Zavrni rad br.

228/GR/2015

KALKULACIJE U GRADITELJSTVU KAO OSNOVA ZA

PLANIRANJE I REALIZACIJU PROIZVODNJE

Marija Kontek, 4231/601

rujan,2015. godine

GRADITELJSTVO

Zavrni rad br. 228/GR/2015

KALKULACIJE U GRADITELJSTVU KAO OSNOVA ZA

PLANIRANJE I REALIZACIJU PROIZVODNJE

Student

Marija Kontek, 4231/601

Mentor

Mirna Amadori, dipl.ing.gra.

Varadin, rujan 2015. godine

Predgovor
Ovim putem zahvaljujem se mentorici Mirni Amadori dipl. ing. graevine na ukazanoj
pomoi i suradnji tokom izrade diplomskog rada.
Zahvale svim profesorima na prenesenom znanju tokom studija, obitelji i Dinu Ratkaju,takoer
ininjeru graevine na pomoi, savjetima i podrci tijekom trajanja studija.

Kontek Marija
__________________

Saetak
Graditeljstvo je u suvremenoj privredi znaajan segment materijalne proizvodnje. Za
gradnju, kao i svaki drugi proizvodni proces potrebno je osigurati novana sredstva na
temelju valjanih analiza.
Ovim radom posebno u se osvrnuti na kalkulaciju kao bitan segment u odreivanju
cijene jer upravo je ona osnova za planiranje i realizaciju proizvodnje. Osnova za izradu
kalkulacije treba biti idejna dokumentacija organizacije graenja kojom se utvruju
temeljna naela organizacijskih i tehnolokih modela proizvodnje. Neophodan ulazni
podatak za donoenje veine vanih odluka tokom realizacije projekta je procjena
trokova.
Kalkulacija trokova proizvodnje openito je oblik prorauna trokova proizvodnje
odnosno utvrivanja cijene kotanja proizvoda i na temelju toga prodajne cijene
proizvoda. Bitno je napomenuti i rizik koji nastaje u poslovnom sustavu investicijskog
projekta zbog plasiranja niske ponude na tritu ili poremeaja proizvodnih procesa.
Stoga je cilj graevinske kalkulacije uskladiti rizik niske ponude s rizikom u proizvodnom
procesu.

Kljune rijei: kalkulacija, cijena, trokovi, jedinina cijena, graevinska norma,

organizacija graenja, rizik

Popis koritenih kratica

AB
GN
OT
CK
DT
FP
kg
mm
R.br.
Mi
Mp
Us
Ut
Re
Di
A

Armirano - betonski radovi

Norma u graditeljstvu
Opi trokovi
Cijena kotanja
Direktni trokovi
Faktor poduzea
Kilograma
Milimetara
Redni broj
Osnovni materijal
Pomoni materijal
Koperacija
Transportne usluge
Radna energija
Osobni dohotci izrade
Akumulacija

Sadraj
1. UVOD ................................................................................................................................................... 1
2. TROKOVI U GRADITELJSTVU .............................................................................................................. 2
2.1. Cijena graevine .......................................................................................................................... 3
2.2. Vrste cijena ................................................................................................................................... 6
2.3. Metode za procjenu trokova ...................................................................................................... 7
3. RAZVOJ I VRSTE KALKULACIJA ............................................................................................................. 9
3.1. Analiza cijena .............................................................................................................................. 10
3.2. Podloge za izradu analiza ........................................................................................................... 17
4. KALKULACIJE TROKOVA ................................................................................................................... 20
4.1. Direktni trokovi ......................................................................................................................... 20
4.1.1. Materijal za izradu .............................................................................................................. 21
4.1.2. Strane usluge (kooperacija) ................................................................................................ 23
4.1.3. Transportne usluge.............................................................................................................. 24
4.1.4. Radna energija .................................................................................................................... 25
4.1.5. Osobni dohotci izrade......................................................................................................... 25
4.2. Indirektni trokovi ...................................................................................................................... 26
4.2.1. Indirektni trokovi svakog gradilita (graevinskog projekta) ............................................ 26
4.2.2. Indirektni trokovi na nivou cijelog poduzea ..................................................................... 27
4.2.3. Faktor za obraun indirektnih trokova .............................................................................. 28
5. OBRAUN I NORMIRANJE RADOVA................................................................................................... 29
5.1. itanje graevinskih normi......................................................................................................... 30
6. UTJECAJ ORGANIZACIJE GRAENJA NA KALKULACIJU ...................................................................... 31
6.1. Odnos organizacije, kalkulacije i rizika u procesima graenja ................................................... 31
7. ZAKLJUAK ......................................................................................................................................... 34

1. UVOD
Graenje se ubraja meu najstarije aktivnosti ovjeka,pa je graditeljstvo u svom
razvoju prolo dug povijesni put u kojem je poprimilo razne oblike, sisteme i metode.
Cilj je svakog plana graenja da se postignu pozitivni ekonomski rezultati za koje su
jednako zainteresirani i investitor i izvoa. Svaka proizvodnja, pa tako i graenja,
odreena je veliinama:vremena, kvalitete i trokova.
Veliina trokova mora biti u odgovarajuem odnosu protoka angairanih kapaciteta u
proizvodnom procesu graenja, jer je u funkcijskoj vezi s vremenom graenja. Veliinu
planiranih trokova potrebno je u odreenim vremenskim razmacima usporeivati s
ostvarenim trokovima i utvrditi kako nastale razlike djeluju na daljnju proizvodnju i na
ukupne trokove graditeljskog objekta.
Evidentno je da graevinska kalkulacija u odnosu na opu kalkulaciju i kalkulaciju
drugih privrednih grana moe imati i ima itav niz specifinosti koje se ne smiju
zanemariti. Meutim, konana struktura i oblik graevinske kalkulacije mogu biti
jedinstveni za cijelu privredu, kao to je jedinstvena i bilanca uspijeha. Sve specifinosti
graditeljstva trebale bi se odraziti unutar pojedinih struktura u kojima su izraene i
specifinosti graevinske privrede.

Slika 1.1. Odnos glavnih sudionika u gradnji objekta prema zajednikom cilju

2. TROKOVI U GRADITELJSTVU
Procjenom trokova susreemo se u svakodnevnom ivotu,pokuavajui da
analiziramo budue dogaaje i formiramo budet za planirani odmor, kupovinu ili
ulaganje. Na slian nain funkcionira i procjena trokova u graevinarstvu,sa primarnim
ciljem da se definiraju resursi potrebni za realizaciju investicijskog projekta. U resurse
ubrajamo radnu snagu,materijal, mehanizaciju te novac. Kvalitetna procjena trokova je
neophodan ulazni podatak za donoenje veine vanih odluka tokom realizacije projekta
kao to su : ocjena opravdanosti, definiranje obujma i kvalitete posla,izbor izvoaa,
nabavka materijala, izvoenje dodatnih radova i drugo. Trokove procjenjuje svaki od
sudionika u realizaciji projekta koristei raspoloive ulazne podatke i metode za procjenu.
Optimalizaciju temljnih imbenika planiranja proizvodnje: vremena,kapaciteta i trokova
mogue je provesti pomou primjenjenih matematikih metoda samo onda kad se moe
provesti ispravna procjena vrijednosti navedenih veliina. U proizvodnji, pa tako i u
graenju, to je sloen problem s obzirom na injenicu meusobne iskljuivosti pojedinih
veliina.
Najvei dio ine trokovi graenja, ak 41,6%, ali najvie osciliraju trokovi zemljita,
koji u cijeni sudjeluju od 20% pa do 50%. Cijena graenja vrlo se malo mijenjala od 1998.
do 2006. godine, a njezin rast najvie je djelovao poveanjem cijene graevinske
armature i cementa. Rast cijene graenja od 2000. do 2008. godine iznosio je oko 13%.

KAPITALNI TROKOVI
(KAPITALNA ETAPA PROJEKTA)

UKUPNI
TROKOVI
PROJEKTA
TROKOVI
ODRAVANJA,UPRAVLJANJA I
KORITENJA PROJEKTA (ETAPA
KORITENJA I ODRAVANJA)

TROKOVI UKLANJANJA
PROJEKTA (ETAPA RUENJA I
UKLANJANJA PROJEKTA)

Slika 2.2. Podjela ukupnih trokova

Ukupni trokovi projekta sastoje se od kapitalnih trokova,trokova odravanja,

upravljanja i koritenja projekta te trokova uklanjanja projekta.
U kapitalne trokove ubrajamo trokove zemljita,trokove izrade projektne
dokumentacije,trokove graenja,indirektne trokove tima koji upravlja projektom.
Pod trokovima odravanja, upravljanja i koritenja projekta smatramo trokove
koritenja izvedenog projekta,odravanja i zamjene istroenih elemenata,indirektne
trokove tima koji upravlja projektom. U trokove uklanjanja projekta spadaju prodajna
vrijednost projekta,trokovi ruenja i uklanjanja svih objekata te ostali indirektni trokovi.
Projekt financira investitor vlastitim ili tuim sredstvima (kreditom ili ulogom).

2.1. Cijena graevine

Cijena je nadoknada za dobavljenu opremu/materijal, te obavljene radove i usluge.
Ona je ugovorena novana protuvrijednost koju investitor plaa izvoau. Konkurentnost
cijene trebamo promatrati sa stajalita investitora i izvoaa. Za investitora to je cijena
kojom osigurava tehniko-tehnoloku kvalitetu graevine,ijim e proizvodima,
plasiranim na tritu ostvariti planirani profit, radi kojeg je odluio izgraditi graevinu.
Izvoa konkurentnom cijenom smatra onu kojom osigurava dobivanje posla, pokriva sve
trokove koje plaa do primopredaje investitoru,osigurava se od predvienih rizika i
ostvaruje vlastiti profit. Meu temeljne uvjete konkurentne cijene izvoaa ubraja se i
njegova racionalna organizacija koja osigurava profitabilno poslovanje uz to nie vlastite
trokove.
Motiviran profitom, investitor analizira cijenu do pojedinosti, nastojei proniknuti u
strogo uvanu poslovnu tajnu proizvoaa tj. proraun cijene,kako bi iz cijene iskljuio
sve po njegovu shvaanju suvine izdatke i to niim ulaganjem ostvario poeljnu
kvalitetu, pouzdanost, funkcionalnost i isplativost graevine. Budui da je cijena
ekvivalent graevine njezino realno snienje nije mogue bez zadiranja u opseg,kvalitetu
i funkcionalnost graevine.
Na razinu cijene utjee i ugled dobavljaa. Pouzdanost njihovih provjerenih rjeenja i
kvalitetu opreme jami ime, te ulaganje u vlastiti razvitak radi odravanja vrhunske
razine, kvalitete i ugleda. Zbog toga njihove cijene odskau od razine cijena prosjenih
dobavljaa.
Proraun cijene temelji se na kvaliteti istranih i pripremnih radova,investicijskih
studija i projekta, odnosno racionalnom predvianju koliine i vrste opreme, radova i
usluga kojima e se ispuniti zahtjevi investitora.

Opseg dobara, radova i usluga investitor esto zadaje samo okvirno, a od izvoaa
zahtjeva da cijenom obuhvati tako specificiran opseg i prihvati klauzulu kompletnosti. Uz
to tonom proraunu cijene pridonosi poznavanje:
a) lokalnih uvjeta
b) zakona
c) carinskih propisa
d) prometnih prilika
e) osiguranja
f) rizika

Unaprijed dobivene informacije skrauju vrijeme izrade prorauna. Proraun cijene je

postupak izraunavanja ukupne cijene opreme i radova prema specifikaciji te trokova
usluga (prijevoz, osiguranje, bankarski trokovi i sl.)
Tek kad skupi sve ponude, podatke i kalkulativne elemente o trokovima i rizicima, koje
treba ukljuiti u cijenu, izvoa moe izraunati cijenu opreme graevine i usporediti ju s
cijenom sline opreme odnosno graevine,svojim iskustvom i raspoloivim
informacijama o razini investitoru prihvatljive cijene, te odrediti cijenu kojom osigurava
dobivanje posla i vlastiti opstanak. Temeljna analiza svake ulazne cijene i troka, te realna
ocijena predvidivih rizika osnovni je uvjet ispravnog prorauna konkurentne cijene.
Najvea pogreka kod prorauna cijena radova je oslanjanje na razliite neprovjerene
normative materijala i rada ili prosjene trine cijene. Prosjene trine cijene mogu
posluiti samo za usporedbu jer odravaju ope postavke, a nikako cijenu radova na
odreenom gradilitu.

STRUKTURA UKUPNE CIJENE GRAEVINSKIH RADOVA

2%
7%

Osnovni graevinski radovi

7%

Graevinsko i obrtniki radovi

43%

10%

Zemljani radovi

5%

Grijanje i klima
Vodovod i kanalizacija

4%

23%

Elektroinstalacije
Zavrni radovi
Ostalo

Slika 2.1.1. Graf strukture ukupne cijene graevinskih radova na viekatnici

Iz grafa strukture ukupne cijene graevinskih radova vidljivo je da osnovni graevinski

radovi (betonski, armiraki, zidarski i dr.) zauzimaju najvei postotak u ukupnoj cijeni
graevinskih radova. Najmanji postotak zauzimaju zemljani radovi i ostali potrebni
radovi.

UDIO OPLATE,ARMATURE I BETONA

Priprava i ugraivanje betona

Nabavka i ugraivanje betonskog elika

Izrada oplate za betonske konstrukcije

29%

36%

35%

Slika 2.1.2. Graf strukture cijene na izradi konstrukcije o udjelu oplate, armature i betona

Prema grafu strukture cijene na izradi konstrukcijeoudjelu oplate,armature i betona

najvei udio ima izrada oplate za betonske konstrukcije, odnosno izrada armature betona
i oplate u prosjeku imaju priblian udio u strukturi cijene na izradi konstrukcije.
Grafovi su izraeni na osnovu tablica knjige Prirunik za graevinsko poduzetnitvo
autora Gorazda Buara.

2.2. Vrste cijena

Cijena mora prikazat vrijednost graevine. Klju uspjenog odreivanja cijene, u svim
djelatnostima pa tako i graditeljstvu, nalazi se u razumijevanju meusobnih odnosa i
uspostavljanju korektnih i realnih oekivanja na strani investitora i na strani izvoaa.
Razlikuju se tri vrste cijena: cijena kotanja,cijena prodaje i cijena nabave.
Cijena kotanja iznos je trokova proizvodnje. Pri kalkulaciji cijene kotanja potrebno je,
uz sredstva za rad,predmeta rada i samog rada obuhvatiti i sve ostale izdatke bez kojih se
taj proces ne bi mogao nesmetano odvijati. Cijena kotanja formira se na temelju
materijala za izradu amortizacija,osobnih dohotka izrade, opih trokova izrade. U
graditeljstvu struktura cijene kotanja temelji se na trokovniku predvienih radova
uveanom za odreeni faktor.
Cijena prodaje formira se u poduzeu, ali na konanu cijenu utjeu ponuda i potranja na
tritu. Kalkulacija cijene prodaje naroito je vana kada se cijena formira prvi put,kada
se razmatra potreba promjene cijene te kada je konkurencija promjenila cijene.
Cijena nabave iznos je novca koji proizvoa daje dobavljau za resurse svog proizvodnog
procesa. Strukturu cijene nabave ine: cijena proizvoda,trokovi prijevoza,trokovi
carine, montae i ostali trokovi.

2.3. Metode za procjenu trokova

U poetnim fazama reealizacije projekta,zbog prirode odluka i ogranienog znanja o
projektu uglavnom se koriste metode za brzu procjenu trokova. Ove metode se
zasnivaju na jednostavnijim modelima za procjenu trokova, kao to su :
-gruba procjena na osnovu kapaciteta (npr. broj kreveta u bolnici,broj soba u hotelu,
godinja proizvodnja u tvornici i sl. ) ili veliine objekta (povrina u 2 ,zapremnina u 3 )
-procjena po elementima ili matrici radova- funkcionalnim grupama radova (npr. za
stambenu zgradu: pripremni radovi,temelji, konstrukcija,krov,unutranji zidovi itd.)
-model trokovno znaajnih pozicija radova( zasniva se na pretpostavci da potencijalno
mali broj pozicija, oko 20 % definiraju veoma veliki dio ukupnih trokova, oko 80 %, pa se
detaljno procjenjuju samo trokovno znaajni radovi, a ostali trokovi se usvajaju
naosnovu prethodnih iskustava)
-parametarski model (koriste se formule koje povezuju trokove i jednu ili vie
nezavisnih, promjenjljivih ili parametara koji znaajno utjeu na ukupne trokove
izgradnje.
Sa porastom znanja o projektu mogue je detaljnjije sagledavanje trokova.
Od svih sudionika u realizaciji projekta, najdetaljnjijim procjenama se svakako bavi
izvoa. Ukoliko odlui da se upusti u detaljnjiju procjenu, izvoa prouava obujam
posla, analizira tehnologiju rada i pokuava definirati vrstu, koliinu i cijenu resursa
potrebnu za realizaciju, imajui u vidu veliinu projekta,zahtjeve investitora,okruenje u
kojem se izvode radovi). Tokom sagledavanja budueg posla esto se javlja potreba
prouavanja alternativnih tehnologija izgradnje,to dodatno oteava detaljnu procjenu
trokova.
Najvie koriteni modeli za detaljnu procjenu trokova u graditeljstvu su :
-model zasnovan na predmetu i predraunu radova
-model zasnovan na aktivnostima (mreno planiranje)
-eksperimentalni sistemi za procjenu trokova, koji se jo uvijek koriste
eksperimentalno,najee kao dopuna klasinim modelima.
Najzastupljeniji model za detaljnu procjenu trokova u praksi, svakako, je predmet i
predraun radova. U praksi se esto koriste i kombinacije navedenih modela,zavisno od
vrste i ciljeva projekta,strategije upravljanja projektom i ugovornih zahtjeva. Npr.
uobiajeno je da se predmet i predraun radova koristi kao jedan od ulaznih podataka za
formiranje mrenog plana.
7

Procjena trokova slui kao osnova za odluku o idejnom projektu. Podloge za procjenu
trokova su:
-rezultati idejnog projekta, posebno projektne podloge npr. pokusni grafiki prikazi,
idejne skice
-proraun koliina odnosnih jedinica grupa trokova, npr. povrine i volumeni
-jasni podaci o projektnim uvjetovanostima, pretpostavkama i uvjetima
-podaci o zemljitu i o prikljucima.
Pouzdanost procjene trokova raste s vremenom razvoja projekta i upravo je
proporcionalna koliini raspoloivih informacija.
Prema standardu za upravljanje projektima amerikoga Project Management
Institute-a preciznost poetne, brze procjene trokova moe da se oekuje u opsegu od 50 % do +100 %, dok se detaljnijom procjenom trokova u kasnijim fazama moe
oekivati preciznost u opsegu od -10 % do +15 %. Treba istaknuti da i sama procjena
trokova predstavlja profesionalnu uslugu, koju treba uzeti u obzir prilikom procjene
ukupnih trokova realizacije veeg projekta. U praksi moe se usvojiti da prosjeni
trokovi formiranja kompleksnije procjene trokova u graditeljstvu iznose od 0,2 % do 1,0
% od ukupne procjenjene vrijednosti posla.
Pri formiranju procjene trokovi se obino grupiraju kao:
1. direktni trokovi izvoenja radova na gradilitu (trokovi radne snage, trokovi
osnovnog i pomonog materijala, trokovi mehanizacije)
2. trokovi proizvoaa
3. indirektni trokovi na gradilitu (osiguranja, garancije, mobilizacije,ienje i
odravanje gradilita itd. )

3. RAZVOJ I VRSTE KALKULACIJA

Pojam kalkulacija definira se na razliite naine. Meutim sve one imaju i svoj
zajedniki smisao koji se odraava u tome da je kalkulacija raunski postupak (metoda)
da se na taj nain obraunavaju trokovi i utvruje cijena uinka (proizvoda i usluga).
Prema ope prihvaenoj definiciji,kalkulacija je postupak kojim se obraunavaju trokovi
koji sainjavaju cijenu kotanja odnosno nain za izraunavanje prodajne cijene
proizvoda i usluga.
Potreba za kalkuliranjem javila se poetkom 20. stoljea u doba nepotedne
konkurentske borbe meu proizvoaima, kada se profit mogao poveati jedino
razvojem proizvodne snage rada i snienjem trokova. U poetku, cijene proizvoda i
usluga utvrivale su se dosta primitivno, iskljuivo na temelju pretkalkulacije, koja je u
prvom radu imala zadatak da utvrdi (procjeni) direktne (neposredne) trokove kojima se
pribrajao dio opih trokova, gotovo uvijek po stopi od 100 %, bez ikakvih prethodnih
prorauna. Brzo se uvidjelo da tako grubi obraun opih trokova, nije svrsi shodan pa se
prilo utvrivanju i primjeni individualnih stopa dodatka (reijskih stopa) na temelju
obrauna proizvodnje. Naime, prevladalo je shvaanje, da razvoj kalkulacije i njenih
metoda, u ostale dijelove raunovodstva, kao to su : financijski plan, obraun
proizvodnje i realizacije, bilanca,analiza i statistika,treba posmatrati nerazdvojno
povezano s razvojem i organizacijom knjigovodstva, iz kojega se postepeno razvija i
izdvaja pogonsko knjigovodstvo koje obuhvaa obraun trokova po njihovim vrstama, te
po mjestima i nosiocima troka, a nosioci troka nisu nita drugo nego proizvodi i usluge
za koje se izrauje kalkulacija.
S vremenom razvijale su se i razne vrste kalkulacije. S obzirom na razne kriterije prema
kojima se sastavlja,kalkulacije danas moemo gledati sa tri razliita aspekta:
1. Vrijeme sastavljanja
2. Opseg
3. Cilj
S obzirom na vrijeme sastavljanja kalkulacije mogu biti: prethodne i naknadne .
Prethodne kalkulacije sastavljaju se prije poetka graenja,i to na osnovi projektne
dokumentacije, normativa materijala i radne snage, te normativa ostalih trokova koji su
prethodno utvreni primjenom odgovarajuih metoda.
Naknadna kalkulacija sastavlja se poslje zavretka proizvodnje,i to na osnovi stvarno
nastalih trokova koji se u toku proizvodnje sistematski evidentiraju u pogonskom
knjigovodstvu. Sastavlja se po istim elementima kao i prethodna kalkulacija kako bi se
pojedini elementi ovih kalkulacija mogli usporeivati.

S obzirom na svoj opseg mogu biti: sumarne i pojedinane,te fazne i kompleksne.

Sumarna kalkulacija zapravo obuhvaa ukupne trokove nekog proizvoda (nosioca
troka), naravno opet po elementima cijene. Sumarna kalkulacija moe obuhvatiti i
cjelokupnu proizvodnju nekog pogona, a isto tako ona moe obuhvatiti cjelokupnu
proizvodnju jednog proizvoda odnosno usluge za odreeno vremensko razdoblje.
Pojedinane kalkulacije obuhvaaju trokove po elementima cijene za jedinicu uinka. Pri
tome, kao jedinica uinka moe posluiti naturalna ili ekvivalentna jedinica, a mogu se za
isti uinak paralelno posmatrati pojedinane kalkulacije s vie razliitih jedinica.
Fazne kalkulacije, kao to i sama rije kae, jesu kalkulacije pojedinih uinaka koje se
sastavljaju posebno za svaku fazu izrade. One naroito dolaze do izraaja u graevinskoj
proizvodnji u kojoj se izgradnja objekta obavlja u vie razliitih faza izrade. Tako npr. faze
izrade mogu biti: zemljani radovi,betonski radovi, AB radovi,pokrivaki radovi,fasaderski
radovi i drugi graevinski radovi. Svaka faza ima svoju faznu kalkulaciju, dok se za
konani proizvod sastavlja kompleksna kalkulacija.

3.1. Analiza cijena

Postupak izrade kalkulacije i formiranja cijena naziva se analiza cijena.
Za svaki novi objekt izvoa posebno formira jedinine prodajne cijene. Jedinine
prodajne cijene predstavljaju cijenu za pojedine vrste radova po jedinici mje ( , 2

,m3 ,komad, kg ) . Njima su obuhvaeni svi trokovi koji nastaju prilikom izvoenja
odreenog rada:
-nabava i doprema materijala na gradilite ; uskladitenje materijala
-doprema do mjesta ugraivanja
-rad potreban za ugraivanje
-trokovi pripreme materijala i dr.
Graevinska tvrtka radi kalkulaciju za pojedine vrste graevinskih radova sa svim
trokovima jedinine prodajne cijene. Trokovi koji se uzimaju u kalkulaciju prodajne
cijene poredani su po principu njihovog mjesta nastajanja.
Analiza cijene svake pojedine stavke trokovnika proizlazi iz prorauna poznavanja svih
trokova poslovanja dok trokovi predstavljaju vrijednost utroenih elementa
proizvodnje.

10

Prema tome, jedinina prodajna cijena sastoji se od sljedeih elemenata :

A-trokovi materijala za izradu
B-plae izrade
C-reijski i drugi opi trokovi
__________________________________________________
A+B+C=PRODAJNA CIJENA

Trokovi pod A i B mogu se direktno kalkulirati za jedinicu mjere svake pojedine vrste
radova pa se zovu direktni trokovi.
Trokovi pod C se ne mogu direktno kalkulirati nego se proporcionalno rasporeuju na
pojedine vrste radova prema trokovima bruto plaa neposrednih proizvoaa. Isto tako
se i trokovi mehanizacije rasporeuju proporcionalno na sve direktne trokove.
U analizi cijena moraju biti vidljivo iskazani trokovi materijala za izradu, bruto plae i
opi trokovi. Prodajna cijena formira se na taj nain da se materijalu pribroje bruto
plae pomoene faktorom tvrtke (faktorom reije), tj.
PRODAJNA CIJENA=A+B*F
Faktor tvrtke (reije) predstavlja odnos izmeu opih trokova (C) i bruto plaa
neposrednih proizvoaa (B).
F=C/B
Faktor tvrtke obuhvaa:
-amortizaciju osnovnih sredstava
-investiciono odravanje osnovnih sredstava
-tekue odravanje osnovnih sredstava
-pripremne radove
-stipendije i nagrade uenika
-prijevoz radnika na posao
-plae reijskog osoblja
-materijal reije gradilita i dr.
11

Analiza cijene svake pojedine stavke trokovnika proizlazi iz prorauna poznavanja svih
trokova poslovanja dok trokovi predstavljaju vrijednost utroenih elementa
proizvodnje u procesu reprodukcije.
PRIMJER ANALIZE CIJENA ZA TESARSKE RADOVE:

12

13

14

15

16

U prvom stupcu analize cijena upisuje se pozicija norme ili broj cjenovnika.
U opisu rada za rad i materijal izraunavamo trokove rada na izvedbi radova, trokove
unutarnjeg transporta i trokove strojeva, te upisujemo jedinicu mjera, koliinu i cijenu
za jedinicu mjera. Za cijenu izrade i materijal izraunavamo cijenu kotanja i prodajnu
cijenu. A predstavlja akumulaciju, odnosno postotak rizika kod gradnje graevine, a
obino se uzima od 5 % do 10 %. Ona je kod kalkulacije predviena kao dobit, ali u
sluaju rizika pokriva u svom postotku gubitak. F predstavlja faktor poduzea. U tom
faktoru sadrano je sve ono to su interni trokovi tvrtke ili gradilita a to su: trokovi
reijskog osoblja, trokovi uvara gradilita i sl.

3.2. Podloge za izradu analiza

Podloga za izradu analiza cijena je:
a) dokaznica mjera- je dio tehnike dokumentacije u kojem su proraunate koliine
radova po pojedinim stavkama, a pri tome su stavke sloene po vrstama radova

Slika 3.2.1. Primjer dokaznice mjera tesarskih radova

17

b) shema gradilita-prikaz svih privremenih objekata s prikazanom lokacijom budueg

objekta, te izlazom na prometnicu

Slika 3.2.2. Primjer sheme gradilita

18

c) jedinine cijene materijala -jedinina cijena se sastoji od grupe radova, materijala i

strojeva, potrebnih za izvrenje nekog graevinskog posla, iji konani iznos ovisi o puno
financijsko graevinskih elemenata specifinih za pojedinog izvoaa.
U konanici svaki izvoa bi trebao svoje jedinine cijene kalkulirati i raunati koliko mu
svaka ponuena jedinina cijena nosi dobiti, trokova i sl. financijskih elemenata.

d) faktor poduzea u tom faktoru sadrano je sve ono to su interni trokovi tvrtke ili
gradilita a to su: trokovi reijskog osoblja, trokovi uvara gradilita i sl.
Fp=Fo(opi faktor) + Fg(gradilini faktor)
Kretanje faktora poduzea je izmeu 3.5-8, opeg faktora 2-3.5,a gradilinog faktora 1.54.5 .

e) graevinske norme -normativi su uglavnom univerzalni kao npr.: GN normativi

Tehnika knjiga, GN normativi prof. Gorazd Buar, IGH etalonske cijene i sl. dok su svi
drugi elementi (cijena rada, materijala i stroja) karakteristini za pojedine izvoae i ovise
o npr. koliini nekog graevinskog rada, transportnim udaljenostima, opremljenosti,
koliini radne snage, popustima i sl. elementima

19

4. KALKULACIJE TROKOVA
Kalkulacija trokova proizvodnje openito je oblik prorauna trokova proizvodnje
odnosno utvrivanja cijene kotanja proizvoda i na temelju toga prodajne cijene
proizvoda.
Vrstu kalkulacije odreuju: nain prorauna trokova i metoda raspodjele indirektnih
(posrednih) trokova na direktne (neposredne) trokove proizvodnje.

4.1. Direktni trokovi

Cijena kotanja (CK) svakog proizvoda i svake usluge (uinka) sastoji se od dvije
osnovne grupe elemenata, i to od: direktnih ili neposrednih trokova (DT) i indirektnih ili
opih trokova (OT). Prema tome cijena kotanja ima izraz : CK=DT+OT.
Direktni trokovi u graevinskoj kalkulaciji mogu biti:
1. osnovni materijal (Mi)
2. pomoni materijal (Mp)
3. strane usluge izrade(kooperacija-Us)
4. transportne usluge (Ut)
5. radna energija (Re)
6. osobni dohotci izrade (Di)

Prema tome direktni trokovi mogli bi dobiti matematiki izraz :

DT= Mi+Mp+Us+Ut+Re+Di.
Najvei broj autora direktnim trokovima naziva sve one trokove koji se mogu
direktno odnositi na pojedine nosioce trokova. Neposredno rasporeivanje ovih
trokova je uvjetovano tako da se njihova veliina po jedinici uinka moe unaprijed
predvidjeti i to se njihovo troenje po pojedinim nosiocima troka moe kontrolirati.

20

4.1.1. Materijal za izradu

Osnovnim materijalom za izradu smatraju se materijali i poluproizvodi koji ine

glavnu supstancu proizvoda tj. koji u proizvod ulaze materijalno a u trokove svojom
nabavnom cijenom, dok je pomoni materijal sav ostali materijal koji se moe direktno
obuhvatiti i koji se moe normirati po jedinici uinka. On slui kao dodatak osnovnom
materijalu i bez njega se redovno proizvod ne moe zavriti. Sav materijal za izradu u
graevinskoj proizvodnji moe se svrstati u pet osnovnih skupina:
1. Materijal kao to su cement, betonsko eljezo, parketi, keramike ploice itd. koji se
prilikom nabave uskladitavaju u skladite sirovina i materijala. U ovoj skupini obuhvaa
se i pomoni materijal za izradu.
2. Proizvodnja graevinskog materijala u kamenolomima i separacijama kao to su:
kamen, kameno brano, vapno, gips, suha buka, proizvodnja ljunka, pijeska, te raznih
granulata u ljunarama i separacijama, proizvodnja cigle, crijepa i ostalih proizvoda i
blokova u ciglanama, kao i cementa u cementnoj industriji
3. Proizvodnja betonskih konstrukcija i elemenata u posebnim industrijskim pogonima za
proizvodnju betonskih prefabrikata
4. Poizvodnja drvenih konstrukcija i elemenata, meu koje spadaju razni konstrukcijski
elementi zgrade, te graevinska stolarija i drugi proizvodi od drva koji se ugrauju u
objekt
5. Proizvodnja metalnih konstrukcija i elemenata kao to su: metalne konstrukcije i
metalne ograde za balkone i sl.
Ove skupine materijala za izradu potrebno je posebno tretirati i iskazivati zato to jedni
predstavljaju jednostavne, primarne ili originalne prirodne vrste trokova, a ostale su u
pravilu interni uinci za koje treba sastaviti posebne kalkulacije i obraun proizvodnje i
realizacije.
S aspekta vrste troka i njegova zaraunavanja konanim nosiocima troka, nema
nikakve bitne veze je li dotina vrsta materijala nabavljena na tritu ili je proizvedena u
vlastitim pogonima kao interni uinak. Te razlike bitno je uoiti radi interne realizacije i
internog obrauna. Specifikacija materijala za izradu za pojedine uinke sastavlja se na
isti nain kao da su svi nabavljeni na tritu.

21

Primjer - Normativ materijala za izradu

Redni broj

Naziv materijala

Jedinica mjere Koliina(normativ)

Cijena

Iznos

1.

N1

kg

250

500

2.

N2

kom

200

800

3.

N3

600

1.200
2.500

Prikazan je normativ materijala za jedinicu uinka, no ako su poznate planirane koliine

proizvoda, mogu se na temelju normativa izraunati i ukupne koliine potrebnog
materijala za planirani opseg proizvodnje, odnosno za ukupnu koliinu radova. U takvim
sluajevima normativ materijala moe izgledati ovako:

koliina 100 kom.

________________________________________________________________________
Za jedinicu uinka
Red. br.

Naziv Jedinica

Koliina

Cijena Iznos

Za ukupnu koliinu uinka

Koliina Cijena Iznos

mat.

mjere

1.

N1

kg

250

500

200

250

50 000

2.

N2

kom

200

800

400

200

80 000

3.

N3

600

1200

200

200

120 000

UKUPNO:

2500

250 000

22

4.1.2. Strane usluge (kooperacija)

Koperacija potjee od latinske rijei ko + opus, to znai suradnju. S graevinskog

aspekta ona je jako razvijena i raznovrsna. S aspekta troka bitno je istaknuti odnose
investitora, glavnog izvoaa i podizvoaa (kooperanta).
U prvom sluaju pojavljuje se glavni izvoa koji je u isto vrijeme i nosilac ugovora prema
kupcu-investitoru. Glavni izvoa vlastitim snagama izvodi objekt koji odgovara njegovoj
specijalizaciji. Kooperanti su s glavnim izvoaem u ugovornom odnosu. U ovom sluaju
kooperanti nemaju nikakve veze s investitorom. Oni sve svoje poslovne veze i probleme
rjeavaju s glavnim izvoaem kojem za obavljeniposao uspostavljaju fakture to ih
glavni izvoa nakon obavljene kontrole isplauje i knjii.
U drugom sluaju glavni izvoa i kooperanti rade zajedniki na istom objektu, zavisno
odsvoje specijalizacije. U ovom sluaju i glavni izvoa i kooperanti su u ugovornom
odnosu s investitorom koji snosi glavni teret koordinacije radova. U takvim sluajevima
trokove objekta sakuplja investitor i on na kraju sastavlja obraunsku kalkulaciju za
objekt kao cjelinu. Kooperanti investitoru fakturiraju izvrene radove prema ugovoru, a
on im nakon obavljene kontrole plaa ugovoreni iznos. U tom sluaju odnosi moraju biti
isti i zasnivati se na vjerodostojnoj dokumentaciji.
Najbolje e biti da se projekt detaljno razradi, izvri adekvatna priprema rada i u detalje
razradi tehnoloki proces i fazne kalkulacije iz kojih e biti vidljiva i cijena kotanja cijelog
objekta i vrijednost svake pojedine faze kojuobavljaju pojedini kooperanti. I u ovom
sluaju kalkulacija je ona koja regulira odnose izmeu investitora, glavnog izvoaa i
kooperanta.
Kooperacija se moe pojaviti u najrazliitijim formama i oblicima te se svaki pojedini
sluaj mora rjeavati na adekvatan nain. Bitno je to je i tko je nosilac troka, da li objekt
ili kooperantski ugovor ili pak neto tree.

23

4.1.3. Transportne usluge

Transport ima vrlo znaajnu ulogu u gradnji objekata. On treba osigurati sva gradilita
potrebnim materijalom, konstrukcijama i elementima. Zaduen je da se sve nepotrebno
odveze s gradilita i dovede na gradilite sve ono to je potrebno kako bi se odrao
kontinuitet graenja i objekt zavrio u odreenom roku.
Gledajui na transport s aspekta troka i izrade kalkulacije, sve trokove transporta treba
podijeliti na direktne i ope trokove. Razmatrat emo trokove transporta koji ine
direktne trokove, a to su trokovi onih prijevoza koji su vezani za proces graenja.
Transportne usluge mogu se obavljati ovlatene organizacije ili se transport moe vriti
vlastitim sredstvima. U oba sluaja treba se osvrnuti na ekonomsku stranu transporta jer
su njegovi trokovi vrlo znaajni u ukupnoj cijeni objekta. Stvarni troak prijevoza mora
se zasnivati na normiranim koliinama prijevoza koje su utvrene na temelju projekta i
druge dokumentacije,te na zajednikom interesu.

Slika 4.3.1.1. Transportna sredstva potrebna za realizaciju gradnje

24

4.1.4. Radna energija

Energija je sposobnost tijela ili sistema da moe izvriti neki rad. Graditeljstvo, kao i
ostale privredne grane, nastoji razviti svoju proizvodnu snagu rada, to se ostvaruje u
prvom redu poveanjem suvremene mehanizacije, a u industrijskim pogonima
poboljanjem automatizacije. Kao pogonska snaga u graditeljstvu se koriste npr. naftni
derivati , elektrina energija itd.
U prvom redu interesira nas ekonomska strana utroene energije. Ukupno utroena
energija moe se podijeliti u tri osnovne skupine: a) radnu energiju
b) jalovu energiju
c) energiju za rasvijetu
Radna energija jest energija koju stroj troi za vrijeme dok obavlja proizvodne operacije.
Jalova energija je ona energija koja se troi a da se pri tome ne obavlja nikakav rad.
Ekonomska strana utroene energije je velika i moglo bi se rei da se sutina
ekonomiziranja sastoji preteno u racionalnom koritenju energije.

4.1.5. Osobni dohotci izrade

U osobne dohotke izrade ulaze sve zarade radnika koji su radili direktno na izradi
odreenog proizvoda, zajedno sa svim propisanim doprinosima na te osobne dohotke.
Konkretno, u graevinskoj proizvodnji to e biti zarade onih radnika koji su radili direktno
na izvrenju pojedinih operacija pri izgradni objekta, zatim u direktnoj proizvodnji
pojedinih vrsta graevinskog materijala, te u direktnoj proizvodnji betonskih,metalnih i
drvenih konstrukcija elemenata.
Visina osobnih dohodaka izrade za jedinicu proizvoda, utvruje se na temelju normativa
radne snage i startne osnove po pojedinim kategorijama radne snage.
Normativ radne snage jest utroak po jedinici proizvoda, a utvruje se na temelju norme
rada.
Norma rada je radni uinak koji treba da postigne jedan ili vie radnika u odreenom
vremenu, uz racionalnu upotrebu proizvodnih sredstava. Odreenu kvalitetu proizvoda,
te organizacijske i tehnike uvjete rada. Norma rada, kao i svi ostali normativi direknih
trokova, imaju vanu ulogu u procesu graenja. Zato treba posvetiti posebnu panju
projektnoj i drugoj dokumentaciji, te razradi tehnolokog procesa.

25

4.2. Indirektni trokovi

Indirektni (neizravni,posredni) trokovi su opi trokovi koji se ne mogu evidentirati
neposredno po mjestu i nositeljima troka, nego samo na razini organizacijskih jedinica,
pa ine zajednike trokove za vie mjesta trokova ili za vie vrsta uinaka. Oni ne
predstavljaju neposredno troenje u graevinskoj proizvodnji,odnosno u neposrednom
izvoenju graevinskih radova.
Karakteristike:
-vezani su na potronju netehnolokih radnih mjesta
-teko se mogu racionalno planirati ili evidentirati po pojedinim planiranim ili izvrenim
proizvodnim uincima
-uglavnom se utvruju za ukupni obujam proizvodnje u graenju
U osnovi se indirektni trokovi mogu podijeliti na :
a) INDIREKTNE TROKOVE SVAKOG GRADILITA
B) INDIREKTNE TROKOVE NA NIVOU CIJELOG PODUZEA

4.2.1. Indirektni trokovi svakog gradilita (graevinskog projekta)

Indirektni trokovi gradilita izraunavaju se i procjenjuju na temelju projektne

dokumentacije i prema njoj izraenom vremenskom planu realizacije, te poznatih uvjeta
izvoenja kao to su udaljenost, postojea infrastruktura i sl. ( ako je izvan regije gdje se
uestalo posluje potrebno je ispitati situaciju prije davanja ponude jer mogu postojati
mnoge oteavajue okolnosti koje poveavaju trokove.
1. TROKOVI PRIPREMNO ZAVRNIH RADOVA tu spadaju trokovi postavljanja,
odravanja i raspremanja gradilita sa svom privremenom infrastrukturom
2. TROKOVI REIJE GRADILITA-tzv. pogonska reija: plae ininjera, poslovoa,
skladitara, uvara i drugih koji ne sudjeluju svojim fizikim radom u neposrednoj
proizvodnji, odnosno njihovo vrijeme rada nije obuhvaeno graevinskim normativima i
nije obraunato u jedininoj analizi direktnih trokova rada , trokovi slubenih putovanja
za potrebe gradilita, trokovi potronog materijala reije gradilita (sitni inventar,
kancelarijski materijal, itd.)

26

3. OSTALI TROKOVI GRADILITA- npr. trokovi prijevoza radnika i ostali izvanproizvodni

trokovi za potrebe djelatnika (trokovi prehrane, zdrastvenih usluga, zatite na radu),
trokoviodravanja i ienja gradilita , ukupni trokovi vode i odvodnje, osvjetljenja i
grijanja, telefonije, interneta i ostale komunikacijske tehnike za potrebe gradilita, prema
potrebi trokovi najma, uzimanja uzoraka, vjetaenja, trokovi osiguranja radova i
graevina tokom graenja te eventualni trokovi odteta vezano uz izvoenje radova
Svaki graevinski projekt mora uz direktne trokove i sve indirektne trokove za svoje
gradilite i pripadni dio indirektnih trokova uprave i zajednikih slubi poduzea.

4.2.2. Indirektni trokovi na nivou cijelog poduzea

Indirektni trokovi na nivou cijelog poduzea mogu se za svaku narednu godinu

pretpostaviti na temelju podataka o kretanju tih trokova proteklih godina i prema
planovima poslovanja, oekivanom rastu standarda, inflaciji, zakonskim propisima i
drugim utjecajnim imbenicima.
1. REIJSKI TROKOVI UPRAVE PODUZEA- plae zaposlenih u upravi, materijalni trokovi
i druga sredstva za rad uprave poduzea (trokovi el. energije, odravanja, grijanja, vode,
trokova prijevoza, slubenih putovanja)
2. TROKOVI SVIH ZAJEDNIKIH SLUBI opsluuju vie gradilita : financijska sluba,
sluba nabave, kadrovski odjel, sluba odravanja, marketing, tehnika priprema
3. OSTALI INDIREKTNI TROKOVI na nivou cijelog poduzea (npr. licence, struno
usavravanje i dr.)

27

4.2.3. Faktor za obraun indirektnih trokova

Indirektni trokovi obraunavaju se u jedininoj analizi cijene. Dodavanje ili raspodjela

indirektniih trokova obavlja se metodom dodatne kalkulacije primjenom nekog kljua za
raspodjelu indirektnih trokova na direktne trokove, meu graditeljima poznatim pod
nazivom faktor. Kod nas je jo uvijek najei klju raspodjele indirektnih trokova na
jedininu cijenu kotanja preko jedininih direktnih trokova radne snage (brutto plae
radnika u proizvodnji) tj. faktora na radnu snagu (frs). Faktor se sastoji od dijela koji
pokriva ope trokove poduzea i na njega nadodanog promjenjivog dijela za svako
odreeno gradilite i uvijek mora biti vei od 1. Faktor na radnu snagu mnoi se s
direktnim trokovima rada radnika te se izraunava na osnovu ukupnog planiranog
iznosa brutto plaa radnika u proizvodnji.
PRIMJER IZRAUNA FAKTORA ZA OBRAUN INDIREKTNIH TROKOVA PREKO PLAA
RADNIKA U DIREKTNOJ PROIZVODNJI :
Za kalendarsku godinu u kojoj se treba realizirati projekt kojem se odreuje cijena
planirani su:
-brutto plae svih radnika za realizaciju graevinskih procesa u cijelom poduzeu (na
svim gradilitima): 12 000 000 kn
-ukupni zajedniki indirektni trokovi na nivou cijelog poduzea: 18 000 000 kn
Iz toga proizlazi dio faktora koji je isti za sva gradilita (dok se korigira ako je potrebno) s
kojimm pojedini projekt preuzima dio zajednikih indirektnih trokova cijelog poduzea:
frs CP= 18 000 000/12 000 000= 1.50
Za odreeno gradilite, odnosno realizaciju projekta kojem se odreuje cijena
planirano je:
-brutto plae svih radnika za realizaciju graevinskih procesa na tom gradilitu: 2 000 000
kn (direktni trokovi rada radnika)
-indirektni trokovi tog gradilita : 1000 000 kn
Iz toga proizlazi dio faktora karakterstian za odreeni projekt, odnosno gradilite:
Frs G= 1000 000/ 2000 000= 0.50
Faktor s kojim se preko direktnih trokova rada radnika obraunavaju svi pripadni
indirektni trkovi pri kalkulaciji jedininih cijena za trokovnike stavke realizacije
odreenog graevinskog projekta je:
Frs= 1+1.50+0.50=3.00
28

5. OBRAUN I NORMIRANJE RADOVA

Za obraun koliina radova u dokaznici mjera koriste se upute dane u graevinskim
normama. Upute se odnose na jedinicu mjere i uvjete rada.
Graevinske norme su skupu utvrenih i usvojenih veliina:
a) prosjeno potrebnog vremena za izvoenje pojedinih graevinskih radova pod
normalnim uvjetima i sa odreenom kvalifikacijskom strukturom radnika, iskazanih po
jedinici mjere, ovisno o vrsti radova
b) utroka materijala po koliinama i vrstama za izvoenje pojedinih graevinskih
radova, iskazanih po jedinici mjere

Norme koje odreuju potrebno vrijeme pri izvoenju raznih radova nazivaju se norme
vremena.
Norme koje odreuju potrebne utroke materijala nazivaju se norme utroka.
Norme utroka i norme vremena su u graditeljstvu jedinstvene i nazivaju se prosjene
norme u graditeljstvu.

Norme imaju viestruku primjenu :

-za izraunavanje potrebnog broja radnika
-za izraunavanje potrebnog materijala i mehanizacije
-za izradu analiza cijena i dr.

29

5.1. itanje graevinskih normi

Prosjene norme u graditeljstvu grupirane su prema pojedinim vrstama radova:
-zemljani radovi (GN 200)
-betonski radovi (GN 400)
-armiraki radovi (GN 400)
-tesarski radovi (GN 601)
-zidarski radovi ( GN 301)
U jednoj graevisnkoj normi obuhvaeni su svi radovi i oni su pozicionirani, a pozicija je
takoer oznaena brojem.
Npr. ako u grupi zemljanih radova traimo opis iroki iskop zemlje, onda emo imati
oznaku norme i pozicije : GN 200-101, gdje je 101 oznaka pozicije.
Svaka pozicija ima vie opcija (rednih brojeva) i ako se radi o istom primjeru, tj. ako
traimo opis: iroki iskop zemlje u prirodno vlanom tlu III. ktg tada emo imati oznaku
norme, pozicije i opcije GN 200-101, 1.3. gdje je 1.3. opcija.
Svaka norma sastoji se od opih napomena koje sadre opis radova, nain obrauna,
tono naznaenu jedinicu mjere po kojoj se radi obraun i tablice sa utrocima vremena i
materijala.

30

6. UTJECAJ ORGANIZACIJE GRAENJA NA KALKULACIJU

Kalkulacija za odreeni projekt u proizvodnom sustavu graenja je plansko-trokovni
dokument. Dokumentacijska osnova za izradu kalkulacije treba biti idejna dokumentacija
organizacije graenja kojom se utvruju temeljna naela organizacijskih i tehnolokih
modela proizvodnje. Prema tome, kalkualcijom moraju biti obuhvaeni planirani modeli
koji e biti primjenjeni na organizaciju i tehnologiju graenja predmetnog projekta.
Budui da se kalkulacija izrauje u fazi pripreme ponude za investitora ona mora biti
realna glede konkurentnosti na tritu i glede sigurnosti i uspjenoga graenja. Osim
navedenog, kalkulaciom mora biti obuhvaen dio rizika kroz uveani dio dobiti kao
rezerva za pokrivanje neeljenih utjecaja okruenja, ije veliine nisu poznate u trenutku
izrade kalkulacije.
Ponuda koja je prihvaena na tritu ini temeljnu dokumentaciju za izradu naknadne
definitivne kalkulacije za izvedbu kao i za izradu izvedbenoga projekta organizacije
graenja.
Model za izradu kalkualcije mora biti jednostavan i sveobuhvatan po kojem se utvruje
trokovna vrijednost radova i po kojem e se provoditi praenje i kontrola. Kontrola se
treba provoditi kroz vremenske i trokovne veliine proizvodnje i koliinske veliine
resursa.

6.1. Odnos organizacije, kalkulacije i rizika u procesima graenja

U graditeljstvu kao specifinoj grani gospodarstva postoji velika ovisnost poslovanja o
izradi i plasiranju ponuda na trite. Ta je ovisnost prisutna zato to se s proizvodnjom
moe zapoeti tek onda kad je na temelju dane ponude dobiven posao i ugovoren objekt
za izvedbu.
U stacionarnoj industriji nije tako, jer je njena proizvodnja usmjerena na proizvode za
skladite i tada se plasira na trite.
Graditeljska organizacija mora nuditi posao dovoljno jeftino da bi uspjela na natjeaju i
da bi osigurala svoju zaposlenost. Ona meutim mora takvom ponudom osigurati
uspjeno poslovanje koje e ishoditi pozitivne uinke proizvodnje. U suprotnome moe
se dogoditi da se nuenjem niskih ponuda poremete uvjeti za uspjeno poslovanje, a ako
se to ponavlja, moe biti ugroena egzistencija graevinske organizacije.
Graevinska organizacija mora stoga nastojati da meusobno uskladi rizik niske ponude s
rizikom u proizvodnom procesu.
31

Rizik nastaje zbog poremeaja u poslovnom sustavu investicijskog projekta, odnosno u

proizvodnom sustavu izvoenja projekata. Predoen je irokim spektrom vrsta i lokacija
pojavljivanja, odnosno uzronih mogunosti nastajanja.
Rizik se moe pojaviti u dva oblika:
-zbog plasiranja niske ponude na tritu
-u proizvodnji
Zbog plasiranja niske ponude na tritu u odnosu prema realnoj proraunskoj
vrijednosti projekta rizik se pojavljuje u sluajevima velike konkurencije na tritu,
nezaposlenost kapaciteta i drugih razloga koji vode do poslovne odluke da se ide na
trite s otrom i niskom ponudom.
Rizik koji se pojavljuje u proizvodnji tijekom graenja vezan je uz poremeaje proizvodnih
procesa na koje moe djelovati vie utjecaja. Taj je rizik u odreenoj vezi s vrijednou
projekta, pa je svakako vei to je vea vrijednost projekta.

6.1.1. Dijagram rizika

32

Rizici se mogu prikazati grafiki kao funkcija vrijednosti projekta. Rizik zbog niske
ponude prikazan je krivuljom (1) koja u poetnom dijelu dijagrama ima velike vrijednosti,
a u podruju realne kalkulacijske vrijednosti ima male vrijednosti.
Rizik u odnosu prema veliini vrijednosti projekta ima suprotnu krivulju, tj. projekti male
vrijednosti imaju mali rizik, a projekti velike vrijednosti imaju veliki rizik (krivulja 2).Kako
krivulje (1) i (2) imaju obrnuto razmjerni odnos, to je sjecite tih krivulja, odnosno
podruje blie tom sjecitu (Ci) zanimljivo za procjenu rizika, i unutar njega trebale bi
skretati vrijednosti ponuda. To je zapravo podruje vrijednosti ponude za odreeni
projekt koje u odnosu na oba prikazana rizika omoguuju uspjenost u proizvodnom
sustavu graenja.

33

7. ZAKLJUAK
Ovim diplomskim radom ukazala sam na vanost kalkulacija u graditeljstvu jer su
osnova za planiranje i realizaciju proizvodnje. Smisao kalkulacije odraava se u tome da je
kalkulacija raunski postupak (metoda) kojim se obraunavaju trokovi i utvruje cijena
uinka (proizvoda i usluga).
Ta vanost opisana je kroz :
a) TROKOVE U GRADITELJSTVU koje procjenjuje svaki od sudionika u realizaciji projekta
koristei raspoloive ulazne podatke i metode za procjenu.
Ukupni trokovi projekta sastoje se od kapitalnih trokova,trokova
odravanja,upravljanja i koritenja projekta te trokova uklanjanja projekta.
b) RAZVOJ I VRSTE KALKULACIJA ija je primjena poela krajem 20. st., a temelji se na
postupku kojim se obraunavaju trokovi koji sainjavaju cijenu kotanja. S obzirom na
razne kriterije prema kojima se sastavlja,kalkulacije moemo gledati sa tri razliita
aspekta: vremenu sastavljanja, opsegu i cilju.
c) KALKULACIJE TROKOVA kao oblika prorauna trokova proizvodnje odnosno
utvrivanja cijene kotanja proizvoda i na temelju toga prodajne cijene proizvoda.
d) OBRAUN I NORMIRANJE RADOVA - u dokaznici mjera koriste se upute dane
graevinskim normama kao skupu utvrenih veliina: prosjeno potrebnog vremena te
utroka materijala po koliinama i vrstama
e) UTJECAJ ORGANIZACIJE GRAENJA NA KALKULACIJU dokumentaacijska osnova za
izradu kalkulacije treba biti idejna dokumentacija organizacije graenja kojom se
utvruju temeljna naela organizacijskih i tehnolokih modela proizvodnje

Analiza cijene za svaku radnu operaciju ukljuuje sve resurse koji joj pripadaju kroz
etiri modula: radna snaga, materijal, oprema i indirektni trokovi. Izborom radne
operacije i njihovim meusobnim pridruivanjem i kombiniranjem dobija se cijena
trokova za sve tehnoloke procese i njihovu realizaciju.
Prema tome kalkulacija je vrlo bitna jer nam ona odreuje parametre koje smijemo
obraunavati i plaati i ukoliko je ona krivo napravljena dolazi do neeljenog gubitka, a
tada se ne ostvari planirana dobit.

34

LITERATURA:
LONARI R. (1995.) : Organizacija izvedbe graditeljskih projekata, Hrvatsko
drutvo graevinskih inenjera, Zagreb

BADANJAK S. (1996.) : Osnove inenjeringa u izgradnji, Energetika marketing,

Zagreb

GRAEVINSKI INSTITUT ZAGREB(1986.) : Organizacija graenja-zbornik radova,

Opatija

BUAR GORAZD (2003.): Normativi i cijene u graditeljstvu, Ergomatic, Omialj

INTERNET IZVORI:
http://gradst.unist.hr
http://www.ig-gradnja.com
http://www.strucnaknjizara.hr
http://info.grad.hr

35