prosinac 2015.

Sadraj
Predgovor
I.

DJEJA IGRALITA I IGRAONICE

Djeja igralita na javnim povrinama grada/opine

Djeja igralita odgojno-obrazovnih ustanova

Djeje igraonice

GRADNJA I ODRAVANJE DJEJIH IGRALITA

Investitor

Projektant

Struni nadzor

Izvoa

Odravanje djejih igralita

SIGURNOST PROIZVODA

11

Zakonodavni okvir

11

Hrvatske norme

11

Akreditirana tijela za inspekciju / ispitivanje

opreme za djeja igralita i igraonice

13

IV.

OZLJEDE NA DJEJEM IGRALITU

14

V.

ODGOVORNOST ZA OZLJEDE NA DJEJEM IGRALITU

16

Odgovornost za tetu koju djeca uslijed igre prouzroe drugoj djeci

16

Odgovornost za tetu od opasne stvari

17

Odgovornost za neispravan proizvod

17

PREPORUKE

19

DODATAK 1. Propisi koji se primjenjuju na djeja igralita

21

DODATAK 2. Popis hrvatskih norma za sigurnost djejih igralita

22

DODATAK 3. Primjeri iz drugih drava lanica EU

23

KORISNI KONTAKTI

25

II.

III.

VI.

ZNAAJ VODIA
Djeca imaju pravo na igru i razonodu primjerenu njihovoj dobi to je i propisano
Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima djeteta. Igra je sastavni i vaan dio
djetinjstva jer pridonosi cjelokupnom psiho - motorikom razvoju djeteta. Vaan
dio igre na djejim igralitima i igraonicama je aktivnost kojom djeca kroz igru
ue svladavanje izazova. Dunost svih nas je, posebice onih koji na bilo koji
nain neposredno sudjeluju u stvaranju uvjeta nunih za sigurnu igru djece na
djejim igralitima i u igraonicama, osigurati djeci ostvarenje njihovih prava.
Ovim vodiem cilj nam je pruiti smjernice koje e pomoi smanjenju rizika koji
mogu nastati uslijed igre na djejem igralitu te tako unaprijed smanjiti
mogunost ozljeda tijekom koritenja sprava namijenjenih igri. Preporuujemo
vam i Vodi za sigurnost djeje odjee (dostupan na poveznici:
http://potrosac.mingo.hr/hr/potrosac/clanak.php?id=12668) u kojem moete
saznati kako prepoznati koja je odjea sigurna za djecu, to je vano i za
prevenciju ozljeda na igralitima.

TEME KOJE OBRAUJE VODI

sigurnost djejih igralita i igraonica

informacije vane za projektiranje, izgradnju, odabir sprava, pregled i
odravanje sigurnosti sprava
informacije za odravanje uvjeta za sigurnu igru djece na djejim
igralitima i igraonicama.

KOME JE NAMIJENJEN VODI?

Svatko od nas moe pridonijeti sigurnosti djejih igralita odnosno prijaviti
neispravnost sprava zbog dotrajalosti, devastacije ili bilo kojeg drugog razloga.
Stoga su informacije iz Vodia namijenjene:

osobama koje skrbe o djeci

kolskim djelatnicima
osobama zaduenima za provjeru sigurnosti sprava na igralitima i
igraonicama
projektantima i izvoaima radova
dobavljaima i proizvoaima opreme za igralita
odgovornim osobama-vlasnicima igralita i igraonica
svim drugim osobama na koje se odnosi sigurnost igralita i igraonica.

U preuzimanju odgovornosti za sigurnost djejih igralita potrebno je razlikovati

osobe (fizike i/ili pravne) koje su odgovorne za odravanje sigurnosnih
standarda na igralitima te u skladu s tim kriterijem prepoznajemo tri skupine:

odgovornost jedinica lokalne samouprave

odgovornost odgojno-obrazovnih ustanova
odgovornost pravnih i fizikih osoba koje provode programe
predkolskog odgoja pri osnovnim kolama te kao igraonice u
knjinicama, zdravstvenim, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama
te udrugama.

DJEJA IGRALITA NA
JAVNIM POVRINAMA
GRADA

/ OPINE

Odgovornost jedinica lokalne uprave

Za sva djeja igralita izgraena na javnim povrinama jedinice lokalne
samouprave odgovornost za sigurnost igralita je na osobama odgovornima za
funkcioniranje jedinice lokalne samouprave. Ovdje treba istaknuti da jedinice
lokalne samouprave trebaju imati organizirano nadziranje sigurnosti igralita koja su
u njihovom vlasnitvu te uklanjati i popravljati sprave za igru kako bi sprijeili
potencijalne ozljede djece.
Broj djejih igralita u jedinici lokalne samouprave u odnosu na broj stanovnika
razmjeran je jednom igralitu na oko 800 stanovnika, na ije odravanje se u
prosjeku godinje potroi oko 5.000,00 kuna1.
Prigovori na zateena stanja i nepravilnosti koje se uoe na djejim igralitima
prijavljuju se komunalnim redarima ili neposredno komunalnom poduzeu koje
je zadueno za odravanje djejih igralita.
Informacije o nainu prijavljivanja stanja javnih povrina i djejih igralita mogu
se nai na internetskim stranicama jedinica lokalne samouprave.
Takoer, preporuujemo da na svakom djejem igralitu trebaju biti postavljeni
natpisi na kojima je potrebno istaknuti kojoj djejoj dobi je igralite namijenjeno
1

Izvor: Udruga gradova

te pravila ponaanja na igralitu, zajedno s kontakt podacima na koje se moe

prijaviti eventualni nedostatak na igralitu i telefonski broj za hitne sluajeve.
Gradovi/opine omoguavaju svojim sugraanima prijavu potencijalnih
problema komunalnom redarstvu koje je zadueno za brigu o javnim
povrinama, a time i za sigurnost na djejim igralitima.
U skladu s informatizacijom drutva u kojem ivimo ukazuje se potreba da
gradovi trebaju osigurati prijavu problema na to bri i toniji nain kako bi se u
to kraem roku otklonile uoene nepravilnosti na javnim povrinama. Jedno
od optimalnih rjeenja moe biti i prijava putem aplikacija za pametne
telefone kojima graani mogu poslati fotografiju lokacije na kojoj su uoili
problem kojeg je potrebno ukloniti. Takoer, uputno je imati besplatni
telefonski broj koji je dostupan 24 sata, a putem kojega se moe prijaviti
nepravilnost.
Ulaganje gradova u digitalizaciju prijava (web servise za upravljanje
komunalnim problemima) svakako je korak naprijed u sudjelovanju graana u
poboljanju stanja javnih povrina (djeja igralita) u svom mjestu.
Preporuka je graanima da se prema javnim povrinama na kojima se nalaze
igralita odnose s dunom panjom. Djeja igralita slue za igru djece, stoga je
potrebno istaknuti da ista nisu namijenjena odraslima, a osobito ne kunim
ljubimcima, koji se ne smiju putati na djeja igralita.
Grad / opina prijatelj djece
Jednu od najvanijih i najutjecajnijih inicijativa za djecu Grad/opina prijatelj
djece pokrenuli su Savez drutva Naa djeca Hrvatske i Hrvatsko drutvo za
preventivnu i socijalnu pedijatriju pod pokroviteljstvom UNICEF-a za Hrvatsku i to
prije punih 16 godina. Grad odnosno opina koja tei udovoljavanju kriterija s
ciljem ispunjavanja svih uvjeta kojima ele osigurati to bolje i kvalitetnije djetinjstvo
svojih najmanjih sugraana kao i dobiti naziv Grad/opina prijatelj djece duni su
osmisliti deset programskih podruja, kako slijedi:
1. program i plan grada/opine za ostvarivanje prava i potreba djece
2. namjenska novana sredstva u gradu za razvoj, zatitu i odgoj djece
3. podrka i pomo udrugama koje imaju programe za djecu te ukljuivanje
djece u osmiljavanje odluka koje se na njih odnose
4. dijete u sigurnom i zdravom gradu
5. zdravlje djece
6. odgoj i obrazovanje djece
7. socijalna skrb za djecu
8. kultura i sport djece i za djecu
9. slobodno vrijeme i rekreacija djece
10. podrka i pomo roditeljima u skrbi i odgoju djece.
Navedene kriterije2 do sada je zadovoljilo 48 gradova/opina s tendencijom
poveanja. Stoga je ispravno za pretpostaviti da postoji izraena volja za
zadovoljavanjem boljih uvjeta i standarda u odnosu na stanje sigurnosti djejih
igralita koja je i jedan od gore navedenih kriterija koji se uzimaju u obzir pri
procjeni zadovoljavanja kriterija.

2 Detaljnije o zahtjevima i pokazateljima koje treba realizirati u svakom od ovih deset

programskih podruja mogu se pronai na web stranici: www.savez-dnd.hr. Odluka o

ukljuivanju u Akciju prosljeuje se Sredinjem koordinacijskom odboru akcije Gradovi i opine
prijatelji djece, Savez drutava Naa djeca Hrvatske, 10 000 Zagreb, Amrueva 10. Kontakt
telefon: 01 49 22 959, 01 49 22 957 ili e-mail: info@savez-dnd.hr.

DJEJA IGRALITA
ODGOJNO-OBRAZOVNIH
USTANOVA

Odgovornost odgojno-obrazovnih ustanova

Za djeja igralita koja se nalaze na povrinama kojima upravlja odgojnoobrazovna ustanova za sigurnost i ostale potrebe djeteta brinu i odgovorne su
osobe ravnatelji ustanova. Preporuka je ravnateljima ustanova da posebnu
pozornost usmjere na prostor u kojem djeca provode vrijeme, a na kojem se
nalaze sprave namijenjene igri djece jer iste moraju odgovarati sigurnosnim
standardima ili moraju biti uklonjene. Dravnim pedagokim standardima 3
propisana su mjerila koja moraju ispunjavati sve odgojno-obrazovne ustanove
u sustavu predkolskog, osnovnokolskog i srednjokolskog odgoja i
obrazovanja.

Djeja igralita u jaslicama i vrtiima

U Dravnom pedagokom standardu predkolskog odgoja i naobrazbe
utvreni su prostorni i tehniki uvjeti koje moraju ispunjavati djeji vrtii.
Vanjski prostori namijenjeni djeci moraju biti ograeni i sigurni za djecu,
sadravati zelene povrine, osunane i hladovite prostore za igru. Igralita
moraju imati povrinu najmanje 15 m2 po djetetu i biti odgovarajue
opremljena spravama primjerenim dobi djece.
Vanjski prostori jesu: igralita za djecu jaslike dobi, igralita za djecu vrtike
dobi, prostore za poligon vonju, slobodne povrine, spremite za vanjska
igralita i sanitarni vor pristupaan s igralita.
U Dravnom pedagokom standardu predkolskog odgoja i naobrazbe
propisana su i mjerila za didaktika sredstva i druga pomagala potrebna za
provedbu redovitih i posebnih programa. U skladu s navedenim mjerilima
didaktika sredstva i pomagala moraju zadovoljiti sve zadae koje se ostvaruju
u djejem vrtiu. Glavna mjerila za nabavu didaktikog materijala jesu:
razvojna primjerenost, trajnost, lakoa uporabe, privlanost i slino.

Djeja igralita u osnovnoj i srednjoj koli

U Dravnom pedagokom standardu osnovnokolskog sustava odgoja i
obrazovanja propisana su i mjerila za prostor i opremu u osnovnoj koli.
Zbog sigurnosti uenika te odravanja i uvanja, vanjski prostor kole i
uenikih domova mora biti ograen.

Dravni pedagoki standardi predkolskog odgoja i naobrazbe (NN 63/08 i 90/10)

Dravni pedagoki standardi osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN 63/08 i
90/10)
Dravni pedagoki standardi srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN 63/08 i 90/10)
3

Osnovnokolska ustanova treba imati vanjske prostore koji se sastoje od opih

prostora, tj. pjeakog prilaznog puta, kolskog trga, parkiralita za kolski
autobus i automobile i gospodarsko dvorite i prostora nastavnih podruja:
razredna nastava na otvorenom, kolski didaktiki prostor, kolsko dvorite i
kolski park, vjebalite vanjski prostori za nastavu tjelesno-zdravstvene kulture
te ostale parkovne povrine u skladu s mogunou lokacije.
Slino, kao i osnovne kole, srednjokolske ustanove, moraju imati opi vanjski
prostor koji ine: pjeaki prilazni put, parkiralite i gospodarsko dvorite te
prostori nastavnih podruja koje ine: kolski didaktiki prostor, kolsko dvorite,
kolsko vjebalite vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture i
ostale parkovne povrine u skladu s mogunou lokacije.
Sve navedene standarde moraju ispunjavati novoizgraeni djeji vrtii i kolski
objekti, a ostali djeji vrtii, kole i ueniki domovi moraju ispuniti propisane
standarde do kraja 2022. godine.

DJEJE IGRAONICE

Zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju4 propisuje tko moe i pod kojim

uvjetima raditi s djecom predkolske dobi te ostvarivati programe predkolskog
odgoja.
Rad s djecom predkolske dobi organizira se u jaslikim i vrtikim odgojnim
skupinama, dok se programi ranog i predkolskog odgoja mogu ostvarivati i pri
osnovnim kolama te kao igraonice u knjinicama, zdravstvenim, socijalnim,
kulturnim i sportskim ustanovama, udrugama te drugim pravnim osobama i
fizikim osobama-obrtnicima.
Posebne uvjete i mjerila za ostvarivanje programa igraonice utvruje ministar
nadlean za obrazovanje, a ispunjavanje uvjeta za poetak rada i ostvarivanje
programa rada igraonice utvruje rjeenjem ured Dravne uprave u upaniji,
odnosno gradski ured Grada Zagreba.
Odgovornost pravne/fizike osobe Vano je istaknuti da osobe koje rade s
djecom predkolske dobi odnosno namjeravaju ostvarivati program
predkolskog odgoja pri osnovnim kolama, u knjinicama, zdravstvenim,
socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama te udrugama i drugim pravnim i
fizikim osobama (obrtnici) moraju imati suglasnost za program rada od strane
Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te predati zahtjev radi utvrivanja
uvjeta i izdavanja rjeenja o ispunjavanju uvjeta za poetak rada nadlenom
uredu dravne uprave.
Rad s djecom predkolske dobi nadziru:

prosvjetna

sanitarna

inspekcija zatite na radu.

4Zakon

o predkolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07 i 94/13)

Za obavljanje ove djelatnosti trebaju biti ispunjeni:

struni uvjeti
poslovni prostor i oprema moraju udovoljavati odreenim propisanim
standardima i normativima5.

Za obavljanje ove djelatnosti pravne i fizike osobe moraju imati osiguran

odgovarajui
prostor
sukladno
Dravnom
pedagokom
standardu
predkolskog odgoja i naobrazbe te strune osobe prema propisima koji
vrijede i za programe koje provode djeji vrtii6.

Prostornim planovima jedinica lokalne samouprave, putem odredbi za

provoenje, naelno se odreuju mogunosti smjetaja djejih igralita unutar
graevinskih podruja naselja, u pravilu, u sklopu ureenja javnih zelenih
povrina i parkova ili na graevnim esticama graevina namijenjenih odgoju
ili obrazovanju. Isto tako prostornim planovima ueg podruja, tj. generalnim
urbanistikim planovima ili urbanistikim planovima ureenja, mogu se odrediti
detaljniji uvjeti ureenja prostora djejeg igralita ovisno o potrebi i
mogunostima prostora. Iako planiranje djejih igralita nije navedeno kao
obvezno kroz tekstualni i grafiki dio prostornog plana, skoro u svim prostornim
planovima lokalne razine omoguuje se ureenje djejeg igralita na
prostorima i povrinama koje mogu ispuniti zahtjeve te namjene, tj. prostora za
sigurnu igru djece.
Pod gradnjom djejeg igralita podrazumijeva se:

projektiranje
graenje
struni nadzor graenja djejeg igralita.

Dravni pedagoki standard predkolskog odgoja i naobrazbe normativi (XI. MATERIJALNI I

FINANCIJSKI UVJETI RADA), NN 63/08 i 90/10; Zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju ( NN
10/97, 107/07 i 94/13); Zakon o zatiti na radu (NN 71/14, 118/14 i 154/14)
6 Dravni pedagoki standard predkolskog odgoja i naobrazbe normativi (XI. MATERIJALNI I
FINANCIJSKI UVJETI RADA, NN 63/08 i 90/10); Zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju (NN
10/97, 107/07 i 94/13); Zakon o zatiti na radu (NN 71/14, 118/14 i 154/14)
5

Graenje je izvedba graevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani,

konstruktorski, instalaterski, zavrni te ugradnja graevnih proizvoda, opreme ili
postrojenja) kojima se:

gradi novo djeje igralite

rekonstruira postojee djeje igralite
odrava djeje igralite
uklanja postojee djeje igralite.

U gradnji djejih igralita sudjeluju (sudionici u gradnji):

investitor (pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi)

projektant (fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo
uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer)
nadzorni inenjer (fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima
pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer
i provodi u ime investitora struni nadzor graenja)
izvoa (osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini).

Sudionici u gradnji duni su pridravati se svih propisa i pravila struke koji se

odnose na graenje djejih igralita te se ista ne smiju projektirati, graditi,
odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili ako je to protivno
prostornom planu na drugi nain.

INVESTITOR
Investitor koji ima namjeru graditi djeje igralite duan je angairati ovlatenog
projektanta za izradu glavnog projekta. Glavni projekt za graenje igralita
mora sadravati potvrde javnopravnih tijela propisane posebnim propisima.
Djeje igralite moe se graditi bez graevinske dozvole, meutim za djeje
igralite je potrebno ishoditi uporabnu dozvolu s obzirom da djeja igralita
pripadaju skupini graevina koje se prema posebnim propisima evidentiraju u
katastru.
Na izdavanje potvrda javnopravnih tijela i na utvrivanje posebnih uvjeta koje
prethodi izdavanju tih potvrda, na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe
Zakona o gradnji7 kojima je ureeno utvrivanje posebnih uvjeta i izdavanje
potvrda glavnog projekta za graenje graevine za koju se ne izdaje
lokacijska dozvola.
Investitor je duan prijaviti poetak graenja djejeg igralita sukladno Zakonu
o gradnji te osigurati struni nadzor nad graenjem.

PROJEKTANT
Poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta i/ili glavnog
projektanta) u okviru zadaa svoje struke moe obavljati ovlateni arhitekt ili
ovlateni inenjer odgovarajue struke sukladno posebnom zakonu kojim se
ureuje udruivanje u Komoru (Hrvatska komora arhitekata, Hrvatska komora
inenjera graevinarstva, Hrvatska komora inenjera strojarstva i Hrvatska
komora inenjera elektrotehnike).

Zakon o gradnji (NN 153/13)

Glavni projekt djejeg igralita mora sadravati one odgovarajue projekte

pojedinih struka koji su, ovisno o vrsti djejeg igralita, potrebni za davanje
cjelovitog i usklaenog tehnikog rjeenja, prikaza smjetaja djejeg igralita u
prostoru i dokazivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevinu, kao i
drugih zahtjeva i uvjeta iz Zakona o gradnji, uvjeta gradnje na odreenoj
lokaciji, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona.
Tekstualni dio glavnog projekta sadri sve tehnike, tehnoloke i druge
podatke, proraune i rjeenja kojima se dokazuje da e graevina (djeje
igralite) ispunjavati temeljne zahtjeve za graevinu te druge zahtjeve i uvjete
koje graevina mora ispunjavati.
Obvezni sadraj glavnog projekta je Program kontrole i osiguranja kvalitete koji
mora sadravati pregled i specificirana svojstva svih graevnih i drugih
proizvoda te predgotovljenih elemenata koji se ugrauju u graevinu (djeje
igralite), kao i opis potrebnih ispitivanja i zahtijevanih rezultata kojima se
dokazuje traena kvaliteta i ispunjavanje temeljnih zahtjeva.
Program kontrole i osiguranja kvalitete u odgovarajuem projektu pojedine
struke sadri:

1. Svojstva bitnih znaajki koje moraju imati graevni i drugi proizvodi koji
se ugrauju u projektirani dio graevine.

2. Potrebna ispitivanja i postupke dokazivanja uporabljivosti graevnih i

drugih proizvoda za one proizvode koji su izraeni na gradilitu
pojedinane graevine u koju e biti ugraeni.

3. Potrebna ispitivanja i postupke dokazivanja tehnike i/ili funkcionalne

ispravnosti projektiranog dijela graevine.

4. Zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvoenja projektiranog dijela

graevine, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno
propisanih tehnikih i/ili funkcionalnih svojstava tog dijela graevine, te
na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za graevinu u cjelini.

5. Postupke ispitivanja projektiranih i izvedenih dijelova graevine koji se

provode prije uporabe i kod pune zaposjednutosti.

6. Detaljan opis pokusnog rada kojim se moraju prikazati potrebna

ispitivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevinu, predvieni
rezultati ispitivanja i predvieno vrijeme trajanja pokusnog rada, ako
za projektirani dio graevine postoji potreba pokusnog rada.

7. Zahtjeve uestalosti periodinih pregleda tijekom uporabe, a u svrhu

odravanja dijela graevine, pregled i opis potrebnih kontrolnih
postupaka ispitivanja i zahtijevanih rezultata kojima e se dokazati
sukladnost s projektom predvienim svojstvima.

8. Druge uvjete znaajne za ispunjavanje drugih propisanih zahtjeva.

9. Popis propisa i norma iju primjenu program kontrole i osiguranja
kvalitete odreuje.
Ako u programu kontrole i osiguranja kvalitete nije drukije navedeno,
provedba potrebnih ispitivanja i postupaka dokazivanja smatra se kontrolnim
ispitivanjima odnosno kontrolnim postupcima iju provedbu odreuje nadzorni
inenjer.

STRUNI NADZOR
Poslove strunog nadzora graenja u svojstvu odgovorne osobe (nadzornog
inenjera) u okviru zadaa svoje struke moe obavljati ovlateni arhitekt ili
ovlateni inenjer odgovarajue struke sukladno posebnom zakonu kojim se
ureuje udruivanje u Komoru (Hrvatska komora arhitekata, Hrvatska komora
inenjera graevinarstva, Hrvatska komora inenjera strojarstva i Hrvatska
komora inenjera elektrotehnike).
Nadzorni inenjer duan je u provedbi strunog nadzora graenja:

Nadzirati graenje tako da bude u skladu s glavnim projektom,

Zakonom o gradnji, posebnim propisima i pravilima struke.
Utvrditi ispunjava li izvoa i odgovorna osoba koja vodi graenje ili
pojedine radove uvjete propisane posebnim zakonom.
Utvrditi je li iskolenje graevine obavila osoba ovlatena za
obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina prema
posebnom zakonu.
Odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja odreenih dijelova graevine
u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva
za graevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predvienih glavnim
projektom ili izvjeem o obavljenoj kontroli projekta i obveze provjere
u pogledu graevnih proizvoda.
Bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima, odnosno
nepravilnostima koje uoi u glavnom projektu i tijekom graenja, a
investitora i graevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim
mjerama.
Sastaviti zavrno izvjee o izvedbi graevine.

Nadzorni inenjer duan je u provedbi strunog nadzora graenja, kada za to

postoji potreba, odrediti nain otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti
graenja graevine. To posebice u sluaju ako:

Dokumentacijom nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta

ugraenih graevina, proizvoda, opreme i/ili postrojenja.
Izvoa, odnosno odgovorna osoba koja vodi graenje ili pojedine
radove ne ispunjava uvjete propisane posebnim zakonom.
Iskolenje graevine nije obavila osoba ovlatena za obavljanje
poslova dravne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom
zakonu.

Provedba dunosti i nain otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti

upisuje se u graevinski dnevnik.

IZVOA
Djeje igralite, koje spada u graevine za koje se ne izdaje graevinska
dozvola, izvoa je duan graditi u skladu s glavnim projektom, Zakonom o
gradnji, tehnikim propisima, posebnim propisima i pravilima struke. Pri tome je
duan:

Povjeriti izvoenje graevinskih radova i drugih poslova osobama koje

ispunjavaju propisane uvjete za izvoenje tih radova, odnosno
obavljanje poslova.

Radove izvoditi tako da se ispune temeljni zahtjevi za graevinu te

drugi zahtjevi i uvjeti za graevine.
Ugraivati graevne i druge proizvode u skladu sa Zakonom o gradnji i
posebnim propisima.
Osigurati dokaze o svojstvima ugraenih graevnih proizvoda u
odnosu na njihove bitne znaajke, dokaze o sukladnosti ugraene
opreme prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti odreenih
dijelova graevine s temeljnim zahtjevima za graevinu, kao i dokaze
kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama
kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvoenja
graevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove graevine i za
radove koji su u tijeku odreeni Zakonom o gradnji, posebnim propisom
ili projektom.
Gospodariti graevnim otpadom nastalim tijekom graenja na
gradilitu sukladno propisima koji ureuju gospodarenje otpadom.
Oporabiti i/ili zbrinuti graevni otpad nastao tijekom graenja na
gradilitu sukladno propisima koji ureuju gospodarenje otpadom.
Sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima odravanja
djejeg igralita.

ODRAVANJE DJEJIH IGRALITA

Pod odravanjem djejih igralita podrazumijeva se izvedba graevinskih i
drugih radova na postojeoj graevini radi ouvanja temeljnih zahtjeva za
graevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklaenost graevine
s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena.
Vlasnik djejeg igralita odgovoran je za njegovo odravanje. Duan je
osigurati odravanje djejeg igralita tako da se tijekom njegovog trajanja
ouvaju temeljni zahtjevi za graevinu te unaprjeivati ispunjavanje temeljnih
zahtjeva za graevinu i nesmetani pristup i kretanje u graevini.
U sluaju oteenja djejeg igralita zbog kojeg postoji opasnost za ivot i
zdravlje ljudi, okoli, prirodu, druge graevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom
zemljitu, vlasnik djejeg igralita je duan poduzeti hitne mjere za otklanjanje
opasnosti i oznaiti djeje igralite opasnim do otklanjanja takvog oteenja.
Odravanje djejeg igralita podrazumijeva:

Redovite preglede djejeg igralita odnosno njegovih dijelova, u

razmacima i na nain odreen projektom i pisanom izjavom izvoaa
o izvedenim radovima i o uvjetima odravanja graevine, Pravilnikom
o odravanju graevina i/ili posebnim propisom donesenim u skladu s
odredbama Zakona o gradnji, a u sluaju ugraene opreme, ureaja i
instalacija i drugog i s planom servisiranja u rokovima propisanim u
jamstvima proizvoaa ugraenih proizvoda.
Izvanredne preglede djejeg igralita odnosno njegovih dijelova
nakon kakvog izvanrednog dogaaja ili po inspekcijskom nadzoru.
Izvoenje radova kojima se djeje igralite odnosno njegov dio
zadrava ili se vraa u tehniko i/ili funkcionalno stanje odreeno
projektom odnosno propisima te aktima za graenje u skladu s kojima
je izgraeno.

Voenje i uvanje dokumentacije o odravanju djejeg igralita: u

kontinuitetu rednih brojeva, sastavljenih zapisnika s prilozima o
redovitim i izvanrednim pregledima te izvedenim radovima u svrhu
ouvanja projektiranih temeljnih zahtjeva za djeje igralite,
funkcionalnosti i sigurnosti djejeg igralita u uporabi.

Odravanje djejeg igralita te poslove praenja stanja djejeg igralita,

povremene godinje preglede graevine, izradu pregleda poslova za
odravanje i unapreivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevine i
druge sline strune poslove vlasnik djejeg igralita mora povjeriti osobama
koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih poslova (osobe sa strunim znanjem
odgovarajue struke).
Komunalna djelatnost odravanja javnih povrina podrazumijeva, izmeu
ostaloga, i odravanje djejih igralita na javnim povrinama. Navedena
komunalna djelatnost financira se iz sredstava komunalne naknade koja je
prihod prorauna jedinica lokalne samouprave.
Odravanje djejih igralita, u okviru komunalne djelatnosti odravanja javnih
povrina, mogu obavljati u skladu s odredbama Zakona o komunalnom
gospodarstvu: trgovako drutvo koje osniva jedinica lokalne samouprave,
javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave, sluba vlastiti
pogon koju osniva jedinica lokalne samouprave te pravna i fizika osoba na
temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova.
Prekrajne odredbe predviene su za sve sudionike u gradnji: investitora,
projektanta, izvoaa i nadzornog inenjera te za vlasnika graevine.
Na primjer: Prekraji za vlasnika graevine
Novanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kanjava se za
prekraj pravna osoba kao vlasnik graevine, a novanom kaznom u iznosu od
15.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit e se vlasnik graevine fizika osoba ako:

rabi ili stavi u pogon graevinu bez uporabne dozvole

rabi graevinu suprotno njezinoj namjeni
ne osigura odravanje graevine tako da se tijekom njezina trajanja
ouvaju temeljni zahtjevi za graevinu te unapreuje ispunjavanje
temeljnih zahtjeva za graevinu i nesmetanog pristupa i kretanja u
graevini
ne poduzme hitne mjere za otklanjanje opasnosti i ne oznai
graevinu opasnom u sluaju oteenja graevine.

Inspekcijski nadzor
Graevinski inspektor obavlja inspekcijski nadzor graenja, provedbe strunog
nadzora graenja, odravanja i uporabe djejih igralita.
Graevinska inspekcija - podaci za kontakt (adresa, brojevi telefona, faksa, email adresa, uredovno vrijeme pisarnice) dostupni su na poveznici:
http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=7639 .
Podruni uredi graevinske inspekcije - podaci za kontakt (adresa, brojevi
telefona, faksa, e-mail adresa, uredovno vrijeme za primanje stranaka)
dostupni su vam na poveznici: http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=5636 .

10

ZAKONODAVNI OKVIR
Zakonom o opoj sigurnosti proizvoda 8 propisano je da svi proizvodi koji se
stavljaju na trite moraju biti sigurni. Proizvoa je obvezan stavljati na trite
samo sigurne proizvode.
Sigurnost proizvoda procjenjuje se prema:

posebnim propisima
normama
preporukama Europske komisije koje daju upute za ocjenu sigurnosti
proizvoda
pravilima dobre prakse u podruju sigurnosti proizvoda koja su na snazi u
dotinom sektoru
trenutanoj razini znanosti i tehnike
te prema razini sigurnosti koju potroai objektivno oekuju9.

Tako oprema, odnosno sprave koje se postavljaju na djeja igralita moraju biti
proizvedene i postavljene sukladno europskim normama iz navedenog
podruja.
Trina inspekcija nadzire gospodarske subjekte koji na trite stavljaju opremu
za igralita odnosno njenu sigurnost i nadzire opremu koja je ve u uporabi, a
nalazi se u okviru pruanja usluga potroaima (djeci) u okviru trgovake
djelatnosti (trgovaki centri, benzinske postaje).
Pisane prigovore vezane uz sigurnost igraline opreme stavljene na trite ili koja
je potroaima dostupna u okviru obavljanja neke trgovake djelatnosti mogu
se uputiti trinoj inspekciji na e-mail adresu: prijave@mingo.hr ili putem telefona
na broj: 01/6109-771.

HRVATSKE NORME
Poveanje razine sigurnosti proizvoda i procesa, uvanje zdravlja i ivota ljudi
te zatite okolia kao i promicanje kvalitete proizvoda neki su od glavnih ciljeva
normizacije. Upravo to su i osnovne smjernice i ciljevi koje promovira Hrvatski
zavod za norme kao nacionalno normirno tijelo.

8
9

Zakon o opoj sigurnosti proizvoda (NN 39/09, 139/10 i 14/14)

lanak 5. Zakona o opoj sigurnosti proizvoda (NN 39/09, 139/10 i 14/14)

11

Europske norme pomau u sprjeavanju i ublaavanju nezgoda i ozljeda na

djejim igralitima te jame potroaima da su proizvodi kupljeni na podruju
Europske unije u skladu sa iroko prihvaenim sigurnosnim standardima.
Svrha je zahtjeva sadrana u normama za opremu djejih igralita osigurati
ravnoteu izmeu potrebe da se djejoj igri ponudi prihvatljiv rizik i potrebe da
se djeca zatite od ozbiljnih ozljeda.
Europske norme za opremu igralita slue kao vodi tvrtkama koje proizvode i
postavljaju takvu opremu, projektantima koji projektiraju igralita te onima koji
je nadziru i odravaju.
Republika Hrvatska prihvatila je sve europske norme koje se odnose na
sigurnost djejih igralita kao hrvatske norme.
Popis hrvatskih norma za sigurnost djejih igralita nalazi se u DODATKU 2 ovog
Vodia.
Treba istaknuti da osim zahtjeva za sigurnost pojedinih dijelova opreme koja se
ugrauje u djeja igralita, odnosno zahtjeva za njihovim postavljanjem,
pregledom i odravanjem, norma HRN EN 1176-1 sadri i popis materijala koji se
upotrebljavaju za ublaavanje udara odnosno pada s minimalnim dubinama
ispuna. Tako su osim tvorniki proizvedene podloge za ublaavanje udara
pogodni materijali za ublaavanje pada ispod i oko svake pojedine naprave:
travnjak/humus, pijesak, ljunak, iver, kora drveta.
Norma HRN EN 1176-7 10 sadri upute o postavljanju, nadzoru, odravanju i
upotrebi opreme za igralite. Ona, izmeu ostalog, sadri i zahtjeve za osnovne
informacije namijenjene korisnicima koje trebaju biti postavljene, u obliku
pisanog natpisa, na svakom igralitu.
Na igralitu treba biti istaknut znak (piktogram) sa sljedeim informacijama11:

telefonski broj slube za hitne sluajeve

telefonski broj osoblja za odravanje
naziv igralita
adresa igralita
ostale vane informacije, ako je primjenjivo.

Primjena normi i prednosti

Primjena normi je dobrovoljna te se sukladnost s bitnim zahtjevima propisa
moe provoditi primjenom normi ili bez njihove primjene. Proizvoa ne mora
primjenjivati norme ve moe proizvod staviti na trite izravno na temelju
potivanja bitnih zahtjeva. U tom sluaju morat e dokazati da takav proizvod
zadovoljava bitne zahtjeve zakona te prema tome snositi trokove dokazivanja
da je proizvod siguran.
Upravo zato primjena normi ima za proizvoae prednosti, a kljuna je
prednost priznavanje meu proizvoaima, organizacijama, osiguravateljima i
Norma HRNEN 1176-7: 2008 je na hrvatskome jeziku objavljena u HZN e-Glasniku 6/2015.
Dijelovi norme HRN EN 1176-7:2008 upotrijebljeni su uz doputenje HZN-a. Hrvatske norme
izdaje Hrvatski zavod za norme, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb. Sva autorska prava i prava
uporabe normativnih dokumenata koje izdaje HZN pripadaju Hrvatskomu zavodu za norme.
10
11

12

korisnicima. Iako je najvaniji cilj normizacije osigurati sigurnost proizvoda,

postupaka i usluga, normizacija takoer olakava trgovinu i komunikaciju.
Norma, naime daje specifikaciju modela, tehniko rjeenje prema kojemu se
moe trgovati na tritu te ujedno predstavlja najbolju praksu i suvremena
postignua.
Norme se mogu kupiti ili besplatno pregledati u Hrvatskom zavodu za norme,
Ulica grada Vukovara 78, Zagreb, www.hzn.hr.
Kako bi to irem krugu zainteresiranih strana pribliili vanost normizacije u
poveanju sigurnosti proizvoda namijenjenih djeci, na hrvatski je jezik
prevedena broura pod naslovom E U R O P S K A N O R M I Z A C I J A K A O P O T P O R A
S I G U R N O S T I D J E C E , koju je pripremio i objavio CEN/CENELEC12.
Dostupna na mrenim stranicama http://www.hzn.hr/print.aspx?id=602 .

AKREDITIRANA TIJELA ZA INSPEKCIJU / ISPITIVANJE

OPREME ZA DJEJA IGRALITA I IGRAONICE
Potvrda o akreditaciji je dokument koji izdaje Hrvatska akreditacijska agencija
(HAA) 13 temeljem provedenog postupka ocjenjivanja, a koji predstavlja
meunarodno priznati nain dokazivanja osposobljenosti tijela (laboratoriji,
inspekcijska i certifikacijska tijela) za obavljanje radnji za koju su primili
akreditaciju.
Tijelima koja imaju akreditaciju HAA mogu se povjeriti usluge ispitivanja,
certifikacije i inspekcije imajui povjerenja u njihovu vjerodostojnost jer nam to
jami akreditacijsko tijelo koje je izdalo akreditaciju.
U podruju djejih igraonica i djejih vanjskih igralita HAA je do listopada 2015.
akreditirala tri tijela kompetentna za provjeru stanja na djejim igralitima:

za inspekciju djejih igraonica i djejih vanjskih igralita poslije ugradnje

i za periodike preglede
za ispitivanja opreme za igralita i igralina povrina (njihaljke,
tobogani, igrake).

Koja tijela su akreditirana za inspekciju, odnosno ispitivanje opreme u Republici

Hrvatskoj moete pronai u Registru HAA na mrenoj stranici
http://www.akreditacija.hr/registar14.

Europske organizacije za normizaciju odgovorne za izradu norma: EUROPEAN COMMITTEE

FOR STANDARDIZATION CEN (Europski odbor za normizaciju), EUROPEAN COMMITTEE FOR
ELECTROTECHNICAL STANDARDIZATION CENELEC (Europski odbor za elektrotehniku
normizaciju)
13 Hrvatska akreditacijska agencija (HAA) je neovisna i neprofitna javna ustanova koja provodi
akreditaciju u Republici Hrvatskoj, www.akreditacija.hr
12

14

Izvor: Hrvatska akreditacijska agencija

13

Iz iskustva lijenika iz Klinike za djeje bolesti Zagreb 15 i lijeenja ozljeda djece

koje su se dogodile na djejem igralitu moemo uoiti najee ozljede djece
koje su se dogodile prilikom posjeta djejem igralitu kao i vrstu ozljeda na
pojedinim spravama.
Ukratko vas upoznajemo s vrstama ozljeda koje su se dogodile i ujedno
upuujemo na to obratiti pozornost te time prevenirati ozljedu djeteta s kojim
posjeujete djeje igralite.
PODLOGA NA IGRALITU - Betonska ili neravna podloga nije podobna kao
podloga za djeja igralita, za razliku od tzv. antistres-podloge ili podloga od
slinih materijala koji apsorbiraju silu udarca nakon pada.
Sluajevi iz Klinike za djeje bolesti Zagreb: U Referentnom centru za djeju
traumatologiju u Klaievoj prilikom primitaka djece s prijelomima kostiju ruke ili
noge primjeeno je da ti prijelomi najee nastaju padom na betonsku
podlogu, odnosno na podlogu gdje ne postoji tzv. antistres-podloga. Isto vrijedi
i za ozljede glave i prijelome lubanje, iji je broj bitno smanjen nakon
eliminiranja betona s djejih igralita.
VRTULJAK - Neispravno koritenje ove sprave koju esto koristi grupa djece
sastoji se od pretjerivanja u brzini vrtnje pri emu kod silaska sa sprave gube
ravnoteu i dolazi do ozljeda glave. Stoga se preporuuje posebno obratiti
pozornost da se djeca na vrtuljku vrte brzinom i vremenski ogranieno s
obzirom na dob te jednako tako pripazi tijekom silaska s vrtuljka.
Sluajevi iz Klinike za djeje bolesti Zagreb: Zaprimljeno je nekoliko djece koja
su stradala na nain da su se vrtjela na malom djejem vrtuljku zajedno s
drugom djecom, maksimalnom brzinom vrtnje koliko doputa odreeni vrtuljak,
a djeca su stradala prilikom silaska s vrtuljka jer su udarila glavom. Neka djeca
navela su da im se prilikom silaska s vrtuljka u glavi zavrtjelo te da su pala.
Jedna djevojica udarila je glavom u metalnu cijev vrtuljka.
NJIHALJKE Pri uporabi ove sprave dogaale su se ozljede djece koja su se
nala preblizu putanji njihaljke koju su koristila druga djeca te su zadobile
opasne ozljede udarca u glavu to je osobito opasno za djecu. Takoer se
dogaalo da djecu prejako zanjiu osobe koje su djetetu pratnja, to uzrokuje
pad sa sprave. Dobro je pripaziti na djecu mlae dobi posebice da se ne
pribliavaju njihaljki koju koriste druga djeca te na koritenje njihaljki koje su
prilagoene djetetovoj dobi.
Sluajevi iz Klinike za djeje bolesti Zagreb: Zaprimljeno je nekoliko vrlo male
djece u dobi od oko godinu i pol do 2 godine ivota, a bili su udareni
15

Izvor: Klinika za djeje bolesti Zagreb, dr. sc. Miroslav Gjurain, dr. med

14

njihaljkom iz razloga to su se previe pribliila njihaljki na kojoj se netko ljuljao te

su bila udarena rubom njihaljke u sljepoonicu. Jedna djevojica u dobi od 17
mjeseci nakon udarca njihaljkom u sljepoonicu zapala je u komu. U zadnji as
joj je operacijom uklonjen veliki hematom ispod kosti lubanje nastao nakon
prijeloma, a pritiskao je mozak. Primijeeno je da djeca mogu ispasti iz njihaljke
ije sjedite nema ogradu oko struka djeteta, ve samo jednu ravnu plou na
kojoj se sjedi i njie, to je opasno zbog proklizavanja i padova.
SPRAVE ZA PENJANJE - este su ozljede na mreama koje slue penjanju, a
posebnu opasnost predstavlja struktura koja nije fiksirana za tlo te uzrokuje
izmicanju noge pri penjanju i padovima. Posebnu opasnost predstavljaju mree
za penjanje kroz koje dijete moe provui glavu jer moe doi do davljenja i
imati tragian ishod. Posebno je vana kontrola odrasle osobe koja je s
djetetom prilikom koritenja sprave za penjanje.
SPORTSKA IGRALITA - Sluajevi kad se na kolskim i drugim igralitima koje
koriste djeca nalaze neuvrene konstrukcije (golovi i sl.) esto su doveli do
izuzetno tekih ozljeda, ponekad i sa smrtnim ishodom. Potrebno je osigurati
sigurne, ispravne i na propisani nain ugraene i dobro odravane metalne
konstrukcije na igralitima. Igralita s metalnim konstrukcijama djeca koriste u
slobodno vrijeme i esto bez nadzora, a djeje postupke tada nije mogue u
potpunosti predvidjeti. Zato je mogue propisano uvrstiti sve konstrukcije na
igralitima i ukloniti sve koje nisu sigurne. Uz metalne konstrukcije potrebno je
odvojiti igralita na kojima se odvijaju aktivnosti s loptom od dijela igralita sa
spravama jer su este ozljede djece zbog neoekivanih udaraca lopte, a
njihova uestalost primjetna je prilikom lijenikih intervencija vezanih uz
ozljede zadobivene na igralitima.
Sluajevi iz Klinike za djeje bolesti Zagreb: Zaprimljeno je nekoliko djece s
izuzetno tekim ozljedama glave i trbuha koja su se penjala na gol-stativu i na
sebe sruila konstrukciju gola. Zaprimljeni su s posljedinim tekim gnjenim
ranama glave, mozga i trbuha te su bili hitno operirani. Lijeeno je dosta djece
koja su zadobila udarac loptom u glavu, a da pri tome uope nisu vidjela da
dolazi lopta koja je kao projektil udarila u glavu nepripremljeno dijete. Pri
opisanome, esto pored glave strada i vratna kraljenica.

Hitna medicinska pomo 194 ili 112

U sluaju ozljede na djejem igralitu kada je izravno ugroen ivot ili je teko
narueno zdravlje, potrebno je odmah nazvati Hitnu medicinsku pomo na
telefonski broj 194 ili 112. Medicinski dispeer mora znati u kakvom je stanju
dijete za koje zovete, je li mu ve pruena pomo te u komunikaciji s
pozivateljem savjetovati daljnje postupke dok ne doe tim hitne medicinske
pomoi16.

16

Izvor: Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba

15

IV.

Neispravno i nestruno projektirano ili izvedeno djeje igralite, nekontrolirano i

neodravano, kao i neodgovarajui nadzor na djejem igralitu, mogu dovesti
do ozljeda kod djece koja za posljedicu imaju naruavanja fizikog i psihikog
zdravlja, a ponekad i smrtni ishod. Odgovornost17 prvenstveno tereti vlasnika
djejeg igralita, a ovisno o uzroku ozljeivanja koji za posljedicu ima tetu krug
odgovornosti iri se na projektanta ili izvoaa, zatim vlasnika, odnosno
imatelja opasne stvari te proizvoaa koji u promet stavi neispravan proizvod.
Odgovornost moe biti kaznenopravna ili graanskopravna, s time da je
graanska odgovornost ira od kaznene.
Zakon o obveznim odnosima sadri odredbe kojima regulira izvanugovorne
obvezne odnose, i izvedeno iz toga, naknadu tete od ozljeda zadobivenih na
djejim igralitima. U kontekstu djejih igralita, potrebno je razlikovati tetu
koju prouzroe djeca jedno drugome uslijed igre, od tete koja nastaje prema
djeci od opasne stvari ili neispravnog proizvoda.

ODGOVORNOST ZA TETU KOJU DJECA USLIJED IGRE PROUZROE

DRUGOJ DJECI
Maloljetnik do navrene sedme godine ivota ne odgovara za tetu, ve
odgovornost lei na njegovim roditeljima. Maloljetnik od navrene sedme
godine do navrene etrnaeste godine ivota ne odgovara za tetu, osim ako
se dokae da je pri prouzroenju tete bio sposoban za rasuivanje. S
navrenih etrnaest godina ivota maloljetnici odgovaraju prema opim
pravilima o odgovornosti za tetu. Za tetu koju drugome prouzroi maloljetnik
dok je pod nadzorom skrbnika, kole ili druge ustanove odgovara skrbnik, kola,
odnosno druga ustanova, osim ako dokau da su nadzor obavljali na nain na
koji su obvezani ili da bi teta nastala i pri briljivom obavljanju nadzora18.
U sudskoj praksi nerijetko nalazimo primjere presuda u kojima se kao tuitelj
javlja malodobno dijete koje je ozlijeeno prilikom igre u djejem vrtiu ili koli
te radi naknade tete tui vrti, odnosno kolu. U takvim sluajevima potrebno
je utvrditi kakva je dunost odgojitelja i uitelja u odnosu na djeju igru i
ponaanje djece u igri na njihaljkama i drugim spravama na igralitu i dvoritu.
Potrebno je osigurati igru na spravama na nain da se sprijei mogunost
ozljeivanja djece (otimanje za sjedalice, nepravilno njihanje i sl.). Osobito je
vano utvrditi injenice ako bi tetni dogaaj nastupio i pri briljivom obavljanju
nadzora odgojitelja ili uitelja19.

Tekst pripremila: Martina Ivani, dipl. iur.

Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) l. 1051. i l. 1058.
19 Vs, Rev-1466/86 od 22.10.1986.
17
18

16

ODGOVORNOST ZA TETU OD OPASNE STVARI

Kada se na djejim igralitima nau predmeti koji tamo ne pripadaju, kao to su
na primjer: razni otpadni graevinski materijal, auto dijelovi, prazne boce
alkohola, medicinske price, lijekovi i sl., rizik za ozljeivanje djece postaje vei.
Zelene povrine u sklopu djejeg igralita takoer mogu predstavljati izvor
opasnosti. Primjer takvog je stablo ija se grana odlomila pri jakom vjetru, time
predstavlja potencijalno opasnu stvar20.
Neke stvari opasne su po svojoj prirodi i opasnost takvih stvari prirodna je
konstanta, dok su neke stvari opasne samo u odreenim okolnostima jer nisu
primjereno koritene i nadzirane.
Za tetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a uz njega odgovara i osoba
kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome slui ili osoba koja je inae zaduena
za nadgledanje, a nije kod njega na radu. Pored prethodno navedenih osoba,
odgovarat e i vlasnik stvari ako je teta proizala iz neke skrivene mane ili
skrivenog svojstva stvari na koje joj nije skrenuo pozornost. Vlasnik se oslobaa
odgovornosti ako dokae da teta potjee od nekog nepredvidivog uzroka
koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao sprijeiti, izbjei ili otkloniti.
Vlasnik stvari oslobaa se odgovornosti i ako dokae da je teta nastala
iskljuivo radnjom oteene ili tree osobe, koju on nije mogao predvidjeti i ije
posljedice nije mogao ni izbjei ni otkloniti .21
Primjer iz sudske prakse Zahtjev za naknadu tete koji tuitelj temelji na
injenici da je kao uenik stradao na kolskom igralitu u vlasnitvu tuenika,
odnosno kole penjui se na kamionsku gumu koja se nalazila na kolskom
igralitu i s koje je pao i zadobio ozljede.
Shvaanje je suda da kamionska guma sama po sebi, neovisno o njezinoj
veliini i teini, ne predstavlja opasnu stvar, ali u sluaju da su djelatnici kole
mogli i morali uoiti da se djeca na takvoj gumi igraju, tuenik je morao
osigurati da se takva guma, kao potencijalni izvor tete za djecu, ukloni, a kako
to proizlazi i iz Pravilnika o kunom redu. Budui da domar zaposlen kod
tuenika, zaduen za nadzor nad kolskim prostorom, oitom nepanjom nije
uoio ni uklonio kamionsku gumu, tuenik je suodgovoran za nastanak tetnog
dogaaja u omjeru od 30%, dok je nastanku tetnog dogaaja u omjeru od 70
% odgovoran tuitelj, odnosno njegovi roditelji, budui da se sukladno Pravilniku
o kolskom redu tuitelj nije smio zadravati u kolskom prostoru s ime su
nesporno bili upoznati njegovi roditelji.22

ODGOVORNOST ZA NEISPRAVAN PROIZVOD

Proizvoa koji stavi u promet neki proizvod, odgovara za tetu prouzroenu
neispravnou toga proizvoda bez obzira na krivnju. Proizvod je bilo koja
pokretna stvar, pa i onda kad je ugraena u neku drugu pokretnu ili
nepokretnu stvar.
Proizvoa je osoba koja je izradila gotov proizvod, osoba koja je proizvela
sirovinu, samostalni ili nesamostalni dio ugraen u gotov proizvod, kao i osoba
koja se, obiljeavanjem proizvoda svojim imenom, igom ili kakvim drugim
znakom raspoznavanja predstavlja kao proizvoa. Ako je proizvod uvezen,
uzima se da je proizvoa osoba koja je uvezla proizvod radi prodaje, davanja
Vs, Rev-535/2009-2 od 15.06.2011.
Zakon o obveznim odnosima (NN. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) l. 1064., l. 1066. i l. 1067.
22 Os Zagreb, Gn -3881/08 od 09.12.2008.
20
21

17

u zakup ili bilo kojega drugog oblika stavljanja proizvoda u promet i odgovara
solidarno s proizvoaem. Ako nije mogue utvrditi tko je proizvoa,
proizvoaem se smatra svaka osoba koja proizvod stavlja u promet, osim ako
ta osoba u razumnom roku ne obavijesti oteenika o osobi od koje je nabavila
proizvod. Proizvoa se oslobaa odgovornosti pod uvjetima taksativno
navedenima u zakonu.23
U sudskoj praksi nalazimo primjere zahtjeva za naknadu tete koju djeca trpe
zbog neispravnih sprava za igru, najee tobogana zbog ije je neispravnosti
velik broj djece pretrpio teke ozljede koje su u nekim sluajevima dovele i do
amputacije prsta. Stav je suda u takvim predmetima da je proizvoa
tobogana odgovoran zbog toga to predmet koji je proizveo ima nedostatak,
odnosno nije imao ona svojstva kakva se redovito trae od takvog proizvoda
(sigurnost za djeju igru), a zbog tog nedostatka je predstavljao opasnost tete,
za osobe ili stvari, koja je i nastupila u vidu tjelesne ozljede 24.
Kazneni zakon regulira sluajeve koji za posljedicu imaju smrt ili teku tjelesnu
ozljedu ili teko naruavanje zdravlja. Ponekad vlasnici djejih igralita
postupaju nehajno budui da su svjesni da stanje igralita u njihovom vlasnitvu
moe dovesti do tekih posljedica za zdravlje i ivot korisnika igralita, odnosno
djece. Unato tome lakomisleno smatraju da se to nee dogoditi ili da e to
moi sprijeiti. S druge pak strane, ima primjera kada vlasnici igralita uope
nisu svjesni opasnosti koje proizlaze iz neodravanog ili nepropisno postavljenog
djejeg igralita. Ipak, prema okolnostima sluaja morali bi, prema svojim
osobnim svojstvima, biti svjesni te mogunosti.
Ukoliko ozljeda zadobivena na djejem igralitu prouzroi smrt ozlijeene
osobe, odgovorna osoba kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet
godina. Za sluaj teke tjelesne ozljede ili tekog naruavanja zdravlja,
predviena je kazna zatvora do jedne godine. Ukoliko je tim djelom doveden
u opasnost ivot ozlijeenog, ili je uniten ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji
vaan dio njegova tijela, ili koji vaan organ, ili je prouzroena trajna
nesposobnost za rad ozlijeenog, ili trajno i teko naruavanje njegova zdravlja,
trajna iznakaenost ili trajna nesposobnost za reprodukciju, poinitelj e se
kazniti kaznom zatvora do tri godine. Ako su neke od navedenih posljedica
prouzroene namjerno, kazneni zakon predvia kaznu zatvora od est mjeseci
do pet godina zatvora za teku tjelesnu ozljedu, a u ostalim sluajevima od tri
do dvanaest godina zatvora.25
Vanost adekvatnog nadzora djece od strane roditelja ili drugih odgovornih
osoba jednako kao i isticanje upozorenja od strane vlasnika djejeg igralita.
Primjer iz sudske prakse - Tuiteljica je zadobila tjelesne ozljede kada je u dobi
od est godina u pratnji majke i brata na djejem igralitu jednog gradskog
parka, nakon to se popela na penjalicu, pala na tlo s visine od oko 3,5 m.
Sud smatra da je tuenik za nastalu tetu odgovoran u omjeru od 50% jer je na
vidljivom mjestu propustio istaknuti upozorenje vezano uz koritenje predmetne
penjalice. Doprinos majke malodobne tuiteljice nastanku tetnog dogaaja u
omjeru je od 50% jer se sastoji u proputanju panje prilikom nadzora djeteta.26

Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) l. 1074., l.
1075. , l. 1076. i l. 1078.
24 Ogs Zagreb, Gn -599/10 od 26.03.2013.
25 Kazneni zakon (Narodne novine br. 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15) l. 113, l. 118., l. 119. i l.
121.
26 Ogs Zagreb, Gn -50/13 od 13.09.2014.
23

18

DJEJA IGRALITA I IGRAONICE

Jedinicama lokalne samouprave: Organizirati nadziranje sigurnosti igralita,
uklanjati i popravljati sprave za igru, postavljati natpise na igralitu s naznakom
namjene igralita sukladno djejoj dobi, istaknuti pravila ponaanja na igralitu,
kontakt podatke komunalnih redara za prijavu eventualnih nedostataka
igralita i hitnih sluajeva, omoguiti prijave nepravilnosti putem mobilnih
aplikacija i besplatnog telefonskog broja.
Odgojno-obrazovnim ustanovama: Prema Dravnom pedagokom standardu
provoditi propisana mjerila i standarde za sve odgojno-obrazovne ustanove
koji se odnose na prostorne i tehnike uvjete vanjskog prostora za djeju igru i
igraonica unutar zatvorenog prostora, mjerila opreme, didaktikih sredstva i
pomagala, strunosti pri provoenju programa. Potrebno je uloiti napore u
transparentno i detaljno reguliranje djejih igraonica kako bi se osobama koje
planiraju otvaranje igraonica olakalo poslovanje i otvaranje drugih oblika
igraonica (kao to su zabavno-sportske igraonice, igraonice u kojima se
organiziraju proslave djejih roendana i slini sadraji ili igraonice za djecu
kolske dobi)27.
Korisnicima: Odnositi se prema igralitima na javnim povrinama s dunom
panjom, koristiti ih primarno za djeju igru, pripaziti na aktivnosti adolescenata
na djejim igralitima. Djeja igralita nisu mjesta za izvoenje kunih
ljubimcima, zbog potreba sigurnosti i zdravlja djece.

GRADNJA I ODRAVANJE DJEJIH IGRALITA

Investitoru: Kod sklapanja ugovora za projektiranje, gradnju i nadzor, dati
prednost pravnim i/ili fizikim osobama koje imaju iskustva (reference) u
projektiranju, gradnji i nadzoru gradnje djejih igralita i igraonica.
Vlasniku: Provoditi redovite preglede djejeg igralita, njegovih dijelova, u
razmacima i na nain odreen projektom, pisanom izjavom izvoaa o
izvedenim radovima i o uvjetima odravanja u skladu sa zakonskim propisima,
a u sluaju ugraene opreme u skladu s planom servisiranja propisanim u
jamstvima proizvoaa ugraene opreme kao i izvanredne preglede nakon
kakvog izvanrednog dogaaja te za iste unaprijed osigurati dostatne novana
sredstva. U protivnom na siguran i propisan nain oznaiti i zaprijeiti
mogunost koritenja igralita i/ili opreme sve dok se oteenja i nedostaci ne
otklone.

Osim postavljanja jasnih pravila i uvjeta koje moraju ispuniti osobe koje se namjeravaju baviti
ovom djelatnou, potrebno je uloiti dodatne napore i u podruju osiguranja od nezgoda za
vrijeme koritenja djejih igraonica i sl.
27

19

Korisnicima: Obavijestiti nadlenu graevinsku inspekciju odmah po uoenoj

neispravnosti, primijeenom neodravanju djejeg igralita, u sluaju ne
poduzimanju hitnih mjera za otklanjanje opasnosti i/ili neadekvatne uporabe
djejeg igralita. Isto i u sluaju kada postoji sumnja da se igralite koristi, a da
za njega nije izdana uporabna dozvola.

SIGURNOST PROIZVODA
Projektantima: Prema normi HRN EN 1176-7 istaknuti piktogram s potrebnim
informacijama: naziv i adresa igralita, telefonski broj osoblja za odravanje,
ispuniti zahtjeve za postavljanjem, pregledom, odravanjem i sigurnosti dijelova
opreme.
Proizvoaima: Potivati bitne zahtjeve europske norme HRN EN 1176-1 za
opremu igralita (primjena normi je dobrovoljna), staviti proizvod na trite
izravno na temelju potivanja bitnih zahtjeva.

OZLJEDE NA DJEJEM IGRALITU

Korisnicima: Obratiti panju na koritenje pojedinih sprava, te vrstu podloga na
djejem igralitu koja moe ublaiti posljedice eventualnih padova.
Odgovornost za ozljede na djejim igralitima
Skrbnicima i ustanovama: Odgovornost za tetu koju djeca uslijed igre mogu
prouzroiti drugoj djeci dok su pod nadzorom skrbnika ili kole je na skrbniku ili
koli.
Vlasnicima: Vlasnici igralita preuzimaju odgovornost za nastalu tetu ako su na
igralitima u njihovom vlasnitvu pronaeni otpadni, tetni i opasni predmeti i
materijali.
Proizvoaima: Proizvoa je odgovoran za nastale ozljede i tetu uslijed igre
na igralitima ako je teta prouzroena neispravnou proizvoda stavljenog u
promet bez obzira na krivnju.

20

DODATAK 1.
PROPISI KOJI SE PRIMJENJUJU NA DJEJA IGRALITA

Zakon o prostornom ureenju (NN 153/13.)

Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim
pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04,
45/04, 163/04, 148/10 i 9/11)
Zakon o gradnji (NN 153/13)
Pravilnik o jednostavnim i drugim graevinama i radovima (NN 79/14, 41/15 i
75/15)
Pravilnik o obveznom sadraju i opremanju projekata graevina (NN 64/14,
41/15 i 105/15)
Pravilnik o nainu provedbe strunog nadzora graenja, obrascu, uvjetima i
nainu voenja graevinskog dnevnika te o sadraju zavrnog izvjea
nadzornog inenjera (NN 111/14 i 107/15)
Pravilnik o sadraju i izgledu ploe kojom se oznaava gradilite (NN 42/14)
Pravilnik o sadraju pisane Izjave izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima
odravanja graevine (NN 43/14)
Pravilnik o odravanju graevina (NN 122/14)
Zakon o graevnim proizvodima (NN 76/13 i 30/14)
Uredba (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijea od 9. oujka 2011.
koja propisuje usklaene uvjete trgovanja graevnim proizvodima i ukida
Direktivu Vijea 89/106/EEZ (Slubeni list Europske unije L 88, 4.4.2011., str. 5)
Delegirana Uredba Komisije (EU) br. 568/2014 d 18. veljae 2014. o izmjeni
Priloga V. Uredbi (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijea u pogledu
ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava graevnih proizvoda (Slubeni list
Europske unije L 157, 27.5.2014., str. 76)
Delegirana Uredba Komisije (EU) br. 574/2014 d 21. veljae 2014. o izmjeni
Priloga III. Uredbi (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijea o predloku
za sastavljanje izjave o svojstvima graevnih proizvoda (Slubeni list Europske
unije L 159, 28.5.2014., str. 41)
Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog ureenja i gradnje (NN 78/15)
Zakon o komori arhitekata i komorama inenjera u graditeljstvu i prostornom
ureenju (NN 78/15)
Pravilnik o katastru zemljita (NN 84/07 i 148/09)
Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03. (proieni tekst), 36/95.,
70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 82/04., 178/04., 38/09., 79/09., 49/11.,
144/12., 147/14. i 36/15)
Zakon o opoj sigurnosti proizvoda (NN 30/09, 139/10 i 14/14)
Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15)
Kazneni zakon (NN 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15)
Zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07 i 94/13)
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN 87/08, 86/09,
92/10., 105/10 ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13 i 152/14)
Dravni pedagoki standardi predkolskog odgoja i naobrazbe (NN 63/08 i
90/10)
Dravni pedagoki standardi osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja
(NN 63/08 i 90/10)
Dravi pedagoki standardi srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN
63/08 i 90/10)
Odluka o utvrivanju normativa prostora i opreme graevina kola, graevina
kolskih sportskih dvorana i kolskih vanjskih igralita od 18. travnja 2013.
Dostupna na: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12407

21

DODATAK 2.
POPIS HRVATSKIH NORMI ZA SIGURNOST DJEJIH IGRALITA28

HRN EN 1176-10:2008
Oprema i podloge za igralita -- 10. dio: Dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i
metode ispitivanja za potpuno zatvorenu opremu za igru (EN 1176-10:2008)
HRN EN 1176-11:2015
Oprema i podloge za igralita -- 11. dio: Dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i
metode ispitivanja za prostorne mree (EN 1176-11:2014)
HRN EN 1176-1:2008
Oprema i podloge za igralita -- 1. dio: Opi sigurnosni zahtjevi i metode
ispitivanja (EN 1176-1:2008)
HRN EN 1176-2:2008
Oprema i podloge za igralita -- 2. dio: Dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i
metode ispitivanja za njihaljke (EN 1176-2:2008)
HRN EN 1176-3:2008
Oprema i podloge za igralita -- 3. dio: Dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i
metode ispitivanja za tobogane (EN 1176-3:2008)
HRN EN 1176-4:2008
Oprema i podloge za igralita -- 4. dio: Dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i
metode ispitivanja za iare (EN 1176-4:2008)
HRN EN 1176-5:2008
Oprema i podloge za igralita -- 5. dio: Dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i
metode ispitivanja za vrtuljke (EN 1176-5:2008)
HRN EN 1176-6:2008
Oprema i podloge za igralita -- 6. dio: Dodatni posebni sigurnosni zahtjevi i
metode ispitivanja za ljuljake (EN 1176-6:2008)
HRN EN 1176-7:2008
Oprema i podloge za igralita -- 7. dio: Upute za postavljanje, pregled,
odravanje i uporabu (EN 1176-7:2008)
HRN EN 1177:2008
Povrine za ublaavanje udara -- Odreivanje kritine visine pada (EN
1177:2008)

Popis norma iz podruja rada HZN/TO 571, Sport, igralita i ostali rekreacijski sadraji i oprema
(CEN/TC 136, Sports, playground and other recreational equipment) koje se odnose na
sigurnost djejih igralita
28

22

DODATAK 3.
PRIMJERI IZ DRUGIH DRAVA LANICA EU
IRSKA - Sigurnosni standardi (ISEN standardi I.S. EN1176.) na javnim igralitima
uvedeni su u Irskoj jo 1998. godine od strane Nacionalnog tijela za
standardizaciju. Predmetni standardi primjenjuju se na sve aspekte djejih
igralita, ukljuujui opremu, inspekcije, postavljanje i odravanje. Irsko javno
tijelo za uzajamno osiguranje izdalo je standarde za odravanje, preglede,
popravak i testiranje.
Proizvoai sprava za igralita duni su osigurati odravanje i pregled sprava.
Nakon postavljanja opreme i izrade procjene rizika, obavlja se nadzor nad
igralitem. Tjedne inspekcije provode educirani djelatnici. Postoji i protokol za
postupanje u sluaju nezgode na igralitu.
Djeja igralita moraju biti pregledana najmanje jednom godinje od strane
neovisnog strunjaka kako bi se osigurala sigurnost igraline opreme i krajnjeg
korisnika. U svrhu provedbe ovih pregleda, tvrtke za upravljanje uslugama
igralita moraju biti registrirane i autorizirane od strane RoSPA-e (Kraljevsko
drutvo za sprjeavanje nezgoda), koje je najvea i najstarija europska
organizacija za sigurnost. Vlasnici imaju zakonsku obvezu osigurati sigurno
igralite za djecu.

VEDSKA - Zakon o opoj sigurnosti ureuje sigurnost proizvoda i usluga, ali i

proizvoda koji se koriste u okviru pruanja javnih usluga. vedska agencija za
zatitu potroaa provodi nadzor nad igralinom opremom na javnim igralitima
temeljem Zakona o opoj sigurnosti i normama EN 1176 i EN 1177. to se tie
zatvorenih igralita ije koritenje potroai plaaju, Agencija nadzire i opremu i
pruenu uslugu kao to su odravanje opreme i sigurnosni pregledi. Agencija je
izdala i Vodi za vlasnike zatvorenih igralita.
U pogledu javnih igralita primjenjuju se graevinski propisi koji propisuju dizajn i
postavljanje igralita, te Zakon o planiranju i graenju koji ureuje odravanje
opreme. Postavljanje i odravanje nadzire lokalna samouprava (opina).
Vlasnik igralita je odgovoran za sigurnost igralita, dok je proizvoa opreme
odgovoran za opremu. Vlasnici igralita trebaju angairati kvalificirane
inspektore za pregled igralita (u vedskoj je 60-ak kvalificiranih inspektora za
djeja igralita) jednom godinje, sukladno normama.

NIZOZEMSKA - Naredba o spravama za igranje i zabavu propisuje da vlasnik ili

upravitelj djejeg igralita osigurava da sprave za igranje budu postavljene,
ispitane i odravane na nain da budu sigurne za uporabu te da ne uzrokuju
opasnost po ivot i zdravlje korisnika.
Da bi se osigurala sigurnost sprava za igranje, potrebno je prije uporabe izvriti
pregled od strane nadlenog inspekcijskog tijela koji ukljuuje sigurnost sprava i
okolia, nakon ega se izdaje odobrenje za uporabu.

23

LATVIJA - Nema posebnog zakonodavstva kojim je ureeno podruje

sigurnosti djejih igralita, ve se primjenjuje Direktiva o opoj sigurnosti
proizvoda zajedno s pripadajuim normama EN 1176(1,2,3,4,5,6,7,10 i 11) i EN
1177.
Centar za zatitu prava potroaa Latvija koji provodi i nadzor nad primjenom
spomenutih normi izdao je Vodi za sigurnosne zahtjeve u pogledu djejih
igralita namijenjen vlasnicima i korisnicima istih. Vodi je pripremljen u skladu s
normama EN 1176(1,2,3,4,5,6,7,10 i 11) i EN 1177, a ukljuuje sigurnosne zahtjeve
za djeja igralita kao i upute za postavljanje, preglede i odravanje.

FINSKA - Podruje sigurnosti djejih igralita ureeno je Zakonom o sigurnosti

potroaa kojim je transponirana Direktiva o opoj sigurnosti. Predmetnim
zakonom poslovnom subjektu koji eli pruati odreene usluge potroaima
(izmeu ostalog i uslugu koja se odnosi na djeja igralita) propisana je obveza
prijave istog jedinici lokalne samouprave. Uz to, subjekt mora priloiti svu
potrebnu dokumentaciju zajedno s planom procjene i otklanjanja rizika. Iako su
dobrovoljne, norme se navode kao kriterij za usklaenost s opim sigurnosnim
zahtjevima.
Jedinice lokalne samouprave putem lokalnih zdravstvenih inspektora u okviru
Finske agencije za sigurnost i kemikalije te regionalnih dravnih upravnih
agencija nadziru sigurnost usluga namijenjenih potroaima, pa tako i koritenje
djejih igralita. Vanjska igralita su veinom u vlasnitvu lokalne samouprave, a
unutarnja u vlasnitvu poslovnih subjekata

24

KORISNI KONTAKTI
Ministarstvo gospodarstva
www.mingo.hr
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
www.mzos.hr
Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja
www.mgipu.hr
Hrvatska akreditacijska agencija
www.akreditacija.hr
Hrvatski zavod za norme
www.hzn.hr
Udruga gradova
www.udruga-gradova.hr
Savez Drutava naa djeca Hrvatske
http://www.savez-dnd.hr
Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba
www.hitnazg.hr
Klinika za djeje bolesti Zagreb
www.kdb.hr

25

Impresum

Nakladnik

Ministarstvo gospodarstva
Uprava za trgovinu i unutarnje trite

Adresa nakladnika

Ulica grada Vukovara 78, Zagreb

Nakladnika cjelina

Trgovina i unutarnje trite

Za nakladnika

Vedran Krui

Urednica e-publikacija:

Sandra Kelemen

Godite i svezak

godite 2, svezak 12

Objavljeno

prosinac 2015.
mreno mjesto
http://www.mingo.hr/page/kategorija/e-publikacije

MINGO 2015.
U pripremi i obradi tekstova te prikupljanju i analizi podataka sudjelovali su:
voditeljice projekta: Grozdana Vuan, Sanja Mihalj (Ministarstvo gospodarstva),
Tomislav Curman, Vesna Bunti (Ministarstvo gospodarstva),
Tijana Novakovi (Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja),
Zdenka ukelj (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta),
Vesna Ferenak Brodari (Hrvatski zavod za norme),
Sanja kori (Savez drutava Naa djeca Hrvatske),
Kreimir Petri (Udruga gradova)
te autori navedeni u biljekama (fusnotama) pojedinih cjelina, iji su dijelovi tekstova
koriteni.

Fotografije djeteta u igri koje su koritene u Vodiu o sigurnosti djejih igralita iz privatne
su zbirke te su objavljene uz doputenje vlasnika. Nije doputeno daljnje raspolaganje
istima i njihovo postavljanje u izmijenjeni kontekst ili obrada u svrhu drukiju od one za koju
su prvotno objavljene, odnosno njihova uporaba suprotna Zakonu o zatiti osobnih
podataka i drugim propisima.

Doputeno je prenoenje dijelova Vodia uz navoenje izvora.

Objavljeni sadraj se ne odnosi na specifine okolnosti bilo koje pojedinane fizike ili
pravne osobe te ne predstavlja pravni savjet. Samo se pravni propisi objavljeni u
slubenim glasilima mogu smatrati pravno valjanima. Nakladnik ne snosi odgovornost
uslijed promjene objavljenih informacija.