UDK 624.13.002.5:69.003.

12

Primljeno 26. 1. 2009.

Metodologija pojednostavnjenog
prorauna uinka vozila
Stjepan Bezak, Zdravko Linari, Mladen Vukomanovi
Kljune rijei

S. Bezak, Z. Linari, M. Vukomanovi

uinak vozila,
gradilini promet,
cestovni promet,
prijevoz,
sipki materijal,
trokovi graenja

Metodologija pojednostavnjenog prorauna uinka vozila

Key words

S. Bezak, Z. Linari, M. Vukomanovi

vehicle performance,
site traffic,
road traffic,
transport,
loose materials,
construction costs

Methodology for a simplified vehicle-performance analysis

Prethodno priopenje

Opisana je pojednostavnjena metodologija prorauna uinka vozila, sa svim elementima koji utjeu na
uinak i metodologija prorauna trokova prijevoza u gradilinom i cestovnom prometu. Prikazana su
dva primjera prorauna trokova prijevoza sipkih materijala. Obrazloeno je kako poveanje
produktivnosti prijevoznih sredstava smanjuje ukupne trokove graenja. Kvalitetno planiranje radnog
uinka prijevoznih sredstava, nuno je da bi se izraunale prihvatljive trine cijene radova
Preliminary note

The simplified methodology for calculating performance of vehicles, with all performance-related
elements, is described, and the transport cost calculation methodology in the on-site and road traffic
conditions is analyzed. Two methods for calculating transport costs for loose materials are presented.
The authors explain how the higher productivity of transport vehicles contributes to an overall decrease
of construction costs. The performance of transport vehicles must adequately be planned so that the
prices charged for works can remain reasonable.

Mots cls

S. Bezak, Z. Linari, M. Vukomanovi

Note prliminarie

rendement de vhicules,
circulation sur le chantier,
circulation sur la route,
transport,
matriaux meubles,
cots de construction

Mthodologie de calcul simplifi du rendement de vhicules

. , . , M.

,
,
,

,

La mthodologie simplifie de calcul du rendement de vhicules, avec les lments de rendement

correspondants, est dcrite. La mthodologie de calcul des cots de transport dans les conditions de
circulation sur le chantier et sur la route, est analyse. Deux mthodes de calcul des cots de transport des
matriaux meubles sont prsentes. Les auteurs expliquent comment une plus grande productivit des
vhicules de transport contribue la rduction gnrale des cots de construction. Le rendement des
vhicules de transport doit tre planifi de manire appropri pour que les prix pays pour travaux restent
raisonnables.

, ,
a a ce .
.
oaa
.
.

Schlsselworte

S. Bezak, Z. Linari, M. Vukomanovi

Fahrzeugleistung,
Baustellenverkehr,
Strassenverkehr,
Transport,
Streubaustoff,
Baukosten

Methodologie der vereinfachten Berechnung der Fahrzeugleistung

Vorherige Mitteilung

Beschrieben ist eine vereinfachte Methodologie der Berechnung der Fahrzeugleistung, mit allen
Elementen welche die Leistung beeinflussen, sowie die Methodologie der Berechnung der
Transportkosten im Baustellen- und Strassenverkehr. Dargestellt sind zwei Beispiele der Berechnung
der Transportkosten fr Streubaustoff. Es wird begrndet wie die Vergrsserung der Produktivitt der
Fahrzeuge die gesamten Baukosten vermindert. Qualittsvolles Planen der Arbeitsleistung der
Fahrzeuge ist notwendig um annehmbare Marktpreise der Arbeiten zu errechnen.

Autori: Prof. dr. sc. Stjepan Bezak, dipl. ing. gra.; prof. dr. sc. Zdravko Linari, dipl. ing. gra.; mr. sc.
Mladen Vukomanovi, dipl. ing. gra., Sveuilite u Zagrebu Graevinski fakultet, Kaieva 26, Zagreb
GRAEVINAR 61 (2009) 11, 1059-1064

1059

Proraun uinka vozila

S. Bezak i drugi

1 Uvod

kao prijevoz u javnom cestovnom prometu i

Prijevoz sipkih materijala na vee udaljenosti obavlja se

vozilima, a prema podacima iz strune literature za zemljane se radove, smatra da je prijevoz vozilima isplativ
od 300 m i vie, ovisno o vrsti vozila, vrsti i konfiguraciji prometnice, vrsti kolnika i td.

kao prijevoz u gradilinom prometu.

Radni uinak vozila, npr. kamiona i zglobnih dampera

na gradilitu, temelji se na pretpostavci ciklikog rada.
Vrijeme jednoga radnoga ciklusa vozila obuhvaa: utovar vozila, vonju punog vozila, vonju praznog vozila,
istovar vozila i vrijeme manevara. Meutim, kamioni
mogu kontinuirano prevoziti, na duljim razdaljinama,
tijekom duljih razdoblja, i to uglavnom po javnim cestovnim prometnicama. U tom sluaju, za ocjenu uinaka
kamiona treba sasvim drugaiji pristup. Uinak se ne
rauna kao uinak prijevoznog sredstva pri graenju,
ve kao sredstvo prometovanja ili prometa robe na duljim razdaljinama.
Uinak vozila ovisi o brzini kretanja u odnosu na masu
tereta koji prevoze. Brzina kretanja i masa tereta ovisni
su o vunoj snazi vozila, tj. snazi pogonskog motora.
Snaga pogonskog motora je u meusobno uvjetovanoj
vezi s nosivosti, kao i s konstrukcijskim obiljejima
vozila koja omoguavaju tu nosivost.
Postoji razlika izmeu radnog uinka pojedinog vozila i
uinka grupe vozila. Uinak grupe vozila nije jednak
najveem moguem zbroju uinaka pojedinih vozila.
Naime, pri prometovanju vie vozila esto dolazi do
pojave redova u kojima ona, primjerice, ekaju na utovar (tzv. repovi) [8] posebice ako postoji nesrazmjer
(premalo) utovarnih sredstava prema broju (previe)
vozila ime se smanjuje najvei mogui uinak pojedinog vozila. Najpovoljniji odnos broja utovarnih sredstava i broja vozila povezanih u radu daje najvei mogui
uinak kao grupa strojeva i vozila. Optimalni se odnos
broja utovarnih sredstava i vozila moe shvatiti kao onaj
koji omoguava neprekinuti rad utovarnih sredstava i
neprekinuti cikliki rad vozila bez njihova ekanja na
utovar.
U ovom je lanku opisana metodologija prorauna radnih uinaka vozila, tj. proraun uinka pojedinanog
vozila uobiajenim inenjerskim (deterministikim) nainom. Razmatraju se dva pristupa proraunu uinka
vozila za cestovni i gradilini promet, te metodologija
prorauna trokova prijevoza. Na kraju lanka je diskusija prikazane metodologije sa zakljucima za njezinu
primjenu u praksi.
2 Metodologija prorauna uinka vozila
Prema metodologiji, uinak vozila kod prijevoza sipkih
materijala proraunavamo:
1060

Prijevoz u javnom cestovnom prometu podrazumijeva

vonju uredno registriranog vozila (kamiona) za promet
na autocestama, dravnim i upanijskim cestama, u skladu
s valjanim zakonima i propisima za cestovni promet.
Prijevoz u gradilinom prometu podrazumijeva vonju
po gradilinoj prometnici, s kolnikim zastorom ili bez
njega, sa svim ogranienjima koja utjeu na promet kamionima, to se tie ogranienja brzine vonje i slino.
Dakle, pristup proraunu razlikuje se u nainu odreivanja brzine kretanja vozila, a osnova samog prorauna u
oba je sluaja sljedea.
Planirani (planski) uinak vozila (Up), proraunava se iz
izraza [1][9]:
U p = U t ki
(m3/h ili t/h rastresito)
(1)
gdje je:
Ut - teorijski uinak vozila,
ki - koeficijent ispravka teorijskog uinka,
Teorijski uinak vozila (Ut), proraunava se iz izraza:

U t = nc Q c

(2)

gdje je:
nc - broj ciklusa koji vozilo napravi u razmatranom vremenu
Qc - obujam ili koliina uinka po jednom ciklusu.
Broj ciklusa koji vozilo napravi u razmatranom vremenu
(npr. 1 sat ili 60 min), dobije se iz izraza;

nc =

60
tc

(3)

gdje je:
tc - vrijeme jednog ciklusa rada vozila,

2.1 Obujam ili koliina uinka

Obujam ili koliina uinka (Qc) po jednom ciklusu dobije
se tako da se obujam (q) sanduka vozila ispravi koeficijentom punjenja. Razni autori daju razliite oznake ovog koeficijenta npr. [5] ili fF, [6], ali u domaoj literaturi najee je to oznaka kpu [9]. Pri proraunu koliine uinka
navedeni koeficijent moe biti ili vei od jedan (tada je to
punjenje povrh), ili jedan (normalno punjenje), ili manji
od jedan (punjenje ispod normale).
Obujam ili koliinu uinka proraunamo iz izraza [1][9]:
Q c = q k pu
(4)
gdje je:
q - obujam sanduka vozila
kpu - koeficijent punjenja.
GRAEVINAR 61 (2009) 11, 1059-1064

S. Bezak i drugi

Proraun uinka vozila

Veina autora koeficijent punjenja razlikuje prema uvjetima u gradilinom ili cestovnom prijevozu. Za gradiline
uvjete prijevoza punjenje vozila uzima se s koeficijentom
1,0 do 1,2 [6]. Za prijevoz po javnim prometnicama koeficijent punjenja je maksimalno 1,0 ili najee manje od
jedan (0,95), jer zakonske norme propisuju da se sanduk
vozila ne moe puniti iznad obujma sanduka vozila bez
dodatne oplate.

2.2 Koeficijent ispravka (korekcije) uinka

Koeficijent ispravka (ki) teorijskog uinka vozila dobije se
iz izraza:

ki = ko k p

(5)

gdje je:
ko - opi koeficijent ispravka
kp - posebni koeficijent ispravka
Opi se koeficijent ispravka (ko) sastoji od tri koeficijenta [8].
Prvi je koeficijent iskoritavanja radnog vremena (krv) koji
daje omjer ukupnoga radnog vremena i moguega efektivnoga radnog vremena. Na primjer, kod odlinog iskoritavanja efektivnog rada (55 min na sat) koeficijent krv iznosi
0,92 [9].
Drugi je koeficijent organizacije (kog) koji zamjenjuje uvjete rada stroja ili vozila na gradilitu, a iznosi od 0,60-0,84
za gradilite [9], a za cestovni promet moe se uzeti 1,00.
Trei koeficijent jest koeficijent dotrajalosti stroja (kds), a
odnosi se na pouzdanost i ope stanje vozila. Zbog prirode
posla obvezatne stalne kontrole stanja vozila (godinji tehniki pregledi, registracija vozila) ona su uglavnom uvijek dobro odravana pa se u naelu pri proraunu njihova
uinka moe uzeti koeficijent dotrajalosti kds = 1,00 [9].
Posebni koeficijenti ispravka (kp) teorijskog uinka (Ut)
pri proraunu uinka razmatranih vozila uglavnom se ne
uzima [9] u obzir jer stanje sipkih materijala koji se prevoze bitno ne utjee na njihov radni uinak, posebice to su
ta sredstva svojim oblikom, konstrukcijom i nainom rada
prilagoena pojedinim vrstama i stanjima koja premjetaju. Manevarske sposobnosti vozila su takoer njegova temeljna radna obiljeja koja mu omoguavaju traenu tehniku uinkovitost u radu.

gdje je:
ko - opi koeficijent ispravka
kog - koeficijent organizacije
GRAEVINAR 61 (2009) 11, 1059-1064

kds - koeficijent dotrajalosti stroja.

2.3 Brzina kretanja

Vozilo se ne kree po pojedinim dijelovima ili dionicama
puta stalno jednom te istom najveom moguom brzinom
(vmax), nego promjenjivim brzinama koje se za potrebe prorauna rabe kao prosjek ostvarenih brzina ili prosjena brzina. Naime, brzina kretanja vozila na poetku je nula te
se tijekom kretanja vozila sve vie poveava (odnosno
smanjuje) i pribliava najveoj doputenoj brzini. Meutim, na kretanje vozila pri veim brzinama pojavljuju se
razliiti otpori koji umanjuju maksimalnu moguu brzinu,
a time bitno utjeu na prosjenu brzinu. U literaturi se najee spominje otpor kotrljanja, uspona itd. [8], [9], [11],
a vrijednosti se mogu nai u tablicama raznih prirunika
[4]. Moramo napomenuti da pojedini autori [6] daju dijagrame proraunanih prosjenih brzina punih i praznih kamiona za razliite cestovne podloge - od gradilinih prometnica do autocesta.
Prosjena brzina kretanja za praktine potrebe planiranja
radnih uinaka vozila moe se proraunati pomou faktora
brzine (fb) [7], [8] koji umanjuje najveu moguu brzinu
(vmax) na prosjenu brzinu ( v p = vmax f b ), ovisno o
duljini pojedine dionice puta te polazi li vozilo u vonju
dionicom s mjesta ili je u pokretu. Za potrebe priblinog
prorauna moe se oitati iz posebne tablice, a kao
primjer daju se okvirni podaci [8] u tablici 1.
Tablica 1. Okvirne vrijednosti za faktor brzine (fb). [8]
Duljina dionice

Kretanje s mjesta

U pokretu

0,1 - 1 km

0,35 - 0,75

0,70 - 0,85

> od 1 km

0,70 - 0,85

0,80 - 0,90

2.4 Vrijeme ciklusa

Vrijeme jednog ciklusa vozila (tc) proraunava se iz izraza
[9]:
tc = tu + tvo + tvp + ti + tm

(6)

gdje je:
tu - vrijeme utovara
tvo - vrijeme vonje punog (optereenog) vozila
tvp - vrijeme vonje praznog vozila

Koeficijent ispravka (ki) ima sljedei oblik:

k i = k o = k og k rv k ds

krv - koeficijent iskoritavanja radnog vremena

(5a)

ti - vrijeme istovara
tm - vrijeme manevara i izmjene vozila.
Za utovara (tu) uzima se vrijeme trajanja procesa rada
stroja na utovaru materijala. Kao utovarno sredstvo rabi
se bager ili utovariva.
1061

Proraun uinka vozila

S. Bezak i drugi

Vrijeme vonje punog vozila (tvo) proraunamo iz

izraza:

t vo =

Ldo
v po

(7)

Vrijeme vonje praznog vozila (tvp) proraunamo iz

izraza:

t vp =

Ldp
v pp

(8)

gdje je:
Ldo - ukupna duljina vonje punog vozila u odlasku
Ldp - ukupna duljina vonje praznog vozila u povratku
vpo - prosjena brzina na itavom putu u odlasku punog
vozila

ine ukupan troak. Prema nekim autorima [12], trokovi prijevoza mogu se proraunati iz sljedeeg izraza:

T pr =

K
Up

(11)

gdje je:
K - cijena radnog sata vozila
Up - planirani uinak vozila.
Meutim, proraun trokova prijevoza kamionom kao
pojedinanog direktnog troka strojnog rada (ts) je jednostavniji [9], a dobije se (pojednostavnjeno) umnokom prodajne cijene radnog sata stroja (pcss) [2] i norme vremena (N) kako slijedi:
t s = pcss N

(12)

pri emu je:

vpp - prosjena brzina na itavom putu u povratku praznog

vozila.

N=

Prosjene brzine vozila u odlasku i dolasku proraunaju se

iz izraza v p = v max f b [8].

gdje je

1
Up

(13)

Up

- planirani uinak vozila

Vrijeme istovara (ti) uzima se od 0,5 do 0,7 min, najvie

3 min.

ts

- direktni troak strojnog rada

- normativ vremena

Vrijeme manevara (tm) i izmjene vozila uzima se od 0,3

do 0,5 min, najvie 5 min.

pcss - prodajna cijena radnog sata vozila.

2.5 Planirani uinak

4 Primjer prorauna trokova prijevoza sipkih

materijala kamionom

Kako smo ve prije konstatirali planirani (planski, praktini) uinak vozila proraunava se iz izraza (1), a izraava
se u m3/h ili tona/h u rastresitom stanju. Kada se u osnovni
izraz (1) uvrste izrazi (2), (3) i (4) dobiva se:

Prema metodologiji prorauna trokova prijevoza sipkih

materijala kamionom ponajprije je potrebno definirati
tehnike podatke kamiona. Kao primjer, za prijevoz se
rabi prosjean kamion koji ima sljedea obiljeja:

60

U p = (q k pu ) ki
tc

kamion kiper (uredno registriran za cestovni promet)

(10)

snaga 170 kW
nosivost za teret 21 t

gdje je:

masa vozila 16 t (pretpostavka)

Up - planirani uinak vozila (planski, praktini)

zajedno masa vozila i teret 37 t.

tc - vrijeme jednog ciklusa rada vozila

Nakon utvrivanja tehnikih podataka kamiona, potrebno je utvrditi duljine dionica (puta) u odlasku i povratku
te prosjene brzine kretanja kamiona za prijevoz u javnom cestovnom i gradilinom prometu. U naem se primjeru predvia prijevoz sipkih materijala kamionom za
sljedee:

q - obujam sanduka vozila

kpu - koeficijent punjenja
ki - koeficijent ispravka teorijskog uinka.
3 Metodologija prorauna trokova prijevoza
kamionom
Trokovi prijevoza (Tpr), u graditeljstvu ine znatan dio
trokova graenja, to zahtijeva odreenu metodologiju
prorauna, odnosno uzimanje u obzir svih elemenata koji
1062

a)

Javnu prometnicu

Ldo - 50 km (ukupna duljina vonje punog vozila u

odlasku)
Ldp - 50 km (ukupna duljina vonje praznog vozila u
povratku)
GRAEVINAR 61 (2009) 11, 1059-1064

S. Bezak i drugi

Proraun uinka vozila

vpo - 55 km/h (prosjena brzina na itavom putu u

odlasku punog vozila)

Proraun trajanja ciklusa prijevoza materijala prema

obrascu (6):

vpp - 72 km/h (prosjena brzina na itavom putu u

povratku praznog vozila)

tc = tu + tvo + tvp + ti + tm = 1,7118 h = 102,70 min

b)

Gradilinu prometnicu na 5 km

Ldo - 5 km (ukupna duljina vonje punog vozila u

odlasku)
Ldp - 5 km (ukupna duljina vonje praznog vozila u
povratku)

Planirani uinak proraunamo iz obrasca (10);

60
U p = q k pu
tc

) k = [0,5842 12] 0,92 = 6,45 m3/h

Proraun normativa (13);

1
1
=
= 0,155 h/m3
U p 6,45

vpo

- 21 km/h (prosjena brzina na itavom putu u

odlasku punog vozila)

N=

vpp

- 47 km/h (prosjena brzina na itavom putu u

povratku praznog vozila).

Pretpostavljena prodajna cijena sata rada (pcss) kamiona

jest 410,90 kn [3].

Valja napomenuti da se navedene prosjene brzine

uzimaju okvirno. Za stvarne uvjete prijevoza potrebno
je provesti neposrednu provjeru na temelju snimanja
vremenskih uzoraka na gradilinoj i javnoj prometnici
jer ove ovise o brojnim imbenicima te stvarnim
lokacijskim i prometnim uvjetima.

4.1 Trokovi prijevoza u javnom cestovnom

prometu
Kao primjer prorauna trokova prijevoza u cestovnom
prometu uzimamo prijevoz ljunanog materijala s prosjenim kamionom 170 kW, nosivost 21 t (12 m3), na
udaljenost od 50 km, s koeficijentom punjenja k pu =1.

Cijena prijevoza za 1 m3 na 50 km (12):

t s = pcss N = 410,90 x 0,155 = 63,69 kn/m3

4.2 Trokovi prijevoza u gradilinom prometu

Kao primjer prorauna trokova prijevoza u gradilinom
prometu uzimamo prijevoz materijala C kategorije [10]
s prosjenim kamionom 170 kW, nosivost 21 t (12 m3),
na udaljenost 5 km, s koeficijentom punjenja k pu =1,2.
Koeficijent ispravka (ki) proraunamo iz izraza (5a);
ki = ko = kog krv k ds = 0,84 0,92 1,0 = 0,77

Koeficijent ispravka (ki) proraunamo iz izraza (5a)

Za utovara u vozilo uzet je normativ (h/m3) bagera [3]:

ki = ko = kog k rv kds = 1,0 0,92 1,0 = 0,92

tu = 0,1092

Za utovara u vozilo uzet je normativ (h/m3) utovarivaa

[3]:
tu = 0,0588

Vonja punog vozila (prosjena brzina 55 km/h) na 50

km (7):
tvo =

Ldo 50
=
= 0,9091
v po 55

Vonja praznog vozila (prosjena brzina 72 km/h) na 50

km (8):
tvp =

Ldp
v pp

50
=
= 0,694
72

Vonja punog vozila (prosjena brzina 21 km/h) na 5

km (7):
tvo =

Ldo
5
=
= 0,2381
v po 21

Vonja praznog vozila (prosjena brzina 47 km/h) na 5

km (8):
tvp =

Ldp
v pp

5
= 0,1064
47

Vrijeme istovara (1 min):

ti = 0,0166

Vrijeme svih manevara (2 min):

Vrijeme istovara (1 min):

tm = 0,0333

ti = 0,0166

Vrijeme svih manevara (2 min):

Proraun trajanja ciklusa prijevoza materijala prema

obrascu (6):

tm = 0,0333

tc = tu + tvo + tvp + ti + tm = 0,487h = 29,22 min

GRAEVINAR 61 (2009) 11, 1059-1064

1063

Proraun uinka vozila

Planirani uinak proraunamo iz obrasca (10):

60

U p = q k pu k i = [2,053 14,4] 0,77 = 22,76 m 3 /h

tc

Proraun normativa (13):

N=

1
1
=
= 0,044 h/m3
U p 22,76

Pretpostavljena je prodajna cijena sata rada (pcss)

kamiona 410,90 kn/h [3].
Cijena prijevoza za 1 m3 na 5 km (12);
t s = pcss N = 410,90 x 0,044 = 18,08 kn/m3

5 Diskusija

U ovome smo radu prikazali pojednostavnjeni prikaz

prorauna trokova prijevoza sipkih materijala sa svim
elementima i nainom prorauna. Prikazana su dva primjera prorauna planiranog uinka kamiona i prorauna
trokova prijevoza sipkih materijala u gradilinom i cestovnom prometu. Iz navedenih primjera, vidljive su razlike u pristupu proraunu, to se i oituje pri definiranju
elemenata trokova prijevoza. Prikazano je kako poveanje produktivnosti poveanjem radnih uinaka stroje-

S. Bezak i drugi

va i prijevoznih sredstava smanjuje u jednom dijelu ukupne trokove graenja pripadnim smanjenjem neposrednih trokova graenja.
6 Zakljuak

Predloene metodologije prorauna radnih uinaka vozila

i prorauna trokova prijevoza sipkih materijala daje vrijednosti planiranog uinka (Up) i iz toga proizalih trokova prijevoza na odreenu udaljenost. Utvreni planirani
uinak uvijek je pretpostavljena vrijednost, a proraun
samo formalni dokaz te pretpostavke, odnosno oekivanja.
No proraun je uvijek potreban jer se inenjerski pristup
uvijek temelji na nekom raunu. Iskustvo i minuli procesi
potvruju nalaze li se rezultati proraunanih vrijednosti u
zadovoljavajuim ili moguim okvirima te tako stvaraju
osnovu za tonije, budue proraune. Takav nain prorauna, iako koeficijenti ispravka to simuliraju, ipak nije
stohastiki. U sljedeem razdoblju svakako treba istraiti i takve mogunosti. Inenjeri i menaderi u graevinarstvu bi svakako trebali kvalitetno planirati i programirati radne uinke graevinskih strojeva i prijevoznih
sredstava. Nadalje, dobivenim bi se podacima trebalo
koristiti kao temeljnom pretpostavkom za izradu trino
prihvatljive cijene graevinskih radova, posebice ako su
ti radovi visokomehanizirani.

LITERATURA
[1]

Bezak, S.; Linari, Z.; Bezak, Z.: Trokovi prijevoza sipkih

gradiva, 4. hrvatski kongres o cestama, Cavtat-Dubrovnik, 2007.

[7]

Jurecka, W.; Kosten und Leistungen von Baumaschinen, 3.

berarbeitete Auflage, Springer-Verlag Wien New York, 1975.

[2]

Bezak, S.; Linari, Z.: Metodoloki pristup proraunu trokova

strojnog rada pri graenju, Graevinar 61 (2009) 1, 23-27.

[8]

Linari, Z., Izetbegovi, J.; Uinak toranjskih dizalica i vozila,

Graevni godinjak 98, HSGI, Zagreb, 1998.

[3]

Bilten, Standardna kalkulacija radova u vodnom gospodarstvu,

Hrvatske vode, Zagreb, 2009.

[9]

[4]

Bundesausschuss Leistungslohn Bau-Fachgruppe Erdbau:

Handbuch BML, Daten fr die Berechnung von BaumaschinenLeistungen, 4. Auflage, Fassung 1983.

Linari, Z.; Leksikon strojeva i opreme za proizvodnju

graevinskih materijala, Uinci za strojeve i vozila pri
zemljanim radovima, biblioteka Mineral, Busines Media
Croatia d.o.o., Zagreb, 2007.

[5]

Girmscheid,
G.;
Leistungsermittlungs-handbuch
fr
Baumaschinen und Bauprozesse, 3. berarbeitete Auflage,
Springer-Verlag Berlin Heidelberg, 2005.

[6]

1064

Hster, F.; Leistungsberechnung der Baumaschinen, 5.

Auflage, Shaker Verlag, Aachen, 2005.

[10] Opi tehniki uvjeti za radove na cestama, Hrvatske ceste,

Hrvatske autoceste, Zagreb, 2001.
[11] Slunjski, E.; Strojevi u graevinarstvu, HDGI, Zagreb, 1995.
[12] Trbojevi, B., Praevi, .; Graevinske maine, Graevinska
knjiga, Beograd, 1991.

GRAEVINAR 61 (2009) 11, 1059-1064