"AGRESIVNO PONAANJE "

prirunik za odgajatelje
RAZVOJ GOVORA I JEZIKA PRKOS DJETETA U TREOJ GODINI
AGRESIVNO PONAANJE
RODITELJ I NJEGOVA SLIKA O DJETETU PREHRANA U VRTIU
ZDRAVSTVENI SAVJETNIK
U vremenu kad su okruena agresijom, ubijanjem i smru, djeca imaju tekoa u kontroli
svoje agresivnosti.
Rat je uz sve strahote donio i nove norme u usmjeravanju agresivnosti. Agresivnost je
svud oko nas, na ulici, na TV, u obitelji. Djeca se poistovjeuju s odraslima - s ratnicima.
Agresivnost se prelijeva iz stvarnosti u igru i vraa se iz igre u svakidanjicu.
U djece s traumatskim iskustvima ivani je sustav razdraljiviji, a mehanizmi koenja
agresivnosti su slabiji.
Mnogi roditelji tuku svoju djecu i poduavaju ih da vrate udarac u svai s vrnjacima. Iz
takvog roditeljskog stava dijete ui samo: "tko je jai - taj kvai".
UVIJEK TREBA REAGIRATI NA AGRESIVNO PONAANJE DJECE, jer se time
prekida lanac ugroavanja i tete i pokazuje da
AGRESIVNO PONAANJE NIJE POELJNO NI PRIHVATLJIVO.
Najmanje su agresivna ona djeca iji roditelji ne prihvaaju agresivno ponaanje, niti
kanjavaju svoju djecu.
Agresivno ponaanje je svako ponaanje s namjerom da se nekome drugom nanese teta
ili povreda bilo koje vrste. Moe biti verbalna ili fizika.
Moe biti:
Nenamjerna, impulzivna agresivnost uzrokovana unutarnjom napetou i
razdraljivou
Namjerna agresivnost uzrokovana nekim izvanjskim ciljem (igraka, privilegija)
Agresivnost kao nain reagiranja, dijelom se nasljeuje, a dijelom se ui. Agresivni
roditelji imaju, u pravilu, agresivno dijete. Agresivnost je vrlo stabilna osobina koja se
uvruje ve u predkolskoj dobi. Agresivno dijete obino odrasta u agresivnog
odrasloga. Agresivnost je u djeaka ea i postojanija.
Djeca reagiraju agresivno kad su frustrirana, tj. kad ne mogu zadovoljiti svoje potrebe i
elje, kad ih se spreava u nekom naumu, zbog osjeaja nemoi, neuspjeha, tjeskobe, i
posebno zbog osjeaja bijesa i ljutnje.
Najvei bijes i agresiju izaziva namjerna akcija drugih ("On mi je namjerno sruio
kocke!").
Agresivnost uzrokuje i strah, jer u djetetu stvara osjeaj da moe uiniti neto protiv
onoga koga se boji.

KAKO POMOI DJECI DA SE "NOSE" SA SVOJOM LJUTNJOM I STRAHOM KOJI

NE ZNAJU IZRAZITI DRUKIJE NEGO AGRESIJOM?
1. Pruiti djetetu naine za izraavanje ljutnje, koji su prihvatljivi za njegovu okolinu.
Kao "ispuni ventil" moe posluiti jastuk (za udaranje rukama), reket (za udaranje po
krevetu), lopte i limenke (za utiranje), novine i papir (za guvanje, deranje i gaenje).
Pomae i tranje, izgovaranje runih rijei, vikanje u kutiju, maevanje novinama i sl.
2. Pomoi djetetu da bude svjesno svoje ljutnje i da je zna rijeima izrei ("Ljut sam!").
Ekspresivne tehnike odlino pomau izraavanju neosvijetene i osvijetene agresije,
ljutnje i straha. Sve te teke osjeaje dijete moe crtati, slikati, modelirati, glumiti s
lutkama. Glina, koju je uvijek mogue premodelirati, ima posebnu vrijednost. Dijete
moe izraditi onoga koji ga ljuti, moe ga gnjeiti i na kraju ponovno uobliiti (to
smanjuje osjeaj krivnje zbog gnjeenja).
3. Razgovarati o ljutnji, to je to to ga ljuti, to radi kad je ljut, pomae li mu to u
postizanju cilja, moe li se to i drukije, kako je onom drugom
KAKO SPREAVATI AGRESIVNO PONAANJE
1. Organizirati djeji svakidanji ivot kao stabilan i predvidiv.
sve u svoje vrijeme, na svome mjestu, na isti nain (osjeaj sigurnosti)
sport, rekreacija, oputanje (smanjivanje napetosti)
postavljanje granica i pravila prihvatljivog ponaanja (predvidivost i sigurnost)
2. Uiti dijete prosocijalnom ponaanju - da dobrovoljno pomae i dijeli s drugima, da
bude velikoduno, da prepoznaje osjeaje drugih ljudi i djece i uivljava se u njih.
Agresivno i prosocijalno ponaanje su suprotni stilovi meuljudskog ponaanja, suprotni
naini rjeavanja problema koji se stjeu i ue u ranoj dobi.
Uenjem se moe poveati i njegovati jedan stil na raun drugoga. Koliko dijete vie
uite da se brine o drugima, da im pomae i da ih tjei, toliko e manje biti agresivno i
neuviavno.
Svako dijete moe nauiti da izraava svoju agresivnost na prihvatljiv nain, da se brine o
sebi i drugima, da razgovara i dogovara se te da rjeava sukobe na nenasilan nain!
TREBA MU PRIMJER I PODUKA!
ELITE LI DOZNATI VIE - POTRAITE I OVE KNJIGE:
Nevenka uturi: Zabrinjava me moje dijete,
kolska knjiga, Zagreb, 1995.
Ofra Ayalon: Spasimo djecu,
kolska knjiga, Zagreb, 1995.

Violet Oaklander: Put do djejeg srca,

kolska knjiga, Zagreb, 1996.
Zlatko Bastai: Lutka ima srce i pamet,
kolska knjiga, Zagreb, 1988.
Zora Raboteg-ari: Psihologija altruizma,
Alinea, Zagreb, 1995.
E. Perry Good: Kako pomoi klincima da si sami pomognu, Alinea, Zagreb, 1993.
Priredila: Branka Starc, psihologinja
U okviru projekta "psihosocijalna potpora djeci", Ministarstva prosvjete i porta i
UNICEF-a

DJEJA AGRESIVNOST

Podjela djeje agresivosti

Osnovni uzroci
Svaa
Bijes
Kako pomoi djetetu
Kontrola agresije
Poduavanje roditelja
Kako sprjeavati agresivnost

PODJELA DJEJE AGRESIVNOSTI

1. Normalna agresivnost ili suprotstavljanje koja nema neprijateljsko znaenje. Ona je
donekle "fizioloka", normalna ili oekivana. Pojavljuje se tijekom djejeg razvoja, a
istie se u nekim razdobljima. Ta djeja agresivnost vodi dijete samostalnosti i
prodornosti u drutvu.
2. Neprijateljska agresivnost oituje se otvorenim neprijateljstvom prema cilju, a ima dva
oblika: heteroagresivni i autoagresivni. Heteroagresivni se oituje prema van (ljudima,

ivotinjama, predmetima iz okoline), a autoagresivni prema sebi (grizenje noktiju,

upkanje vlastite kose).
3. Potisnuta agresivnost pojavljuje se u sluajevima jakog straha od kazne i moe imati
heteroagresivni oblik.
Uz otvorenu agresivnost, kod djece postoji i pasivna, povuena, pokorna, moda ak i
nepokretna agresija. Takva se djeca pri zabrani i prikraenosti ne odupiru otvoreno, nego
se povlae, tj. odbijaju hranu, ne ele spavati, odbijaju pranjenje crijeva i slino. Dijete
odbija izvravati odreene zadae i zapovijedi, pravi se "gluho". Takvo je ponaanje esto
u fazi prkosa, kad je ambivalencija prema roditeljima prirodna pojava. Agresija postaje
problem kad je prejaka. Cilj prejake agresije je da zavlada situacijom, da savlada zapreku
ili da uniti objekt.
poetak
OSNOVNI UZROCI AGRESIVNOSTI KOD DJECE
- prikraenost koja priprema dijete da napadne osobu ili predmet to mu stoje na putu da
eljenog cilja
- prenesena ljutnja koja se pojavljuje kada dijete ne moe izraziti ljutnju izravno prema
osobi ili predmetu to su ga povrijedili
- roditeljsko odbacivanje djeteta
- elja za svraanjem panje
- poistovjeivanje s agresivnom okolinom
- fiziko kanjavanje za loe vladanje u djetetu esto izaziva elje da tu agresivnost vrati
prema drugima ili prema sebi
- popustljivost roditelja ili odraslih prema agresivnosti
- emocionalna napetost koja nastaje zbog obiteljskog stresa u kojem dijete nije
sudjelovalo
Uzrok agresivnom ponaanju djece moe biti i sam roditelj ili odgojitelj, tj. meuljudski
problemi u obitelji ili ustanovi. Razlog agresivnom ponaanju moe biti i osobnost
roditelja ili odgojitelja, tj. traenje poslunosti, napetost zbog roditeljskih problema,
njihove nesigurnosti itd.
poetak
SVAA
Agresivnosti kod djece esto prethodi svaa. Svaa je kratka pri emu se djeaci ee
svaaju nego djevojice i agresivniji su za vrijeme svae. Mlae dijete je svadljivo ali
manje agresivno da starijega koje se ponaa obratno. ee su svae meu djecom istog
spola koja su starija ili mlaa. Guranje i natezanje je motorna aktivnost koja prethodi
agresivnosti. Svaom se prisiljava drugo dijete da popusti, no nakon svae djeca sebrzo
oporavljaju i ne pokazuju znakove mrnje. Upravo je to razlog da se roditelji ne uputaju

u rjeavanje djeje svae svojim metodama koje esto prerastaju u svae roditelja i stalni
su izvor susjedskih razmirica. Djeca svoje svae brzo rjeavaju i zaboravljaju.
poetak
BIJES
Bijes je takoer ponaanje koje prethodi agresiji. Od prve do druge godine uzrok bijesa
kod djece najee je vezan za suprotstavljanje odreenim navikama, a potom i
autoritetu. Od druge do tree godine na prvom je mjestu bijes zbog autoriteta, na
drugome suprotstavljanje formiranju navika, a na treem sukob s vrnjacima. Od tree do
etvrte godine uzrok bijesu je sukob s vrnjacima na prvom mjestu, a na drugom vrhunac
sukoba s autoritetom. Nakon etvrte godine uzrok bijesu je drutvena okolina, a kasnije
prikraivanje i ometanje interesa i zadovoljenja. Tijekom djetetova razvoja uspostavlja se
kontrola nad afektima i otvorena agresija prelazi u potisnutu.
poetak
KAKO POMOI DJETETU
Da bi se sprijeila agresivnost, dijete treba uvjeriti kako takvo ponaanje nije poeljno no
prihvatljivo. Mnogi roditelji to ne prihvaaju, pa potiu djecu da se brane agresijom. Da
bi roditelj poduio dijete o nepotrebnosti i nepoeljnosti takva ponaanja, ne smije ga
tui, jer tada ini ono to djetetu zabranjuje, a njemu je doputeno.
Dijete se treba uiti isticati meu vrnjacima na prihvatljiv nain, a ne tunajvom. esto
se od djeteta ne moe doznati zato se tuklo. Tunjavu treba prekinuti razdvajanjem
djece, a ne traenjem krivca. Djetetu treba pomoi da odraste istiui dobre strane
njegova ponaanja.
Sudjelovanje djeteta u odreenim sportovima moe agresivnost pretvoriti u vjetinu za
branjenje, a ne za napadanje.
poetak
KONTROLA AGRESIJE
Roditelji, uitelji i strunjaci esto trae pomo da bi rijeili stvarne ivotne probleme,
posebice to se tie maloljetnike delikvencije i agresije, gdje pravne metode obino ne
daju eljene rezultate. Budui da mehanizmi antisocijalnog ponaanja jo uvijek nisu u
potpunosti razjanjeni, pokuaji djelovanja na takvo ponaanje psiholokim ili odgojnim
metodama zto su esto samo djelomino uspjeni.
poetak
PODUAVANJE RODITELJA

Nedvojbeno je utvreno da su roditeljske odgojne metode povezane s djejom

agresivnou. Jedan od najizravnijih i najuspjenijih pristupa izlaenju na kraj s tim
izvorom agresije je poduavanje roditelja. Rukovodei se naelima modifikacije
ponaanja, psiholozi poduavaju roditelje djelotvornijem ophoenju s djecom. Roditelji
ue zamjenjivati negativne izjave, poput prijetnji i naredbi, pozitivnima te ue verbalno
poticati djeje prosocijalno ponaanje. Osim toga, roditelji ue dosljedno primjenjivati
kazne koje ne ukljuuju tjelesno nasilje onda kada je nuno odrati disciplinu. Takve
intervencije esto dovode do velikih promjena roditeljskog i djejeg ponaanja. Sline
tehnike upotrebljavaju se i u poduavanju uitelja te drugih strunjaka koji rade s djecom.
poetak
KAKO SPRJEAVATI AGRESIVNOST
Potrebno je organizirati djeji svakidanji ivot kao stabilan i predvidiv:
- sve u svoje vrijeme, na svome mjestu, na isti nain (osjeaj sigurnosti)
- sport, rekreacija, oputanje (smanjivanje napetosti)
- postavljanje granica i pravila prihvatljivog ponaanja (predvidivost i sigurnost)
- Uiti dijete prosocijalnom ponaanju, da dobrovoljno pomae i dijeli s drugima, da bude
velikoduno, da prepoznaje osjeaje drugih ljudi i djece i uivljava se u njih.
Agresivno i prosocijalno ponaanje su suprotni stilovi meuljudskog ponaanja, suprotni
naini rjeavanja problema koji se stjeu i ue u ranoj dobi. Uenjem se moe poveati i
njegovati jedan stil na raun drugoga. Kojiko dijete vie ui da se brine o drugima, da im
pomae i da ih tjei, toliko e manje biti agresivno i neuviavno. Svako dijete moe
nauiti da izraava svoju agresivnost na prihvatljiv nain, da se brine o sebi i drugima, da
razgovara i dogovara se, te da rjeava sukobe na nenasilan nain.
uturi Nevenka: 'Zabrinjava me moje dijete', Gruden Zdenka: 'Djeja psihoterapija'