AGRObiz - Skripta Za Redovite I Izvanredne Studente

AGROBIZNIS MENADMENT
2016
UVOD
U uvjetima makroekonomskog razvitka nastaju i djeluju poljoprivredni gospodarski subjekti
kojima je potrebno uspjeno organizirati proizvodnju i upravljati poslovanjem. Poljoprivredni
gospodarski subjekti nositelji su reprodukcije u podruju poljoprivredne proizvodnje i usluga, te
prerade i prometa prehrambenih proizvoda. Sastoje se od razliitih organizacijskih oblika kojima je
osnovna djelatnost:
a) poljoprivredna proizvodnja sirovine primarna proizvodnja
b) prerada poljoprivrednih proizvoda sekundarne djelatnosti
c) promet, prijevoz prehrambenih proizvoda - tercijarne djelatnosti
Poljoprivredna gospodarstva su potpuno ekonomski samostalni gospodarski subjekti. Predstavljaju

cjelinu prirodnih, tehnikih i organizacijskih podsustava, odnosno funkcioniraju kao poslovni sustavi
koji obavljaju proizvodne i prometne djelatnosti u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji ime
osiguravaju ostvarivanju ciljeva nacionalnog (makro), reprodukcijskog (mezo) i individualnog (mikro)
karaktera.
Upravljanje poslovnim sustavima u poljoprivredi zahtijeva interdisciplinarna znanja koja
podrazumijevaju primjenu agromenadmenta. Na poslovanje utjeu initelj eksternog okruenja koje
je potrebno poznavati, pratiti njihovu aktivnosti i koristiti prilike koje doprinose uspjenosti poslovanja
nacionalni i regionalni makro menadment. Mikro menadment podrazumijeva upravljanje
proizvodnim resursima poljoprivrednog gospodarstva, organiziranje i planiranje proizvodnje farm
menadment. Agrobiznis menadment koji podrazumijeva organizaciju poslovanja, poslovno
odluivanje, upravljanje poslovnim funkcijama i proizvodnim procesima.
Primjena agrobiznis menadmenta osnova je u postizanju uspjenosti poslovanja i razvitka
konkurentnosti na domaem i stranim tritima. Zbog toga je izuavanje ovog podruja i njegove
primjene u stoarskoj proizvodnji temelj uspjenog poslovanja poljoprivrednih gospodarstava koja su
se trino orijentirala na razvitak stoarske proizvodnje.
2016
AGROMENADMENT
MAKRO
MENADMENT
MIKRO
MENADMENT
NACIONALNI
REGIONALNI
Prema poslovnim
odlukama
- Strateki
- Taktiki
- Operativni
AGROBIZNIS
MENADMENT
Prema
organizacijskoj
hijerarhiji
- Top menadment
- Organizacijski
menadment
Prema
poslovnim
funkcijama
FARM
MENADMENT
Prema vrsti
procesa
- Proizvodni
- Plansko analitiki
- Financijski
- Raunovodstveni
- Komercijalni, marketing
- Istraivanja i razvoja
- Kadrovski
- Menadement kvalitete
- Menadment
funkcioniranja
- Menadment
razvoja
Stanje stoarstva obiljeavaju mali proizvodni kapaciteti poljoprivrednih gospodarstava koji

prevladavaju sa niskom proizvodnou i esto slabom kakvoom proizvoda. Distribucijski kanali
kojima se nabavljaju osnovne sirovine za kvalitetnu proizvodnju nemaju garanciju kvalitete niti
dostave, a esto proizvoai nemaju niti ugovoreno trite prodaje ime nastaju problemi u plasmanu i
naplati gotovih proizvoda. Takvo stanje utjee na mali udio stoarstva u ukupnoj vrijednosti
poljoprivredne proizvodnje Republike Hrvatske - 40% dok je u europskim zemljama 60% i vie.
Prema udjelu pojedinih grana stoarstva, najvie je zastupljeno svinjogojstvo 35%, govedarstvo 32%
peradarstvo 26%, ovarstvo 2,5%. Posebno znaenje za razvoj stoarstva imaju proizvodni kapaciteti
biljne proizvodnje koji su vaan preduvjet za proizvodnju dovoljnih koliina animalnih bjelanevina:
mesa, mlijeka jaja. Ove vrste ivotnih namirnica nisu samo vane zbog prehrane stanovnitva, nego i
2016
zbog razvoja konkurentskih prednosti ovih proizvoda na domaem tritu hrane, ali i visoko
kvalitetnih konkurentskih proizvoda na zahtjevnom europskom tritu.
Suvremeni trendovi doprinijeli su radikalnim promjene u upravljanju poljoprivrednim
gospodarstvima. One su u prvom redu povezane sa izmjenama vlasnike strukture primjenom Zakona
o poljoprivredi, Zakona o poljoprivrednom zemljitu, Zakona o ekolokoj proizvodnji i Zakona o
dravnoj potpori u poljoprivredi.
Ova i ovakva zakonska legislativa nastala je s namjerom realizacije stratekog cilja razvitka
gospodarstva Republike Hrvatske - odnosno izmijeniti vlasniku strukturu kako bi se poveala veliina
poljoprivrednih gospodarstava, okrupnjavanje posjeda prodajom ili zakupom poljoprivrednog
zemljita u vlasnitvu drave. Ovi procesi zapoeli su 1992. godine ulaskom Republike Hrvatske u
WTO (Svjetsku trgovinsku organizaciju). Republika Hrvatska ima znaajne i prirodne resurse pogodne
za
ekoloku
poljoprivredu,
koja
podrazumijeva
promjene
upravljanju
poljoprivrednim
gospodarstvima i eksploataciji ivotinjskih i biljnih proizvoda na ekoloko prihvatljiv nain. U

stoarskoj se proizvodnji ve desetak godina dogaaju posebno velike promjene. Poslovna politika
gospodarstava usmjerena je na proizvodnju konkurentskih proizvoda kojima bi se zauzelo ravnopravno
mjesto na domaem tritu hrane, sa inozemnim proizvodnima, ali i postizanje konkurentske prednosti
sa istovrsnim proizvodima na stranim tritima. Suvremene odrednice EU postavljene su globalno i ne
ograniavaju gospodarski razvoj zemlje na jednu gospodarsku granu kao to je to bilo do sada,
poljoprivreda, turizam, nego kroz umreavanje gospodarskih grana u cilju jaanja gospodarstva kao
cjeline to znai ne samo razvoj ratarstva, stoarstva, poljoprivrede nego razvoj svega navedenog
zajedno u ruralnom podruju (Clusteri povezivanja primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti).
U tom cilju utvrene su mjere za djelovanje agrarne politike prema restrukturiranju poljoprivrednog
sektora od preorijentacije sa farmi dravnog/drutvenog sektora na mala i srednja poljoprivredna
gospodarstva kao sredinja mjesta proizvodnje, specijalizacija, savjetodavne slube, jaanje trinih
struktura, financijskih institucija, te njihovo prilagoavanje procesu uvoenja trinog gospodarstva.
1.
AGROEKONOMSKE PRETPOSTAVKE RAZVOJA GOVEDARSTVA

Govedarska proizvodnja predstavlja jednu od najznaajnijih stoarskih proizvodnji, jer u ukupnoj
stoarskoj proizvodnji sudjeluje s 40%. Po njoj se mjeri stupanj razvijenosti stoarstva. Najvaniji
proizvodi su mlijeko, meso i stajnjak. Broj goveda prema podatcima u Jedinstvenom registru goveda
Hrvatske poljoprivredne agencije tijekom 2012. godine ukupno je oznaenih i registriranih goveda
domaeg porijekla 159.560 grla. Muznih krava i junica, to se smatra vitalnom osnovom za razvoj
3
2016
proizvodnje mlijeka, je 843.000 grla. Prosjena veliina stada je od 9,3-15,7 grla sa niskom
proizvodnjom mlijeka. Simentalska pasmina proizvede 5.000 litara mlijeka, smea pasmina 5.569
litara, a Holstein 6.786 litara sa 4,00% mlijena masti i 3,26% bjelanevina. Broj proizvoaa se u
proteklom vremenskom razdoblju se izrazito smanjio tako da je sa 65.000 proizvoaa u 2003. pao na
19.939 u 2012. godini, odnosno 69,33% je proizvoaa prestalo proizvoditi mlijeko. Ovi proizvoai
proizvode 620 miliona litara dok se oko 130 miliona litara uvozi razliite i esto upitne kvalitete
(vikovi preraivake industrije zemalja iz okruenja). Proizvedeno mlijeka u Republici Hrvatskoj je u
92% EU kvalitete.
Mlijenost Holstein pasmine prema EU standardima je 8.500 kg mlijeka sa 4% mlijene masti i
3,4% proteina, to znai 340 kg mlijene masti (8.500x4%); i 289 kn bjelanevina (8.500x 3,4). U Republici
Hrvatskoj je proizvodnja nia za 1.714 kg po kravi godinje za Holstein, jer je 6.789 kg mlijeka sa 4%
mlijene masti i 3,26% bjelanevina. To znai da je 271 kg mlijene masti, odnosno manje za 69 kg i
221 kg bjelanevina, odnosno je manje 68 kg bjelanevina.
Od toga je krava i visoko steonih junica 17.904 to predstavlja vitalnu osnovu za razvoj govedarske
proizvodnje, odnosno 1/3 ukupne govedarske proizvodnje. Pri tome proizvodnja je 40-66 miliona litara
godinje, a od toga je 80% u vlasnitvu pravnih osoba.
Potronja mlijeka po stanovniku kree se oko 150 l/godinje dok je u zemljama EU oko 200 l
godinje. Na krupnim farmama uzgajaju se mlijene pasmine holstein goveda, dok je na obiteljskim
gospodarstvima zastupljeno vie vrsta kombiniranih pasmina simentalca, sivo-smeeg goveda i bua.
Najzastupljenija je kombinirana pasmina simental 70% jer svojim proizvodnim mogunostima i
genetskim potencijalom pogodna kako za proizvodnju mlijeka tako i za proizvodnju mesa.
Istraivanjima je utvreno da postoje velike oscilacije u proizvodnim pokazateljima malih i
srednjih poljoprivrednih gospodarstava (obiteljskih) koja se bave proizvodnjom mlijeka 4.000 5.000
litara mlijeka po kravi godinje; holstain pasmina treba imati i 2x veu proizvodnju mlijeka nego
simentalca (meso-mlijeko); istodobno holstain pasmina povezana je sa veim komplikacijama tijekom
proizvodnog procesa to je povezano s viim veterinarskim trokovima i brim izluivanjima iz
proizvodnog procesa 3-4 godine dok je simentalska pasmina imala due eksploatacijsko razdoblje 7-8
godina i viu likvidacijsku vrijednost nakon izluivanja iz tih razloga 71% svih istraivanih
gospodarstava imalo je u uzgoju simentalsku pasminu.
Probleme govedarstva i proizvodnje mlijeka nije mogue rijeiti samo sustavom velikih farmi, bez
proizvodnje u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Ona su trenutno zastupljena sa visokim
brojem, ali ima jedva stotinjak pravih farmi u RH koje imaju visoku proizvodnju mlijeka i tovne
junadi. U europskim zemljama okosnicu proizvodnje mlijeka ine farme koje imaju 20-80 mlijenih
krava koje koriste 15 - 300 ha zemljita, ovisi o intenzitetu proizvodnje i klime. Takvih gospodarstava
4
2016
u RH je vrlo malo i potrebno je jaati sustav podrke kako bi se pokrenu i razvio proces proizvodnje
mlijeka. Treba voditi rauna da je mlijeko najisplativije proizvoditi na onom zemljitu koje se
ekstenzivno koristi zbog panog naina ishrane. Stoga je ekonomski prihvatljivo razvijati i poticati
proizvodnju mlijeka i goveda na podrujima na kojima zemljite nije pogodno za intenzivnu
proizvodnju itarica. U podrujima u kojima je dominantna proizvodnja kukuruza (kao to je Osjekobaranjska upanija) ekonomski je prihvatljivo koncentrirati se na uzgoj tovne junadi zbog nie
nabavne cijene inputa u stonoj hrani (i to 80% u strukturi obroka moe biti zastupljenost kukuruza).
Prerada mlijeka relativno je slabo razvijena. Konzumno se mlijeko industrijski prerauje u 35 mljekara
i manjih pogona. Od ukupne potronje 60% je konzumno mlijeko a ostalo su preraevine (40%)
(redoslijedom: fermentirani napici, raznovrsni sirevi, proizvodi od prirodnih sastojaka mlijeka).
Zakljuno, proizvodnju je potrebno poveati, ali je jo vanije primarne proizvode preraivati i iriti
asortiman gotovih proizvoda.
1.1. Ekonomika i upravljanje proizvodnjom mlijeka

Brojno stanje muznih krava neprestano se smanjuje ime se i ukupna proizvodnja mlijeka na
podruju Republike Hrvatske bitno smanjila. Trendovi u razvitku proizvodnje mlijeka daju naglasak
na kvalitetu mlijeka, jer samo 30% ukupne proizvodnje mlijeka u Republici Hrvatskoj udovoljava
meunarodnim standardima.
Potronja mlijeka takoer je u tendenciji opadanja zbog smanjenja kupovne moi, domae
proizvodnje koja ne podmiruje potrebe domaeg trita. Nedostaje oko 30% mlijeka koje se proizvodi.
Usprkos tome to Republika Hrvatska ima povoljne uvjete za uzgoj mlijenih goveda i za kvalitetnu
proizvodnju mlijeka, dugogodinja je nestaica mlijeka, kao posljedica zapostavljanja razvitka malih i
srednjih poljoprivrednih gospodarstava, te je zbog toga izostala koncentracija u proizvodnji.
1.2.
Program trno - cjenovne politike u proizvodnji mlijeka
Kako bi se zaustavili negativni trendovi u proizvodnji mlijeka potrebno je usmjeriti se na politiku

cijena koja ima veliki utjecaj na poticanje proizvodnje mlijeka i stoga treba slijediti poznata europska
iskustva. U zemljama EU gdje se dobro planira proizvodnja itarica i mlijeka odnosi izmeu ovih
vertikalnih pariteta je 1:1,7. Cijene itarica za proizvoae bile su 1,1 kn/kg. Meutim, dosadanja
proizvodnja mlijeka ne podmiruje potrebe i stoga je potrebno dodatnim mjerama, odnosno poveanjem
cijena stimulirati veu proizvodnju.
5
2016
Grafikon 1. Cijene i pariteti u proizvodnji mlijeka

3,0
2,5
2,40
2,10
2,00
2,30
2,0
1,75
1,75
1,70
1,7
1,5 5
1,50
1,15
1,0
1,10
0,5
0,0
1
10
Uz cijene svjeeg mlijeka, svi proizvodi proizvedeni od mlijeka moraju imati cijene finalnog
proizvoda bazirane na istovrsnom paritetu kao i u EU. Meutim, u cijeni finalnih proizvoda treba uzeti
u obzir trokove proizvoaa koji su vei nego u zemljama EU.
Otkupne cijene mlijeka u RH vie su od cijena u EU, ali nisu rezultat proizvodnosti i kakvoe
mlijeka, ve su uvjetovane socijalnim stanjem proizvoaa i nedostatkom u ponudi mlijeka.
Nerealnom politikom cijena remete se trni odnosi i slabi konkurentna sposobnost u ponudi mlijeka.
Zato treba ustanoviti uravnoteene cjenovne odnose izmeu proizvodnje mlijeka, prerade i
maloprodaje mlijeka i mlijenih proizvoda.
Dugorono je potrebno osigurati dovoljan broj rasplodnih grla visoke kakvoe i poboljati
proizvodnju mlijeka kako koliinski tako i kakvoom posebice malih i srednjih poljoprivrednih
gospodarstava. Upravitelji gospodarstava poslovnu politiku moraju koncentrirati na trokovno - niu
proizvodnju, te poveanje iskoritenja travnjaka i panjaka interni initelji gospodarstva. Trebaju se
koncentrirati na promjene eksternog okruenja i to ono nudi mjere koje nudi Ministarstvo
poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja potpore proizvodnji krmnog bilja, ulaganja u nain ishrane
pomou pregonskih panjaka, potpore za raznovrsne programe poticaja prerade, marketinke pripreme
i prodaje mlijeka i proizvoda na domaem i stranim tritima.
1.3.
2016
Upravljanje proizvodnjom mlijeka
Ekonomska uspjenost poljoprivrednog gospodarstva koje se bavi proizvodnjom mlijeka postie se

ostvarivanjem maksimalni poslovnih rezultata (dobit) sa minimalnim ulaganjima potrebnih initelja
proizvodnje. initelji proizvodnje su sredstva za proizvodnju i ljudski rad. Menaderi usklauju opseg
i strukturu proizvodnje sa najniim trokovima, koji nastaju troenjem initelja proizvodnje, pri emu
nastoje ostvariti maksimalne proizvodne uinke (l/kravi/god.) i ekonomske rezultate dobit. Sredstva
za proizvodnju se tijekom proizvodnog procesa troe, a vrijednost utroenih sredstava za proizvodnju
prenosi se novi proizvod. Sredstva za proizvodnju mogu biti sredstva za rad i predmeti rada. Sredstva
za rad mogu biti osnovna sredstva i obrtna sredstva.
U proizvodnji mlijeka muzne krave predstavljaju osnovno sredstva za rad, osnovno stado koristi
se u proizvodnji sa eksploatacijskim razdobljem koje je due od godine dana u kojem postupno
prenose svoju vrijednost na nove proizvode. Obrtna sredstva su predmeti rada iji je vijek koritenja
krai od godine dana, te je u govedarstvu tovna telad obrtna stoka. U ekonomici proizvodnje obrt
obrtnih sredstva je mjerilo uinkovitog koritenja obrtnih sredstava i izraava se koeficijentom obrta
(novac-roba-novac) koji se moe izraavati:
naturalnoK0= godinje razdoblje (360 dana) / vrijeme trajanja obrta
vrijednosnoK0= vrijednost ukupnih godinjih ulaganja/vrijednost prosjeno koritenih obrtnih
sredstava
Troenjem initelja proizvodnje nastaju trokovi koji se sumarno, periodiki, vremenski utvruju.
Njihovim praenjem i evidentiranjem utvruje se proizvodna cijena po jedinici proizvoda.
Analiza trokova ima cilj prepoznati pojedine skupine trokova koji mogu biti direktni i indirektni.
Ono to je vano za stoarsku proizvodnju je podjela na fiksne nepromjenjive/stalne trokove, one
koji ne zavise o promjenama opsega proizvodnje: amortizacija, kamate, zakonske i ugovorne obveze,
doprinosi, lanarine i sl.
Druga skupina su varijabilni - oni koji su promjenjivi u odnosu na opseg proizvodnje stona
hrana, stelja, lijekovi, kamate na obrtna sredstva. U nekim skupinama trokova postoje fiksne i
varijabilne komponente koje se odreuju metodom koeficijenta reagibilnosti ili jednostavnije stupnja
osjetljivosti na promjene opsega proizvodnje. Tako su materijalni trokovi, usluge i plae 80% fiksni,
20% varijabilni trokovi.
2016
Tablica 1. Struktura udjela trokova u proizvodnji mlijeka (%)
God.
Stona Stelja Vet. Materijalni Usluge Amortiz Kredit Ugov. Zakon.

hrana
usluge trokovi
obveze obveze
1
2
3
42
45
44
3
2
2
1
1
1
11
10
4
5
6
7
8
43
40
30
27
28
2
2
2
2
1
1
1
1
1
9
10
23
14
2
1
Plae F.T./VT
2
2
8
6
8
10
8
12
4
4
3
22
21
18
38:62
38:62
36:64
7
9
9
9
11
2
2
1
2
2
6
6
7
4
4
37
38
6
17
24
2
1
4
1
1
1
26
18
15
11
17
20
30:70
29:71
27:76
26:74
31:69
6
5
4
1
8
27
1
33
36
5
20
14
23:77
25:75
- do 40-50% su trokovi stone hrane. Krediti mogu poremetiti strukturu trokova tako da na
temelju poslovnih evidencija nije mogue donositi odluke i planirati slijedeu poslovnu godinu.
Plae trebaju sudjelovati do 1/4 u ukupnim trokovima, 15-25%
U proizvodnji mlijeka udjel fiksnih trokova je 30-40% to je relativno visoko uee i zbog toga
je vano upravljati proizvodnjom u cilju postizanja uinka degresivnog karaktera fiksnih trokova.
Poveanje proizvodnje mlijeka po jedinici osnovnog stada sniava cijenu kotanja po jedinici gotovog
proizvoda - jednoj litri mlijeka. Zbog toga je vano pratiti ostvarenu proizvodnju mlijeka po kravi
godinje. jer s poveanjem proizvodnosti po grlu smanjuje se udjel fiksnih/nepromjenjivih trokova i
na taj nain upravitelj direktno utjee na sniavanje cijene kotanja po litri mlijeka.
Najvei udio u proizvodnoj cijeni mlijeka imaju trokovi materijala i rada. Tu pripada stona hrana
kao osnovni materijal u pomoni materijal za proizvodnju: lijekovi, sitni inventar, ostali potroni
materijali. Pri izraunu cijene kotanja vrijednost osnovnog stada obraunava se kao amortizacija.
Ukupne trokove u proizvodnji mlijeka mogue je podijeliti na fiksne i varijabilne. Osobina fiksnih
trokova je da se njihova vrijednost ne mijenja ovisno o opsegu proizvodnje: amortizacija, neizravni
trokovi, vrijednost uzdrne hrane, vrijednost bruto plaa zaposlenika, dio materijalnih trokova.
Varijabilni trokovi su promjenjivi i rastu sa opsegom proizvodnje: vrijednost produktivne hrane,
dopunski rad, dio materijalnih trokova. U proizvodnji mlijeka dominanta vrsta trokova je stona
hrana koja je zastupljena sa udjelom 40-50% i odnosu na ukupne trokove. Na ovu skupinu trokova
najvie utjee visina proizvodnje i cijena hrane.
Utroak stone hrane izraava se hranidbenim jedinicama (HJ) ija se koliina poveava sa
porastom proizvodnje. Trokovi hrane ne bi smjeli imati vii udjel od 50% u strukturi trokova, a
8
2016
utroak HJ po kilogramu mlijeka trebao bi biti manji od 1. Vrijednost jedne hranidbene jedinice treba
biti manja od 50% prodajne cijene mlijeka. Zbog ovako visokih udjela u cijeni kotanja po jedinici
proizvoda (l mlijeka) stona hrana ima znaajan utjecaj na ukupne trokove, a prema tome i na
financijski rezultat proizvodnje.
Trokovi rada u ukupnim trokovima zastupljeni su sa 15-25%, a pomou njihove vrijednosti
mogue je izraunati produktivnost rada kao mjerilo uspjenosti proizvodnje. Ovisi o broju krava u
osnovnom stadu, nainu uzgoja i munje, tehnikoj opremljenosti, tehnologiji i organizaciji radnih
procesa. Produktivnost se izraunava odnosom utroka ivog rada po jedinici proizvodnje, utrokom
rada po grlu godinje, brojem krava po zaposleniku, ili proizvodnjom mlijeka po radnom satu.
Najee se utroak rada prati u najznaajnijim radnim operacijama, tako je utroak rada za munju
zastupljen sa 50%, ienje stajskog objekta 30%, hranidba 10% i ostalo 5-10%.
Amortizacija osnovnog stada, muznih krava u ukupnoj strukturi trokova zastupljena je sa 5-10%.
Vrijednost amortizacije izraunava se na nain da se od nabavne vrijednosti (ulazna) odbije
likvidacijska vrijednost (izlazna) i podijeli sa brojem godina eksploatacijskog razdoblja to ovisi o
pasmini goveda. U troak amortizacije ubrajaju se i vrijednosti objekata, staja sa amortizacijskom
stopom od 3% godinje, te oprema i skladini prostori sa 10-20% godinje za razdoblje od 10 godina.
Ostali trokovi su veterinarske usluge i lijekovi 1-2%, druge usluge, osiguranja, rad strojeva 3-5%,
potroni materijal 1,5% i dr. Opi trokovi mogu u znaajnoj mjeri utjecati na visinu ukupnih trokova
iako nemaju utjecaj na koliinu proizvodnje.
Prihodi u proizvodnji mlijeka nastaju realizacijom proizvoda na tritu i ovise o prodajnim
(otkupnim) cijenama na koje proizvoai ne mogu utjecati te predstavljaju objektivan ogranienja u
postizanju ekonomske uspjenosti. Istodobno, proizvoa moe poboljati prihode od prodaje na nain
da kontinuirano prati i unapreuje kakvou mlijeka sadraj mlijene masti, proteina i higijensku
ispravnost.
Prosjena otkupna cijena mlijeka realne kvalitete je ponderirani prosjek otkupne cijene mlijeka.
Ponderirani prosjek otkupne cijene mlijeka dobije se tako da se vrijednosti otkupljenog mlijeka po
mljekarama zbroje i potom podijele s koliinom otkupljenog mlijeka u referentnom mjesecu.
Prosjena otkupna cijena mlijeka iskazuje se u kn/kg, na pet decimala, s tvornikim premijama, bez
PDV-a, bez transportnih i ostalih trokova.
Prosjena cijena za standard 4,20 % m.m. i 3,40 % m.b. preraunata je iz prosjene otkupne cijene
mlijeka realne kvalitete u referentnom mjesecu prema formuli:
CST = (((POCMRK*0,45) / m.m%)*4,2) + (((POCMRK*0,55) / m.b.%)*3,4)
CST=Prosjena cijena za standard 4,20 % m.m. i 3,40 % m.b. u referentnom mjesecu
POCMRK=Prosjena otkupna cijena mlijeka realne kvalitete u referentnom mjesecu
9
2016
m.m.% = prosjeni sadraj mlijene masti izraen u % u referentnom mjesecu

m.b. % = prosjeni sadraj mlijenih bjelanevina izraen u % u referentnom mjesecu
0,45 = udio vrijednosti masti u POCMRK-u
0,55 = udio vrijednosti bjelanevina u POCMRK-u
Na taj nain nastaje prodajna, otkupna cijena mlijeka koja treba biti via u odnosu na cijenu
kotanja. Prodajom nastaju prihodi koji predstavlja zbir prihoda od proizvodnje mlijeka sa 85-90%,
prihoda od reprodukcije i prirasta teladi 10-15%. Kada se od ukupnog prihoda oduzme ukupan troak
nastaje financijski
rezultat
koji
moe biti negativan=gubitak i
pozitivan=dohodak prije
oporezivanja=bruto dohodak. Plaanjem poreza na dohodak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

koji su u sustavu PDV-a (15, 25 ili 35% ovisno o visini dohotka) nastaje neto dohodak. Pravni subjekti
i njihovi dijelovi plaaju porez na bruto dobit u iznosu od 20%.
Proizvodnja mlijeka ekonomski je vrlo interesantna. jer svakodnevna proizvodnja omoguuje isto
takvu realizaciju na tritu to:
ubrzava obrt kapitala na gospodarstvu,
pospjeuje likvidnost (sposobnost gospodarskog subjekta da podmiruje nastale obveze i
potraivanja) i
stvara osjeaj sigurnosti u poslovanju (manji rizik u odnosu na ostale stoarske proizvodnje).
Temeljem praenja prihoda i rashoda po mjesecima/godinje lake je planirati poslovanje i
razmiljati o investicijama u poboljanje proizvodnog procesa.
Kako bi se moglo upravljati i planirati proizvodnju mlijeka i teladi vano je poznavati s jedne
strane tehniko - tehnoloke, a s druge strane ekonomske pokazatelje. Na tehniko-tehnoloke
pokazatelje utjeu osobine osnovnog sredstva za proizvodnju, odnosno osnovnog stada, pasmina,
proizvodne i genetske karakteristike svakog grla stoke. Ekonomski pokazatelji ovise o nabavnoj
vrijednosti junice, vijeku eksploatacije (holstein 3-4 godine, a simentalac 5-7) i likvidacijska vrijednost
izluene krave (nia je kod holsteina). Posebnu panju treba obratiti na cijenu teleta jedne pasmine u
odnosu na drugu i koliko teladi treba proizvesti po grlu osnovnog stada. Kada sve to uzmemo u obzir
dobijemo vrijednost koja upuuje koliku proizvodnju treba ostvariti sa simentalcem, a koliku sa
holstein pasminom kako bi poslovanje ostvarivalo dobit. Sve navedeno ini osnovu za izraunavanje
amortizacije.
10
2016
Tablica 2. Usporedni tehniko-tehnoloki pokazatelji u proizvodnji mlijeka i teladi
Pasmina
Simentalska
Holstein-Friesian
Regija
kontinentalna
kontinentalna
Proizvodni vijek
eksploatacije
Ukupno teladi po kravi
0,9
0,9
Zimski obrok
210
210
Ljetni obrok
155
155
4% m.m. 3,2% proteina
4% m.m. 3,2% proteina
Broj izluenih grla/kravi
0,17
0,25
Broj za realizaciju na tritu
0,73
0,65
Sadraj mlijeka
Vijek eksploatacije mlijene krave: koeficijent je s pomou kojeg se krave izluene u tijeku godine
dana svode na jednu mlijenu kravu. Primjer: na gospodarstvu je izlueno 4 krave godinje 1/4=0,25
Broj teladi je po jednoj mlijenoj kravi 0,9 (uginua). Pretpostavka je da muke i enske teladi ima
jednako, odnosno 0,45 muke i 0,45 enske. Dio enske teladi se ostavlja za remont osnovnog stada,a
dio se uz svu muku telad prodaje. Primjer: koeficijent prodane teladi po jednoj mlijenoj kravi 0,45
(enska telad) - 0,25(telad za remont stada)+0,45 (muka telad)=0,65. Prodajna prosjena tjelesna
masa 150 kg ive mjere.
Ekonominije je i lake upravljati poljoprivrednim gospodarstvom koje ima vlastitu proizvodnju
voluminozne stone hrane. Cilj je stvoriti optimalni odnos izmeu govedarske proizvodnje i
poljoprivrednih povrina. Za podruje Slavonije i Baranje 2 uvjetna grla stoke po ha obradive povrine
je preoptereeno i trebalo bi biti 0,5/ha iz dva razloga: prvi je zbog potrebe plodoreda kako bi se
postigla pravilna smjena kultura po jedinici povrine (monokultura utjee na iscrpljivanje zemljita) i
zbog specifinosti podruja koje ima velike potrebe preraivakih kapacitete. Nedovoljno je primarnih
ratarskih proizvoda kako bi se racionalno iskoristili preraivaki kapaciteti.
1.4.
Analiza poloaja poslovanja prema tritu
Osim povezanosti primarnih ratarskih sa primarnim stoarskim proizvodnjama potrebno je povesti

rauna i o povezanosti kroz finalizaciju u prehrambeno-preraivakim kompleksima. Kako bi se
moglo analizirati poslovanje vano je pratiti razliku cijene kotanja i cijene realizacije gotovog
proizvoda mlijeka.
11
2016
Tablica 3. Vjeba razlikovanja proizvodne cijene od cijene realizacije

Godina
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Proizvodna
cijena
2,68
3,83
3,63
3,64
2,91
3,67
3,60
2,70
3,70
2,80
Cijena
realizacije
2,52
2,29
2,74
2,56
2,70
2,91
2,60
2,60
3,70
3,65
Razlika/financijski
rezultat (+/-)*
Stajski prosjek
15,51
15,32
15,06
15,61
15,26
16,29
16,85
16,88
16,71
16,83
*potrebno je u stupac razlika/financijski rezultat umetnuti znak +,- ili 0
Prosjena proizvodnja 16,03 x 305 dana laktacije je 4.889 litara po kravi godinje da je samo
16,5 litara dnevno x 305 je 5.033 to je moe biti dovoljno za pokrie prosjene granice za rentabilnost
proizvodnje.
Eksperti u upravljanju stoarskom proizvodnjom poznaju normativne vrijednosti s najmanje dvije
decimale, jer zbog koncentracije proizvodnje i najmanje razlike mogu biti odluujue za dobit ili
gubitak cijelog poslovanja. Ekonomska analiza je temelj za donoenje poslovnih odluku, a osnova
ekonomske analize je kalkulacija, kao nain obrauna trokova, koja prikazuje strukturu trokova i
prihoda u proizvodnji mlijeka. Radi usporedbe raunskim postupkom utvruje se proizvodnja koja bi
se morala ostvariti kako bi poslovanje bilo rentabilno, odnosno kako bi se ukupan troak izjednaio sa
ukupnim prihodom pri emu je financijski rezultat jednak 0 (nema niti gubitka niti dobiti) granica
rentabilnosti.
X : 5.660= UT : UP X = 5.660 x UT / UP
X=5.760 litara/kravi/godinje
Tablica 4. Prikaz ostvarene proizvodnje i proizvodnje na granici rentabilnosti
Godina
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Ostvarena proizvodnja
5.660
5.592
5498
5.697
5.885
5.977
6.115
6.139
6.129
6.165
Granica rentabilnosti
5.760
5.944
6.202
7.445
10.280
9.680
10.129
9.794
9.230
10.357
12
2016
Granica rentabilnosti pokazatelj je uspjenosti upravljanja na gospodarstvu. Ukoliko je ona nia

menadment je uspjeniji i obrnuto. Njezin porast prvi je indikator nastupajueg kriznog razdoblja u
poslovanju.
Grafikon 2. Ostvarena proizvodnje mlijeka po kravi litara/godinje i granice rentabilnosti
12000
10357
10280
10129
9680
10000
9794
9230
8000
7445
6000
6202
5944
5760
5660
5592
5697
5498
6115
5977
5885
6129
6139
6165
4000
2000
0
1
10
Prosjena proizvodnja
Kada je ona ekstremno visoko postavljena tada je manji utjecaj subjektivnog faktora znanje i
sposobnosti upravitelja. Ekstremne vrijednosti odraz su stanja na tritu, nepovoljnog odnosa cijena
inputa i outputa. U isto vrijeme ako je krivulja ostvarene proizvodnje nisko postavljena tada je utjecaj
subjektivnog faktora vei, jer sposobnosti upravitelja mogu poveati proizvodne rezultate za 10 15%
Upravljanje gospodarstvom u razdoblju poslovanja sa gubicima izrazito je teak i odgovoran
posao. Razlike pokazatelja ostvarene proizvodnje, granice rentabilnosti ukazuje na prisutnost i razinu
kriznog razdoblja. Prisutnost poslovanja sa gubicima povezana je s odgovornou upravitelja i
pritiskom okruenja kako bi se poslovanje to prije preusmjerilo u konjunkturno razdoblje. Za
poslovne odluke upravitelj mora imati injenice na temelju kojih utvruje ciljeve i planira strategiju
izlaska iz kriznog razdoblja.
13
2016
Grafikon 3. Kritina toka poslovnog minimuma

1,6
1,58
1,3
1,25
1,2
1,1
1,05
0,9
0,8
0,8
0,78
0,7
0,7
0,4
0
1
10
Kritina toka poslovnog minimuma naziva se i pokrie varijabilnih trokova koji su u proizvodnji
mlijeka zastupljeni s viim udjelom (do 60%) pa je vano pokriti makar taj vei dio iako smo svjesni
da su nam fiksni trokovi tada planirani gubitak.
Zakljuno kritina toka poslovnog minimuma izraunava se u dvije faze. U prvoj izraavamo:
I - odnosom ukupnog prihoda i varijabilnih trokova U.P./V.T.
II - utvrenom razlikom izmeu fiksnih trokova i financijskog rezultata (gubitka)
Fiksni trokovi Financijski rezultat (gubitak) = razlika
Jedan od vanih parametara koji upuuje na smjerove izrade strategije je kritina toka poslovnog
minimuma. Ona se izraava odnosom izmeu ukupnog prihoda i varijabilnih trokova i moe biti
jednaka, vea ili manja od 1. Kada je manja od l znai sa se ukupnim prihodom na podmiruju
varijabilni trokovi, ako je 1 znai da su vrijednosti izjednaene, a ako je vea od 1 tada se ukupnim
prihodom mogu podmiriti varijabilni trokovi, ali i dio fiksnih trokova.
14
2016
Nikada se ne smije dozvoliti da visina gubitka prijee visinu fiksnih trokova (razlika mora biti
jednaka ili pozitivna). Na taj se nain kontrolira rast gubitka koji ne smije rasti stihijski nego se njegov
rast mora pratiti i utvrditi visinu maksimalnog gubitka.
Kada visina dosegne maksimum potrebno je trenutno intervenirati koristei dva postupka:
A. sniziti trokove proizvodnje dominantnih vrsta u strukturi
B. smanjivanje opsega proizvodnih kapaciteta na nain da se moraju izluiti iz proizvodnje ona
grla:
a. koja svojom proizvodnjom ne udovoljavaju prosjenim proizvodnim pokazateljima ili
b. ije je eksploatacijsko razdoblje povezano sa visokom razinom trokova tehnolokih
veterinarskih ili opih.
Najee se upravitelji odluuju na primjenu metode interpolacije, odnosno djelomino nastoje
sniziti trokove proizvodnje dominantnih vrsta u strukturi ukupnih trokova, to je postupak koji moe
utjecati sniavanje proizvodnih rezultata i pada kakvoe proizvoda te na gubitak konkurentskog
poloaja na tritu, a djelomino smanjuju opseg kapaciteta u proizvodnji.
Ovi postupci su povezani sa visokom razinom rizika koju upravitelji moraju odgovorno i na
temelju dostupnih informacija preuzeti kako bi bili uspjeni u upravljanju gospodarstvom u razdoblju
krize.
15
2016
Vjeba 1. POSLOVNA SITUACIJA U PROIZVODNJI MLIJEKA

Poslovni sluaj gospodarstva sa proizvodnjom mlijeka, pregled tehniko-tehnolokih i ekonomskih
pokazatelja:
EKONOMSKI POKAZATELJI (000
TEHNIKO-TEHNOLOKI
kn)
POKAZATELJI
Kapacitet 455 krava
Ukupan troak 12.650
Proizvodnja po kravi 5.000 l/ kravi/god
Ukupan prihod 11.750
Plodnost 60%
Oteljeno 80%
Servis razdoblje 178 dana
Remont osnovnog stada 35%
Gubici teladi 13% do 30 dana
Pasmina holstein frizian
Zaposlenost 50 radnika
Utroak HJ/ kravi godinje 6.000
Utroak HJ/l mlijeka 1,20
GRANICA RENTABILNOSTI
UKUPNI PRIHOD = UKUPNIM TROKOVIMA
PROIZVODNJA PO JEDINICI KAPACITETA ?
Financijski rezultat, gubitak - 900

Proizvodna cijena /litri 2,53 kn
Prodajna cijena 2,35
Gubitak po litri mlijeka 0,18 (2,53-2,35)
Fiksni trokovi (40%) 5.060
Varijabilni trokovi (60%) 7.590
Cijena HJ 0,20
Trokovi hrane 4.320 kn/godinje/kravi
F.R.=O
(X)
X : 5.000=
X= 5.000 x 12.650
11.750
X = 5.382,98 litara po kravi/godinje
Kritina toka poslovnog minimuma
Kritina toka je zbog toga to se nastoji pokriti varijabilne trokove koji su povezani sa veim
rizikom i u strukturi trokova su zastupljeni sa veim udjelom.
I postupak izraunavanja koeficijenta (>=< od 1)
UKUPAN PRIHOD : VARIJABILNI TROKOVI
11.750 : 5.940 = 1,55
Smanjivanje osnovnog stada nije rjeenje ove poslovne situacije
II postupak utvrivanja do koje vrijednosti smije rasti vrijednost gubitka
VRIJEDNOST FIKSNIH TROKOVA - FINANCIJSKI REZULTAT (GUBITAK)
5.060 900 = 4.160 (000)
Postoji mogunost za rast gubitka za 4.160 000 kn
ZAKLJUNO: Identifikacija i evaluacija moguih rjeenja - odabir i implementacija najboljeg
rjeenja
Analiza tehniko tehnolokih pokazatelja
- servis razdoblje 178 dana, (od telenja do ponovnog osjemenjivanja treba proi 60 dana)
- problemi u reprodukciji
- oteljeno 80% (potrebno je postii 95%)
- niska plodnost 60% (potrebno je ostvariti 80%)
? koji je glavni razlog ovako loih proizvodnih pokazatelja - reproduktivni problemi
Sekundarne posljedice:
- poremeene laktacijske krivulje
- poveani utroci hrane koji poveavaju trokove cijenu kotanja.
16
2016
2. EKONOMIKA I UPRAVLJANJE PROIZVODNJOM TOVNE JUNADI

Za Republiku Hrvatsku proizvodnja utovljene junadi izuzetno je znaajna zbog mogunosti izvoza
junadi teine 400 do 450 kilograma ive mjere i starosti do 18 mjeseci. Prosjena proizvodnja je
ukupno 102.000 teladi i junadi za tov do 1 godine i 61.000 junadi iznad 1 godine starosti (ukupno
163.000 grla). Od 102.000 je u vlasnitvu pravnih osoba i dijelova pravnih osoba proizvedeno ukupno
34.000 grla, a u obiteljskim poljoprivrednih gospodarstvima 68.000, odnosno 66% ukupno broja
proizvedenih grla.
Potronja goveeg mesa kao jednog od glavnih prehrambenih proizvoda je 11,4 kg dok je u EU 20
30 kg po stanovniku godinje.
Proizvodnju tovne junadi karakteriziraju slijedee injenice:
-
zahtjevi na uvjetima dranja su skromni, to je povezano niim investicijskim ulaganjima u

odnosu na ostale grane stoarstva, vano je uoiti mogunosti adaptacije postojeih objekta,
tehnoloki proces proizvodnje je jednostavniji u odnosu na ostale stoarske proizvodnje, te

moe biti organiziran uz vlastitu proizvodnju stone hrane ili s nabavkom koncentrata i
voluminozne hrane.
Organizacija proizvodnje ovisi o sistemima dranja tovne junadi slobodni i na vezu, odnosno na
dubokoj stelji i na reetkastom podu, te kombinirani pano-stajski. Najekonominije je organizirati
proizvodnju u slobodnom sistemu dranja na dubokoj stelji zbog toga to su ukupni trokovi najnii.
Niski su trokovi lijeenja ivotinja, manje je problema sa upalama plua, oteenjima zglobova, a
prirast je bolji. Istodobno investicijska ulaganja su nia, a povrat sredstava bri. Troak amortizacije
osnovnih sredstava, proizvodnih objekata i opreme nii je i ne optereuje trokove poslovanja u velikoj
mjeri.
Upravljanje proizvodnjom obavlja prema uzgojnim razdobljima:
1. faza do 3 mjeseca starosti do 120 kilograma ive mjere
-
faza proizvodnje teladi do 30 dana na punomasnom mlijeku,
do 60 dana na mlijenoj zamjenici,
do 90 dana do 120 kg tjelesne mase.
2. faza predtova od 3-6 mjeseci na kvalitetnom sijenu i koncentratu sa tjelesnom masom od 120 220 kilograma
3. faza do 18 mjeseci i zavrne teine 450 - 650 kilograma sa dnevnim prirastom od 1.100 do
1.250 grama dnevno s utrokom 7 H.J. za 1 kg prirasta.
17
2016
Za ovu liniju govedarstva vana je lokacija gospodarstva radi nabave stone hrane nie cijene
kotanja, te blizina prehrambeno-tehnolokih kapaciteta zbog koritenja sporednih proizvoda: pivski
trop, repini rezanci, sjenaa i drugo. Osim stone hrane veliki udjel u strukturi trokova pripada
trokovima ulazne vrijednosti stoke - nabavna vrijednost tovne teladi.
Tablica 5. Struktura udjela trokova po 1 kg ive mjere (%)
God
1
Ulazna
vrijednost
66
Stona
hrana
19
Materijalni
trokovi
4
Usluge
Amortizacija
Kamate
Plae
Ukupno
F.T./V.T.
100
9:91
67
17
100
9:91
65
18
100
8:92
70
14
100
7:93
64
17
11
100
7:93
56
14
21
100
7:93
60
23
100
9:91
56
11
21
100
8:92
44
10
36
100
8:92
10
13
70
10
100
5:95
(standardni udjeli su u petoj godini). Prosjean odnos F.T./V.T. je 5-10/95-90%

Zbog visine trokova ulazne vrijednosti stoke i trokova stone hrane ova proizvodnja pripada
skupini najrizinijih stoarskih proizvodnji. Udjel varijabilnih trokova kree se od 90-95% to je u
odnosu na fiksne trokove (5-10%) vrlo visoko, pa je tee planirati budue poslovanje. Ujedno cijene
na tritu (cijene realizacije outputa i inputa) osciliraju zavisno o ponudi i potranji, te je nabavno i
prodajno trite odluujui initelj uspjenosti poslovanja. Kada bi se zanemarila vrijednost ulazne
stoke odnos vrijednosti trokova bio bi 60% trokovi stone hrane, 25% materijalni trokovi,
amortizacija, usluge i obveze; 5% plae i do 10% kamate.
Analizom strukture trokova i ostvarenih proizvodnih rezultata mogue je izraunati granicu
rentabilnosti i grafiki je prikazati. Koliina proizvodnih rezultata izraava se koliinom dnevnog
prirasta po hranidbenom danu (gr/H.D.)
18
2016
Grafikon 4. Prikaz ostvarene proizvodnje i granice rentabilnosti

1400
1300
1200
1100
1000
900
800
700
600
10
1175
1102
1091
1119
1117
1047
1050
1109
1144
1150
1100
1100
1100
1100
1100
1100
1100
1100
1100
1100
1116
1052
964
1013
1127
1020
1040
1060
870
1406
Tov junadi linija je stoarske proizvodnje koja vrlo je osjetljiva na obrtni kapital za nesmetano
odvijanje proizvodnog procesa. Zbog toga se proizvoai esto odluuju na kreditna sredstva pri emu
treba biti svjestan injenice da ova proizvodnja ne podnosi kamatu viu od 5% godinje. Za tov junadi
presudna je trina vrijednost ulazne teladi koja je 50% izlazne vrijednosti utovljene junadi od 450 kg
(120 kg x 25 kn = 3.000 kn; 450 x 13 kn = 5.850 kn). Zbog toga je neprestano vano pratiti vertikalne
paritete cijena na tritu posebno izmeu 1 kg utovljene junadi i 1 kg suhog zrna kukuruza). Normalan
je odnos 1:12 za ravniarsko podruje ako je vie onda je konjunkturno razdoblje na tritu, ali ako
je nii onda je krizno. Komparativne prednosti za ovu liniju proizvodnje imaju podruja koja imaju
veliki opseg primarne ratarske proizvodnje zbog niih cijena inputa. Ove paritete osobito trebaju pratiti
poduzetnici koji zapoinju sa proizvodnjom, jer nije svejedno da li e zapoeti u kriznom ili
konjunkturnom razdoblju, odnosno u uvjetima povoljnih ili nepovoljnih input/output pariteta cijena.
Zakljuno, initelji koji utjeu na ekonominost proizvodnje su:
1. odnosi cijena,
2. stabilnost trita,
3. kreditna politika financijskih institucija.
Kod svake proizvodnje vaan je financijski rezultat, odnosno razlika izmeu prodajne cijene i
cijene kotanja.
Proizvodna cijena ovisi o ulaznoj vrijednosti tovne teladi, cijenama stone hrane, amortizaciji,
plaama i transportnim trokovima.
19
2016
Prodajna cijena ovisi o stanju na tritu, kvaliteti proizvoda, uinkovitosti, komercijalne slube.
Ulazna vrijednost tovne teladi utjee u velikoj mjeri na financijski rezultat. Prilikom poslovnih
odluka koje su povezane za poetkom proizvodnog procesa mogue je koristiti izraun:
(Vrijednost prirasta) a*x + b*y (vrijednost ulaza) = CZ (vrijednost izlaza)

trokovi prirasta ulazna teina i prirast = izlazna teina
a - koliina prirasta
x vrijednost po jedinici prirasta
b ulazna teina grla
y cijena po kg ulazne teine
C izlazna teine
Z cijena realizacije po kg .m.
Na cijenu kotanja 1 kg prirasta utjee:
l. struktura ishrane
2. fazi uzgoja (starosti, tjelesnoj masi)
3. spol
Ekonomski uspjeh u uzgoju teladi povezan je s trinim razvitkom s obzirom na neizvjesnost
plasmana i kolebanja cijena teladi. Na ekonomske rezultate teladi i junica djeluju:
vrsta i koliine hrane,
poetna vrijednost teladi,
prirast tjelesne mase,
cijena po kojoj se telad i junad realizira.
Na proizvodnost rada utjeu:
broj grla na gospodarstvu,
starost teladi,
nain dranja i stupanj mehanizacije,
koliina prirasta.
Elemente koje ima struktura cijene kotanja obuhvaa ove skupine trokova:
Varijabilne trokove: kupljena telad, vlastita hrana, ostali materijalni trokovi, vrijednost
vlastitog i tueg rada, usluge.
Fiksne trokove: amortizacija, osiguranje i opi trokovi.
20
2016
Vjeba 2. POSLOVNA SITUACIJA U TOVU JUNADI
Poslovno odluivanje u razliitim poslovnim situacijama proizvodnja tovne junadi

TEHNIKO TEHNOLOKI
EKONOMSKI POKAZATELJI (000)
POKAZATELJI
Kapacitet 1.000 grla
Ukupan prihod 9.720
Proizvodnja 2.000 grla
Ukupan troak 10.800
Dnevni prirast 1.100 grama
Financijski rezultat 1.080
Ulazna teina 250 kg ive mjere
Fiksni trokovi 1.080
Izlazna teina 470 kg
Varijabilni trokovi 9.720
Uginua 0,5%
Proizvodna cijena po kg/.m. 11,88
Izluenja 5%
Cijena realizacije 10,80
Konverzija 7,6 H.J./kg prirasta
Cijena kukuruza 1,08
POSLOVNE ODLUKE:
1.
2.
3.
21
2016
3. EKONOMIKA I UPRAVLJANJE SVINJOGOJSKOM PROIZVODNJOM

Trina proizvodnja svinjskog mesa posljednjih godina pokazuje pad proizvodnje svjee svinjetine,
i poveanje udjela svinjetine u strukturi stoarske proizvodnje. Stanje na tritu pokazuje nedostatak
utovljenih svinja za industrijsku proizvodnju jer je samodostatnost svinjskog mesa svega 86%.
Republika Hrvatska ima dugu tradiciju u svinjogojstvu ija vrijednost iznosi 14% ukupne
poljoprivredne proizvodnje i 36% ukupne stoarske proizvodnje. Godinja proizvodnja svinja za
preradu je 62 000 grla (3 grla po krmai 196 000/62 000) ukupne mase 6,7 miliona tona (prosjena
tjelesna masa je 108 kg ive mjere x 62 000). Mogunosti razvoja svinjogojstva treba uoiti u
poveanju proizvodnost po krmai koja je izraena brojnim stanjem proizvedenih svinja, ali i
zavrnom tjelesnom masom. injenica je kako ova proizvodnja ima mogunosti visoke proizvodnosti
po grlu godinje 2.400 kg/godinje po krmai - 12 komada odbite prasadi x 100 kg zavrne mase x
indeks prasenja 2,0/2,3.
Potronja po stanovniku je 18,4 kg godinje, te se oekuje da e se potronja u narednom razdoblju
poveati (uz meso peradi i govee). Obrt stoke je vii u odnosu na tov junadi kao i stupanj finalizacije
(svinjsko meso raznovrsne preraevine) koji je istodobno i najvii u odnosu na sve ostale stoarske
proizvodnje. Svinjogojska proizvodnja znaajna je s aspekta oplemenjivanja kukuruza i koncentriranih
krmiva kroz primarne svinjogojske proizvode. injenica je da svinjogojstvo konzumira velike koliine
koncentriranih krmiva ova proizvodnja ima posebno znaenje jer je Republika Hrvatska veliki
proizvoa itarica. Koeficijent oplemenjivanja kukuruza u odnosu na svinjsko meso je vrijednosno
1:9 iako je utvreno kako on moe porasti i na 1:20 ako se analizira finalizacija kroz specifine
autohtone, tritu namijenjene proizvode kao to je prut i kulen. Svinjogojstvo je grana koja je
osjetljivija na trite outputa nego na trite inputa, pa je vanije osigurati trite prodaje nego trite
nabave nije teko zapoeti proizvodnju i nabaviti inpute, nego je problem plasirati gotovi proizvod
na tritu u trenutku kada je najnia ponuda, a da istodobno tjelesna masa udovoljava oekivanjima
potroaa.
22
2016
Grafikon 5. Pariteti cijena kukuruza(kg) i mesa svinja (kg ive mjere)

14
Osciliranje
pariteta
12
10
Normalni
paritet
0
1
10
Praenje vertikalnih pariteta izmeu kukuruza i kilograma svinjskog mesa pokazuje este oscilacije
i izmjene kriznih i konjunkturnih razdoblja na tritu. Utvrena je dinamika kretanja svake 2-3 godine,
te je praenjem desetogodinjih razdoblja mogue definirati ekstremne minimalne i maksimalne
vrijednosti (1:6) odnosno( 1:12) frekvencija osciliranja na tritu je 100%. Ovakve analize potvruju
rizinost ove proizvodnje koja je najveim dijelom povezana sa prodajnim tritem.
Prethodni grafikon ukazuje i na odnos ponude i potranje koji je uvjetovan zakonitostima poznatih
svinjskih ciklusa koji najbolje obrazlau nesreenost trita svinjskog mesa. Postojea nesreenost
proizlazi iz neorganiziranih distribucijskih, prodajnih kanala pri emu nedostaju burze u
proizvoakim regijama, a oblici stonih sajmova jedina su mogunost za poboljanja plasmana
gotovih svinjogojskih proizvoda na prodajnom tritu. Burza je najpogodniji prodajni kanal za
poduzetnike, obiteljska gospodarstva, preraivaku industriju i izvoz ivih svinja, te domae
preprodavae, a to je najvanije i za potroae. Za obiteljska gospodarstva jo je bolji izravni prodajni
kanal iz vlastitih prodavaonica unutar gospodarstva ili pak iz vlastitih prodavaonica udruenih
proizvoaa trinih udruga (kooperacija-udruga). injenice potvruju kako se posljednjih 10-tak
godina plasira na trite svega 45-50% svinjskog mesa od ukupno proizvedene koliine polovina se
koristi kao autokonzum. Prodajnim kanalima u selima na nain izravne prodaje na obiteljskim
gospodarstvima realizira se oko 20% ukupne trine potronje svinjskog mesa, ostalo je preko
trgovakih lanaca maloprodaje i veleprodaje. Trina bilanca pokazuje porast udjela potroaa
23
2016
ugostiteljstva i trgovine na malo (sindikati, drutvena prehrana, javne kuhinje). Stalno kolebanje cijena
svinja i uvjeta poslovanja proizvoaa, preraivaa i organizacija prometa uzrok su oscilacijama u
proizvodnji svinja. Kako bi se uspjelo stabilizirati trite potrebno je osigurati dovoljne koliine
domaih sirovina i uravnoteiti gospodarske odnose, prije svega na relaciji proizvodnje svinja s
preraivakom industrijom i turizmom. Cijene mesa optereene su visokim trokovima usluga koje
odreuju dravne institucije (veterinarske, komunalne i druge). Nedovoljna ponuda svinjskog mesa za
preradu na domaem tritu uzrok su rasta cijene inputa to utjee nekonkurentnost domaeg
proizvoda, kako na domaem tako i na izvoznom tritu.
Za ishranu se koristi suho zrno kukuruza koje se lako transportira. U ratarskoj proizvodnji kukuruz
je najzastupljenija kultura ovog podruja i zbog toga je svinjogojska proizvodnja osobito znaajna za
Osjeko-baranjsku upaniju. Postoji mogunost da se proizvodnja locira i u podrujima koja nemaju
sirovinsku osnovu, ako postoji potreba ove vrste mesa na tritu. Izvrsna je mogunost koritenja
komparativnih prednosti pojedinih podruja RH kako bi se postigla traena kvaliteta (proizvodnja
kulena u Slavoniji i pruta u Dalmaciji).
Poveanje ekonomskih pokazatelja u svinjogojskoj proizvodnji treba traiti u poboljanju
prehrambeno tehnolokih kapaciteta finalizaciji proizvoda, distribuciji proizvoda i marketinkim
vjetinama prilagoditi proizvode potrebama kupaca. Razlikovanje u asortimanu i markama proizvoda
temeljna je komponenta trita svinjogojskih proizvoda uz garantiranu kvalitetu. Na tome je mogue
graditi prepoznatljivost svinjogojskih proizvoda i biti konkurentan na svjetskom tritu hrane.
3.1.
Ekonomika i upravljanje reprodukcijom svinja
Uzgoj svinja u odnosu na ostale grane stoarstva ima vane proizvodne i ekonomske prednosti.
Ciklus reprodukcije u svinjogojstvu je relativno kratak zbog breg obrta stoke (priplod je sa 8-10
mjeseci starosti, sa 12-14 mj daju pomladak). Indeks prasenja je ubrzava obrt kapitala u odnosu na tov
junadi. U odnosu na ostale vrste stoke svinje imaju najvei randman: proizvodnja mesa u po tovljeniku
prosjeni postotak mesa je 56 %.
Kako bi se uspjeno mogla organizirati proizvodnja upravitelji moraju biti svjesni biolokih
specifinosti ove grane stoarstva, a to je visoka plodnost (10 prasadi x 2,3), ranozrelost,
poliestrinost, po jednoj krmai godinje je mogue proizvesti 2.000 kg ive mjere tovljenika. Za 1 kg
prirasta troi se od 2,8-3,0 kg koncentrata konverzija.
Po m2 moe proizvesti po 200kg svinja, a produktivnost po 1 djelatniku moe godinje biti i do
20.000 kg ive vage svinja.
24
2016
Kako bi se uspjeno organiziralo svinjogojsku proizvodnju potrebno je dobro poznavanje tehnikotehnolokih parametara kojih se mora pridravati upravitelj na farmi.
Tehniko-tehnoloki standardi: indeks prasenja 2,24; dojno razdoblje 21-28 dana, ivo oprasene
prasadi u leglu 9,50-9,75; gubici u dojnom razdoblju 12%; gubici u odgajalitu (do 25 kg) 5%; ostala
uginua 3%; remont krmaa 40%; 2,5 godine u eksploataciji, zavrna teina u tovu 100 kg.
U tovu , bez reprodukcije su uginua 2-3%, ili ukupni gubici do 5%. Zaluenje je sa 6 kg tjelesne
mase; trajanje odgoja je do 25 kg 70 dana sa prirastom 270-280 grama. U tovnom razdoblju prirasti
se kreu oko 650-850 grama po H.D. do tjelesne mase 115 kg za 90 dana.
Najmjerodavniji pokazatelj uspjenosti tehnologije proizvodnje je farmska konverzija:
Farmska konverzija hrane = utroak hrane krmaa, nerastova i prasadi
Prirast prasadi i nazimica
Standard FKH kree se oko 3,7 kg hrane (do 100 kg ili 4 kg preko 100 kg) s prirastom do 600
grama po hranidbenom danu. U organiziranju vano je pronai pravo mjesto i vrijeme kada nastaju
problemi u proizvodnom procesa. Postoje osjetljive faze tehnolokog procesa kada je neophodno da
upravitelj bude prisutan (prasenje, osjemenjivanje, ishrana) kako bi uoio zbog ega nastaju gubici.
Tablica 6. Tehnoloki i ekonomski pokazatelji u reprodukciji svinja
Podruje
Proizvodni vijek krmae
Broj prasenja godinje
RH
3 godine
2,2
Obnova stada
Vlastito osnovno stado
Izluene krmae
0,33
Broj turnusa godinje
2,9
Kalkulacija u reprodukciji svinja

Broj prasadi po krmai godinje
Prasad 18 kom x 25 kg x 10,33 kn/kg
Izluene krmae 0,33; 185 kg tjelesna masa; 6,45 kn/kg
Poticaji, kn/krmai, 300 kn
UKUPNI PRIHOD, kn/krmai
Stona hrana (90%)
Veterinarski trokovi
Trokovi uzgoja
Ostali trokovi, kn/krmai
UKUPNI VARIJABILNI TRO.
Razlika UP-VT kn/krmai (5.360,27 - 4.809,40)
Troak proizvodnje kn/kg praseta (4.809,40 / (18*25))
18
4.648,50
393,77
300,00
5.360,27
4.324,40
310,00
25,00
150,00
4.809,40
550,85
10,69
25
2016
Najvaniji pokazatelji ekonomske uspjenosti proizvodnje su:

1. razina ekonominost proizvodnje koja se izraava visinom financijskog rezultata po kg ive
vage tovljenika. Osnovni ekonomski uvjeti proizvodnje su cijene inputa i outputa, odnosi cijena,
sigurnost plasmana na tritu, kamate i agrarna politika.
2. initelji koji utjeu na i racionalnost proizvodnje su organizacija proizvodnje, intenzivnost
proizvodnje - ulaganje rada i sredstava po jedinici kapaciteta. Koliko poljoprivredno gospodarstvo
racionalno posluje mogue je pratiti analizom strukture trokova po kilogramu prirasta.
3.2. Upravljanje svinjogojskom proizvodnjom

U svinjogojskoj proizvodnji treba prepoznati standarde koji pokazuju to je normalna situacija i
pratiti ekonomske pokazatelje: strukturu trokova, granicu rentabilnosti, kritinu toku poslovnog
minimuma i na osnovi toga prepoznati i planirati stanje u krizi. Vrijednosti tehnolokih pokazatelja
podruje su na koje upravitelj gospodarstvom, farmom treba posebno utjecati. Svaki upravitelj moe
poboljati proizvodne rezultate s istim proizvodnim resursima: osnovno stado/obrtna stoka
(reorganizacija), proizvodni objekti (restrukturiranje), poljoprivredna mehanizacija (planiranje) i
zaposlenici (prepoznavanje snaga i slabosti zaposlenika, te koritenje prednosti svakog pojedinca).
Koliko e upravitelj biti ekspert u svom zvanju i uspjeti realizirati poboljanje proizvodnih pokazatelja
ovisi o subjektivnom initelju - osobnim znanjima, sposobnostima i vjetinama upravljanja
svinjogojskom proizvodnjom. injenice potvruju kako su mogunosti poboljanja od 10-15% u
odnosu na prethodno postignute rezultate. Cilj je postii standardne vrijednosti ili im se barem
pribliiti. Odstupanja od ovih standardnih vrijednosti ekspertna su ocjena subjektivnog initelja na
gospodarstvu.
Tablica 7. Tehnoloki pokazatelji u svinjogojskoj proizvodnji
Godina
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Proizvodnja kg/krmai/godinje
1.876
2.052
2.328
2.598
2.443
2.506
2.513
2.503
2.433
2323
Prosjeni dnevni prirast (gr/HD)

442
330
338
421
406
470
460
419
440
457
26
2016
Prosjene vrijednosti su: 2.357 kg/krmai/godinje i 418,3 gr/H.D. (350 - 450 grama dnevnog
prirasta). Ovo su istodobno i standardne vrijednosti proizvodnih pokazatelja kojih bi se trebali
pridravati u svinjogojstvu.
Uspjeni upravitelj mora neprestano pratiti cijene kotanja 1 kg ive mjere u usporedbi sa cijenom
realizacije. Zbog specifinosti svinjogojske proizvodnje koja u velikoj mjeri ovisi o tritu stoarskih
proizvoda vrlo esto se poslovanje na kraju financijske godine zavrava s negativnim financijskim
rezultatom, jer je proizvodna cijena izjednaena s cijenom realizacije.
Tablica 8. Kalkulacija u tovu svinja

Vrsta
Tovljenici (100 kg x 0,99 x 8,50 kn/kg)
Poticaj
UKUPNO PRIHOD
Prase (25kg x 1,01 x 11,62 kn)
Stona hrana
Veterinarski trokovi
Ostali trokovi
UKUPNI VARIJABILNI TROAK.
Razlika UP-Vt kn/tovljeniku
Troak proizvodnje kn/kg
Kupovne smjese
841,50
98,00
939,50
293,41
573,20
65,00
50,00
981,61
-42,11
9,82
Vlastite smjese
841,50
98,00
939,50
293,41
366,55
65,00
50,00
774,96
164,55
7,75
Kada se radi o intenzivnoj proizvodnji i farmskom uzgoju najee je cilj proizvodnje interna
realizacija finalni svinjogojski proizvodi samo su input za preraivaku industriju. U takvim
uvjetima vaniji su naturalni proizvodni pokazatelji i proizvodna cijena nego financijski rezultat. Prava
vrijednost proizvodnje uoljiva je tek nakon realizacije finalnih prehrambenih proizvoda na tritu.
Ovu tvrdnju potvruje i postupak izraunavanja ekonominosti koji se u 10-to godinjem razdoblju
kretao od 0,83-1,0.
Pravilnosti u strukturi trokova treba traiti u razdoblju kada nema kamata u strukturi trokova:
-
stona hrana 56 %
lijekovi 2 %
materijalni trokovi 10 %
usluge 2 %
amortizacija 10 %
kredit 0 %
zakonske i ugovorne obveze 9 %

27
2016
plae 11 %
U tovu svinja dominantna skupina trokova su varijabilni trokovi koji su zastupljeni udjelom 90-95%
dok su fiksni zastupljeni udjelom od 5-10%.
Tablica 9. Prikaz ostvarene proizvodnje i granice rentabilnosti u svinjogojstvu
Godina
Proizvodnja ive mjere/krmai/god.
Prirast/tovljeniku/H.D. grama
Ostvareno
Ostvareno
1.389
1.231
442
474
1.159
1.051
368
429
1.055
1.011
330
360
984
919
338
370
1.354
1.450
406
406
1.573
2.058
470
470
Zakljuno ova grana stoarske proizvodnje pripada skupini proizvodnji kada je bolje imati manju
primarnu proizvodnju, a vii stupanj finalizacije. Zbog toga se posljednjih godina sve vie poduzetnika
odluuje na otvorene sustave svinjogojske proizvodnje kada su osjetljive faze uzgoja svinja obavljaju u
uvjetima i mogunostima intenzivne kontrole proizvodnog procesa (u obiteljskim gospodarstvima) a
otkup i preradu obavljaju institucije koje udovoljavaju zakonskim uvjetima objekata za preradu i
finalizaciju prehrambenih proizvoda. Ovakav oblik organiziranja i upravljanja svinjogojskom
proizvodnjom pogodan je i zbog nepovoljnog ekolokog utjecaja svinjogojske proizvodnje ime je
ovaj utjecaj mogue svesti na najmanju moguu mjeru.
28
2016
Vjeba 3. POSLOVNA SITUACIJA U SVINJOGOJSTVU - REPRODUKCIJA

Poslovno odluivanje u razliitim poslovnim situacijama proizvodnja prasadi/tovljenika
Tehniko-tehnoloki pokazatelji
Ekonomski pokazatelji (000 kn)
Kapacitet 1.000 grla
Ukupan prihod 12.250
Proizvodnja 1.500 kg/krmai/godinje
Ukupan troak 15.750
Farmska konverzija 4,0
Financijski rezultat -3.500
Indeks prasenja 2,20
Remont osnovnog stada 40 %
Uginua: u dojnom razdoblju 15%
Uginua u odgoju: 15%
Uginua u tovu: 15%
Zaposleno 20 radnika
Zavrna teina prosjeno 100 kg
POSLOVNE ODLUKE:
1.
2.
3.
29
2016
4. EKONOMIKA I UPRAVLJANJE PERADARSTVOM

U Republici Hrvatskoj u uzgoju je 11 miliona komada peradi. Proizvodnja prirasta peradi izraena
proizvodnjom mesa iznosi prosjeno 110.000 tona od ega se oko 10% prerauje u razliite oblike
finalnih proizvoda. Koncepcija trita peradarstva temelji se na intenzivnom uzgoju specijaliziranih
proizvoaa, poslovnim subjektima, 40% (142 farme) i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima
(60%). Od ukupne nacionalne proizvodnje 70% je iz intenzivnog uzgoja poslovnih subjekata dok je
30% iz poluintenzivnog uzgoja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Krupni proizvoai organiziraju intenzivnu proizvodnju primjenjujui vrlo zahtjevne tehnikotehnoloke standarde to rezultira proizvodima visoke kakvoe i raznolikosti pileeg, pureeg, pajeg i
gueg mesa, te jaja i preraevina uz bogatstvo ponude diferenciranih specijaliziranih proizvoda kao
to je proizvodnja pernate divljai (fazana, prepelica, trki, jarebica) i nojeva. Ovakva proizvodnja
osigurava povoljne cijene peradarskih proizvoda u odnosu na ostale vrste mesa. Prosjeno pariteti
cijena pileeg mesa prema mesu kunia iznose 1:1,2, svinjskom 1:1,8 odnosno goveem 1:2.
Meusobno peradarski proizvodi pokazuju znatno razlikovanje cijena. Cijene su razliite prema
vrstama peradi, razvrstavanju dijelova mesa, prema rijetkosti ponude, nainima uzgoja i dranja,
prema veliini i smjetaju gospodarstva. Prema raspoloivim koliinama za potronju prosjeno se
troi 19 kg po stanovniku to je prema proizvodno potronim bilancama poljoprivrednih proizvoda u
RH odmah iza potronje mesa svinja.
Poboljanja u peradarstvu potrebno je traiti u transferu znanja i tehnologija u obiteljska
gospodarstva koja imaju tradiciju u proizvodnji peradi. Organizacijom proizvodnje u ekstenzivnom
(slobodni sistem dranja na otvorenom uz veernju prihranu) i poluintenzivnom obliku (uzgoj na
otvorenom prostoru i u peradnjacima). Takav nain organiziranja proizvodnje osigurava raznovrsnost
proizvoda i lako prilagoavanje potrebama kupaca zahtjevnog trita na posebno uzgojenim
proizvodima kao to su posebne pasmine (autohtone za pojedina podruja) i ekoloki uzgojena perad.
Razliitim nainima hranidbe nastali bi razliiti peradarski proizvodi koji bi svaki za sebe imali
specifinost na svoj nain to je temelj razvoja brendova autohtonih proizvoda u regionalnom razvoju.
Upravo je na taj nain mogue osigurati konkurentnost peradarskih proizvoda na svjetskom tritu
hrane, jer se na razliite naine proizvedeni i finalizirani proizvodi odlikuju posebnom kvalitetom,
asortimanom i pakiranjem proizvoda.
Proizvoai mesa peradi moraju analizirati potranju na domaem tritu i trendove proizvodnje na
stranim tritima.
Peradarstvo razvijenih zapadno europskih zemalja pod velikim je pritiskom zahtjeva trita,
utjecaja jakih potroakih organizacija koje brinu za zdravlje i nain iskoritavanja ivotinja. Postupci
30
2016
prilagoavanja menadmenta zakonskoj legislativi vezane su uz za dranje u kavezima i zahtjevniju

veterinarsku kontrolu kako u uzgoju tako i na tritu finalnih proizvoda. Zbog toga vano je
strategijske operativne ciljeve razvoja peradarstva usmjeriti u proizvodnji na otvorenom u malim i
srednjim farmama s posebno utvrenim proizvodnim ciljem, primjer je posebna kvaliteta proizvoda
zbog razliitosti u nainima hranidbe, funkcionalna hrana. Prema trenutnim analizama u ponudi mesa
peradi nedostaje pura, pataka i gusaka, pernate divljai, te posebno preraenih proizvoda.
Karakteristika peradarske proizvodnje ogleda su u visokoj reproduktivnosti, intenzivnoj industrijskoj
tehnologiji proizvodnje i mogunosti razmnoavanja.
Neovisna je u odnosu na proizvodnju hrane jer je mogue organizirati proizvodnju tamo gdje je
neophodan proizvod. U odnosu na svinjogojstvo, peradarstvo ima bolju konverziju , odnosno manji je
utroak hrane za kilogram prirasta (3,5 4,0 u svinjogojstvu u odnosu na 1,9 u tovu brojlera). Znaaj
se ogleda i u kvalitetnoj nisko energetskoj hrani, te e i dalje zauzimati vano mjesto u prehrani
stanovnitva. Poduzetnitvo u peradarskoj proizvodnji ima budunosti u razvoju pataka i gusaka
(pekinka, engleska, francuska) uzgojem do 2 mjeseca, mase 2,5 kg sa kvalitetnim mramoriranim
mesom.
4.1. Ekonomski pokazatelji u peradarstvu

Organizacija proizvodnje ima poseban znaaj zbog vrste povezanosti pojedinih faza uzgoja:
inkubator-pilenka-finalni proizvod te nesilica-proizvodnja konzumnih jaja sa tvornicom stone hrane.
Svi procesi moraju biti planirani i sinkronizirani uz neprestano praenje zdravstvene zatite ija
prevencija mora biti uinkovita sa minimalnim intervencijama uz pravilno obavljanje preventivnih
cijepljenja.
Od moguih linija proizvodnje treba razlikovati:
1. Proizvodnju brojlera-tovnih pilia, mesa
2. Proizvodnju konzumnih jaja
3. Proizvodnju pilia - za nesilice odnosno brojlere ovisno o uzgojnom cilju.
Cilj upravljanja u proizvodnji brojlera je da se u to kraem vremenu postignu to bolji prirasti uz
to manji utroak hrane (konverzija). Osnova za uspjenost upravljanja je nabava kvalitetne ulazne
pilenke od poznatih i sigurnih dobavljaa. Uz ovu pretpostavku mogue je pridravajui se optimalnih
zoohigijenskih uvjeta smjetaja postii oekivane proizvodne rezultate za 7 tjedana prosjenu teinu
1,8 kg ive vage to je na tritu 1,35 kg mase po komadu.
31
2016
Tablica 10. Kalkulacija u proizvodnji brojlera

kn
1.
Ulazna vrijednost pileta (gubici 2%)
4,21
2.
Hrana 2,5 kg/1 kg ive vage

(1,8 kg .m. x 2,5 kg = 4,5 kg)
1 kg startera
3,5 kg finiera
Ostali trokovi po kg .m.
4,64
2,30
Ukupno troak po kg .m.
11,16
Realizacija po jednom kg .m.
11,70
3.
Financijski rezultat (dobit) po kg .m.
0,54
Iz kalkulacije moe se utvrditi struktura trokova i udjel pojedinih trokova u ukupnim trokovima
po kg ive mjere, odnosno 37% je ulazna vrijednost pileta, trokovi hrane su 41%, ugovorne i
zakonske obveze su 8%, a plae 5% i 9% su ostali trokovi. Koeficijent reagibilnosti pokazuje udjel
fiksnih i varijabilnih trokova u odnosu 5-10% fiksni, a 90-95% varijabilni to svrstava ovu
proizvodnju u visoko rizine. Zbog toga velik je utjecaj upravitelja odnosno subjektivnog faktora to
su proizvodni rezultati loiji mogunosti utjecaja subjektivnog faktora su vee. Struktura trokova
ovisi o tipovima uzgoja, nainima dranja i nivou intenzivnosti proizvodnje broju brojlera u turnusu.
Osnovna razlika u strukturi trokova proizvodnje je u nainu dranja na podu ili u kavezima zbog
veeg udjela osnovnih sredstava, investicijskog odravanja i amortizacije te plaa kod kaveznog
uzgoja u odnosu na podni. U vezi s tim manji je udjel trokova hrane kod tova brojlera u kavezima.
Tablica 11. Kalkulacija proizvodnje jaja

Trokovi
1.
Ulazna vrijednost pilenke starosti 22 tjedna
36,00
2.
Hrana za 52 tjedna eksploatacije x 0,12kg/H.D.=43,80
75,20
3.
Ostali trokovi
71,42
Ukupno troak
182,63
1.
Proizvodnja 250 jaja po nesilici (68,5%)
200,00
2.
Prodajna likvidacijska vrijednost
Ukupno prihod
FINANCIJSKI REZULTAT (po nesilici/godinje)
18,00
218,00
35,37
32
2016
Koristei koeficijent reagibilnosti u odvajanju fiksnih od varijabilnih trokova odnos je 50:50% i

zbog toga je izuzetno vana proizvodnja po nesilici zbog degresivnog karaktera fiksnih trokova (50%)
ime se sniava proizvodna cijena i postie vea konkurentnost na tritu.
Za gubitke u proizvodnji je normalno da se kreu oko 10% (uginua+izluenja). Proizvodnju po
nesilici mogue je poboljati u odnosu na prikazanu kalkulaciju na 270 do 300 jaja godinje po nesilici
to ovsi o nainu izraunavanja proizvodnosti koja moe biti izraena ulaznom, izlaznom ili
prosjenom nesilicom. Najloiji proizvodni pokazatelji su pri izraunavanju po ulaznoj nesilici zbog
toga to se ukupno proizvedena koliina jaja dijeli sa brojem nesilica bez gubitaka uginuima, vei je
broj u odnosu na broj izlaznih nesilica kada ih je manje za 10%. Zbog toga je najtonije proizvodnost
izraavati prosjenom nesilicom (ulazna-285; izlazna-272; prosjena 278 ili ulazna+izlazna/2).
Prosjena nesivost osnovnog jata trebala bi se kretati oko 70%, te je potrebno pratiti krivulju
nesivosti koja svoj maximum postie sa 6 mjeseci eksploatacije kada nesivost osnovnoj jata dostie
96%. Organizacija poslovanja treba biti usmjerena na uska grla u proizvodnom procesu, a to je
razdoblje do 10 sati kada je potrebno sakupiti jaja. Zbog visokog udjela trokova stone hrane koja se
kree 50% potrebno je pratiti utroak i konverziju hrane, odnosno da je 155 grama po jajetu odnosno
za 1 kg mase jaja utroak 2,6 kilograma koncentrata. Po prosjenoj nesilici mogue je oekivati 17
mase jaja godinje uz utroak 45-50 kg hrane.
Duina eksploatacije je 12 mjeseci to je optimalno, ali moe se ii na produenje eksploatacije,
ako je ulazna cijena pilenki visoka, forsiranim mitarenjem koje traje oko 40 dana to produava
nesivost za daljnjih 7-8 mjeseci ime se moe proizvesti dodatnih 120-140 jaja. Ovakve poslovne
odluke donose se na temelju istraivanja trita jer se potranja i ponuda znaajno mijenjanju tijekom
kalendarske godine to bitno utjee i na prodajnu cijenu. Uzrok takvim kolebanjima je poveanje
ponude iz obiteljskih gospodarstava u proljetnim mjesecima. Prema podacima Trinom
informacijskom sustavu u poljoprivredi (TISUP) najvie cijene postiu se u prosincu i sijenju, a
najnie u svibnju i kolovozu. Posebno znaenje proizvodnja jaja ima za prehrambeno-preraivaku
industriju u cilju proizvodnje tjestenine, kolaa, sladoleda i slino.
Peradarstvo je interesantna proizvodnja zbog brzog obrta kapitala. Izuzetno je bitno poznavati
tehniko-tehnoloke parametre i pratiti trite konkurenciju, te biti korak ispred proizvoaa u istoj
grani. Zbog brzine promjena samo iskusan upravitelj moe ui u rizik, podnijeti ga i rijeiti nepovoljnu
poslovnu situaciju. U kriznim situacijama najlake se prilagoavaju oni koji imaju financijska sredstva
iz razdoblja konjunkture. Za donoenje pravilnih poslovnih odluka potrebno je pratiti granicu
rentabilnosti prema ostvarenoj proizvodnji po prosjenoj nesilici. Kada je proizvodnja via od granice
rentabilnosti poslovanje ostvaruje dobit, ako je suprotno - gubitak.
33
2016
Granica rentabilnosti u peradarskoj proizvodnji izraunava se prema tehniko- tehnolokim

podacima i ekonomskim pokazateljima prema jednadbi:
X : ostvarena proizvodnja= ukupan troak : ukupan prihod
X = ostvarena proizvodnje x ukupan troak / ukupan prihod
Iz podataka ostvarene proizvodnje i financijskih pokazatelja mogue je utvrditi proizvodne ciljeve
u upravljanju , odnosno ako je:
Granica rentabilnosti/ ostvarena proizvodnja financijski rezultat
250
300
dobit
250
200
gubitak
250
250
bez dobiti i gubitka
Kada je granica visoko postavljena znai da su visoki ukupni trokovi i treba traiti uzroke u
cijenama inputa i tehnolokim grekama u proizvodnji koje utjeu na proizvodne rezultate. Kritina
toka poslovnog minimuma analizira udjel varijabilnih trokova (50%) u odnosu na ukupni prihod to
se izraava koeficijentom koji moe biti manji, vei ili jednak 1.
Ukupan prihod : Varijabilni trokovi = koeficijent (>, = ,< od 1)
Kada je koeficijent jednak ili vei od jedan upravitelj treba raspoloivim resursima postii bolje
proizvodne rezultate i uoiti probleme na tritu, te planirati nastavak proizvodnje prilagoavajui se
uvjetima na tritu jer je ova proizvodnja izuzetno osjetljiva na trite outputa prodaje. Iako
ekonomski pripada skupini najlikvidnijih stoarskih proizvodnji, iako njena likvidnost ovisi o
likvidnosti kupaca.
Kada je koeficijent manji od 1 radi se o izrazito kritinom poslovanju koje zahtjeva brzo rjeavanje
poslovne situacije (TOP management). Primjenjuju se metode standardnim postupkom sniavanja
ukupnih trokova poslovanja na nain da se ukupni gubitak rasporeuje na postojei broj kokoi
nesilica te se postupak izluivanja iz proizvodnje obavlja sve do vrijednosti kada se nivo gubitka
izjednaiti sa vrijednosti fiksnih trokova.
Fiksni trokovi financijski rezultat (gubitak) = razlika
U peradarskoj proizvodnji realno je oekivati krizna razdoblja poslovanje s gubitkom koji se
mora kontrolirati, odnosno rast gubitaka moe ii sve dok se ne izjednai sa vrijednosti fiksnih
trokova. Krizno razdoblje je nemogue izbjei potrebno ga je planirati i kontrolirati tijekom
poslovanja.
34
2016
Vjeba 4. POSLOVNA SITUACIJA U PERADARSTVU PROIZVODNJA KONZUMNIH JAJA

Poslovno odluivanje u razliitim poslovnim situacijama proizvodnja jaja
Broj ulaznih nesilica -1200

Broj izlaznih nesilica - 800
Godinja proizvodnja na farmi 250.000 jaja
Utroak smjese 200 grama/jajetu
Ukupno troak 10.800

Ukupni prihod 9.000
POSLOVNE ODLUKE:
1.
2.
3.
35
2016
5. EKONOMIKA I UPRAVLJANJE OVARSTVOM

Ovarstvo je grana stoarstva koja je najee organizirana u ekstenzivnom obliku sa autohtonim
pasminama cigaje, pramenke i krianaca. U Republici Hrvatskoj proizvodi se oko 650 tisua grla od
ega je 97% uzgajano na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Ova proizvodnja usko je
povezana sa navikama potroaa koji koriste usluge konzumiranja ove vrste mesa.
U Republici Hrvatskoj potronja po stanovniku je 1,2-1,4 kg/ stanovniku godinje i stagnira (u
zemljama EU je 4 kg). Posljednjih 5 godina proizvodnja se poveala sa 10 na 13 tisua tona. Uvoz je
smanjen sa 94.000 grla na 56.000 grla, a izvozi se svega 1.000 grla godinje. Prema analizama
potronje i potrebama ovjeg mesa na tritu hrane podmireno svega 60% potreba hrvatskog trita.
Trite s kojim se raspolae prua povoljne plasmane proizvoda koji su se zadrali na niskom
stupnju finalizacije meso, mlijeko ili vuna za koju je teko nai trite. Na domaem tritu nedostatna
je prerada suhog ovjeg mesa. Europski potroaki trendovi najavljuju nove smjerove u ovarskoj
proizvodnji gdje e se traiti meso odgovarajue kvalitete - debljina miinih vlakana, boja, miris, te
proetosti miia lojem i ekolokog uzgoja. Potroai preferiraju slobodni pani uzgoj. Za upravitelje
gospodarstava vano je planirati i ugovarati proizvodnju u razdobljima kada je najvea potronja, zima
i proljee, jer se tako ciljno proizvodi za poznatog kupca.
Karakteristika ove proizvodnje je dobro koritenje panjaka, ali i sporednih proizvoda prehrambene
industrije. Ovca se dobro prilagoava ekstenzivnim uvjetima proizvodnje, nije zahtjevna na
balansiranim obrocima proteinima ili koncentriranim krmivima, zbog toga je mogue niskim
proizvodnim trokovima postii zadovoljavajue proizvodne rezultate. Ovarstvo je posebno znaajno
za ona podruja koja imaju loije uvijete za intenzivnu ratarsku proizvodnju.
5.1. Organiziranje specijalizirane intenzivne proizvodnje

U ovarstvu je vanije imati manji opseg primarne proizvodnju sa viim stupnjem finalizacije nego
veu proizvodnju primarnih proizvoda koji se ne mogu u odgovarajuem trenutku plasirati na tritu.
Tip ovarske proizvodnje najee je meso-vuna, iako se mogu pojaviti i razliite kombinacije
mlijeko-meso-vuna. esto proizvoai postavljaju pitanja isplativosti razliitih tipova proizvodnje.
Iskustva pokazuju kako treba imati na umu strukturu prihoda od 85% meso, 10% mlijeko, 5% vuna. U
vezi sa organizacijom proizvodnje mogu se promatrati dva najea uzgojna modela:
36
2016
1. proizvodnja meso-mlijeko-vuna bez vlastite stone hrane. Struktura trokova u ovom modelu je
34% stona hrana, 22% materijalni trokovi, 1% usluge, 3% amortizacija, 3% zakonske
obaveze i 37% plae.
2. proizvodnja meso-mlijeko-vuna sa vlastitom stonom hranom. Struktura trokova je 23%
stona hrana, 30% materijalni trokovi, 10% amortizacija, 5% ugovorne i zakonske obaveze i
32% plae.
Postavlja se pitanje poslovanja u ovim modelima, koji ovise o strukturi trokova, odnosno o
skupini trokova koji su najvii - plae - ljudski rad, znanje, iskustvo i sposobnost upravitelja koji se
treba koncentrirati na kritina razdoblja proizvodnog procesa. Zbog toga je vano upravljanje
proizvodnjom, odnosno subjektivni initelj upravitelj koji mora biti dobar poznavatelj struke
tehnoloko-tehnikih osobitosti ove proizvodnje.
Udio fiksnih i varijabilnih trokova je 30:70 to upozorava na vanost proizvodnih rezultata to je
vea proizvodnja po jedinici osnovnog stada to se udio fiksnih trokova rasporeuje na vei broj
jedinica proizvoda janjadi. U ovoj proizvodnji najosjetljiviji pokazatelj je produktivnost, odnosno
koliko grla po zaposlenom radniku. U ekstenzivnoj proizvodnji to je 150 grla po zaposleniku. Od
tehnolokih pokazatelja vana je proizvodnost po ovci koja moe varirati od 0,8-1,8 janjadi po ovci uz
proizvodnju mesa 25-30 kg ive mjere.
Istona Hrvatska ima mogunosti proizvodnje krianaca od 30-40 kg uz kvalitetne krmne smjese,
koritenje sinkronizacija estrusa, te obavezno evidentiranje i praenje proizvodnih initelja.
Najosjetljiviji dio proizvodnog procesa je razdoblje janjenja koja je ujedno i parametar koji se koristi
za izraunavanja granice rentabilnosti u ovoj proizvodnji.
Minimalna granica rentabilnosti je 1 janje/god. u ekstenzivnom uzgoju, odnosno 1,2 u intenzivnom.
Kako bi se postigli takvi rezultati potrebno je osigurati dobru kondiciju. rasplodnih grla, kontinuirano
janjenje i produenje vijeka u rasplodu ukoliko je granica rentabilnosti ispod 0,85 tada je potrebno
smanjiti osnovno stado prema rezultatima koje prikae kritinog toka poslovnog minimuma.
Perspektive proizvodnje se naputanju sustavi ekstenzivnog uzgoja zbog velikih trokova ljudskog
rada vrijednost ukupne proizvodnje je 0,25-0,30% vea u odnosu na ukupna ulaganja. Ekonomija
povrata sredstava po profitnoj stopi od 9-10% je 7 godina. Ova proizvodnja nije toliko osjetljiva na
konkurentnost, jer je potranja vea od ponude. Ovarstvo ima dobre perspektive to se najveim
dijelom radi o privatnom vlasnitvu to je povezano sa motiviranou proizvoaa.
37
2016
Vjeba 5. POSLOVNA SITUACIJA U OVARSTVU

Poslovno odluivanje u razliitim poslovnim situacijama ovarstvo
Kapacitet 1.000 ovaca
Godinja proizvodnja 850 janjadi
Nain dranja - ekstenzivni
Janjenje - sezonsko
Smjer proizvodnje: meso-mlijeko
Lokacija Istona Hrvatska
Teina kod isporuke 30 kg .m.
Pasmina Cigaja Winterberg
Ekonomski pokazatelji
Ukupni prihod
306.000
Ukupan troak
360.000
Varijabilni trokovi
180.000
POSLOVNE ODLUKE:
1.
2.
3.
38
2016
6. EKONOMIKA I UPRAVLJANJE SLATKOVODNOM AKVAKULTUROM

Gospodarsko znaenje slatkovodne akvakulture povezano je sa tradicijom u proizvodnji, potronji,
zapoljavanju stanovnitva. Posebno znaenje slatkovodne akvakulture povezno je sa nacionalnom
ekonomijom, ekologijom odravanjem klime na jednom podruju, te zbog integriranog
gospodarskog razvitka poljoprivrede i turizma.
U Republici Hrvatskoj je 10.000 ha povrina ribnjaka, a u Slavniji i Baranji se nalazi 7.000 Jasinje, Grudnjak, Donji Miholjac, Osilovac, Ferianci.
Postojei ribnjaci stari su i 100 godina, otvorenog su sustava uzgoja i ekstenzivnog tipa sa niskim
vodenim stupcem koji se klasino izraava u ha i vodenoj povrini izraenoj u m3 (0,80; 1,0;1,20; 1,50;
ili ak 3 metra dubine).
Pri organizaciji uzgoja u intenzivnom obliku potrebno je odabrati kvalitetno podruje i odrediti
povrinu ribnjaka. Intenzivna organizacija i upravljanje u ribnjaarstvu podrazumijevaju dodavanje u
ribnjak: hrane, aeraciju, mineralizaciju, a posebno upravljati radnim procesima ienja, vapnjenja i
odravanja zoohigijenskih uvjeta koji e omoguiti visoku proizvodnost.
Na nacionalnoj razini nemamo znaajniju potranju ribe, ali je perspektivna proizvodnja od koje
poinje razvoj trita i potronje zbog nutricionistikog znaenja u prehrani stanovnitva. U Republici
Hrvatskoj potronja po stanovniku je 2-5 kg dok je u EU zemljama i 15 kilograma po stanovniku
godinje.
Proizvodnja je po ha je 1.000 kg, odnosno 1 tona, ukupnog prinosa kada se odbije nasad od 450500 kg po ha to je isto toliko istog prirasta. Vrlo je teko postii ekonominost proizvodnje s tim
nasadom jer je upravljanje proizvodnjom visoko rizino i zbog toga ova proizvodnja pripada skupini
najrizinijih proizvodnji jer je teko kontrolirati i upravljati proizvodnjom na velikim povrinama gdje
se cjelokupan proces odvija u vodi koja podrazumijeva dinamine radne operacije i veu mogunost
nastanka greaka u izvoenju radnih operacija: tehnoloki procesi, kombiniranje uzgojnih faza kako bi
se sinkronizirala uzgojna razdoblja i prilagodila tritu potranji. Mogunosti ovakvih rizika
povezani su ekonomskim pokazateljima to moe zbog opsega proizvodnje - koncentrirana
proizvodnja, te sposobnosti apsorpcije potranje za slatkovodnom ribom umanjiti uspjenost
poslovanja, a dugorono dovesti i do dubokih kriznih razdoblja.
Trite Osjeko - baranjske upanije je najvei potroa proizvodnje ovog podruja, jer se
gubitkom irih trita posljednjih 20- tak godina znaajno smanjila i proizvodnja. Cijene izraene u
paritetima u odnosu na ostale vrste mesa vrlo loe, jer cijene ribe stalno padaju. Brojni su problemi
povezani sa starosti, nasadom ribnjaka, trokovima odravanja, uvjetima rada, ekstenzivnim uvjetima
uzgoja, tritem, slabom akumulativnom sposobnou kapitala. Veliki gubici nastaju i od ptica
39
2016
grabljivica kormorana koji pojedu 10-20 dkg teku ribu te nastaju veliki gubici i do 60% ukupnog
nasada. Proizvodne cijene su tako vrlo visoke i takva riba se teko plasira na tritu. Ravnotea u
strukturi ribe u ribnjacima nastoji se popraviti postupcima dodatnog nasaivanjima. U takvim
situacijama novo nasaeni mla nema oekivane priraste jer riba vee tjelesne mase otima hranu
sitnijoj ribi. Prilikom mijeanja konzumna riba vee tjelesne mase ima i manje priraste po
hranidbenom danu to rezultira poveanim utrocima hrane koji ne doprinose oekivanim prirastima
ribe. Proizvodna cijena kilograma ribe je visoka i potrebno je biti ekspert u upravljanju kako bi se
organiziralo uspjenu i rentabilnu proizvodnju ribe. Svi initelji su vrlo nepovoljni i zbog toga ova
proizvodnja predstavlja veliki izazov za poduzetnike.
Karakteristika proizvodnje je da se organizira kao zaokrueni proizvodni proces koji mora imati
sinkronizirane sve uzgojne faze i dobro strukturiranu proizvodnju:
- proizvodnja liinki,
- proizvodnja mlaa,
- jednogodinja mla; nepovoljno 30-35% - povoljno 20%
- dvogodinji mla; (2/3 ribnjaka do 1 kg tjelesne mase) nepovoljno 65% - povoljno 80%
- trogodinja riba 1/3
Ne moraju svi proizvoai imati mrestilite, ali moraju voditi rauna o selekciji - brzini prirasta i
sposobnosti preivljavanja. Izuzetno je vana tehnologija. Najei je trogodinji uzgoj, a tei se
uzgoju do 2 godine. Kada je u prvoj godini uzgoja proizvedena riba 20 dkg tjelesne mase na kraju
druge godine se moe oekivati prirast do 1 kg. Kada je lo prirast u prvoj godini, ta riba je sva
trogodinjeg ili ak ponekad i etverogodinjeg uzgoja. Za ekonomiku potrebno je voditi podatke za
svaku povrinu, tablu ribnjaka jer je sve razliito: trokovi proizvodnje, struktura nasada, ukupno
nasaeno, prirast, izlovljeno i ostalo.
Struktura trokova je:
1. sirovine 31% - odnosno, nasad je 7%, koncentrat 21%, a mla 3%
2. energija 2%
3. trokovi odravanja 1%
4. proizvodne usluge 6%
5. amortizacija 8%
6. nematerijalni trokovi 10%
7. plae 23%
8. ostali trokovi 19%
Kada se analizira proizvodnja po ha i razmotri struktura trokova moe se provesti odvajanje
fiksnih od varijabilni trokova. Dolazi se do toga da se trokovi sirovina ponaaju kao fiksni trokovi,
40
2016
budui da je riba hranjena, a rezultata u proizvodnji nije bilo zbog gubitaka i uginua. Fiksni trokovi
tada budu zastupljeni i do 70% i zbog toga to su tako visoki izuzetno je bitno sniavanje trokova po
jedinici proizvoda.
Sinkronizacija faza proizvodnog procesa nije jednostavna i proces prilagodbe traje najmanje 3
godine: usklaivanje temperature, rada i zoohigijenskih uvjeta u vodi.
Ekonomika u slatkovodnoj akvakulturi predstavlja ograniavajui initelj menaderima i
poduzetnicima koji oekuju poslovanje za 3godine. Usporen je obrt kapitala i investicije se zapravo
realiziraju sa 3 godine poeka. Uspjenost se moe oekivati, ako je odnos 1. i 2. godine uzgoja 1:2
(500: 1.000 kg), ali je realno oekivati 1:3 i 1:4 u situaciji kada kormorani jedu sitnu ribu, a velika riba
hranu, bez oekivanih prirasta dodatna ulaganja uzrokuju opadanje proizvodnje i dodatne trokove.
U buduem razdoblju veliki broj menadera, koji imaju tradicionalne oblike proizvodnje, e
vjerojatno propasti. Menaderi koji primjenjuju poduzetniko ponaanje, diferenciraju asortiman
proizvoda, vertikalno i horizontalno se povezuju, uz pristup inozemnim tritima inputa i outputa
dugorono e jaati na tritu gdje potranja raste.
41
2016
Vjeba 6. POSLOVNA SITUACIJA U SLATKOVODNOJ AKVAKULTURI
Kapacitet 900 ha
Godinja proizvodnja 985 tona
Proizvodnja 1.094 kg/ha
Produktivnost 13t/radniku
Konverzija hrane 3,2 hrane/kg ribe
Struktura nasada: 90% aran, 10% ostalo
Dvogodinji uzgoj 25%
Trogodinji uzgoj
75%

Ukupni prihod 5.920
Ukupni troak 6.200
Financijski rezultat - 280
POSLOVNE ODLUKE:
1.
2.
3.
42

AGRObiz - Skripta Za Redovite I Izvanredne Studente

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

AGRObiz - Skripta Za Redovite I Izvanredne Studente

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

AGROBIZNIS MENADMENT

Poljoprivredna gospodarstva su potpuno ekonomski samostalni gospodarski subjekti. Predstavljaju

Stanje stoarstva obiljeavaju mali proizvodni kapaciteti poljoprivrednih gospodarstava koji

gospodarstvima i eksploataciji ivotinjskih i biljnih proizvoda na ekoloko prihvatljiv nain. U

AGROEKONOMSKE PRETPOSTAVKE RAZVOJA GOVEDARSTVA

1.1. Ekonomika i upravljanje proizvodnjom mlijeka

Program trno - cjenovne politike u proizvodnji mlijeka

Kako bi se zaustavili negativni trendovi u proizvodnji mlijeka potrebno je usmjeriti se na politiku

Grafikon 1. Cijene i pariteti u proizvodnji mlijeka

Upravljanje proizvodnjom mlijeka

Ekonomska uspjenost poljoprivrednog gospodarstva koje se bavi proizvodnjom mlijeka postie se

Tablica 1. Struktura udjela trokova u proizvodnji mlijeka (%)

Stona Stelja Vet. Materijalni Usluge Amortiz Kredit Ugov. Zakon.

m.m.% = prosjeni sadraj mlijene masti izraen u % u referentnom mjesecu

moe biti negativan=gubitak i

oporezivanja=bruto dohodak. Plaanjem poreza na dohodak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

Tablica 2. Usporedni tehniko-tehnoloki pokazatelji u proizvodnji mlijeka i teladi

4% m.m. 3,2% proteina

4% m.m. 3,2% proteina

Broj izluenih grla/kravi

Broj za realizaciju na tritu

Analiza poloaja poslovanja prema tritu

Osim povezanosti primarnih ratarskih sa primarnim stoarskim proizvodnjama potrebno je povesti

Tablica 3. Vjeba razlikovanja proizvodne cijene od cijene realizacije

*potrebno je u stupac razlika/financijski rezultat umetnuti znak +,- ili 0

Tablica 4. Prikaz ostvarene proizvodnje i proizvodnje na granici rentabilnosti

Granica rentabilnosti pokazatelj je uspjenosti upravljanja na gospodarstvu. Ukoliko je ona nia

Grafikon 3. Kritina toka poslovnog minimuma

Vjeba 1. POSLOVNA SITUACIJA U PROIZVODNJI MLIJEKA

Financijski rezultat, gubitak - 900

2. EKONOMIKA I UPRAVLJANJE PROIZVODNJOM TOVNE JUNADI

zahtjevi na uvjetima dranja su skromni, to je povezano niim investicijskim ulaganjima u

tehnoloki proces proizvodnje je jednostavniji u odnosu na ostale stoarske proizvodnje, te

faza proizvodnje teladi do 30 dana na punomasnom mlijeku,

do 60 dana na mlijenoj zamjenici,

do 90 dana do 120 kg tjelesne mase.

(standardni udjeli su u petoj godini). Prosjean odnos F.T./V.T. je 5-10/95-90%

Grafikon 4. Prikaz ostvarene proizvodnje i granice rentabilnosti

(Vrijednost prirasta) a*x + b*y (vrijednost ulaza) = CZ (vrijednost izlaza)

Vjeba 2. POSLOVNA SITUACIJA U TOVU JUNADI

Poslovno odluivanje u razliitim poslovnim situacijama proizvodnja tovne junadi

EKONOMSKI POKAZATELJI (000)

Ukupan prihod 9.720

Proizvodnja 2.000 grla

Ukupan troak 10.800

Dnevni prirast 1.100 grama

Financijski rezultat 1.080

Ulazna teina 250 kg ive mjere

Fiksni trokovi 1.080

Izlazna teina 470 kg

Varijabilni trokovi 9.720

Proizvodna cijena po kg/.m. 11,88

Cijena realizacije 10,80

Konverzija 7,6 H.J./kg prirasta

Cijena kukuruza 1,08

Kritina toka poslovnog minimuma

3. EKONOMIKA I UPRAVLJANJE SVINJOGOJSKOM PROIZVODNJOM

Grafikon 5. Pariteti cijena kukuruza(kg) i mesa svinja (kg ive mjere)

Ekonomika i upravljanje reprodukcijom svinja

Vlastito osnovno stado

Broj turnusa godinje

Kalkulacija u reprodukciji svinja

Najvaniji pokazatelji ekonomske uspjenosti proizvodnje su:

(Vrijednost prirasta) ax + by (vrijednost ulaza) = CZ (vrijednost izlaza)