Saprofit

AGARICUS ABRUPTIBULBUS PECK, 1905 - GOMOLJASTONOGA UMARICA, ANI

PEURKA
Sinonim : Psalliota abruptibulba Peck
Klobuk: 8-12 cm irok, jajasto zvonolik, poslije otvoren, ponekad malo ispupen,
svilenast, potpuno bijel; na dodir, odnosno na pritisak ruke, dobiva limunastoute
mrlje, gol, na obodu sitno ljuskav.
Listii: gusti, uski, dugo blijedi, poslije svijetloukasti, sivkasti i na kraju
tamnosmei, gotovo crni.
Struak: 10-12 cm visok, vitak, cilindrian, uzduno upalj, na dnu redovito
savijen pod pravim kutom i zadebljan, zadebljanje je ekscentrino i kao
odsjeeno; bijel, ponekad crvenkast ispod klobuka, na kraju tamno-sme ili crn,
vjeni poput zastorka nalazi se pod klobukom.
Meso: u klobuku bijelo, u struku blijedo; ima izvanredno jak miris po bademu,
odnosno amigdalinu.
Spore: smee, ovalne, 5-6 x 3-4 m.
Stanite: raste u malim skupinama od 2-3 primjerka u crnogorinim i
bjelogorinim umama. Nalazimo je esto u maksimirskom parku od ljeta do kraja
jeseni.
Upotrebljivost: jestiva, dobra je za jelo pripremljena na razne naine.
Napomena: Pripada grupi peurki koje su vrlo sline lipiki i umskoj peurki.
Meutim, zbog vitkog rasta i karakteristinog zadebljanja struka ne moe se
njima zamijeniti. Osobito treba pokloniti painju na mlads umske peurke jer se
lako mogu zamijeniti smrtno opasnom bijelom i zelenom pupavkom, koje imaju
potpuno biljele listie i karakteristino zadebljanje struka s ovojem.

AGARICUS ABRUPTIBULBUS

Gomoljasta umarica

OBLIK S klobukom i strukom

VELIINA 5 - 15 cm

STRUAK S prstenom

TRUSITE Listii

OTRUSINA smea

JESTIVOST Jestiva

Poutica Agaricus abruptibulbus

ima eir veliine od 5 do 12 cm koji je kod mladih primeraka poluloptast ili
jajolik, a kasnije je sve vie ispupen. Bele je boje, prema temenu pomalo oker,
pod pritiskom pouti, kasnije na mestima pritiska dobija riosmeu boju.
Koica se lako skida.
Listii su gusti. Kod mladih primeraka su belosive boje, kasnije postaju sivi sa
ruiastom drkom, da bi na kraju dobili boju okolade.
Visina drke je 7-12 cm, odozgo nanie se suava i ima sumpornobelu boju.
Ima jaku koru, a u sredini je uplja.
Meso ove gljive na eiriu je debljine 1 cm. Sono je, bele boje, na preseku
pouti, zatim prelazi u riu boju, da bi na kraju postalo riosmee.
Slatkastog je ukusa i mirie na badem.
Stanite joj je u borovim i smrevim umama u dubokom sloju lia i iglica.
Raste od maja do jula i na jesen od septembra do oktobra.
Ovo je prvorazredna jestiva gljiva.
Trebalo bi se paziti zamene sa smrtonosnom belom pupavkom ili sa prolenom
pupavkom, one imaju na vrhu drke slobodnu vreicu i listii su do starosti bele
boje.
Agaricus abruptibulbus
Zarubljena peurka
Zarubljena peurka.
Izvrsna jestiva gljiva. Mirie na bademe.
Raste u umama etinara i bukve od jula do novembra.
Dno struka jako zadebljano i zarubljeno.
uti na dodir.

Agaricus abruptibulbus (poutica)

Opis
Klobuk ove gljive naraste od 6 do 11 centimetara u irinu, te je veinom
konveksnog oblika. Klobuk je bijele boje, na rubovima oker. Na dodir pouti.

Struak je relativno irok, takoer bijele boje, te takoer pouti na dodir, a

veinom ima i prsten. Listii su gusti, prvo sivkaste obojeni, a na kraju smekasto
obojeni. Otisak spora je okoladno smee boje.
Kemijske reakcije
Amonijak u dodiru s strukom daje ruiasto ili smekasto obojenje. Kalijev
hidroksid po koici daje blago ukasto obojenje.
Stanite
Ova vrsta uspijeva u crnogorinim i bjelogorinim umama, esto na dijelovima
gdje postoji vea koliina lia na tlu. Raste u diljem Sjeverne Amerike i Europe.
Doba
Raste obino od petog do sedmog mjeseca, i kasnije tijekom devetog i desetog
mjeseca.
Jestivost
Ova vrsta spada meu prvorazredne jestive gljive. Moe se pripremiti na brojne
razliite naine.
Ova gljiva je u svjeem obliku takoer odlina u kombinaciji sa peenim jajima.
Sline vrste
Jedina opasna vrsta kojom se ova gljiva moe zamijeniti je bijela pupavka, iako
postoje brojne razlike - kod pupavke su listii bijeli sve do starosti, a otisak spora
je bijele boje.

eir:
8-12 cm irok, jajasto-zvonolik, posle otvoren, ponekad malo ispupen, svilenast,
potpuno beo, na dodir, odnosno na pritisak ruke, dobija limunastoute mrlje, go,
na obodu sitno ljuskav.
Listii:
gusti, uski, dugo bledi, posle svetloukasti, sivkasti i na kraju tamnosmei,
gotovo crni.
Drka:
10-12 cm visoka, vitka, cilindrina, uzduno uplja, na dnu redovno savijena pod
pravim uglom i zadebljala, zadebljanje je ekscentrino i kao odseeno; bela,
ponekad crvenkasta ispod eira, na kraju tamnosmea ili crna, ispod eira
nalazi se veni. Meso: u eiru belo, u drci bledo, ima izvanredno jak miris po
bademu, odnosno amigdalinu. Spore: smee, ovalne, 5-6x3-4 m.
Stanite:
raste u malim grupama od 2-3 primerka u etinarskim i listopadnim umama.
Upotrebljivost: jestiva.

Specifikacije

Godinje doba

Ljeto

Godinje doba

Jesen

Stanite

Crnogorica

Stanite

Bjelogorica

Klobuk

Zvonolik

Klobuk

Otvoren

Boja klobuka

Bijela

Veliina klobuka

2" - 5" (5cm - 12cm)

Rub klobuka

Ravan

Boja mesa klobuka

Bijela

Listii

Odmaknuti

Boja listia

Smea

Listici oblik

Gusti

Boja listia

Svijetlo

Boja listia

Siva

Struak

Vlaknast

Veliina struka

4" - 6" (10cm - 15cm)

Presjek struka

Cjevast

Boja struka

Bijela

Prsten

Ka gore

Miris

Badem

Baza struka

Gomoljasto zadebljan

POUTICA, SULIPIKA Agaricus abruptibulbus Peck

KLOBUK
6-11 cm, u mladosti jajolik ili poluloptast, zatim nie spupen, no jo uvijek dosta
visok zbog poneto izboenog tjemena; rub podvrnut, esto s viseim ili prileglim
pahuljama Jokolo. Kao kreda bijel, prema tjemenu pomalo oker, na pritisak kao
limun pouti, kasnije na tim mjestima postoje ridekadmij do rie sme, a takav
bude i pri suenju po cijeloj povrini. Koica mu se lako skida, doima se poput
svile. Oko tjemena moe raspucati na polja.
LISTII
u odnosu na jarak slobodni, gusti, ni u jednoj fazi posve ruiasti, najprije
bijelosivi, zatim sivi s ruiastim dakom, kraju okoladno do cimetnosmei.
Otrica svjetlija.
OTRUSINA
okoladnosmeda.
STRUAK
7-12/1-2,3 cm, odozgo nadolje pomalo ui, no pri dnu sa spljotenom
obrubljenom bulbom, koja u starijih postaje kosa ili nepotpuna. U osnovi
sumpornobijel, od dodira i od stajanja tamnije pouti, prema dnu i s kadmij do
rieutim sitnim ljuspicama.
Zastorak, kao i prsten koji od njega nastaje, ima dva sloja, gornji tanak poput
cigaret-papira i lako se kida, dolje se sastoji od zupanika, odnosno uokrug
poredanih pahuljastih zrna, vie od est. S jakom korom, cjevasto upalj.
MESO
u klobuku deblje od 1 cm, veinom oko 1,3 cm, sono, bijelo, na prerezu najprije
pouti, zatim kadmij porii, najzad postaje riesmee. Okus sladak, miris na
badem (kod mladih slabije ili neznatno osjetan). Na presjeku se svileno sjaji.
KEMIJSKE REAKCIJE.
NH3 po koici i mesu negativna, po struku svijetloruiastooker. KOH po koici
blago ukasta, inae negativna.
MIKROSKOPIJA.
Spore ne sazrijevaju istodobno, tako da se u istog primjerka nadu u svim
nijansama od ukastobijelih do purpurnosmedih; ovoidne, sa utim kapljama:
4,75-8/3,5-4,75 mi; mediteranska rasa 4,5-5,5/3,5-4 mi. Cystide ovalne ili
glaviasto zadebljane, 15-23/2,75-4 mi.
STANITE I RASPROSTRANJENOST.
Kraj smra, borova, no u naoj zemlji vrlo esta i u bjelogorici, u dubokom sloju
lia ili iglica; najea u submediteranskom okruju, ali i u okolici Zagreba,
ponekad masovna.
DOBA.
V-VII, IX-X.
JESTIVOST.
Prvorazredna jestiva gljiva.
SLINE VRSTE.

esto se zamjenjuje s vrlo slinim umskim anis-ampinjonom, Agaricus silvicola

(Vitt.) Sacc., koji ima i isti miris, a razlikuje se najlake po tanjem mesu (znatno
tanje od 1 cm) i manje izraenoj, neobrubljenoj bulbi.
uvati se zabune sa smrtonosnom bijelom pupavkom, Amanita phalloides var.
alba, kao i s proljetnom pupavkom, Amanita verna.
One imaju oko bulbe jo i odeblju, bijelu, na vrhu slobodnu volvu (vreicu) te sve
do u starost bijele listie i bijelu otrusinu.