grupama,


Banja Luka, 2010.
2. Dizdarevi, Delila, Rjenik pojmova iz oblasti ljudskih prava, Helsinki komitet za ljudska prava
u BiH, Sarajevo, 2000.
3. , , ,
, , 2007.
4. Izvjetaj o humanom razvoju - Socijalna ukljuenost u Bosni i Hercegovini, Nezavisni biro za humanitarna pitanja i Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), Sarajevo, 2007
5. Markovi Dasovi, Vesna i drugi, Medijacija u porodinim odnosima, Udruenje medijatora u
Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2009.
6. Mrevi, Zorica, Renik osnovnih feministikih pojmova, IP arko Albulj, Beograd, 1999.
7. Nagradi, Slobodan, Legalitet nacionalnih manjina, Friedrich Ebert Stiftung, Sarajevo, 2010.
8. Roki, Ljubia, ivanovi, Aleksandar, Imam pravo prirunik za obuku o ljudskim pravima,
Helsinki parlament graana Banja Luka, Banja Luka, 2006.
9. Ruii, Milica Mima, Renik invalidnosti, Dnevnik tamparija Novi Sad, Centar iveti uspravno Novi Sad, Novosadsko udruenje studenata sa hendikepom, Novi Sad, 2003.
10. Standardna pravila UN za izjednaavanje mogunosti koje se pruaju osobama sa invaliditetom
11. Tuller, David, Prirunik za izvjetavanje o razliitostima, Media Diversity Institute, London, 2003.
12. Vehabovi, Faris, i drugi, Komentar zakona o zabrani diskriminacije sa objanjenjima i pregledom
prakse u uporednom pravu, Centar za ljudska prava univerziteta u Sarajevu
http://www.budimojprijatelj.co.ba/
http://europa.eu/legislation_summaries/human_rights/index_en.htm
http://parolecitoyenne.org/extraits/media/compendium_diversity_terms_eng.pdf
http://www.potrosac.hr/dokumenti/potrosacki%20pojmovnik%20l%20do%20z.pdf
http://www.queer.ba/bs/edukacija/terminologija?page=1
http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/Pages/GenderOsnovni_pojmovi.aspx

39

LITERATURA:

TATJANA

Page 2

OPR

ABC
GHZ
RJENIK RAZLIITOSTI

You might also like