www.hdko.

hr

LEATHER AND FOOTWEAR - LEDER UND SCHUH - LE CUIR ET LA CHAUSSURE

BROJ 7-9/11
GODINA 58

Impressum
ISSN 0450-8726

GODINA LVIII, BROJ 7-9, 2011.

STRUNO GLASILO HRVATSKOG
DRUTVA KOARA I OBUARA
Naklada:

2.000 primjeraka po broju

Dinamika izlaenja:

Svaka tri mjeseca

Grafika priprema:

asopis se tiska u boji

Cjenik oglasa:

Format
cijena (kn)
1/4
185x60 mm

90x125 mm
1.100,00
1/3

185x81 mm
58x255 mm

1.450,00

1/2

185x125 mm
90x255 mm

2.000,00

1/1

210x297 mm

3.600,00

2/1

Duplerica

7.200,00

Korice

naslovna
zadnja
unutarnja (iza nasl.)
unutarnja (ispred zadnje)

6.600,00
5.500,00
4.100,00
4.100,00

14

15

16

20
18

Distribucija:

asopis se distribuira putem pote

Podruja distribucije:

Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora,

Makedonija, EU, Rusija

Prodaja:

asopis se distribuira besplatno

Izdava i vlasnik:

Hrvatsko drutvo koara i obuara

Froudeova 7, 10 020 Zagreb
Tel./Fax: ++ 385 (0) 1 466 68 04
e-mail: hdko@zg.t-com.hr

22

Editor:

Croatian Leather and Footwear Association

Froudeova 7, 10 020 Zagreb

Glavna i odgovorna urednica:

Jelena Balent

Ureivaki odbor asopisa Koa i obua:

Jelena Balent - predsjednica i urednica

Ivan Pihler
Ivan Tomaek
Husnija Buri
Marko Bettini
Igor Skoko
Darinka Kosanovi
Slavenka Petrak

Uprava HDKO:

Husnija Buri - predsjednik

Ivan Pihler - tajnik
Darko Puzek - dopredsjednik
Boidar Ledinko - lan
Ivan Tomaek - lan

Oblikovanje i prijelom:

Business Media Croatia d.o.o.

Bosutska 9, 10 000 Zagreb
grafika@bmcroatia.hr

Grafika urednica:

Vedrana Knez
tel.: ++ 385 (0)1 6311 822

Urednik fotografije:

Miroslav Mievi

Lektor:

Deniver Vukeli, prof.

Priprema za tisak:

Preporuka za predaju gotovih materijala na

CD-u ili putem e-maila. Materijali se alju u
TIFF (300 dpi) ili EPS formatu omjera 1:1 prema
priloenim dimenzijama. Oglasi koji idu u rez
moraju imati minimalno 3 mm napusta.
Materijali moraju biti u CMYK kolor modelu, a
fontovi pretvoreni u krivulje.

www.hdko.hr

7-9/2011

SADRAJ
6
8

VIJESTI
NOVOSTI IZ TVRTKI

10
12

14

INTERVIEW
Hrvoje Golub, dipl. ing. direktor

15
16

OTOS ortopedska tehnika

d.o.o. Osijek
INKOP d.d. - Poznanovec
Ivanica d.d.

Proizvodnje kone galanterije i

obue URIHO Zagreb
Ivica Rogan, dipl. ing - direktor
tvrtke INKOP d.d. Poznanovec
Anita Zannotti tulec vlasnica
Studija za design i izradu cipela i
kone galanterije Anita

REPORTAA
18

Ugovaranje kolekcije proljee/ljeto

2012. u hotelu Antunovi u Zagrebu

MODAIDIZAJN
20
20
22
24

26

STRUNE TEME

Boja je u prvom planu

Anamarija Asanovi za Peko
Trendovi za ljeto 2012.
Modne boje za sezonu
jesen/zima 2012./2013.

3D raunalno Antropometrijsko
mjerenje STOPALA i oblikovanje
kalupa za obuu

KOLUMNE
Ivan Tomaek

20
29

29

ZANIMLJIVOSTI

34

IN MEMORIAM

Ante Gavranovi

24

Jelena Balent, glavna urednica

nakon vrelog ljeta, ulazimo u umjereno jesensko vrijeme s novim brojem

naeg strunog asopisa. elja nam je, kao i uvijek, da informacije budu
zanimljive i svjee.
U vijestima, osim podataka o poretku naih koarsko obuarskih tvrtki po
ukupnom prihodu ostvarenom u 2010. godini, donosimo i vijest o nagraenim studenticama TTF-a smjer Dizajn obue iz Varadina. Studentice
Kristina Plio, Marija Dami i Jelena Ruganec osvojile su nagradu AMCA-e
za struni rad Svojstva i struktura gov. koa za izradu obue uz mentorstvo J. Akalovi, dipl. ing. Ivanica iz Ivanca i tvrtka B4B potpisale su
ugovor za unaprjeenje svih poslovnih procesa u tvrtki od stratekog upravljanja preko svih prateih procesa rukovoenja i funkcija do proizvodnje.
Informaciju smo prenijeli iz medija.
Razgovori s direktorima INKOP-a i URIHA vrlo su informativni i ukazuju na
glavne aktivnosti i probleme u proizvodnji koe, obue i kone galanterije. Glavni direktor INKOP-a I. Rogan naglasio je uspjeno realiziranje
zacrtanih ciljeva,ostvarenje poveanog ukupnog prihoda od 93,33% za
prvih 6 mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prole godine.
Program izrade obue i ugovor s MORH-om doprinosi ovoj uspjenosti. O
problemu prevelikog uvoza proizvoda govorio je direktor H. Golub, koji
vodi Proizvodnju kone obue i galanterije u tvrtki URIHO. Ova je tvrtka
posebnog profila, jer zapoljava veliki broj osoba s posebnim potrebama i
osjea posljedice nepotrebnih uvoza proizvoda, koji bi se mogli proizvesti
u vlastitim pogonima. Smanjivanjem uvoza doprinijelo bi se poveanju
proizvodnje i novom zapoljavanju.
Zanimljiv je intervju napisala dr. sc. S. Petrak o naoj poznatoj obrtnici i
dizajnerici Aniti Zanotti tulec. Vlasnica Studija za dizajn i izradu cipela
i kone galanterije, vodi ovaj obiteljski posao s velikom ljubavlju i srcem.
Poznate su njene cipele za vjenanja i posebni dizajnerski modeli s usavrenom tehnologijom izrade. Uskoro e diplomirati na TTF-u smjer Dizajn
obue.
Struna tema posebno zanimljivo iznosi znanstveni rad na temu 3D raunalno antropometrijsko mjerenje stopala i oblikovanje kalupa za obuu.
Ovaj rad je djelo znanstvenika dr. sc. S. Petrak, dr. sc. D. Ujevi i ing. D.
Saboleca u suradnji s tvrtkom HAIX-OBUA iz Male Subotice.
Rubrika Jeste li znali izdvaja odreene zanimljivosti koje e koristiti kupcima, a i dobavljaima kao i prodavaima u trgovini. RAPEX izvijea donose izvijea baze informacija o robama koje predstavljaju rizik za zdravlje
ljudi, to se nalazi na web stranici ime je omogueno brzo reagiranje i
zabrana prodaje takvih proizvoda. Reklamaciju obue interpretira struna
osoba iz drutva za zatitu potroaa Potroa, te smo ovaj sluaj naveli
kao korisnu informaciju.
Kolumne su tradicionalno vrijedne panje, kako naeg stalnog suradnika A.
Gavranovia, tako i I. Tomaeka.
Moda i dizajn donose nove modne boje i trendove za ljeto 2012, proljee/
ljeto 2012., kao i boje za sezonu jesen/zima 2012./2013.
Novosti iz tvrtki donose prikaz tvrtke OTOS iz Osijeka, tvrtke s tradicijom
u izradi ortopedskih pomagala, obue i drugih proizvoda. O proizvodnji
koe u tvornici INKOP informirao nas je direktor proizvodnje koe Z. Novosel. Cilj proizvodnje je kvalitetna koa s posebnim karakteristikama kao
i zatita okolia. Reportaa o Ugovaranju kolekcije u hotelu Antunovi, na
je uobiajeni prilog.
Tuni okvir posveen je u spomen ing. Boidaru Posariu, naem dugogodinjem lanu Drutva i posebno cijenjenom kolegi, strunjaku tehnologije
koe.
Vjerujem da smo odabrali i niz zanimljivosti za svaiji ukus.
Glavna urednica, Jelena Balent

5 7-9/2011

Dragi
itatelji,

VI J ESTI
Dvodnevni informativni skup o EU fondovima
U hotelu Sheraton u Zagrebu, 4. i 5. srpnja odrani su 2. dani EU
fondova. Organizirani su kao nastavak na prologodinji informativni dogaaj o mogunostima koritenja EU fondova, a koji je
odran u travnju 2010. u Muzeju Mimara, i koji je posjetilo oko
2000 ljudi. Organizatori ovog dvodnevnog informativno edukativnog dogaaja su Ministarstvo financija i Sredinja agencija za
financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.
Cilj ovog dogaaja bio je pruiti svim zainteresiranima potpunu i
strunu informaciju o mogunostima koritenja sredstava iz IPA
(Instrument for Pre-Accession assistance) predpristupnog programa kao i buduih EU fondova, koji e Republici Hrvatskoj biti na
raspolaganju nakon ulaska u EU. Programom je bilo obuhvaeno
informiranje posjetitelja putem info pultova kao i organiziranim
strunim predavanjima na temu priprema i prijava projekata,
namijenjenim potencijalnim korisnicima predpristupnih sredstava:
jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave, organizacijama civilnog drutva, visokokolskim i obrazovnim institucijama te privatnom sektoru. Na predavanjima su sudjelovali ve
postojei korisnici, koji su iznijeli svoja iskustva vezana za koritenje EU predpristupnih sredstava. Hrvatskoj je trenutno na raspolaganju jedinstveni instrument predpristupne pomoi IPA za razdoblje 2007. 2013., koji zamjenjuje dosadanje programe
CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. Program IPA sastoji si iz sljedeih
komponenti:
IPA I Pomo u tranziciji za jaanje institucija
IPA II Prekogranina suradnja
IPA III Regionalni razvoj-promet, zatita okolia, regionalna
konkurentnost
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala
IPA V Ruralni razvoj
IV IPA komponenta programa podupire prioritete i mjere
usmjerene na poticanje zapoljavanja, obrazovanja i usavravanja te socijalnog ukljuivanja programom Razvoj ljudskih
potencijala.
Kroz IPA program za razdoblje 2007. 2011. Hrvatskoj je dodijeljeno ukupno 749,80 milijuna eura. Vie informacija na: www.hzz.hr
www.mzss.hr www.mingorp.hr www.strategija.hr

Upisani uenici u strune kole

Obrtnika kola u Splitu, ove kolske godine
2011./2012. upisala je 10 uenika za struku galanterist. Srednja struna kola u Varadinu takoer samo
14 uenika za struku galanterist, dok za obuare nije
upisala niti jednog kandidata.
kola za tekstil, kou i dizajn u Zagrebu upisala je 12
uenika za smjer galanterist i 15 uenika za struku
obuar. Interes za struku obuara u Zagrebu rezultat je
inicijative Udruenja obrtnika, Hrvatske obrtnike
komore i kole o stipendiranju uenika ove struke, jer
je zanimanje obuar deficitarno zanimanje.
Marija ali

1000 NAJVEIH tvrtki

po ostvarenom prometu
Nedavno je izala publikacija 1000 najveih. Zanimalo
nas je koliko je tvrtki u tih 1000 najveih po ostvarenom prometu u 2010. godini u Hrvatskoj, a da se
preteito bave proizvodnjom ili prometom koe i
obue. Bez puno komentara u nastavku predstavljamo
tvrtke koje su se nale na toj listi, a prema mjestu koje
su zauzele na toj listi. Ukoliko bude interesa moemo
u sljedeem broju analizirati neke podatke.
Rang

TVRTKA

40

BOXMARK LEATHER d.o.o.

Ostvareni promet (kn)

254

SPORTINA d.o.o.

306.335.207

346

NIKE EON B.V.,

218.981.134

480

NINA COMMERCE d.o.o.

164.094.845

565

DEICHMANN TRGOVINA
OBUOM d.o.o.

139.667.429

1.609.961.802

590

PEKO d.o.o.

134.131.023

762

WULF SPORT d.d.

103.142.933

763

BOROVO TRGOVAKA
MREA d.o.o.

102.925.310

767

HAIX OBUA d.o.o.

102.392.587

786

PITTARELLO EAST d.o.o.

100.012.466

807

PRO SPORT 98 d.o.o.

97.188.669

836

REKO d.o.o.

93.757.922

876

IVANICA d.d.

89.026.585

www.hdko.hr

7-9/2011

Posjet predsjednice Vlade Jadranke Kosor Borovu

Tijekom svog dolaska u Vukovar, 9. rujna 2011., predsjednica
Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor sa svojim suradnicima posjetila je tvrtku Borovo. Nakon razgovora s predsjednikom Uprave Borova Mirkom avarom, koji ju je upoznao s
radom i sadanjim stanjem tvrtke, zajedno su obili pogone
proizvodnje kone obue.

Jadranka Kosor i Mirko avara

Nagrada AMCA TTF 2011. studenticama Strunog studija smjer Dizajn obue
HRVATSKA UDRUGA BIVIH STUDENATA I PRIJATELJA
TEKSTILNO-TEHNOLOKOG FAKULTETA AMCA TTF na svojoj
8. Skuptini odranoj 14. lipnja 2011. u prostorijama fakulteta,
sveano je dodijelila Nagrade za najbolje studentske radove u
akademskoj god. 2010./2011. Prema Pravilniku o dodjeli
Nagrade AMCA TTF, pravo na natjecanje za Nagradu imali su
svi studenti preddiplomskih i diplomskih studija Tekstilnotehnolokog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.
Natjeaj za Nagradu raspisan je na Godinjoj skuptini Udruge
AMCA, a objavljen je na svim oglasnim ploama
za studente, u vitrini Udruge i na mrenim stranicama Udruge. Nagrada za rad u kategoriji
strunog rada pripala je studenticama Strunog
Prof. dr. sc.
studija smjer Dizajn obue u Varadinu.
Ana Marija Grancari
Studentice tree godine studija KRISTINA PLIO,
MARIJA DAMI i JELENA RUGANEC napisale su i praktino obradile temu
pod naslovom STRUKTURA I SVOJSTVA GOVEIH KOA ZA IZRADU
OBUE. Uz Prijavu rada u Obrazloenju mentorice Jadranke Akalovi
navedeno je da studentice koje su uestvovale u izradi strunog rada, imaju
razvijenu svijest o ustrajnom radu, s naglaskom da rad udovoljava kriterijima izvrsnosti povezujui uspjeno teorijska znanja o strukturi govee koe
za izradu obue s praktinim ispitivanjima nekih njenih svojstava i uspjenim
odabirom u izradi konkretnog modela enske cipele.
Predsjednica AMCA TTF prof. dr. sc. Ana Marija Grancari, iskazala je veliku
brigu i naklonost prema studiju Dizajn obue, potakla studentice na izradu
ovoga rada i uloila znaajan trud kako bi doprinijela njegovoj realizaciji.
S lijeva na desno: Kristina Plio, prof. Jadranka Akalovi,
Jadranka Akalovi, dipl. ing.

7 7-9/2011

www.hdko.hr

Marija Dami i Jelena Ruganec

NOVOSTI IZ NAIH TVRTKI

OTOS ortopedska tehnika d.o.o. Osijek

Tvrtka s tradicijom
i razvojem usklaenim sa
svjetskim trendovima

TOS ortopedska tehnika

d.o.o tvrtka je s dugogodinjom tradicijom, utemeljena
1946. godine kao zanatska
radionica. Do 1989. tvrtka je bila poznata
kao Banija, a dananji naziv OTOS skraenica je od rijei Ortopedska tehnika
Osijek Slavonija. Ve tradicionalna proizvodnja ortopedskih pomagala, obue i
drugih proizvoda 2000. godine proirena je
maloprodajnom ponudom na cjelovitu
Sanitetsku kuu u Hrvatskoj s poslovnicama u Osijeku, Zagrebu, Rijeci, Vinkovcima,
Virovitici, Slavonskom Brodu i Poegi.
Od 2009. preseljena je cjelovita djelatnost OTOS-a u vlastite prostorije u Osijeku
u Vukovarsku 1. Novi prostori omoguuju
brz i kvalitetan razvitak usluga, znanja,
proizvodnje te irenja djelatnosti.
Rukovodni tim donosi strateke odluke i
unaprjeuje djelatnosti, te odrava vezu sa
svjetskim specijaliziranim ustanovama.
Prisutni su na vanim strunim sajmovima
te se djelatnike kontinuirano upuuje na
usavravanje u referentne kue u zemlji i
inozemstvu.
Usklauju se sa svjetskim standardima
poslovanja, te je od 2005. uveden certifikat
ISO 9001-2000.

Osim ortopedske obue, visoke kvalitete i dizajna, pomagala za osobe s posebnim

potrebama, posebno su ponosni na svoje
sportae s invaliditetom koji nose proteze
izraene u Otosovoj protetikoj radionici.
Ovi sportai postiu izvrsne rezultate na
domaim i svjetskim natjecanjima i nagraivani su medaljama.
Protetiko-ortotika radiona smjetena
je na prostoru od 350 m2, gdje je omoguen struni rad tima strunjaka u sastavu
ortopedski tehniar, lijenik i fizioterapeut.
Osim znanja i vjetine tima bitna je injenica odabira najkvalitetnijih materijala i primjene vrhunske tehnologije u dijagnostici i
kontroli pomagala.
Sanitetske kue specijalizirane su prodavaonice za prodaju ortopedskih i drugih
medicinskih potreptina i pomagala. Stru
no osoblje koje radi u ovim maloprodajnim mjestima posebno je educirano, tako
da se za sve proizvode mogu dobiti najcjelovitije upute i savjeti.
Posebna priznanja Zlatna kuna HGK
za najuspjenije drutvo upanije te
Nagrada Osjeko-baranjske upanije za
izuzetna postignua dokazuju uspjenost i
zalaganje zaposlenika OTOS-a voenih
uspjenim rukovodnim timom. JB

www.hdko.hr

7-9/2011

NOVOSTI IZ NAIH TVRTKI

INKOP d.d.-Poznanovec

Koa

posebne namjene i kvaliteta budunost je

INKOP-KOE

vrelom kolovozu posjetili

smo INKOP dd. Poznanovec,
gdje su pogoni proizvodnje
obue i koe radili punom
parom. Direktor Proizvodnje koe Zlatko
Novosel s puno entuzijazma proveo nas
je kroz proizvodne pogone. Posebno smo
se eljeli informirati o proizvodnji koe.
INKOP-KOA d.o.o. posluje od 2003.
godine kao samostalno drutvo u okviru
INKOP-a d.d.
Zlatko Novosel od tog vremena rukovodi proizvodnjom koe i s puno napora
savladava potekoe koje u ovim vremenima zaista nisu malobrojne.
Godinje se preradi oko 380 tona sirove koe, a mjeseno proizvede oko 15
20.000 m2 gotove koe. Koa se proizvodi za obuu specijalne namjene, oko 70%
i 30% je hidrofobirana gornja koa takoer za obuu. Vegetabil koa se proizvodi
po narudbi ovisno o zahtjevima kupca.
U koari je zaposleno oko 40 radnika,
dok je ukupno u obuari i trgovini zaposleno 346 radnika. Cijene sirove koe su
u porastu, tako da to predstavlja problem. S tim cijenama i trokovima proi-

zvodnje teko se pokriva cijena gotove

koe za programe zatitne obue i obue
posebne namjene.
Proizvodnja koe slijedi sva tehnoloka
unaprjeenja u smislu kvalitete koe vodei brigu o zatiti okolia. U tom smislu
spomenut emo samo neke zahvate kao
to je utoak kroma, tj. iskoritenje kroma
s 9% nekada, sad je snieno na 5,5%, tako
da u otpadnim vodama zaostaje manje od
1% kroma. Velike su utede postignute u
utroku energije. Instaliranjem novog kotla
za proizvodnju pare i tople vode, tj.
rekonstrukcijom kotlovnice, utroak plina
smanjen je za 50%. Unaprjeuje se tehnologija perive koe koja se proizvodi i ispituje u suradnji sa strunjacima s TTF-a. U
planu su i zahvati na poboljanju tretmana
otpadnih voda, kako bi ispunili uvjete za
uputanje vode na komunalni preista u
Zaboku koji je u izgradnji.
Odabranim proizvodnim programom i
kapacitetom koara je nala svoj odrivi
razvoj, te uspjeno unaprjeuje tehnoloki razvoj i kvalitetom se natjee na
tritu, koje je ve sada i svjetsko trite.
J.B.

www.hdko.hr

7-9/2011

10

Jeste li znali da 30% dostavljenih

paketa u sustavu DPD-a dolazi
iz obuarske djelatnosti?

NAJEKONOMINIJE RJEENJE U DOSTAVI VAIH PAKETA.

DPD CROATIA d.o.o. | tel: 01 3430 600

www.dpd.hr | e-mail: dpd@dpd.hr

www.klub-kalifornija.com

Klub Kalifornija d.o.o.

Horvaanska cesta 31c, 10 000 Zagreb, tel.: 00385 (0)1 36 80 690, fax: 00385 (0)1 36 34 523, klubkali@inet.hr

boje

boje

Distributer za obuu Tom Tailor i Dockers by Gerli za zemlje iz regije.

NOVOSTI IZ NAIH TVRTKI

Ivanica d.d. - Ivanec

Potpisan ugovor
o implementaciji SAP-a

ana 11. srpnja 2011. godine

potpisan je ugovor izmeu
Ivanice d.d. i tvrtke B4B o
implementaciji SAP ERP poslovnog infor
macijskog sustava. Ugovor ukljuuje do
bivanje licenci i implementaciju sustava
kojim e se najbolja svjetska praksa pri
mijeniti na gotovo
sve poslovne pro
cese u kompaniji,
od funkcionalno
sti
stratekog
upravljanja, kon
trolinga, financija,
raunovodstva,
nabave, prodaje
pa sve do proi
zvodnje, na koju
e se staviti naj
vei naglasak.
Ivanica d.d. je vodei
proizvoa obue kojemu je vizija
postati trini lider u regiji s vlastitim rob
nim markama. Uvoenje SAP ERP poslov
nog informacijskog sustava dio je strategi
je Ivanice d.d. kojom kompanija nastoji

odrati svoju vodeu poziciju na sve kon

kurentnijem tritu, te uspjeno konkuri
rati na tritu regije. SAP poslovni sustav
doprinijet e optimizaciji i unaprjeenju
procesa, poveanju profitabilnosti i pro
duktivnosti na razini cijelog poduzea.
Tvrtka B4B d.o.o. vodea je regionalna

konzultantska tvrtka za SAP za podruje

srednje i jugoistone Europe. Zapoljava
preko stotinu djelatnika od kojih je 90 kon
zultanata s bogatim poslovnim i informati
kim iskustvom, koje je steeno i dokazano
u brojnim uvoenjima SAP sustava u Hr
vatskoj i regiji. B4B d.o.o. pripada elitnoj
grupi hrvatskih "izvoznika znanja".
Uz implementaciju u matinom podu
zeu, osnovne funkcionalnosti planiranju
se implementirati u tvrtki keri Nova
Ivanica u BIH. Predvieno je da e
poetkom drugog tromjeseja 2012.

ZANIMLJIVOSTI
JESTE LI ZNALI?

RJEAVANJE REKLAMACIJE
Nauljaju li vas sandale, nije rije o materijalnom nedostatku

Pitanje: U veljai sam kupila sandale na snienju po cijeni od 530 kuna. Prvi sam ih put obula tek u svibnju i nakon jednog
noenja silno su me nauljale i rasjekle mi nogu. Reklamirala sam ih u trgovini gdje sam ih kupila, no oni su me odbili uz obrazlo
enje da je prolo vie od tri mjeseca te su me pitali zato ih nisam prije nosila?! Imam li pravo reklamirati te sandale?
Odgovor: Odgovor ovisi o tome imaju li sandale vidljiv materijalni nedostatak ili nemaju. Jer, u sluaju da nemaju, rije je samo
o pogrenom izboru pri kupnji. Ako kupljena roba ima materijalni nedostatak kupac je ima pravo reklamirati est mjeseci nakon
to uoi nedostatak. Dakle, to to je prolo tri mjeseca od kupnje nije razlog da u trgovini odbiju prigovor ako sa sandalama neto
nije u redu, ako je, primjerice, pukla peta ili su vam obojile nogu. Meutim, ako sandale nemaju neki nedostatak, ve je rije samo
o tome da su onoga tko ih je kupio nauljale, pa i do krvi, to govori da su sandale premalene ili da ne odgovaraju nozi, a to nije
razlog za reklamaciju objanjava Jadranka Kolarevi iz drutva za zatitu potroaa "Potroa". Iz tiska

www.hdko.hr

7-9/2011

12

Interview

Hrvoje Golub, dipl. ing. direktor Proizvodnje kone galanterije i obue

URIHO Zagreb

URIHO je ustanova s
dugogodinjom tradicijom za zapoljavanje invalidnih osoba i osoba s
posebnim potrebama. U
svom sastavu ima nekoliko proizvodno-uslunih
djelatnosti, meu kojima
je i Proizvodnja kone
galanterije i obue. Ovu
proizvodnju vodi direktor
Hrvoje Golub, dipl. oecc.
eljeli smo se informirati
o postojeem stanju u
tvrtki kao i o problemima
i perspektivi...

Objedinjavanje
aktivnosti na novoj lokaciji
K&O: Koji je proizvodni program proi
zvodne jedinice Proizvodnja kone ga
lanterije i obue?
Hrvoje Golub: Proizvodni pogon Kone
galanterije i obue obuhvaa izradu klom
pi, izradu gornjih dijelova obue, ensku i
muku konu konfekciju uglavnom poseb
ne namjene. Kona galanterija proizvodi
enske modne torbice, poslovne enske i
muke torbe, remene, novanike te toalet
ne torbice. Po narudbi se izrauju alatne,
lijenike, putne i ostale torbe. Proizvodi se
i HTZ oprema u koju ubrajamo radno
zatitne rukavice od koe, pregae, rukave
i odijela. Lovaki i ribiki program obuhva
a izradu prsluka, jakni, hlaa, eira, naprt
njaa, torbi, lovakih stolica, futrola za
puke, opreme za kune ljubimce. Ujedno
smo i proizvoai opreme za posebne
namjene MORH-a i MUP-a.
K&O: Kako ste zadovoljni stanjem u
proizvodnji navedenog asortimana i koji su
glavni problemi u radu?

Hrvoje Golub: Sadanje stanje u obu

arskoj i galanterijskoj djelatnosti nije zado
voljavajue. Veina proizvoaa ima za cilj
istu skupinu kupaca pa se ponekada, da bi
se u opem nedostatku kvalitetnih poslova
uspjelo, pribjegava ne ba etinim poslov
nim potezima koji za cilj nemaju uporite u
oivljavanju stanja u Proizvodnjama Kone
galanterije i obue. Miljenja sam da e nam
takvo ponaanje u blioj budunosti tj. ula
skom Republike Hrvatske u Europsku uniju
donijeti samo veu podijeljenost to e
rezultirati poveanjem uvoza artikala koje
moemo sami proizvesti. Poseban problem
oitava se i u nedostatku mogunosti naba
ve pomonog repromaterijala, tj. smanje
njem same privredne grane rezultiralo je i
smanjenje firmi koje su se prije bavile time.
K&O: Kojim nainom, tj. koji su vai
sustavi realizacije, tj. prodaje proizvoda?
Hrvoje Golub: Ostale Proizvodnje
URIHO-a pa tako i Proizvodnja Kone
galanterije i obue svoje proizvode i usluge

realizira i prezentira na sljedee naine:

prodaja putem javnih nadmetanja, prodaja
putem upita kupaca i prodaja na specijalizi
ranim strunim sajmovima.
K&O: Koliko je zaposlenika u proizvod
nji i kakve su strukture?
Hrvoje Golub: Momentalno Ustanova
URIHO zapoljava neto vie od petstoti
njak radnika od kojih se 89 odnosi na
Proizvodnju Kone galanterije i obue.
elja mi je napomenuti za one koje eventu
alno ne znaju da u ukupnom broju zaposle
nih osoba s invaliditetom ine 57%, te da je
osnovna misija svih zaposlenih u Ustanovi
profesionalna rehabilitacija sa zapoljava
njem osoba s invaliditetom.
K&O: Koja je vaa vizija budunosti
URIHO-a?
Hrvoje Golub: Moja vizija bliske budu
nosti URIHO-a je URIHO na jednoj lokaciji,
tj. na naem zemljitu na Kajzerici gdje e na
jednom mjestu biti objedinjene sve djelatno
sti Ustanove URIHO, a to su: Proizvodnja
tekstila, Proizvodnja Kone galanterije i
obue, Proizvodnja tisak, grafika i kartonaa,
Proizvodnja ortopedskih pomagala te
Proizvodnja metala i keramike.
K&O: Vjerujemo da ete ostvariti elje
no objedinjavanje svih djelatnosti na
Kajzerici, kao i uspjean rad ove jedinstve
ne ustanove od znaajne vanosti za sve
zaposlenike posebnih profila. Ivan Pihler

www.hdko.hr

7-9/2011

14

Ivica Rogan, dipl. ing. - direktor tvrtke INKOP d.d. Poznanovec

interview

Ostvaruju
se zacrtani
ciljevi

proljee 2004. razgovarali

smo opirnije s direktorom
tvrtke Ivanom Roganom i
pratili vijestima dogaanja
vezana uz razvoj industrije koe i obue
INKOP d.d. Poznanovec.
K&O: Prolo je 20 godina kako ste na
elu ove proizvodne organizacije i pro
lazili Scile i Haribde burnih vremena.
Provedena su znaajna tehnoloka i
tehnika unapreenja proizvodnje, kao
i strategija razvoja ove proizvoake
organizacije s dugogodinjom tradicijom
u ovom dijelu Zagorja.
U tisku je objavljena vijest o
sklopljenom ugovoru s MORH-om o
proizvodnji
vojnike
izme
s
proizvoaima INKOP-Obua, Borovo,
Jelen i Obua VIKO, vrijedan 19 miliju
na kuna u tekuoj godini. Moete li nam
kratko rei o ulozi INKOP-a u ovom
poslu, s obzirom da ste due vrijeme
razvijali ove i sline programe, proizvod
nje obue, ali i proizvodnje koe s
namjenskim karakteristikama.
Ivica Rogan: INKOP je u dogovoru s
ostalim lanicama Zajednice ponuditelja
preuzeo ulogu nositelja ponude, te pot
pisnika ugovora s MORH-om. Nadalje,
dogovorno je zajednika nabava veine
materijala ila preko INKOP-a.
K&O: Koliko je uee INKOP-a u
cjelokupnom poslu, kakva je suradnja
s ostalim ugovarateljima i dobavljaima
ugovorene izme? Ima li problema i
koji su?

15 7-9/2011

www.hdko.hr

Ivica Rogan: Uee INKOP-a u

vrijednosti isporuka obue iznosila je
35,70%. Suradnja s ostalim lanicama
Zajednice bila je dobra s obzirom na
ugovorene veoma kratke rokove ispo
ruka gotove obue. Problema je bilo
kao u svakom poslu, ali oni su se
rjeavali primjereno situacijama.
K&O: Jeste li poveavali broj zapos
lenih u proizvodnji obue? Koliko je
ukupno zaposlenih zajedno s proiz
vodnjom koe? Koji su jo proizvodni
programi prisutni u proizvodnji obue?
Ukupna proizvodnja?
Ivica Rogan: Zaposleno je novih
48 radnika na proizvodnji obue,
tako da je ukupno zaposlenih oko
346. U ostalim programima zadrani
su dosadanji partneri, a ukupni pri
hod je za razdoblje 1. - 6./2011.
povean za 93,33% u odnosu na isto
razdoblje 2010. godine.
K&O: Moete li nam kratko iznijeti
glavne smjernice razvoja tvrtke i

postojee probleme u odnosu na

sloenost ekonomske situacije u dravi
i financijskih problema.
Ivica Rogan: Nastojat emo ost
variti ciljeve koji su bili zacrtani pla
nom za razdoblje 2008. -2013. godine.
Novina je ta da smo u zavrnim radn
jama oko otvaranja proizvodnog pogo
na u Ruskoj Federaciji.
K&O: Imate li dovoljno strunih
zaposlenika? Ulaete li u cjeloivotno
obrazovanje djelatnika? Jesu li se pri
manja poveala, moe li se mlade
privui u proizvodnju ove grane? Koja
su oekivanja?
Ivica Rogan: Pomlaujemo struni
kadar uz specijalizaciju kroz suradnju s
poslovnim partnerima. Intenzivno se
radi na uvaanju najnovijih tendencija
u tehnologijama.
K&O: Zahvaljujemo na informaci
jama i vremenu koje ste uspjeli odvoji
ti, znajui za vae brojne obveze.
Jelena Balent

INTERVIEW

Anita Zannotti tulec vlasnica Studija za

design i izradu cipela i kone galanterije
Anita

Uspjena
poduzetnica i studentica TTF-a

tudio za design i izradu cipela i

kone galanterije Anita, smjeten
u Tijardovievoj ulici 20 u Zagrebu,
specijaliziran je za runu izradu
preteito enskih cipela i izama za razliite
prigode. Osnovan je 1991. godine po zavretku kolovanja i etverogodinjeg paralelnog naukovanja vlasnice obrta, Anite
Zannotti tulec.
K&O: Ove godine slavite 20 godina
uspjenog rada. estitamo! Jeste li na neki
nain obiljeili taj jubilej?
A. Z. tulec: Osmislila sam jubilarnu
kolekciju s motivima PIERCING a, u kojoj
smo primijenili neke nove tehnologije.
Kolekcija je prikazana na ovogodinjem
Sajmu vjenanja i izazvala izvrsne reakcije.
Privukla velik interes kako meu poslovnim
enama, tako i meu buduim mladenkama. A za nae klijente pripremamo razna
iznenaenja tijekom cijele ove godine, o
emu vie detalja mogu saznati na naoj
web stranici www.ashoo.net.
K&O: Danas ste poznata dizajnerica
originalnih postolarskih umjetnina. Va
rad je prepoznala struka i trite. Kako ste
se odluili za taj posao?
A. Z. tulec: Moglo bi se rei da je to
svojevrsna obiteljska tradicija. Naime, moj
otac se bavio izradom cipela, tako da su u
naoj obitelji od kad pamtim cipele bile
glavna tema razgovora. Netko bi rekao,
moj izbor zanimanja bio je logian slijed.
No ipak, moram priznati da sam kao tinejderica imala neku drugu viziju. Budui da
mi je crtanje bila velika ljubav, eljela sam
upisati kolu primijenjene umjetnosti. Ipak,
na sugestiju roditelja prijavila sam se i u
kolu za kou i obuu. Bila sam primljena
u obje kole, no odluka je ipak prevagnula
u korist cipela. Kad gledam unazad iz
sadanje perspektive mogu rei da sam
zadovoljna tom odlukom. Omoguila mi je
da svoju ljubav prema crtanju i uroeni
talenat prema runom radu stopim u pre-

krasan proizvod. Moja umjetnika ostvarenja ne treba dolaziti gledati na izlobe ili u
galerije. Ona su svakodnevno izloena
pogledu, dok ih moje poklonice s osmijehom zadovoljstva nose gradskim ulicama.
Malo tko se nee sloiti da taj mali modni
dodatak odjei koji pokriva svega 20-tak
cm naeg tijela, ne izaziva veliku panju,
kako onih koji ga nose, tako i onih koji ga
samo promatraju.
K&O: Specijalizirali ste se za ensku
modnu cipelu, a osobito ste poznati po
cipelama za mladenke? to vas nadahnjuje?
elje mladenke ili Vaa vizija kakva cipela
bi joj najbolje pristajala uz haljinu?
A. Z. tulec: Da, vjenane cipele jedan
su dio mog asortimana. Vjenanje je prekrasan trenutak u ivotu i opravdano mu se
posveuje puno panje. Niti jedan detalj
nije preputen sluaju, sve se pomno bira.
Raduje me kada se i odabiru cipela za tu
prigodu posveti panja i odvoji dovoljno
vremena, te kada mogu svojim iskustvom i
umijeem doprinijeti zadovoljstvu mladog
para. Posebno me nadahnjuje kada mi mladenka donese fotografiju haljine, te mi da
slobodne ruke kod izgleda cipela. Uzimajui
u obzir potrebe mladenke, stil haljine te
cjelokupan dojam koji se eli postii, izraujem model cipela. Svaka je osoba unikat,
svako je vjenanje jedinstveno, stoga i cipele mogu/moraju biti unikatne.
K&O: Radite cipele po narudbi u svim
veliinama? Koje jo usluge pruate?
A. Z. tulec: Tako je, izraujem obuu
za ene od broja 33 do 45, te za mukarce
od broja 38 do 49. U ponudi takoer
imamo izradu kompleta cipela i torbica od
istog materijala, pri emu nastojimo da se
neki elementi s cipela ponove i na torbici.
Osim izrade obue, vrimo usluge odravanja cipela odnosno postolarske usluge, a
uveli smo neke nove usluge, kao npr. sterilizaciju obue i drugih neperivih predmeta.
Od prole godine smo uveli jo jednu novu

www.hdko.hr

7-9/2011

16

uslugu. Registrirali smo obrt i za pruanje

dizajnerskih usluga, te uslugu modeliranja
obue i izradu prototipa novih modela
obue i raduje me to imamo sve veu
potranju na tom podruju.
K&O: Uspjeni ste se u poslu i u tekim
uvjetima koji vladaju na tritu. Koja je Vaa
formula uspjeha? Ideja vodilja?
A. Z. tulec: Prije svega strunost i
vrhunska kvaliteta proizvoda i usluge.
Trudimo se naim klijentima ponuditi najbolje i nikada ne tedimo nautrb kvalitete
proizvoda. Nudei im vrhunski proizvod
tedimo im novac i uvamo im zdravlje.
Upravo nas je to odralo i sad kada su
nastupila tea vremena. Na moto je: We
put passion in our fashion. Ono to nae
klijente privlai jest individualna usluga.
Tijekom godina usavrila sam dizajniranje i
modeliranje cipela, tako da mogu izvesti te
vrlo vane i zahtjevne operacije sama. To
znai dogovaranje modela sa svakim klijentom prema njegovoj elji, skici ili odjevnoj
kombinaciji, zatim prilagoavanje dogovorenog modela specifinosti stopala, a ne
samo kombinaciju ve ponuenih mojih
modela s police. To najee iziskuje izradu
prototipa pa i meuprobu, to u obuarstvu
nije ba uobiajeno. U nastojanju da svojim
klijentima ponudim najkvalitetniju i modernu obuu, svoju informiranost o modnim
trendovima i tehnolokom napretku upotpunjujem redovitim odlascima na specijalizirane europske sajmove, revije te praenjem modnih asopisa, specijaliziranih za
obuu. Zbog svega toga, nai klijenti nam
dolaze s punim povjerenjem i nau modnu
marku a shoo rado preporuuju drugima.
K&O: Ima li neto to vidite kao potencijalnu opasnost za Va posao?
A. Z. tulec: Posljednjih godina velik je
interes mladih za kolovanje u gimnazijama,
tako da se u strukovne kole upisuje mali
broj uenika i to najee onih koji su tu ne
svojom voljom, ve silom prilika. Po zavretku kole, ti mladi ljudi obino ne ostaju u
struci, tako da sve vei problem postaje
nedostatak strunih kadrova. Smatram da bi
se postolarskoj struci trebao dodijeliti status
deficitarnog zanimanja, te da se upis u tu
strukovnu kolu stimulira stipendijama.
K&O: I sami se dodatno obrazujete?
Studirate uz posao?
A. Z. tulec: Oduvijek me privlailo
napredovanje u struci, zato me je oduevilo
kada je Tekstilno-tehnoloki fakultet
Sveuilita u Zagrebu u svom nastavnom
centru u Varadinu pokrenuo smjer Dizajn
obue u okviru strunog studija. U tome

17 7-9/2011

www.hdko.hr

sam vidjela priliku da ostvarim svoju veliku

elju da se dodatno usavrim u podruju u
kojem ve godinama radim i naravno, da
dobijem diplomu.
K&O: Kako usklaujete posao i studij?
Jeste li zadovoljni studijem?
A. Z. tulec: Po prirodi sam perfekcionist i sve to radim, elim napraviti korektno
do krajnjih granica, stoga moram priznati
da je bio pravi izazov uskladiti posao i studij, naroito zbog toga to se predavanja i
ispiti odravaju u Varadinu. No, uz potporu obitelji i susretljivost te svesrdnu suradnju profesora, za sada sve obaveze uspjeno usklaujem. Vei dio studija je iza
mene, ostao mi je jo jedan semestar i izrada diplomskog rada, pa mogu rei da sam
vie nego zadovoljna. Naravno, neophodna
je dobra organizacija posla, jer moji klijenti
ni u kom sluaju ne smiju biti zakinuti.
Studij mi je potvrdio znanja koja sam
stekla kroz dugogodinji rad, ali i jednim
dijelom proirio vidike. Nova saznanja
odmah primjenjujem u radu sa svojim klijentima, to mi ini posebno zadovoljstvo.
ao mi je to ovaj studij nije postojao u
vrijeme kada sam ja zavrila srednju kolu,
no biti student prve generacije studija
Dizajna obue uz rad ima posebnu dra.
Nadam se da e se u dogledno vrijeme
iznai sredstva kako bi se promijenio vizualni identitet prostora u kojem se studij
sada odrava te da e to dodatno privui
mlade da upiu ovaj studij.
K&O: Koja je Vaa poruka buduim
studentima?
A. Z. tulec: Studij Dizajn obue je vrlo
perspektivan, budui da je osnovan prije
nekoliko godina pa jo nije jaka konkurencija, a prostora na tritu ima i jo e se
dodatno proiriti ulaskom u EU. U prednosti e biti oni koji e tada ve imati to zvanje u rukama te e se moi odmah ponuditi na europskom tritu rada. Mladima je po
zavretku osnovne kole vrlo teko donijeti
odluku o nastavku kolovanja, pa se esto,
bez obzira na prirodne sklonosti i uroene
talente, odluuju za upis u gimnaziju, a ne
neku od strukovnih kola. Smatraju da e
jedino tako nakon 4. razreda moi upisati
neki studij, jer strukovne kole uglavnom
traju 3 godine. Budui da usko suraujem i
s Agencijom za strukovno obrazovanje, iz
prve ruke znam da je u izradi program za
zvanje Modelara obue i kone galanterije,
koje e se stei zavretkom 4. godine u
srednjoj strukovnoj koli. To e omoguiti
uenicima da, ako ele, nastave kolovanje
na nekom od studija.

K&O: Planovi za iduih 20 godina?

A. Z. tulec: Imam puno ideja i planova, kao i veina kreativaca. Prvi cilj mi je
naravno da diplomiram, nakon ega u se
moi vie posvetiti proirenju posla, te
ostvarivanju nekih planiranih poslovnih
suradnji u Hrvatskoj i inozemstvu. Vjerujem
da e ovo umjetniko zanimanje koje u
Zagrebu ima dugogodinju tradiciju, uskoro
doivjeti svoj novi procvat. Tome e svakako doprinijeti promjene u obrazovanju,
koje se ve provode te ulazak u EU gdje se
ovo zanimanje izuzetno cijeni.
K&O: Imate viziju i optimizam koje
nosite u sebi. Vjerujem da e Vam takav
stav i pristup studiju i poslu i u narednom
razdoblju donijeti eljene rezultate.
Urednitvo asopisa KOA&OBUA Vam
eli puno uspjeha! Slavenka Petrak

REPORTAA

Ugovaranje
kolekcije
proljee/ljeto

2012.

U hotelu Antunovi odrano je Ugovaranje

kolekcije za sezonu proljee/ljeto 2012. u
terminu 11. i 12. rujna. Kolekcije obue i galanterije za sljedeu sezonu vrlo su moderne i privlane te su kupci maloprodaje zaista
imali velik izbor. U ponudi je sudjelovalo
dvanaest proizvoaa i veletrgovaca kako
slijedi: RIEKER CROATIA, HOEGEL AUSTRIJA,
DESKA ZAGREB, S.OLIVER MAARSKA, GALKO
MALI BUKOVEC, WOOLF MURSKO SREDIE, D.S.T.
ZAGREB, OBUA RIJEKA, BENEFIT KARLOVAC,
SCHMIDT I PARTNERI ANTUNOVAC, BOROVO GUMITRADE VUKOVAR, DIOKOM NOVI TROGIR
Posjeenost je bila vrlo dobra kao to je i
uobiajeno. Prostor i privlanost kolekcija
doprinijele su uspjenosti ove priredbe. I.P.

HGL

FERENC VASADI,
S.OLIVER

RIEKER

DEAN STANKOVI,
GALKO

www.hdko.hr

7-9/2011

18

VJEKOLAV
BOAN,
BENEFIT

HRVOJE Marakovi, CVETKA olman (kupac) i SANDRA Draga - D.S.T.

MARINA
OREKOVI,
SCHMIDT I
PARTNERI

OGNJEN BAI I IVANA

RATKOVI, DIOKOM NOVI

STEVAN
Bajac I
TIHOMIR
Topi Borovo
Gumitrade
MARIJA BRKI
- RIEKER

DAMIR
HODI,
WOOLF

19 7-9/2011

www.hdko.hr

MIRKO URI
- DESKA

SINIA
Tkalec,
WOOLF

SANDI MAARI,
OBUA RIJEKA

O modi...

MODA I DIZAJN

BOJA

osad se moglo odgaati vane odluke koje koarsku i

obuarsku industriju oekuju ulaskom Hrvatske u
Europsku uniju. Sada to, meutim, postaje stvarnost.
Postavlja se ozbiljno pitanje: jesmo li zaista spremni za novu
trinu utakmicu koja nas nesumnjivo oekuje?

Naime to je tema blia svom poetku,

to je i fluidnija, jer su svi ukljueni imbenici u traenju. S protekom vremena
stvari se konkretiziraju, pa se i o modi
moe pisati konkretnije. Ova prva faza
podrazumijeva davanje ope slike i dojmova, koji proizlaze u prvom redu iz
odjevne mode. Kad se tu definiraju neki
Pie Ivan Tomaek
trendovi mogue je i u obuarskom
lan uprave HDKO i predsjednik
dijelu biti konkretniji, kako u smislu
Odbora za marketing
boja, tako i vrsta materijala, te oblika
kalupa i potplata. Budui da ovaj proces traje i godinu dana unaprijed, takvoga ga treba prihvatiti i pratiti u svim elementima svatko tko, bilo
da pie o modi, bilo da je sam realizira na neki nain. Pritom
treba voditi rauna i o izvorima.
Za iru populaciju sigurno su najatraktivniji izvori revije visoke
odjevne mode na relaciji Pariz Milano ili na bilo kojoj drugoj,
da ne uvrijedimo nijednu svjetsku destinaciju koja se dii epitetom grada ili centra mode. S druge strane treba pratiti isto
strune izvore koji su bliski obuarskoj struci, a to su interesi
industrije i trgovine i iz tog izvedeni konkretni materijali i svi
ostali elementi koji se pokazuju na specijaliziranim sajmovima
(npr. Bologna).
Treba pratiti odluke Modeuropa i njihove preporuke boja i
konkretno izabrane farben karte, kao i svu strunu literaturu,
a pogotovo asopise. Naravno da je i internet nezaobilazni
izvor informacija. Pri svemu ovome ne treba podlei iluziji da
emo mi kao pojedinci, tvrtke ili zemlja odreivati te modne
trendove. Obino ove iluzije loe zavravaju. Moda je globalni
fenomen jai od nas i tome se treba povinovati, prepoznati i
uklopiti se u te trendove. Druga je pria sa stvaranjem brendova ili korporativne slike. To su pojave trino nierangiranog
znaaja i u svojim konkretnim prezentacijskim elementima trebaju voditi rauna i o modnim trendovima. Dakle, odgovor na
osnovno pitanje ove kolumne kako pisati o modi proizlazi iz
teksta, a taj je da od nas moete oekivati globalne informacije, koje su dostupne iz navedenih izvora, a na vama je da u
tome ostvarite svoje kreativne ambicije.

JE U PRVOM PLANU

KOLUMNA

Prethodnom kolumnom naeli smo jednu zanimljivu temu. Da

se podsjetimo, proli put smo pisali o nunosti preuzimanja
neke strune terminologije, a ovaj put se kao nastavak namee
pitanje kako pisati o modi. U razgovorima vrlo esto iskrsavaju
vrlo konkretna pitanja. Stoga se postavlja i jedno vrlo vano
pitanje o tome koliko se o modi moe pisati konkretno da bi
zadovoljilo svaiji interes. Mislim da je jasno da ve ovako
postavljeno pitanje otvara prostor jasnom odgovoru da je to
nemogua misija. Moda je naime sveobuhvatan i globalan
fenomen i svojom irinom poziva i ostavlja prostor za individualnu kreaciju.
Mislim da bi se u tom prostoru trebali
nai svi koji piu o modi. Treba dati
osnovne naznake mode i to u ovisnosti
od vremena nastajanja davati temi konkretne konture.

Anamarija As

akon modnog dvojca ELFS, Juraja Zigmana

i Ivice Klaria i mlada dizajnerica Anamarija
Asanovi ostvarila je uspjenu suradnju s
Pekom. Prva kolekcija Anamarije Asanovi sastoji
se od sandala i salonki od bruene koe i njenog
kolorita boja. Pastelna nijansa roze u kombinaciji s
vatrenom crvenom i plavom bojom, osvojit e
ene koje njeguju profinjen i enstven stil, a visoka
peta daje dozu seksipila.
Anamarija tvrdi kako joj nije bilo teko dizajnirati cipele, jer kao ena oduvijek mata o savrenim
cipelama koje je po svom miljenju i napravila.
Vjerujemo da e i ova suradnja Peka biti uspjena
kao i sve dosadanje.

www.hdko.hr

7-9/2011

20

a sastanku Modeurop Colour Cluba nisu

samo odreene boje za sljedeu sezonu,
jesen zima 2012./2013., nego su i preraene vane farben karte za proljee/ljeto 2012.
"U sljedeoj sezoni emo puno govoriti o bojama" objanjava znaenje snanih nijansi strunjakinja za trendove i boje Modeuropa Marga IndraHeide. Dok su u prethodnim sezonama u prvom
redu bili naglaeni materijali, sljedee sezone vie
e do izraaja doi boje. To se pokazalo ve prvog
dana na sastanku 40 predstavnika obuarske i
koarske industrije prilikom glasanja o najvanijim
nijansama. Favorit je bila boja Orange, koja je u
paleti boja Modeuropa dobila ime Tangerina.
Gotovo je jednaka pozornost posveena jednom
neutralnom svijetlom tonu pod imenom Linen.
Sljedea linija vanosti jesu boje Brick (boja cigle),
Lagoon (tirkizna) i Lollipop (pink). Za proljetno
ljetnu sezonu pored jednog tona orhideje preporua se primjena tipine boje koe Cuoio. Izvor:
Schuhkurier br. 19/13. Mai 2011

sanovi za Peko

21 7-9/2011

www.hdko.hr

MODA I DIZAJN

Trendovi za ljeto

2012
Sve je u znaku nekog novog poetka, a karakteriziraju
ga jasan izraaj i snane boje Izvor: STEP fashion 3/2011

COLOUR BLOCK
Elektrizirajue boje, igra naglasaka i kontrasta, kao i jednostavni krojevi i oblici dominiraju ovom temom. Duge i voluminozne siluete, novi tehniki i ultralaki materijali daju
iznenaujui izgled. Nylon, padobranska svila, lak i jersey temeljni
su materijali, grafike velikih povrina, kolorizam i iroke trake
odreuju povrine. Sjaj daje ovom istom modernitetu jednu
elegantnu notu.

www.hdko.hr

7-9/2011

22

DESERT HEAT
Prirodnost i njegovana rustikalnost stoje u centru ove
teme. Prirodne i zainske boje odreuju siluetu.
Materijali su povrinski puni sjeanja na stare
obrtnike tehnike, pa su nepravilni i starinski.
Inspiraciju ine kolonijalni stil, pustinjska
romantika i Berberi. Funkcionalni detalji
ukraavaju militarizirane hlae, veste i bluze
koulje od kanvasa i lana, koji se leerno
kombiniraju. Propletene cipele i markantne sandale upotpunjuju izgled.

SUMMER LOVE
Snaga cvijea dolazi do izraaja
u svom prirodnom ambijentu
vrtne zabave, veselo, oputeno
i puno detalja. Lagane ljetne
haljine i suknje, razigrane
bluze i hlaice kombiniraju
se rafinirano. Lagani,
djelomino prozirni materijali susreu se sa arenim
pamunim i lanenim
materijalima. Opavi, nabori
i printovi cvijea i voa stvaraju
romantiku. Torbice s printovima i divlji alovi kao i velike
naoale pripadaju u svakodnevne potreptine. Do izraaja
dolaze sandale s platformama i
blok potpeticama.

7-9/2011

www.hdko.hr

MODA I DIZAJN

BOJE
MODNE

ZA SEZONU

JESEN/ZIMA
2012./2013.

Izvori inspiracije

Nakon snanih turbulencija u posljednje vrijeme,

poevi od financijske krize preko prirodnih
katastrofa, pa sve do Fukushime, svi se
pokuavamo nekako ponovno orijentirati. Porasla
je potreba za osjeajem stabilnosti i sigurnosti, za
neim bezvremenskim i trajnim. Naravno da
smo ispunjeni i vjenom potrebom za novim i
iznenaujuim. Naa se svijest i naa se
stanovita u mnogoemu mijenjaju. Mnogo toga
promatramo iz nekog novog kuta. Puno je toga
jasnije, razlike su izrazitije, ekstremi vei.
Nekako nismo spremni na kompromise: crno ili
bijelo-toplo ili hladno-jug ili sjever. Lista
proturjenosti moe se izlistavati u nedogled, ali
moe biti i izvorite novim nadahnuima za farben kartu jesensko zimske kolekcije 2012./2013.
www.hdko.hr

7-9/2011

24

BASE/BAZA

U sredini je baza. Temelj. Smirenje. Vraamo se korijenima. Sve

manje modnih ludosti, a vie bezvremenosti i visoke vrijednosti. Za
razliku od dosadanjeg made in na vrijednosti dobiva best of.
Ugled manufakture raste i donosi vie osobnosti i kvalitete. U ovoj
tematskoj grupi nalaze se sve esencijalne, neutralne boje, koje
uvijek tvore teite zimske kolekcije. Ova paleta obuhvaa sivkaste
natur i smee tonove, od svijetle do tamne i sadrava u sebi zimsko
bijelu, klasinu camel i prirodnu crnu. Sukladno osnovnoj temi i
materijali se orijentiraju prema prirodi. Vane kljune rijei su

GOLD

FOX

SADDLE

AMBER

BLOOD

WARMTH/TOPLINA

Pomislite na snagu Sunca ili na domau toplinu otvorene vatre u

kaminu i zamislite sve boje u spektru od ute, naranaste do crvenih
tonova. Boje i materijali su isprepleteni. Dolaze iz prirode i znae
zatienost, bogatstvo i ugodu. Mnoina nijansi proizlazi iz svjetlucanja plamena, iz tinjajue eravice ili iz zraka sunevog svjetla. U ovoj
temi skriva se puno blizine i simpatije. Osjeate svoje pulsiranje,
zaviajnost i tradiciju. Tema puna osjeaja i strasti. Time to dream.

EBONY

TOBACCO

CIGAR

Kontrast prema toplini: distanciranost umjesto blizine budunost

i tehno namjesto nostalgije i tradicije. Napetost stvara zanimljiva
mjeavina prirode i tehnologije. Kljuni izraz je Neo Artisan
nevjerojatna ivotnost koja proizlazi iz kombinacije visoke tehnologije i neiscrpne snage prirode. Ovoj hladnoj inspiraciji kumuje
daleki sjever sa svojim polarnim krajolicima. U to se mijea misteriozni beskraj svemira. Space&Future neizvjesno, napeto i tamno.
Crno i crnom pribliavajue tonove upotpunjuju hladni plavi i sivi
tonovi, pomijeani s vodenastom zelenom, tamnim petrolejem i

TITAN

COSMOS

MELANGE

www.hdko.hr

WINE

FIR TREE

LAUREL

SAGE

IVORY

metaliziranom tamom. Posebnu dra ovoj temi daje vremenu primjereni izraz. Naglaen je moderni avangardizam, ali jednako tako
najnovija dostignua naeg brzo ivueg tehnolokog svijeta kao to
su laserska tehnologija, 3D efekti, slojevitost, karbonska vlakna,
veliki ekrani. Ovi vizionarski i futuristiki elementi su sukladni generaciji Apple kao i poslovnjacima. Sve govori jezikom modernog
ivotnog stila, leernosti i biti cool. Tko eli probiti tu barijeru hladnoe, moe izvui kreativne i pozitivne poveznice k toplim bojama
i neutralnim baznim tonovima.

DEEP SEA

Izvor: MODEUROP Fashion pool im DSI COLOUR CARD autumn/winter 2012-13

25 7-9/2011

HEATHER

Ovome pridodajte elju za luksuzom, bogatstvom i obiljem. To izraavaju svjetlucajue, djelomino metalizirajue povrine. Zlato daje
naglaske i u igru ubacuje sjaj. Bakar, bronca ili jantar uklapaju se u
sliku. Materijali su tekui i svilenkasti ili samtani i flufasti. Nostalgini
materijali kao to su brokati, samtovi ili akard tehniki su opremljeniji, modernizirani i obogaeni fantastinim dezeniranjem, koje
odraava kreativno bogatstvo naroda ovoga svijeta.

CINNAMON

COLDNESS/HLADNOA

STONE

Hyper Nature i Organic Fabrics.Uz to idu koa i krzno. Kod

koe je na cijeni izraaj prirodne strukture, guvani elementi, njegovani izgled noenog ili samtana povrina. Od ove solidne osnove
kreu dva modna pravca u toplo ili hladno ili drugaije formulirano u vatru i eravicu s toplim crvenim i bojama ambre, kombiniranima s jednako tako toplim smeim i zelenim tonovima. S druge e
strane biti hladnije, futuristiki i moderno sa smrznutim novim plavim i zelenim tonovima, inspiriranim ledom i novim tehnologijama
21. stoljea.

INK

CASSIS

BLACK FOREST

STRUNA TEMA

3D

U radu su prikazane mogunosti i naini uporabe 3D

skenera za skeniranje i antropomerijsko mjerenje stopala i kalupa za cipele. Pratei raunalni program 3D
skenera za skeniranje stopala, omoguuje odreivanje
karakteristinih antropometrijskih mjera na stopalu,
potrebnih za modeliranje i proizvodnju modne, ortopedske ili obue specijalnih namjena, prema utvrenim
mjerama i obliku stopala. Skeniranje ili raunalno oblikovanje kalupa za obuu, omoguuje implementaciju
raunalnog 3D modela kalupa u programske pakete
CAD/CAM sustava namijenjenog raunalnom dizajnu,
3D modeliranju, transformaciji dijelova gornjita u 2D
krojne dijelove i gradiranju dijelova. Uvoenje prikazanog CAD/CAM sustava u realne uvjete proizvodnje
obue, utjee na skraivanje vremena potrebnog za razvoj novog proizvoda, uz istovremenu utedu materijala i
postizanje visoke kvalitete finalnog proizvoda

raunalno Antropometrijsko mjerenje

STOPALA i oblikovanje KAlUPA za obuu
Dr. sc. Slavenka Petrak, doc.1, Dr. sc. Darko Ujevi, red. prof.1, Darko Sabolec, in.2
Tekstilno-tehnoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu1, HAIX OBUA d.o.o., Mala Subotica2

edan od kljunih parametara uspjenog razvoja bilo koje industrijske

grane, pa tako i obuarske, svakako
predstavlja modernizacija pripreme
i same proizvodnje. Uporabom inovativne tehnologije te CAD/CAM sustava,
omoguuje se skraivanje vremena
potrebnog za razvoj i proizvodnju novih
modela proizvoda, uz istovremeno postizanje vie kvalitete, to u konanici moe
rezultirati jaanjem konkurentnog poloaja proizvoaa [1]. Oblikovanje kalupa
i obue predstavlja sloen proces, u okviru kojeg je potrebno uz estetsku i modnu
komponentu, zadovoljiti parametre funkcionalnosti i udobnosti, pri emu je neupitno potrebno temeljito poznavanje
anatomije stoplala i utvrivanje potrebnih antropometrijskih mjera na stopalu.
Funkcionalni zahtjevi i udobnost izravno
utjeu na funkcije stopala i noge, pri
emu kvalitetno oblikovana i konstruirana cipela predstavlja doprinos ouvanju
zdravlja, sprjevajui deformacije stopala
i noge. U okviru industrijske proizvodnje
obue u uporabi je vie sustava mjera
koje su u meusobnom odnosu [2]. ISO
norma 9407 opisuje osnovne karakteristike sustava veliina cipela i primjenjuje se

za sve vrste obue. Norma propisuje

nain mjerenja duljine i irine stopala [3].
Malo je razrada obuarskih strunjaka
koje se bave antropometrijskim mjerenjima stopala, pa se stoga i razliite standardizacije kalupa esto temelje na dugogodinjem praktinom prouavanju i praenju mjerenja i snimanja noge [2].
Primjena novih tehnologija, kao to su
3D skeneri za skeniranje stopala i kalupa,
predstavlja znaajan doprinos segmentu
antropometrijskog mjerenja i analize stopala, poglavito kao pretpostavka za raunalno oblikovanje kalupa i proizvodnju
modne ili ortopedske obue po mjeri.
1. Primjena CAD/CAM sustava
u obuarskoj industriji
Kao poeci primjene CAD sustava u
obuarskoj industriji u svijetu, biljee se
sedamdesete godine prolog stoljea.
Poetno su razvijeni sustavi kod kojih su se
koristili raunalni programi primarno namijenjeni za dvodimenzionalno gradiranje
dijelova gornjita obue. Dananji, sofisticirani CAD/CAM sustavi, omoguuju cjelovitu raunalnu pripremu i razvoj modela
obue, od faze raunalnog 3D oblikovanja
i modeliranja kalupa, preko 3D dizajna

gornjita i onova, transformacije dijelova

gornjita u 2D krojne dijelove, gradiranja
dijelova i izrade krojnih slika, na to se
nadovezuje tehnoloki proces iskrojavanja
dijelova gornjita, primjenom raunalno
voenih agregata za rezanje [1]. Primjena
ovakvog cjelovitog sustava omoguuje
visokokvalitetnu pripremu novih proizvoda u kratkom vremenskom roku za industrijski, serijski nain proizvodnje obue.
Dodatnom implementacijom 3D skenera
za skeniranje kalupa i stopala u sustav pripreme, omoguuje se cjelovita raunalna
priprema modela obue prema mjerama i
obliku stopala pojedine osobe. Time se
omoguuje izrada visokokvalitetnih modnih ili ortopedskih cipela. U nastavku rada
prikazane su stoga mogunosti i karakteristike primjene 3D skenera za skeniranje
stopala te prateih programskih paketa
namijenjenih dizajnu i raunalnoj pripremi
modala obue.
1.1. 3D skeneri i raunalno antropometrijsko mjerenje stopala i kalupa
Antropometrijskim mjerenjem stopala,
za potrebe oblikovanja kalupa i obue,
standardno se odreuju mjere prikazane
na sl. 1 [4].

www.hdko.hr

7-9/2011

26

g
a-a - duina stopala
(mjeri se od sredine petnog jastuia do palanog vrha ako je
palac najdulji prst)

b-b - opseg prstiju

(mjeri se preko sredine jastuia palca i malog prsta)

c-c - opseg rista

(mjeri se preko njegovog najispupenijeg dijela)
d-d - opseg pete
(mjeri se preko sredine petnog jastuia i preko pregiba stopala)
e-e - opseg glenja
(mjeri se iznad skonog zgloba na najtanjem dijelu noge)
f-f - opseg lista
(mjeri se na najdebljem dijelu potkoljenice)
h-h - opseg potkoljenice
(mjeri se ispod koljena, odnosno na visini odreene sarice)

Sl. 1: Pozicije antropometrijskih

mjera na stopalu

Ovisno o namjeni i tehnikim specifikacijama, postoji nekoliko vrsta 3D skenera koji se koriste za potrebe obuarske
industrije. U praksi se esto koriste prijenosni, laserski 3D skeneri za skeniranje
kalupa [5]. Kalup se pri tom postavi na
rotirajue postolje u kuitu skenera. Sam
postupak skeniranja raunalno je voen,
pri emu je poetno potrebno definirati
parametre skeniranja. Tijek skeniranja
prati se na zaslonu monitora, pri emu se
postupno, u slojevima generira oblak
toaka, u skladu s poetno postavljenim
parametrima rezolucije, visine izmeu
slojeva i opsega skeniranja. Ukupno vrijeme skeniranja pri tom ovisi o vrijednostima definiranih parametara. Ovisno o
tome varira i brzina skeniranja.
Prijenosni FotoScan Plantar 3D skeneri rade na stereofotografskom principu pri
emu se snima slika donjeg dijela stopala
[6]. Primjenom ovih skenera vrlo precizno se snima svod stopala, a prema dobivenom raunalnom 3D modelu stopala
mogu se vrlo precizno izraditi ortopedski
uloci za cipele. FotoScan 3D skener,
takoer je prijenosni i radi na stereofotografskom principu. Pratei raunalni program omoguuje vrlo precizno odreivanje svih antropolokih mjera na stopalu,
potrebnih za izradu obue. Prijenosni
INFOOT USB High Type, optiki laserski
3D skener, omoguuje skeniranje oblika
stopala i ukupno 13 anatomskih oznaka
postavljenih na stopalo, primjenom est
lasera i 12 kamera, ime je pokriven
volumen skeniranja od 40 cm duljine, 20
cm irine i 24 cm visine [7]. Takoer,
moe se koristiti i za skeniranje kalupa.

27 7-9/2011

www.hdko.hr

b
b

e
d
c

e
a
d

U Zavodu za odjevnu tehnologiju

Tekstilno-tehnolokog fakulteta Sveuilita
u Zagrebu, instaliran je laserski 3D skener
za stopala PEDUS, razvijen od tt. Human
Solutions. Skener omoguuje skeniranje
oblika stopala na principu aktivne optike
triangulacije, primjenom tri lasera kao
izvora svjetla i digitalnih CCD kamera
(engl. ChargeCoupled Device), ime je
pokriven volumen skeniranja od 32 cm
duljine, 19 cm irine i 10 cm visine, sl. 2
[8]. Proces skeniranja je raunalno voen
i traje cca 10 sekundi po jednom stopalu,
nakon ega se izvodi procesiranje podataka, a kao rezultat se na zaslonu monitora ostvaruje prikaz 3D oblaka toaka, koji
opisuje povrinu skeniranog stopala.
Postupkom automatskog raunalnog mjerenja, omogueno je mjerenje 7 antropometrijskih mjera na svakom stopalu,
potrebnih za oblikovanje kalupa za
obuu, sl. 3.
Pratei raunalni program omoguuje
visoku preciznost mjerenja, a takoer
primjenom dostupnih alata programa
Sl. 2:
Raunalno voen laserski
3D skener za stopala
PEDUS, tt. Human
Solutions

Sl. 3: Raunalno antropometrijsko mjerenje

stopala postupkom automatskog mjerenja

omoguuje i interaktivno mjerenje bilo

koje mjere na stopalu. Pritom se moe
mjeriti najkraa udaljenost izmeu dvije
toke na stopalu, duljina krivulje odreene sa vie toaka na povrini modela
stopala ili bilo koji popreni presjek na
modelu stopala, sl. 4. Pohranu podataka
je mogue ostvariti u razliitim formatima
zapisa, kompatibilnim s programskim
paketima za oblikovanje kalupa i obue.
Skener se takoer moe koristiti i za skeniranje postojeih kalupa.

Sl. 4: Raunalno
utvrivanje i
mjerenje
karakteristinih
krivulja presjeka
na stopalu,
postupkom interaktivnog mjerenja,
presijecanjem
ravninama

STRUNA TEMA
1.1. Raunalno oblikovanje kalupa
Raunalni model stopala u sljedeoj se
fazi moe uitati u CAD sustav za oblikovanje i modeliranje kalupa i obue.
Nakon uitavanja modela stopala u program za oblikovanje kalupa, izvodi se
pretraivanje baze pohranjenih kalupa,
pri emu se za daljnje oblikovanje odabire kalup koji je najblii obliku skeniranog
stopala. Nakon to se uz stvarne mjere
najblieg kalupa, u program unesu
potrebne mjere stopala, izvodi se raunalno prilagoavanje kalupa na pozicijama zadanih mjera. Na sl. 5 prikazano je
prilagoavanje kalupa primjenom programa Shoemaster Orthopedie, koji je namijenjen oblikovanju kalupa za potrebe
izrade ortopedske obue ili modne obue
po mjeri [9]. Pritom postoji mogunost i
dodatnog interaktivnog prilagoavanja, u
smislu dodavanja i oduzimanja vrijednosti mjere na odreenom dijelu kalupa.

Grafiko suelje programa omoguuje

korisniku jednostavno koritenje alata i
funkcija programa, pomou kojih se u
kratkom vremenu moe preoblikovati
postojei 3D model kalupa iz baze podataka, do eljenih proporcija i oblika,
prema utvrenim mjerama skeniranog
stopala za pojedinu osobu. Na taj nain
izostaje potreba runog preoblikovanja
kalupa, to predstavlja znatnu utedu
vremena, a podaci o 3D obliku kalupa
mogu se koristiti na raunalno voenom
stroju za izradu kalupa. Kao rezultat,
dobiva se kalup izraen tono po mjerama i obliku stopala za krajnjeg kupca. Na
taj nain mogue je kreirati bazu kalupa
prema kupcima i prema modelima
obue.
Na temelju uzdunog presjeka stopala, mogue je na modelu kalupa izmijeniti profil kalupa te prilagoditi potrebnu
visinu na podruju prstiju te zaobljenost i
visinu pete, sl. 6. Po zavretku oblikovanja kalupa, izvodi se zaglaivanje povrine i pohrana modela u bazu podataka.

Zakljuak
Razvoj novog modela obue primjenom
konvencionalnih tehnika, iziskuje znatno
vrijeme potrebno za pripremu po segmentima razvoja, koji ukljuuju izradu i runo
modeliranje kalupa te ablona prema kojima se izrauje obua. Pri tome je potrebna
visoka strunost i iskustvo osobe koja radi
na takvim poslovima, a takoer je nuna i
izrada prototipa za svaki novi model, to
poveava trokove i vrijeme potrebno za
razvoj proizvoda. Primjenom inovativne
raunalne tehnologije i sofisticiranih raunalnih programa, cjeloviti proces razvoja
proizvoda je raunalno objedinjen. Time se
postie znaajna uteda s aspekta vremena,
utroka materijala i energenata, uz istovremeno postizanje visoke kvalitete finalnog
proizvoda. U aktualnim trinim uvjetima,
koji od proizvoaa obue iziskuju iznalaenje novih strategija razvoja i opstanka na
tritu, primjena inovativne tehnologije
moe omoguiti proizvoaima obue pruanje usluge izrade obue po mjeri, bilo da
se radi o modnoj obui visoke kvalitete ili
izrade ortopedske obue.

Literatura
1 Petrak S., Rogale, D.: Raunalno 3D skeniranje i
oblikovanje obue, Zbornik radova 2. znanstvenostrunog savjetovanja Tekstilna znanost i gospodarstvo, Zagreb, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilnotehnoloki fakultet, ISBN: 978-953-7105-27-3, 2009.,
199-202
2 Akalovi J.: Antropometrija u oblikovanju obue i
kaluparstvu, poglavlje u znanstveno-strunoj knjizi
Hrvatski antropometrijski sustav Podloga za nove
hrvatske norme za veliinu odjee i obue, Tekstilno
tehnoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu, ISBN 9537105-09-1, Zagreb, prosinac 2006., 150-164
3 Ujevi D., Hrastinski M.: Prilog podlozi za nove
hrvatske norme za veliinu odjee i obue te njihova
oznaivanja, poglavlje u znanstveno-strunoj knjizi
Hrvatski antropometrijski sustav Podloga za nove
hrvatske norme za veliinu odjee i obue, Tekstilno
tehnoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu, ISBN 9537105-09-1, Zagreb, prosinac 2006., 407-439
4 Prelec D.: Modeliranje u industriji obue I. i II.,
Zagreb, 1964.

Sl. 5: Raunalno oblikovanje modela kalupa prema antropometrijskim mjerama i obliku stopala, crtanje modela
cipele na kalupu i transformacija modela u 2D prikaz

5 SCANNY3D Sistemi di scansione tridimensionale,

Dostupan na http://www.scanny3d.com/, Pristupljeno:
2011-05-18
6 FotoScan 3D foot scanners, Dostupan na http://
www.precision3d.co.uk/index.htm, Pristupljeno: 201105-18
7 INFOOT USB (High Type), Dostupan na http://
www.iwl.jp/, Pristupljeno: 2011-05-18
8 3D Foot Scanner PEDUS, Dostupan na http://www.
human-solutions.com/apparel/technology_scanning_
pedus_en.php, Pristupljeno: 2011-05-18
9 Shoemaster, Dostupan na
http://www.shoemaster.co.uk/index.html, Pristupljeno:
2011-06-07

Sl. 6: Raunalno oblikovanje profila kalupa za odabrani model cipela, prema antropometrijskim
mjerama i obliku stopala; a) prilagodba visine i zaobljenosti u podruju prstiju, b) prilagodba
zaobljenosti i visine na podruju pete

Zahvala Rad je napravljen u okviru bilateralnog hrvatsko-austrijskog projekta: Anthropometry under

special consideration of life and early factors with an applied approach for the garment industry,
voditelja prof. dr. sc. D. Ujevia (HR) i prof. dr. sc. H. Seidlera (A).
www.hdko.hr

7-9/2011

28

ZANIMLJIVOSTI

Novi izazovi
u novim uvjetima

JESTE LI ZNALI?

osad se moglo odgaati vane odluke koje koarsku i obuarsku industriju oekuju ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Sada to, meutim,
postaje stvarnost. Postavlja se ozbiljno pitanje: jesmo li zaista spremni za
novu trinu utakmicu koja nas nesumnjivo oekuje? Ili konkretnije, jesmo li razdoblje prilagoivanja iskoristili za taj novi start? Moe li koarsko-obuarska struka,
svojevremeno snana izvozna perjanica hrvatskoga gospodarstva, ponovno stei
atribut pretenog izvoznika? Posljednjih godina, naalost, bila je u tom pogledu
gubitnik. Uvoz je redovito nadmaivao izvoz ovih proizvoda.

RAPEX IZVJEE
rizini proizvodi
na tritu

Pojaana konkurencija
Kad je rije o ulasku u EU moramo biti svjesni nekoliko
injenica. Poloaj koarsko-preraivake industrije (slino
kao tekstilne industrije i industrije odjee) stalno je pod
snanom lupom nadlenih. Spomenute industrije, naime,
zapoljavaju oko 3,2 milijuna radnika, to ini oko 9,3
posto svih zaposlenih u preraivakoj industriji EU, pa su
one ne samo vaan ekonomski imbenik nego i trajna
velika socijalna opasnost. Rije je o 250.000 tvrtki i pogona s ukupnim prometom od 240 milijardi eura na godinu.

APEX (The Rapid Alert System for NonFood Products) brzi je sustav za obavjetavanje o svim opasnim potroakim
proizvodima u Europskoj uniji koji ne
ukljuuju hranu, farmaceutske i medicinske
proizvode. Omoguava brzu razmjenu
informacija meu zemljama lanicama
preko nacionalnih kontakt toaka i Europske
komisije kako bi se pokrenule mjere za
sprjeavanje prodaje ili uporabe proizvoda
koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i
sigurnost kupaca. Tjedna izvjea iz kojih su
izvueni i ovi podaci mogu se nai na web
stranici http://ec.europa.eu/consumers/
dyna/rapex_en.cfm.
Suilica za cipele Shoes drier, brend
Weiwei, model 6941757104549 WW-768.
Elektrino suilo za cipele kineske proizvodnje. Proizvod predstavlja rizik za potroae
zbog mogunosti elektrinog udara jer vanjski dio proizvoda nije dobro izoliran, zatitni okvir lako se skida i vijci nisu dobro
uvreni. Proizvod ne udovoljava Odredbi
o niskom naponu i europskom standardu
EN 6033 i EN 50075.
enska torba, brend X side, bar-kod
8699867905676, srebrne boje, imitacija
koe, s printom drveta i plavom naljepnicom za upijanje vlage. Proizvod predstavlja
rizik zbog 4,3 miligrama po kilogramu
dimetilfumarata koji izaziva alergijske reakcije na koi. Kemikalija je zabranjena po
odluci Komisije 2009/251/EC.
Iz tiska

29 7-9/2011

www.hdko.hr

KOLUMNA

Ove tri industrije ostvaruju otprilike 4 posto ukupne vrijednosti preraivake industrije unutar EU. Najvei dio zapoPie ANTE GAVRANOVI
slenih ini enska radna snaga, to problematiku ini jo
specifinijom i osjetljivijom. Europska unija je najvee uvozno trite obue, a s udjelom veim od 20 posto u ukupnom svjetskom izvozu
ujedno i najvei izvoznik obue i odjee.
Usprkos tome, u posljednjih deset godina ove struke biljee pad ostvarene vrijednosti: tekstilna otprilike 50 posto, a koarsko-obuarska ak 60 posto. Nepo
voljan trend obje grane biljee i u pogledu zaposlenosti. Posljedica je to multilateralnih trgovinskih liberalizacija i ukupne globalizacije, pa samim time i neizbjean proces. Odgovor struke bio je u jaanju specijalizacije, proizvodnji proizvoda
s visokom dodanom vrijednou, u restrukturiranju, modernizaciji i tehnolokim
inovacijama.
Iako se sektor obue i odjee protee preko cijelog podruja Europske unije,
problemi struke posebno su izraeni regionalno. Konkretno, Italija je najvaniji
proizvoa na tim sektorima. Na proizvoae iz te zemlje otpada oko 50 posto
ukupnoga prometa i novostvorene vrijednosti te oko 25 posto svih zaposlenih u
toj struci u europskim razmjerima. Dodajmo tome Veliku Britaniju, Francusku ili
panjolsku, pa dobivamo puno jasniju sliku konkurencije koja nas oekuje.
tovie, unutar EU stvoreni su uvjeti regionalne specijalizacije, gdje specijalizirani
proizvoai uivaju posebne povlastice kako bi se ekonomski odrali i dalje
opstali. To je Regija Norte u Portugalu, zapadna i sjeverozapadna Rumunjska,
panjolska regija La Rioja i talijanska regija Marken.

to smo mi uinili?
Nekorektno bi bilo sada optuivati druge. No, injenica je da smo ukupno u
hrvatskom gospodarstvu uinili premalo za sueljavanje s brojnim problemima
koji nastaju ulaskom u EU. Poetkom 2010. u Hrvatskoj gospodarskoj komori
predstavljen je model pomoi gospodarstvu zbog recesije, kao i prijedlog mjera
za poticaje za pojedine industrijske grane. Pritom su istaknuti temeljni ciljevi:
ouvanje radnih mjesta i zaposlenosti, poveanje udjela izvoza u ukupnom prihodu te kadrovsko restrukturiranje i pomo tvrtkama u tekoama. Vijee
Udruenja koarske preraivake industrije pri HGK u tom smislu dalo je sasvim
konkretne prijedloge: sufinanciranje tzv. meusezone odnosno razdoblja kad
proizvodni kapaciteti ne rade, zatim sufinanciranje obrtnih sredstava, poticanje
tehnolokog razvoja i usavravanja proizvodnje te izradu programa sanacije i
restrukturiranja kao dva odvojena procesa. Postavlja se otvoreno pitanje: to je
od svega toga ostvareno?

ZANIMLJIVOSTI
ZBOG ARIA ZARATILI
VELIKI ADIDAS I NIKE

Christian Louboutin
izgubio sudski spor s modnom kuom
Yves Saint Laurent

edan od najpoznatijih dizajnera obue Christian Louboutin izgubio je

sudski spor u kojem je tuio modnu kuu Yves Saint Laurent zbog koritenja 'njegove' prepoznatljive crvene boje na potplatima.
Njujorki sudac odluio je da je svijet mode dovoljno velik da se u njemu
ne sudaraju dame hodajui u tiklicama potplata istih boja i razliitih utisnutih logotipova.
Tubu u visini od milijun dolara Loubutin je podigao poto je shvatio da
je modna kua Yves Saint Laurent u sijenju lansirala nekoliko novih modela cipela s crvenim potplatom, a u njoj se navodi kako je Loubutin takve
cipele poeo proizvoditi jo 1992.
tovie, u prvim danima svoje karijere, potplate "svojih" cipela bojao je
crvenim lakom za nokte ne bi li na taj nain stvorio svoj jedinstveni potpis.
Do sijenja ove godine nijedan od dizajnera visoke mode u kreiranju luksuznih cipela nije se usudio koristiti nijednu nijansu crvene boje kako se ne bi
ogrijeio o autorska prava Christiana Louboutina. No potom se u ekskluzivnim trgovinama pojavila nova kolekcija Yves Saint Laurenta boja potplata
svakog para cipela bila je usklaena s bojom cipela. Tako zelene imaju potplate u istoj boji, plave u identinoj nijansi plave, a crvene u crvenoj boji, to
je razgnjevilo Louboutina i potaknulo ga da podigne tubu. U njoj se navodi
kako takvim potezom YSL stvara konfuziju meu oboavateljicama visoke
mode smatrajui "kopiju" originalom. Ameriki sudac Marrero smatra da se
boje to ih koriste modni dizajneri ne mogu autorski zatititi.
Odvjetnik poznatog dizajnera cipela Harley Lewin smatra kako sudac nije
u pravu kad tvrdi da se boje u modnoj industriji ne mogu autorski zatititi te
obeava da e nastaviti razmatrati druge opcije koje bi omoguile da se
sporna boja zatiti. Prosjean par louboutinki stoji od 450 dolara na vie
(najskuplji modeli optoeni Swarovski kristalima kotaju oko 3.500 dolara),
dok par spornih YSL cipela stoji od 600 do 800 dolara.
"Ako Louboutin koristi intenzivno crvenu na potplatima svojih cipela, neki
drugi dizajner mogao bi traiti ekskluzivu za koritenje neke
druge nijanse crvene boje za potplate ili iste Louboutinove
crvene za unutarnji dio cipele, a netko trei bi primjerice, poput kolonizatora u prolim vremenima koji su
dijelili osvojene teritorije zabijajui zastavice, mogao
na isti nain prisvojiti cijelu potpeticu u intenzivno
crvenoj boji", rekao je sudac, dodavi kako
Louboutinove platforme jesu jedinstvene, no
tubu je odbacio.

ario ari je ne tako davno potpisao osobni trogodinji ugovor s

Nikeom. U Hrvatskoj je jedini
mladi igra s privatnim ugovorom s tako
velikom tvrtkom, a ni u svijetu ih nema
mnogo. No, Hrvatski koarkaki savez ugovorno se vezao s Adidasom koji se obvezao
isporuiti sportske opreme u vrijednosti od
300.000 eura. I pritom je nastao problem.
Ljudi iz Adidasa nisu dozvolili da Dario igra
u svojim Nike tenisicama, a ljudi iz Nikea
nisu pristali da Dario igra u adidasicama.
Razumijem obje strane, no ao mi je to se
takav presedan prelama preko lea mog
sina. Naime, dosad nije bilo sluajeva da
netko tako mlad, sa 16 godina, potpie
privatni sponzorski ugovor pria zabrinuti
Darijev otac Predrag.
Dario je koarkaki vunderkind, najtraeniji mladi igra u Europi, za kojeg se otimaju
najvei europski klubovi, ali i velike svjetske kompanije.
Iz tiska

Ne kanjavajte se
ljepotom obue
na raun stopala
Ne zanemarujte noge i njegujte ih
jer signale iz njih osjea cijeli sustav
kostiju, ligamenata i miia na vaem
tijelu
Balerinke, tikle, natikae, japanke... Paji
kljun, etvrtaste, uske, iljaste...
Moderna obua slabost je svake ene, a
sklone su joj jer to diktiraju modni trendovi
i mukarci. Sve za ljepotu, rei e veina ena
i godinama podnositi bolove koje im nanosi
lijepa obua. No, nakon to mine
mladost i oaranost lijepom obuom, na naplatu dolaze dani "minkeraja". Prvi danak koji plaaju svi,
ali i svi oni koji su nosili neprikladnu i nekvalitetnu obuu vidljiv je na
peti na koju se oslanja sva teina
tijela.
Peta s naslagama zadebljale
koe prirodni je nepoeljan jastuk
koji je odgovoran za pogreno
hodanje. to je vie naslaga mrtve

www.hdko.hr

7-9/2011

30

Jeste li zna
li?

ZA ZDRAVA DJEJA STOPALA

OD SKUPE OBUE BOLJA
TRAVA
Najvanije je da noga nije stisnuta i dobra je svaka tenisica koja
zadovoljava kriterij da je iroka i udobna, poruuje ortoped Ivan
Rakovac

a zdravo djeje stopalo nisu

neophodne skupe, anatomski
prilagoene tenisice, niti cipele s
ortopedskim ulocima. Djeja e se
noga najpravilnije razvijati priuti li se
malianima da dovoljno esto bosonogi
tre po travi i hodaju po drugim prirodnim podlogama. Britanski lijenici u
Guardianu tako razbijaju uvrijeeno
miljenje mnogih roditelja, koji u strahu
od sputenih stopala i drugih deformacija poseu za skupom djejom obuom.

koe hodat ete nepravilnije, a sve

e se to "linkom" preko tetiva prenositi do kukova, kraljenice, ramena,
vrata... Kurje oi moete "zahvaliti"
uskoj cipeli i dugom noenju. Rije je
o uljevima koje ste zanemarili i stopalo nastavljali zlostavljati u pretijesnoj cipeli. Ovako naoko bezazlene
boljke mogu se zakomplicirati, zacrvenjeti i upaliti. Hallux valgus, deformacija zgloba iznad palca, mnogima
stvara tegobe. Neki ga lijenici vezuju uz obuu, a neki uz rani artritis.
Problem mogu biti i urasli nokti, a
tada valja posjetiti dobrog pedikera.
Danak koji su barem jednom platili
svi vodeni su uljevi koje
stvaraju otri rubovi
obue, pa ak i prologodinjih sandala, a
svake vas godine nanovo
iznenade kada iz zimske
obue naglo uskoite u
ljetnu. No ne zanemarujte ih jer kada ulj
pukne, nastaje otvorena
rana, a vrlo je blizu tlu i
izvoru infekcije.

31 7-9/2011

www.hdko.hr

Stopalu treba kretanje

I dok se na policama trgovina ve nude
cipelice za bebe, koje su jo daleko od
toga da samostalno naprave prvi korak,
domai strunjaci vele da je i to nepotrebno. Maloj djeci cipele nisu potrebne. Bolje je da to vie , u svakoj dobi,
hodaju bosa po prirodnim podlogama.
Stopalu treba kretanje, a uloga miia u
samom kretanju i oblikovanju svodova
neprocjenjiva je. Kad hodamo bosonogi
dolazi do podraaja koe tabana i
muskulature stopala, a posljedica toga
je bolji razvoj stopala. to se tie obue,
vano je da je ona iroka i udobna. Nije
potrebna ortopedska obua jer bilo koja
tenisica koja zadovoljava kriterije udobnosti je dobra objanjava Ivan Rakovac,
specijalist ortoped. Uloci se, inae,
osim u sluajevima kad to ortoped indicira, ne preporuuju. Uz njih se, naime,
stopalo pasivno oblikuje, ali se ne
poboljava njegova funkcija.
I djeca se premalo kreu
Roditelji, inae, sve ee trae pomo
lijenika zbog problema sa stopalima
kod djece. To je izravna posljedica sve
vie vremena pred televizorom i raunalom, a manje na igralitima. No premalo hodanja nije jedini problem.
Bolna stopala mogu biti i posljedica
poveanih statikih optereenja.

Poveana tjelesna teina ili neprimjereno veliko optereenje kolskom torbom

takoer dovode do neravnotee izmeu samog optereenja i snage miia
stopala upozorava ortoped Rakovac.
Ne brinuti prerano - ako nema
bolova do este godine nema
panike
Svaka majka barem je nekad zabrinuto
prouavala stopala svoga djeteta, i to
esto im prohoda, u strahu od sputenih stopala. Prema rijeima ortopeda,
roditelji uistinu esto dolaze i na pregled kod ortopeda zbog sumnje u
sputena stopala. No,ini se da razloga
za brigu nema barem do este godine
ivota.
Djeje stopalo razvija se od tree do
este godine, te u tom vremenu ima vie
masnih jastuia nego stopala odraslih.
Zbog toga izgleda sputeno, ali je u biti
zdravo. Situacije koje su zabrinjavajue
smetnje su u smislu boli u stopalima.
Ako se dijete ali na to, to je alarm za
roditelje da posjete ortopeda smiruje
roditelje ortoped Ivan Rakovac.

ZANIMLJIVOSTI
Hrvatski dizajneri
obue tiho
osvajaju domau
modnu scenu
ak i obua za plau i more
moe biti atraktivna kad je
oblikuju matoviti dizajneri.

e samo da su moderne, popularne,

praktine, "pomaknute", nego su ih i
dizajnirali hrvatski dizajneri, sve odreda
kreativci koji su hrabro potpisali svoje
radove. Rije jer o obui, sandalama,
japankama, legendarnim borosanama, ali i
vrlo elegantnim sandalama s kojima moete, prua li vam se prilika, hrabro zakoraiti i na crveni tepih ekskluzivnih prijema.
Dok Ivan Ledenko, splitski kralj elegantnih
cipela, ve suvereno vlada modnom scenom pijedestala za njena enska stopala,
na scenu je ove godine zakoraila i mlada
dizajnerica japanki Iva Kova Maina.

JAPANKE KAO BOMBONI

Svojim Masheena japankama od silikonizirane gume u fluorescentnim bojama preplavila je portale. No japanke, arene
poput gumenih bombona, iskoile su iz
virtualnih okvira i, odala nam je zadovoljna
"mama" japanki, prodaju se odlino. Glavni sam krivac za te japanke jer sam
oduvijek eljela na moru imati obuu s
kojom mogu i zaplivati, ali i otii do kafia,
pa ak se i naveer proetati, no nikad
nisam nala nita osim onih nelijepih sandala. Odluila sam osmisliti neto atraktivno i, eto, polo mi je za rukom kazuje Iva.
ao joj je, dodaje, to nije cijeli projekt
uspjela izvesti u Hrvatskoj, no ponuda da
japanke izrauje u Borovu bila je znatno
skuplja od one kineske pa se tako Masheena
japanke izrauju na Dalekom istoku.

IZ MENZE NA MODNU PISTU

- S torbicama koje planiramo predstaviti na
jesen bit e vie sree jer e biti posve
domai proizvod zadovoljna je Iva.
Marketing je odradila preko drutvenih
mrea, a uspjeh zahvaljuje usmenoj predaji zadovoljnih kupaca kojima prodaje preko
interneta. Nekadanje bijele i plave od
tekstila ili ak crne konate borosane bile
su sinonim "slubene" obue kuharica,
konobarica i spremaica. No danas, "uminkane" udobne glenjae apsolutni su modni
hit koji je iz Borova pokorio ne samo hrvatsku nego i stranu modnu scenu. - Ono to
je nekad bila praktina obua, danas je
modni dodatak koji najee kupuju mlae
djevojke kae Marija Bili iz
Borova te dodaje kako su
zadovoljni prijemom redizajniranih borosana. Iskok u svijet modne obue nedavno je
napravila i mlada dizajnerica
Anamarija Asanovi o ijoj
suradnji s Pekom piemo u
posebnom lanku.
Iz tiska

GISELE PRVA MANEKENKA MILIJARDERKA

udui da je ova atraktivna djevojka

bila nositelj reklama i u naem listu,
zanimljivo je prenijeti iz tiska da bi
mogla postati prva manekenka sa zaradom koja premauje milijardu dolara.
Ta svestrana ljepotica na svome tijelu
godinje zaradi oko 14 milijuna dolara,
a ostatak njezina bogatstva poiva na
umjenom poslovanju. Naime, svestrana
plavua dizajnira ekojapanke za
Ipanemu, a samo u 2010. prodano je vie od 250 milijuna japanki s njezinim potpisom. Sjajno se prodaje i njezina organska kozmetika, kreativna je direktorica
modne kue C&A, zatitno je lice brojnih kampanja, meu ostalim i Victoria's
Secreta, Versacea i H&M-a. Poduzetna Brazilka ne staje pa je nedavno pokrenula
i liniju donjeg rublja.
Iz tiska

Pedikir papue

ove pedikir papue osmiljene su da

vam olakaju sreivanje noktia na
nogama. Kada obujete papuu svaki prst
vam je odvojen mekanim separatorom.
Nokte moete isturpijati i oblikovati, a
kada ih nalakirate moete se etati po
kui dok se lak osui i raditi neto drugo.
Nema vie odvajanja prstiju tuferima,
maramicama i neudobnim gumenim
separatorima. Ove papuice su vie nego
zabavne i korisne, pruaju udobnost i
daju vam mogunost da se uredite kao u
salonu.

www.hdko.hr

7-9/2011

32

ZANIMLJIVOSTI

OSTVAREN
ENSKI SAN

haron Golan, diplomantica jeruzalemske Akademije umjetnosti i dizajna, ostvarila je san svake ene. Ona je
predstavila modularne cipele, sastavljene
od dijelova koji se proizvoljno mogu
zamijeniti, to ljubiteljicama cipela
omoguava da svaki dan proeu u novom
paru. Potrebno je kupiti etiri osnovna
komada koliko treba za sastaviti par.
Ako elite promjenu, dovoljno je kupiti
samo jedan novi dio koji e potpuno
izmijeniti njihov izgled kae Sharon.
Njezine cipele izraene su od reciklirane
plastike, a povezane su silikonskim pojasevima. Zamjenom jednog dijela mogue
je postii 256 razliitih kombinacija.

Modularne
cipele svoj izgled
mogu mijenjati
svaki dan

Iz tiska

Adidas proizveo najlake tenisice na svijetu

(teke su samo 277 grama) kako bi ubrzao Derricka Rosea

errick Rose ve je sada jedan od najbrih igraa NBA lige, a Adidas e mu

pomoi da brzinu dodatno povea.
Poznata sportska marka prije dvije godine
dogovorila je suradnju s Roseom, a rezultat
je proizvodnja najlakih tenisica na svijetu
koje su se nedavno pojavile. Teina im je
samo 277 grama, a razvijene su uz pomo
tehnologije tzv. trkae mree. Izrauju se
od vrlo tankog vanjskog kostura koji sma-

San postaje stvarnost

rancuski dizajner izumio je cipele s

visokom petom udobne kao balerinke. "R-Flex" cipele s visokom petom i s
fleksibilnim gumenim i konatim potpla-

33 7-9/2011

www.hdko.hr

njuje masu, ali poveava potporu za nogu.

Debeo je manje od jednog milimetra, a pri
izradi tenisice beavno se lijepi na najlonsku tkaninu. Anatomski profilirana leita
stopala daju veu udobnost dok adiPRENE
dodatak smjeten u peti pojaava apsorpciju. Jezik tenisice ima jedinstveno osmiljeno vezivanje koje je idealno za casual
inaicu kao i za teren.
Iz tiska

tima dizajnirane su da biste se osjeali

udobno. Udobne cipele s visokom petom
san su svake ene, a sad francuski dizajner cipela Raphael Young tvrdi kako ga
moe i pretvoriti u stvarnost. Smatra da je
uspio napraviti cipele s petom udobne
poput omiljenih enskih dnevnih cipela
balerinki, prenosi Daily Mail. Cipele
nazvane "R-Flex" imaju visoku petu s
fleksibilnim gumenim i konatim potplatima koji su dizajnirani kako biste
se u njima osjeali udobno cijeli dan.

Ove cipele imaju eline umetke u petama, lateks gel u konatim potplatima te
gumu ubrizganu u materijal ispod stopala, a dizajner ih je i patentirao. Tu je i
nesavijajui elini detalj koji je u blizini
prstiju te je dizajniran kako bi cipela bila
stabilna, a gleanj se ne bi savijao. No
cipele imaju i jednu manu, a to je da
stoje ak 400 funti (oko 3500
kuna).
Iz tiska

In memoriam
Boidar Posari, ing. koarske tehnologije

a cijenjeni kolega i strunjak koarske tehnologije napustio nas je 14. srpnja ove
godine. Ispraen je dostojanstveno u krugu
svoje obitelji, brojnih prijatelja i suradnika na Krematoriju.
Boidar Posari roen je 10. rujna 1930. u Kalinovici
pored Samobora. Potjee iz koarske obrtnike obitelji koja
ga je poticala za koarsku struku. Pripadao je narataju koji
se poslije II. svjetskog rata kolovao u jakim koarskim srednjokolskim strukovnim centrima Visoko u Bosni i Domale
u Sloveniji. Dakle, kolovao se u razliitim kulturnim sredinama koje su duboko djelovale na njega i njegov razvoj kad
je kao uzoran i odlian uenik stekao visoku zanatsku razinu
znanja navedenih kola i viu strunu spremu na tehnolokom fakultetu u Karlovcu.
Posve je sigurno da je od 1952. do 1958., tijekom rada
na svom prvom radnom mjestu u Inenjerskom birou
koarske, gumarske i obuarske industrije u Zagrebu, predano radio na vrednovanju i unaprjeenju kvalitete boja za
domau industriju koe.
Godine 1958. odlazi u Poznanovec gdje dvije godine radi
u Tvornici koe Partizan na rukovodeem mjestu brinui o
radu laboratorija za ispitivanje kvalitete i pitanjima organizacije proizvodnje, stalno i predano usavravajui svoja struna
znanja.
Zahvaljujui svojem predanom i strunom radu te uspjenim voenjem poslova, stvara nove prilike i odlazi u Zagreb
gdje od 1961. do poetka 1969. godine radi u Tvornici koe
Almerija.
Te iste 1969. godine odlazi u Kemijski kombinat Chromos
Katran Kutrilin u Zagrebu gdje je prihvaen kao vrstan strunjak i cijenjeni suradnik. U Chromosu sluei se novom
modernom tehnologijom doprinosi boljoj kvaliteti boja za
kou i tekstil i zahvaljujui toj novoj kvaliteti znaajno unaprjeuje trite boja za kou na podruju Bosne i Slovenije.
Godine 1971. vraa se u Almeriju gdje ponovno nalazi
svoje mjesto u svijetu koarstva, u kojem nita nije bilo laga-

no i sve je bilo podlono tvrdom i upornom radu. U tvornici

koe Almerija kao rukovoditelj-tehniki direktor predano
je pratio i uspjeno vodio proizvodnju koe punih dvadeset
godina sve do odlaska u mirovinu 1991. godine.
Njegov rad kao strunjaka i rukovoditelja uvijek je imao
za cilj stvaranje novih ideja u specifinim procesima proizvodnje kao i stvaranje to boljih organizacijskih i tehnolokih preduvjeta za unaprjeenje proizvodnih procesa. Takav
rad bio je prepoznat i dobro prihvaen od strane njegovih
kolega. Veoma je cijenjen u strunim krugovima svojih kolega i posebno omiljen kao ovjek pun razumijevanja za
ovjeka, radnika. Kao inenjer koarske tehnologije teio je
prodiranju novih tehnologija i znanja kako u proizvodne
procese tako i u strukovne kole, gdje je radei i kao nastavnik teio da takav pristup usvoje i njegovi uenici.
Put Boidara Posaria obiljeen je nastojanjima da drutvene i politike potekoe nadvlada snagom svoga strunog i
intelektualnog angamana i time je dao veliki doprinos u svim
sredinama u kojima je radio. U svom radu brisao je granice
izmeu teorije i prakse. Kao nastavnik u koli autorizira vlastite proizvodne postupke posebno u procesu tavljenja koe i
te tehnologije pretae u sadraj strukovnih predmeta kole za
tekstil i kou. S bogatim znanjem o koarstvu Boidar Posari
stvara sr strukovnog tkiva po emu ga pamte njegovi uenici
kojima je podario znanja o koarskom poslu.
Bio je ovjek bez izgubljenog vremena. Nakon 30 godina
uspjenog rada suradnici su ga hvalili za ono to je nosio u
sebi ljudsko razumijevanje i suptilnu analizu odnosa s ljudima koja mu je donosila uspjeh u radu.
Nakon gotovo 30 godina rada u Almeriji koja mu je donijela poslovnu, intelektualnu, strunu i ljudsku afirmaciju,
1991. godine odlazi u vie nego zasluenu mirovinu.
U mirovini ne prestaje biti aktivan, nemiran i radoznao pa
otkriva svoje novo bie predano prirodi u njegovom vrtu i
vonjaku. Tu je stalno otkrivao tko je on u tom novom-starom dobu koje je prekinuo svojom smru 14. srpnja 2011.

www.hdko.hr

7-9/2011

34