REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Broj: II K 384/15-4

REPUBLIKA HRVATSKA
RJEENJE
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeu sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda
Damira Kosa kao predsjednika vijea, te Miroslava ovanja i dr. sc. Marina Mrele, kao
lanova vijea, uz sudjelovanje sudske savjetnice Maje Ivanovi Stilinovi, kao zapisniarke,
u kaznenom predmetu protiv optuenog I. S. i drugih, zbog kaznenog djela iz lanka 333.
stavaka 1. i 3. i drugih Kaznenog zakona, odluujui o albi Ureda za suzbijanje korupcije i
organiziranog kriminaliteta podnesenoj protiv rjeenja upanijskog suda u Zagrebu od 27.
listopada 2015. broj Kv-Us-124/15 (K-Us-8/12), o prijedlogu za odreivanje oblika jamstva u
tijeku postupka nakon podignute optunice, u sjednici odranoj 11. studenog 2015.,
r i j e i o j e:
Prihvaa se alba Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, ukida se
prvostupanjsko rjeenje i predmet upuuje prvostupanjskom sudu na ponovno odluivanje.
Obrazloenje
Prvostupanjskim rjeenjem upanijskog suda u Zagrebu, u tijeku postupku nakon
podignute optunice protiv optuenog I. S. i drugih, zbog kaznenog djela iz lanka 333.
stavaka 1. i 3. i drugih Kaznenog zakona (Narodne novine, broj 110/97., 27/98., 50/00.,
129/00., 51/01., 111/03., 190/03. Odluka Ustavnog suda, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07. i
152/08. dalje u tekstu: KZ/97), prihvaen je prijedlog optuenog I. S. da se jamstvo u iznosu
od 12,400.000,00 kuna kojim je zamijenjen istrani zatvor produljen mu rjeenjem Vrhovnog
suda Republike Hrvatske broj II K 343/15 od 30. rujna 2015., sastoji od stavljanja hipoteke
za iznos jamstva na nekretninama:
- M. S., roene 1954. u S., s prebivalitem u Z., , OIB: , na 1/3 udjela kue
pop.br. 7241 te dvorite i vonjak u Z., , povrine 991 m2, upisan u zk.ul.br. 8627 na
zk..br. 992/4 k.o. G. Z., kod Opinskog graanskog suda u Zagrebu,
- L. B., s prebivalitem u Z., , OIB: i to kua i dvorite upisano u katastarskoj
opini S., u zk.ul. 1417, kod Opinskog suda u Metkoviu, povrine 278 m2, izgraena na
k..br. 8082, u mjestu K.; dvorite kat. estice 8081/2, 240 m2 u mjestu K., upisano u
katastarskoj opini S., zk. ul. 1663 Opinskog suda u Metkoviu, put katastarske estice

-2-

II K 384/15-4

8081/3, 52 m2 u mjestu K., upisano u kat. opini S., zk. ul. 1663 Opinskog suda u
Metkoviu,
- J. R., s prebivalitem u S., , OIB: , stan u Z. na k.br. 319/1, , upisan u
zemljine knjige Opinskog suda u Zagrebu, povrine 62,92 m2,
- M. Z., s prebivalitem u Z., , OIB: , dvosobni stan preureen u poslovni prostor
na drugom katu stambene zgrade u Z., , sagraena na k.. 2274 k.o. C., to odgovara na
zk.br. 3233/6 upisano u zk. ul. 13540 k.o. G. Z., povrina parcele 333 m2, a predmetni stan
povrine 79,08 m2,
- M. S., s prebivalitem u , Z., OIB: , jedan stan na cijelom katu, koji se sastoji od
etiri sobe i sporednih prostorija, upisan u zk.ul.br. 10351, na zk..br. ZGR 3100, kod
Opinskog suda u Splitu i
- J. D. S., s prebivalitem u Z., , OIB: , k..br. 1689/1 u naravi dvosoban stan
oznake S2 u prizemlju koji se sastoji od ulaza, dnevnog boravka s kuhinjom i blagavaonom,
sobe, kupaonice i loe te pripadajuim vrtom VRT1 (80,10 m2) i VRT2 (26,50 m2), neto
korisne povrine 48,00 m2, u stambenoj zgradi br. 43 i dvorite J., upisano u zk.ul. 16437, kod
Opinskog graanskog suda u Zagrebu, k.o. G. Z.
Protiv tog rjeenja albu je podnio Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog
kriminaliteta (dalje u tekstu - USKOK), zbog prihvaanja predloenog oblika polaganja
jamevine, s prijedlogom da se prvostupanjsko rjeenje ukine i predmet uputi
prvostupanjskom sudu na ponovno odluivanje.
alba je osnovana.
Uvodno valja istai da je hipoteku na ime polaganja jamevine mogue odrediti na
svakoj nekretnini koja se nalazi u prometu i na kojoj je mogue zabiljeiti tu hipoteku. U
pogledu ukupne vrijednosti nekretnina na kojima bi po odluci prvostupanjskog suda valjalo
zabiljeiti hipoteku kao oblik polaganja jamevine odreene u vrijednosti 12.400.000,00
kuna, zakljuak prvostupanjskog suda u odnosu na tu ukupnu vrijednost, a u vezi vrijednosti
dviju nekretnina, i to one u suvlasnitvu 1/3 idealnog dijela M. S. te nekretnine u vlasnitvu L.
B., poblie opisanih u izreci prvostupanjskog rjeenja za sada je s uspjehom doveden u
sumnju albom USKOK-a.
Naime, iz obrazloenja pobijanog rjeenja proizlazi da je prvostupanjski sud prihvatio
prijedlog optuenog I. S. da se oblik polaganja jamevine sastoji u stavljanju hipoteke za
iznos jamstva od 12.400.000,00 kuna na est ponuenih nekretnina poblie opisanih u izreci
tog rjeenja, ija ukupna vrijednost je procijenjena na iznos od 12.595.250,58 kuna.
U odnosu na nekretnine ija vrijednost je sporna prema albi, tj. nekretninu u
vlasnitvu L. B. i M. S., za nekretninu L. B. utvreno je da je ista upisana u zemljine knjige
Opinskog suda u Metkoviu, da je L. B. vlasnik 1/1 i da je isti priloio pisanu izjavu
ovjerenu kod javnog biljenika kojom se suglasio da se na toj nekretnini zabiljei zalono
pravo u korist Republike Hrvatske u visini odreenog jamstva, time da je na
zemljinoknjinom izvatku 1012/01, zk. ul. 1417 u popisnom listu C zabiljeeno da je objekt

-3-

II K 384/15-4

na est. zem. 8082 uplanjen bez uporabne dozvole, sukladno lanku 75. Zakona o gradnji.
Trina vrijednost te nekretnine procijenjena je po P. n. na iznos od 1.948.815,00 kuna, koju
procjenu je prihvatio i prvostupanjski sud.
U odnosu na nekretninu u u Z., ukupne povrine 991 m2, utvreno je da je M. S.
suvlasnica u 1/3 idealnog dijela nekretnine, tlocrtne povrine 177 m2, upisanog u zk.ul.br.
8627 na zk..br. 992/4 k.o. G. Z., kod Opinskog graanskog suda u Zagrebu, dok je
suvlasnik u 2/3 idealnog dijela te nekretnine I. . na kojem dijelu je rjeenjem upanijskog
suda u Zagrebu od 18. sijenja 2011. godine, broj Kir-Us-20/11, potvrenog rjeenjem
Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 31. listopada 2011. godine, broj I K-Us-14/11,
upisana zabiljeba privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi, i to zabrane
otuenja i optereenja nekretnine upisane u zk. ul. 8627, k.o. G. Z., a na kojoj nekretnini je
izgraena kua u ulici broj ... Vrijednost 1/3 idealnog dijela te nekretnine, kojega je
suvlasnica M. S., procijenjena je na iznos od 5.601.588,75 kuna, po P. n. i to na nain da je
utvrivana vrijednost itave nekretnine da bi potom bila utvrena vrijednost 1/3 dijela te
nekretnine, koliki je suvlasniki dio M. S.
Valja istai da i sam prvostupanjski sud u obrazloenju svoga rjeenja navodi da te
dvije nekretnine predstavljaju potencijalni rizik u odnosu na realizaciju eventualno
propalog jamstva. s obzirom na injenicu da je nekretnina u , u Z., u 2/3 idealnog dijela
optereena zabiljebom zabrane otuenja i optereenja, dok druga nekretnina (ona u
vlasnitvu L. B.) uplanjena je bez priloene uporabne dozvole, ali, uzimajui u obzir da su,
osim njih, kao jamevina prihvaene jo i etiri druge nekretnine, zakljuuje da u sluaju
potrebe realizacije tog jamstva ne bi dolo do bitnog sniavanja vrijednosti ponuenog
jamstva, zbog ega te dvije nekretnine ne dovode u pitanje unovenje i uinkovitu naplatu
sredstava jamstva.
Ovakav zakljuak prvostupanjskog suda je pogrean, te opravdano USKOK u albi
problematizira pitanje vrijednosti rizinih nekretnina, dovodei u sumnju procijenjenu
trinu vrijednost tih dviju nekretnina, a time i ukupnu vrijednost svih nekretnina koja bi
morala odgovarati visini prihvaenog jamstva.
Naime, kako je ve ranije istaknuto prema dosadanjoj sudskoj praksi Vrhovnog suda
Republike Hrvatske prilikom odluivanja o prikladnosti nekretnine kao sredstva jamstva od
odlunog su znaaja bile injenice da se radi o nekretninama koje mogu biti predmetom
raspolaganja u pravnom prometu i da se na njima moe upisati zabiljeba zalonog prava u
zemljinim knjigama. Pri tome svakako treba napomenuti da prilikom donoenja te odluke
procijenjena trina vrijednost nekretnine mora odgovarati visini odreene jamevine, i u
tome dijelu ne smije se pojavljivati dvojba ili kako to kae prvostupanjski sud rizik. Naime,
u trenutku polaganja te jamevine upisom hipoteke u korist Republike Hrvatske njezina
trina vrijednost ni na koji nain ne bi smjela biti dovedena u sumnju i mora odgovarati
visini utvrenog jamstva. Ako ta vrijednost ne odgovara ili je kako to kae prvostupanjski sud
rizina, okrivljenik ima pravo traiti promjenu odluke o visini jamevine ili obliku njenog
polaganja.
Valja istai da je prilikom izrade elaborata o procjeni vrijednosti nekretnine L. B. od
listopada 2010. bila utvrena trina vrijednost te nekretnine u iznosu od 1.985.390,00 kuna,
dok je prilikom izrade elaborata procjene vrijednosti od 12. rujna 2015. trina vrijednost iste

-4-

II K 384/15-4

nekretnine procijenjena na iznos od 1.948.815,00 kuna. Iako se radi o dvije procjene identine
nekretnine, vjetak se ni prilikom prve ni prilikom druge procjene nije oitovao moe li
injenica da ta nekretnina nema uporabnu dozvolu biti od znaaja na procijenjenu trinu
vrijednost te nekretnine.
U odnosu na procijenjenu vrijednost nekretnine M. S. u 1/3 njenog idealnog dijela
prilikom izrade elaborata od 14. listopada 2011. vjetak je utvrdio trinu vrijednost u iznosu
od 5.174.188,00 kuna, dok je prilikom izrade elaborata od 20. listopada 2015. utvrena trina
vrijednost u iznosu od 5.601.688,75 kuna, dakle 427.500,75 kuna vie negoli je vrijednost te
nekretnine bila prije etiri godine. Valja istai da se radi o zgradi koja nije etairana i kod koje
ve postoji zabiljeba u odnosu na 2/3 njenog idealnog dijela, koji je u suvlasnitvu I. .,
privremene mjere zabrane otuenja i optereenja u svrhu osiguranja oduzimanja protupravno
steene imovinske koristi, a vjetak se prilikom izrade elaborata nije oitovao na tu injenicu
tj. na pitanje ima li utjecaja na procjenu trine vrijednosti neke ne etairane nekretnine u 1/3
njenog idealnog dijela okolnost to se na ostale 2/3 nalazi zabiljeba zabrane raspolaganja radi
osiguranja oduzimanja protupravno steene imovinske koristi.
Budui da je, s obzirom na prethodno izloene nedostatke u procjeni trine
vrijednosti, procijenjena trina vrijednost tih dviju nekretnina dovedena u sumnju, injenino
stanje se za sada ukazuje nepotpuno, a time i pogreno utvrenim.
Stoga je albu USKOK-a trebalo prihvatiti te ukinuti pobijano rjeenje i predmet
uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno odluivanje.
U ponovljenom postupku odluivanja o prijedlogu optuenika za odreivanje oblika
jamstva prvostupanjski sud e, uzimajui u obzir primjedbe na koje mu je ovdje ukazano, a
postupajui pri tome osobito urno (lanak 122. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku
(Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. Odluka Ustavnog suda, 143/12.,
56/13., 145/13. i 152/14. dalje u tekstu: ZKP/08)), donijeti novo i na zakonu utemeljeno
rjeenje koje e u svim segmentima i valjano obrazloiti. Uzevi, naime, u obzir da je
nekretnina koje je M. S. suvlasnica u 1/3 idealnog dijela u preostalom dijelu optereena
zabranom otuenja i optereenja, kao i to da ta nekretnina nije etairana, dok nekretnina u
vlasnitvu L. B. nema uporabnu dozvolu, potrebno je ispitivanjem vjetaka graevinske struke
razjasniti imaju li te okolnosti za posljedicu smanjenje trine vrijednosti ovih nekretnina
ponuenih kao oblik polaganja jamevine, te ako istaknuto ima utjecaj na vrijednost
nekretnina, dosee li ukupna vrijednost svih nekretnina iznos jamstva odreenog rjeenjem
Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Prilikom procjene trine vrijednosti tih nekretnina
svakako treba uzeti u obzir i opepoznatu injenicu (to je proputeno prilikom donoenja
pobijanog rjeenja), a ta je da je u posljednjih nekoliko godina dolo do znatnog pada trine
vrijednosti nekretnina na podruju Republike Hrvatske. Naime, u odnosu na obje sporne
nekretnine, za uoiti je da vjetak kod nekretnine L. B. utvruje njenu gotovo identinu
trinu vrijednost 2011. godine i 2015. godine, dok je ta vrijednost kod nekretnine u
suvlasnitvu M. S. 2015. godine ak vea za 427.500,75 kuna od one procijenjene 2011.
godine. Utvrenje trine vrijednosti navedenih nekretnina u skladu s aktualnim trinim
stanjem u Republici Hrvatskoj od odlunog je znaaja za procjenu prikladnosti tih nekretnina
u svrhu unovenja i uinkovite naplate sredstava jamstva za iznos odreenog jamstva u smislu
dosezanja ukupne vrijednosti prihvaenog jamstva kao zamjene za istrani zatvor.

-5-

II K 384/15-4

Slijedom navedenog, na temelju lanka 494. stavka 3. toke 3. ZKP/08, odlueno je

kao u izreci ovog rjeenja.
Zagreb, 11. studenog 2015.
Zapisniar:
Maja Ivanovi Stilinovi, v.r.

Predsjednik vijea:
Damir Kos, v.r.