Mogu li s tetovaom ili piersingom u Raj?

Tetoviranje je u dananjem drutvu sve ea praksa,

posebice meu mlaim ljudima, dok je prije samo 15-tak godina
bila najee simbol nekoga tko ima problema za zakonom.
Zato je danas tetoviranje sve ei oblik ukraavanja tijela i
zato sve vie mladih smatra tetovau neim uobiajenim i
bezopasnim, te veina ima poprilino liberalno stajalite o
tetoviranju,
Tetoviranje je poznato jo iz vrlo rane ljudske povijesti. tzi,
snjeni ovjek koji je pronaen u Alpama 1991., zamrznut u
snijegu, imao je tetovae po svome tijelu, a istraivanja su
pokazala da je ivio 3300. godine prije Krista.
Brojna

polinezijska

plemena,

Maori,

sjevernoameriki

Indijanci, afrika plemena kod svih njih pronalazimo obiaje

ukraavanja koe tetoviranjem.
U Europi primjere tetoviranja imamo kod barbarskih plemena
gdje je bilo esta praksa.
Takoer, Rimljani su svoje robove po grkom uzoru
tetovirali, a i uhvaene krane u ranokranskoj povijesti
znali su tetovirati kranskim znakovima ne bi li ih obiljeili u
drutvu. Nije poznato je li postojala i dobrovoljna praksa
tetoviranja kranskih znakova kod ranih krana. idovi jo
uvijek zabranjuju tetoviranje, no to ine po Talmudu,
ceremonijalnom zakonu koji ne obvezuje nas krane.
Nakon Milanskog edikta, praksa tetoviranja znaajno opada,
osim meu barbarskim plemenima, to kasnije dovodi do toga
da papa Hadrijan I., godine 787. zabranjuje kranima
tetoviranje budui da je povezivano sa poganima.
1

Mogu li s tetovaom ili piersingom u Raj?

Tek idui spomen tetoviranja meu kranima pojavljuje se u

razdoblju kriarskih ratova kada su kriari tetovirali na sebe
Jeruzalemski kri. Nakon kriarskih ratova nestaje i tetovaa u
Europi.
Velikim pomorskim putovanjima i otkriima novih kontinenata i
teritorija dolazi do ponovnog spominjanja tetovaa. Tako James
Cook donosi ime tatua od tahitske rijei za oznaku na koi,
odnosno duha.
Prakticiranje tetoviranja ipak dolazi tek par stoljea poslije,
krajem 19. i poetkom 20. stoljea kada cirkusi unajmljuju
osobe ija su cijela tijela bila istetovirana kao atrakcije. Kasnije
praksu tetoviranja primjenjuju vojnici, pomorci, a esta je
bila i meu kriminalcima, zatvorenicima i pankerima zbog
ega postaje negativan simbol u drugoj polovici prolog
stoljea.
Postoje dva tradicijska kranska obiaja tetoviranja koja sam
pronaao istraivajui. Prvo, neto dalje od Republike Hrvatske
je tetoviranje egipatskih krana, Kopta, no nama blie je
tradicijsko tetoviranje Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Tijekom turske okupacije Bosne i Hercegovine, Hrvati su svoju
djecu tetovirali kranskim simbolima ne bi li ih spasili od
otimanja turskih vojnika i odvoenja u njihovu slubu.
Kasnije su Turci uveli i pravo prve brane noi pa su se mlade
djevojke tetovirale kranskim simbolima ne bi li se ogadile
Turcima. Tetovae su najee bile na rukama, elu i prsima.
Prikazivale su obino kri s raznim ukrasima, specifno za razna
2

Mogu li s tetovaom ili piersingom u Raj?

podruja Bosne i Hercegovine. Ta se praksa primjenjivala sve do

kraja 60-ih godina 20. stoljea, a danas je svedena na
minimum.
to Crkva kae o tetoviranju ili piersingu?
U Starom zavjetu stoji u Levitskom zakonu, Ne urezuj zareza
na svome tijelu za pokojnika, niti na sebi usijecajte
kakvih biljega. (Lev 19,28) Kada itamo ove retke moramo
uzeti u obzir kontekst u kojem nastaju. idovi nisu bili poput
ostalih plemena koji su nomadski hodili tim krajem svijeta. Oni
su bili izabrani narod, njih je Gospodin odabrao kao svoju
svojinu. I nisu se nikada osjeali kao pleme ve kao narod bez
obzira na brojnost ili koliko ih je uistinu bilo. Brojna plemena s
kojima su idovi graniili, susretali se i trgovali imali su razliita
i zanimljiva obredna tetoviranja kojim su pokuavali na osobit
nain svoje pokojnike obiljeiti i preporuiti razliitim dusima pri
prolasku na drugi svijet. idovi imaju svoga Boga Jahvu i na taj
nain svu panju i vjernost treba izraziti njemu osobito ne
mijeajui svoje obrede s ritualima plemena.
Crkva

nema

svog

stava

ili

neke

odrednice

osobito

dokumentima oko tetoviranja.

Ipak, o svemu treba razmiljati tako da mislimo na posljedice
koje tetoviranje ima na nas u ovom trenutku

i kakve e

posljedice imati u budunosti.

Trebamo se pitati kakvi smo vjernici u jednog ivog Boga ako
damo na sebe tetovirati neke simbole sree, bili oni poganski ili
istonjaki. Isto tako, to nama ta tetovaa uope znai?
3

Mogu li s tetovaom ili piersingom u Raj?

Ako tetoviramo i neki kranski simbol ili lik u kojoj mjeri mi

potujemo taj lik tako to ga tetoviramo na svoje tijelo?
Koliko taj lik potuje ovjek koji nam ga je tetovirao?
Moramo biti svjesni kako prilikom izrade slika i kipova svetaca
postoji jedna duhovna dimenzija koje najvjerojatnije nema kod
tattoo majstora.
Koju poruku ja aljem sa svojom tetovaom. Izabirem li moda
laki, jednostavniji put
Postoji tu i odreena socijalna dimenzija. Ako tu tetovau
tetoviramo na vrat, trebamo se pitati kako e ona djelovati na
ljude koji nas okruuju i hoemo li imati problema s drutvom
zbog nje. Hoe li pronalazak posla biti tei? Kako percipirati
uiteljicu ili tetu u vrtiu koja ima tetovau na vratu ili pak
negdje na ruci? Isto tako, ako planiramo tetovirati ime djevojke
ili deka, povlaimo riskantan potez. to ako ta veza pukne?
Jednako tako, nai interesi i ideje za tetovau se mogu mijenjati
i moda neemo uvijek htjeti imati na sebi to to smo tetovirali.
Uzmimo jedan primjer koji nam moe pomoi. Izaberimo majicu
koju elimo nositi, koja nam se svia. Stavimo na nju znak i
napravimo takvih sedam majica i nosimo je svaki dan kroz
sedam dana. Hoemo li je moi nositi i osmi dan? Hoe li nam
dosaditi? Isto je i s tetovaom.
Naposljetku, zdravstvena dimenzija. Tetoviranje nije nimalo
bezopasno. Moe izazivati razne alergije, razne bolesti, bile one
kone ili neke druge. Moe doi do sepse, moe doi zbog
nehigijenskih uvjeta do hepatitisa ili AIDS-a i raznih drugih
bolesti.
4

Mogu li s tetovaom ili piersingom u Raj?

Osim toga tu tetovau nikad ne moemo ukloniti. Postoje

operacije, ali one najee ostavljaju oiljak straniji od bilo
kakve tetovae. Naposljetku, ako tetovaa i ostane, kako e ona
izgledati kada budemo stari?
Nisam protiv tetovae. ak je i mene samoga jedno vrijeme
drala elja da se tetoviram. Ali ostavio sam da ta elja stoji
neko vrijeme. I prola me. Oito nije bila dovoljno jaka a bilo je i
puno argumenata protiv. Stoga sam odustao. To savjetujem
svima koji razmiljaju o tetoviranju: prije nego odete to
napraviti, dajte si vremena i dobro razmislite. Vae tijelo je
stvoreno na sliku Boju. Zar zaista elite tu sliku mijenjati zbog
tatine, trenda ili privremene

elje?! Crkva slubeno ne

zabranjuje tetoviranje i ostavlja pojedincu da sam za sebe

odlui i promisli o tome to eli i zato to eli, imajui svoju
vjeru na umu.

Trening sutra na crkvenom igralitu