IZVJETAJ O STANJU

SIGURNOSTI
Punionica UNP-a na lokaciji Kraevo bb, Teanj

6/1/2012
Broj: 214-i-06/12

Direktor:
Ismail enderovi, dipl.ing.ma.

SADRAJ IZVJETAJA O STANJU

SIGURNOSTI

1. Plan sprjeavanja nesrea veih razmjera

2. Opis lokacije pogona i postrojenja
3. Opis pogona i postrojenja
4. Identifikaciju i analizu moguih rizika i mjera prevencije
5. Mjere zatite i plan intervencija kojima se sprijeava irenje
posljedica nesree

UVOD
Kompleks punionice ukapljenog naftnog plina (UNP) investitora ISTREBENZ
PLINI d.o.o. Breza, Potkraj b.b, Breza za PODRUNICU TEANJ u Kraevu bb,
Teanj, spada u pogone i postrojenja u kojima su uskladitene opasne supstance
iznad koliina datih lanom 9. i 10. Pravilnika pogonima i postrojenjima za koje je
obavezna procjena utjecaja na okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti
izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu ("Slubene novine F
BiH", br. 19/04).
Na posmatranoj lokaciji nalaze se spremnici za UNP sljedeih kapaciteta:
-

Nadzemni spremnik UNP-a V=2,70 m3,

Nadzemni spremnik UNP-a V=4,85 m3,
Podzemni spremnik UNP -a V=100 m3,
Podzemni spremnik UNP -a V=100 m3,
Podzemni spremnik UNP -a V=100 m3,

Ukupno:

V = 307,5 [m3] ili 170,8 [t]

Prema lanu 10. taka 14. navedenog Pravilnika, granina koliina za tene
izuzetno zapaljive plinove (ukljuujui UNP) iznosi 50 tona, dok je prema Pravilniku o
sadraju izvjea o stanju sigurnosti, sadraju informacija o sigurnosnim mjerama i
sadraju unutarnjih i spoljnih planova intervencije (Slubene novine F BiH, br.
68/05) granina koliina 200 tona. UNP prema kategorijama opasnosti spada u
izuzetno zapaljive i eksplozivne supstance, koja izaziva rizik od eksplozije usljed
udara, trenja, vatre ili ostalih izvora paljenja.
Na osnovu svega navedenog kao i kategoriji tehnolokog procesa prema
ugroenosti od poara, moe se konstatirati da terminal UNP-a ISTRABENZ PLINI
d.o.o. Breza, Podrunica Teanj, moe izazvati nesree veih razmjera. U cilju
poduzimanja aktivnosti na sprjeavanju i nadzoru nesrea veih razmjera, operator je
shodno lanu 77. Zakona o zatiti okolia ("Slubene novine F BiH", br. 33/03) duan
sainiti Plan sprjeavanja nesrea veih razmjera kojima se postie visoka razina
zatite ljudi i okolia.
Veina nesrea ima razliite posljedice na drutvo i okoli, zato, zbrinjavanje
zahtjeva zajedniku i koordiniranu akciju, povezujui ljudske i materijalne resurse
profesionalnih slubi (policija, vatrogasci, hitna medicinska pomo, bolnice itd.),
drutvene zajednice na svim nivoima.
Nesrea su iznenadne i nepredvidive ali odreene aktivnosti nose jasan rizik i
trebaju biti objekti procjene, prevencije i planiranja u pogledu zbrinjavanja. Dobro
3

uraeni planovi i unaprijed preduzete mjere smanjuju rizik od greaka u odluivanju

ime se umanjuju i posljedice same nesree.
A)

PLAN SPRJEAVANJA NESREA VEIH RAZMJERA

1.

Sistem sigurnosnog upravljanja punionicom plina

Sistem sigurnosnog upravljanja se provodi donoenjem Plana sprjeavanja

nesrea veih razmjera koji sadri slijedee podatke:
1.1.

organizaciona struktura i kadrovi,

identifikacija i evaluacija nesrea veih razmjera,
kontrola rada pogona i postrojenja,
upravljanje promjenama u radu postrojenja,
plan upravljanja u izvanrednim situacijama,
praenje djelotvornosti (monitoring),
audit i kontrola.

Organizaciona struktura i kadrovi

Ukupan broj uposlenih u ISTRABENZ PLINI d.o.o. Breza i Podrunice Teanj

je 19 od toga je na posmatranoj lokaciji angaovano 10, preostalih 9 uposlenika
radne zadatke obavlja u sjeditu firme u Brezi. Organizaciona struktura Drutva je
slijedea:
-

1 komercijalista,
1 komercijalni referent-blagajnik
1 Voa tehnike - glavni poslovoa,
1 Voza male auto - cisterne,
2 Voza kombija
1 voza kamiona
2 punilac II
1 punilac I

Od ukupnog broja stalno angaovanih u krugu punionice plina stalno je

prisutno 5 uposlenika, 1 uposleni (voza) angaovan je na dobavi UNP-a iz
Inostranstva. U krugu punionice plina se ne angauju lica po osnovu ugovora.
Svi uposlenici su odgovorni za provoenje preventivnih mjera zatite od
poara i eksplozije, te mjera i aktivnosti definiranih Planom spreavanja nesrea
veih razmjera, posebno procedura datih Unutarnjim planom intervencije. Direktor
privrednog drutva ISTRABENZ PLINI d.o.o. Breza i Podrunice Teanj, Ismail
endrerovi zaduen je i odgovoran za upravljanje nesreama veih razmjera te za
organiziranje obuke i provjere znanja svih uposlenika o opasnostima i mjerama
4

zatite od poara i eksplozije i rukovanja zapaljivim i eksplozivnim tenostima i

plinovima, prema posebnom programu obuke zaposlenika iz ove oblasti.
Prema Programu obuke zaposlenika iz oblasti zatite od poara i eksplozije
uraenom u skladu sa odredbama Zakona o zatiti od poara, svi uposleni su proli
obuku (max 3 mjeseca) i provjeru znanja o opasnostima i mjerama zatite od poara
i eksplozije. Posljednja provjera znanja izvrena je 05.04.2012. godine, provjeru je
putem testa izvrila Komisija za provjeru strunog znanja u skladu sa odredbama
Zakona o zatiti od poara FBiH (Sl.novine FBiH broj: 64/09) i lanu 32. Zakona o
zatiti od poara Zeniko Dobojskog kantona (Sl. novine ZE-DO kantona broj:
04/04).
1.2.

Identifikacija i evaluacija nesrea veih razmjera

Punionica plina ISTRABENZ PLINI d.o.o. Breza, Podrunica Teanj moe

pod vanrednim okolnostima predstavljati potencijalnu opasnost za izbijanje poara i
eksplozije tj. moe izazvati nesreu veih razmjera. Ova opasnost naroito je
izraena ukoliko bi dolo do izbijanja eksplozije UNP-a u skladinim spremnicima,
poara i eksplozije autocisterne na pretakalitu UNP-a. Intenzitet eksplozije ovisi od
mogue maksimalne koncentracije plina u prostoru, s obzirom na potencijalni izvor
zapaljivog medija i najnepovoljnije uvjete zranog strujanja. Prostor nije ugroen
eksplozivnim smjesama ako koncentracija UNP-a u prostoru ne prelazi 10% od donje
granice eksplozivnosti. Koncentracija se moe i poveati i do 50%, pod uslovom da
se pouzdano moe osigurati i kontrolirati uzronik paljenja.
Na prostoru kompleksa punionice plina a na temelju sagledanog tehnolokog
procesa potencijalna opasnost za pojavu nesree veih razmjera moe nastati samo
pri abnormalnom rukovanju pogonom tj. ukoliko se neposredni izvrioci ne
pridravaju radnih procedura pri manipuliranju UNP-om i ne odravanjem opreme i
strojeva, posebno opreme koja slui da se ogranie posljedice nesrea.
Na temelju navedenog, izvrena je identifikacija i evaluacija nesrea veih
razmjera s ciljem donoenja mjera zatite i plana intervencije. U tabeli 1.1. data je
identifikacija nesrea veih razmjera kao posljedice abnormalnog rukovanja
pogonom. Identificirani su mogu uzroci nesree na skladinim spremnicima i
pretakalitu UNP-a
Tabela 1.1. Identifikacija i evaluacija nesrea veih razmjera kao rezultat
abnormalnog rukovanja pogonom.

Identifikacija nesree
Zatajenje
ventila
sigurnosti
na
skladinim spremnicima uslijed ne
badarenja istih u propisanom roku. Ne
otvaranje ventila sigurnosti vodi ka
prepunjavanju skladinog spremnika,
uslijed poveanja vanjske temperature i
poveanja plinske faze moe doi do
pucanja spremnika, nagle ekspanzije
UNP-a i eksplozije. Takoe, mogue je
istjecanje
plina
na
prirubnikim
spojevima uslijed oteenih ili dotrajalih
zaptivki.

Proputanje plina uslijed korozije

stijenke spremnika. Korozija elinih
spremnika najee je takasta i moe
neprimjetno nastati i napredovati ispod
premaznog zatitnog sloja

U procesu pretakanja moe doi do

istjecanja UNP-a uslijed nekontroliranog
pokretanja
autocisterne,
uzrok
pokretanja moe biti: ne aktivirana
parkirna
konica
na
vozilu,
ne
postavljanje plastinih podmetaa pod
pneumatike, izvori paljenja ovako
nastalih para mogu biti: statiki
elektricitet (cisterna prethodno ne
uzemljena), iskra iz ispunog sistema
(ne postavljen hvataa iskri)

1.3.

Evaluacija
Vjerovatnoa nesree veih razmjera izazvane zatajenjem
ventila sigurnosti je mala jer su svi spremnici snabdjeveni sa
dva ventila sigurnosti. Prostor gdje su locirani spremnici je
izdvojen i ne moe doi do njihovog mehanikog oteenja
izuzev u sluaju namjernog oteenja.

Spremnici su konstruirani kao cilindrine, jednodijelne

horizontalne posude pod pritiskom, osnovni materijal za plat
i podnice je sitnozrnasti elik. Spremnici su zatieni slojem
antikorozivne zatite debljine 800 mm na bazi epoksidnih
smola i premazani bojom koja reflektira suneve zrake.
Vjerovatnoa nesree veih razmjera uslijed curenja plina
kroz plat spremnika izazvan korozijom je takoe, mala

Za pravilno pretakanje UNP-a iz vozila za prijevoz ove vrste

opasnih materija odgovoran je voza i lice obueno za
rukovanje zapaljivim plinovima i tekuinama. Vjerovatnoa
nastanka nesree je mala.

Kontrola rada pogona i postrojenja

Odravanjem tehnoloke opreme i plinskih instalacija obezbjeuju se uvjeti za

siguran rad pri manipuliranju ukapljenim naftnim plinom (UNP). Na lokaciji kompleksa
punionice plina ISTRABENZ PLINI d.o.o. Breza, Podrunica Teanj, definirane su
procedure odravanja objekata, postrojenja i opreme prema zakonskim propisima,
projektnom dokumentacijom i uputstvima proizvoaa opreme. Odravanje
postrojenja na posmatranoj lokaciji uslovno se moe podijeliti na:
-

tekue i
plansko odravanje
6

1.3.1 Tekue odravanje

Tekue odravanje postrojenja, opreme i ostale infrastrukture vre uposlenici
u toku svojih redovnih aktivnosti, vee kvarove otklanjaju ovlateni servisi. Podaci o
obavljenom tekuem odravanju postrojenja i procesne opreme biljee se u
dnevnicima gdje se upisju sve uoene promjene i nedostatci na ugraenoj opremi
kao i konstatacije da nedostataka nije bilo. Tekue odravanje obuhvata svakodnevni
pregled slijedeeg:
-

volumetara,
manometara,
sigurnosnih ventila,
regulacionih ventila,
skladinih spremnika.

Odravanje elektroinstalacija povjereno je firmi EL-Inpuls d.o.o Kakanj

1.3.2 Plansko odravanje
Plansko odravanje ini niz periodinih ispitivanja postrojenja i ugraene
tehnoloke opreme. Plansko odravanje postrojenja i tehnoloke opreme vre
ovlateni servisi u propisanim rokovima servisiranja. Tlano ispitivanje skladinih
spremnika vri firma Delta petrol d.o.o, Kakanj" emu izdaje atest o ispitivanju
sigurnosti spremnika i sigurnosti ventila. Na temelju atesta, nadleni inspektorat za
posude pod pritiskom vri inspekcijski pregled spremnika i pripadajue opreme i
izdaje rjeenje odnosno certifikat o upotrebi spremnika. Zapisnici, atesti i certifikati se
uvaju u arhivi investitora. Spremnik se mora podvrgnuti kontrolnom ispitivanju
svakih deset godina. U tabeli 1.2. dati su rokovi za periodini pregled postrojenja i
pripadajue opreme.
Tabela 1.2. Rokovi periodinih pregleda postrojenja i opreme
Postrojenje, oprema i mjerni ureaji
Mjera protoka
Manometri i vakummetri
Otporni termometri
Zaporne elemente (provjera otvaranja i zatvaranja)
Mjerni instrument nivoa tekuine u spremnicima
Termometri s tekuinom i kontrola tablica
Ispitivanje sigurnosnih ventila
Ispitivanje agregata, motora, kompresora, runog alata, elektro
i gromobranskih instalacija
Zatita od proputanja hidraulike instalacije
Zatita od troenja dijelova brojila od mehanizma za
ponitavanje

Rok pregleda
jednom godinje

jednom u dvije godine

jednom godinje
jednom u tri godine
jednom u tri mjeseca
jednom u est mjeseci
7

Servisiranje i ispitivanje vatrogasnih aparata i hidrantske mree vri

Profesionalna vatrogasna jedinica Optine Teanj u Tenju.
1.4.

Upravljanje promjenama u radu postrojenja

Investitor je izradio detaljnu projektnu dokumentaciju za kompleks punionice

plina na ukupno V=300 m3, projektnu dokumentaciju je uradio ARH Studio
Optina Teanj. Projektom je obuhvaena rekonstrukcija postojee cijevne
instalacije, nabavka nove opreme, ugradnja modernog postrojenja za punjenje boca.
1.5.

Plan upravljanja u izvanrednim situacijama

Plan upravljanja u izvanrednim situacijama treba da odgovori na zahtjeve u

sluajevima predvidljivih izvanrednih situacija te da prui neophodna znanja
uposlenom osoblju koje e u skladu sa objektivnim mogunostima smanjiti utjecaj
nesree. Izvanredne situacije na posmatranoj lokaciji su vezane za pojavu poara i
eksplozije. Na osnovu Zakona o zatiti od poara ("Sl.list SRBiH", br. 15/'87, 36/'90,
Sl.list RBiH, br. 13/'93, 13/94) i Zakona o zatiti od poara ZE-DO Kantona
(Sl.novine ZE-DO Kantona, br.4/04) svaki uposlenik ili drugo lice koje primjeti poar
duno je, ukoliko je u mogunosti pristupiti njegovom gaenju bez ugroavanja
vlastitog ivota ili ivota drugih lica.
1.5.1 Plan upravljanja pri izvanrednoj situaciji na skladinim spremnicima
Ukoliko doe do istjecanja UNP-a na skladinom spremniku iji su uzroci
opisani pod takom 1.2 potrebno je slijediti slijedeu proceduru:
1. odmah pristupiti zatvaranju (izoliranju) spremniku zatvaranjem ventila na
pripadajuem cjevovodu,
2. upozoriti druge uposlenike na pojavu izvanredne situacije,
3. aktivirati mlaznice za hlaenje spremnika,
4. obustaviti sve tehnoloke operacije na lokaciji,
5. pristupiti otklanjaju uoenog uzroka istjecanja plina.
Ukoliko je dolo do istjecanja plina, pojave plamena i eksplozija potrebno je
preduzeti slijedee:
1. odmah pristupiti gaenju, zatvaranjem pripadajui ventila, aktivirati
mlaznice za hlaenje spremnika, gaenje izvoditi vanjskim hidrantima,
2. upozoriti ostale uposlene, koji moraju pristupiti gaenju, ako se poar ne
moe ugasiti raspoloivim sredstvima i ljudstvo i ukoliko prijeti njegovo
proirenje, odgovorna osoba Fehro Jaarevi obavjetava vatrogasce,
hitnu pomo i policiju o nastaloj situaciji i obimu nesree,
8

3. pri pojavi eksplozija potrebno je aktivirati mlaznice za hlaenje spremnika i

izvriti evakuaciju administrativnog osoblja, gaenju i saniranju dijelova
pogona smije se pristupiti nakon prestanka eksplozija.
1.5.2 Plan upravljanja pri izvanrednoj situaciji na pretakalitu
Upravljanje izvanrednim situacijama na pretakalitu mogu se kao i kod
skladinih spremnika podijeliti na plan pri istjecanju plina iz spremnika vozila za
istakanje UNP-a i pri poaru na vozilu za prijevoz opasnih materija.
Pri istjecanju UNP-a iz spremnika vozila potrebno je:
1. prekinuti proces istakanja UNP-a zatvaranjem ventila na pretakalitu
2. pokuati zatvoriti nastalu pukotinu, drvenim ili plastinim epom koristei
alat koji ne iskri,
3. ukoliko to nije mogue aktivirati mlaznice za hlaenje cisterne,
4. obavjestiti odgovornu osobu Fehro Jaarevi koja e o nastalom incidentu
obavjestiti policiju i vatrogasce.
Ukoliko je dolo do pojave poara na vozilu za prijevoz opasnih materija
potrebno je poduzeti slijedee:
1. odmah pristupiti gaenju aparatima za poetno gaenje poara aktivirati
mlaznice za hlaenje spremnika,
2. obavjestiti odgovornu osobu Hadan Adem i Fehru Jaarevia koji e o
nastalom incidentu obavjestiti policiju i vatrogasce.
Po dolasku vatrogasne jedinice rukovoenje akcijom gaenja poara preuzima
lan vatrogasne ekipe. Sve uposlene potrebno je upoznati sa propisanim mjerama i
postupcima u incidentnim situacijama prema Programu obuke.
1.6.

Audit i kontrola

Sistematsku ocjenu plana sprjeavanja nesrea veih razmjera, te efikasnosti i

primjenjivosti sistema sigurnosnog upravljanja potrebno je preispitati od strane
menadmenta u periodu od najdue tri godine. Pri znaajnijim izmjenama
tehnolokog procesa navedeni period se moe skratiti. Navedeni plan se mora
povremeno analizirati u cilju utvrivanja njegove usklaenosti sa izvedenim stanjem,
eventualnim modifikacijama i djelatnosti u predmetnoj plinskoj stanici, kao i efikasne
primjene i mjere prevencije. Ukoliko se utvrdi neusklaenost plana sa tehnolokim
procesom ili njegova manjkavost u provoenju u bilo kojem pogledu, potrebno je
izvriti korekciju istog u cilju postizanja efikasne primjene.

B)

OPIS LOKACIJE POGONA I POSTROJENJA

1.

Opis lokacije i neposrednog okolia

Prema Rjeenju o urbanistikoj saglasnosti broj: 05/1-23.1-2172/99 od

04.09.1999.
godine izdatom od strane Opine Teanj i 12-23-5018/04 od
06.11.2006. god. izdato od Ministarstva za prostorno ureenje, promet i komunikacije
i zatitu okoline prema opredjeljenju investitora izgraen je kompleks punionice za
ukapljeni naftni plin (rezervoari 3x 100 m, punionica plinskih boca, skladdite
tehnikih pliniva) na parceli zvanoj atorka i oznaenoj kao k.. broj:49 K.O.
Kraevo u opini Teanj.
Punionica plina, odnosno skladite UNP-a je izgraeno na parceli oznaenoj
sa k.. 49 K.O. Kraevo, opina Teanj, ukupnog kapaciteta 300 m3, sa instaliranjem
tri nadzemna spremnika od po 100 m3, sa prateim sadrajima. Parcela je u
vlasnitvu ISTRABENZ PLINI d.o.o. Breza i nalazi se u naselju Kraevo,
opinaTeanj. Ukupna povrina graevinske parcele je 2.538 m2.
Uvidom u prostorno-plansku dokumentaciju opine Teanj sa prigradskim
naseljima (Prostorni plan opine Teanj ) utvreno je da se navedena parcela nalazi
u podruju urbanog naseljenog podruja mjesta Kraevo uz vodotok rijeke Usore
tretirano kao poljoprivredno zemljite prema Regulacionom planu opine Teanj.
Pristup do poslovne parcele omoguen je preko javnog nekategorisanog
puta (tzv. Mlinski put), koji se direktno prikljuuje na magistralni put MP-4
(pravac Jelah - Doboj).
Koordinate lokacije postrojenja:
N: 44 41' 43,60",
E: 18 01' 54,96".
Prilazne puteve treba uskalditi sa zahtjevima Pravilnika o utvrivanju uvjeta za
projektovanje i izgradnju prikljuaka i prilaza (Slubene novine Federacije BiH,
broj:48/03) u pogledu ispunjavanja tehnikih i saobraajnih uvjeta za bezbjedno
odvijanje saobraaja u svrhu ulaza i izlaza u industrijski krug pogona.
Lokacija je opremljena kompletnom infrastrukturom i komunalnom mreom
prikljuka za vodosnadbjevanje, kanalizaciju, elektro distributivnu i PTT mreu.
Oprema za prikupljanje otpada e biti smjetena u krugu lokacije, te u dogovoru sa
JP RAD Teanj za odvoz otpada vrit e se prikupljanje i odvoz istog.
10

2.

Identifikacija i opis pogona i postrojenja koji mogu predstavljati

opasnost i izazvati nesree veih razmjera

U tabeli 1.3. dat je pregled identificiranih dijelova punionice plina ISTRABENZ

PLINI d.o.o. Breza, Podrunica Teanj kao i opis postrojenja gdje moe doi do
nesrea veih razmjera (skladini spremnici UNP-a i pretakalite UNP-a iz specijalnih
prikljunih vozila), takoe, u identificirani su i dijelovi pogona u kojima postoji
mogunost nastanka nesree manjeg obima (automat -kabl za toenje plina).
Tabela 1.3. Identifikacija i opis pogona i postrojenja koji mogu izazvati nesree
veih, kao i nesree manjeg obima
Identificirani pogon/dio pogona
Skladini spremnici UNP-a

Pretakalite UNP-a iz specijalnih

prikljunih vozila

Opis pogona
Svi spremnici su podzemni elini, leee izvedbe,
cilindrinog oblika postavljeni na temeljnu plou i ab
temelje. Spremnici su zavarene izvedbe, sa elinim
zavarenim osloncima, koji upiru u plat spremnika.
Pretakalite ini ab temeljna ploa gabaritnih dimenzija
3,0 x 17,70 m, debljine d=30 cm. Pretakalite je
opremljeno svom potrebnom opremom zatieno je od
sunca i atmosferilija nadstrenicom od Al-trapezastim
limom.

C)

OPIS POGONA I POSTROJENJA

1.

Opis glavnih aktivnosti pogona/postrojenja i izvori rizika

Prema Urbanistiko-tehnikoj i projektnom dokumentaciji

izgraena je
punionica za UNP u kome e biti smjeteni potrebni sadraji i oprema u skladu sa
namjenom objekta i propisanim uvjetima.
Punionicu UNP-a ine sljedei sadraji, oprema i objekti:

Nadzemni rezervoari UNP-a nazivne zapremine po V=100 m3 (3
11



komada);
Nadzemna autoplinska stanica (AUTO-SKID)
Nadzemni rezervoar za grijanje nazivne zapremine V= 2,70 m3
Pretakalite autocisterne;
Pumpna stanica sa radnom i rezervnom pumpom za pretakanje UNP-a
tene faze;
Kompresorska stanica za pretakanje UNP-a plinovite faze;
Upravna zgrada spratnosti, prizemlje;
Saobraajnice i manipulativne povrine za nesmetani i sigurni rad
projektovanih objekata;
Parking za osobna vozila uz upravnu zgradu, koja se nalazi pored
ulazno-izlazne kapije;
Sistem protivpoarne zatite u skaldu sa vaeim propisima, tehnikim
normativom i zakonskom regulativom;

Prema kategoriji tehnolokog procesa prema ugroenosti od poara, objekti

radnog kruga kompleksa punionice UNP-a spadaju u K2 do K5 kategoriju
tehnolokog procesa prema ugroenosti od poara (shodno Pravilniku o tehnikim
normativima za hidrantsku mreu za gaenje poara Sl.list SFRJ, br. 30/91, gdje je
K1-najvea, a K5-neznatna poarna ugroenost).
Od gorivog materijala prisutne su vee koliine zapaljivog plina propan-butana
(klasa poara C), elektrine instalacije pod naponom (klasa poara E) i vrste
materije (klasa poara A).
Skladini prostor za UNP (nadzemni rezerovari) je kompaktna jedinica rezervoara
ukupne zapremine 300 m3, koju ine tri nadzemna rezervoara. Rezervoari imaju: sve
propisane oznake, svu potrebnu armaturu, prikljune elmente, opremu, mjerne i
sigurnosne ureaje u skladu sa vaeim propisima i moraju biti postavljeni u skladu
sa vaeim propisima.
Pretakalite plina je posebno opremljeno mjesto sa ureajima trajno postavljenim za
prikljuak prevoznih cisterni, radi pretakanja plina. Svi prikljuni djelovi pretakalita
izvode se nadzemno. Utakanje u rezervoare i istakanje iz istih u auto-cisterne i
vagon-cisterne vri se pomou pumpi, pumpnog postrojenja za pretakanje i
kompresorskog postrojenja.
Pretakalite za autocisterne je uraeno pored interne saobraajnice, sa dva
prikljuna mjesta za prijem i otpremu plina, koja se istovremeno ne mogu koristiti.
Zatitna zona pretakalita je pojas irine najmanje 7,50 m, mjereno od gabarita
prikljuenih cisterni. Udaljenost izmeu prikljuene cisterne i skladinih rezervoara
mora iznositi najmanje 7,50 m, raunajui od gabarita spremnika. Najmanja
udaljenost rezervoara od znaajnih objekata javnog puta i puteva unutar postrojenja
je 15,00 m.
12

Pumpna stanica je slui za utakanje i istakanje auto i vagon cisterni, radna i

rezervna. Za funkciju pretakanja predvieni su i dimenzionirani cjevovodi.
Kompresorska postrojenje slui za vakumiranje transportnih sredstava i pretakanje
u i iz vagon-cisterni i auto-cisterni. Projektovano je kompresorsko postrojenje za UNP
plinske faze.
Pretakalite za auto-cisterne je izvedeno pored interne saobraajnice, sa dva
prikljuna mjesta za prijem i otpremu plina, ali istovremeno se ne mogu koristiti.
Pretakalite je projektirano sa svom neophodnom sigurnosnom i zapornom
armaturom i sistemom protivpoarne zatite. Zbog zatite auto-cisterni u ljetnom
periodu od insolacije i pojave prevelikog tlaka u istim, uraen je sistem za hlaenje
rasprnom vodom postavljen na stupove sa minimalnom visinom od 5 m.
Pumpna stanica i kompresorsko postrojenje za utakanje i istakanje auto cisterne
uraena radna i rezervna. Kompresorsko postrojenje slui za vakumiranje
transportnih sredstava i pretakanje u i iz auto cisterni. Pumpna stanica i
komprosorsko postrojenje se nalaze udaljenostima veim od:
- 1 m od skladinog rezervoara
- 1 m od prikljunog ureaja za transportne cisterne
- 2 m od pristupnog puta pretakalita
- 7,5 m od graevinskih objekata ija je vatrootpornost predviena za
najmanje 1 h a u kojima moe postojati otvoreni plamen
Elektrine instalacije za napajanje kompresora su u Ex-izvedbi.
Administrativni prostor i prostor za odmor zaposlenih (upravna zgrada) je
uraena pored junog ulaza u kompleks ukupne povrine 55,90 m2, ija spratnost je
prizemlje u monno-demontanoj izvedbi. U upravnoj zgradi predviene su sljedee
prostorije:
-

prostorija za kontrolu ulaza i izlaza

kancelarije,
prostorija za odmor zaposlenika,
sanitarni vor i
hodnik

Pristupne protivpoarne saobraajnice u okviru kompleksa su planirane saglasno

vaeim zakonskim propisima
Parking prostor je uraen u okviru kopmpleksa van zone zatite pored upravne
zgrade, a prostor za parkiranje auto-cisterni uraen je na sjevernoj strani parcele,
takoer van zone zatite.

13

Skladite tehnikih plinova

Objekat je spratnosti P+0, gabaritnih dimenzija 5,6 x10,0 m. Nosivu konstrukciju
ine: ab temelji, grede i ploa sa zavrnom zaribanom povrinom, te ab stubovi
25x25 cm vatrootpornosti 1 h. Zidovi su od blok opeke debljine d=15 cm,
vatrootpornosti 4 h.
Punionica TNP-a objekat sa opremom za poluautomatsko i pojedinano
punjenje boca
Punionica boca TNP-a, spratnosti Sut+P, je gabaritnih dimenzija 9,05x11,50 m.
Konstruktivni sistem objekta djelimino ine: ab temelji, ab stubovi 25x35 cm
vatrootpornosti 2 h i ab ploa debljine d=10 cm, vatrootpornosti 1h, a djelimino
elina konstrukcija, odnosno elini stubovi od 2 U NP100, zglobno vezani za ab
konstrukciju, vatrootpornosti h. Ispunu zidova je od blok opeke debljine d=25 cm,
vatrootpornosti 6 h. Podovi su od betona (ab ploa) na pojedinim mjestima pokriven
antistatik prostirkom. Krovni pokriva je Al trapezasti lim sa ventilacionim otvorima,
koji je privren za eline ronjae od U NP100 sa kosim prekama od U
NP140, vatrootpornosti do h. Obzirom na vrstu ugraenih graevinskih elemenata
objekat ima III stepen (srednja otpornost) otpornosti konstrukcije prema poaru.
Autoplinska stanica (AUTO-SKID)
spremnikom V=4,85 m3

za

toenje

plina

sa

nadzemnim

Automat za toenje plina i spremnik postavljeni su na betonsku plou gabaritnih

dimenzija 1,9x6,0 m. Nadzemni spremnik je elini, leee izvedbe, cilindrinog
oblika, oslonjen na eline oslonce.

14

Tabela 1.4. Izvori rizika, uslovi pod kojima se mogu dogoditi nesree veih razmjera i
mjere prevencije.

Izvor rizika

Skladini
spremnici UNP-a

Uslovi nastajanja nesree

Mjere prevencije
veih razmjera
Proputanje spremnika UNP-a
Redovan vizualni pregled, spremnika
uslijed djelovanja korozije,
Proputanje spremnika UNP-a i cjevovoda
uslijed zatajenja sigurnosnih
ventila
pri
punjenju
iz
Redovno badarenje sigurnosnih
autocisterne
ventila

Curenje plina uslijed

Pretakalite UNP-a nekontroliranog pokretanja
iz specijalnih
autocisterne i otpajanja crijeva
prikljunih vozila
izmeu autocisterne i
prikljunog cjevovoda .

2.

Redovna kontrola i provjera rada

sistema prskalica na pretakalitu.
Vozila za prijevoz opasnih materija
(Klasa 2) na pretakalitu moraju biti
osigurana od pokretanja plastinim
podmetaima, cisterna mora biti
uzemljena
ureajem
za
razelektrisanje najmanje 15 minuta
prije poetka istakanja UNP-a.
Zabraniti pristup licima koja ne
uestvuju u procesu istovara,
obezbjediti aparate za poetno
gaenje poara.

Opis procesa, metoda rada i rukovanje procesom

Punionica plina ISTRABENZ PLINI d.o.o. Breza, Podrunica Teanj, je

namjenski izgraeno postrojenje za skladitenje, prodaju ukapljenog naftnog plina.
Tehnoloki proces do prodaje plina kupcima moe se podijeliti na:
-

2.1

istakanje UNP-a iz vozila za prijevoz opasnih materija (auto-cisterne),

skladitenje UNP-a u nadzemnim spremnicima,
istakanje UNP-a iz skladinih spremnika u autocisterne.

Istakanje UNP-a iz vozila za prijevoz opasnih materija

15

Istakanje spremnika vozila za prijevoz opasnih materija vri se pumpom ili

kompresorom putem plinskih instalacija (cjevovoda) koji imaju ugraene sigurnosne,
protulomne i prestrujne ventile na svim sekcijama. Sigurnosni ventili isputaju viak
plina u atmosferu ukoliko doe do povienje pritiska u sistemu, protulomni ventili se
aktiviraju u sluaju fleksibilne veze izmeu vozila i prikljunog cjevovoda, prestrujni
ventili slue za povrat vika plina u usisni vod ili u spremnik. Kao vozila za prijevoz
naftnog plina najee se koriste specijalna motorna vozila autocisterne koja su
opremljena sigurnosnim ventilima i instrumentima za kontrolu maksimalnog punjenja.
Autocisterna se na pretakalitu osigura od pokretanja postavljanjem plastinih
klinova pod kotae, izvri spajanje na ureaj za razelektrisanje i povee fleksibilnim
crijevom na pretakalite putem tzv brze spojnice. Pretakanje izvodi struna osoba
koja mora biti obuena za rukovanje lako zapaljivim tekuinama i plinovima kao i
voza prijevoznog sredstva. Detaljan postupak pretakanja UNP-a iz autocisterne
opisan je uputstvom za rukovanje pretakalitem. Promet autocisterni na pretakalitu
osiguran je u jednom smjeru, ulaz na glavnoj kapiji i izlaz na na istoj strani lokacije.
Na pretakalitu se smije nalaziti samo jedna autocisterna. Pretakalite je
snabdjeveno detektorima plina, mjerilom otpora uzemljenja a osigurano je
prijevoznim aparatima za poetno gaenje poara, hidrantskom mreom i sistemom
prskalica. Nakon pretakanja tene faze, preostala plinska faza iz autocisterne pretae
se pomou kompresora.
2.2

Skladitenje UNP-a

Skladini prostor za UNP-e ini izdvojenu tehnoloku cjelinu unutar kruga

terminala ukupne zapremine 300 m3. Na lokaciji se nalaze slijedei spremnici.
-

Nadzemni spremnik UNP-a V=100 m3 (3 kom),

Nadzemni spremnik UNP-a V=2,70 m3,
Nadzemni spremnik UNP-a V=4,85 m3 (AUTO-SKID),

Spremnici se pune maksimalno 82% od ukupnog volumena, kontrola punjenja

vri se putem magnetnog pokazivaa nivoa tene faze, i putem mehanikog
pokazivaa maksimalnog punjenja. Spremnik koji se puni ne smije se istovremeno
koristiti za punjenje boca, i treba biti izoliran (zatvaranjem ventila) od instalacije za
otpremu plina. Odune cijevi sigurnosnih ventila su visine preko 2,5 m iznad okolnog
terena. Zavrni krajevi odunih cijevi omoguavaju ekspanziju isputenog plina
vertikalno na gore. UNP za grijanje kancelarijskih prostorija u zimskom periodu
skladiti se u nadzemni spremnik volumena 2,7 m3, za grijanje se koristi zidni plinski
bojler.

3.

Fiziko hemijska svojstva ukapljenog naftnog plina

16

Ukapljeni naftni plin (UNP) je smjesa zasienih ugljikovodika propana i butana

(njegovih izomera) te raznih primjesa, najvie propena, butena, etana i etena u
razliiti omjerima. Pri normalnim je uslovima plinovit i tei od zraka, u tekue stanje
prelazi od 1,7 do 7,5 bar. Proizvodi se iz nafte i naftnih plinova rafinerijskom
preradom ili pri obradi sirovog prirodnog plina. Zbog ovih osobina prikladan je za
prijevoz, skladitenje i primjenu jer se skladiti i prevozi u tekuem stanju, a koristi u
plinovitom. Neotrovan je, bez boje i mirisa (stoga mu se pri proizvodnji dodaje
odorant, za otkrivanje u sluaju proputanja instalacije), ima uske, ali niske granice
eksplozivnosti, a kako je tei od zraka skuplja se pri podu prostorija gdje vrlo lako
dostie granice eksplozivnosti. U Tabeli 1.5. date su fiziko-hemijske karakteristike
propana i butana glavnih konstituenata UNPP-a.
Tabela 1.5. Fiziko-hemijske karakteristike propan-butana

Hemijska formula
Molekulska masa
Sadraj ugljika
Sadraj vodika
Relativna gustoa plina u odnosu na zrak na 15 C i
1013 mbar
Taka kljuanja na 1013 mbar
Taka smrzavanja
Taka rosita
Kritina temperatura
Kritini pritisak
Gustoa na kritinim parametrima
Gustoa tekue faze na t = 15C
Gustoa plinske faze na t = 0C i p = 1013 mbar
Donja toplinska mo
Donja 'toplinska mo
Potrebna koliina zraka za sag. l m3 plina
Potrebna koliina kisika za sag. l m3 plina
Temperatura paljenja
Najvea temperatura izgaranja sa zrakom
Najvea temperatura izgaranja sa kisikom
Donja granica eksplozivnosti (plin sa zrakom)
Gornja granica eksplozivnosti (plin sa zrakom)
Donja granica eksplozivnosti (plin s kisikom)
Gornja granica eksplozivnosti (plin s kisikom)
Stehiometrijski odnos
Maksimalni pritisak eksplozije
Maksimalna brzina plamena
Temperaturni razred

g/mol
%
%
C
C
C
C
bar
kg/l
kg/l
kg/m3
kJ/kg
kJ/m3
m3
m3
C
C
C
%
%
%
%
bar
cm/s

Propan
C3H8
44,097
81,7
18,3
1.552

Butan
C4H10
58,124
82,7
17,3
2.090

- 42,2
-186
-42
96,80
42,40
0,226
0,507
2,004
46347
92863
23,86
5,00
500
1925
2850
2
9,5
2
55
4,6
8,58
38,5
T2

-0,5
-150
-1
152,3
34,70
0,226
0,583
2,703
45720
120998
31,02
6,5
429
1895
2850
1,7
8,5
1,7
49
3,6
8,58
38
T2
17

Eksplozivna grupa plinova

Sastav komercijalnog UNP-a

je:

Prema standardu JUS B.H2.134 sastav komercijalnog tekueg naftnog plina

-

Inertni plinovi
Ugljikovodici C1 i C2
Ugljikovodici C4
Ugljikovodici C5
Ugljikovodici C3

(CH4, C2H2, C2H6)

(C4H8, C4H10)
(C5H12)
(C3H8, C3H6)

max.
max.
max.
max.
do

0,2 %
3,9 %
65 %
1 %
100%

Prema ADR-u (Evropski sporazum o meunarodnom prijevozu opasnih

materija u cestovnom prometu) UNP-a je klasificiran u klasu 2 (plinovi), klasifikacijski
kd 2F, UN broj 1965. CAS broj butan 106-97-8, CAS broj propan 74-98-6.
U sluaju predvidivih abnormalnih situacija pri curenju UNP-a u radnim
prostorijama glavni simptomi utjecaja na uposlenike ogleda se kroz pospanost,
nesvjesticu i guenje. Pri nagloj ekspanziji plina iz boca, cjevovoda ili skladinih
spremnika moe doi do promrzlina na mjestu dodira uz pojavu crvenila koe i
plikova. Pri normalnim uslovima eksploatacije UNP-a nema mogunosti nastajanja
takvih koncentracija kod kojih moe doi do eksplozije i poara.
Negativan utjecaj na okoli moe nastati pri sagorijevanju UNP-a pri emu
nastaju ugljik (IV) oksid CO2 i ugljik (II) oksid CO, ostali plinoviti polutanti nastaju u
manjoj mjeri i njihov utjecaj se moe zanemariti. Prilikom istjecanja UNP-a -a iz
plinskih instalacija i boca zbog nagle promjene pritiska plin prelazi iz tenog u
plinovito agregatno stanje gotovo trenutno, kako je UNP-a tei od zraka smjer
kretanja UNP-a bie uslovljen smjerom strujanja vjetra, nagibom terena kao i
prirodnim i vjetakim preprekama. Ukupna koliina koja se namjerava skladititi na
posmatranoj lokaciji je 16000 m3 ili 928,72 t. UNP se ne rastavara u vodi, veoma brzo
isparava sa povrine vode, vee koliine mogu smanjiti rastvorljivost kisika u vodi. Ne
prodire u tlo iako se zadrava u udubljenjima u povrinskom sloju zemlje.

18

D)

IDENTIFIKACIJA I ANALIZA NEOEKIVANIH RIZIKA I MJERE PREVENCIJE

1.

Opis moguih scenarija u sluaju nesrea veih razmjera

U tehnolokom procesu skladitenja i pretakanja UNP moe se oekivati da

doe do iznenadnog curenja plina iz oteenih ili dotrajalih cjevovoda, pri emu
dolazi do izlaenja ukapljenog naftnog plina u atmosferu. Jedan od scenarija je
pojava zemljotresa koji moe izazvati pucanje plinske instalacije i nekontrolisanog
izlaenja plina u atmosferu ili izazvati poar velikih razmjera. Kako je ukapljeni naftni
plin tei od zraka u sluaju izlaenja u atmosferu isti e uticati na okolinu odnosno
gradsko podruje. Djelovanjem elementarne nepogode zemljotresa dolo bi do
kidanja plinskih, vodovodnih, elektro i PTT vodova ime bi se izazvali veliki poari koji
bi izazvali velike materijalne tete na nastalom djelu pogona i li instalacije. Industrijski
krug je velikog prenika tako da bi se sve velike nesree vjerovatno lokalizovle u
krugu. Ukoliko doe do gore navedenih scenarija prema Upustvima o rukovanju
postrojenjima obraeni su postupci i radnje kako bi se odravali propisani parametri
postrojenja. Tehnoloki proces pretakanja UNP-a spada u kategoriju tehnolokih
procesa kod kojih moe doi do neoekivanih rizika. U tabeli 1.6. je dat opis moguih
scenarija u sluaju nesrea veih razmjera, vjerovatnoa i uslovi pod kojim mogu
nastati.
Tabela 1.6. Opis moguih scenarija
opis mogueg scenarija

vjerovatnoa
nastanka

istjecanje plina uslijed

mehanikih oteenja
plata spremnika uz pojavu
plamena i eksplozije

mala

istjecanje plina uslijed

pucanja cjevovoda uz
pojavu plamena

mala

zapaljenje i eksplozija
vozila za prijevoz UNP-a na
pretakalitu

mala

uslovi pod kojima se nesrea moe

dogoditi
mehanika oteenja spremnika UNP-a
mogu nastati spoljnim faktorima: ubacivanjem
eksplozivnih sredstava ili djelovanjem
puanog
zrna,
unutarnjim
faktorima:
proputanje spremnika uslijed korozije ili
istjecanje plina preko sigurnosnih ventila
zbog prepunjavanja spremnika, uzrok
prepunjavanja mogu biti neispravni mjerni
instrumenti pritiska (manometri) i neispravni
ventili sigurnosti
najei unutarnji faktori pucanja cjevovoda
je nepravilno zavarivanje, zamor materijala i
termika dilatacija, spoljni faktori: ubacivanje
eksplozivnih sredstava
do eksplozije i eventualnog zapaljenja vozila
moe doi uslijed: prekidanja fleksibilne veze
izmeu vozila i cjevovoda na pretakalitu,
19

zapaljenje i eksplozija
vozila u koje se vri
utakanje UNP-a

2.

mala

zapaljenja motornog prostora vozila

do eksplozije i eventualnog zapaljenja moe
doi uslijed: kidanja crijeva za utakanje UNPa iz automata u spremnik osobnog vozila kao
i zbog zapaljenja samog vozila (neispravne
el. instalacije, curenje goriva itd.)

Procjena opsega i teine posljedice

U blizini parcele, sa predmetnim objektima, nema objekata u kojima se

okuplja ili boravi vei broj ljudi. Najblii individualni stambeni objekat udaljen je od
plinskog terminala vie od 70 m, osim objekata u vlasnitvu Investitora, koji se
nalazi na udaljenosti od oko 20 m. Na slici 1 dat je satelitski snimak lokacije sa
pozicijama susjednih objekata. Uzevi u obzir injenicu da je smjer strujanja
vjetra niz rijeku Usoru izvrena je procjena opsega nesree u sluaju curenja
plina i eventualne eksplozije skladinih spremnika. Naranastom isprekidanom
linijom oznaeno je podruje u kojem e koncentracija plinske faze
najvjerovatnije biti u podruju eksplozivnosti. Dok je zelenom linijom oznaeno
podruje koje moe biti pod utjecajem udarnog talasa eksplozije oko 150 m.
Nesreom veih razmjera bi bili pogoeni usposleni kao i oprema i objekti na
samoj lokaciji. Oteenja najbliih stambenih objekata moe se javiti u obliku
pucanje prozorskih stakala..

70 m

Slika 1. Procjenjeno podruje utjecaja pri nesrei veih razmjera

20

3.

Opis tehnikih parametara i opreme kojim se obezbjeuje sigurnost

pogona

Za pretakanje UNP-a iz specijalnih vozila za prijevoz opasnih materija u

skladine spremnike i obratno izgraen je pumpni sistem pretakalita a punjenje se
izvodi putem volumetra ili kontrolom signalnog ureaja maksimalnog dozvoljenog
punjenja. Pumpe i kompresori su postavljeni iznad nivoa zemljita i opremljeni su
mjerno regulacionom opremom (zaporni elementi na ulazu i izlazu, sigurnosni
obilazni ventili, manometri na ulazu i izlazu i filteri na usisnoj strani), te postavljeni i
privreni na betonski temelj iji je nivo 10 cm iznad okolnog zemljita. Pumpe i
kompresori udaljeni su od svih objekata (spremnika, pretakalita, pristupnog voda,
pretakalita, javnog puta, graevinskih i drugih objekata). U toku pretakanja UNP-a
kontroliraju se glavni parametri plina (pritisak i temperatura) kao i nivo tene faze u
spremniku, te protok plina pomou pokazivaa i registratora protoka. Iz ovog razloga,
su na lako uoljivom mjestu na podzemnim spremnicima postavljeni mjerni ureaji za
registriranje nivoa plina. Tlani plinovodi i oprema imaju ugraene sigurnosne,
protulomne i prestrujne ventile, koji obezbjeuju sigurnost pogona. Sigurnosni ventili
ugraeni su na svim cijevnim sekcijama i ograniene su zapornim elementima. Pored
pomenute armature, ugraeni su termometri, manometri i regulatori protoka. U
zatitnoj zoni pretakalita odnosno mjesta za cisternu iz koje se vri pretakanje UNPa ne nalazi se oprema, ureaji i drugi izvori koji mogu biti izvor paljenja. Pretakalite
je udaljeno vie od 7,5 m od skladinih spremnika. U zatitnoj zoni skladinih
spremnika ne nalaze se nikakvi objekti, ureaji, susjedno zemljite, javni put ili drugi
potencijalni izvori paljenja. Zavretak nepokretnih cjevovoda za pretakanje UNP-a je
uvren u betonskom bloku ime je onemoguen lom cijevi u sluaju eventulanog
pokretanja cisterne prije nego to se fleksibilni spojevi rastave od nepokretnog
cjevovoda. Prikljuci za spajanje prijevoznih cisterni na pretakalitu su oznaeni
natpisima koji jasno ukazuju da su spojeni s parnom, odnosno tekuom fazom
skladinih spremnika. Pranjenje ili punjenje autocisterni na pretakalitu smije se
vriti samo ako je motor vozila ugaen, autocisterna uzemljena i opremljena
hvataem varnica postavljenim na kraju auspuha, vozilo, takoe, mora biti osigurano
od pokretanja, plastinim podmetaima i podignutom parkirnom konicom. Ukoliko se
pretakanje vri pri visokim temperaturama zraka i pojaanoj sunevoj insolaciji,
autocisterna se mora hladiti vodom. Polijevanje cisterne vodom izvodi se preko
posebnog sistema sa prskalicama na pretakalitu iznad cisterne. Pretakalite je
snabdjeveno slijedeom vatrogasnom opremom:
-

stabilna instalacija za prskanje vodom kapaciteta 10 l/min/m2 tlocrtne

povrine spremnika
prijevozni aparati za gaenje poara tip S-50.

21

Oko pretakalita izvedena je hidrantska mrea koja je sastavni dio prstenaste

mree 100 sa vanjskim podzemnim hidrantima 80 kapaciteta 10 l/min/m2. Na
prostoru lokacije ukupno se nalazi 4 vanjskih hidranata, koji pokrivaju pretakalite,
skladine spremnike.
Hidranti se nalaze na meusobnoj udaljenosti manjoj od 50 m. Sistem
prskalica instaliran je i na skladinim spremnicima i u ovisnosti od vanjskih
temperatura povremeno se aktiviraju. Sistem prskalica zajedno sa bacaima vode
koristi se za zatitu skladinih spremnika i u sluaju pojave poara.
Skladini spremnici su opremljeni sa dva sigurnosna ventila, uzemljeni i
podvrgnuti su redovnoj kontroli od strane uposlenika. Koritenje spremnika odobreno
je od strane nadlenog inspektorata za posude pod pritiskom nakon detaljnog
pregleda i predoenog zapisnika o pregledu o emu je izdat certifikat o koritenju.
Takoe, skladini spremnici su opremljeni protulomnim ventilima tako da u sluaju
pucanja bilo kojeg dijela cjevovoda nema mogunosti istjecanja UNP-a iz spremnika.
Sva elektrina oprema i ureaji u zonama opasnosti su Ex izvedbi.
E)

MJERE ZATITE I PLAN INTERVENCIJE KOJIMA SE SPRJEAVA

IRENJE POSLJEDICA NESREE

Mjere zatite na radu, zatite od poara i planova intervencije omoguavaju

adekvatnu prpremljenost da se moe djelovati u sluaju eventualne nesree velikih
razmjera (usljed djelovanja raznih nepogoda , havarijalnih situacija, nesrea i sl.).
Na postrojenjima je instalirana brojna oprema koja slui da se ograniene
posljedice nesrea veih razmjera (npr. hidrantska mrea i hidranti sa stabilnom
instalacijom za rasprenu vodu za hlaenje spremnika, vatrogasni aparati za suho
gaenje poara isl.).
Za ograniavanje posljedica nesree vei razmjera na lokaciji drutva
ISTRABENZ PLINI d.o.o. Breza, Podrunica Teanj, instalirana je slijedea oprema:
- vanjska hidrantska mrea kapaciteta 10 l/min/m2, snadbijevanje vodom se
vri iz lokalnog vodovoda. Instalirani su standardni, vanjski, podzemni
hidranti (4 kom). Pored vanjskih hidranata postavljeni su PP ormarii sa
svom potrebnom opremom,
- stabilna instalacija za prskalice za hlaenje skladinih spremnika i
autocisterne na pretakalitu kapaciteta 10l/min/m2,
- protupoarni aparati, ukupno na lokaciji se nalazi: 1CO2 PP, 4 S9 PP , 1
50 S PP, 1 P6F PP.
- na pretakalitu je instaliran ureaj za odvoenje statikog elektriciteta, koji
se redovno pregleda i provjerava otpor uzemljenja,
- svi objekti su zatieni od statikog elektriciteta uzemljenjem, svi prirubniki
spojevi i ventili na cjevovodima kojima protjee UNP-a su zatieni
galvanskim putem,

22

zatita od atmosferskog pranjenja ostvarena je gromobranskom

instalacijom po sistemu Faradejevog kaveza, Fe/Zn trakom 30 x 4 i 25x4
mm.
tlani cjevovodi i skladini spremnici imaju ugraene sigurnosne,
protulomne ventile i sigornosne prestrujne ventile. Sigurnosni ventili
ugraeni su na svim cijevnim sekcijama koje su ograniene zapornim
elementima.

Od ostalih mjera u sluaju nesree veih razmjera potrebno je pridravati se

slijedeeg:
- zatvoriti sve ventile poarom zahvaenih ili ugroenih postrojenja,
- iskljuiti napajanje el. energijom ugroenih potroaa izuzev napajanja
stabilnog sistema za hlaenje i gaenje vodom,
1.

Organiziranje naina upozoravanja i provoenje mjera intervencije,

poarni sektori i evakuacija

U sluaju pojave nesree veih razmjera potrebno je imati razraen sistem

upozoravanja i provoenja mjera intervencije. Upozorenje na lokaciji terminala plina
vri se pozivom uposlenog osoblja koje primjeti nastanak nesree. Kako je povrina
radnog kruga mala realno je oekivati da e nesree biti otkrivene u njihovom samom
nastajanju. Uposlenici obavjetavaju Samila Fetibegovia koji odmah poziva
profesionalnu vatrogasnu jedinicu optine Teanj, ili vatrogasnu jedinicu Doboj,
policiju, tab civilne zatite opine Kantona, i Centar za obavjetavanje kao i Fehro
Jaarevi i Ismaila enderovia direktora Drutva. Za to vrijeme raspoloivo
ljudstvo prema Unutarnjem planu intervencije pristupa gaenju, sprjeavanju daljeg
irenja poara ili sanaciji posljedica. Po potrebi se obavjetava sluba hitne pomoi
ukoliko se utvrdi da ima povrjeenih lica. Uposlenici koji ne uestvuju u provoenju
mjera intervencije duni su putevima evakuacije udaljiti se od mjesta nastanka
nesree, iz kojeg mora biti omoguena sigurna evakuacija zaposlenih i prisutnih
osoba, a putevi evakuacije zatieni od vatre i dima. Pod pojmom evakuacije
podrazumjeva se organizirani oblik blagovremenog naputanja lica iz ugroenog
objekta, planskim putevima evakuacije, dok jo nije uslijedila opasnost za njihove
ivote. Za evakuaciju prisutnih osoba koristiti e se svi ulazi u objekte. irina prolaza i
duina puteva evakuacije apsolutno zadovoljava propisane normative.
U sluaju naputanja objekata uzrokovane pojavom nesree karakteristino je
panino ponaanje osoba, obzirom da svi istovremeno najveom moguom brzinom
kreu prema izlazu. Ovo dovodi do nagomilavanja osoba na unutranjim
saobraajnicama - komunikativnim putevima i izlazima. Ukoliko je kapacitet
unutranjih komunikacionih puteva mali, doi e do guranja, a zatim do paninog
ponaanja cijele grupe osoba. Osnovni element koji odreuje efikasnost brzine
evakuacije je vrijeme za koje se evakuacija mora izvriti, procjenjeno vrijeme
evakuacije je oko 2-3 minute. Na osnovu maksimalno doputenog vremena
evakuacije i broja ljudi koji se mogu nalaziti u objektu - prostoru u momentu pojave
23

poara odreeni su elementi koji omoguavaju evakuaciju, kao to su irina prolaza,

broj i dimenzije vrata i stepenita itd. U principu, svaki prolaz ili izlaz moe da poslue
za evakuaciju. Meutim, svaki prolaz ne moe se smatrati za poarni izlaz. Pravi
poarni izlaz je onaj koji vodi u slobodan prostor ili hodnik, koji je neposredno vezan
za slobodan prostor. Eksperimentalno je utvreno da u javnim objektima u kojima
doe do poara, nakon 2 - 3 sek od poetka evakuacije osobe ispune sve prolaze
urei na izlaz, tako da gustina osoba iznosi 10 - 12 na 1 m2 povrine prolaza. Kod
takve gustine, brzina kretanja po horizontalnim prolazima iznosi 16 m/min, niz
stepenite 10 m/min, a uz stepenite 8 m/min. Van prostorije, brzina kretanja se
poveava do 24 m/min.
Od trenutka kada se ustanovi da nastali poar nije mogue ugasiti prirunim
sredstvima, moraju se poeti preduzimati mjere za evakuaciju svih osoba koje jesu ili
mogu biti ugroene opasnim dejstvima poara (visoka temperatura, dim, otrovni
produkti sagorijevanja, a u zavrnoj fazi i uruavanje objekta), a posebno treba
sprijeiti paniku.
Teoretski, evakuacija bi morala biti organizirana aktivnost, to podrazumijeva i
postojanje uvjebanosti organizatora evakuacije, odgovarajui stepen suradnje svih
uesnika, potivanje unaprijed dogovorenih pravila, ispunjavanje unaprijed
postavljenih zadataka itd. U praksi, meutim, osobe poinju naputati objekat ne
ekajui da to neko naredi ili organizira, tako da se prije moe oekivati stihijsko,
nego organizirano naputanje objekta. Problem se dodatno uslonjava ako osobe
nedovoljno dobro poznaju objekat, unutranje komunikacije i raspored prostorija.
Prema tome, mnogo je realnije razmiljati o evakuaciji kao o intuitivnoj reakciji na
saznanje o ugroenosti od poara i za takve situacije se pripremiti, nego pretjerano
raunati na organiziranu akciju.
Proces evakuacije moemo podijeliti u tri etape:
-

u prvoj etapi imamo naputanje prostorije u kojoj se osobe nalaze,

u drugoj etapi dolazi do kretanja osoba kroz poarne i druge
evakuacione puteve i izlaz u slobodan prostor,
trea etapa obuhvata kretanje van objekta do izlaza na vanjske
komunikacione puteve.

Kod veine objekata, kritina faza evakuacije je prva i druga etapa.

Kriterijumi kada nastaju pojedine faze evakuacije
Ako se u objektima pojave opasnosti usljed kojih se predvia evakuacija, tada
se utvruju sljedei kriterijumi za pojedine faze evakuacije:
a) Pripremno stanje:
-

kod pojave poetnih poara kada prisutni radnici mogu isti ugasiti
samo sa aparatima za gaenje poetnih poara
24

b) Evakuacija:
-

kada prisutni radnici nisu u stanju ugasiti nastali poar, te postoji

potreba pozivanja Vatrogasnih jedinica u akciju gaenja poara, te
pojave zemljotresa veih od 6o Richterove skale.

Dispozicija i analiza postojeih puteva evakuacije

nain:

Evakuacija ugroenih lica iz objekata terminala UNP-a vrila bi se na sljedei

-

iz upravne zgrade direktno u slobodan vanjski prostor preko vrata irine 90

cm, sa sprata i iz prizemlja, sa najveom udaljenou do izlaza do 10,0 i
3,5 m,
Putevi evakuacije u svim predmetnim objektima formirani su od vrstog materijala.
Postupak u sluaju poara i kod provoenja evakuacije
Svaki uposlenik u objektu duan je u sluaju poara, odmah pristupiti
njegovom gaenju sa raspoloivom opremom i sredstvima za gaenje o emu je
ranije upoznat kroz obuku PPZ. Istovremeno treba uzvikom POAR uzbuniti i
ostale radnike koji na taj poziv priskau u pomo i svi grupno gase poar.
U toku akcije gaenja, Fehro Jaarevi te procjenjuje nastalu situaciju i brzo
odluuju:
-

o pozivanju PVJ Teanj i o uzbunjivanju svih prisutnih osoba u

objektu
o potrebi evakuacije ne ekajui pri tome niiju zapovijed i niiju
saglasnost.

NAKON TIH ODLUKA BRZO SE PROVODI:

-

Dojava poara, PVJ Teanj, PVJ Doboj i po proceduri o kojoj su

svi uposlenici od ranije upoznati kod obuke PPZ,
Daljnja akcija gaenja poara i spreavanja njegovog irenja od
strane iskusnijih prisutnih radnika,
Evakuacija uposlenika i drugih osoba,
Obavjetavanje i uzbunjivanje svih prisutnih uposlenika i
stranaka u objektima (koji jo nisu obavjeteni),
Iskljuenje el. energije u svim objektima ili po procjeni samo u
dijelu objekata koji je zahvaen poarom,
Otvaranje svih izlaznih vrata koja iz prizemlja vode na spoljnji
slobodan prostor, dvorite i okolne ulice.

25

Kada na lice mjesta stigne pozvana vatrogasna jedinica, ona preuzima akciju
gaenja poara i po potrebi akciju evakuacije. Akcijom gaenja i evakuacije, odnosno
spaavanja, rukovodi komandir pristiglih vatrogasnih jedinica i niko od prisutnih
nema pravo da se mijea u njegov rad. Naravno, i obavezno, na licu mjesta se
ostvaruje odgovarajua suradnja izmeu komandira vatrogasne jedinice i prisutnih
rukovodnih uposlenika, i to o svim relevantnim injenicama i mjerama koje su u
funkciji efikasnog gaenja poara.
Posebne napomene:
-

Prvenstvo u evakuaciji imaju ene i stariji uposlenici,

Otvoriti ventilacione prozore radi odimljavanja, a po potrebi u
nekim prostorijama,
Iskusnije osobe moraju djelovati umirujue na ostale osobe i
sprijeiti svaku moguu paniku,
Po potrebi sa sobom nositi vatrogasne aparate koji nisu
ispranjeni radi gaenja poara na putevima evakuacije,
Po mogunosti treba iz objekta evakuirati: poslovne dokumente,
novac, vrijednosne papire, tehniku, kadrovsku i finansijsku
dokumentaciju, skupocjene ureaje, plinske boce i dr.,
Po zavrenoj evakuaciji obavezno je provjeriti prozivkom da li su
svi radnici i prisutne osobe u objektu evakuisani, i po potrebi
organizirati potragu za nestalima, jer u panici i od straha
pojedine osobe i djeca se sakrivaju u prostorijama,
Zbrinjavanje evakuisanih osoba poslije evakuacije vre organi
Civilne zatite koje o tome treba odmah obavjestiti,
Privremeno zbrinjavanje evakuisanih osoba vri se u okolnim
susjednim objektima, gdje se po potrebi prua i prva medicinska
pomo,

26

II. INFORMACIJE O SIGURNOSNIM MJERAMA

27

1.

Ime operatora i adresa pogona i postrojenja

Ime operatora:

ISTRABENZ PLINI d.o.o. Breza, Podrunica Teanj

Adresa operatora:

Kraevo bb, Teanj

Pogon i postrojenje:

Punionica UNP-a i skladite tehnikih plinova

Kontakt osoba:

Samil Fetibegovi

Telefon:

+387 032 692 336

2.

Pozicija osobe koja prua informacije

Fehro Jaarevi, Voa tehnike - glavni poslovoa

3.

Informacija o aktivnostima koje se provode unutar pogona

Punionica plina ISTRABENZ PLINI d.o.o. Breza, Ppodrunica Teanj, je

namjenski izgraeno postrojenje za skladitenje, prodaju ukapljenog naftnog plina
kao i prodaju ostalih tehnikih plinova (acetilen, amonijak, kisik, ugljikdioksid, azot i
argon). Tehnoloki proces do prodaje plina kupcima moe se podijeliti na:
3.1

istakanje UNP-a iz vozila za prijevoz opasnih materija (auto-cisterne),

skladitenje UNP-a u podzemnim spremnicima,
istakanje UNP-a iz skladinih spremnika u autocisterne.

Istakanje UNP-a iz vozila za prijevoz opasnih materija

Istakanje spremnika vozila za prijevoz opasnih materija vri se pumpom ili

kompresorom putem plinskih instalacija (cjevovoda) koji imaju ugraene sigurnosne,
protulomne i prestrujne ventile na svim sekcijama. Sigurnosni ventili isputaju viak
plina u atmosferu ukoliko doe do povienje pritiska u sistemu, protulomni ventili se
aktiviraju u sluaju fleksibilne veze izmeu vozila i prikljunog cjevovoda, prestrujni
ventili slue za povrat vika plina u usisni vod ili u spremnik. Kao vozila za prijevoz
ukapljenog naftnog plina najee se koriste specijalna motorna vozila autocisterne
28

koja su opremljena sigurnosnim ventilima i instrumentima za kontrolu maksimalnog

punjenja. Autocisterna se na pretakalitu osigura od pokretanja postavljanjem
plastinih klinova pod kotae, izvri spajanje na ureaj za razelektrisanje i povee
fleksibilnim crijevom na pretakalite putem tzv brze spojnice. Pretakanje izvodi
struna osoba koja mora biti obuena za rukovanje lako zapaljivim tekuinama i
plinovima kao i voza prijevoznog sredstva. Detaljan postupak pretakanja UNP-a iz
autocisterne opisan je uputstvom za rukovanje pretakalitem. Promet autocisterni na
pretakalitu osiguran je u jednom smjeru, ulaz na sjeverozapadnoj kapiji i izlaz na
sjeveroistonoj strani lokacije. Na pretakalitu se smije nalaziti samo jedna
autocisterna. Pretakalite je snabdjeveno detektorima plina, mjerilom otpora
uzemljenja a osigurano je prijevoznim aparatima za poetno gaenje poara,
hidrantskom mreom i sistemom prskalica. Nakon pretakanja tene faze, preostala
plinska faza iz autocisterne pretae se pomou kompresora.
3.2

Skladitenje UNP-a

Skladini prostor za UNP ini izdvojenu tehnoloku cjelinu unutar kruga

terminala ukupne zapremine 300 m3. Na lokaciji se nalaze slijedei spremnici.
-

Nadzemni spremnik UNP-a V=2,7 m3,

Podzemni spremnik UNP-a V=100 m3 (3 kom),
Nadzemni spremnik UNP-a V= 4,85 m3-AUTO-SKID

Spremnici se pune maksimalno 82% od ukupnog volumena, kontrola punjenja

vri se putem magnetnog pokazivaa nivoa tene faze, i putem mehanikog
pokazivaa maksimalnog punjenja. Spremnik koji se puni ne smije se istovremeno
koristiti za punjenje boca, i treba biti izoliran (zatvaranjem ventila) od instalacije za
otpremu plina. Odune cijevi sigurnosnih ventila su visine preko 2,5 m- iznad okolnog
terena. Zavrni krajevi odunih cijevi omoguavaju ekspanziju isputenog plina
vertikalno na gore. UNP za grijanje kancelarijskih prostorija u zimskom periodu
skladiti se u nadzemni spremnik volumena 2,7 m3, za grijanje se koristi pe Vaillant.
Tehniki plinovi acetilen, amonijak, kisik, ugljikdioksid, azot i argon uskladiteni su u
namjenskom skladitu u blizini upravne zgrade pod nadstrenicom.
4.

Opis opasnih supstanci koje mogu izazvati nesreu veih razmjera

Ukapljeni naftni plin je smjesa zasienih ugljikovodika propana i butana

(njegovih izomera) te raznih primjesa, najvie propena, butena, etana i etena u
razliiti omjerima. Pri normalnim je uslovima plinovit i tei od zraka, u tekue stanje
prelazi od 1,7 do 7,5 bar. Proizvodi se iz nafte i naftnih plinova rafinerijskom
preradom ili rpi obradi sirovog prirodnog plina.
Zbog ovih osobina prikladan je za prijevoz, skladitenje i primjenu jer se
skladiti i prevozi u tekuem stanju, a koristi u plinovitom. Neotrovan je, bez boje i
29

mirisa (stoga mu se pri proizvodnji dodaje odorant, za otkrivanje u sluaju

proputanja instalacije), ima uske, ali niske granice eksplozivnosti, a kako je tei od
zraka skuplja se pri podu prostorija gdje vrlo lako dostie granice eksplozivnosti. U
Tabeli 1.7. date su fiziko-hemijske karakteristike propana i butana glavnih
konstituenata UNP-a.

Tabela 1.7. Fiziko-hemijske karakteristike propan-butana

Hemijska formula
Molekulska masa
Sadraj ugljika
Sadraj vodika
Relativna gustoa plina u odnosu na zrak na 15 C i
1013 mbar
Taka kljuanja na 1013 mbar
Taka smrzavanja
Taka rosita
Kritina temperatura
Kritini pritisak
Gustoa na kritinim parametrima
Gustoa tekue faze na t = 15C
Gustoa plinske faze na t = 0C i p = 1013 mbar
Donja toplinska mo
Donja 'toplinska mo
Potrebna koliina zraka za sag. l m3 plina
Potrebna koliina kisika za sag. l m3 plina
Temperatura paljenja
Najvea temperatura izgaranja sa zrakom
Najvea temperatura izgaranja sa kisikom
Donja granica eksplozivnosti (plin sa zrakom)
Gornja granica eksplozivnosti (plin sa zrakom)
Donja granica eksplozivnosti (plin s kisikom)
Gornja granica eksplozivnosti (plin s kisikom)
Stehiometrijski odnos
Maksimalni pritisak eksplozije
Maksimalna brzina plamena
Temperaturni razred
Eksplozivna grupa plinova

g/mol
%
%
C
C
C
C
bar
kg/l
kg/l
kg/m3
kJ/kg
kJ/m3
m3
m3
C
C
C
%
%
%
%
bar
cm/s

Propan
C3H8
44,097
81,7
18,3
1.552

Butan
C4H10
58,124
82,7
17,3
2.090

- 42,2
-186
-42
96,80
42,40
0,226
0,507
2,004
46347
92863
23,86
5,00
500
1925
2850
2
9,5
2
55
4,6
8,58
38,5
T2
A

-0,5
-150
-1
152,3
34,70
0,226
0,583
2,703
45720
120998
31,02
6,5
429
1895
2850
1,7
8,5
1,7
49
3,6
8,58
38
T2
A

Sastav komercijalnog UNP-a

Prema standardu JUS B.H2.134 sastav komercijalnog ukapljenog naftnog
plina je:
30

Inertni plinovi
Ugljikovodici C1 i C2
Ugljikovodici C4
Ugljikovodici C5
Ugljikovodici C3

(CH4, C2H2, C2H6)

(C4H8, C4H10)
(C5H12)
(C3H8, C3H6)

max.
max.
max.
max.
do

0,2 %
3,9 %
65 %
1 %
100%

Prema ADR-u (Evropski sporazum o meunarodnom prijevozu opasnih

materija u cestovnom prometu) UNP je klasificiran u klasu 2 (plinovi), klasifikacijski
kd 2F, UN broj 1965. CAS broj butan 106-97-8, CAS broj propan 74-98-6.
5.

Osnovne informacije o prirodi nesree veih razmjera, potencijalni

utjecaji na stanovnitvo i okoli

Punionica plina ISTRABENZ PLINI d.o.o. Breza, Podrunica Teanj moe pod
vanrednim okolnostima predstavljati potencijalnu opasnost za izbijanje poara i
eksplozije tj. moe izazvati nesreu veih razmjera. Ova opasnost naroito je
izraena ukoliko bi dolo do izbijanja eksplozije UNP-a u skladinim spremnicima,
poara i eksplozije autocisterne na pretakalitu UNP-a. Intenzitet eksplozije ovisi od
mogue maksimalne koncentracije plina u prostoru, s obzirom na potencijalni izvor
zapaljivog medija i najnepovoljnije uvjete zranog strujanja. Prostor nije ugroen
eksplozivnim smjesama ako koncentracija UNP-a u prostoru ne prelazi 10% od donje
granice eksplozivnosti. Koncentracija se moe i poveati i do 50%, pod uslovom da
se pouzdano moe osigurati i kontrolirati uzronik paljenja.
Na prostoru kompleksa terminala plina a na temelju sagledanog tehnolokog
procesa potencijalna opasnost za pojavu nesree veih razmjera moe nastati samo
pri abnormalnom rukovanju pogonom tj. ukoliko se neposredni izvrioci ne
pridravaju radnih procedura pri manipuliranju UNP-om i ne odravanjem opreme i
strojeva, posebno opreme koja slui da se ogranie posljedice nesrea. Na temelju
navedenog, izvrena je identifikacija i evaluacija nesrea veih razmjera s ciljem
donoenja mjera zatite i plana intervencije. U tabeli 1.8. data je identifikacija
nesrea veih razmjera kao posljedice abnormalnog rukovanja pogonom.
Identificirani su mogu uzroci nesree na skladinim spremnicima i pretakalitu UNP-a

31

Tabela 1.8. Identifikacija i evaluacija nesrea veih razmjera kao rezultat

abnormalnog rukovanja pogonom.
Identifikacija nesree
Zatajenje ventila sigurnosti na
skladinim spremnicima uslijed ne
badarenja istih u propisanom roku.
Ne otvaranje ventila sigurnosti vodi
ka
prepunjavanju
skladinog
spremnika,
uslijed
poveanja
vanjske temperature i poveanja
plinske faze moe doi do pucanja
spremnika, nagle ekspanzije UNP-a i
eksplozije. Takoe, mogue je
istjecanje plina na prirubnikim
spojevima uslijed oteenih ili
dotrajalih zaptivki.
Proputanje plina uslijed korozije
stijenke spremnika. Korozija elinih
spremnika najee je takasta i
moe
neprimjetno
nastati
i
napredovati
ispod
premaznog
zatitnog sloja
U procesu pretakanja moe doi do
istjecanja
UNP-a
uslijed
nekontroliranog
pokretanja
autocisterne, uzrok pokretanja moe
biti: ne aktivirana parkirna konica
na vozilu, ne postavljanje plastinih
podmetaa pod pneumatike, izvori
paljenja ovako nastalih para mogu
biti: statiki elektricitet (cisterna
prethodno ne uzemljena), iskra iz
ispunog sistema (ne postavljen
hvataa iskri)

Evaluacija
Vjerovatnoa nesree veih razmjera izazvane
zatajenjem ventila sigurnosti je mala jer su svi
spremnici snabdjeveni sa dva ventila sigurnosti. Prostor
gdje su locirani spremnici je izdvojen i ne moe doi do
njihovog mehanikog oteenja izuzev u sluaju
namjernog oteenja.

Spremnici su konstruirani kao cilindrine, jednodijelne

horizontalne posude pod pritiskom, osnovni materijal za
plat i podnice je sitnozrnasti elik. Spremnici su
zatieni slojem antikorozivne zatite debljine 800 mm
na bazi epoksidnih smola i premazani bojom koja
reflektira suneve zrake. Vjerovatnoa nesree veih
razmjera uslijed curenja plina kroz plat spremnika
izazvan korozijom je takoe, mala

Za pravilno pretakanje UNP-a iz vozila za prijevoz ove

vrste opasnih materija odgovoran je voza i lice
obueno za rukovanje zapaljivim plinovima i
tekuinama. Vjerovatnoa nastanka nesree je mala

32

Negativan utjecaj na okoli moe nastati pri sagorijevanju UNP-a pri emu
nastaju ugljik (IV) oksid CO2 i ugljik (II) oksid CO, ostali plinoviti polutanti nastaju u
manjoj mjeri i njihov utjecaj se moe zanemariti. Prilikom istjecanja UNP-a iz plinskih
instalacija i boca zbog nagle promjene pritiska plin prelazi iz tenog u plinovito
agregatno stanje gotovo trenutno, kako je UNP-a tei od zraka smjer kretanja UNPa bie uslovljen smjerom strujanja vjetra, nagibom terena kao i prirodnim i vjetakim
preprekama. UNP se ne rastavara u vodi, veoma brzo isparava sa povrine vode,

vee koliine mogu smanjiti rastvorljivost kisika u vodi. Ne prodire u tlo iako se
zadrava u udubljenjima u povrinskom sloju zemlje.
6.

Informacije o aktivnostima koje stanovnitvo treba poduzeti pod

utjecajem nesree

U blizini lokacije punionice plina ISTRABENZ PLINI d.o.o. Breza ,Podrunica

Teanj, nema objekata u kojima se okuplja ili boravi vei broj ljudi najblii individualni
stambeni objekat udaljen je od plinske stanice vie od 70 m, osim objekata u
vlasnitvu Investitora, koji se nalazi na udaljenosti od oko 20 m. Nesreom veih
razmjera bi bili pogoeni usposleni kao i oprema i objekti na samoj lokaciji. Oteenja
najbliih stambenih objekata moe se javiti u obliku pucanje prozorskih stakala. U
sluaju nesree veih razmjera stanovnitvo najbliih objekata potrebno je odmah
evakuirati.

33

III. UNUTARNJI PLAN INTERVENCIJE

34

1.

Ime i/ili pozicija osobe koja je zaduena za provedbu interventnih

procedura i osobe koja je zaduena za koordinaciju aktivnosti na
evakuaciji unutar pogona i postrojenja
Osoba zaduena za provedbu interventnih procedura: Fehro Jaarevi, voa
tehnike - glavni poslovoa
Osoba zaduena za koordinaciju aktivnosti na evakuaciji unutar pogona i
postrojenja: Samil Fetibegovi, odgovorni uposlenik za poslove zatite od
poara

2.

Ime i/ili poziciju osobe koja je odgovorna za povezivanje s organom

nadlenim za poslove civilne zatite i izradu spoljnjeg plana intervencije
Osoba zaduena za povezivanje s organom nadlenim za poslove civilne
zatite i izradu spoljnjeg plana intervencije: Samil Fetibegovi,

3.

Opis aktivnosti koje je potrebno poduzeti da bi uslovi ili situacije bili

dovedeni pod kontrolu, opis sigurnosne opreme i raspoloivih resursa

Aktivnosti koje je potrebno poduzeti da bi uslovi ili situacije bili dovedeni pod
kontrolu mogu se podijeliti na aktivnosti pri izvanrednim situacijama na skladinim
spremnicima i pretakalitu.
3.1

Opis aktivnosti pri izvanrednoj situaciji na skladinim spremnicima

Ukoliko doe do istjecanja UNP-a na skladinom spremniku potrebno je

poduzeti slijedee aktivnosti:
- odmah pristupiti zatvaranju (izoliranju) spremniku zatvaranjem ventila na
pripadajuem cjevovodu,
- upozoriti druge uposlenike na pojavu izvanredne situacije,
- aktivirati mlaznice za hlaenje spremnika,
- obustaviti sve tehnoloke operacije na lokaciji,
- pristupiti otklanjaju uoenog uzroka istjecanja plina.

35

Ukoliko je dolo do istjecanja plina, pojave plamena i eksplozija potrebno je

preduzeti slijedee:
- odmah pristupiti gaenju, zatvaranjem pripadajui ventila, aktivirati
mlaznica za hlaenje spremnika, gaenje izvoditi vanjskim hidrantima,
evakuirati povrijeene i pruiti im prvu pomo,
- upozoriti ostale uposlene, koji moraju pristupiti gaenju a odgovorna osoba
Samil Fetibegovi obavjetava vatrogasce, hitnu pomo i policiju o
nastaloj situaciji i obimu nesree,
- pri pojavi eksplozija potrebno je aktivirati mlaznice za hlaenje spremnika i
izvriti evakuaciju administrativnog osoblja, vodom poljevati ukoliko je to
mogue spremnike u blizini nesree.
3.2
Opis aktivnosti pri izvanrednoj situaciji na pretakalitu
Aktivnosti koje je potrebno preduzeti kako bi uslovi ili situacije bili dovedeni
pod kontrolu na pretakalitu mogu se kao i kod skladinih spremnika podijeliti na
aktivnosti pri istjecanju plina iz spremnika vozila za istakanje UNP-a i pri poaru na
vozilu za prijevoz opasnih materija.
Pri istjecanju UNP-a iz spremnika vozila potrebno je:
- prekinuti proces istakanja UNP-a zatvaranjem ventila na pretakalitu
- pokuati zatvoriti nastalu pukotinu, drvenim ili plastinim epom koristei
alat koji ne iskri,
- ukoliko to nije mogue aktivirati mlaznice za hlaenje cisterne,
- obavjestiti odgovornu osobu Samil Fetibegovi koji e o nastalom incidentu
obavjestiti policiju i vatrogasce.
Ukoliko je dolo do pojave poara na vozilu za prijevoz opasnih materija
potrebno je poduzeti slijedee:
-

odmah pristupiti gaenju aparatima za poetno gaenje poara aktivirati

mlaznica za hlaenje spremnika,
obavjestiti odgovornu osobu Samil Fetibegovi koji e o nastalom
incidentu obavjestiti policiju i vatrogasce.

Po dolasku vatrogasna jedinica rukovoenje akcijom gaenja poara preuzima

lan vatrogasne ekipe.
3.3

Opis sigurnosne opreme i raspoloivih resursa

Za ograniavanje posljedica nesree vei razmjera na lokaciji firme Istrabenz Plini

d.o.o. instalirana je slijedea oprema:

36

vanjska hidrantska mrea kapaciteta 10 l/min/m2, snadbijevanje vodom se

vri iz lokalnog vodovoda. Instalirani su standardni, vanjski, podzemni
hidranti (4 kom). Pored vanjskih hidranata postavljeni su PP ormarii sa
svom potrebnom opremom,
stabilna instalacija za prskalice za hlaenje skladinih spremnika i
autocisterne na pretakalitu kapaciteta 10l/min/m2,
protupoarni aparati, ukupno na lokaciji se nalazi: 1CO2 PP, 4 S9 PP , 1
50 S PP, 1 P6F PP.
na pretakalitu je instaliran ureaj za odvoenje statikog elektriciteta, koji
se redovno pregleda i provjerava otpor uzemljenja,
svi objekti su zatieni od statikog elektriciteta uzemljenjem, svi prirubniki
spojevi i ventili na cjevovodima kojima protjee UNP-a su zatieni
galvanskim putem,
zatita od atmosferskog pranjenja ostvarena je gromobranskom
instalacijom po sistemu Faradejevog kaveza, Fe/Zn trakom 30 x 4 i 25x4
mm.
tlani cjevovodi i skladini spremnici imaju ugraene sigurnosne,
protulomne ventile i sigornosne prestrujne ventile. Sigurnosni ventili
ugraeni su na svim cijevnim sekcijama koje su ograniene zapornim
elementima.

Od ostalih mjera u sluaju nesree veih razmjera potrebno je pridravati se

slijedeeg:
-

zatvoriti sve ventile poarom zahvaenih ili ugroenih postrojenja,

iskljuiti napajanje el. energijom ugroenih potroaa izuzev napajanja
stabilnog sistema za hlaenje i gaenje vodom,

Za pretakanje UNP-a iz specijalnih vozila za prijevoz opasnih materija u

skladine spremnike i obratno izgraen je pumpni sistem pretakalita a punjenje se
izvodi putem volumetra ili kontrolom signalnog ureaja maksimalnog dozvoljenog
punjenja. Pumpe i kompresori su postavljeni iznad nivoa zemljita i opremljeni su
vom mjerno regulacionom opremom (zaporni elementi na ulazu i izlazu, sigurnosni
obilazni ventili, manometri na ulazu i izlazu i filteri na usisnoj strani), te postavljeni i
privreni na betonski temelj iji je nivo 10 cm iznad okolnog zemljita. Pumpe i
kompresori udaljeni su od svih objekata (spremnika, pretakalita, pristupnog voda,
pretakalita, javnog puta, graevinskih i drugih objekata). U toku pretakanja UNP-a
kontroliraju se glavni parametri plina (pritisak i temperatura) kao i nivo tene faze u
spremniku, te protok plina pomou pokazivaa i registratora protoka. Iz ovog razloga,
su na lako uoljivom mjestu na podzemnim spremnicima postavljeni mjerni ureaji za
registriranje nivoa plina. Tlani plinovodi i oprema imaju ugraene sigurnosne,
protulomne i prestrujne ventile, koji obezbjeuju sigurnost pogona. Sigurnosni ventili
ugraeni su na svim cijevnim sekcijama i ograniene su zapornim elementima. Pored
pomenute armature, ugraeni su termometri, manometri i regulatori protoka. U
zatitnoj zoni pretakalita odnosno mjesta za cisternu iz koje se vri pretakanje UNPa ne nalazi se oprema, ureaji i drugi izvori koji mogu biti izvor paljenja. Pretakalite
37

je udaljeno vie od 7,5 m od skladinih spremnika. U zatitnoj zoni skladinih

spremnika plina ne nalaze se nikakvi objekti, ureaji, susjedno zemljite, javni put ili
drugi potencijalni izvori paljenja. Zavretak nepokretnih cjevovoda za pretakanje
UNP-a je uvren u betonskom bloku ime je onemoguen lom cijevi u sluaju
eventulanog pokretanja cisterne prije nego to se fleksibilni spojevi rastave od
nepokretnog cjevovoda. Prikljuci za spajanje prijevoznih cisterni na pretakalitu su
oznaeni natpisima koji jasno ukazuju da su spojeni s parnom, odnosno tekuom
fazom skladinih spremnika. Pranjenje ili punjenje autocisterni na pretakalitu smije
se vriti samo ako je motor vozila ugaen, autocisterna uzemljena i opremljena
hvataem varnica postavljenim na kraju auspuha, vozilo, takoe, mora biti osigurano
od pokretanja, plastinim podmetaima i podignutom parkirnom konicom. Ukoliko se
pretakanje vri pri visokim temperaturama zraka i pojaanoj sunevoj insolaciji,
autocisterna se mora hladiti vodom. Polijevanje cisterne vodom izvodi se preko
posebnog sistema sa prskalicama na pretakalitu iznad cisterne. Pretakalite je
snabdjeveno slijedeom vatrogasnom opremom:
-

stabilna instalacija za prskanje vodom kapaciteta 10 l/min/m2 tlocrtne

povrine spremnika
prijevozni aparati za gaenje poara tip S-50.

Oko pretakalita izvedena je hidrantska mrea koja je sastavni dio

prstenaste mree 100 sa vanjskim podzemnim hidrantima 80 kapaciteta 10
l. Na prostoru lokacije ukupno se nalazi 4 vanjskih hidranata, koji pokrivaju
pretakalite, skladine spremnike.
Hidranti se nalaze na meusobnoj udaljenosti manjoj od 50 m. Sistem
prskalica instaliran je i na skladinim spremnicima i u ovisnosti od vanjskih
temperatura povremeno se aktiviraju. Sistem prskalica zajedno sa bacaima
vode koristi se za zatitu skladinih spremnika i u sluaju pojave poara.
Skladini spremnici su opremljeni sa dva sigurnosna ventila, uzemljeni i
podvrgnuti su redovnoj kontroli od strane uposlenika. Koritenje spremnika
odobreno je od strane nadlenog inspektorata za posude pod pritiskom nakon
detaljnog pregleda i predoenog zapisnika o pregledu o emu je izdat certifikat o
koritenju. Takoe, skladini spremnici su opremljeni protulomnim ventilima tako
da u sluaju pucanja bilo koje dijela cjevovoda nema mogunosti istjecanja UNPa iz spremnika. Sva elektrina oprema i ureaji u zonama opasnosti su Ex
izvedbi.
4.

Uputstvo za smanjenje rizika po ljude unutar pogona i postrojenja,

ukljuujui nain na koji je potrebno upozoriti osoblje, te aktivnosti koje
se od njih oekuju po primitku upozorenja

Svaki uposlenik u objektu duan je u sluaju poara, odmah pristupiti

njegovom gaenju sa raspoloivom opremom i sredstvima za gaenje o emu je
38

ranije upoznat kroz obuku PPZ. Istovremeno treba uzvikom POAR uzbuniti i
ostale radnike koji na taj poziv priskau u pomo i svi grupno gase poar.
U toku akcije gaenja, Fehro Jaarevi procjenjuje nastalu situaciju i brzo
odluuju:
-

o pozivanju PVJ Teanj o uzbunjivanju svih prisutnih osoba u

objektu
o potrebi evakuacije ne ekajui pri tome niiju zapovijed i niiju
saglasnost.

Od trenutka kada se ustanovi da nastali poar nije mogue ugasiti prirunim

sredstvima, moraju se poeti preduzimati mjere za evakuaciju svih osoba koje jesu ili
mogu biti ugroene opasnim dejstvima poara (visoka temperatura, dim, otrovni
produkti sagorijevanja, a u zavrnoj fazi i uruavanje objekta), a posebno treba
sprijeiti paniku.
Prije svega treba ustanoviti da li ima osoba koje su neposredno ugroene
vatrom i dimom, te pokuati njihovo spaavanje. Istovremeno treba izvriti i
uzbunjivanje i evakuaciju osoba koje se nalaze u prostorijama na istoj etai i svim
viim etaama. Pri tome treba voditi rauna da se prvo evakuiu prostorije koje su
najblie mjestu nesree, gledano iz pravca stubita - izlaza, jer postoji mogunost da
vatra i dim onemogue prolaz iz tih prostorija prema stubitu - izlazu.
5.

Uputstvo za rano upozoravanje organa nadlenog za poslove civilne

zatite radi aktiviranja spoljnjeg plana intervencije

Sluba civilne zatite opine Teanj ima formiran tab civilne zatite u ijoj
je nadlenosti koordinacija aktivnosti u sluaju pojave nesrea veih razmjera. tab
usko sarauje sa privrednim drutvima na provoenju mjera prevencije za zatitu od
poara, ustrojava organizacionu strukturu i uspostavlja procedure za provoenje
intervencije u sluaju potrebe.
Operater je duan dostaviti Unutarnji plan intervencije Slubi civilne zatite
koja e izvriti njegovo usklaivanje sa spoljnim planom intervencije, koji aktivira i
njom rukovodi navedena Sluba.
Za informiranje Slube civilne zatite Kantona zaduen je Samil Fetibegovi
koji nakon procjene situacije prosljeuje informaciju Slubi civilne zatite. Infomacije
treba da sadri slijedee podatke:
-

mjesto dogaaja,
obim i vrsta nesree, i
koje su slube potrebne.
39

to se prije dostavi informacija o rizicima (aktuelnim ili moguim), pristup

mjestu dogaaja, procjeni broj rtava, povrjeenih, procjeni materijalna teta. Sluba
civilne zatite u skladu sa prethodno prihvaenim planom alarmira hitne slube i
drutvenu zajednicu. U skladu sa svojim procedurama hitne slube e aktivirati svoje
planove i ljudstvo i podii svoj odgovor na nivo koji je potreban.
Kada na lice mjesta stigne pozvana vatrogasna jedinica, ona preuzima akciju
gaenja poara i po potrebi akciju evakuacije. Akcijom gaenja i evakuacije, odnosno
spaavanja, rukovodi komandir pristiglih vatrogasnih jedinica i niko od prisutnih
nema pravo da se mijea u njegov rad. Naravno, i obavezno, na licu mjesta se
ostvaruje odgovarajua suradnja izmeu komandira vatrogasne jedinice i prisutnih
rukovodnih uposlenika, i to o svim relevantnim injenicama i mjerama koje su u
funkciji efikasnog gaenja poara.
6.

Uputstvo za obuavanje osoblja za provoenje aktivnosti

Obuku osoblja za provoenje aktivnosti koje se od njih oekuju i nain

koordinacije sa spoljnim hitnim slubama potrebno je izvesti teoretski i praktino.
upoznati sve uposlene sa teorijskim osnovama mogunosti nastanka
nesrea veih razmjera: teoretski dio treba organizirati u obliku predavanja
u trajanju od tri kolska asa i to:
1 as: Upoznati uposlene sa moguim izvorima nesrea, naina nastajanja i
putevima evakuacije,
2 as: Opisati fiziko-hemijske osobine UNP-a, pojam donje i gornje granice
eksplozivnosti, pojam poara, eksplozije i naine gaenja
3 as: Nain koordinacije sa spoljnim hitnim slubama

praktini dio treba biti izveden u dva dijela kroz vjebu simuliranja nesree
veih razmjera i vjebu evakuacije, navedene vjebe treba izvoditi jednom
godinje uz nadzor neovisnog strunog lica koje e na kraju vjbe dati
svoje sugestije i primjedbe

Vjeba simuliranja nesree veih razmjera obuhvata:

-

dojavu uposlenika o nesrei,

reagovanje odgovornog lica,
postupak uposlenih sa novonastalom situacijom,
aktiviranje mlaznica za hlaenje skladinih spremnika i pretakalita,
aktiviranje aparata za gaenje poara,
aktiviranje najmanje dva hidranta.

O navedenim vjebama potrebno je sainiti pismenu zabiljeku.

40

41