FAKULTET

GRAEVINSKIH

ZNANOSTI

SVEUILITA U ZAGREBU

MLADEN PA Vll

ZBIRKA
RIJEENIH ZADATAKA
IZ FIZIKE
DRUGO IZDANJE

ZAGREB, 1984.

Odobrenje Predsjednika skuptine Sveuilita u Zagrebu

Br. 02-788/1 od 13. VII 1984. god .

Cijena za studente Sveuilita u Zagrebu

Din 246. -

Tisak:

Sveuilina

naklada Liber, Zagreb, Trg marala Tita 14

Broj 1468/SL

Predgov or

Zbirci koja je pred Vama, potrebno je predmetnuti nekolik o

rijei.

Nastava fizike na Fakultetu

graevinskih

ti koncentrirana je u prvom seme s tru nastave.

posljedica

znanos-

Kao

toga , njoj ne stoji na raspolaganju osnov-

ni matematski aparat vie matemat i ke, koji se postepeno obu pripadnom kolegiju, tokom prva dva semestra

rauje,

(mehanika se izlae bez primjene diferencijalnog i integralnog , a toplina i elektricitet bez primjene integralnog

rauna ) .

Da bi se nadoknadio relat i vno kratak

vremenski kontakt studenata s pojedinim

podru jima

fi-

zike, dan je znatan broj detaljno rijeenih zadataka,

koji homogeno prekrivaju nastavno grad i vo i

omoguuju

stu-

dent i ma njegovo ak tivno individualno svladavanje - kao

dodatak nerijeenim zada c ima koji se

prora uju

na vje-

bama. Odsutstvo matematskog aparata vie matematike, s

druge strane, za
gaije

veinu

nije moglo biti

nadoknaeno

dru-

nego pozivanjem na gotove rezultate i formule.

Meutim,

za _naprednije stud.ente, kao i z a one koji ele

proiriti svoje znanje, spomenuti rezultati i formule su

ipak izvedeni, ali primjenom
konanih

graninih

vrijednosti i be s-

suma, tj. historijskim oblikom (razvoja ) diferen-

cijalnog i integralnog

rauna .

Takvi zadaci, kao i svi oni

koji zahtijevaju rutinu i predznanje

pretpostavljenog, su

oznaeni

I jo nekoliko

vee

od

prosjeno

slovom "X" na margini.

tehnikih

napomena. Poredak i iz-

rade zadataka pretpostavljaju kontinuiran rad studenta. Izrada pojedinih zadataka se, naime, relativno

esto

na izradu nekog prethodnog zadatka. Isto tako se

ke vrijednosti potrebnih fizikalnih konstanata,

poziva

numeri

poetno,

eksplicitno navode u tekstu zadataka, ali se nakon

veeg

broja ponavljanja pojedinih (npr. naboja elektrona), pretpostavlja da se student s njima upoznao, te se
izostavljati njihovo eksplicitno
Autor je svjestan

poinje

navoenje.

mo gu nosti

postojanja koncep-

cijskih iizvedbenih nedostataka i propusta, i sa zahvalnou e

primiti svaku sugestiju i primjedbu.

I na kraju, elim se zahvaliti Petru

Coliu

podrci i brojnim savjetima i diskusijama.

Autor
Zagreb, 2o.lo. 1981 .

ii

na

Predgovor drugom izdanju

Na osnovu nastavnog iskustva u protekle dvije

godine, u ovom izdanju izmijenjene je nekoliko zadataka
i poveana

je preglednost rjeenjA. Sami studenti predlo-

ili su neke od izmjena i

uoili

nekoliko omaki. Na tome

im se zahvaljujem.
Takoer

Emilu

Babiu

se zahvaljujem Petru

Coliu

i prof.

koji su recenzirali zbirku i svojim mi su-

gestijama pomogli da njen tekst u ovom izdanju

metodski

jezino

proistim.

Autor
Zagreb, 15.02.1984.

iii

Sadraj

Prvi dio. MEHANIKA

I VEKTORSKI

RAUN

II KINEMATIKA

III STATIKA I DINAMIKA

IV RADNJA, ENERGIJA I ZAKONI

OUVANJA

11

V KRUNO GIBANJE, VRTNJA KRUTOG TIJELA I GRAVITACIJA

14

VI REFERENTNI SUSTAVI I RELATIVNOST

17

VII HIDRO- I AEROMEHANIKA

2o

Drugi dio. TOPLINA I MOLEKULARNA FIZIKA

VIII TOPLINA I TOPLINSKA SVOJSTVA TIJELA

25

IX SVOJSTVA IDEALNOG PLINA

28

MOLEKULARNO-KINETIKA

Trei

TEORIJA I TERMODINAMIKA

32

dio. OPTIKA

XI GEOMETRIJSKA OPTIKA

39

XII FIZIKALNA OPTIKA I FOTOMETRIJA

42

etvrti

di o. ELEKTRICITET

XIII COULOMBOVA SILA, POLJE I POTENCIJAL

47

XIV INFLUENCI J A, RAD, NAPON I KAPACITET

5o

XV STRUJA, JOULEOV ZAKON I KIRCHHOFFOVI ZAKONI

54

XVI

IZMJENINA

STRUJA ,

MEUDJELOVANJE

XVII EFEKTIVNI NAPONI I STRUJE

STRUJE

STRUJA I INDUKC IJA 58

KRUGOVI

IZM JEN I NE

61

Peti dio. RJEENJA

Prv i dio. MEHANIKA

67

Drugi di o . TOPLINA I MOLEKULARNA

Trei

FI ~IKA

dio. OPTIKA

etvrti

108
144

dio. ELEKTRICITET

155

Dodatak. PREGLED JEDINICA

Pregledna tabela

mehanikih

Pregl edna tabela

elektrin i h

jedinica
i

opti kih

211

j edini ca

21 2

Pretvorbena tabela n ekih vansistemsidh jedinica

213

Prefiksi za multiple i podmultiple jedinica

213

Literatura

21 7

vi

Prv i d i o

MEHANIKA

RAUN

VEKTORSKI

a) Nerijeeni zadaci za vjebe

I

1. Pokaite

grafiki

tj. da vrijedi :

da je zbrajanje vektora komutat ivno,

A+ B

.....
B

-A,

i asocijativno, t j. da

vrijedi: A+ (B + C) =(A+ B)+

...

c.

....

2. Sile F , ,F djeluju na neki objekt P, kao to je pri1

6
kazano na slici 1 Prikai te

grafiki

silu kojom je

potrebno djelovati na o.b jekt da bi ostao u stanju mirovanja.

3.

Za v e ktore koji su dani na slici 2

a)

...A -

b)

3C -

konstruirajte:

B + 2C

21 ( 2A~

- B)

sl. 1

sl.2

veliinu

4. Odredite

...

(iznos) vektora

A=Ai+AJ+Ak

5. Ako su dana dva ne paralelna vektora ~

A i

...
za proizvolja.vektor R koji
...
torima A

xA +

-+

yB

ako su dva vek tora A i

=O

implicira

=y

B,

nai te

o dreenoj

izraz
vek-

... neparalelna onda

...

6. Dokai te :
...

lei u ravnini

_.
B.

= O

b) Rijeeni zadaci

7.

Naite

te njihov zbroj

....

8. Ako su
te : .
9.

I -r1

ija

....

....
2i + 4 j - 5k

P(2,4,3)

grafiki

=r

r2

toci

Q(l,-5,2),

2j +3k , nai-

vrhovima dvaju vek-

odreenog

su hvatita u istoj

analitiki.

-r2 1

j ednadbu pravca

N aite

t ora

toaka

radijus-vektore

O.

l o. Dokaite da spojnice sredita susjednih stranica bilo

kakvog

e tvorokuta

tvore paralelogram.

11. Fonnulirajte i dokaite analogon 6. zadatka za tri

vekt ora ko ji ne lee u istoj ravnini.

...

-+

...

- -

gdje su A i B nex A + ylB = x A + y B

2 '
2
1
paral elni, onda je xl = x2 i Y1 = Y2 Analogno za tri

12. Ako je

vekt ora koji ne lee

l1

istoj ravnini. Dokai t e!

II

a)

13.

Gibanje

KINEMATIKA

Nerijeeni zadaci za vjebe

mate~ijalne

toke

pr eds tavl j ena je vek-

to rskom jednadbom:
~

gdje j e :
e

=2

= (

bt + c )i + ( dt + e )J

t - vrijeme, b

4 m/ s, c = 2 m, d

-1 m/s,

m.

Odred i te njenu putanj u, brzinu i akceleraciju .

14. Komponente vektora .ubrzanja, 'i!, materijalne toke j e2
2
2
su : a =lm/s , a = 2m/ s
i a =-2m/s
y

Naite

brzinu materijalne

to k e

u trenutku t , ako se,

u vri jeme t = O, njen sm j e.r poklapao sa smjerom vektora

a,

a iznos X-komponente bio :

m/ s.

15 . Ako je automobil prevalio prvu polovinu puta br,.)

zinom od 4o km/h, a drugu brzinom od 60 km/h, kolika je njegova srednja brzina na

16.Tijel~

prve

itavom

putu?

se giba j ednoliko usporeno tako da u toku

sekunde preval i 2 m puta, a pola sekunde nakon

toga se -.zaustavlja. Odredi te

poetnu

brzinu tijela i

usporenje.
17.Izrazite brzinu materijalne
jednoliko ubrzano

pomou

toke

koja se giba

njenog poloaja.

t- 18.

Ako s visine od 2 m ispustimo tijelo, koliko

dugo

ono padati od visine 1 m do podnoja, s obzirom na koje

mjerimo visinu? (Trenje zraka zanemarujemo. )
19. Iz
.l

toke

na visini y

su, kroz interval t

brzinom v

jednq za drugim, dva tijela jednakom

i to: prvo tijelo vertikalno prema gore , a dru-

go vertikalno prema dolje. Kroz koje

etka

izbaena

iznad povrine Zemlje

se vrijeme, od po-

gibanja prvog tijela, ,oba tijela nalazi ti na uda-

ljenosti {). y jedno od drugoga, pod uvjetom da je: 2v

> t og?

b) Rijeeni zadac i
X 2o. Iz

toke

s koordinat ama x , y
o

kutem ol0 prema horizontu,

izbaen e

poetnom

je tijelo pod

brzinom v
o

Naite:

a) poloaj i brzinu tijela kroz vrijeme t;

b) j ednad bu putanje tijela;
c) normalno i tangencijalne ubrzanje tijela;
d)

najv eu

visinu uspinjanja;

e) kut pod kojim treba izbaciti tijelo da bi

maksimalna visina i domet bili jednaki za x =Y =O.
o

21. Iz neke

toke

na povrini Zemlje

izbaene

je tij elo,

vertikalno uvis, brzinom v Nakon kojeg vremena

o

pono-

vo pasti na isto mje s to?

22. Vozilo se 10 s
smj eru, 2o s

kree

brzinom od 6 m/ s, u jednom

brzinom 8 m/ s, u suprotnom. Koliki je

srednji iznos brzine vozila i srednja brzina na cijelom

putu?

23. Gibanje tijela zadano je jednadbom:

s = at - bt
gdje je:

ct 3
2

t - v rijeme, a= 2 m/s, b

c = 4 m/ s 3 Treba

3 m/s ,

nai:

a) kako brzina i akceleracija ovise o vremenu;

b ) prevaljeni put, brzinu i akceleraciju 2 s
nakon

poetka

gibanja ;

c) graf od s ( t) , v ( t) i

a ( t) za 2s

d) srednju brzinu unutar t

=~

3s ;

t = 1 s.

24. Avion leti na nekoj relacij i i natrag, brzinom v.

srednju brzinu za svaki od preleta ako :

Na it e

a) u jednom smjeru, a uzdu rute, pue vjetar

brzinom u;
b) okomito na rutu, pue vjetar istom brzinom.
t ri

25. Pjeak

brzinom od 6 m/s za autobusom koji

stoji kod semafora. U trenutku paljenja zelenog

'

svjetla pjeak je od autobusa udaljen za 24 m. Autobus

jednoliko ubrzavati akceleracijom od

poinje

1 m/ s Kolika je najmanja udaljenost na koju e

2

pjeak pribliiti autobusu?

26. Gibanje materijalne

toke

predoeno

je

vektorskom jednadbom:

1=(

+c t
X

b .+
y

)i +

c t )j + ( b
y

+ c t .

)k

3 m, by = 2 m, b z = 4 m,
c = 2 m/ s, c = 6 m/ s, c =-3m/s.
y
X
z
Odredite putanju, brzinu i akceleraciju materijalne

gdje je: t

toke.

vrijeme, b

III STATIKA I DINAMIKA

a) Nerij e eni zadaci za vjebe

27. ovjek vozi tak e stalnom brzinom. Dio puta ih gura

pred sobom, a dio

za sobom . U oba

vu e

sluaja ruke

horizontalnim putem zatvaraju kut od ~rad. U k ojem slu aju ovjek

ulae

s ilu, i koliku, ako je koeficij ent

veu

trenja k= 0 ,2, a masa

taki,

zajedno s teretom, m= 50 kg?

28 . Da bi se s mj e s ta pomakl e saoni c e mase l OOkg potrebna je sila od 500 N. Nakon to se pokrenu, potr ebno je
primijeniti silu od 150 N da bi kl izi l e dalj e. Treba
odrediti koeficijent

poetnog

trenj a i t renj a klizanja .

29. U d izal u mase m = 200 kg objeen je teret mase

1
m 10 kg na visini od 1, 5 m od poda dizala . Dizalo se
2
d ie (a ubrzanjem) djel ovanjem sile od 2300 N.
Nait e :

a) ubrzanje di zala s teretom;

b) nape t ost niti kojom j e teret

pri vr en

za

strop dizala;
c) ubrzanje dizala i tereta, nakqn to se nit iznenada prekinula ;
d) vrijeme potrebno da teret, nakon prekida niti,
padne na pod diz ala .

Jo . Dinamometar na Zemlji pokazuj e teinu utega od 10 N.

Na Mjesecu, jedan kam en mjeren istim dinamometrom, ima
teinu od 10 N. Na Mjesecu su se kam en i uteg,

tako er

pov ezani nerastezljivom niti

poeli g ibati ubrzanjem od

re,

preko kolotu-

prebaenom

1,2 m/ s Kolika j e

'

masa kamena?

31.

Au ~mobil

t ei 10000 N. Za vri jeme j ednolikog gi-

banja, na automob i l dje luj e sila trenja jednaka jednoj

desetini njegov e teine. Ako se automobil giba uz brdo
s nagibom od 1 m na svakih 25 m puta, kolika
vuna

biti

sila njegova motora?

32 . Na strop vagona koji se giba s ubrzanjem od 1 g,

objeena j e ktiglica. Koliki kut zatvara nit, o koju

je kuglica objeena, s podom vagona?

33. Dvije sile, od 5 N i od 3 N, djeluju na materijalnu

toku

tako da im smjerovi djelovanja zatvaraju k ut

od ~ rad. Odredi te iznos .rezul tante tih dviju sila.

34. Na materijalnu

toku

Odredite kutove koje one

djeluju tri sile u ravnotei.

meusobno

njihovi iznosii 6 N, 8 N i
35. Na krajevima kolica

nalaze se dva
e

ov j eka

zatvaraju ako su

10 N.

dugakih

5 m, mase 260 kg,

masa 60 kg i 80 kg. Za koliko

se promijeniti poloaj kolica u odnosu na zemlju,

ak o ljudi zami jene mjesta? (Kolica su na horizontalnoj podlozi, a trenje se zanemaruje.)

36 . Odredite poloaj cent ra mase homogenog trapeza. ako

je: AB

= 2BC = 2CD, AB.l.BC

i AB li CD.

37.

teite homog ene

Naite

pr avokutn og oblika,

ploe,

iz koje je i zrezan dio krunog obli ka.

38. tap, duljine L, presavi n ut na polovici pod pravi m

kutem, objeen je za jedan od kra j eva. Kolike

k ut eve

pojedini di jelovi ta.pa zatvarati s okomicom koja prolazi kroz objesite?

b) Rijeen i zaraci

39 . Na podl ozi, koja s povrinom Zeml je zatvara kut cl ,

nalazi sa ti j elo P. Vanjska sila F
.

...

gu. Ako je koeficijent trenj a

gura t i j elo uz podlo-

i zme u

tijela i podloge k ,

i podl oge /.J i teina t i j el a G, koli ki mov

rabiti i znos sile F da bi se tijelo gibalo jednoliko?
kut

i zm eu

4o. Na. tijelo mase 5 kg, u horizontalnom smjeru djelu j e

sila od 20 N. Odredite ubrzanje tijela, ako je koeficijent trenja

izmeu

tijela i horizontalne podloge 0,4.

41 . Na tijelo mase 2 kg djeluju sile F = 3 N i F =

1
2
- / = 'Jr
_/ 2 n~k t .
= 4 N po d k u t ov i. ma ox.
3
rad i. <><.
:
f?ad,
respe
i vno ,
1
prema p o etnoj brzini v = 20 m/ s. Na ite :
o
a) ubrzanje tijel a;
b) brzinu t i j ela na kraju desete sekunde gibanja.
42. Na ni t i , koj a mo e i zdrat i maks imalnu nape t ost od
2000N, di e se teret te ine 1000 N iz stanja mir ovanj a
v er tikaln o uvis. Sila otpora sredine je 19 N.
najveu

od 2s.

visinu na koju se mo e

podii

Naite

teret u vremenu

43 . Dva t ijela j ednakih masa

nala z e s e u situaciji prikazanoj slikom 3.

Naite

ubrza-

nje tijela , ako je koeficijen t

trenja

izm e u

tijela i podloge

o,l, a trenje u koloturi zanemarujemo.

Sl. 3

44 . Av i on le t i pravocrtno i horizontalno uslijed konstantn e

F

vune

sile eli s e od 50000 N. Otpor zraka je

-bv , gd je je b

gu u

= o, 5 kg/m . Odr edite

najveu

mo-

brz inu aviona.

45 . Za vrij eme gibanja,na aut omobil mase 1000 kg d jeluje sil a trenja jednaka 0 , 1 n j egove te i ne.
iznos

vune

Na it e

sile njegova motora prilikom gibanja

konstantnom brzinom a) uzbrdo, b) nizbrdo.

46. Koliki je nagib kosine, ako u vozilu, koje se bez
trenja giba niz n ju, uteg mase 1 kg tei 6 N, u smjeru -?
g.
47. Automobil t eak .10000 N zaustavlja se, prilik om
ko enja,
Naite

za 5 s,

silu

tada razdaljinu od 25 m.

prelazei

k oen j a ,

a.ko je usporavanje jedn oliko.

48. Na mirnoj vodi nalazi se splav duine 10 m i mase 900 kg. Na jednom kraju
ovjek

ji

mirujue

mase 80 kg, na drugom

djeak

splav i nalazi se
mase 20 kg. Ko-

biti novi poloaj splavi prema z emlji; ako dje-

ak doe

na sredinu,

ov j ek

na drugu stranu splavi,

a s otporom, vod e ne raunamo?

lo

49.

Naite

ubrz anj a a

i a

masa ml i m2, i napetost

niti u si temu prikazanom
na slici 4. (Mase kolot ura
i niti, kao i trenje u koloturama, zanemaru j emo. )
X 50. Iz metalne tanke ploe

kvadratnog oblika tre-

ba izreza ti

jednakokrani

trokut tako da se dobiven

lik
objeen

(prikazan
u

toki

na sl.5)
P nalazi

u ravn otei, bez obzira na

poloaj lika u prostoru.
Kolika je visina

Sl. 5

isjeenog

trokuta ako je stranica kvadrata duljine a?

11

IV

RADNJA, ENERGIJA I ZAKONI

OUVANJA

.......

a) Nerijeeni zadaci za vjebe

51.

Naite

pokreui

[... ...
. ...
-

rad koji je izvrila sila F = 2i - j [~

neki objekt uzdu vektora r = )i + 2j -

52. Maksimalna snaga koju moe razviti motor

jednog automobila, mase 1000 kg, iznos i 120 kW. Ako
se ta maksimalna snaga postie pri brzini od 60 km/h,
koliko je u tom trenutku ubrzanje automobila?
53 . Prema slici 6 , na
t ijelo mase 5 kg djeluje
sila F i

pokree

vertikalnom
sine h

= 0,5

ga po

nosau

do vi-

m. Kut dje-

r--1--..,
!__

--~

lovanja sile je stalan:

ex':=~ r ad. Kada t ij elo slobodno klizi koeficij ent

trenja je 0,3. Koliki je
izvreni rad i st upanj
korisnog djelovanj a?

Sl. 6

54. Kuglica njihala, mase m i zanemarivih dimenzija

(otpor zraka, kugli ci i n i ti na kojoj ona visi, zane-maru j emo), ima u srednjem (vertikalnom) poloaju

12

brzinu v. Koliki

biti otklon niti od v ertikale u

krajnjim poloajima, ako je duljina niti 1.

55. Iz poloaja A (v. sl. 7)
isputamo

elinu

kuglicu

mase m. Ona udara

(elno)

''I
.~

nepominu

kuglicu mase m
I

koja se nalazi u poloaju B

i odbacuje je do maksimalnog
otklona

odreenog

, '-"\
~

' .

B
m'

kutom ol.

Koliki je otklon niti prve kuglice

od vertikale u tom trenutku? (Sudar je
56. Dva tijela jednakih masa

gibajui

jednaka iznosa sraze se savreno

Sl. 7
elastian.)

se brzinama

neelastino

pod pra-

vim kutom. Koliki se postotak njihove ukupne energije

pretvorio u toplinu i deformacije?

b) Rijeeni zadaci
57. Neka je os Oz postavljena okomito na povrin u
tijelo,mase m = 1 kg , uzdu puta
...
... ... ....
vektorom r = 3i + 6j + 9k m, djelovanjem

Zemlje. Cilj je
odreenog

...

sile F

podii

.......

4i+8j+6k

N, na 3 m vii nivo od

poetnog

Koliki je izvreni rad i stupanj korisnog djelovanja?

58. Prilikom vertikalnog podizanja tereta mase 2 kg
na visinu od 1 m konstantnom silom F bio je izvren
rad od 80 J. S kolikim ubrzanjem je bio podignut
teret?

13

59. S kosine,
je

dugaka

a)

iji

je jedan kraj uzdignut za 1 m i koja

10 m, klizi tijelo mase 1 kg.

kinetikq

Naite:

energiju tijela u dnu kosine;

b) brzinu tijela u dnu kosine;

c) put kojeg tijelo

pree,

po horizontalnoj podlo-

zi na kojoj se nalazi kosina, do zaustavljanja.

Koeficij ent trenja na
60. Kamen mase 1 kg

itavom

baen

putu je 0,05.

je uvis

poetnom

brzinom od

9,8 m/ s. Nacrtajte graf:

a) ovisnosti visine i brzine o vremenu t;
b) ovisnosti kinetike, potencijalne i ukupne
energije o vremenu;
c) ovisnosti

kinetike,

potencijalne i ukupne

energije o visini;
za vremenski interval O{:. t ' 2 s, kroz svaku O, 2 s.
Otpor zraka zanemarujemo.
61. Kugla mase m objeena je na nerastezljivoj niti
duljine L. Kuglu otklanjamo od vertikale za kut

o(.

zatim isputamo. U trenutku kad nit prolazi vertikalnim

poloajem u kuglu se,

dolazei

joj direktno ususret,

zabija tane i zaustavlja kuglu. Kolika je bila brzina taneta, ako je njegova masa m'?
62. Tijelo, teko 30 N, giba se brzinom od 4 m/s i
nalijee,

mirujue

centralno i savreno

neelastino,

tijelo jednake teine. Kolika se

topline oslobodila prilikom udara?

na drugo,

koliina

14

KRUNO GI BANJE, VRTNJA KRUTOG

TIJELA I GRAVITACIJA

a ) Nerijeeni zadac i za vjebe

6J . Kolo t ura Atw oodovog stroja ima promjer od 0,2 m.

Utezi,objeeni na krajevima niti
re gibaju

prebaene

preko kolotU:-

se s ubrzanjem od 0 ,2 m/s Odredite broj

okretaja i kutnu br zinu kol oture 3 s nakon

po e tka gi~

ban ja .

64. Kol iki je pritisak n a podlog u

t ekog 75000 N

(uzimaj u i

t aktu s podlogom

c c~

to k ova

kamiona

da j e pov ina guma u kon2

1 m ) na ud ui::.ljc'1 0m i_, .j elu

ces te, s p ol umj er om zakrivljenosti od 60 m, ako se

'

kruni on giba brz inom od 70 km / h?

65. eljeznika pruga ima zavoj polumjera 200 m. Koliku maksimalnu brzinu mo emo
vanj ske

tra nic e,

om o gui ti,

teretnom vlaku,

iji

uzdizanjem

pojedini , na-

tovareni vagoni imaju t eite 3 m iznad nivoa (a izm eu)

t ranica

(normalnog k olosjeka, 143,-mm)? (Upu-

t a : Vago n i se ne smij u prevrnuti ako vlak stane u zavoju . )

X 66 . Prs ten i disk jednakog promjera i jednake mase
kotrljaju se bez klizanja jednak om linearn om brzinom.
Kolika je

kinetik a

energi ja diska ako je

energija prstena 1 J?

kineti ka

15

67. Koliko pu ta j e

kineti k a

energi j a umjetnog

Z ~mljinog

s a t elita, k o j i se gi ba po krunici, manja od ap sol utne

v rijednos ti njegove gravi t a ci jske pot encijalne en er g i je?
68.

Naite

izraz za prvu

ko sm i ku

brzinu, tj. onu brzinu

k o ju t i jelo mora ima t i pri likom ulaska u krunu orbitu ,

ok o planete polumjera R i mase M, na v i sini h od povr in e planete.

b) Rijeeni zadac i
X 69 . U dvostrukoj kol oturi, prikazanoj
na slici 8_,__ na

vei

kotur namotana

je nit s utegom mi, a na manji nit s utegom m Iz poznatih ra2

dijusa R i r, i eksperimentalno
utvrenog

podatka da se, od

poet-

ka gibanja, za tri sekunde kolotura okrene za

ta,

tono

2 puna okreSl. 8

naite:

a) masu utega m , ako je poznata masa utega m ;

1
2
b) akceleracije pojedinih utega a i a ;
2
1
c) napetosti pojedinih niti T i T
2
1
7o. Automobil se giba po krunici radijusa r brzinom v,
prekoraenjem

koje dolazi do "proklizavanja".

Naite

mi-

nimalni koeficijent trenja klizanja pri kojem ne dolazi

do "proklizavanja".
X 71. Stup, visine L, pada iz vertikalnog poloaja. Naite

brzinu gornjeg kraja stupa prilikom udara o zemlju.

16

72. Radijus Zemljine orbite je r; radijus Sunca - R.

srednju

Naite

gustou

Sunca.

73. Unutar kuglas tog t i jela

(v. sl. 9) polumjera R i gusto e

nalazi se upljina

polumjera r. Kolika je gravitaci jska

privlanost

ove kugle

i tijela mase m, udaljenog za

d od pravca koji prolazi sredi tima kugle i upljine?
74 ~

Dvije zvijezde

mas~

Sl . 9

m i m

ravnomjerno rotiraju po koncentrinim

krunicama (v. s l.

lo) oko centra , pri

razmak

meu

emu

je

njima uvijek kon-

stantan i jednak L.

Naite

ra-

dijuse orbita i ophodne periode zvijezda.

Naite

dij usa R.

Sl . lo

moment inercije homogene kugle mase m i ra(Za rjeenje v. zadatak 178.)

17

VI

REFERENTNI SUSTAVI I RELATIVNOST

a) Nerijeeni zadaci za vjebe

75. U Luna parku je tobogan

(v. sl. 11) konstruiran tako
h

da saonice, uz zanemarivo
trenje, polaze s visine h,
ulaze u petlju spirale (pri, blino krunica) radijusa r=
=~h i produuju. Koliku e
vlastit~
toki

teinu

moi

Sl. 11

registrirati posjetilac u najvioj

petlje?

76. Vagon je, po horizontalnim

trani~ama,

akceleracijom od 1 g. Za koliko
trau

ubrzavan s

stupnjeva, proma-

u vagonu koji ne zna da je ubrzavan, bi ti nag-

nut pod s obzirom na njegov vertikalan poloaj?

77. Dva se automobila

mimoiu

na ravnom dijelu puta,

kreui

se brzinom od 100 km/h, svaki. Kojom se brzinom

udaljuju jedan od drugoga?

78. Dva se fotona

mimoiu,

kreui

se brzinom od c =

1080000000 km/ h. Kojom se brzinom udalj uju jedan od

drugoga?

18

79. Protoni u

= (1 -

10

-20

kosmikim

zrakama gibaju se brzinom v

) c Kad bi se mogao sagradi ti

brod koji bi mogao

post ii

kosmiki

takv u brzinu, koliko bi vre-

mena astronautima, s njihove

to ke

gledita, bilo potreb-

no da takvom brzinom stignu s jednog kraja nae galaksije na drugi (10

21

- m) ? A s nae

toke gledita?

80. Kolika je masa protona koji se

kree

brzinom

spo~

menutom u prethodnom zadatku (masa mirovanja protona

je m = 1,6725210-27 kg) ?
p

b) Rijeeni zadaci

X 81. Koliku

akceleraciju imati saonice, mase m, iz

zadatka 75., u trenutku kad im brzina bude usmjerena

vertikalno?
82. Iz jedne baze lansira.na je raketa, vertikalno uvis,
s akceleracijom 2 g. Horizontalnim pravcem, za d udaljenim od putanje rakete, konstantnom brzinom

kree

se

kontrolni avion. Koliku akceleraciju rakete registri ra

promatra

u avionu?

83. Na kosini nagnutoj pod kutom od 30 ubrzava se,

prema gore, vozilo s akceleracijom od 0,6 g. U kojem
omjeru je teina utega u tom vozilu prema teini utega
jednake mase u mirnom prostoru?
84.

Naite

brzinu

kosmike estice,

na energija pet puta

vea

ako je njena ukup-

od energije mirovanja.

19

X 85. Dva se elektrona gibaju u suprotnom pravcu brzinom

od 0,80 c, svaki.

Naite:

a) masu pojedinog elektrona;

b) ukupnu i

kinetiku

energiju pojedinog elektrona;

c) relativnu brzinu dvaju elektrona.

86. U gorn jim slojevima a tmosfere form i ran}'-mezon, giba se brzinom od 0,99c. Preao je put od 5 km prije nego to se raspao. Koliko dugo je ivio mjereno u naem
sustavu, a koliko mjereno u nj egovom? Koliki je sloj
atmosfere proao mjereno u njegovom sustavu?

2o

VII

. HIDRO- I

AEROMEHANIKA

a) Nerijeeni zadaci za vjebe

87. J U 2 dl vode, u ai, pliva kocka leda, volumena 10 cm 3
Za koliko

se promijeniti nivo vode kad se led potpuno o-

topi? A u
2 cm 3 ?

sluaju

da led sadri

mjehuri

zraka, volumena

88. Cijev pluta, uspravljena u

vodi, kao to je prikazano na
sl. 12, tako da jedan njen dio,
duine h = 5 cm, stri iznad
vode. Kolika je ukupna duina
cijevi, H, ako ona moe biti
potpuno napunjena uljem, gustoe )D = 900 kg/m 3 , a da joj
Sl. 12

se poloaj s obzirom na povrinu ne promijeni?

(Gustoa

vode je

p'=

1000 kg/m 3 )

89. Katodna cijev televizora (kineskop) ima ekran dimenzija

44 cm X 58 cm. Kojom silom djeluje zrak na ekran uz atmosferski tlak od l at? (Tlak unutar cijevi je

praktiki

. 4
nak nuli.) (1 at = l tehnika atmosfera= 9,8110 Pa)

jed-

21
9o. Ako uhvatimo dva lista 'papira prstima, tako da vise
paralelno jedan uz drugog,
i puhnemo

njih, papiri se

meu

udaljeni za 3 - 4 cm,

meusobno
nee

razmaknuti

ve

skupi-

ti. Zato?
91. Neboder ima 15 katova a svaki kat je visok 2,5 m. Koliki je tlak u vodovodnim cijevima u pri zemlju, ako je
tlak na 15 katu 2 atm (= 2,02 bar = 2,0210 5 Pa) ?
92. Mlaz vode

istie

iz cijevi promjera d

=1

cm brzinom

od 1 m/s i udara u vertikalan zid. Odredite silu kojom

mlaz djeluje na zid, ako je cijev okomita na njega i ako
zanemarimo rasprskavanje vode (tj. ako pretpostavimo da
je udar vode o zid savreno

neelastian).

b) Rijeeni zadaci

93. Posuda
ka s

cilindrinog

tekuinom

obli-

nalazi se u

ravnotei na rubu stola (v.

sl. 13). Da li

se posuda

Sl. 13

prevrnuti ako u nju stavimo

komad drveta kao to je prikazano slici?

94. Gumena lopta, mase m i radijusa R, potopljena je u

vodu do dubine h i otputena. Do koje
iskoiti

visine lopta

iz vode, ako zanemarimo otpor vode i zraka? .Koju

22

brzinu lopta imati u tren utku iz r anjanja iz vod e?

95. Letva duine

L, p oloena j e
u

djelomino

vodu, a djelolei na

min o

Sl. 14

stijeni, kao to

je prikazano na sl. 14. Koji je dio letve potopljen , ako

je specifina teina drva "(?
96. U irem dijelu horizontalno poloen e cijevi naftovoda

tee

nafta brzinom 2 m/s. Odredi t e brzinu protoka

nafte u uem dijelu cij evi ako j e razlika tlakova

irokog i suenog dijela 50 mm stupca ive, a
3

nafte 900 kg/m (1 mm Hg (iv.e) = l , 3J l 0

izmeu

gustoa

Pa)

97 . Kleps i dra (vodeni

sat koji se u staroj
Gr k oj

koristio za

ogranienje

vremena

govorenja u skuptini
i n a sudu) ima oblik
kao na sl. 15. Vrijeme
se

odreuje

Sl. 15

prema nivou

vode u posudi. Kojom jednadbom

biti

odre en

oblik koji

mora imati posuda da bi vremenska skala bila uni formna?

98. (Einsteinov

aj)

Zato se

s redini alice nakon mjeanja?

listii aja

skupljaju u

Drugi dio

TOPLINA I

MOLEKULARNA FIZIKA

25

VIII

TOPLINA I TOPLINSKA SVOJSTVA TIJELA

a) Nerijeeni zadaci za vjebe

o0 c

99. Ako se volumen kocke kod zagrijavanja od

povea

za 1%, koliki

do l0c

biti koeficijent linearnog rasteza-

nja materijala od kojeg je kocka napravljena?

loo. eljezni obru treba namjestiti na drveni toak radijusa 0,5 m. Promjer

9brua

je 5 mm manji od promjera

Do koje temperature treba najmanje zagrijati

obru

toka.

u tu

svrhu ako je koeficijent linearnog rastezanja eljeza:

o(
= 12 10-6 K-1
Fe

lol. Da li

temperatura u kuhinji pasti ako otvorimo vra-

ta od friidera?

102. Cigla mase m sputena je na kolica mase M, koja se gi-

baju pravolinijski, konstantnom brzinom v

o

topline,

osloboene

Naite koliinu

tom prilikom.

loJ. Jedan kraj, uzduno izoliranog, eljeznog tapa, du2

ine 28 cm i presjeka 2 cm , zagrijava se do l00c, a drugi
dodiruje led. Koeficijent toplinsk e vodljivosti eljeza
je:
tap?

-1

59 W m

-1

Kolika je brzina prolaza topline kroz

26

104. Kamio..ri mase 3600 kg

nom brzinom,

svladavajui

kree

se, a utoputom, nekom stal-

otpor kretanju 0 ,05 vlastite

teine, pri

emu

je koeficijent korisnog d jelovanja nje-

gova motora

18~ .

Za koliko kilometara puta

kamionu bi-

ti dovoljno 40 1 benzina, ako je topl ina sag orijevanj.a

benzina 4,610 7 J/kg, a gustoa benzina 100 kg/m 3 ?

b) Rijeeni zadaci
o

X 105. Sat s klatnom ide, kod temperature od O C,

naprijed na dan, a kod temperature t

2
10 s na dan. Od kakvog je materijala

= 25c

'!;"

kasni

nainjene

= 8 s

2 =

klatno

sata?
X 106. elina ipka, koja treba biti uvrena izmeu dvije

nepomine

Prilikom
ohladi,
joj

stijene je prethodnom obradom bila zagrijana.

uvrenja,

ve

nije se

priekalo

da se ipka potpuno
o

je montirana kod temperature od 150 C. Na ko-

temperaturi, uslijed toga, ipka popucati? (Koefi1

6
cijent linearnog rastezanja elika je: oe. = 1310- K- ,
2
11
Youngov modul elastinosti elika je: E = 210
N/m ; maksimalno naprezanje koje

prilikom rastez an j a , mo e iz8

2
drati a da ne p upuca je: c:f= 410 N/m .)
elik,

107. Rezervoar kod tempera t ure t

sadri masu m tekuine,

1
1
a kod temperature t masu m Odredite koeficijent linear2
2
nog rastezanja materijala od kojeg je napravlj en rezervoar ,
ako je koeficijent volumnog rastezanja

tekuine

(3
2

27

108. Olovna

mase m se brzinom v horizontalno zabi1

1
ja u komad eljeza mase m , koji lei na glatkoj horizon2
talnoj podlozi (trenje zanemarujemo). Kolika e biti njisama

hova temperatura nakon udara, ako je prije rtjega temperatura eljeznog komada bila t , a
2
109. U zadatku 103. odredite

same

koliinu

t ?
1
leda koja

se oto-

piti tokom jednog sata, ako je latentna toplina taljenja

leda 79,7 kcal/kg.

(1 cal

llo. Odredite koja se

t

= o c,

= 4,19

koliina

J)

olova,

poetne

temperature

moe rastaliti koliinom topline poluenom sa-

gorjevanjem mase m = 1 kg nafte, ako je efikasnost sa1

-1 -1
gorjevanja nafte 80 % (cpb = 126 J kg K ; latentna topl.
.ii.Pb = 22600 J/kg; specifina toplina izgaranja nafte =
= q = 4,410 7 J/kg)

28

IX

SVOJSTVA IDEALNOG PLINA

a) Nerijeeni zadaci za vjebe

111. Volumen posude, napunjene plinom pod tlakom od p 1 =
= l,210 5 Pa, je v1 = 6 1. Koliki e tlak, p 2 , biti u posudi, ako je spojimo s drugom posudom, volumena v = 10 1,
2
(
u kojoj je vakuum, i ako se temperatura ne promijeni?
112. Epruveta duine 1 = 50 cm i
presjeka A

= 0,5

cm

je potopljena

=t- -

~h=---

u vodu kao to je prikazano na sl.

za dranje epruvete pod povrinom
na dubini h od vrha preokrenute

:_-_- 1 -

epruvete uz atmosferski tlak od

760 mm
G

Hg~
I

= 0,15

N.

Teina epruvete je
.

(1 mm Hg

= 1,3310

__
=..::: =-=-_,

16. Koiiku silu treb.a upotrijebi ti

1 -

Pa)

----=- - - -

Sl. l6
113. Barometar pokazuje

netone

vri-

jednosti jer je prisutno neto zraka iznad ive u staklenoj cijevi (v.
sl. 17). Kod tlaka od P

755 mm
01
Hg, barometar pokazuje p
748 mm
1
Hg, a kod p
= 740 mm Hg pokazuje
02

Sl . 17

29
p
v'

736 mm Hg.

Naite

duinu L cijevi barometra.

114. Prilikom zagrijavanja plina za 1 K, kod konstantnog

tlaka, njegov se volumen

povea

za 0,005 prvobitnog volu-

mena. Na kojoj se temperaturi nalazi plin?

I

115. Kisik u plinovitom stanju (molekularna masa 32), mase

m = 10 g, se nalazi pod tlakom p = 310 5 Pa, kod tempera1
~re od t = l0c. Poslije irenja uzrokovanog zagrijava1
njem, kod stalnog tlaka, plin je zauzimao volumen v = 10 1.
2
Naite volumen, vl, i gustou, P1 plina prije ekspanzije, i temperaturu, t , i
2

gustou,

p2 ,

nakon ekspanzije.
I

116. Dvije zatvorene posude su

meusobno

spojene

pomou

cijevi s ventilom. Dok je ventil jo zatvoren, u prvoj se

posudi plin nalazi pod tlakom p = 210 5 Pa, a u drugoj
1
pod p
1,2.10 5 Pa. Volumen prve posude je v
2 1, a
2
1
druge v2 =1 6 1. Temperatura je u obje posude jednaka.
Kaka v

se tlak uspostaviti u posudama, ako otvorimo

ventil?

b) Rijeeni zadaci
X 117. to je tee: kilogram olova ili kilogram perja?
118. Svakim radnim (dvostrukim) taktom klip pumpe usisava
volumen v

zraka. Prilikom isisavanja zraka, takvom pum-

Jo

pom, iz posude volumena V, bilo je izvedeno n radnih taktova klipom.

Poetni

tlak unutar posude, p , bio

o

je jednak atmosferskom tlaku. Nakon toga je drugom pumpom

jednakog aktivnog volumena v , izvedeno
o

takoer

n radnih

taktova klipom, da bi se upumpao a tm osferski zrak-. K~ liki

e,

na kraju, bi ti tlak u posudi?

119. Da li je tlak unutar plina jednak pritisku plina na

I

jedini nu

povrinu sti j ena posude koja ga sadri ?

120. Dvije jednake staklene

kugle, napunjene plinom,

povezr.ne su
cjevicom

koja
Sl . 1 8

sadri kapljicu

iv e u sredini. Pod koj im uvje tima moe naprava posluiti

kao termometar?
121. Na kojoj dubini vod e

radijus

mjehuria

zraka biti

dvostruko manji nego na povrini, ako je a tm osferski

tlak na povrini jednak 760 mm Hg? (1 mm Hg = l,3310

122.

sobi volumena vl

= 60

m3 je temperatura porasl~

= 17C na t 2 = 27c. Tlak se pri tome iz1

5
mi j enio od pl = 1,0310 Pa (744.4 mm Hg) na p 2
1 1 0610 5 Pa (797 mm Hg) Za koliko se promijenila
sa

Pa)

Jl
masa zraka u sobi? (Srednja masa jednog kilomola zraka je:

= 29 kg/kmol)

32

...

MOLEKULARNO-KINETI KA

TEORIJA I

TERMODINAMIKA

a) Nerijeeni zadaci za vjebe

I
' 123. Koliko molekula plina saliri posuda vo l umena V ,; 60 _1,
o
3
2
pri temperaturi T = JOO K i tlaku p = 510 N/m ?
124. Koliko molekula vodika smije sadravati sferna posuda
promjera 1 m, da

sudari molekula plina ne budu

statistiki znaajni? (Promjer molekul a v od ik~ j e lo-10 m)
meusobni

125. Plin zaprema volumen V= 4 1 pod t l akom p

Odredite ukupnu

kinetiku

energi ju

kaoti nog

510

2
N/m

gibanja mole-

kula, na sobnoj temperaturi.

126. Plin, mase m

= 15

kg, sadri N

= 5,6410 26

molekula,

koje se sastoje od atoma ugljika i vodika. Odredite masu

atoma ugljika i vodika, koji tvore molekulu tog plina.
127. Koliko sudara, pod normalnim uvjetima, doiv i mo l ekula ugljinog dioksida (ako JOJ Je srednji slobodni put jednak 410

-8 m) u toku jedne sekunde?

33
128. Plin, na tempe-

latm

raturi od 17C, koji zauzima volumen

VA

=1

PA

1, kod tlaka
B

1 atm, iri se,

,_______ n

izotermno (kod jednake temperature),

do dvostrukog vo-

Sl. 19

lumena VB = 2 1.
Zatim mu se tlak prepolovljuje

iz ohorno (kod konstantnog, jednakog, volumena),

i na kraju se
jo jednom
ra u

tokama

izobarno (kod konstantnog tlaka)

podvostruuje

(v. sl. 19). Kolika je temperatu-

C i D? Koliki je tlak u

som plin vri najve i rad?

C? Kojim proce(1 atm = l,oll0 5 Pa)

129. Pokaite, za idealni plin

ija

toki

unutarnja energija ovi-

si samo o temperaturi, da je razlika medu

nim toplinama

(koliina

volumen

specifinim

mol-

topline potrebna za zagrijavanje

1 kmol tvari za 1 K; 1 kmol je masa tvari, izraena u kilogramima,

numeriki

jednaka molekularnoj_EJasi tvari) kod

konstantnog tlaka i konstantnog volumena jednaka plinskoj

konstanti, R,:

'
R

130. Kisik (ft= 32 kg/kmol), mase 2 kg, zaprema volumen

od 1 m3 , pod tlakom od 2 atm. Plin je isprva bio izobar' volumena od 3 m3 , a
no (v. zadatak l28) zagrijav an do
zatim, izohorno (v. zadatak 128) do tlaka od 5 atm (v. sl.

34
2o).

Naite

promjen u unutar-

p(atrn )

nje energije plina. (1 aUIJ=l,alt.er)

1 31.

Naite

rad, koji je plin

izvri o , i toplinu, pr edanu

plinu, u pre t hodnom zadatku.

V (rn 3 )

13 2. Kad

t l ak plj,na vi e
Sl. 2o

pora sti: kad se komprimira

toplinski

izol~ran

'

(adijabatski ) ili kad se kornprirnira

izotermno (v. zadatak 128).

b ) Rije eni zadaci

133 Zatvorena posuda sadr i 1 1 vode na temperaturi od
17C. Koji bi tlak bio u posudi kad bi sile izmeu molekula odjednom

iezle?

134. Da li je koncentracija molekula unutar posud e koja

sadri plin (misli se na sredinu posude) jednaka koncentraciji molekula plina uz stijenke posude?
135.

Izraunajte

srednju udaljenost

izmeu

sredi ta mo-

lekula idealnog plina u normalnim uv j etima.

X 136. Koliko se,

prosjeno,

molekula dvoatomnog plina nala-

35
zi u posudi volumena V
i temperature t

= 27c?

= 20 m3

kod tlaka p

= 1.0610 4

Pa

Koliku srednju kinetiku energi ju

imaju te molekul e?
137. Srednja kvadratna brzina molekula nekog plina - njihova
.efektivna brz ina - je v ef = 450 m /s , a tlak plina je:
2
p = 7.10 4 N/m Naite g ustou plina.
138.

Naite

srednji slobodni put molekula zraka kod nor-

malnih uvj et a, ako je efek t ivni prom j er molekule zraka

d = 310-lO m.
139. Na sl. 21 je prikazana

promjena s tanja idealnog

:o:

plina u koordinatama pV.

Predoite

taj proces u ko-

ordinatama pT i VT.
X 140. Neka

koliina

idealnog
V

plina podvrgnuta je zatvo-

renom krunom procesu prikazanom na sl. 22. Prika i te

taj proces u k oordinatama
pV i

naite

Sl. 21
V
3

u kojim stadijima

plin apsorbira, a u koj im

daje toplinu.

141. Odbojkaka tlopta

mase

,, " 1

200 g i volumena 8 1, na-

"
Sl. 22

36

pumpana je do tlaka od 1 1 2 atm. Lopta je bila

izbaena

na visinu od 20 m i posli j e pada na tvrdo tlo ponovo je

odskoila

na tu istu visinu. Ocijenite maksimalnu tempe-

raturu zraka u lopti u momentu udara o tlo, ako je temperatura okolnog zraka 27c, a specifin i toplinski kapacitet
X 142.

(specifina

"Izraunajte"

toplina) cV = 700 J/(kg K).

Veliku

ameriku

pustinju (Great Ame-

rican Desert, unutar koje je i poznata Dolina smrti,

Death Valley), tj. njenu temperaturu,
hog oceana

u nju

znajui

da s Ti-

pue vlaan (<p = 60%), topao (25c)

zrak preko obalnog ogranka Kordiljera (Coast Range)

ji se

ko-

podizanjem uz planinu, adijabatski (v. zadatak

132) iri, hladi i

oslobaa

vlage kondenzacijom, tj.

oborinama. (Parcijalni tlak vodenih para je pH

0
2
3
310 Pa, a specifina toplina isparavanja
6
vode iznosi cV 2,510 J/kg.)

Trei

dio

OPTIKA

39

/\

XI

GEOMETRIJSKA OPTIKA

a) Nerijeeni zadaci za vjebe

1~3.

Naite grafiki,

koji

omoguiti

mu

na sl. 23 , poloaj
da

u ogledal u C

p unosti strelicu AB. Konstruirajte,

. e

ovjek

ovjekovog

oka

vidi upra vo u pot-

takoer,

sliku koju

vidjeti u ogled alu.

B

Sl. 24

Sl. 23

144.

Lea

daje sliku B'A' predmeta AB, kao to je prikaza-

no na sl. 24. Odredite to

kama 1, 2 i

vidjeti

ovjekovo

oko u

3.

sredstvo I

sredstvo III

Sl. 25

to

4o

145. Na sl. 25 je prikazan prolaz zrake svjetlosti kroz

tri optika sredstva. Odredite meusobne odnose ( ~ )
optikih gustoa

pojedinih sredstava.

146. Kolika minimalna visina ogledala

privrenog

vertikalno na zid (v. sl.

26)

omoguuje

nekom

ov

jeku da se vidi u punoj

svojoj visini? Na kojoj
udaljenosti od poda se moSl. 26

ra nalaziti donji rub ogledala?

147. Kad

suneve

zrake prolaze kroz mali otvor na vrhu

kronje nekog drveta, one tvore

eliptinu

sliku

Sunevog

diska na tlu. Kolika je visina drveta, ako j e mala os

cm, velika os a

= 12

elipse b

= 10

Sunevog

diska . = 0.0093 rad?

cm, a kutna dimenzija

b) Rijeeni zadaci

148. Zato se Mjesec "kupa"

u moru, za vrijeme vedrih
Mjeseevih noi,

umjesto

da ima odraz priblino na

samo jednom mjestu u vodi?
(v. sl. 27)

o
----,... ...........

--..:..---......._-_

_,

-:'."'......_.=-...-....... _ ...

-~ -

Sl . 27

41

149. Da li je

ovjek

koji

u vodi vidi normalno dalekovidan ili kratkovidan? (v. sl. 28)

X 150. U zadimljenoj okolini nek e tvornice, vidljivost je L = 50 m.
1
estice dima imaju radijus r = 5j-tm, a 1 m3 zra1
ka sadri masu m = 0,04 g

Sl. 28

(estica) dima. Koliko dima u 1 m3 ima u okolini druge

tvornice, ako je
a vidljivost L
2
X 151.

Lea

radi~us estica

= 20

sa arinom

meusobna

= 10,m,

m?
udaljenou

sliku predmeta u dva poloaja

ja je

njenog dima r

udaljenost L

= 16 cm daje jasnu

(uveanje

= 60 cm.

i umanjenje),

Naite

udaljenost

D od predmeta do zastora, na koji se projiciraju slike.

152. Zraka svjetlosti pada na kuglastu kapljicu vode pod
kutom

oC.. Naite kut

etnog

smjera nakon jednostruke refleksije od unutranje

-&' za koji je zraka skrenuta s po-

strane povrine kapljice, ako je zadan relativni indeks

loma vode s obzirom na zrak, n.

42

XII

FIZIKALNA OPTIKA I FOTOMETRIJA

a) Neri jeeni zada ci za vjeb e

153. Duga je pojava refleksije Sunevih

zraka od u-

nutranje strane
crv.

povrine vodenih
kapljica (v. zadatak 152) u atmosferi.
Objasnite . zato je kod
primarne dug e (one koja
samo jednostru-

nast~je

kom refleksijom u kapljicama) vanjski luk crven, a unutra nji

154. Koji di o
155. Lampa

Sl. 29

ljubi a st.

Suneve

energije

promjera D

Ako se lampa zamijeni drugom

i

do sie Zeml ju?

svjetlosne jakosti 100 cd, visi iznad sredine

okruglog stola
25 cd

zra enja

3 m na visini od 2 m od stola.
ija

je svjetlosna jakost

koja je sputena na takvu visinu da osvije tlje-

'

43

nost sredine stola bude ista kao i ranije, kako

on da

se

promijeniti osvijetljenost ruba stola?

b) Rijeeni zadaci

156. Koliko visoko i znad centra okrug log stola treba objesi ti lampu da bi mu rub bio maksimalno osvijetljen?

X 157. U nek om teleskopu je osvijetl jenost slike j edne z vije zde

danju

10 puta manj a od osvijetljeno s ti slike samog da-

nj eg neb a. Kol iko puta j e potrebno

poveati

promjer objek-

tiva da bi om j e r bio o bratan?

\

158. Zato se k od fotografiranja dvaju predmeta, k oji se

nalaze na

razliitim

ud aljenost ima od fotoaparata,

smanjuj e "bl enda " (otvor objektiva - di jafragme)?

obino

/.1

i~

.' I

etvrti

dio

ELEKTRICITET

47

XIII

COULOMBOVA SILA, POLJE

POTENCIJAL

a) Nerijeeni zadaci za vjebe

1 59. Za koliko bi se naboji elektr ona i protona morali razlikova t i da se poniti gravitaci jska sila

meu

atomima, ako pretpos-

tav imo da se u jezgrama atoma nalazi jednak broj protona i

-11
2
2
19
neutrona? ( G = 6,6710
Nm /kg ; e = 1,6021010C
27
31
m = 9,109110kg ; m = 1,6725210kg = 0,99863m
e
p
n
i q , meusobno udaljena za L .
2
1
naboj i kolikog iznosa on mora biti

1 60. Promatrajmo dv,a naboja, q

Gdje moramo postaviti

trei

da bi se nalazio u ravnotei, ako su naboji q

eni;

i q

a)

uvr

b) slobodni ?

161. Neka je (v. sliku 3o) AB ravnomjerno nabijena

beskona na

ravnina , a C istoimeno nabijena kuglica

te ine G. Naboj kuglice je q, a napetost niti FN.

N aite

povr insku

gustou

naboja ravnine AB.

162. Na krajevima jedne od kateta, duine L,

pravokutnog trokuta nalaze se naboji q
i potencijal u

treem

163 . Metalna kugla

Sl. 3o
jednakokranog

i q Koliko je polje
2

vrhu trokuta?

radijusa r

nalazi se u

tekuem

dielektri-

48
kumu

relativne permitivnosti . i

jala kugle je

Ako

u homog enom

mjerenom ver tikain o uvis

164.

Razmak

izmeu

gustoe

f>

Gustoa

elektrinom

materi-

polju E

us-

kugla l ebdi, kol i ki j oj j e naboj?

dviju metalnih kugala

radijus a R i R2
1
je velik u us ~ore dbi s nji-

!.f2

nabijenih do potenc i jala

cp1

hovim radijusima. Kol i k i

biti potencijal kugala ako se

pove u

vodi em.

b) Ri jeeni zadaci
165. Dvije kuglice

jednakih r adijusa

obje ene su na dvi-je ni ti

i naboj a

jednakih du ina

~q

i -q

2
t ako da se .u ver-

tikalnim poloajima nit.t, kugl i ce upr avo dodiruju. Posl i je

dodira , u vakuumu, one se

razmiu

za kut 2ol. Kolika je tei-

na k uglica ak o su nakon otkiona njihovi radij usi mali s obzirom na

meuso bnu

udal jenost? Kolika j e

ako nakon uranj anj a u

tivnosti
X 166.

teku in u gustoe

f> , kuglica,

i rela t ivne penni-

c , niti zatvaraju kut 2oe.' .

Naite

na osnovu Coulombovog zakona

ravn omjerno nabi jenog l inearnom

nane

gusto a ,
I

gustoom;(;

: a) polje pravca,
b) polj e besko-

ravnine, ravnomjerno nab ijene povrinskom

gustoom

<r".

167. U vrhovima kvadrata , sa s tranicom a , nalaze se pozitivni

naboji

jednakog iznosa q. Koliko je polje i koliki je poten-

cijal u centru kvadrata? Kakav n egativni naboj treba smjestiti

u centar kvadrata da bi sistem bio u ravnote i?

49
\

168. Dvije

beskonane,

paralelne ravnine nabijene su ravnomjer-

no raspodijeljenim nabojima, povrinske gustoe l i <J (<G'j_).

2
Odredite jakost polja a) izmeu ravnina i b) izvan ravnina
u sluaju kad su 1) obje ravnine nabijene pozitivno; 2)

obje

r avnine nab i jene negativno; 3) jedna pozitivno, a druga negat i vno. Razmotrite sluaj

11_1 =

169. Homogena metalna sfera

no raspodijeljen naboj

!cr2 1.

radijusa R = 20 cm

nosi ravnomjer2
povrinske gustoe O"'= 10- 9 C/m Odre-

dite jakost i potencijal polja na udaljenosti r

= 36 cm od sre-

dita sfere.
Xl7o. U materiji se naboji jezgre i elektronskog
sobno kompenziraju s izuzetnom
pretpostavimo da je ta
ju bila maksimalna
ju bakrenih

novia

tonost

privlan a,

tonou.

omotaa meu

Da bismo to uvidjeli

samo 1%. Kolika bi u tom

odnosno odbojna sila

slua

i zme u

dva-

mase l g, udaljenih 1 m-jedan od drugoga7

Koliki promjer bi morala imati bakrena kugla

ija

bi teina

3
odgovarala toj sili? ( ZCu = 29; ACu = 63,54; ~Cu = 8930 kg/m )

5o

XIV

INFLUENCIJA, RAD, NAPON I KAPACITET

a) Nerijeeni zadaci za vjebe

171. Materijalna toka, mase 40 g , pozit i vnog naboja

l0- 9 C,

giba se brzinom od 10 cm/s. Na koju minimalnu udaljenost

se ona moe priblii ti to kastom naboju izno s a 310- 9 C ?
172. U homogeno polje
ne

s.

unesena je metalna

ploica

povri-

Koliki se naboj inducirana svakoj njenoj strani?

'\

173 . Po volumenu kugle od neprovodnog materijala, radijusa R,

ravnomjerno je raspodijeljen naboj,

E u

to kama

Predoi te

gustoe~

Naite

udaljenim od sredi ta kugle za a) r

grafiki

polje,

< R, b) r 2 > R.

E = E (r )

174. Rijeite zadatak 166. primjenom Gaussovog teorema.

'
175. Da bi se postigao eljeni kapacitet kondenzatora
je

ploama

povrine S

omo gu en o

nje ~ov im

primicinje na n puta man ju

ud aljenost od poetne i tom prilikom one izvre rad W. Je dna1

ki efekt postie se umetanjem vodljive

ploe

povrine S i

debljine b. Koliki su napon i kapacitet kondenza tora prije i

nak on umetanja

ploe?

51

176.

Naite

kapacitet sistema kondenzatora prikazanog na sl. 31.

b) Ri jeeni zadaci
177. Na vrhovima kvadrata, sa stranicom a, nalaze se naboj i,
. jednaki po a psolutnoj vrijednosti, od kojih su dva pozitivna,
a dva

nega~ivna .

Naite

potencijalnu energiju tog sistema za

pozitivnih naboja s obzirom na negativne.

mogue ra zmj~taje

X 178. Po kosini (v. sl. 32 ), nagiba

al

i visin e h,

kotrl~a

se kugli-

ca mase m i radijusa R << h, nabi jena nabojem +q. U vrhu pravog kuta

~
-q

nalazi se naboj -q. Odredite brzinu

Sl. 32

kojom kuglica stie do kraja kosine .

,

179. Izvedite iz Gaussovog zakona: a) Coulomoov zakon za

kasti naboj u vakuumu; b) polje koje tvori
mj erno nabijena

c~

beskonana

to-

ravno-

= const ) ravnina uronjena u dielektrikum (t,_);

52
c) polje kondenzatora u dielektrikumu (e)

izmeu ploa

s po-

vrinskom g ustoom naboja +O' i -O' (zanemarujui i rubne efekte);

d) polje

vodljive kugle

radijusa a i naboja q

uronjene u

di elektrike konstante t ; e) polje diekugle (ija je dielektrika konstanta e.') radi-

dielektrikum
lektrike

jusa a i naboja q

(~

ravnomjerno volumno nabijene

= const)

uronjene u dielektrikum (t).

180. (Millikanov pokus) U kondenzatoru s horizontalno . poloenim
toe
N~on

kod

ploama

odreenog

napona U nabijena kapljica

gus-

lebdi

izmeu ploa

na udaljenosti s od donje

ploe.

smanjenja polja, smanjenjem napona na iznos V, biljei

se vrijeme

u toku kojeg kapljica

sti~e

do donje

ploe.

Kolika je masa kapljice, ako znamo da je otpor zraka kapljici proporcionalan brzini i polumjeru kapljice (tzv. Stokesova formula - konstanta proporcionalnosti je 61rlJ , gd,je je
koeficijent

viskoznosti) i ako se

lJ

ravnoteno

odgovarajue

stanje uspostavlja nakon vremena koje je znatno

k~ae

od t?

181. Tri kondenzatora kapaciteta

01, 02 ~ 03 prikljuena su na izvor napona U prema sl. 33. Odre-

di te naboje na svakom od kondenzatora.

GJ------'

Sl. 33
Xl82. Na dnu posude s
konstante i

tekuim

privrena

je

dielektrikumom
ploa

kondenzator

dielektrike

krunog

53
oblika

radijusa r. Druga

ploa

pliva nad prvom. Za koliko

ploe

istog oblika, debljine h,

uroniti gornja

ploa,

nabijene raznoimenim nabo j ima, povrinske

Gustoa

materijala

ploa

je p , a dielektrikuma

ako su

gustoe
I

o-?

54

STRUJA, JOULEOV ZAKON I KIRCHHOFFOVI ZAKONI

rf

a) Neri jeeni zadaci za vjebe

183. Kroz diod u_ (dvo elektrodnu cijev, elektronku) s ravnim
elektrodama prolazi s truja I, dok je napon na njoj U. S kakvom s ilom djeluju elektroni na anodu ,ako kat odu naputaj11
brzinom v ?
o
184.
I
na

vodiem

eljeznim

o,64 mm ' tee str1lja

24 A. Odredi te srednju brzinu usmjerenog g i ban ja el ektro-

uzimajui

presjeka S

da je broj slobodnih elektr ona u j edinici volume-

na jednak broju atoma u j edinici volumena vodia. (~ = 55 ,85;

3
.
26
e -1
1-'Fe = 7870 kg/m ; Avogadrov broJ: NA ~ 6 , 02210
kmol )
185.

Gr i jaa ploa

ena

prva, l litra vode zakipi kroz 8 min , a kad je

na druga jednaka
e

vremena toj

tovremeno

tednjaka ima dvije spi.rale. Kad je uklju-

ukljue

vode zakipi ti za 5 min. Ko li.ko

e koliin a

koliini

ukl ju e

vode trebati da zakipi , ako se is-

obje spirale spojene a) u seriju, b ) para-

lelno.
186.

Iz raunajte

otpor

elektri n og

kruga prikazanog na s l. 34,

ako su vrijednost i pojed inih otpora

= 2.n.,

RJ

= ln, R4

= 4!l., R

= 6.n,

s lijed ee:

R6

= 8.fl. t

Rl - lfi, R2
R7 = 5.n. , R8

....

55

= 4.!l,

Rg

2J l, R10

= 8.!l.,

R11

= 4.Q.

Sl. 34

187 . U shemi, prikazanoj na sl. 35, je:

R1

5011, ~

=ion.

i R3

= 15..Q.

E1

~ ~'

E2

2 -t V,

Naite 1, 11 i 12.

3
Sl. 35
188.

Naite

razliku potencijala

meu tokama

A i B u shemi pri-

kazanoj na sl. 36. Koliki bi bio naboj kondenzatora

kapaciteta

C prikljuenog izmeu toaka A i B, ako je napon izvora

e?

56

c1

c2

'
I
I

Rl

- ~-T-

R2

ir

Sl. 36

b) Rijeeni zadac i
189. Odr edite koliku struju tvori elek tron ko j i r otira oko
jezgre u atomu vodika , a.k o je radijus nj egove orb i te 5, 3 10-1n~
X 190. Bakreni vodio

presjeka S

okomitom na s . Kakav naboj

giba se brzinom v

proe vo diem

u sm j eru

pri naglom zaus-

t avljanju?
X 191. Dvi j e elektrolitske kade

s ot opinama

Fec~

i Cuso

4
s pojene su u seriju. Koli ko se bakra nataloi u isto vrij e-

me u kojem s e natalo i masa m1 eljeza?

192. Dana s u dva jednaka i zvora elektromotorne sil e od pq 2 V
i unutranjim otporom od po 0 , 3..n. Ka.ko bi trebal o spoji t i
izvore, paralelno il i serijski , da bi s e

pol.u il a vea

ja, ako je vanjski otpor a) o,212 i b) 16n?

s t ru-

....

57

193.
mosta

Naite

struje u pojedinim granama tzv . Wheatstoneovog

prikazanog na sl. 37, ako je most izbalansiran, tj.

ako je struja

tee

kroz galvanometar jednaka nuli.

11

13
l

e2=2V,
~

lr2
r =2.1l

=6V, r=3Jl.

Sl . 38

Sl. 37
194. U shemi s a sl. 38

naite:

R, l

1 , ako je 1
2
1

=1

A.

58

IZMJENINA

XVI

STRUJA, MEUDJELOVANJE ~

STRUJA I INDUKCIJA

a) Nerijeeni zadaci za vjebe

195.

D ug akim

vertikalnim

vodiem

I = 8 A Na kojoj udaljenosti od
magnetskog polja, od polja

tee

vodia

vodia

prema dolje
r

struja

je jakost sloenog

i polja Zemlje, usmjerena

vertikalno uvis, ako je horiz ontalna komponenta magnetskog

polja Zemlje HZh
196.

Naite

toku

= 16

A/m?

na pravcu AC,

sa ~ sl.

39.' .u kojoj je magnetir-

ko polje, izazvane trima strujama I , I i I , jednako nuli,

2
1
3
ako j e I 1
I2
I, I = 2I, AB = BC = 5 cm.
v
3

"u
!
I

'

I
I

Sl. 39

Sl. 4o
197. U homogenom magnetskom polju
mjerno,

frekvencijom

okree

indukci je

B, se ravno-

okvir povrine S. Os rotaci-

je lei u ravnini okvira i okomita je na linije indukcije (v.

59

sl. 4o) . Odredite maks imalno induci rani napon u okviru.

198. Brzina horizontalno
napon inducira

meu

leteeg

av iona je 900 km/h. Kakav se

krajevima njegovih krila ( L = 12,5 m),

ako je vertikalna komponenta indukcije magnetskog polja Zemlje jednaka 0 7 5 10-4 T?

199. ovjek tri, brzinom od 12 km/h, prema s jeveru, s ki obranom nagnutim za 45 prema vertikali. Koliki se napon in'ducira na kr ajevima kovnog tapa kiobrana, ako je on d uga_ak lm? (U t j eca j bica kiobrana zanemarujemo; Za magnetsko
polje Zemlje v. zadatke 195. i 1 98.)
200.
ce

Dugaki

ravni soleno i. d

j e i z gusto namotane i-

nainjen

promjera 0 7 5 mm. Kakva je indukcija magnetskog polja unu-

tar solenoida kod prolaza struje I

5 A?

b) Rij eeni zadaci

2ol. Dva ravna
na drugog, na
i 1

vodi a

poloena su paralelno, jedan s ob zi rom

me usobno j

udaljenosti L. Njima teku stru je r

u suprotnim smjerov ima.

2
u to ki ko ja Je za r

Na.i te

1
modul magne t ske indukci je

udalj ena od prvog i za r

od drugog

vod i a .

2o2. Struja I

te e

oblik prstena u

bakrenim

~em

vo diem

presjeka S

sv inutim u

centru tvori i ndukciju B. Kolik i j e na-

60
pon medu krajevima prstena?
\

vodiem

X 2o3. Tankim
e

prstenastog oblika

te e

struja. Kolika

biti promjena indukcije u centru lika, ako

vodiu

damo

oblik kvadrata?
2o4. Princip reprodukcije te-

levizijske slike (u katodnoj

III

II

.-
--- -- -- --

cijevi, tzv. kineskopu) se

zasniva na shemi prikazanoj
ubrzan razlikom potencijala
u

podruju

ulijee

magnetsko polje
lja snop pada u
toku

i~

X.

Naite

-!<

Q)

Sl. 41

u homogeno

podruju

toku

o
~
s..

na sl. 41. Snop elektrona

X .,

II. U odsutstvu magnetskog po-

O ekrana, a nakon

ukljuenja

polja u

pomak OX, ako je polje usmjereno okomito

ravnine crtea, magnetska indukcija jednaka B, irina

polja~' a u4aljenost polja od ekrana L.

2o5. Trima paralelnim ravnim

I , i to tako da kroz jedan .od

3
~u nego kroz preostala dva.
ni u vrhove

jednakostra.ninog

vodia

teku struje r , I i
1
2
struja tee. u suprotnom

Vodii

su

vodiima

trokuta

djeluje na jedinicu duljine svakog od

meusobno

stranice a. Kolika sila

vodia ?

X 206. (Generator). U homogenom magnetskom pol j u

rotira solenoid

presjeka S

razmjete-

N navoja

indukc ije B,

brzinom od n okre-+

taja u sekundi. Os rotacije je okomita na os solenoida i na B.

Naite

maksimalnu elektromotornu silu induciranu rotacijom

solenoida.

61

\
XVII

EFEKTIVNI NAPONI I STRUJE

KRUGOVI IZMJENINE STRUJE

a) Nerijeeni zadaci za vjebe

2o7. Koje se od

struja ne mogu koristiti za elek-

slijedeih

trolizu: a) i= I

sinwt; b) i= I
jsinwtl; c) i=
max
max
=I
sin(wt+w); d) i= I
(s inwt + lsinwtl)? Zato ?
max
T
max
Prikaite struje i njihove efektivne vrijednosti grafiki.
208. Solenoid

dulji~e

kroz koje

struja I.

tee

1 i povrine presjeka S
Naite

induciranu u navojima prilikom

vremenski period

2o9. "Superbrzi"

elektrini

ima N navoja

srednju elektromotornu silu

ukljuenja

struje kroz kratak

t.
lonci za vodu ("litra vode uzavri-

je za 1 min.") rade na principu dviju elektroda

(prikljuenih

na gradsku mreu) uronjenih u vodu. Objasnite kako dolazi do

naglog

poveanja

temperature vode.

210. Na sl. 42 je dana shema

kroz c ijev.

Naite ~rzinu

mjeraa

brzine protoka plina

plina, ako je indukcija magnets-

kog polja B = 0,01 T, razmak

meu

elektrodama (unutranji

promjer cijevi) 5 cm, a registrirani napon

0,25 mV.

izmeu

elektroda

62

Sl. 42.
211. Dvije

zavo jnice namotane su na zajedniku jezgru.

Induk tivnos t prve j e l,610- 4 1-1 , a drug e 10- 5 H. Kolik o put a
dugak e

je broj navo j a prve zav o jnice

ve i

od broja navo ja druge ?

212. Kroz shem u prikazanu na sl. 43 prolazi sinus na s tru ja .

Nait e

maksimalan napon

na ponj.: UAB

= 30

V 1 UBO

iz meu

= 10

t o ak a

A i D, ako su efektivni

uOD

: 1 5 "V .

-~AD--flT.Ll'tf\---0B---l.__R_._1-----.0:r---1 ~I

Sl. 43

b) Rijeeni zadac i
X 213. Neonska cijev

ukl Ju ena

je u gradsk u mreu (220

V~

50 Hz).

Naite postotak vremena u kojem cijev'stvarno go r i ak o je na-

63
pon na kojem se ona pal i, odnosno gasi (uspostavl j a i prekida tinjavo izbijanje plina u cijevi),

takoer

220 V (normalno

je taj napon nii).

X 214. Shema mosta sa sl . 44 slui za mjerenje induktivnosti
zavojnice. Ako je most izbalansiran, struja koja prolazi kr oz
RD je jednaka nuli.
R i C.

u tom

Naite

sluaju

L kao funkciju od

(Upu.ta: IMPEDANCIJE SU KOMPLEKSNI BROJEVI ! )

a
R

L
U

max

coswt

Sl. 44

215. Zavojnica
presjeka S
cije

Y.

du.ljine d i radiju.sa r

u.kljuena

je u krug

s N bakrenih navoja

izmjenine

struje

frekv en1

Naite

omjere aktivnog i uku.pnog otp ora, te induktiv8

nog i u.ku.pnog otpora zavojnice. (~Cu = 1 7 67310- .!2.m)
X216. Odredite za koliko

se promijeniti frekvencija tit-

64

rajnog kruga, prikazanog na slici 45, ako se otpor :R smanji

na nulu .
R

200.ll

2,410

-2

Sl. 45

217. Dvije su zavojnice namotane na

zaje d ni ku

j ezgru. In-

duktivnost prv e je 0,7 H, a druge 0,8H. Otpor <).a"uge zavojni ce

je 600 Jl. Koli ka struja

potee

drugom zavojnicom, ako se stru-

ja od 0,3 A u prvoj zavojnici ukljuuje tokom 0,001 s ?

218. Dva 'kbndenzatora
ukljuena

50 Hz.

c1

= 0,4rF

su u seriju u krug nap ona od 220 V

Naite

denzatora.

kapacit etd

struju u krugu i pad

na po ~a

c2

= 0,2,,.F,

f rekvencije

na svakom od kon-

Peti dio

RJEENJA

67

Prv i dio.

MEHANIKA

...

1:, R

_,.

--+

OP

OC + CB + BP

OQ

...

r-2

Ir l

r 2I

.2.:_ Neka su

c2i + 4j + 3"k) +

I 3....i

-+

2i + 4j + 3k

"t - 5j + 2k

OD + DE
+ -+
EQ

= r-1

yB

...
= xA +

+ 6J -

,,..

2K

(i - 5j

,, 2
1 = V( 3 ) +

+ 2k)

( 6)

t i b zadani vekt ori u odnosu na

hvatite O. Oni

svojim vrhovima A i B

--

Ji -

+ (-2 )

j +

....
5k

= 7

zaj edniko

o dr euju

pravac p.

68
Neka je

sada

proizvoljna

ena radijvektorom

toka

na t om pravcu

odre-

r.

o
B
p

Iz slike moemo

oitati:

- - - ......

OA + AP

= OP

ili

OA + AB

= OB

ili

A'P

da su

Budui

pravcu:

- AP

-a + AP

a + AB

- - Ai3 = - - --

_\

AP

=b

r - a
b

iB kolinearni, tj. da lee na istom

.....

ili

tAB

.....

r - a

~).

(b -

Dakle, traena jednadba je:

= a + t

(b -

a)

-r

ili

(1 -

t)a +

t'b .

Jednadba ne ovisi o izboru ishodita O, tj. o izboru koordinatnog sustava kojim

odreujemo

poloaj

toaka

Naime, ako O pomaknemo za neki proizvoljan vektor

A i B.

v:

onda

"stari" vektori biti izraeni

pomou

"novih" na

slijedei nain:

-v + a'

......

-+

-+,

r = v + r

Uvrtenje u jednadbu pravca daje:

"b

v + b'

9 .-11.
~

69
~,

V +

..... ,

_..

+ t\V + b

_.,
r = __.,
a +

Neka je ABCD dani

-.. ,

= V + a

t~'

\u

_..,

V -

a P, Q, R i S sredi-

PQ = lAJ3
2
lj3C
~

....

..

' ~

..

... '....

--+

...__..

___,.

Iz: AB + BC + CD + DA
-PQ = 1
- + ~
2(AB
B1.,;)

i: __..
QR

=1
2(BC

+ -CD)

1-+

-BC
2

kn
2

k-n
+ 1Tut
2
2
1
+ -AB
5P lnt
2
2
RS

. J

A...__ _
___,,.._
...........
P, _
,,,,.""" __
-----

tj.:

. . . . ,)
a

etverokut,

. ta njegovih stranica:

__.,)

= __,.O

= - lccn
2
=-

slijedi:
+

- -

Dl) =

1
- + AB)
2(DA

RS = SR

-SP

=-

= -PS

tj. nasuprotne su stranice jednakih duina i paralelne;

Drugim

l!..:.

PQRS je paralelogram.

rijeima,

Formulacija: Ako
~

tada xA +

"'='

y~

...

+ zC

""l, Bi C ne lee u istoj ravnini,

_,.

=O

implicira x

=y =z

Dokaz: Pretpostavimo
.
- + yB
- + zC
- =O
da je x F/ O. Tada iz xA
slijedi:

+ ~c
xA = - yB - zc ~ "A,,. - I.i
X
X
No, - ;t.13 - ~C je vektor koji lei u ravnini odreenoj
X
X
"*
vektorima Bi C (zadatak 5.), pa, dakle, i A lei u

toj ravnini, to \ je u kontradikciji s

postavkom.

Zakljuujemo

poetnom

da mora biti: x

postapkom', ' takoer zakljuu':iemo na: y

r-.;

pret-

o
.., Analognim
-~ ' .

=O i

= o.

1 2. -20 .

7o

ll.:.,. Zadani izraz moem o napi sat \ u obl i ku:

x

7
A

+ x B -

_.,

-+

._.

(x A + y 2 B) = O
2

Na osnovu zadatka 6 . j e: x

- x

(x - x 2 ) A +
1

ili :

= y

- Y2 = O, t j . x = x 2
1

= y2

i Y

Za tri vekora, koji n e lee u istoj ravni ni, pola zn i izraz :

se

takoe r

moe napisa t i u obl iku :

Tada je na osn ovu zadatka 11 .: x

- x

= Y

- Y
2

ili

li:. v
1..:. v

1...:.

2o .

x/4 + 5/2 ;

y
(t

+ 3) (1 +

3 m/s

t = 0.19 s

= 4i - j

ili. V

2j - 2k) m/ s;

a = 2 m/ s
~t

v = 4,1 m/s ; -;= Om/s2;

48 km/h

=
I~

17 . v =lj v

o
2

+ 2as

(Ll. y + v t - 1gt ) / (2 v - gt )
2 o
o o
o
o

2o .

71

a) Vektorske jednadb e gi banja tijela su:

... 2

= -: t + gt

...

~
V

+ gt

Odaberimo osi Ox i Oy uzdu horizontalnog i vertikalnog

smjera s obzirom na silu t eu , respektivno. Tada su projekci je jednadbi na koord ina tne osi:
X -

y - yo

C OS

ol

v t sin
o

ol

a rezul tantna brz ina : v

Tang ens kuta
t g 'f

v /v
Y

izm e u

=-V v~

vocos
v sin

oo

}(2)

o.

g t

2 2
- 2v g t sin oC.0 + g t
0

vektora brzine i osi Ox je:

tg ~ - gt/(v cos oG
O

mijen ja s vremenom. Taj je rezultat

t j. on se
jer se

o e kivajui

brzina geometrijski karakterizira nagibom tangente

grafa puta.
emo dob~ti

b) Jednadbu puta

kad iz jednadbi (1 )

eliminiramo t. Iz prve jednadbe dobiveni

t =

uvrtavamo u drugu:
~.(X - XQ)
2 v 2 c rt s 2 oG

x - xo sin'cos oc
o
o

o '

X V

Dakle, jednadba puta je:

2

(x -

c)

U~upno

ubrzanje je

o tg o<,.o )

itavo

g(x - X o )
2
2
2v cos o(.
o
o

vrijeme usmjereno prema

dolje i predstavlja ubrzanje sile tee, g. Tangencijalne ubrzanje je projekcija vektora g na tangentu
puta ,

tj. -gsin

Xo

COS o(.

a normalno - projekcija na

72

2o.-21.

na normalu, - g cos 1". ' Budui da je: sin

cos 7= vx/v, slijedi: at= -vy g/v
d)

Najvea

4 = v /v

, a n = - v Xg/v.

visina uspinjanja se do stie u trenutk u t,

kad je v =O , tj. kad je brzina paralelna s osi Ox

y

(ili - za

sluaj

'""

kad je

o
druge jednadbe (2) dobivamo

= .!1
2

iezava).

t = v sin
o

o(,.

Tada iz
g , koji,

odreuje najveu

uvr ten u drugu jednadbu (1)

visinu

uspinja:ija:

e) Maksimalan domet nalazimo iz uvjeta Y =O

puta

Uvaavajui

( c))

nadbe puta

Izjednaujui

i uvj e t x = y = O, iz jedo
o

dobivamo:
X

ll:.Gibajui

u jednadbi

2
o

= v sin2

max

o<:./
g
o

ymax = xmax , d obivamo: tg

se vertikalno uvis, tijelo

poravano djelovanjem sile tee

<X-

4' :o= 76.

jedn ol iko usdost ie neku

B, u kojoj mu je brzina jednaka nuli, a

toku

zatim se po istoj p utanji

brzano do

toke

kree

jednoliko u-

O iz koje je i poao.

Toku

B dosie kroz vrijeme t U njoj mu je brzi1

na

v = v

gt =O, odakle je: t

1

= v /g.
0

Prevaljeni put je OB je :
OB

o l

- g t /2
1

Vo
og

V~

-~

2g

2g

Pri povratnom, jednoliko ubrzanom gibanju , tijelo

prevali udaljenost BO za vriJeme t

uz poetnu brzi2
nu jednaku nuli. Dakle, vrijedi : BO = g t~ /2 , tj.:

73

21.-23 .

toku vra a

Prema tome, tij el o se u polaznu

nak on vr eme-

na:

Putevi koje je vozilo prelo u jednom i u d rugom

smjer u su:

1 60 m

sl

Srednji iznos brzine se definira kao omjer ukupno

puta i ukupno

en o g

utroenog vrem ena, tj.:

60 m + 160 m
10 s + 20 s

pre-

7,33 m/s .

Srednja brzina uzima u obzir i smjer i defin i ra se vektorski:

....
V

da se obje brzine nalaze na istom pravcu, vek-

Budui

torsko pisanje moemo zamijeniti predznacima. Ako smjer

v l odaberemo za p ozitivan tada

V

tl
vl
tl + t2

srednja brzina biti:

t2
s2
sl
= - 3,3 m/s.
v2 =
+
+
t2
tl
t2
tl

~Brzina se definira kao Kt:;g ~ ~ , a sam kvocijent je:

6 s
/j

s ( t +Ci t ) - s ( t )
L\t
2
2t-3t +4t 3
bt

2(t+bt)-3(t+bt) 2 +4(t+t) 3
.cit

2-6t+l2t 2 +12(6t)+4(t) 2

Dakie: a )

2
2
2 m
. 6s
v =lim t =lim (2-6t+l2t +12t (llt)+4(Clt) ) = 2-6t+l2t s
6
t1t~o
l\t-iO
Za akceleraciju j e, ana l ogn o :

74

23.-24.

6_

ti

V (

t+flt) -

V (

2-6t-6(6t)+l2t +24t(dt)+l2(~t)

t)

~t

2+6t-12t~

(~t);

a = lim tJv = -6+24t m/s

dt~o Llt
poetka

b) Prevaljeni put, dvije sekunde nakon

22 - 32

Brzina

s, v

emo

m/s

imaju u pojedinim trenuci.ma unutar vremens-

J/4

2
v(m/s) 2
2
a (m/s )1-6 .1 6

0,5 i 3 s, tj. njihovog toka:

izmeu

= 42

konstruirati na osnovu vrijednosti koje

I (2 I l I

s(m)

gibanja,

= 24 m

6 + 242

kog intervala
t(s)

+ 42 3

2 . 3

da se za male

vremenske promjene veli-

241129

38

118

Budui

92

I 4;!66

ine

s,

jenjaju za n jihov
grafiki

jako miemo

prikaz odabrati

znatno manje jedinice nego za t:

60

4o
2o

d)
V

sr

~a)

2
= 2 - 62 + 1 22 = J8 m/s

Akceleracija
c) Grafove

-6+24t+l2

- s

o,5

l - 0,5

3 - 3/4 = 4,5 m/s

0,5

Kad avion leti niz vjetar brzina mu je v +u;

24.-25.

75

kad leti uz vjetar: v - u . Vrijeme koje mu je potrebno

da

prijee

sluaju

relaciju je u prvom

t =L/(v+u), a
1
u drugom t =L/(v-u), gdje je L duina relacije. Iznos
2
srednje brzine je: v
= 2 L/(t +t )
v _ u2/v
2
sr
l
b) Iz slike je vidljivo da
e

u oba smj era srednja br-

zina biti jednaka

L

vsr = -yv2 - u2

putovi , u ovisnosti o vremenu, autobusa

2
(s = a t /2 ) i pjeaka (s = v t - s ) imaju slijea
aa
p
Pp
o
dei grafiki prikaz:
Najmanja udaljenost na
s

~ Preeni

koju

se pjeak pri-

blii ti autobusu je dana

razlikom s -s', gdje je

18

= 24 m, a s' ona, zao

--.,.--.,-~""""~-Y-~~---i.-~~~~--:)oot miljena udalj eno st pje-

-s

aka od autobusa, u tre-

-s
o

nutku paljenja zelenog

s vjetla, s koje bi pj eak uprav o stigao autobus.

Grafiki

prikaz spomenutog, zamiljenog pjeakovog pu-

ta dan je praveem s; ko ji prolazi

tokom

(O,-s~)

tangira parabolu au tobusova puta u trenutku

1i dakl e,

2
u trenutku t vrijedi s (t) = s' (t), tj.: a t /2 = v t - s'.
a p apo
No, tangenta moe imati samo jedno zajedniko rjeenj e
s parabolom to

povlai

da diskriminanta

rjeenj~

do-

bivene kvadratne jednadbe za! mora biti jednaka nQli:

25.-36.

76
2

D = 4v p - 8a a s'o = O

==:=}

Dakle, najmanja udaljenost na koju

~
2a
a

se pjeak pribli-

62

iti autobusu je: d =s _ 8

o
o

24 - 2 1 = 6 m

~Budui da jer= xi+

Zk

yj +

primjenom zadatka 12.

dobivamo parametarski prikaz putanje:

X

= 3 + 2t ,

y = 2 + 6t ,

4 - 3t .

Eliminacijom parametra t, dobivamo:

~~

= . -3

(=t) ,

tj. putanja je pravac.

Brzina je definirana na
_.
V

..,.
X

l. +

..,.

J +

I!'

.1'.

slijedei nain:

. r = 1 l.m~l.+
. 11x-,. l l.m::..i...J+
" !Jv-,. 1.i m
6z-k
= 1 im~t_., 0 eit
tit..oat titotlt t1tot.t

Analognim postupkom kao u zadatku 23. dobivamo:

,, 2 2
2
v = 2r + 6 j - 31{ m/ s
v = y2 +6 +(-3) = 7 m/s

6v = -O =>

I opet analogno zadatku 23.: a = lim -

tit--0 ~ t

2
a = O m/s ,

tj. gibanje je jednoliko.

~

F1 = 128,1N,F 2 =101,6 N; ~f<= 0,51, f = 0,153;

2
2
~a) a = 1,14 m/s ; b) T = 109,5 N; c) a
1, 69 m/s ;
2
d) t = 0,51 s;

11:.. FR = 7 N;
11.:. X = 0,25 m;

34.

5,86 kg;
o(.

lb.

1400 N

'

4 rad;

= 144 o , fa = 12 6 , T= 90 ;

.lli. xCM

11

BC ' YcM = iBc

9

(O=A;OxllAB);

37.-39.

77

(Ishodite je u centru pravokutnika, Oxll a, Oy li b);

~ '1 = 1825',
39.

l.nain

brzinom

'2

= 7135';

Sila uslijed koje

uzdu podloge

bit

se tijelo gibati

rezultanta komponenata

paralelnih s podlogom, sile F

cos~

- Gsincx'.:

Ta je rezultanta,
meutim,

trenja je empirijski
trenja

silom trenja. Vrijednost sile

~ravnoteena

odreena

k i "reakcije podloge"

kao produkt koeficijenta

N, Ftr

= kN.

S druge

--

strane, reakcija podloge, N je uravnoteena komponentama, okomitim na podlogu, sila F

N = Fvsin,13-+

G t :OS

i G:

'-~

Prema tome je: P'vcos~ - GsinOC:: = k(Fvsin.13 + Gcoso<..),

odakle slijedi:
2.

nain

F
v

G sin.. + k cosoc
cos /3 - k sin,13

Drugi Newtonov zakon glasi:

-+

_.

......

.....

....

F v + N + G + F tr =
Budui

ma

da se tijelo giba jednoliko,

--

a= O , i pro jek-

cije na osi, paralelnu s podlogom i okomitu na nju,

daj u:

N - FV sin(!> - Gcos

'

4o.-42.

78
y

i2.:,. Drugi Newtonov zakon

u vektorskom obliku gla si:
__,,

.........

-+-+

F tr + F + N + G

= ma

....

Horizontalna komponenta . je:

F - F

tr

Dakle:

= F - kN = ma

, a vertikalna: N - G

(G=mg).

2
a=! - kg = 4 - 3.924 = 0,076 m/s
m

_il.:., a)

Budui

da na

tijelo djeluju stalne sile, prema drugom New t onovom zakonu: -

-+

F +F =ma
2
1

je ubrzanje tijela

konstantno . Komponent e ubrzanja su:

F cosoe
a

F sin oc:.
a

+ F cos oe'.:

+ F s in0l

l
2

l
2

= 1
20

.i.l

-(3- + 4 ' (- 2 ) ) = -O, 2 5 m/s 2 ,

.-U)

+ 4
2

, 2
= 3,03 m;s

odakle je ubrz anje:

-a = - O, 2 5 -i + 3 , O3 ~
j

b)

m/ s 2

a = 3,04 m/s

v =-;o +-; t = vo i - 0,25 tl + 3 , 03t1 =

...
= l 7 , 5 i + 3 O, 3 j m/ s ;
v = 3 5 m/s

~Vertikalna

komponenta drugog

New tonovog zakona daje akceleraciju u obliku :

a

= .!.
(T
m

- G - F)

(t=lO s)

79

42.-44.
I.

da je akceleracija konstantna, takoer vrijedi:

2
a = 2y/t Uvrtavanjem u prvu jednadbu dobivamo traBudui

enu vis i nu:

G- F

max
G

ih.

t2

2 = 1 9,25

Za ubrzanje dvaju

tijela moemo postavi ti

slijedee

Ftr-+-..q..~1--11<-~~-...

dvije

jednade:

G2 + Ftr + N2 + T2
m2
_., . _.
UbrzanJa a i a su razliito oznaena zato to su ona
1
2
jednaka samo po apsolutnoj vrijednosti dok su im smje.

rovi razliiti. Isto vrijedi i za napetosti

Projekcije na osi paralelne s a , odnosno a

1

G1 - T
ml

- F

= a,

Gdje je a =la 1 =la 1 i

1
2
G2 = m2g i F tr = kN 2
gm m (1 + k)
daje:
1 2
T =
ml + m2
Budui

da je u naem

rezultat je:
a

= 21 g

44. Iz jednadbe: ma
.--je brzina
.::::ir

najvea

za

tr
m2

T1
2

T2 .

daju:

T
= a,

T = ITll = IT'2J Uz

= kG 2

km g
2

dobiveni sustav
(ml - km2)
g

sluaju

(1 - k)

=F

- Fo

m = m2 = m,
1

O, 4 5 g = 4, 4 m/ s

=F

- mv

a = O Tada je

316 m/s ~ 1138 km/h.

konani

slijedi da

v=YiJb~

80

45 .-46

!1:..Ako je sila trenja koja djeluje na tijelo jednaka

jednoj desetini njegove teine, onda to za tijelo na
kosini

znai

jednu desetinu one komponente te ine koja

je okomita na plohu kosine. Dakle, ako je nagib kosine

odreen

kutom o<., onda je

jo moemo

rei

Ft r = O,lG cos o<..

da je koeficijent trenja

a) Sila koju razvija motor automobila,

Drugaije,

k = O,l

gibajui

se

uzbrdo, svladava silu trenja i komponentu sile tee

paralelnu s putom:
F = kGcos ..t + Gsin '=mg (kcos o<. + sinol) =
= 9810 (O ,lcos o<.+ sinoc::'.) N
b) U

sluaju

gibanja nizbrdo paralelna komponenta od G

"pomae" sili F (motoru):

F = mg(kcosol- sinol) = 9810(0,lcoso<. - sin <>l)

N.

Ako je sila tr enja manja od aktivne kompon e;,te sile

tee, tj . ako je: Ftr = kGcosol

< Gsinol

, onda je:

F <O. Tada se mora primijeniti

"koea"

sila da bi

se odrala konstantna brzina. U pro t ivnom

se v o-

zilo ubrzavati s akceleracijom a= g(sino<.-kcoso<.).

~Da uteg tei 6 N u smjeru

znai da je iznos one

komponente nj egove teine , u vozi l u, koja j e ok omita

na povrinu Zemlje 6 N.
Ubrzanje koje vozilo ima je:g'=
gsin

'

Vertikalna komponen\

ta tog ubrzanja je njegova

projekcija na os paral elnu
s -g: g" = g , cos (1"
2

. 2 ol
oe. ) = gsi.n

/'

81

46.-48.

Vertikalna komponenta teine utega (tj. teina utega

smjeru
G"

g)

u vozilu bi ti umanjena za mg". Dakle:

= 6 N = mg - mg" = mg ( l - sin 2cX- )

odakle dobivamo:

47. Sila

koenja

cos

o(

mgcos OC.

=~ = o, 78 ==>

uravnoteuje inercijalnu silu

iji

je

iznos ma; gdje a' iznos negativne akceleracije, tj.

usporenja. Da bismo nal i a' potsjetimo se (v. zadatak 21,) da

preen i

put, u toku nekog vremenskog in-

tervala, tijela koje se giba

nekom stalnom akcele-

racijom ne ovisi o predznaku te akceleracije. Dakle,

mi

nae pitanje o a

moemo zamijeniti pitanjem o

a (ii:..a'; a=lal=la'l=a'), koje glasi: s kojom akceleracijom treba ubrzavati tijelo

poetne

da za 5 s pree 25 m? Odgovor, a = 2s/t

brzine
2

= 0

m
s'

= 2 m/s ,

nam daje iznos inercijalne sile: ma'= ma z 2ms/t =

= 2Gs/gt 2 = 2039 N, to je ujedno i iznos sile koenja .

48. Splav moemo smatrati izoliranim sistemom. Brzina

c entra masa ostaje, u tom

sluaju,

stalna po iznosu i

smjeru. Za promatrani sistem je vCM = O.

44.-45.

82

Problem

emo

svesti na jednodimenzionalni ,

smatrajui

da, zbog dimenzija i mase splavi, realna tijela moemo aproksimira ti materijalnim
koordinatnom sistemu,koji je

tokama

mO

u odnosu na

nepomian

zemlju i definiran kao na slic i,

koordinatu:

u nivou vode, U

centar masa 'imat i

+ ms 2 + mdL
m

4,7 m

+ ms + md

Kad se ljudi na splavi pomaknu pomaknat

splav. Koordina ta centra masa koja,

se i sama

meutim,

mora os-

tati nepromijenjena, definirana s obzirom na tu novu

situaciju je:

m (L-d) + m8 ('2-<1) + md C2-d)

m
Izjednaujui

+ ms + md

ovaj izraz s onim za XCM dobivamo:

L
m L - md 2

d
0,7 m
mv + m + md =
c
s

za pomak splavi u odnosu na zemlju. _

49. Jednadbe drugog Newtonovog zakona za svako od

t ijela glase:
m g - T

= m1 a 1

gdje je T napetost niti. Faktor 2

u drugoj jednad-

bi, se pojavljuje zbog toga to je konac jednako naitavoj

pet po
na

omi

niti.

svojoj duini, a kad kolotura visi

niti to je ekvivalentne visenju na dvije

Budui

da je pomjeranje tijela m , iz geo2

metrijskih razloga, upola manje od onog tijela m ,
1
to je i a = 2a Rjeavanjem jednadbi, d akle,
2
1
dobivamo: a = 2m1 - m2 g; T = 3m1m2 g
2
4m + m
4m +m
1 2
1
2

50 . -56.

83

5o. Smjest i mo l ik u koordi-

n atni sistem ka o. na slic i.

I zrezani dio smatrat

emo

"likom s negativnom masom".

Od vanosti, za rje enje ,
su samo y- komponent e centara masa,

budui

da sva tri promatrana lika imaj u te ita

(c entre masa) na toj osi.

Y cM~ =

Ordinata t e ita l ika je:

m0

mei,

~h od P, tj. na } od -~,

Te i te trok uta nalazi se na

te i te kvadrata je u ishod i t u , teite lika u P, koja

je za h ud aljena od -~. Dakl e :
2
ah h a
h
aphct-0-'1-(-- - )d - hl_-~
- 2+ h = - 2 [ 2-Jn-2- 2c2'a-h)
~da - ~ d 7
gdje smo masu lika izrazili p om o u gustoe i volum ena

Sreivanj em

(d j e debljina lika).
2h

odakle j e

w=

lli w

9 J;

- 6ah + 3a

= a (3

+ otpada jer bi

51.

{J)/2.

tada h bio

Meutim, rjeenje s pred znak om

vei

od a.

h = a(3

-1/3) / 2 =

7,2 m/s ;

52.

29, 66 J;

a=

1=

se dobiva:

K onano

je r je enje:

0,63a

0 , 83
2

54. ol = ar ccos(l - v /2gl);

,2
= arc cos [ : 2 (cosoc' - 1) + 2 m~ i/Cl-cos ol) (1-cosoC) +

+ cosoeJ

56. 50%;

84

J1.:..

57.-59.

u naem
z

tijelo na nivo

Podii

3.

dovesti ga u poloaj

sluaju

Budui

-3
r

da

dva nivoa, time je

Wu=

F~

-!"

...

Koristan se rad, u ovom

nivo. No,

budui

znai

je aplikata

ija

_.,

i rad:

odreen

iskljuivo

poetnog

+ 2j + 3k odreuje put izmeu

81 + 6k)-(i

= (4i +

trijebljen

3 m vii od

+ 2j + 3k) = 38 J

sluaju,

definira kao onaj upo-

za podizanje tijela na vii

da sile koje istovremeno djeluju

na tijelo, po principu nezavisnosti (tzv. Newtonov

"etvrti

zakon" - lex quarta), ne djeluju,

meusob-

no jedna na drugu, za ostvarenje naeg cilja bitna

je

iskljuivo

vertikalna komponenta sila - i to

onaj njen dio koji vri rad uz minimalno rasipanje

energije (u naem

sluaju

bez ubrzanja); konkretno

je to sila, po iznosu, jednaka sili tei. Prema tome,

korisni je rad zapravo jednak radu koji izvri sila
mg na putu

h = z = 3 m ili, drugim

rijeima,

poten-

cijalnoj energiji koju je tijelo dobilo podizanjem

na vii nivo:

Wk= mgh = 29,4 J .

Stupanj korisnog djelovanja je

~Rad

se troi na

poveanje

:~

wk
w
=
u

0,77

potencijalne energije

tereta i na dano mu ubrzanje:

W = mgh
Odavde je:
a =

w mh
- mgh

mah

-- 30 , 2 mI s 2

1i:,.Prilikom klizanja, potencijalna energija tijela

prelazi, jednim dijelom, u njegovu

kinetiku

energiju,

85

59.-60.

a drugim u rad protiv s i le trenja, tj.:

mgh =

mv

~-

+ Ftrs

Sila trenja je F tr = kmgcosol, a duljina kosine s= s:no<.,

gdje je h visina kosine (h = l
2 2
dobiva cos~ =-Vl-h /s
a)

Kineti k a

m), odakle se odmah

energija u dnu kosine je:

""'\~
"''
= mg(h - kvlh 2/s 2 s)= mg(h- k ys - n )

= -mv2

=4 , 9 J

b) Brzina tijela u dnu kosine je:

v =~ =

c)

Kinetika

3,1 m/s ;

energija _na dnu kosine prelazi u rad protiv

sile trenja na horizontalnom dijelu puta,tj.:

s'= E~kmg = 10 m.
izbaen

60. Prema zadatku 21. kamen

brzinom v = 9,8 m/s,

treba uprava 2 s da se vrati na isto mjesto - to je period

za koji graf i crtamo.
a) Ovisnost visine o vremenu dana je izrazom:
h =

t - gt /2

~ t (.

tj. izokrenutom parabolom;

Brzina,

je

iji

analitiki

maksimalne vrijednosti v
toc i,

- gt, pada od

= 9,81 m/s na nulu u najvioj

u trenutku t = 1, i poprima negativnu vrijednost

prilikom
Grafiki

b)

izraz: v = v

vrijednou

-v

u trenutku t = 2 s.

joj je prikaz pravac.

Kinetika

Ek =

vraanja,

mv

i potencijalna energija su:

m(vo - gt)
=

mva
.2

60 .-61.

86

= mgh = mg(v o t

gt /2)

= mgv o t

2 2
- mg t /2

Ukupna energija je , dakl e, konstantna i j ednaka :

2

mv o/ 2 = 48,l J
c) Ovisnost potencijalne en ergije o v isini je dana
izrazom:

mgh

9 ,8l h ,

ukupna energ ij a n e ovisi o v i sini,

energij e o visini proizlazi iz zakona o

Ek = E - Ep=

a)

k ine tik e

ouvanju

energij e :

48,l- 9,8lh,

U poloaju A kugla ima, s obzirom

na polo aj

ov i snost

B, potencij alnu energij u

~,};//J/j?'a'/ I

mgh koja se d olaskom u naj n ii po-

, I

.;,\.

loa j - B - u potpunosti pretvara

(usp.preth.zadatak) u

kinet ik u:

mgh = mv
~~

(~)

Iz slike se vidi:
h

=L

- Lcos '-

= 1 (1

Jednadba (L) daje, dakle:

- cos oe
V

="'l..f2i,h =I/ 2gL (l

Pril ikom udara taneta u kuglu, zakon o

gibanja zahtijev a:
odakle je:

v'

mv

ouvanju koliine

m ' v ',

= ;m v = !!!,'112g1(1
m V

- cos ~)

- cosol.)

62.-68.

87

~Tijelo

teko 30 N ima masu od 3.1 kg.

brzinom v

ima

Poslije

Gibaju i

se

energiju:

neelastinog ,

centralnog sudara oba se tijela

zajedno gibaju brzinom:

V = m1'S_
ml+m2
koja se dobiva iz zakona o

Kinetika

ouvanju koliine

gibanja:

energija oba tijela poslije sudara je:

2 2

mlvl

Razlika

energija prije i poslije sraza

kinetikih

jednaka je

koliini

energije koja se oslobodi prili-

kom sudara:

= 2(m

+ m )
2

Za m

= 3,1

kg: Q

= 12,4

&.l:,. n

1,43 okr;

~p

2
126000 N/m ;

J.
6 s

65. 117 km/h

67. dva puta;

M

-1

~Ek = 3/4 J

~vl

YG R + h

6,6710-ll m3kg -1 s -2

88

~U sluaju

zanemarive

mase koluture, ona se

nalazi u ravnotenom
a na temelju

po~aju,

zakona odranja za
sile 1 kod rotacionog
y

gibanja,mora u ravnotenom poloaju suma momenata sila

biti jednaka nuli. (Naime, suma

momenata sila mora

biti jednaka I .e,

a

-T~

da je masa

budui

koloture zanemariva
onda je
Ci j e I

m~ent

iner-

=!;l"i
>A. . .r ~l. = O. )

U naem

sluaju

--

na

koloturu djeluju dva suprotna momenta M i M

2
1
ma i ezava:- -M - -M = -T X R + .-T x-r = -O

.:i

ija

su-

gdje su T i T sile koje tangencijalno djeluju na

2
1
koloturu u tokama (-R,O,O) i (r,O,O) i, prema tome,

--

uvijek zatvaraju prave kutov e s vektorima R i r:

-

M1 + -M2

= T1 Rsin21Y (- ...j)

. 3T ~
~ + 1;'sin2 J = (T r- T R) J = O

odakle je: T R = T r.
2
1
Tangencijalne sile, T i T su jednake po iznosu, a
2
1
suprotne po smjeru, odgovarajuim napetostima niti.
To nam omoguuje da meusobno poveemo jednadbe

drugog Newtonovog zakona koje moemo postaviti za

69.-Jo.

89
-+

svaki od utega:
~roj ekcija

....

_.

...

- Ti +mig + miai = O

(i = 1, 2)

na aplikatu (Oz-os) daje:

Jednadbe povezujemo gore dobivenom relacijom za T:

T R = T r, i
1
2

relacijom za a:

slijedeom

<V

a 1 /a 2 = (o<'. 1 R)/(o<'. 2 r) = (tR)/(tr) =

R/r

Kombinacijom jednadbi dobivamo:

2

(m R - m r) Rg/(m R +m ~ );
1
2
1
2

(.L)

rotaciono~ gibanja s konstantno~ kutnom akcele2

ra ci jom ku t je odreen pomou: e = ot /2, gdje je o(. b) Kod

kutna akceleracija. Ako se kolotura okrenula za dva

puna okreta za 3 s, onda je:
~=

81r/9.
Tangencijalne akceleracije, tj. akceleracije pojedinih
utega

(promatrajui

npr.

toku

(-R,O,O) moemo se

lako uvjeriti da se dvije ak celerac ije podudaraju u

iznosu, a u spomenutoj

toci

i po smjeru)
a2

= ol

su:

81r
r = 9r

a) Koritenjem ovog izraza i prve jednadbe(.L) dobivamo:

ml

12..:.. Ako
onda to

prekeraenjem
znai

(9g + 8rr) r
(9g - 8'1'R) R m2

brzine dolazi do proklizavanja,

da je centrifugalna sila nadvladala silu

9o

7o . -71.

koja joj se suprotstavljala. Dakle, jednakost

centrifugalne sile i sile trenja daje
cijent trenja:

= F tr = kG =

!!!:!,...

kritik i

izmeu

koefi2

.kmg

=9

= y_
gr

l!.:_ Pretpostavlja se da se donji kraj stupa bitno ne

Tako se

pomi e.

rotacionu

kinetika

kinetiku

energij a stupa svodi na

energiju (oko donjeg kraja stupa) :

2

Ekr = I<o/2
Pri udaru o tlo je

energija s tupa jednaka

kineti ka

potencijalnoj (usp. zadatak 60.) energiji stupa u vertikalnom poloaju.

Budui

da je potencijalna energija

stupa jednaka potencijaln oj energiji centra mase stupa

opte~eenog

masom cijelog stupa moemo uspostaviti re-

laciju:

Moment inercije

1d.
2

se definira kao ~m . r~. Nas zanima

'

l.

l.

samo uzduna komponenta stupa, tj. uzimamo da je r.=x . ,

l.

l.

i elimo odrediti moment inercije s obzirom na krajnju

toku

stupa. Ukoliko je S povrina presjeka stupa (pri

emu je

{S zanemariv prema

~.

~ (f> S<1xi)x 2.

2
I =dm. r . = L-

i =l

l.

Da bismo

i =l

l.

L) onda moemo pisati:

m~
L
L_
i =l

l.

ovu

izraunali

beskonanu

konane. Podijelimo segment [0,1]

nh, gdje je

l.

l.

O~x~L
l.

l.

sumu polazimo od
na n jednakih dije-

L x~6x. = L (ih) 2h
i

l.

=O, x = h, , x. ~i h,
1
l.
h = L/n, pa suma poprima oblik:

lova. Tada moemo pisati: x

, xn

x. (,1 x.)

I.

91

71.-7J.

.2

Suma Je: ) l.
~

=l 2

+ 2

+ n

n
2
6(2n +Jn+l)

Moment i n ercije je, dakle:

mL
= J

Uvrtavanjem te vrijednosti u (L) i uzimanjem u obzir

da je

w = v/L,

Odavde je:

'1l.:. Ozna im o

dobivamo:
=

mgL/ 2

mL V
=--

212

yJgL

mase Zemlje i Sunca sa m i M. Prilikom

gibanja (aproksimativno - v.zadatak 74.) Zemlje oko

Sunaa, centrifugalna sila uravnoteuje gravitac i onu
silu:

mi()

mM
r = Gr2

, odakle je:

W2r3
G

Kutn a brzina Zemlje je W= 211/T, gdje je T oph odno vrijeme ( 1 god ) . Vol umen Sunca je V = 4?rR 3/3 . Tako doM
3fr (r)J
f=v=G"TZ
Ii

bivamo:

Jl.:.

Kad bi ktiglasto tijelo bilo homogeno, kugla bi

privlaila

tijelo mase m silom:

F = G mM

(gdje je L udaljenost,
U naem
njena za

slu aju

veliinu

meusobna,

gravitaciona

njihovih sredita).

privlanost

F' k ojom bi tijelo

radijusa r, a jednake

F'=

gustoe

b i ti uma-

privlail a

kugla

kao i velika kugla:

mM'

Glf

Mase su izrazive preko volumena i

gustoe:

73.-74.

92

M'
Budui

da je (v.sl. 9.):
1

gravitaciona

\}.2

privlanost

F - F'

= ~v4d2

+ (R- r )2

dvaju tijela je:

~ ~

li:. Budui

+{R; rJ2

(R3 _

3) _ 16

trp mG (RJ 2

3(4d +(R-r))

da se obje zvijezde gibaju po krunicama,

sile koje djeluju na njih su usmjerene prema centru.

treem

Prema
talne)

Newtonovom zakonu te su sile (centripe-

po iznosu

meusobno

Ako kutne brzine izrazimo

Budui

da je udaljenost

jednake:

pomou

meu

ophodnih vremena:

zvijezdama

konstantna,

to je T = T = T, pa se jednadba svodi na: m r =m r .

1 1
2 2
1
2
Uzevi u obz i r da je r + r = 1, dobivamo:
1
2

Ako je

m ~m

2 , onda je i r 2 r1 , tj. mala zvijezda ro-

tira oko velike.

Da bismo odredili ophodno vrijeme zvijezda, polazimo
od uravnoteenja gravitacione i centrifugalne sile:
....

mlm2

G --

12

2 mlrl
-

= 4 11'

T2

= 2 'T

V2

1 / ( Gm

+ Gm )
2

93

75 . -81.

75.

78.

ON

76. 45

79. t

as r.
-17
80. m =l,710
kg ;

11:.. 200

;
5 min

::::,,...

nase

.km/h ;
100000 god

h'

Ukupna akceleracija tijela u nekoj

enoj

toki

krunice, odre-

. , dobiva se iz rezul tantne sile F ko ja

kutom

djeluje na tijelo:
nenta, - Gt/m

a = F/m.

= -gsino<:,

Njena tangencijalna kompo<O na lijevom dijelu krunice

>O na desnom (spust - ubrzanje).

tee i reakcije podloge

N (koja uravnoteuje centrifu-

(uspon - usporenje),

Sama sila F je rezultanta tangencijalne komponente sile

galnu silu
tee

G
n

Fcft

umanjenu za normalnu komponentu sile

= mgcos oe.).

U polarnom koordinatnom sustavu u

kojem je (v.sliku) ort

ro

usmjeren od sredita krunice

prema obodu i igra ulogu normalnog orta, a ort oc:,, tj.

tangencijalni ort, usmjeren u smjeru gibanja tijela,
se sila

F moi

prikazati na slijedei nain:

94

....

Nr

(mgcos

mv
o(.

mgsin'.;c =-(Fcf-mgcoso<:)r0 - mgsin..:~

-+

_..

-..

_..,

-+

- - )r - mg s in ex: ex:,= ma = m (a r + a ol )
r
o
r o
"' o

U Cart esiusovom koord inatnom sustavu, u koj em je a pcisa

poloena v er tikalno, suprotno usmjer ena od smjera djelov an ja sile tee, a ordinata ho ri zon talno , usm je rena uzdu horiz ontalne komponent e
prikaz sile

brzine tijel a ,

poetne

F bi ti:

[(mgcos oc

- m; ) co s

0<. -

(mgsin ol) s inoq

[Cmg cosoe:: - m; )sin...C + (mgsin ~ )cos

2

_ )..,.l. + r,mgsin
. 2
mv
(mgcos 2 oc:. - --cos
.......
r

...

....

' - -mvr

ol}1 =

. o<:'. )_,..
si.n
J =

ma = m(a i + a j)
y

Vrij ednos t a k cel eraci je do bivamo, bilo iz prvog , bilo iz

drugog iz r az a za 'F/m:

Brz inu

ma, na
imale

u ov om i zrazu

s l i je d e i
p o etnu

nai n:

od re u jemo

prema

poetnim

uvje ti-

Saon i ce polaz e s vi sine h, gdje su

potencijaln u energ iju mgh, a

ene rg iju jednaku nuli . Prema za konu o

ki netiku

ouvan j u

ukupne

energij e, nakon ulas ka u krunicu, tijelo ima j ednaku

ukupnu energ iju , tj . mgh , koja je ,
dee

meutim ,

zbroj slij e-

pot enc ij alne energije: mgh ' = mg(r + r cosol.) i

odgovarajue kine ti ke.

u nekoj

toki

Dakle,

kinet ik u

energiju tijela

krunice mo emo i zraz iti kao:

95

=E

Ek
to

omoguuje

- Ep

= mg(h

od r eivan je

mv

- r - rcos~)

brzine:

"'/2gh(l - r(l + cosoe.)/h)

Uvrtavanjem u izraz za akceleraciju, dobivamo:

a

= g i/ 1

+ 8c os

oe. + 12 (1 - h)cos oC
r

+ 4 (1 - h)

Za nau vrijednost visine h = 5r/2 imamo:

a

g~ 10

2
+ 8cos o< - 18cos oC.

Kad je brzina okomita, onda je o(-+~, odakle je, konano:

a

gl[lO

Komentar: Djelovanje akceleracije

cama

osjea

maee. Drugim

F'

kao

....
pseudosilu F'

s komponentama

rijeima:

(mgcos~

2
mv
(--coso<:.
r

a promatra

2
!!!!-)-; - mgsin' 'o
r
o
2
mg)!+ ~sin o<. j
r

u saonima

No, a to je upravo rez ultanta silA: Fcf (centrifugalne)

i mg (sile t ee), tj. realnih sila koje djeluju na tijelo.
Naim e, zbog postoj an ja fiksne putanje (ina po kojima se
gibaju saonice) centrifugalna se sila kompenzira reakcijom podloge i normalnom komponentom sile tee i ona se
izvana, tj. za

nepominog promatraa,

tisku na podlogu, a za

promatraa

manifestira u pri-

u saonicama, u

kombinaciji sa silom teom, kao pseudosila

..
r

F'.

96

82. Uzmimo pravac gibanja

a viona za ordinatu pridruenog koordinatnog siste-

ma.
U mirnom sustavu
keta

ra-

imati akceleraciju:
....
_.
a = a i + a j + a k

...

...

S~

U sustavu

promatraa

vezanom uz

a'

a X'i

a'j
y

a'k
Z

Ako se sustav S' giba _jednolikom brzinom u

nate, onda su koordina te neke

= X - ut

toke

koordinata u sustavu S na

pomou

=y

e:

u avionu, bit

uzdu ordi-

u njemu izrazive

slijedei nain :

t,

Da bismo dobili vrijednost akcelerac i je u konkr etnom

sluaju

polazimo od njene definicije : -

1.im-;;-t
Ar
= ato
u

-v
. Je:
g d Je

dv
oa
t
k

1
a = :'lim-

e. ~ ...

'
b r z i. na r a e te u
. Prema t ome ce

S sustavu bi ti :

. a z ...
. .Qz ~
-V = 1 im. x ~
i + 1 im "t J + lim - (tj k
lltO (j t
llto "'

.1t.....0

a u sustavu S':

....,
V

x'..,.

= 1im " t ' i

l)t~QU

=V

Akceleracija
a'

6t~

L}t~u

. M ~
1. D.z _.k
lim (x- ut) ....,.
i
+ 1 im " t J +
im -11 t

.1t.... 0

...

D. , .....
. M:_ ~
+ 1 i m ll t , J + lim 11 zt, k

6t-ou

Dt

~to

....

U i

u sustavu u gibanju S' odavde

-,

lim~

~t~O t

D~

= 1 im4t
Clt...0

. 6u~
1 im i
t_.oA t

= _.a

e
o~
i

biti:

=~
a

-+

= - 2g

97

83.-84.

U sustavu vezanom uz vozilo,

osim sile tee , na tijelo djeluje jo i pseudosila

koju

-ma,

u vozilu ne raz-

pr omatra

likuje od vanjske sile tee,

ve

regis trira samo njihovu re z ul tantu:

mg

= mg

- ma

kao "svoju silu teu", tj. kao teinu tijela u vozilu:

,, 2

mg

m vg

+ a

- 2agcos

c2
'!!'

+o()

Omjer teina je , dakle:

2
=Vl + a 2 + 2 !!:
g sin o(.

!!!L
mg

1,41

84. Za slobo,dnu e sticu, koj a se g iba malim brzinama,

--'
2
energija je . mi rovanja, E = m c , vrlo velika naspram
o

kinetike

energije. Prema tome,

energija slobodne

estice

= Ek

energije mirovanja, E

zbroj
+

U tom

u naem se

relativist i koj

m
o

-yl-

Iz zadanog uvjeta je:

E

= me

m c

odakle slijedi:

sluaju

vrijedi:

sluaju

E =me

energije i

kinetike

ne radi o malim brzinama, tj. radi se

est i ci.

da je ukupna

budu i

5E o

o' 98 c

5m c

2/c 2

98
~.a)Masa relativistike estice,
promatraa,

na

giba brzinom

V =

n=

koja se, s obzirom

0,8c:

1, 66 m

9,lllO -31 kg.

oe
Dakle, masa elektrona koji se giba brzin om v = 0,8c

Masa mirovanja elektrona :

je:

m
e

= l,66m oe = 1,5210- 3o

b) Ukupna energija je:

Kinetika

energija je:

m c

kg

= 13,6810-14

Ek= E - moe c

c) Lorentzove transformacije koje povezuju koordinate

u

mirujuem

sustavu S i

gibajuem

(relativnom brzinom

u, s obzirom na S) sustavu S', glase :

x'

=n
X -

ut

t - .!:!__X
2
y

'

z '

t'

=vl - :~

Neka je (x,y,z,t) "poloaj" jednog od elektrona u

4-prostoru u mirujuem sustavu S, a (x',y', z'.,t')
njegov "poloaj" u odnosu na sustav vezan uz drugi
elektron (S'). Tada je V= x/t = o,8 c brzina elektrona u odnosu na

mirujui

sustav

S, a v'

= x'/t',

njegova brzina s obzirom na sustav S', vezan uz drugi

elektron. Elektron uz koji je vezan sustav S' se giba
istom brzinom kao i prvi elektron, ali u suprotnom
smjeru, to se uzima u obzir (Lorentzove se transfer-

85.-86.

99

vektor~)

mac ije odnose na komponente

k om: u

sup ro tnim predzna-

- v. Dakl e , r elativna brzina dvaju elektrona

je:
X

?"

+ Vt

2v

(v = x/t)

t+..Y-.x
2
c

o, 98 c .

1 + 2
c

Vidimo da teorija relativno sti , za velike brzine, korigira

86.

klasini

zakon zbrajanja brzina (v'=2v).

put k oji je mezon preao, u naem sustavu S,

Ozna imo

s a s (= 5000 m), a njegovu brzinu

U naem sustavu

u S

sav (= 0,99c).

mezon je ivio:
16, 7 10

-6

s= 16,7 rs

Ta j vremenski int erval moemo, Lo r entzovim transformacijama, povezati s vremenskim intervalom u sustavu S',
vezanim uz mezon:

vx2
t2

tJ.

vxJ_
+

odabirui

np r. da xJ_ , x2 opisuju poloa j mezona u S'.

No,

da je S'vezan uz mezon u nj emu se mezon uvi-

budui

jek nalazi na i stom mjestu , t j.:

t , - t,
t
2
1
t'
=

yl _:: y1 _::

x{

= x2, odakle je :

,, =

Da bismo odredili predeni put u sustavu

,R
S~

= 2,36 ps.

promatra jmo

zamiljenu inverznu situaciju u kojoj bi me zon mirovao,

a zrak jurio oko njega. Tada je duina zraka s Lorentz-

- k ontrahirana i iznosi: sV1-v /c

= 7o7,5 m.-

loo

87.-94.

87. Niti u jednom

88 .

sluaj u

'h

= ~ = 50

!2.:_

cm;

P-r

9o. Brzina zraka

se nivo vode

izmeu

papi ra je

promijeniti.

n ee

F = 25035, 1 2 N;
vea

nego izvan njih i

prema t om e (Bernoullieva j ednadba - v. zadatak 96.) je

tlak

izmeu

91. p

~ F

papira nii od atm osferskog.

j? g h
2 atm + l.Oll05 atm
~(mv)

vi

~t

6t

= 5,6

5
atm = 5,710 Pa;

2
'l!"d
= v p --v6t/6t=
4

i!.JL
4

2 2
dv =

7,810 -5 N
21:,.Prema Pascalovom zakonu je pritisak na dno posude
napunjene
a

nee

svugdje jednak, tako da se ravnot e-

tekuinom

poremetiti bez obzira na poloaj i teinu pred-

meta koji pluta po povrini.

~Prije

otputanja

e,

loptu djelovati sila

teini fluida

prema Arhimedovom zakonu, na

A koja

(tekuine

po iznosu biti jednaka

ili plina) koji istisne tijelo

(ili dio tijela) uronjeno u taj fluid, a usmjerena je

vertikalno uvis i ima hvatite u teitu tijela. Njen
e

iznos, dakle, biti:

gdje je

gustoa

fluida, a V volumen ti jela uronjenog

u fluid. U naem sluaju je

3
4
3
= 1000 kg/m,
V= 3'irR.

lol

Na loptu

prije otputanja

takoer

djelova-

ti, ali u suprotnom smjeru, i sila tea :

G =mg
Prema tome, lopta

e,

na dub ini h, imati, s obzirom na po-

vrinu, potencijalnu energ ij u (jednaku radu koji treba

utroiti na potapljanje lopte do dubine h):
(A -

koja

e,

= (f

G) h

prema zakonu o

it"J R

- m) g h

sauvanju

energije, bi ti jednaka

potencijalnoj ener giji u najvioj

toki

koju lopta

do sie nakon iskakanja iz vode:

.
3
(~ 41r3 R - m) g h = mg Y
Odavd e je visina do koje
y

energija biti u potpunosti

sauvanju

potencijalnoj:

jednaka:

Jm

i opet prema zakonu o

mv

iskoiti

(41"PR3 -l)h

Na samoj povrini
kinetika

lopta

3
(4f."f R _ m)gh
3

Odavde je brzina izranjanja:

energije jednaka

102

95.

Na letvu djeluje sila tea

Arhimedova sila

s hvatitem u

toki ~ i

pridruena teitu (u: ~) potopljenog

dijela. Iznosi tih sila su:

A = ~o S

G=y>LS

gdje je S plotina

presjeka letv e i

poprenog

~0 gus t oa

vode.
Budui

da se sistem nalazi u ravn ot e i , to

ma momenata sila, s obzirom na

rati

slijedea

c,

biti jednaka nuli:

...

Pr e~a

"gl edati u sliku", a produkt

tome

g ornjoj jednad bi odgova-

jednadba:
=

koja se reducira na

odnosno na:

su-

Vektorski produkt rGC x G

rACX ...
A "iz slike".

tok u

slijedeu

skalarnu jednadbu:

-o

lo3

95.-96.

(~

- a)p 1S cos

t.(.=

(1 - a -

~)fo s X

COSO(

Odavde se dobiva kvadratna jednadba:

x
ije

+ 2(a - 1)x +

-fo-

(L - 2a)L =O

je rjeenje:

Yc1- a) 2 - }.<1- 2a)1

1 - a'*'

da je x < L - a, treba odabrati predznak "-" u rje-

Budui

enju, tako da za dio let ve koji

biti potopljen u vodu

dobivamo rezultat:
X = 1 -

Ako

t(1-

tekuina

2a)L

ne miruje nego struji nekom brzinom, on-

da vrijedi Bernoullieva jednadba:

gdje je

p gustoa

tekuine,

p -

statiki

tlak, u presjeku

s,

h - visina sredita danog presjeka S nad proizvoljnim nivoom.

104

Bernoulliev~

namiki c~;
vi t a p

jednadba pr edou je st at iki (p + f> gh ) i di-

) tl ak u n ekom pre sjeku s . s en ergetskog s t ano-

je

rad v anj skih sila i zv ren nad j edini com volu2

/2

mena tekuine, a

~gh

energija

unutar tog vol um ena .

tekuine

h
!

pv

potenc i j alna i kin e tika

FC:
I

U naem
z i rom na

slu aju

(v . sl.) se Bernoull i eva j edn ad ba, s ob-

= h2

, r educ ira na:

pl - p2

.f..
2

Izmjerena razlika t l ako va je:

Podsjetivi se da je :

( V2 -

V1

(i,)

lo5

96.-97.
760 mm Hg

=l

atm

= 101325

Pa

mi moemo navedenu razliku tlakova izraziti u SI jedinicama kao:

6666,12 Pa
i uvrstiti u jednadbu (L) da bismo dobili traenu brzinu strujanja nafte kroz ui dio cijevi:

y9~0

4 1 34 m/s

6666,12 + 4

97. Bernoullieva jednadba

(v. prethodni zadatak) glasi:

gdje je p

statiki atmos1
ferski tlak na povrini, p

2-statiki atmosferski tlak na

izlazu, v

- brzina sputanja nivoa vode, v - brzina is1

2
tjecanja vode kroz otvor, h - udaljenost povrine vode
1
od proizvoljnog nivoa, h - udaljenost otvora od tog istog
2
nivoa i p - gustoa vode.
J

U naem
ini i na izlazu

sluaju

su atmosferski tlakovi na povr-

= p Zatim, kva1
2
drat brzine sputanja nivoa vode moemo , s obzirom na
meusobno

jednaki: p

kvadrat brzine istjecanja vode, zanemariti: v

O. Prema

106
~". ~ .

tome

Berno!lllieva jednadba poprimiti oblik:

gdje je: h = h
tekuine

- h Drugim rijeima, brzina istjecanja

2
1
biti (Torricelliev teorem):

Budui

da je voda

nestlaiva,

vrijedit

e:

(i:)

gdje je sl plotina gornje povr i ne vode, a s2 plotina

presjeka izlaznog otvora. (Napomena: Iako je v

mali s
1
obzirom na v , s v nije zanemarive s obzirom na s v ,
2
1 1
2 2
jer je sl velik u usporedbi s a s2.)
Ako se pretpostavi da je posuda
rina,

aks~alno

simet-

tada je:
'ITX

gdje je x horizontalna koordinata zida posude. Odavde i

iz jednadbe (i:) dobivamo:
const
gdje je posljednji omjer konstantan j er se prema postavljenom zahtjevu nivo vode mora s putati konstantnom brzinom. Dakle, oblik posude
y

= kx 4

biti

odreen

(gdje je

jednadbom:
2
1Y vf
k = ~ ).
2

107

98.

Sl. a

Sl. b

Mijeanje daje izvjesnu kutnu brzinu

e

vode u alici. Zbog toga

se tlak u

es ti c am a

tekuini

dis-

t ribuirati tako da povrina poprimi oblik (parabole) kao

na s a ; tj. vii tl ak unutar
e

alice,
ine

tekuine

bi ti uravnote en tlak om v i eg ni vo a teku-

na rubov ima alice .

Nakon pres tanka mijeanja,

tekuine

bliz u dna

tim v ie to su
toga

uz rub

poeti

e st ice

brz i na ro t acij e

opadati usl i jed trenja, i to

tekuine

dalje oa centra . Zb og

pasti tlak unutar

tekuine

koji je prije u-

ravnot e ivao teinu dijela

te kuine

uzd i gnutog uz rub

alice i taj dio

ku ine
Li stii

se spustiti i p otisnu ti

estic e

te-

uz stijenke alice, kao to je prikazano n a s l. b .

a j a e

se onda , pod djel ov anj em t akv og strujanja,

skupiti u sredini alice.

108

99.-105.

Drugi dio. TOPLINA I MOLEKULARNA FIZIKA

.2i:. /b = o' 000 33

2
o
2(M+m)
Mmv

lol.

!21.:.
di na

Ne! Naprotiv, porast

~
~t

102.

e.

104.

4,187 J/s

130 km

Problem se svoodreivan je

koeficijenta linearnog rastezanja materijala od kojeg je

klatno.

nainjeno

Da bismo

poluili

taj rezultat, prethodno

emo

odredi-

r' --- '\

I

ti period oscila-

cija klatna (koji

...

' ...._ ,.
....

ovisi o dulj ini

\

klatna pa, dakle, i o

\
\

koeficijentu linearnog

rastezanja materijala od kojeg je klatno napravljeno).

Akceleraciji klatna u pojedinim

tokama

doprino-

si samo "tangencijalna komponenta" (v. sl.) sile tee.

Prema tome je:
ma = - mgsin 1T
odnosno:
a

=-

gsin~

109

Odavde je (usp . zadatak 69.) kutna a kc eleracija klatna:

ii sin i'J1

pa, s ob z irom na definiciju kutne akcelera cije :

dobivamo (diferencijalnu) jednadbu oscilacija klatna:

Meutim,

(s

~ sin '19--

za male kutove, kao u naem

tonou

do 0 1 1% za

~$5

(i.)

slu aju,

) i prema tome se jednadba (i.)

pojednostavnjuje na:

Uvrt av anjem se moemo uvjeriti da je rjeenje te jednadbe:

19-' =

const 1 sin1{f t + const 2 cos

Iz njegovog oblika vidimo da

ff

nakon vremena 211-yf kut iJ"

poprimiti vrijednost jednaku onoj koju je imao u trenutku

t = O. Period oscilacija

e,

dakle, biti:

llo

Vratimo se, sada, na na problem. Ukoliko s a t

pokazuje

tono

vrijeme, a to

<

ri t

(O< t
t ), ond a
2
1
1
jednog dana iznositi:

bro.i njihaja klatna u toku

= 24 3600

biti na nekoj temp era tu-

24 3600

2trft

Tl

gdje su T i L period oscilacija i duina klatna kod

1
1
tempera t ure t Taj broj mo emo iskoristi da vrijeme ko 1
0
je e sat pokaziv a ti na temp eratur i od o c izrazimo kao:
"(243 600 s + 8 s)" =

gdje je T

tur i od

o c,
0

2Yl~
~-;
a L

s ek undi za koliko

N T

t' 1

= NT

24 h

period oscilac ije klatna n a tempera--

- duina klatna na n joj . Odavde je broj

sat

ii

naprijed u tok u jednog dana

k od temperature od O C:

't 1 : 8 S =

(U)

An alogno j e vrij eme zaostajanja na tempe raturi t

= 25 o C:
(Ui.,)

't 2 = 10 s

gdje su T i L period os cilacija i duina kla tna na tem2

2 o .
pera turi t = 25 C.
2
Ako oznaim o 2436 00
l/a onda i z (U) i (.C.U:) dobi vam o
jednadbe:
1 -

\; a
1

lr-5
V1i

105,.-106.

111

Pod i jelivi drugu jednadbu prvom,

poluujemo,

nakon kva-

driran ja :

Iz ovog izraza,

budui

da je:

dobivamo traeni koeficijent linearnog rastezanja:

1
t

a]

('r1 + t'2) (t'2a- 't'l a+ 2 )

l + 't 2
[ 1 - 't' a
1

(1-t;a)

18172802
2
25 . 86392
U tablici koeficijena ta linearnog rastezanja za pojedine
materijale

emo nai

da ta vrijednost pripada bakru. Dakle,

klatno je nainjena (ako iskljuimo legure) od b~a.

~Hlad e i
onemoguuje

se, ipka se nastoji skupiti, ali joj to

njena

uvrenost

mo jednaku situaciju kao u

na krajevima. U efektu ima-

sluaju

kad neka sila F nastoji

istegnuti ipku za duinu A L:

-F

,,

,,

...F

I
I

r
I

L+OL

112

Ako je materijal homogen, tada

najgrublje

vrijedi:

F ,._ ll1
No,

na dvije sastavljene ipke sila

djelujui

njih rastegnuti za

svaku od

t:. 1:

I
I

----

1-----..-----1----

r-

61

i prema tome bi trebalo biti:

F """ 2 61
Budui

da sila ne moe ovisiti o duini ipke, proporcio-

nalnost (L) moramo korigirati na:

'-

F ,.._, 261
2L

= n61
n1

61
1
t

S drug e strane, za dvostruku povrinu presjeka, je objektivno potrebna dvostruka sila za jednaki efekt:

-F

_.

-F
..------1------<0ot

r....---------r"
At
2

113

To

emo

uzeti u obzir

pomou:

F ........ S~ 1
.
1

gdje je S plotina presjeka ipke. Konstanta proporcionalnosti, E,:

F = ES

obino

(U)

elastinosti,

se naziva Youngov modul

ja se

~1

a jednadba (f.L) ko-

pie u obliku:
F

ES

je tzv. Hookeov zakon. U njemu je~ si:ta na jedinicu povrine (naprezanje). Da bi dolo do pucanja ipke, nuno mora biti:

Uvrtavanjem

graninog sluaja

(znak jednakosti) u Hookeov

zakon dobi vamo:

. 1

=E
o

Duljina ipke kod t = 150 C

1

(1

je duljina ipke kod

..

na kojoj

o0 c).

Duljina kod temperature t

ipka popucati:
1

1 (1 + d:. t)

114

lo6 .-lo7.

Odavde je:
D1

- 1

odnosno:
1

1
1 - 11

11
Prema tome

1 -

l+ O(. t
l+ o<.tl

temperatura, na kojoj

"'- (tl-t)

' tl

1+
e

ipka popuca ti, iz-

nosi ti:

- 3,5C

107. Neka je volumen rezervoara na temperaturi

-

o0 c :

V
o

Tada je volumen rezervoara, kod temperature t , jednak :

1

dok je volumen kod t :

2

gdje je
Mase

13 1

koeficijent volumnog rastezanja rezervoara.

tekuine

koje zapremaju spomenute volumene se mog u

izraziti kao:

Budui

rom na

gdje je

da za

tekuine,

kod promjene temperature s obzi-

openito vrijedi:

13 2

volumni koeficijent irenja

o c,

tekuine,

to

115

gustoe

na pojedinim temperaturama biti:

(/J 2
odakl e dobiv amo vri jednosti za mase:

p
A

V (l+

1 + 1--2 1
iji

f12- t2)

je omj er:
(l+ 111 tl) (l+ fo2 t2)

l+ /J1 tl + ~ 2 t2

(.C)

(l+ f..1 t2) (l + /32 tl) ;:.. l+ f'S2 tl + /31 t 2

gdje smo zanemarili umnoke
os tal ih

;l

1 ~ 2 t 1 t 2 kao male naspram

lanova.

Iz jednadbe (.C) moemo dobiti (?> , a budui da

1
se koeficij ent volwnnog rastezanja (J
odnosi prema koeficijentu linearnog ras t ezanja

O(.

kao:
(U)

traeni koeficijen t linearnog rast ezanja

oCl

(ml -m2) + /->2(mltl -m2t2)

m2 tl - 1!11 t2

bi ti:

(Primjedba: Ilustrirajmo relaciju (U) jednostavnim primjerom: kockom. S jedne strane je:
V

gdje je L

V (1 + fa t)
0

= L~

( 1 +

i!' t

duljina brida kocke kod temperature od O C, a

107.-108.

116

s druge strane (ako zanemarimo lanove koji sadre

O<. 3 naspram ostalih) vrijedi:
V = 13 = 13 ( 1 +
o
Izjednaavanjem

oG: t

o.c.

3 ~ 1 (1 + 3 oe t)
o

dvaju izraza za volumen dobivamo (f.L).

Poslije apsolutno

neelastinog

sudara se oba tijela

gibaju brzinom u, pa je prema zakonu o

sauvanju koliine

gibanja:
=

Prije udara je

kinetika

energija:
2

mlvl
2

a poslije:

E'
Prema tome je energija utroena na zagrijavanje tij ela u
neelastinom

~E

=E

sudaru:
- E'

S druge strane, ako tijela s masama m ,m , ,mn

1 2
i specifinim toplinskim kapacitetima c ,c , ,cn' koja
1 2
se nalaze na temperaturama t ,t , ,tn' predaju toplinu
1 2
tijelu mase m i specifinog toplinskog kapaciteta c, koje
se nalazilo na temperaturi t (ili obratno), onda

108.-109.

117

nakon postizanja toplinske ravnotee vrijedi jednakost:

gdje je T ravnotena temperatura s u ih tijela.

U naem

jednaka razlici

sluaju

meu

je toplina eljeza + metka:

njihovim

kinetikim

energijama prije

odakle je traena temperatura:

T

~Kod

prenoenja tqpline

struja topline

(koliina

voen1em

(kondukcijom) bi t

topline u jedinici vremena, tj.

brzina prolaza topline kroz tap) dana relacijom:

gdje je k koeficijent toplinske vodljivosti, S - plotina

presjeka tapa, d - duljina tapa i T , T - temperature

na krajevima tapa.

Uvrtavajui

zadane vrijednosti dobi-

vamo:

~~ =

1 cal/s

(koeficijent 4,187 se naziva

= 4 1187

"mehaniki

J/s
ekvivalent topline").

109 .-110 .

118
Topl ina predana ledu tokom jednog sata je :

~~

1 3600 cal = 3 , 6 kcal = 1 5073 , 2 J

Mas u otopljenog leda do bivamo i z izraza:

Q

gdje je

il

Q toplina utroena na t aljenje leda mase m, a

;t. - latentna toplina t aljen j a l eda. Mas a j e , dakl e ,

...l.&.

llo.

Koliina

topline potrebna da se olovo mase m zagrije

do temperature taljenja
e

= 45,2

= 79, 7 kg

t ' i da s e ta masa prevede u tek u-

stanje j e :

gdje je c

specifini

toplinski kapacitet ol ov a , a A lat

tentna toplina taljenja olova (v . prethodni zadatak).

S drug e strane je

koliina

topl ine

po lu ena

iz-

garanjem naf te:

Q .
2

gdje je 'l) koef ici j ent ef i kasnosti izgaranj a, a q spec i fina

t oplina izga r anja nafte.

Iz jedn adbe topl inske ravnotee (v. prethodni

zadatak): Q
1

= Q2 ,

dobiva.mo:
m

= c(t'-t o )+i\

556 kg

111.-117.

119

4,510

111.

113.

764 mm .

'

ili.:.:

p =

Zadatak ref eri ra na t o da se

nalaze u

zr a nom

om otau,

112.

Pa ;
114.

1 kg/m 3 ;

2l1.:.

=-

73,15

c ;

l,410 5 Pa

na Zemlji

k oji i m da j e

sva tijela

odr e eni

uzg on u

ovisnosti o njihovom volumenu.

Po Arhimedovom zakonu (v. zadatak 94 . i 182 . ) j e
uzgon ti jela uronjenog u fluid (u naem

sluaju

jednak teini tog fluida u volumenu koji

- plin)

zauzima tijelo .

.. Volumen ma se M olova je:

M

gd j e je

v1
~
3
~. = 11343 kg/m gustoa olova. Da bismo odredili

masu zraka u tom volumenu upotrijebit

emo

jednadbu sta-

nja idealnog plina (jo nazivanu plinskom jednadbom ili,

naroito

u ruskoj literaturi, Clapeyron-Mendeljejevljevom

jednadbom) k oja glasi:

pV
gdje je p tlak plina, V - volumen plina, T -

ap~olutna

temperatura plina (temperatura izraena u stupnjevima

Kelvina:

XK

= x0 c

+ 273 ,16), m - masa plina,

I" - masa

jednog kilomola plina, tj. molekularna masa izraena u

kg/kmol (dakle
na) i R

= 8310

'

=n

je

ujedno

i broj kilomolova pli-

J/(kmolK) - univerzalna plinska konstanta.

111.-118.

120

Prema plinskoj jednadbi, teina zraka u volumenu koji zaprema l kg olova, na sobnoj temp eraturi od
o
20 C s= 293 K, pri atmosferskom tlaku od 760 mm Hg

a uzevi da j e r

mlg

~30

.5
10 Pa,

kg/kmol , jednaka je:

f' PV1 g

RT

~
~RT

Zrak u volumenu koji zaprema l kg perja,

2
a \V&"" 200 kg/m , tei:

Mjerena teina olova

ija

je gusto-

dakle, biti jednaka t e-

e,

ini k oju bi masa olova imala u vakuumu,

zahvaljujui

si-

li tei, umanjen oj za iznos Arh imedove sile (uzgona):

Isto tako

mjerena teina perja bi ti:

Prema tome

'

l kg olova biti te i od l kg p erja

za izn os:

Slikovito bismo mogli, u svakodn evnom govoru,

rei

kilogram perja est grama laki od kilogr ama

o~ova.

(Gram je, naime, jedini ca za

118. Za rjeavanje problema

~asu,

emo

da je

a ne - t e inu.)

iskorist i ti jednadbu sta-

121

nja idealnog plina za izotermne procese, tj. Boyle-Mariotteov zakon za idealni plin konstantne mase na konstantnoj
temperaturi , koji glasi:
odnosno:
( p

je tlak plina, a V

U naem

pV

const

volumen koji plin zaprema).

sluaju e

nakon prvog radnog t akta pum-

pe vrijediti:
pl (V+ v o )

gdje ~ e p

tlak u spoj'enom volumenu posude i pumpe. Nakon

1
drugog radnog takta e biti:

gdje je p

novi, nii (jer je dio zraka pumpom

izb a en

prethodnim taktom) tlak u spojenom volumenu, kojeg moemo

izraziti

tlaka kao:

pomou poetnog

(V+
Nakon n taktova

tlak u spojenom volumenu biti:

Pn=

Po[~:vJn

Kod upumpavanja zraka, drugom pumpom, se svakim taktom

ubacuje zrak pod atmosferskim tlakom p , za razliku od

ispumpavanja, kad je tlak

svakim taktom bio sve nii.

118 .-119.

122

Moemo, dakle, primijeni ti Daltonov zak on koji kae da je

tlak smjese plinova u nekom volumenu jednak sumi (parcijalnih) tlakova koje bi plinovi , odvojeno, svaki za sebe,
imali kad bi
e

ispun j avali volumen . Prema tome

po j edinan o

s vakim taktom klipa pumpe bi ti , u posudi , ostv aren

tlak p', prema jednadbi:

P 'V
Sveukupno,
p ,
n

se nakon n t aktova

uveati

= povo
poe tni

tlak u posudi,

za:
np

Odavde je

tlak u p0 sudi jednak:

konaan

np
p

119. Promotrimo

V
~

V
)n
po [ ( V+ v
+
0

nv
-V-

cilindrin i

volumen plina u direktnom

kontaktu sa stijenom posude (v. sl.). Sile koje
djeluju na

bone

ve plata su
uravnoteene.

dijelo-

meusobno

Budui

da

je volumen u ravnotei,
pritisak na plin s lijeve, zidne
pritisku s desne, plinske

strane

bit

jednak

strane. Odavde moemo, na os-

123

119.-121.
novu
na

treeg

jedininu

Newtonovog zakona,

zakljuiti

da je pritisak

povrinu stijene posud e jednak tlaku plina

unutar posude.

ll.2.,: Kad je naprava poloena horizontalno kao na sl. 18,

ona ne moe posluiti kao tennometar,

budui

da

pri-

tisak plina na kapljicu ive s lijeva i s desna biti, kod

svake temperature, uravnoteen.
Meutim,

ako se naprava uspravi, onda

e,

uvjetom da je t l ak d ovoljno vi s ok da kapljica ne

pod

istee

iz cij evi, u don joj kugli bi ti tlak, za jednu konstantnu

vrijoadnost, vii nego u gornjoj. Ako, s porastom temperature, volumen kugala ostane isti, onda

prema Charleso-

vom zakonu:
ili

porasti tlak u kuglama. Tada

meu

ve

s e, da bi se razlika iz-

tlakova u kuglama odrala kons tan tn om, kapljica i-

poeti

gibati prema gore i naprava moe po s l uiti kao

tennometar.
~Pretpostavit

emo

da se temperatura vode ne mijenja

s dubinom i primi jeniti Boyle-Mariotteov zakon:

(i..)
i v tlak u mjehuriu i volumen mjehuria na
1
1
traenoj dubini, p i V - na povrini. Tlak p je, na
o
o
1
osnovu Bernoullijeve jednadbe (v. zadatak 96), jednak:

gdje je p

121.-122.

124

.P1 =.Po+ pgh

gdje je pgh hidrostatski tlak vode na dubini h
= 1000 kg/m 3 je gustoa vode.
Volumen

mjenuria

(f

= '

je na povrini:

7r r3

~V
8 o
Uvrtavanjem u

(~)

dobivamo traenu dubinu:

h

71,0110 5
10009,81

72,1 m

122. Plinske jednadbe za prvo i drugo stanje plina (v.

zadatak 117.) su:

ml

-r

p V - -

RT

gdje su m i m mase zraka sadrane u sobi kod apsolutnih

2
1
temperatura: T = 17C + 273,16 = 290,16K i T =
1
2
= 27c + 273,16 = 300,16K. Iz njih slijedi traena razlika masa:

'

125

1 23 . -1.3 3
19
N = l,2 1 0

126.

-27
kg;
=
6,6710
ll)i4

127.

128 .

Te

ti u

= 9,0510 9

-1

o
128 e

=-

17e

TD

.3,2910

Pe

3,6910

Kad se komprimira adijabatski 1

-;:-;bra.-fm:r ,
~Kad
iezle

bi

'tt\

= 0,25

atm;

it{

j.t-J"'-D~Thm'41!. T110eki. f q,

dv11- , vi's""e- a.1vrn....,_ 111 o ~i ... r!e_ .

sile

privlane

meu

molekulama vode od jednom

voda bi se pretvorila u idealan plin,

moemo odrediti

w1 2

4,0510 5 J

~ w12

1,32.

6
me= 2 10-.? kg

pom ou

iji

tlak

plinske jednadbe (v. zadatak 117)

kao:

Uv r tavanjem

numeri kih

vrijednost i (v . zadatak 117;

JAo =

= 18

0 = j(H +
2
2
dobivamo:

fAtt

(2+16) kg/kmol

p _ ..l_ 8,310290 Pa
- 18 0;001

1, 3410

kg/kmol; T

= 290K)

Pa (= 1.330 atm)

126

134.-135.

134. Tlak plina je, molekularno gledano , tlak ukupnog

termikog

gibanja molekula pl i na umanj en za iznos priv-

djelovanja

lanog

meu

molekulama plina je,

lovanje

izmeu

molekulama. Djelovanj e

meut im,

drugaije

me u

samim

pri r ode nego dje-

molekula plina , s jedne s tran e , i molek ula

stijenke posude, s druge. Zbog toga

dini posude i tlak uz st ij enke posude

(to mora bi ti zadovolj eno -

tlak plina u s remoi

biti jednaki

kao to smo vidjel i u za-

datku 119 - za svaki plin) samo ako koncentracija molekula plina u sred i ni posude

bude jednaka koncentrac iji

molekula pina uz stijenke p osud e .

135. Pod normalnim uvjetima se podrazumijeva tlak od 760
~g = l.0110 5 Pa i temperatura od 17 C = 290K, pa je,
prema plinskoj jednadbi (v. zadatak 117), vol umen ko j i
zauzima l kmol plina jednak:
V

= 24

1 8310290
101000

m3

gdje je n broj kilomolova koje sadri proma t rana masa

plina.
Volumen elementarne kocke koja otpada na jednu
molekulu dobivamo kao omjer volumena plina, V , i br oj a
o

molekula sadranih u jednom kilomolu plina. Taj je bro j

za sve t v ari jednak. On se naziva Avogadrovim brojem, NA'
i iznosi:

Volumen k ocke je, dakle :

V=

V
o

127

135.-136.
Duljina brida te kocke:

=~

9
3,410- m

je priblino jednaka srednjoj udaljenosti

meu

srediti-

ma molekula.
bismo rije ili problem, moramo povezati osnovne

~Da
veliine

koje

odreuju

stanje idealnog plina, tj. tlak,

volumen i temperaturu (v. zadatak 117), s osnovnom kinesrednjom

tikom veliinom:

kinetikom

energijom molekula.

Tlak plina u nekoj zatvorenoj posudi

potjee

od

udaraca molekula o zidove posude. Promatrajmo

kubinu

po-

sudu, brida L. Neka svaki

i n

identinih

volumen u njoj sadr-

jedinini

molekula plina.

da se molekule

Budui

gibaju, svaka od njih posjeduje neku koliinu gibanja m~.

Promatrajmo

najprije

samo one molekule koje se gibaju

u smjerovima okomitim na stijenke posude. Prilikom elastinog

udara o stijenku posude,

koliina

gibanja moleku-

le e se promijeniti od mv na -mv, tj. za iznos 2mv. Po

zakonu o
dobiti

sauvanju koliine

koliinu

gibanja

gibanja jednaka

djel~je

gdje

~t

oznauje

prosjena

sila kojom 1

odreena

kao slijede-

na stijenku posude

brzina promjene

koliine

stijenka posude

iznosa, tj. 2mv. Odav-

de je, prema II Newtonovom zakonu,

molekula

gibanja:

vrijeme koje je potrebno molekuli da

128
pree

put od jednog zida posude do drugog i natrag - to

je, naime, vrijeme koje protekne

dva sukcesivna

izmeu

udarca molekule o zid. Njegova je vrijednost, dakle :

6t

odakle je

prosjena

21
V

sila jedne molekule na stijenke:

Sil a pritiska plina na stijenke posude

biti jednaka

sumi sila pojedinih molekula :

=
gdje je N ukupan broj molekula, a vef - srednj a kvadratna brzina (ili efekt ivna brzina) mole kul a :

Molekule se u plinu giba j u apsolutno

kaoti no,

t ako da su svi smjerov i gibanja jednako vjerojatni za

svaku od njih. Moemo, dakle, pretpostaviti da je broj
mol ekula koje se gibaju

izmeu

zidova pod pravim kutom ,

s obzirom na njih, jednak 1/3 ukupnog broj a molekula, t j .

da je:
N

gdje je n

n L3
_o_
3

broj molukula u jedinici volumena.

129

Odavde je

prosjena

ukupna sila kojom molekule djeluju na

jedinicu povrine stijenke posude, tj. tlak plina, jednaka:

p

= Ls =

Posljednji

m 2
L vefN

mv

L2

e~o
3

mv

-n
3 o

ef

prepoznajemo kao srednju

lan

kinetiku

energi-

ju molekula:

Dobiveni izraz se naziva osnovnom jednadbom

kinetike

teo-

rije plinova.
Da bismo pov ezali
e~o

rom iskoristit

kinetiku

energiju s temperatu-

Charlesov zakon (v . zadatak 120.):

p = constT

Odavde i iz (L):
Ek
obi no

gdje se const'

const' T

izraava

pomou

Boltzmannove konstan-

te,

= NR = l,3810- 23

J/K

gdje je R plinska konstanta (v. zadatak 117), a NA Avogadrov

broj (v. pretodni zadatak), tako da je:

takoer

i:
n

kT

1 36. -137.

130

Iz posljednje jednadbe moemo izraz i ti broj molekula u jedinici volumena kao:

n

u na em
zadanom volumenu

je, prema tome, broj molekula u

sluaju

jednak:

= n oV = EY
kT

Srednja

kinetika

J.2

kT

energija molekula je:

6,2110-

21

137. U prethodnom zadatku smo nali da je srednja kvadratna brzina (efektivna brzina) povezana s temperaturom na
slijedei nain:

mvef

..1
2

gdje je m masa molekule, a k

kT

= R/NA

- Boltzmannova kons-

tanta (v. prethodni zadatak), odakle se srednja kvadratna

brzina moe izraziti kao:

No, masa jedne molekule

m puta broj molekula u jednom

kilomolu plina NA nije nita drugo nego masa jednog kilomola plina, tj. molekularna masa izraena u kilogramima

....

JA

131

137.-138.

(v. zadatak 117). Prema tome je:

111fil

= ' JA-

ef

S druge s trane, iz plinske jednadbe (v. zadatak 117) slijedi:

Kombinacijom posljednje dvije jednadbe dobivamo :

v ef =
pa je traena

gustoa

jednaka:

~ = 1 , 03

p=

3
kg/m

vef

138. Srednji slobodni put molekula u plinu je dan izrazom:

L

vi2 n

gdje je d efektivni (srednji) promjer mol ekula, a n

"0r

- broj mol ek ula u jedinici volum ena (v. zadatak 136,

posljednju formulu), odakle (s obzirom na definic i ju "normalnih uvjeta", danu na

po etk u

zadatka 135) dobivamo :

9 1 110-8 m

132

139. Kao to se vidi iz s l. 21 u tekstu, procesi 2-3 i

4-1 predstavljaju izohorne procese (procese kod konstati V =
23
, dok procesi 1-2 i 3-4 preds t av lj a j u izobarne

nog volumena) i lee na na pravcima V = const

= const

41
procese (procese kod kostantnog tlaka) i le e na pravci-

ma p = const

12

ip= const

34

Iz plinske jednadbe (v. zadatak 117):

pV =

M
F
RT

slijedi da za izohorne procese vrijedi:

p

= constT

Dakl e , procesi 2-3 ' i 4-1 lee na pravc i ma koji prolaze

kroz ishodite, dok procesi 1-2 i 3-4 ostaju na pravcima
p

const

ip= const Dakle, proces

12
34
ma pT biti prikaziv na slijedei nain:

koordinatjl.~

;-7l

/
I

'i4

I ,,. ,,.

, ,"

,;

,,.

/3

,,.""

Iz plinske jednadbe vidimo,

T
takoer,

da i za

139.-140.

133

izobarne procese vri jedi jednaka funkcionalna ovisnost:

V= const'T
Dakle, u VT koordinatnom sistemu, procesi 1-2 i 3-4 lee na pravcima koji prolaze kroz ishodite, dok procei V= const
23
41
vie biti paralelna

si 2-3 i 4-1 ostaju na pravcima V= const

Naravno, posljednja dva pravca
s ordinatom,

nee

s apcisom, jer je u VT sistemu os OV

ve

ordinata, dok je u PV sistemu bila apcisa. Ukupan proces

je, prema tome, prikaziv kao:
V

140. U rjeavanju ovog zadatka polazimo od prvog zakona

t ermodinamike koji glasi:

toplina
dovedena sistemu

rad
koji vri sistem

promjena unutranje
energije sistema

llU

Pri tome se /J.U, u sluaju idealnog plina, definira kao:

(1)

134
(la)
gdje je cV
tj.

specifina

koliina

toplina kod konstantnog volumena,

topline potrebna za zagrijavanj e 1 kg plina

za 1K, kod konstantnog volumena ; CV = iR/2 je specifi

na molna toplina, kod konstantnog volumena, tj.

koliina

topline potrebna za zagrijavanje 1 kmol pl ina za 1 K, kod

konstantnog volumena; M je masa plina;f< je mas a 1 kmol-a
plina, tj. moleklllarna masa izraena u kg/kmol; R =
8310 J/(kmolK) je plinska k onstanta (v. zadatak 117);
i je bro j stupnjeva slob ode mol ekula, tj. broj nezav i snih
koordinata koje

odreuju

poloaj molekule u prostoru (za

jednoatomnu moleklllu je i

3, za dvoa tomn u je i = 5, a

za tro- i vieatomnu je i

6).

Kod izobarnih procesa (.,1.p =O; v. prethodni zadatak) se, uz konstantan t lak, plin zagri j ava za

njegov volumen rast e od v

w = p(V2 - V1 )

do v2 i plin vri rad*:

= P {j V

=-

R6T

(2 )

U procesu izo barne ekspanzije, toplina dovedena plinu, je ,

prema gore navedenom prvom zakonu termodinamike i izrazu
za promjenu unutranje energije plina, jednaka:

M i+2

W+ !1U =p.--RAT
2

(3)

*Sjetite se da je rad djelovanje sile na odre enom putu, a

da je tl ak sila na jedinicu povrine, tako da je (pV]=[Fs] =[wJ

1 35
Kod izotermnih procesa (6T =O; v . prethodni zadatak) se sva t oplina, ko ju apsorbira plin, iskoritav a
za vrenje rada,

budui

da je u tom

6 U = 2 f<

RO

sluaju:

(4)

Jednadba prvog zakona termodinamike

e,

prema tome, glasi-

ti:

fiQ
Rad u
ji

sluaju

(5)

izoterm.nih procesa

smo dobili u

sluaju

vie nije konstantan.

nee

biti jednak onom ko-

izobarnih procesa, jer tlak sada

za male

Meutim,

odsjeke

unutar pV

dijag ~ama,moemo smatrati da je tlak i dalje konstantan,

tako da

do razultata

emo

matrajmo

u tu svrhu

neku

doi

sumacijom po njima. Pro-

koliinu

plina sadranu u ideal-

nom cilindru (s klipom bez trenja). Kad je klip u ravnotei tada pritisak plina na klip
en vanjskom silom

pS

mora biti uravnote-

F :

F = pS
gdje je p tlak plina, a

l::~+1.,..._.- -

:Ax:

S povrina klipa.

Ako se sada klip pomakne

prema van za 6 x, koji je

I.1

t----

toliko malen da tlak ostaje priblino jednak onom prije pomaka, onda je rad, koji
je plin izvrio protiv vanjske sile F, jednak F A x. Odavde
je:
F~
gdje je

= pS X = p I!> V =
promjena

(poveanje)

w
volumena plina.

136
U pV dijagramu

dob i veni r a d biti pr i k azan

osjenenim

stupcem:
p

1
p

V
V

Ukupan rad koji

6.V

izvri plin izo t ermnom ekspanzijom je :

V

p6V

to je prikaziv o kao :
p

Da bismo

izraunali

sumu ko j a definira rad, t j .

povrinu na prethodnom dijagramu, podij_el it

[v 1 ,v 2]

na n dijelova i oznaiti:

emo

osj e ne nu

s egment

137

V =V

. ( V. (

Pri tome

em o

n-

D.V.l =V.l+ 1 -V.l

l ( V =V 2 ;
n

V. (i=o, l , . ,n) tako odabrati da bude:

l

d1 [~]'

vi

v1 ,

Vidimo da je V.

l. = O

Sada moemo,

a V.

l.=n

odreujui

v2
tlak prema plinskoj jed-

nadbi (v. zadatak 117 ):

MRT

p = -

fA V

(uz ima j ui

napisati ukupan rad

u obzir da je T

const)

kao (v. zada tak 1 66.a):

lim
n..,

~
L p (V. ) /J V.
i

~(),V.

l.=O

F RT h~Ll
T
l.=
MRT lim

n-b-

n-l M RT
lim~
6V

n ... ~ f

MRT

--

JA

.
1 l.m
n_,

vi

V. 1

(-1:-..-1)=
V.

i=O

l.

(1r5
_i)
~~
(prim. L'Hospitalovog prav il a)

MRT
--

/A

[ (V 2/v1) m -

lim-~__;"-----

m~o

m'

i]'
MRT
-

. (V
1 l.m
-

2l l

m-+o vl

(6)

138

Kod izohornih procesa ( t::, V

= O;

v. prethodni za-

datak) se cjelokupna toplina koju apsorbira plin troi na

promjenu unutranje energije plina:
(7)

6Q=.llU

Naime,

budui

da je /1V = O, ne postoji "put" (u smislu

gornjeg primjera kod izotermnih procesa) na kojem bi sila

mogla izvriti

odreeni

rad, odakle je:

(8)

Koliina

topline koju daje ili upija plin se moe, dakle,

kod izohornih procesa, odrediti prema formuli:

/::i Q

=2f

=~

CV

(9)

6 T

koja se, jednako kao i formula (7), dobiva direktno iz

prvog zakona termodinamike, tj. jednadbi (1) i (la) uz
uvjet (8)
U naem

sluaju,

iz slike 22

vidimo da odr zak

1-2, prema prethodnom zadatku, predstavlja izobaru. Zbog

toga

e,

procesom

na osnovu izraza (2) i (3), slijediti da tim

(budui

da se radi o

upija toplinu. U pV dijagramu

poveanju
e

volumena) plin

proces 1-2 biti prika-

zan odreskom paralelnim s apcisom, to je bilo obrazloe-

na u prethodnom zadatku
Proces 2-3 predstavlja izohoru. Tlak plina

padati pri konstantnom volumenu i uz smanjenje temperature, pa

prema formuli (9), plin odavati toplinu.

139

Prema prethodnom zadatku,

2-J

kao izohorni proces

pV koordinatnom prikazu leati na pravcu paralelnom s ordinatom.

Proces J-1 je izoterman, pa plin zaprema sve manji volumen
te.
od
a

Budui

kod konstantne temperature, dok mu tlak rasda proces

poinje

kod volumena

v3

koji je

vei

v1 , to e u jednadbi (6) v3 igrati ulogu veliine v1 ,

v1 veliine v2 , tako da e rad W biti negativan. To

znai

da se situacija moe ostvariti samo ako se nad pli-

nom izvri rad, odnosno, prema jednadbi (5), samo ako

plin odaje toplinu. Odrezak J-1
nadoi, u pV sistemu

e,

prema plinskoj jed-

biti reprezentiran jednadbom:

pV = const

tj. hiperbolom.
Ukupan proces moemo, dakle, u pV koordinatama
prikazati kao:
p

plin
odaje
toplinu

140

141. U problemu treba prvo razjasni ti kako je

odskae

p ostaviti da lop ta

mogue

pret-

na istu visinu s koje je i p ala

i istovremeno traiti porast temperature zraka u njoj. Da

li to

znai

da je neto bitnije zanemareno? Ne! Zanemarena

jeste pretvorba

mehanike

energije u toplinsku uslijed de-

formacije materijala lopte i tla, ali je taj iznos neznatan. Pa nije li onda spomenut i z akon u kontra dikciji sa
zakonom o

sauvanju

energije? Ne! Naime, lo p ta je prekrat-

ko vrijeme u dodiru s tlom da bi

b ~ o mogu

prijelaz top-

linske energije s nje u tlo, tj. proces je, zapravo, adijabatski, odnosno, takav u kojem sist em niti upija ni ti
odaje toplinu:

LlQ
A

poveanje

trajan,
tane

ve

o
I.

temperature u trenutku udara lopte o tlo nije

trenutaan

proces koji nastaje uslijed trenu-

kompresije zraka u lopti,

j er se,

ve

slijedeem

trenutku, zrak u lopti adijabatski iri, hladi i

poetnu

temperaturu. Drugim

ulogu oprug e. Molekularno

dei nain.

rijeima,

zrak

naprosto

na
igra

to moemo razjasniti na t slije-

Temperaturu karakterizira intenzivnost toplins-

kog gibanja molekula. U

nja volumena, a bez
odanu toplinu,

sluaju poveanja

mogu nos ti

tlaka i smanje-

pretvorbe utroenog rada u

temperatura, tj. intenzivnost gibanja

molekula, porasti, a

s njom i odbojne sil e

Meutim,

trenutku,

lama.

vraa

slijedeem

meu

moleku-

odbojne sile po-

novo uspostaviti prijanje stanje, a s njim i prijanju

temperaturu.
Problem

emo,

dakle, rjeavati kao adijabatski

141

proces, odakle je, prema 1 zakonu termodinamike (jednadba (1) iz prethodnog zadatka):

w=

0=-W+ClU

~u

(i:)

gdje je W rad izvren nad plinom u trenutku kompresije.

Formulom (la) iz prethodnog zadatka, je dana promjena unutranje energije (koja ne ovisi o vrsti procesa) kao:
6U = c_MAT
= c_M(T
v-v-- max - To )
gdje je T

masa

= 300K

(U)

poetna temperatura zraka, a M njegova

prema plinskoj jednadbi (v. zadatak 117)

koja

iznosi:
M

gdje je

= i' ~
RT

)A= 29 kg/kmol (v. tekst zadatka 122).

Rad nad zrakom u lopti se vri na

ke

(kinetike)

s visine h

energije lopte

koja je

raun mehani

nakon pada lopte

jednaka iznosu potencijalne energije na toj

visini:
W = M'gh
gdje je M'

0.2 kg masa lopte. Uvrstivi posljednji iz-

raz i izraz (U) u jednadbu (i:), dobivamo:

c_M(T
- T )
V- max
o

= cVt.u~(T
RT
max
o

T )
o

odakle je traena temperatura: T

max

M'gh

142

~S

mase

morske strane Kordiljera

M zraka

oznaiti

moemo parametre neke

kao to slijedi:

lumen koji ta masa zraka zauzima, p

v1

neka je vo5
10 Pa - ukupan

1
3 Pa - parcijalni
PH
O
a 1,810
p
2
tlak vodenih para, i T = 25c - temperatura zraka.
1
S pustinjske strane Kordiljera neka je: V 2
- volumen .one iste mase (ako zanemarimo masu kondenzi-

normalan

tlak, p

=f

rane vodene pare koja se izdvojila u vidu oborina s

morske strane planine), p

- tlak ,tog zraka i T - nje2

gova temperatura.
Toplina koju je odao sistem prilikom kondenzacije vodenih para je, prema jednadbi (1) iz zadatka 140:
W + 6U

(1)

Promjena unutranje energije, prema jednadbi (la) iz

istog zadatka, iznosi:
(2)

jer je zrak sastavljen uglavnom od molekula duika i ki-

sika, pa je i

= 5, a )"

= 29 kg/kmol.

Rad vanjskih sila -JN

koji
zraka,
koji

je zbroj pozitivnog rada

s morske strane vri atmosferski tlak nad masom M

istiskujui

je iz volumena

v1 ,

i negativnog rada

vre sile atmosterskog tlaka same mase M zraka is-

tiskujui,

po svom prelasku planine, drugu

koliinu

koja je prethodno zauzimala volumen v Dakle:

2

(v. zadatak 140).

zraka

143
Na osnovu plinske jednadbe (v. zadatak 117)

= rM
~ RA T

W = - R (T - T )
r
2
1

(3)

Sama toplina koju je zrak odao prilikom kondenzacije vodenih para je (v. zadatak 108):

-cv

gdje je cV
para, cV -

specifina

toplina kondenzacije vodenih

toplina isparavanja vode, a

specifina

- masa kondenzirane pare

L)M -

koja se moe odrediti iz plins-

ke jednadbe kao:

~M

= fH

odakle je:
(4)

Uvrtavajui

= T2

(2),

(3) i (4) u (1) dobivamo (f'H

- T - 1 - 7

ep cV f' H O PH O
2

R11.

20

=18 ~~ ):

= 23 oK

Traena temperatura zraka u pustinji je, prema tome

144

145--148.

Trei

d i o. OPTIKA

li..:. Visina ogledala mora bi ti jednaka polovici visine

ovje ka,

a donji rub mora biti n a ono j v i sini od poda ko-

ja j e jednaka polovici udaljenosti

ov jekovih o i ju

od

poda.

147. Vis ina drveta je 9 m.

~ Po java

s e zapaa kod umjerenog vje tra od 2 do 13 m/s,

kad se na povrini obrazuj u mali val ov i i to s as v im nepravilno i podj ednako u svim pravcima. Nagib v alova tada ne
premauje kut o( od 20- 30 . Svaki po jedini val se pri tome ponaa kao ogledalo, tako da se kraj nji

sluajevi

simalnog nagi ba onih valova koji reflek tira j u

svjetlo u

pro~atraevo

mak-

m jeseeva

oko mogu prikazati kao:

Maksimalni nagibi ogledala prema

promatrau

i od promatra-

148.-149.
a,

145

u poloajima O i O',

va za koje

Mjeseeva

Udaljenost

izmeu

Mjeseeve

odreuju

maksimalne nagibe valo-

slika jo stie u

O i O', tj. 00',

slike u vodi, jer

izmeu

oko.

promatraevo

odreuje

tada duljinu

krajnjih

toaka

O i O'

postoji jo mnotvo valova s prijelaznim nagibima valova

koji,
evo

takoer,

reflektiraju

oko. Naravno,

Mjeseevo

Mjeseeva e

svjetlo u promatra-

slika biti to izduenija

to je Mjesec blie horizon tu (nie).

~

Nacrtajmo put zrake svjetlosti od

izvora , kroz

beskonano

dalekog

oka, do mrenice, u vodi:

leu

lea

mrenica
voda

Zakon r efrakcije (loma) svjetlosti na granici dvaju optikih

i n
Kad

sredstava glasi: sinoc/sin /l = n /n , gdje su n

2 1
2
apsolutni indeksi loma tvari lee i vode, respekt'ivno.

ovjek izae

iz vode, onda

se, uslijed manjeg apso-

lutnog indeksa loma zraka n_l<n , kut('!,, prema zakonu

1
refrakcije smanjiti na/!', to se moe prikazati kao:

zrak
n'

149.-1 50.

146

Dakle,

bud ui

vodi to

da

se kod

u zraku s t varati slika

znai

r--.

I oI
I

f1

sv j et-

l osni
{)

Promatrajmo slo j dima ,

svjetlosni snop,
est i ce

dima

ija

ol I
I .., 11

41

i7

"'
I')

---'
ti L

j edin in e

to

'J

povrine okomite na

je debljina

dovoljno mala da

ne prekri vaju. Takav slo j ap-

odreen poprenim

presjekom

/j

S sv ih

koje se nal aze u tom sloju:

gd j e je N broj
a

ispred mreni ce,

.~U

ti

I t]

10 ci

meusobno

sorb i ra dio svjetla

10

{)

l'O I O
I t> I

.., I
Vj

snop

es tica

p r ed.m e t

da je on normalno (u z raku ) kratkovidan.

se

ko j i vid i normalno u

ovjek a

estica

jedininom

volumenu, a

p- gusto-

rasprene tvari.
Ako

sada

u prvom i drugom zadanom

sluaju

deb-

ljinu slojeva odaberemo tako da apsorbiraju jednake dij elove svje tla, tj. da vrijedi : 6 sl
temelju prethodnog izraza dobiti:

fj

s2, onda

em o

na

147

150 .-151.

(.L)

Analo gn i omj er d obi vamo i za dva, t ri , itd. sl oja. Dakle,

ako j e u prv om

f:,L

s lu a ju

vi dl j i vost pov ez ana s d ebljinom

odabranog sloja kao :

onda j e i u dr ugom

sl ua j u:

Odavde i iz (.L) dob ivamo :

l2.,:. a ) Prv i

na in

Si t uac i ju u k o j oj

le a

da je

uv ean u

s l i ku A'

na

za storu , u poloa j u 1 , a umanj enu a ' , u poloaju 2, predmeta A, mo emo prika za ti ka o :

2

'" 1
A~-:_:.,:.. -- :: :- -

..

~- -

---d

- . . - - - - - - - - - -- -~ ~

- - - -::=. __::-:.L

.::>

~ . .... ~~ ~ ~ -;~:.::-~
...... .... .....

'

F- .... ~

-------o--d2

,11'1-----

a'

...

.........

....

- ...- -

...._ ....f : l-, - . - - , - t - - - - - - - - P I

- ,.--- -f2 _ __
L - ----e-i.. , '
'

i.------------ D

...
... ......... ...

---------'-'--.'~-i
.::~

A,

148

lee)

Jednadbe konjugacije (za konvergentne

za poloaje

1 i 2 glase:
f

1
F

= ..!....
fl

1
dl

1
f2 + L
1
f

Izjednaavanjem

1
+ D - L - f2

+ D- f

desnih strana ovih , jednadbi, dobivamo

nakon sredivanja,:

Uvrtavanjem tog izraza u jednadbu (L)

poluujemo

jed-

nadbu:
2
2
D - 4DF - 1
ije

(U)

je rjeenje:

Budui

da Dne moe biti negativan, predznak "-" otpada,

pa je traena udaljenost od predmeta do slike, odnosno

zastora na koji se slike projeciraju, jednaka:
D
b) Drugi

cm

= 10-l

nain

izmeu

Odnos
metrian,

= 100

predmeta i slike je potpuno si-

pa predmet A moemo promatrati kao sliku

"predmeta" a', to se moe prikazati kao:

151.-152.

149

2
A~- - ---------'-

-"<::_:::-:.:-_-:_:. ---.::.. :~::~<-.;:... _

~ . -

- -

--

---

,.E !!'--. ~r- - -:"~--o-::- . -=-~-

......

---d---

--- ---::_l
. . . . - . . _ - _______

.......-------+- f __....._ __,,

_ _ _..._'__,,...--__.,

...----------=-........f

-'-----t------~-.
.... , _____ d -----.

......
...------1 ___...._._"L'
.. .. .. ,
V

'

.....~--------~~-D

...

'

...

.........................

~-------.........,,-,.-.....,

' ... :::--....

'":....,

A,

Odavde odmah vidimo da je:

D- L

d---

Jednadba konjugac i je glasi (uz uvrtenje dobivenog d):

=_
fL
f + d

(D - d)d
D

a to nije nita drugo nego

ili.:.

.
2
2
(D + L) (D- L-7;.: ;::;, D - L

4D

,. -

' ll.D

jednadba (i.i.)

Iz trokuta ABC:
1r

odnosno:

"""=
I
2t" - 2fo

Iz traku ta ADC :

-"'= 2
'lr
r + o l + -'lr2
Kombinacijom jednadbi dobivamo:

""'=

1r + 2 O(.

t1>

_.,.

152 . -1 56.

15 0

K ut~ odreuj emo

i z z akona refrakc ije:

s i n~

sin t--

pa j e kut i'}, za ko ji j e zraka svj e tlosti skrenut a s po e tn o g

sm jera:
.

sin a(.

-(7' = "1' + 2 oc. - 4arcs i n ( -- )

n

154. Zemlj a prima 4. 410-

~ Bit

% i zra e-:e

energ ije Sunca;

t ri puta s labija ;

156 . Osvij etljenos t E

n a udaljenosti

1 od i zvora s v j e tlosn e j akos ti I

je

dana izrazom :

Ako s vj e tlost pada na osvije t ljenu

plohu (v. sl. b) p od kutom 1f , onda

je na

jakost svjetlo s t i , koja djelutoku

P, bi ti: I cos

ma osvijetljenost

ep,

Sl. a

a s a-

bi ti:

Prema tome ,

u / aem

s lu aj u

(v .

s l. a) svj etlosna osvijetljenost

1 -- -

Sl. b

151
ruba stola iznositi:
E

. 2

=2

cos <j> sin

<f

(i,)

gdj e je R radijus stola, koji je s

udaljenou

ruba sto-

la od izvora s vjetlosti povezan relacijom:

R = Lsin lf
Ekstremalne vrijednosti za E dobivamo iz jednadbe koja nastaje

prve derivacije iz-

izjednaavanjem

raza (f.) s nulom:

= 2sintf

3sin\p

lf = O dobivamo

Za

minimum koji odgovara

em o

dalj enosti izv ora, pa

sluaju

(U)
beskonanoj

<f ,f

promatrati samo

O. U tom

moemo jednadbu (U) podijeliti sa sin<p

poluiti

u-

rjeenje:

lf

. 1~
r3

(Ui,)

= arcsrn

za koje E iz (f.) poprima maksimalnu vrijednost. Da je to

zai sta maksimum moemo se uvjeriti uvrtavanjem kuta (Uf.)
u drugu derivaciju

(E~

2
)"= -9sin
=

1f

iz~aza

COS'f

(2 -

(f.):

+ 2cos1f = 11- sin

9})

= -

%Y3

\f

2
(2 - 9sin tf)=

< o

Traenu visinu dobivamo sada, prema sl. a, kao:

h

Rctg 'f = R ~l-sin

f /sin~

~R

o, 71

152
~Slika

zvijezda nikad ne moe biti dobivena kao geo-

metrijska slika diska zvijezda jer je difrakciona slika

(od ogiba svjetlosti u teleskopu) zvijezde uvijek
geometrijske (bez obzira na
, rakcione slike je r eda

poveanje) .

vea

od

Promjer takve dif-

veliine :

gdje j e .i\ valna duljina svjetlosti, F - f okusna udalj enost objektiva , D - promjer ulaznog sno pa svjetlosti, odnosno objek tiva. S drug e strane osvij etljeni dio danjeg
neba ima geometrijsku sl i ku u teleskopu.
Tok svjetlosti je u oba

sluaja

proporcional an

povrini presjeka upadnog snopa, tj. proporcionalan

n2

Osvijetljenost se moe izraziti kao omjer toka svjetlosti i povrine dobivene sl ike. U slua j u dan jeg neba, ta
.
c. e povrsina
biti naprosto proporcionalna
F2 U s lua j u
zvijezde, kao to smo rekli, bit
na

A.2 F 2 /n 2 Imat

nosti:
1

povrina proporcional-

emo, dakle, slijedei om jer osvijetl j en2

t

E zviJez
. . da

A.2F2/D
_ 2

n2

Enebo

D2
=

it2

F2

Traeni nov i om jer, tj. omjer po kojem osvijetljenost

zvijezde

nee

bi ti 10 puta manja,

ve

10 puta

e:

'2
Omjer koeficijenata oc = 1/10
1

oe2 =10:

vea,

bit

153

157.-158.

o(2

100

c::.ll

tj. promjer objektiva je potrebno

D'

10 D

158. Ako aparat fokusiramo npr.

jui

ke

izmeu

dva predmeta, hti-

ih oba dobiti podjednako otro , onda

u ravnini filma

10 puta:

poveati

njihove sli-

biti "razmazane" , to se moe prika-

zati kao:
film

obj ek tiv

Meutim,

to je promjer

le e

manji (otvor dijafragme,

"blenda") to je i ta "razmazanost" manj a. I na kraju,

zapravo, imamo cameru-opscuru u kojoj sama
nije bitna,

ve

samo dimenzija otvora,

lea

budui

vie i

da

prom-

jer snopa na filmu biti jednak promjeru otvora. U tom

sluaju e
usobno

zrake svjetlosti od svakog predmeta biti me-

paralelne i dubina otrine -

praktiki

beskona

na. Nar avno, pri tome predmeti moraju biti dovoljno daleko od objektiva, a otvor dijafragm e ne smije biti to-

154

liko malen da bi moglo

doi

do izrazitijeg og iba

(me u

tim, kod normalnog fotografskog aparata s e otvor di jafragme nikad ne moe toliko smanj i ti da bi dolo do difrakcije).
Dana razrada ujedno objan jav a i zato ljudi
s l abijeg vida bolje vide kod jakog osvijetljenja. Tada
se, naime, zjenica suzuje, pa se smanjuje "razmazanost"
defokusirane slike predmeta na mrenici.

159.-165 .

155
etvrti

~ 0,00000003
~a)

b) q3

L
------ =
1

- pozitivan; r 2
3

+,~
v CG

i r

2:~F~ -

q(1{2-2)/(81re0 L);

4 1l"'

sluaju

su jednaki onima u

G2 ;

ELEKTRICITET

%;

1rn
1rn 2
( 1q1 + yq2 )

lbO' =

tp=

dio .

163.

E = qy5 -

2~/(8rr c
I

4'1t' r g(f -

a);

2
L );

)/(3E);

ql + q2

Rl + R2

Naboj svake od kuglica je nakon dod i ra jednak:

q

Da bi se kuglice nalazile u ravnotenom stanju silu napetos-

ti niti

G mora
kuglica, F:

i silu teu

la meu nabojima

uravnoteiti Coulombova si-

Iz geometrije problema (v. sl . )

nalazimo:

IP-i

~=

t g o(.

(f,)

S druge strane je Coulombova sila:

l"FI __1_ .9!l

- 4trt0

_ _L_ (q1-q2>
d2 - 41it.
d2

156

gdje je d

udaljenost . izmeu sredit

= 2 (

d
Budui

da je

s + 2r )

kuglica:

2 ( L + r ) sin

+ 2r

rL, r<<Lsina(., izraz moemo dobro aproksimirati

pomou:

2 L sin ot:..
(~)

Uvrtavanjem dobivenih izraza u jednadbu

nalazimo tra-

enu teinu svake od kuglica:

= li>I =
tgol

(U)

tgoe:

Nakon uranjanja u

tekuinu,na

kuglice

vati Arhimedova sila, tako da su njihove

umanjene za iznos Arhimedove sile
za neku
utjecaja

pojedinane
tekuini

je,

udaljenost kuglica - zbog

odreenu meusobnu

odbojna Coulombova sila

A. U

poinje

vea

nego izvan nje.

Budui

teine
takoer,

E.. )'

l -

da ta dva

nisu nuno uravnoteena,nit! kuglica

tekuine

djelo-

zatvarati neki novi kut 2oc.~ Prema tome, u analogiji sa (U):

(ql - q2)

2 . 2 I
I
G - A = ---------------------641l'"E.t L sin cltgo(.
S druge strane (V je volumen kuglice):

G - A= m'g =

odakle je:

~
mg
Gustoa

/U

)-

(f> -9 ) V g

(p-p)Vg
fi>Vg

kuglica je, prema tome

~

G
= ;,f'=

c
c-.

sin a(. tg o(.

. 2 't
.
2
sin
CI(.
g ~ I - sin
.. tg ~
c;;

p'

1.

157

Polje koje tvori pojedini

~a)

naboj:

jednog malog dijela pravca,

il 1, je prema Coulombovom
zakonu:

l1E
No,

da

budui

svaki

djeli

X61-

= - - 2r
411"e,r

61 na udaljenosti +l od oko-

mice na pravac doprinositi ordinati polja .6E jednakim iznosom a il.i suprotnim predznakom od
-1 , to

djelia

61 na udalj eno s ti

nas zanimati samo doprinos koji je, po smjeru, oko-

mit na pravac:

Element

6.1 se moe izraziti

pomou

oe

i udaljenosti od

pravca (R):

61 = dl = d (rsin C(.) = d (Rsin.)

cosoc.

Odakle je doprinos svakog

R d ( tg)

= Rd'

R /)...

cosC<.

cos~

djelia:

'

E "" X coso<: />,.oC

4 1r t.R
Ukupan iznos polja u promatranoj

toki

doprinosa

da to odgovara promjeni ku-

itavog

pravca.

Budui

se dobiva sumiranjem

11

.
-it1 sumac1JU dobivenog
.
ta . od - 2 do + 2 mi. moramo izvrs
1'r

izraza po beskonano malim odsjecima kuta od - ~

Da bismo takvu sumaciju mogli
emo

segment -2,+2
11'
"

praktiki

na n dijelova i

do + ~

izvesti, podijelit

oznaiti:

158

-fT.oc:oa(.<'.: <...,.;(#.. .

Oznaimo

jo s }\

najv eu

takvu diferenc i ju:

i\.. = max

oe. .;

Ukupno polje je sada:

L
"1.:I.

.
E = 1 im
;;i.o

1~'1.

"'\- f

XcosciG,'"
X 1 . [_
A
R ucl=4-R
im
cos Cl(..uo<.-l'.
4VE
" vi. .\-* O
,
AO

Oznaimo sumu sa Sn

'

izvrimo podj elu segmen ta

na n dijelova tako da sv i d i j elovi budu

Tada j e

svakog

ve liina

[-! , + ~]

meusobno

jednaki.

djelia:

6o<. \.. =ol-.~.,f

-ol=!
""

a svaki pojedin i kut moemo predstavi ti u obliku:

!:\
- ~
li
2

c:t. . :

(Vidimo da je na taj nain za i= O: ol 0 =O- ~ ~-f

za i

ol ~
.

= n/ 2

!!:
- .!f
=O
2...
l.

i za i = n : .... =1r - .!'

= + ..!'z.
2..

Sumu, dakl e, moemo pisa ti kao:

... -s

sn

2..__c,os (~i -

= 11'
-n

L.

s i n-'ll'i
n

- -t.

.-, . ) .-, . . = -,..L_ [ co s-"iri

n

= 11'
-n

n.

uo

. 1(
. 211'
. (n-1 )tr
+ sin- + + sin
(O + sinn
n
n

1':0

Prepozna jemo red obl ika :

sin ot.. + sin2 c<. +
Njegova je suma:

. '!Ti
. Tl'J
sin. - sinn
2

s inn+l
- 2

+ sin noe..

' sin2
. n oe.
oG

sin2

159
Dokaimo indukcijom da j e to zai sta suma reda. Za n = 1,
n

= 2,

itd. tvrdn ja je lako provjerljiva konkretnim izra-

unavan jem
odre eni

oba izraza, A ako jo iz vaenja tvrdnje za n eki

broj n slijedi vaenje i za neposredno

broj n + 1 onda tvrdnja vai

slijedei

za bilo ko ji broj.

openito

Dokaimo, dakle da iz vaenja tvrdnje za n slijedi vaenje i

za n+l:

. n+l.., . nat.
sin- - - sin-2
sin oc: +
2
+ sin (n+l )'- =
+ sinnce + sin (n+l)cc.. =

O(
sin2
. n+l
. n+l _
. 0<.n
n+l
. oc.
sin2 ..... sin2
+ 2 sin2' cos2-' sin2

1.1(.

sinT

. n+l+l ...,
. n+l c(. [ . n. + sin-- .......
sin2
~
2

na temelju
sluaju,

se formula moe sma t rati dokazanom. U naem

ega

uvrtavanjem vrijednosti, iz nje dob i vamo:

fr

sn

+~]

n+l-1 11"
n-1 1r
sin--- - sin-2
n
2 n

11'

sin2n

odakle je:

X
41r fciR

X
41ie0 R

lim
V-'>0

lim

v~

I. .
iO

O n

sinjL
2n

il"

~
2

11-i

E =

n-11"
sin- 2 n

'll'

X
cos ; . [le(.=
'
41l'E0 R

COSc(.do(

-I
2.

lim S

41f0 R n"*4'Q n

;(
41ic0 R

A~2

'jj

cos2n
1r

sin2n

160

= 4"'" E. R

l~

( 2

n1

fl'

sin-

2n
.
llll--'ll'

2n

(Prijelaz od limS

n a limS

V">O n

izvren je

n- n

budui

da

~~O

znai

da svaki 6,tei k nuli, tj. da je podjela segmenta na n dijelova takva da svaki dto tei k nuli, a to moe biti samo onda
n~ oo

kad

Napomena: Prethodno
rozno jer bi u tom
svakom

izvoenje

sluaju

bilo isuvie glomazno,ali je to u

Svrha

sluaju mogue.

ni je provedeno matematski ri gorauna

je bila da prui uvid u

fizikalni smisao integracije i u sumacionu pozadinu integracije.

b) Da bismo nali polje
emo

nabijene ravnine provest

postupak analogan prethodnom za pravac .

Linearni element
nu

beskonane

gustou

naboja

zamjen ju jemo povrinskim 6. S, linear-

~ povrinskom: O-

mo normalna komponenta polja:

, i opet nas zanima sa-

161

Povrinski element

S dobiva-

mo prema slici kao:

Budui

da je:

to je:
Iz prethodne sl i ke
nom

dobivamo

s druge strane, kao i u linear-

sluaju:

r = __
R_

odakle je:

cos

o<.

t:.<p

r sincl. =

cos O(.

R 2o<..

cos
Uvrtavanje

R sin'-

o(..

tih izraza u gornji oblik za6E..1.daje:

6 E..!. =

<r(il6pti194t'Eo R

cos

3
'..

Ci".1j>t1& .
2
R s1nQl cos oc.

= 4 1r

fo

Da bismo dobili doprinos cijele ravnine promatrat

nose pol up ravca,

odreenog

radijus vektorom

oko okomice na ravninu za 360. Pri tome e se

od O do

'ii'

2 ,

a -8' od O do 211". Imat

s prethodnim linearn im
E

r_'"'-~

11-~

L_ sin

sin cl. uc{. . u \9-.

'
'
J

'ln - ~

oe.;

l\ c<.,J lim

lim S lim S
4 11"' f.. 0 .;_,,o n JA~O m

)A.~O ro

'\TO

4~

E. 0

dopri-

, koji rotira
ol

mi jenj.a ti

dakle, po analogiji

sluajem:

()
1.
L'\<\-i
- - - im
41t' Eo V .... o .
.
)" ... o '\" () J ... o

4 : fo [lim
V-'>0

emo,

emo

!:,-{};

lim S lim S
n.oo n m....- m

162

166.

O " ol <O<'... 4 (. .. < o(. , <.... < C>(,.... i. (o(..... =:r

z
Q

/\ '

'-l

'

ol

- ol . 1!:..1

,; "

ln

'

c(, ,

o : V-. < ,:}- < ....("IJ:J < ...

0

= 2.,..,
-1r 'I...

(4119:;,,,_ t <-{):.,.., :

4..

"fL

ma.x- 6

o(.

2li

l l J.

vj - m

211'
.

sin

(n-1 )'ii
n

. (,..

_f2;r sin

- 4n

. 1r"

sin4n
1i

. 'ir

s1n4cos~

1' .

. 1Y
sin4n

'll'

11"

cos4n

cos:isin~

1)'

1t'

- 1 )

sin4n

s in4n
Granine

Tr)

4-~

vrijednosti dobivenih izraza su:

11"

lim S
m-+oo m

lim S = lim ( ~ cos 11" - "iT ) = 1

no0 n
n-+ao
. "
4n
4n
sin n
4

2 11'

Uvrtavanjem u izraz za E dobivamo

,,.,. t m-t

C"

4 1r E0

limL

}'Y-+... O\)\". 0 ;= O
lim S

41"'E 0 n.-o

sint:(,

'

lj~ .t:r.J:'=
J

konaan

re zultat:

'"

2 T

v-

4 1f 0

JI

sino<.d O( d'9--=

oo

lim S

n m--o

Zamijetimo jo da polje nabijene ravnine ne ovisi o udaljenosti od nje, dok polje nabijenog pravca linearno slabi s
udaljenou

e vidjeti.

od njega, kao to se iz dobiveni h rezultata mo-

16 3

11.:.. a)

Budui

da je polje usmjerena, vektorska

veliina, i

ji se ukupni iznos dobi va vektors k im zbrajanjem po j edinih

dopri nosa, odnosno komponenata,to

u centru kvadrata iznos

polja biti jednak nuli. Naime , dijagonalno nas uprotni naboji

doprinose u centru kvadrata j ednakim iznos.om al i suprotnim
predznakom pol j a.
Potencijal je, naprotiv, skalarna

veli ina

iznos dobivamo zbrajanjem po j edinih

i njegov ukupni

lanova .

potencijal za Coulombovu sil u, tj. za

Budui

toka sti

da je

naboj.defini-

ran kao:

u na em

<f = <f1

sluaju

lf2

bi t i:

~3 +

gdje j e d udaljenost od centra kvadrata do poj edinog njegovog vrha.

b) Pre tp ostavimo da smo u
centar

ve

vara j u i

1 r--------.. 4

smjestil i odg o-

na boj -q'. Tada s i -

le koje dje lu ju npr. na nab o j

u

toki

-q

2 mora ju biti u rav-

not a i, tj. :

o
Prema slici:

(i,)

164

167.-168.

Coulombov zakon daje i znose pojedinih sila :

F

qq

4'1rE0

d2

qq,

2t'E

- -2-

q2
1
Fl = 4Tre., a2
odakle, uvrtavanjem u ravnotenu jednadbu (L)
suprotnog smjera od

~Iznos

polja

F)

dobivamo:

= q

(F1 i F4

su

2-{2 + l

besk onanih

4
ravnina dan je (v. zadatak 166.)

izrazima:

Prema principu superpozicije polja (ka o v ektorske

ukupno polje (unutar ili izvan

ploa)

1.) Ako su obje

ploe

zitivno nabijene tada

poe

polje biti usmjereno od

ploa

grafiki

prikazivo

kao na slici. Dakle, polje

e

imati vrijednost:

a)

izmeu ploa:

= El

- E2

b) izvan ploa:

t+

(0""1- Cl2)/2Eo
-(E 1+E 2 )

veli ine)

biti:

.,.

1 65

2.) Ako su obje

nega -

ploe

tivno nabi jen e pol je

-t-r-

__

bit i usmjereno prema

nj ima, i imat

vri-

jednost :
a)

-1 ~\1-ltiil
2E0

b)

E =

IU. +<>:_ I

lf0

J.) Ako je prva

nabij~ na

plo a

E1+IE2I

pozitivno, a

druga negativno imat

emo:

a)

a-. r~I

b)
E

2 t.

=-G:.lo;I
- 2 e0

Ukoliko je prva

ploa

nabijena negativno, a
druga pozitivno, bit

e:

a)

l~l+<:r;.

b)
E

2 t0

=+

1o;l-Cli
lEo

i~--

168.-169.

166
Za sluaj J~I

=/0"'2! emo

imati:

3.)

2.)

1.)

=O

Prisjetite se ovih rezultata

kasni~e,

u vezi s Gaussov im

teoremom i u vezi s kondenzat orom (posljednj i

slu a j,

3. ) ( ul =-()2 ), predstavlja kondenzator).

~Nabijena
tokasti

sfera tvori ok o sebe polje kakvo bi tvori o

nab o j, jednak ukupnom nabo ju sfere, smje ten u

sreditu sfere. (Ovaj se

zakljuak

mo e izve sti direktn o

iz Coulombovog zakona primjenom in tegralnog

odnosno

rauna,

s umacije analogne, iako sloenije, onoj i z zadatka 166.

Takoer

se moe pokazati da je polje m:.u.t:.::r afere jednako nu-

li i da je potencijal unu t ar sfere kons tantan i jeUnak potencijalu na povrini sfere .

Meut i m,

dal eko jednostavnije iz Gaussova

vidjeti u

slijede em

svi

ti

teo rema, kao to

E = _l_ .i_ =
4'i'rt. 2

34,5 V/m

_l_ 3_
r
0

slijed e

emo

odjeljku.) Prema tome je iznos polj a

i potenc i jala jednak:

'f> = 41" E

zakljuci

(Usp. zadatak 179.d))

12 ,42 V

167

.!12.:.

Sila je

u obz ir

Coul ombovim zakonom pri

odre e na

meudjelovanje

od

novia

estica

se uz ima

jedne stotnine (1%) nekonpenziran i h

elek t rona ili pro t ona u jednom

govarajuih

emu

n ov i u

s jedna.kim brojem od-

u drugom. Prema tome

naboj svakog

biti jednak:
q

= nZe
loo

gdje je Z = 29 broj protona u j ezgri bakra, tj. broj nabijenih

estica

(protona il i elektrona,

pretpostavl jaj ui

ravno-

tenu situaciju) unutar atoma bakra; e = (v. zadatak 159)

= 1,6021010-19 C - elementarni naboj (elektrona, odno sno
proton ); n - broj atoma u 1 g bakra - taj

emo

bro j proc i-

jeniti kao omjer 1 g i mase jednog atoma bakra [ko j u emo

izmeu

dobiti kao umnoak

atomske mase bakra (A = 63,54)

i atomske jedinice mase ( = 1,6605310- 27 kg - mase 1/12

mase ugljikova izotopa s masenim brojem 12; no, za nae

svr he mi smo isto tako mogli upotrijebiti masu protona ili
21
neutrona iz zadatka 159.~: n = 9,41.10
m- 3
Naboji

jedan na drugi

qq

Uvrtenje svih vrijednost i

daje:

djelovati silom:

(r = 1 m - udaljenost

F = l,710

13

novia)

12
Toj teini odgovara, prema F =mg, masa od 1,7310
kg.
Volumen bakrene kugle takve teine je: V = m/~ = 1,9310
odakle,iz izraza za volumen kugle: V= 41YR 3/3, dobivamo
da bi kugla morala imati promjer od 1540 m.

168

171.-177.

rl~

ili.:.

a)

ili.!

u1 =~2bW
eosn

u2 =

c = c6c7 [ c1c2 + (c
C6+C7:

1:1l!

b)

Ei - 3E.
Q

C1+C2

E2

u1/n

2
J to r2
t 11 n s
c1 = (n-l)b
'

1 +c 5 )c 4 ][~

CJ+C4+C5

Ukupna potencijalna energija

naboja jednaka je swni energija

koje odgovaraju

RJP

meusobnom

+ c1c2 +

c6_+c7

ql

q2
a

djea

E = E(l,2) + E(l,J) + E (1, 4) +

a
q4

+ E(2,J) + E(2,4) + E(J,4)

mogua

~r~ cft
.

C3+C4+C5

Cl+C2

lovanju po jedinih parova nab oja:

Postoje dva

c 2 = n c1 ;

razmjetaja koja bi dala

qJ
r az liite

energije:
a) Istoimeni naboji se nalaze na

zajednikoj

stranici,

npr. : q

= q 2 = -q , qJ = q = q . Tada je (duina dija1

4
gona le kvadrata je {I- a )
E (1, 2)

E(J 1 4)

E(l,J)

E(2,4)

E(l,4 ) = E(2rJ)

b) Istoimeni naboji nalaze s e na

npr.: q

= qJ = -q ,

q2 = q

zajednikoj

= q . Tada j e:

di jagonali,

177.-178 .

E(l,2)

169
_l_ q2
411'"6 a

= E(l ,4) = E(2,3) = E(3,4)

E(l,3) = E(2,4)
veu

Omjer Eb = 1. 9 Ea odraava

bl izinu raznoimenih nab o ja

u drugom razmjetaju.

178. Zadatak

emo

t enjem zakona o
je. U

toki

rijeiti korienergi-

sauvanju

C se energi ja kuglice

svodi na potencijalnu ene r giju u

polj~

(budui

sile tee i Coulombovskom

moemo smatrati

t oka s t i m

toki

kuglicu

nabojem):
1

E ( C)

R ~ h,

da je

q2

= mgh - - 41t e. h

B, os im doprinosa potencijalne energije (ovdje samo

od Coulombov skog polja), pos t oji i dopr inos

kinetike

energije

kuglice koja se kotrlja po kosini:

E(B)
K inetika

=-

_1_ q2

4 f" ~o

+ Ek(B)

en ergija se sasto j i od energije l inearnog i energije

rotacionog gibanja:
mv
2

Mom ent inercije homogene k ugle

nain.

t ei

(Pri prvom

itan ju

+
em o

Iw 2
2
i zraunati

se ova j i zvod moe

na

sl i jed e i

presko it i,

pam-

s am o da je moment inercije homogen e k ugl e: I= 2R m/5 .)

Moment inerci je s e defini ra ka o (usporedi zadatak 71 .) :

170

.....
I =lim'
n-aL m.i

~ i~

.\O

gdje je <p i udalj eno s t pojedinog

djelia

rotacije

tijela, mase m. , od osi

l.

koja u naem

sluaju

prolazi kroz sredite 'kugle . Za

momenta najpogodnije

izraunavanje

je odabrati polarni sus tav

i je

je ishodite u sreditu kugle, a

je polarna os - os rotacije

ija

kugle.

Djeli

mase m. =[lm, mol.

emo izraziti kao umnoak

i volumnog

materije kugle )A
elementa kugle

ment,

gustoe

~V.

Volumni ele-

analogno kao

zakljuujui

i u zadatku 166. b), moemo izraziti kao (v. sliku):

!::>V =

{j

2
r(r ~~) (r sin & ll<f) = r sin '9- {) r Ci 1'" A 1f
~

Udaljenost elementa D V, odnosno mase .1m, od osi rotacije,

e (v. sliku) biti:f=rsin"", odakle je:

lim~ 'f~
1-. L
1

n f.._

m-+-uo J"O l<O

r~sin '19-IJ.r
. 6 ~ . 6 ID~k
J
J
r

p-

2 . 2_a.
r.sin
v"
l.
J

Izraz u _posljednjoj zagradi je, prema zadatku 166.b, jednak 2tr.

Izraz u drugoj zagradi moemo odrediti na potpuno analogan
nain. On jednak 4/J.

171
Izraz u prvoj zagradi

odreujemo

analogno kao u zadatku 71.

Varijabla r 1. se protee od O do R: O=r o <:.r < . <r 1.

1
<r

n- 1

<r =R , gdje je: r . =!!.i, l::;,r . =r . -r.=li, odakle je:

n
i
n
i
i+ 1
i
n

Uvrtavanje svih dobivenih izraza za

suma u

< <.

poetni

granine

vrijednosti

izraz za moment inercije daje:

2tr 1r R.

=)'-

jJ[r

sin -&drd'1tt<f

oo o
Da bismo mogli u potpunosti rijeiti osnovni problem
moramo jo odredi ti kutnu brzinu. Ona fe po definiciji

j ed-

naka omjeru obodne brzine tijela koje rotira i njegovog radijusa:

w
Me ut im,

= :!..

kod kotrljanja (bez prokli zavanja) kugle njena je

obodna brz i na jednaka brzini kojom se kugla giba niz kosinu .

(Da biste

se

uvjerili u to zamislite da je kugla

(

uvrena

172

na osi koja prolazi njenim sreditem, a da se kosina giba

brzinom v i

kuglu;

okree

se gibaju

oigledno

toke

obodnom

kugle u dodi ru s kosinom

brzinom v.)

izraze za mom ent inercije i

Uvrtavajui na ene

kutnu brzinu kugle u izraz za

energi ju u podnoju

kinetiku

kosine dobivamo:
mv
2

Zakon o

2
+

Iw
2

sauvanju

mv

mv

--

mg h -

_1_ q2
4'1rf 0 h

= h ctg")

- 10

energije , zaht ijeva da ukupne

meusobno

jednake:

E (B)

2
_1_ q
7
2
41" E. s + 10 m V
0

Ova jednadba daje (uz izraavanje

s

energije kugle na vrhu i dnu kosine budu

E(C)

+---~mv

veliine

.2.

pomo u

zadanih:

traenu brzinu kojom kuglica stie u podn oje ko-

sine:

1)

Za nenabijenu kuglicu ta
V

m]

brzina, pod istim uvjetima, biti:

to znai da e za tge(.< 1, tj. za

0(

O(,< .'.jf ,

brzina nabi-

jene kuglice u podnoju biti manja od brzine nenabijene kug'ir <o<'. < ytr bi" t i ve a. za o<.. = 'ii"
, se rezu1 ,
lice, do k ce
za 't
4 ce
tati podudariti, to je bilo i za

oekivati ,

jer tada Coulombova

sila do polovine puta kuglicu ubrzava, a od polovine usporava.

173
ll2:_

da se u zadatku barata samo poljima i d.a se pret-

Budui

postavlja izotropnost dielektrik. kad vrijedi:

(u vakuumu je

ey=

1) mi

emo

D = e o ET E

ponoviti Gaussov (koji se jo,

a posebno u ruskoj literaturi, naziva Gauss-Ostrogradskog ili

pomou

Ostrogradski-Gaussov) zakon formuliran

...E.

Ako je E (S.) iznos

n

polja u ne-

elektrinog

koj

S . zatvorene po-

toki

l.

s,

vrin~

a u smjeru,

tu povrinu u toj
povrine,

n,

toki,

okomitom na
i

ako je

S . elementarni dio te
l.

onda Gaussov zakon glasi:

= ~-1 ~

lim?: En (S.)
,6 S.i
i

m~~

l.=

Simboliki

(zbroj naboja unutar S)

(t:)

lr

se to moe napisati u obliku:

J -...

2=.

_1_

EndS

to Er

bilo koja za tv.

povrina S

unutar

qi)

ili:

<ffi_.~
En dS = c. le c
o r
s

~ qi)

to r

~ (r) dV

gdje je V volumen koji zatvara povrina S (v. integral u

prethodnom zad a tku).
Iz formule (t:) vidimo da

emo

Gaussov zakon

moi

primijeniti u rjeavanju svih onih problema u kojima polje

174
ima neku simetriju jer u tom

sluaju

trebamo samo odabrati

povrinu koja prati takvu simetriju , tj. povrinu na kajoj

e

E (S.) imati konstantnu vrijednost bez obzira na izbor

n i
toke S . na njoj, i problem se svodi na izraun av anj e plo til.

ne

(numerike

vrijednosti) takve povrine. Pogl edajmo kako

se to moe izvesti na naim primjerima .

a) Trebamo dobiti polje to
ga tvori

tokasti

naboj u

vakuumu (Coulombov zakon za vakuum). Polje

ima sfernu simetriju:
E

E(r); E..,_=0; E<t= O.

Zbog toga

emo

I
\

kao Gaussovu

povrin u odabrati sferu sa

+q

J
/Gaus sova
povrina S

sreditem u naboju q i primijeni ti Gaussov zakon (na toj

e

sferi polje biti konstantno):

#--

En dS

#~ - =#s
s
Er

E 4trr
r
b) Polje

dS

E 41ir

beskonane

ravnomje rno

(u izotrop-

nabijene ravni n e

nom dielektrikumu) biti usmjereno okomito na nju. Odaberimo stoga

kao Gaussovu

povrinu, plat kocke kao to

je prikazano na slici.(Napomeni-

E dS
r

Er#ds

s
1

=>

'
q

E - ---

- 41rt.

r2

175
mo da smo isto tako mogli odabrati bilo kakvu povrinu

iji

je

jedan dio okomit na ravninu, a drugi paralelan s njom, npr.

cilindar.) Neka je povrina pojedine njene plohe P. Komponenta polja okomita na plohe koje sijeku ravninu je
jednaka nuli tako da

oito

jedini doprinosi Gaussovog integra-

la potjecati od ploha paralelnih s ravninom. A

budui

da

je naboj koji zatvara oploje kocke jednak CS' P, Gaussov teorem

dati :

J_(_

Jf En

dS

EP + EP

s
odakle je polje (usp. zadatak 166.b)):

c) Iz rezultata u prethodnoj
vidimo da polje

beskonane

toki

ravnine

-u
+

ne ovisi o udaljenosti od nje. Prema tome

vrijednost polja na vanjs-

kim plohama kocke koja prolazi objema

ploama

kondenzatora biti dana vek-4-

torskim zbrojem poljd pojedinih

ravnina, tj. biti jeanaka nuli.

Izmeu ploa,

mo uvjeriti odvojenom primjenom

-t

"Gaussovih kocaka" na svaku pojedinu

plou,

2E'

kao to se moe-

E=O

-t

polje imati dvostruku

vrijednost od one za

pojedinane ploe.

E(izvan

Dakle (usp.zad.168.):
ploa)

= O

176

d) Problem je, kao i a), sferno

tako da po-

simetri an,

lje ima samo radijalnu kom-

ponent u nejednaku nuli:

Er

E(r); E-o>

O; E'f

O;

Primij enivi Gaussov teo-

rem na sfernu povrinu,

dobit

emo,

nabijenoj kugl i ,

koncentrinu

kao i u

sluaju

Unutar kugle, koja je

vodi,

a):

dakle za r<a,

O, t j. n e-

ma naboja , i prema tome:

E(unutar vodljive kugle) = O
Izvan kugle, tj. za Gaussovu povrirn1 za koj u j e r> a,

Q=

i odavde:

E(izvan vodljive kugl e )

__l_ __

_g_

e.....

4'1rl

r t

e) Kao i u pre thodnom

sl uaju

pri-

mijenivi Gaussov teorem na

koncentrinu

E4irr

=TTQ
Q= q

i odavde je:
E(i~~ an nevod- )

..--

--

Izvan kugle (r) a}

lJ.lVe kugle

sferu dobivamo:

...........

"'E"\
\

I
\

4'iEo f' 2
r

--

177

179 . -180.
Unutar kugle (r <a) je naboj ravnomjerno volumna
po materijalu. Zbog toga
boji

naboju Q doprinositi svi oni na-

po materijalu, koje je Gaussova sfera unutar

rasporeeni

kugle obuhvatila. A zbog ravnomjerne

taj

rasporeen

rasporeenosti

naboja

dio, unutar sfere, biti dan omjerom volumena Gaussove

sfere i volumena kugle.Dakle: Q

qr 3/a 3 i odavde:

E(unutar nevodljive kugle)

lebdjeti kad sila kojom

~Kapljica e

kondenzatora
-......._

E = U/ d

elektrino

djeluje na njen naboj bude

polje
izjednae-

~s nj~nom teinom umanjenom uzgonom (v. zadatak 117 . ):

5
~
(
30 10
~-1-2
u
G - A =Mg - ~RT = 1 - 8310300.p)Mg = ~g = Eq = ~

Nakon promjene polja ( E' = V/ d)

(f.)

sila tee, umanjena uz-

gonom i silom na naboj biti uravnoteena silom trenja zraka

po Stokesovoj formuli (gdje je uvedena oznaka m= (f-1,2)M/f ):
E 'q

mg

+mg

6trr1)V

(U)

Uvrtavanjem vrijednosti za q iz (f.) i za v, koja je s obzirom na ravnotena stanje (jednoliko gibanje) jednaka: v = s/t,
u jednadbu (U) dobivamo:

y mgd
d

+ mg

611'rl)

s/t

_ 6t'rl)sU -~M
(V+gU)t ~

m -

Radijus kapljice

odreujemo

(U..C)

iz izraza za njen volumen:

180.-181.

178

i.,..,..

li

r3

~CSL
V41'1-i>

= ~

r =

Uvrtavanjem u (i.LL) dobivamo masu kapljice:

~Budui

da je sistem c

1
riju sa c3, na sistemu cl,2

na c , a on se moe
3

nai

+ c

emo

(oznaka c , 2 ) spojen u se1

imati jednaki naboj kao i

iz jednadbe:

= cu

gdje je C kapacitet cjelokupnog sistema.

Za sistem paralelno spojenih kondenzatora kapacitet
je:

c 1,2, ,n -- c 1 + c 2 + +

dok je za sistem kondenzatora spojenih u seriju jednak:

c1,2, ,n

nae~ sluaju

+ +

l
c.1

su kondenzatori cl i c2 spojeni pa-

ralelno i prema tome je njihov ukupni kapacitet:

Sistem c , 2 je zatim spojen u seriju s

1
tet cijelog sistema:
c

c1 2

'

odakle je kapaci-

(Cl + C2 )C3

= c 1,2,3 = _1_

c 3'

l
c3

cl + c2 + c3

179

181.-182.

Naboj cjelokupnog sistema, koji je ujedno, kao to smo rekli,

je odavde:

i naboj na c3 (kao i na cl,2)

(Cl + c 2 )c 3u
cl + c2 + c3

q = q3 = cu =
Za c

i c

vrijedi:
(i,)

Budui

da znamo napon izvora,

u=
kao:

Uvrtavajui

G~

ru

cq

(Cl + c 2 ) U
cl + c2 + c 3

= u -

nai

iz:

nabijanja na gornju

Arhimedova sila

plou e

priv laenja

c u
3
cl + c2 + c3

djelovati: sila tea

i

suprotnom smj e-

A:
G + F

Sila tea je

UAB u (i,) nalazimo iznose preostala dva naboja:

sila elektrostatskog

= A

od re ena pom ou:

G = mg=
gdj e je V volumen
ujemo

to UAB moemo

~
..i.
UAB + UCA = UAB + C = UAB +
c3
3

UAB =u -

~ Nakon

u,

na osnovu

p V g = 'irr2 h f
ploe.

Silu elektrostatskog

slijedeeg zakljuivanja .

privlaenja

odre-

Sila koja djeluje

180

182.-187.

na jednu
ga

ploa.

je F

plou

q E , gdje je E polje koje tvori dru-

U zadatku 166.b) (iz Coulombovog zakona),odnosno

zadatku 179.b) (iz Gaussovog zakona ) smo nali da je:

Budui

da je

q -

<i S , gdje je S povrina

ploe,

dobivamo:

Arhimedova sila je (Arhimedov zakon) po iznosu jednaka teini

tekuine

ili plina koju istisne tijelo ili dio tijela

uronjen u njih, a usmjerena je vertikalno uvis i ima hvatite u teitu tijela. Njen iznos e, u naem sltMaju biti:
I

p 1'rr

A = ~ V'g
1

gdje je V' volumen uronjenog dijela

ne

ploe,

'1h g

ploe,

a Llh dio deblji-

koji je uronjen u dielektrikum.

Ravnotenu jednadbu sila moemo, dakle, pisati kao:

2
tr\Vr hg

'lr r

6h

183 . F

I V
= -(2eU
e

= 0,0 028

186. R = 5,49 !l.

cr

ploa

m/s

a-2

uronila za:

p' (ph

m v 2 )m
e o

<p trr 6h

2f0t

i iz nje dobiti da je

2~0 f. g

(Za e im
~

a) t

v. zadatak 159.);

= 13 min ; b) t = 3 ,1 min;

188.-189.

~ q

181

=
koliina

189. Struja se definira kao

vremena

proe

ivo

u jedinici

kroz promatrani presjek :

q

I
Meutim,

naboja koja

elektron

=7

nee,

se oko jezgre,

gibajui

proi

isklju-

jedamput kroz promatrani presjek u toku jedinice vremena.

Dakle, ako sa n

oznaimo

broj okretaja elektrona oko jezgre

u jedinici vremena, odnosno sa N broj okretaja u toku vremena

t, struju

izraziti kao:

emo moi

eN

I= t = t = en = e

gdje je v brzina gibanja elektrona

po

orbiti, r radijus or-

bite i e naboj elektrona.

Prilikom rotacije je Coulombovska sila

izmeu

jezgre

i elektrona uravnoteena centrifugalnom silom:

2

Coul.

e
= ~2
4i_r

- F

m_v
cf - r
-

gdje je m masa elektrona (za njen iznos kao i za iznos naboja

elektrona

e, v. zadatak 159.). Odavde je:

V

e
V411e.rm

Uvrtavanjem tog izraza u gornju formulu za I dobivamo:

I

4 1l' r

V11' i. r m

182

12.2.:., Prilik om naglog zaus tavljanja

ni se nastoje dalje gibat i uzdu

s lo bodni elektr o-

vodi a ,

vodia

ali ubrzo bivaju zaus-

tavljeni otpo r om unutar njega. Takvo gibanje i zaustavljanje

elektrona predstavlja, zapravo, prolazak struj e kr oz

vodi ,

otpora R koja, prema Jouleovom zakonu, vri rad :

A

Struja, naravno,

= UI

nee

bi ti postojana.

Pret postavl j ajui

da

se ona ravnomjerno sman j uje do nule, moemo srednj i naboj

u

vodiu

izraziti kao:
1

2 ! t

Prema tome j e :

2qIR

(i, )

S druge strane taj isti rad mo emo izraz iti

kinetike

energij e slobodnih el ektrona u

pomou

vod i u,

promjene

flWk' do

koje dol azi kad elektroni usporava j u od v \) d o O. Dakl e, ak o

je N broj slobodnih elektrona u

vo di u,

=-

=-

N A Wk

cnda je rad:

"(mv
) -- N ~o
N l.J
22

(U)

Izrazimo sada, da bismo dobil i usporedljive

veliine,

stru-

ju u formuli (.L) pomou gu s toe t oka elektrona:

I= jS =-=env S
o

gdj e je j

gustoa

toka elektrona, e naboj elektrona (v . za-

da tak 159.), S povrina

p oprenog

presj eka

v od i a

i n broj

slobodnih elektrona u jedinici v olwr.ena koji s e mo e izraziti kao:

n

N
V

= l S

190.-191.

183

gdje je V volumen, a 1 dul j ina

vodia .

Uvrtavanje . dobivenih vrijednosti u (f.) i izjednaavanje

(U) daje srednji naboj u vodiu:

mv 1

-2-

No, otpor

vodia

se moe izraziti kao

R

gdje je

konani

oblik za q :

specifini

vodia,

4 e

f'

rjeavanje ovog problema iskoristit

elektrolit, masa m materije

odakle dobivamo

mv
S
__o_

Faradayev zakon elektrolize

troda

otpor materijala

~Za

4eR

emo

tzv.:

Prilikom prolaza struje I

kroz

koja se taloi na jednoj od elek-

proporcionalna je naboju q koji prolazi kroz elektro-

lit:

gdje je k

=~~

elektrokemijski ekvivalent materije,

~ ke-

mi jski ekvivalent materije, A atomska masa materije, n

valentnost materije i F= 9,6710 7 C/ kmol Faradayev broj.
Kad su kade spojene u seriju kroz njih
naka struja pa
dati:

tei

nam za jednaka vremena Faradayev zakon

jed-

191.-192.

184

gdje su m (m ), n (n ), A (A ) : masa, valentnost i atoms2

1
1
2
2
1
ka masa eljeza (bakra). Dijeljenjem j edne jednadbe drugom
i uvr tavanjem vrijednosti (v. zadatke 170. i 184. za atomske
mase, a kemijske formule otopine za valentnost i) dobivamo
traenu masu bakra:

~Za zatvoreni strujni krug Ohmov' zakon glasi:

e=
gdje je

I ( r + R)

elektromotorna sila izvora , r unutranji otpor

(otpor i zv ora) i R vanjski otpor.

Kad je n izvora, jednakih elektromotornih sila
s jednakim unutranjim otporima

s po j eno u s eriju, njiho-

va je ukupna elektromotorna sila i ukupn i

Ser.:

Euk

dok u

sluaju

= n..

u,.~ u t ranji

otpor:

ruk =nr

paralelnog spajanja navedenih n izvor a vrijedi:

Par. :

Dakle, u

slu aj u

i zvora spojenih u seri ju, Ohmov

zakon glasi:
I

ser ( 2r + R)

=2

(za n = 2 - u naem primjeru), a u

slu a j li

paralelno spojenih :

185

192 .-193.

Odavde
a) I

emo

r
par (2 + R)

za dane vrijednosti imati:

22
20,3 + 0 ,2

s er

5A ;

b) 1 ser = 0,2 4 A

par = 5 1 7 A

0,124 A
par =

Vidimo da je za mali van jski otpor izvore bolje spajati paralelno, a za veliki u serij u.

193.

B udui

-tencijali

da je u grani 2-4 struja jednaka nul i , to su potokam a

2 i 4 jednaki, pa vrijedi:

(i,)

gdje su

u1 , u2 , u3 , u4

R , respek tivno.

padovi napona na otporima R , R , R ,

1
2
3

Jednakosti (i,) se mogu napisati i u obliku:

(U)

(Primjedba:

B udui

da je u grani 2-4

stru ja jednaka nul4 i:iit

e,

struje u granama 1-2 i 2-3

jednake,

o ito,
me us obno

i s to kao i u 1-4 i 4-3,

tako da su od samog
u grani 2-3 i 1

poetka

iz ostavl jene oznake 1

3
za s tr u ju

2
za struju u grani 4-3, koje bi bile u upo-

treb i da most nije bi o uravnoteen;

Iz jednadbi (i.L) dobivamo:

v . sl.)

186

500 .n

sada ukupan otpor u trokutu. Otpori R i R ,

2
1
kao i R i R su spojeni u serije R
i R
Budui da je
3
4
1,2
3,4
ukupan otpor otpora spojenih u seriju:
Naimo

R = R

u naem

1,2, ,n

= f-

"1=I

R.

l.

biti:

sluaju e

Sistemi Rl,2 i RJ,4 su zatim spojeni paralelno, kad

openito

vrijedi:
R = R1,2, ,n

1
1

....

Rl

R2

-+

...

....
R

1
n
LR.
i=l l.

tako da je ukupni otpor u trokutu:

1

(Rl + R2)(R3 + R4)

Rl + R2 + R3 + R4

lo4.J5

..n.

Za cjelokupni krug moramo uzeti u razmatranje i unutarnji

otpor izvora

r, odakle je:

I=~=
Uvrtavajui

(R1 + R2 + R + R, )
3
(Rl + R2)(R3 + R4) + r(Rl + R2 + R3 + R4)

vrijednosti dobivamo: I

Da bismo nali 1 i r koristit

1
3

emo

0,056 A.
1. Kirchhoffov zakon za

187

193--194.
vor

1:

= 11

i jednad bu (i.C):

11

13

= 13

R3
Rl

odakl e je:

11

I R
= I - 1 3 = Rl + 3R 3

0,049 A

194.

avedena sh ema, kao i ona iz zadatka 187.

moe se ri-

j eiti samo is t ovremenom primjenom oba Kirchhoffova zakona:

1. Kirchhoffov zakon za kon t uru BE AB:

1

1. Kirchhoffov zakon za konturu

2. Kirchhoffov zakon ,za

Na taj
ija

nain

vor

B~AB

A:

dobivamo sistem od 3 jednadbe s 3 nepoznanice

su rjeenja:
_g_

.n.

194 . -201.

1 88

1 ,5 A
0, 5 A

196 . D:

r = 0,08 m

l.21.:.

197.
max

2ol . Indukci ja u

3,3 cm ,

DB

1 , 7 cm

~ e= 0,15 6 V

5
= l,ll0- V

E.

199 .

2~VBS

AD

l2.56lo- 3 T

200 . B

toki

(uvjet e zada tka zadov olja-

va i toka 3 ', ali se

u nj oj ne razlikuj e od
u

toki

lj3'1

I BI

3) iznosi:

--

gdje su Bi, B vektori magnetske

2
indukcije od I i I
1
2
B I iznosi:
Modul magnetske indukci je l ...
Iii=

~(Bl

cos(l>

dobivamo iz zadanih

cos

f->

+ B2)

= cos <2 +

Indukcije B , B
2
1

=YB~

B~

+ 2B1B2

veliina

oe.)

emo

=-

cos

oL

' ' ',,

,
3

po kosinusovom

=-

I
I

=~B~+B~+2BlB2COSf.>
2

~.

2-

'

pouku:

r1 + r 2 - L
2

rlr2
dobiti iz Biot-Savartov a

zakona:

189

2ol.-2 o3.

Uvrtavanje daje:
B =

f<o

2o2. Ako otpor

vodia

izrazimo kao:

R _- <U
r

napon

e,

!:.s

21"p r

prema Ohmovom zakonu, biti:

U

= 2'irf> I

gdje je r rad ijus prstena, S presjek

(i.)

vodia i~ gustoa

bakra (v. zadatak 170.).

Po Biot-Savartovu

zakonu je ' indukcija polja u centru kru-

nog toka (prs tena):

B

,&1.

= ~~I

2r

odakle je:

to

nakon uvrtavanja u (f.)

U

daje traeni napon:

2
P.a'lrl 9
' BS

2o3. Magnetska indukcija u centru krunog toka iznosi (Biot-

- Savartov zakon):

Magnetska indukcija u centru kvadrata je jednaka sumi induk-

190
cija svake pojedine stranice.
vodia

ta

biti jednak opsegu kruga:

Openito,

tvori struja I
vodi konane

= 21tr

indukcija koju

koja

duine, u nekoj

=&
'li" R (cos oe.
1
4
znaenjima

kroz ravni

tee

ko ja Je za R udaljena od

sa

da je ukupna duina

ostala nepromijenjena, zbroj duina stranica kvadra-

4a

Budui

toki,

vodia,

je~

+ cos c<. 2 )

i smjerovima

veliina

prema slici

. U naem sluaju je cl

toka

= oc. 2 =
jer je traena
1
u sredini kvadrata. Prema tome je doprinos svake po-

jedine stranice indukciji u centru:

(R =

~)

'
Ukupna indukcija u centru je, dakle:

Ako napravimo omjer:

1,14
dobili smo

.kao rezultat

kvadratinog

da strujna petlja

oblika daje indukciju koja je l.14 puta

vea

od indukcije

191

2oJ.-2o4.
koju daje petlja krunog oblika, uz jednaku struju.

\
.(.\

Na nabijenu

esticu,

podruju l

djeluje Lorentzovom silom:

F = q vxB

magnetsko polje

= q V

'

B sin

(v,B)

indukcije B

ro

--

Lorentzova sila uvijek djeluje pod pravim kutom na vektore v i B, pa prema tome ne moe vriti rad, tj. ne moe izmijen~ti kinetiku

energiju slobodno

gibajuih

naboja u mag-

netskom polju . Ona moe samo promijeniti smjer brzine slo-

--

bodnih naboja, tj. ona je centripetalna sila. U naem sluaju,

kad je v.J..B, moemo, dakle, uspostaviti jednakost

(uzimajui

u obzir da je q

tarni naboj;

za njegovu

=e

- naboj elektrona - elemen-

numeriku

159.):

ev B

!'.!!..!__

vrijednost v. zadatak

192

odakle dobivamo:
r

!!!!.

(i,)

eB

Pomak unutar samog magnetskog pol ja je, dakle

Elektron se od

to ke

toke

do

X giba pravocrtno (sjeti-

te se da je u katodnim cij evima televi zord - kinesko pima

vakuum i da ne dolazi do koliz ij a elektrona s molekulama
'

plina; s druge strane je utj eca j sile tee na elektron e u

gibanju zanemariv kod tako velikih njihovih brzina kao to su

a t elevizijskom prijemniku;
6

800 ~
,
u toku 5o sekunde) . :Pravac

odvojeno odaslan u

SO (odnosno PQ) kut

elektronski snop mora biti

razliitih pozicija na ekranu

PX zatvara s ulaznim pravcem

koji je,zapravo, zakret Lorentzove

sile unutar magnetskog polja. Prema t ome

XPQ

su.

t r okuti MPN i

sukladni i vrijedi:

NM

odakle dobivamo:

tako da je ukupan otklon elektrona:

r +

Ostaje nam

jo

odrediti radijusv ektor

Lf -

~r~

r. To

+i

g2

emo ui-

193

204.-205.

pomou

niti

izraza (L) nakon to prethodno odredimo v koji

se u njemu pojavljuje. Rekli smo da je snop elektrona ubrzan razlikom potencijala U do brzine v. To

znai

ubrzanje elektrona utroen rad

polja, eU. On

je,prema tome, jednak

elektrinog

kinet ik o j

mv

eU

da je na

energiji elektrona:
2
. (m=m e - v. zad.159.)

Dobivenu brzinu:

uvrtavamo u (L):

j2 e Um

eB

odakle je:

205.

Vodii

privlae

B!e (Y2Um
1 i 2 se

meusobno

s ilom:

I
I

I
Fl~3~--c~.r.-~~__:;:_~~~

Vodii

se

1 i 3, te 2 i 3

meusobno

odbijaju silama:

l94
Vektorskim zbrajanjem dobiv am o sile koje dj elu j u na svaki
pojedini

-=
Fl

vodi:

...

Fl3 + Fl2

F2

...

F2l + F23

F3

= F31

F32

Modul sile Fl je:

Fl

=I 11 \

2
Fl,2 + 2F13F12

i F , s tim to je kod F kut izmeu

3
3
komponentnih sila cP-31 i 132) jednak 60 pa e trei lan

Analogno je i za F

pod korijenom imati predznak "+" jer je cos 60 = +~

Dakle , sila koja djeluje na jedinicu
pojedinih vodia jednaka je:

Fl

f 3

ffo 3
2 1" a

12
12
1 + 2 + 1i 1 2

duine

svakog 1 od

195

206.-212.
~Svakom

s,

presjeka

promjenom magnetskog toka, unutar neke konture

inducira se

u konturi
d~

'E =

dt

Tok magnetskog polja

elektromotorna sila:

kroz neku konturu

presjeka S

definira se kao:

4>
gdje je
Budui

...Bs-

--

Bn S

n normala na

s.

povrinu

da je u naem

sluaju

jedina

tok m vremena - nagib povrine

rom na

B,

s cos ci3,ii)

s,

veliina

koja se mijenja

odnosno n ormale

n,

s obzi-

to je jedino lan cos(B ,n) odgovoran za promjenu

cos wt , gdje je w

toka . No , on se moe pisati i kao

kutna

brzina
rotacije solenoida, tako da je (kad uzm emo u obzir i
to da solenoid ima N navoja, tj. N povrina presjeka S)
promjena toka:
d qi

NB S d[coswt) = - NB S<.osinwt dt

a inducirana elektromotorna sila:

t. __ f
-

Maksimalnu vrijedno st

Cmax

N B Sw sinwt

postii

1:

=BSNw=21rBSNv

210.

211.

za sin w t

0,5 m/s

212 . UADm
ax

35 1 36 V

196

~Tren ut ani

u =U

max

napon na

pr ikljucima

neonske cijevi je:

U
sin 2t'V t
max

sinwt

Napon gradske mree se izraava efektivnim iznosom napona

a kako za sinusne struje

openi to

U,

vrijedi :

U=Uf=U
e
max f{2"
u naem

sluaju e

Umax =
Na . taj je
cijevi
je to

"'{2' U

maksimalan napon bit i:

= '{2 220 = 313 .13 V

nain trenutana

odreena

periodina

periodiki

vrijednost napona na

prikljucim a

u svakom trenutku t izrazom (L.)

funkcija, tj.

ponavljaju mi

period. Jedan period

budui

Budui

da

da se vrijednosti napona

problem rijeiti prvo za jedan

emo

sinusne funkc i je najmanji je broj >O

koji zadovoljava uvjet:

sin(x+T)

sinx

Prema tome je njegov iznos:

T = 211'

Dakle, za vrijeme

T', tj. za l period naeg oblika f unkcij e :

J:_

50

sinusna funkcija, tj. napon

t =

= 0,02

imati jednaku vrijednost kao

o s.

Na osnovu dobivenih vrijednosti za U

i T' moemo
max
napon, kao funkciju vremena, prikazati na slijedei nain:

197
u(V

umax

-U

- --------- - ---------

-U

- -------------------

max
l

Ako na graf nanesemo

vidimo da

napon

paljenja, odnosno gaenja

U,

se neonska cijev upaliti u trenutku t , ugasiti

1

u t , ponovo upaliti u t

i ponovo ugasiti u t U vrijeme

4
3
trenutana vrijednost napona
u, na priklju

t ,odnosno t , e
2
1
cima cijevi biti 220 V, Odakle je, iz jednadbe (L):
220

max

sin 211'Yt

==>

i2

1 ,2

= "{2 220 sin lOO'il' t

===> 100t"t 1 =

sin 100 ii" t 1 , 2 = 2

Za t ,
3 4

emo

lOOTt

'I'

_.n_

2- 4

1,2

tl=0,0025 s

t2=0,0075 s

iz:

- 220 ="{2220 sinl001'1't ,

3 4

sin 1001rt ,
3 4

dobiti:
t3

0,0125 s

t4

= 0,0175 s

)'2
2

198
e

Dakle, cijev

unutar jednog perioda T' = 0,02 s

biti upa-

ljena tokom vremena:

tj. postotak vr emena u kojem

neonska cijev, tokom

je dno ~

intervala T ' =0,02 s, biti upaljena je:

t"

= 50 %

'T,.100
Budui

da se, kao to smo' prije istakli, situacija

periodiki

(unutar jednog perioda T')

t>> T', dobiveni rezultat

ponavlja tokom vremena

ujedno bi ti i rjeenje cjelok up-

nog problema.
Napomena: Uvjet t>)T' se podrazumijeva u formulac i ji zadatka
i u vezi s tim se

zakl j uivanje

od rezul t ata za jedan period

na cjelokupno r jeenje zasniva na

s lij ede em

r a zmat r anju.

Ukoliko je vrijeme unutar kojeg proma tramo ponaanje cijevi

cjelobrojcnumnoa.k osnovnog perioda: t = n T ' (n=l,2, ),
onda

rjeenje cjelokupnog problema biti egzaktne dano gor-

njim rezultatom za 1 period:

= 50 %
a ukoliko nije cjelobrojan umnoak, onda oe cjelokupno r j e enje biti utoliko bolje aproksim i rano rezultatom za l period
ukoliko je t

vee

od T':

Postotak vremena a

n't"

nt"

(n + x) T' ~ n T'

50

(O<x<l)
(n: l )

199
~U
t ereen

strujnom krugu

struje, u kojem je izvor op-

izmjenine

aktivnim, kapacitivnim i induktivnim otporima,vrijede

analogni zakoni kao i u

istosmjerne s truje, samo to

sluaju

ulogu omskog otpora preuzima impedancija

z, po

slijedeoj

shemi:
otpora R:

aktivni (omski) otpornik

kondenzator
zavojnica

z = R
_1_

kapa citeta C:

z = iw

induktivnosti L:

(i=i/=I)

z = iwL

Ako je n impedancija spojeno u seriju, tada

cija

biti:

ukupna impedan-

(!_ je indeks
swnacije)

dok

sluaju

paralelnog spajanja iznositi:

l
z =
l
...!...
+
+
z2
zl

Ohmov zakon

...

zaizmjeninu

+ ...!...
z.

Kirchhoffov zakon:

SV

Ci
izmjeninu

LU.=
o
po
ak
konturi

z.

trenutanog

= iz

dok su Kirchhoffovi zakoni za

I

struju

(!_ je indeks
swnacije)

1.
OJ

napona u

glasi:

je struja)

struju:

Ci

je indeks
sumacije)

200

II Kirchhoffov zakon:

Prei.mo

2=_i.

(!_ je struja)

=o

u voruJ

Ci

je indeks
swnacije)

sada na rjeavanje naeg problema predsta-

vivi prethodno shemu iz zadatka (sa slike 44.) u

obliku:

slijedeem

il

zl

z2

i21
z5

d
~

l.5
i3

Z3

i4

Z4

f
f

Impedanciju z1 tvore omski otpor z '=Ra (v. sl. 44 u tekstu

1

zadatka) i induktivni otpor z

11

= iw L

spojeni u seriju, pa

je njen iznos:
zl = zl ' + zl "

= Ra

. L
+ l.W

Impedancije z , z i z su zapravo omski (aktivni) otpori R,

2
5
3
~:

=R

dok impedanciju z
z '
4

= 1/ iwC

tvore paralelno spojeni kapac i tivni otpor

4
i omski otpor z 11 = Rb odakle je:
4

2ol

Z4

1
1

z4
Za pronalaenje

z"4

meusobnog

odnosa impedancija, na osnovu ko-

jeg bismo mogli povezati L, R i C (to se trai u zadatku),

emo

iskor istiti Kirchhoffove zakone.

I Kirchhoffov zakon za kont uru abdc daje:

a za konturu cdfe :
(U)

II Kirchhoffov zakon za
il
a za

vor

i5

vor

c daje :

i3

= il -

i3

=o

i4

i2

i4

d:

i5 + i2

Kad se posljednja dva rezultata uvrste u jednadbe

one poprimaju

oblik ~

Podijelivi prvu jednadbu drugom dobiv amo :

R( i w C + .1_)
Rb

odnosno :

2
R - R I R + i w (L a
b

n2 c) = o

(~)

(U)

2o2

214.-215.

Imaginarni dio posljednje jednadbe daje traeni rezultat:

215. Aktivni (omski) otpor

vodia

zavojnice je:

R = .~
S

gdje je L' duina

~

vodia,

plot ~na

presjeka

vodia

= <fcu specifian otpor (bakrenog) vodia. Budui da je

duljina jednog navoja 2'1}-r, to R moemo izraziti kao:

Induktivnost zavojnice je

openito

1 =_o

koji

u naem

sluaju,

dana izrazom:

2
N s'

s obzirom na S = Tr , glasi:

Zavojnicu koja prua aktivni otpor struji moemo shvatiti

kao dva otpora,
ija

indukcijski i aktivni,

je impedancija onda:
z=R+iwL

Njoj odgovara iznos ukupnog otpora:

spojena u seriju

2o3

215.-216.
Traeni omjeri su:
R

VR2

+ W2L2

~l

[2";1]2

[~ 811'llN r S]
9d

f z1I _ liwLI
z - z

l!..:_ Po prvom Kirchhoffovom zakonu

suma napona u konturi

(koja' se sastoj i od napona na kondenzatoru

u, induciranog

napona na zavojnici
otporu

- L di
i pada napona na aktivnom
dt
- i R ) bi ti jednaka nuli:
di u - L dt

Jakost struje

budui

(i,)

ovisi o smanjenju naboja na kondenzatoru:

l.

df'\

= - ::.::i.
dt

da je naboj na kondenzatoru jednak:

Q

=uc

s truja se moe izraziti kao:

i

Uvrtavajui

_ C du
dt

taj i zraz za struju u jednadbu (f-) dobit

emo

2o4

(diferencijalnu) jednadbu koja

nam opisivati promjenu na-

pona u krugu u toku vremena:

!! du

_u_
+ LC

L dt

Kakvo rjeenje moemo fizikalno

= o

oekivati?

(U)

S obzirom

nicu da krug sadri kondenzator i zavojnicu u njemu

do

hannonikih

nainje
e doi

oscilacija matematski opisivih

trigonometrijskim funkcijama. Dakle, rjeenje

svakako sadr-

avati funkciju cosw t (ili sinwt), gdje je w kruna frekvencija spomenutih oscilacija (titraja). S druge strane na
aktivnom otporu dolazi do zagrijavanja materijala, tj. do
pretvorbe

elektrine

energije u toplinsku, tj. do smanjenja

energije titranja.Zbog toga

e doi

do smanjenja amplitude titra-

nja tokom vremena, odnosno do tzv. priguenog titranja, to

se matematski moe opisati eksponencijalnom (trnuom) funkci.
-a-t
Jom, e
Prema tome, rjeenje moemo prikazati u obliku:
u = u e
o

-at

u
iji

je

grafiki

Konstante a

prikaz:

i~ emo

jednadbu (U).

(UL)

cos w t

odrediti uvrtavanjem izraza (UL) u

Izraunajmo

prethodno prvu i drugu derivaci-

ju funkcije u iz (UL) koje zahtijeva jednadba (i.L):

.!!
dt

- a u e
o

-at

cos "'t

wu e
o

-at .
sin w t

"

216.-217.

2o5

-at
-at
2
- at
2
a u e
cos w t + 2a w u e
sin w t - cv u e
cos c.Vt
o
o
o
Uvrtavajui

u 0 e-at

l< a 2

ih u jednadbu (.L.f.) dobiva.mo:

1 - '4J 2 + LC

Ra
L

) cos wt

~) UJ sin <.Ot] =

(2a -

Da bi ta j ednadba bila zadovoljena za svaki t moraju koeficijenti uz co swt

sin ivt biti jednaki nuli. Iz tog zahtje-

va proizlazi:
a=

_y

JL

21

i_ _ a2 _
1C

2
R
2

1 _
1C

41

Prema tome je frekvencija titrajnog kruga u prisutnosti zadanog

otpora jednaka:
132 Hz
U

sluaju

ena

smanjenja otpora na nulu frekvencija

biti odre-

Thomsonovom fonnulom i iznositi:

y
Razlika

148 Hz

izmeu

nepriguenog i priguenog titranja

biti:
16 Hz
~Induktivnost

zavojnice je
2

= f'-f(. Nd S

odreena

izrazom:

e,

dakle,

206
gdje je N broj navoja zavojnice, S presjek zavojnice i d duina zavojnice. U naem
prve, a 1

sluaju,

neka 1

oznauje

1
induktivnost drug e zavojnice:

2
NS
11

2
NS

12

=f<f d

budui

= ~f'T

gdje se podrazumijeva da su pre sjeci i

nica jednaki,

induktivnost

d~ine

da su namotane na

obadviju zavoj-

zajedniku

jezgru.

Uzajamna indukcija takvih zavojnica je:

(i,)

Mnoei

L s 1 dobivamo:
2
1
1112 =

/.A- ,Po

N2N2S2
1 2
d2

odakle je:

1 1
1 2
NlN2 = - - d

,P-f.s

Uvrtavanje

tog izraza u (t:) daje:

Napon induciran u drugoj zavojnici, prolaskom struje kroz prvu, je:

2o7

217.-218.

Odavde,

Ohmov zakon: U

koristei

IR .dobivamo srednju vrijed-

nost struje u drugoj zavojnici:

u2
I 2 -- -R
Uvrtavajui

Ll2

zadane

-VL1L2 61
R
6t

numerike

12

vrijednosti dobivamo:

= 0,37

218. Kapacitet dvaju kondenzatora, spojenih u seriju je:

c
Odgovarajui

kapacitivni otpor u krugu je:

_L

wc
Struja u krugu je, dakle, po Ohmovom zakonu (za efektivne vrijednosti):
0,009 A

Padovi napona na svakom od kondenzatora su:

ul

I lzc

u2

rlzc

wuc c
1 2
_r_ =
wc1
(c 1 + c2)w c 1

I
--wc

uc

CI

+ c2

uc

1
c1 + c2

U-

u1

= 146,7 V

73,3 V

'

Dodatak

PREGLED JEDINICA

'

211
JEDINICE

DIMEZIONA FORMULA
VELIINA

SI i egs

MKpS

SI

MKpS

cgs

Duina
2

Masa

kps /m

Vrijeme

K11t

rad

rad

rad

Prostorni k11t 1

sr

sr

sr

Brzina

m/s

cm/s

m/s

Akceleracija

m/s2

cm/s

Ku na brzina

Kutna akcel.

Period

T
-1

-1

-2

m/s

-1

-2

-1

-2

s
Hz

Frekvencij a

Hz

Hz

Sila

dyn

Moment s i le

LF

Nom

dyncm

kpm

Koliina gib. LMT-l

FT

kgm/s

gcm/s

kps

Rad,energija

L2MT- 2

LF

erg

Snaga

L 2MT-J

LFT-l

erg/s

LFT

kg m /s gcm 2 /s kpms

M.oment koliine gibanja

Moment
tromosti

LFT

kgm

Pritisak

L-1MT- 2 L- 2F

N/m

Modul

L-~T- 2 L- 2F

N/m

elastinosti

kp.m/s

kpm

2
2

gcm

dyn/cm
dyn/am

kpms
2
2

kp/m
kp/m

2
2

Viskozitet

L-1MT-l L- 2FT

Koeficijent
difuzije

1 2T-l

2
cm /s

2
m /s

Gustoa

L-3M

g/cm 3

kps 2/m4

kps/m

212
VELIINA

DIMENZIONA SI FORMULA

Naboj

SI JEDINICE
Coulomb, C

Elektrino

polje

volt po metru, V/m

Elektrini

pomak

C/m

Elektrini

tok

TI

Potencijal

L 2MT- 3 I-l

volt, V

Kapacitet

L-2M-1T4I2

farad, F

L-3M-1T4I2

F/m

Dielektrina

konst.

Jakost struje

amper, A

L- 2I

A/m

Otpor

L2MT-)I- 2

om,

Vodljivost

L-2M-1T3I2

siemens, S

Magnetska indukcija

MT- 2I-l

tesla, T

Magnetski tok

L2 MT- 2 I-l

weber, Wb

Magnetsko polje

L-1 I

A/m

L 2MT- 2 I- 2

henry, H

Gustoa

struje

Magnetska permeabilnostLMT

-2 -2

H/m

Svjetlosna jakost

kandela, cd

Svjetlosni tok

lumen, lm

Osvijetljenost

lux, lx

(=cd-sr)
2

(=lm/m )

213
Sistemske i vansistemske jedinice pojedinih fizikalnih
veliina

izraene

pomou

osnovnih SI jedinica:_:

= l,7510-

rad(ijan)

KUT

KUTNA BRZINA

1 okr/s = 6,28 rad/s = (SI:) = 6 ,28 s

SILA

PRB.'ISAK

1 kp (kilopond)

1 dyn
10- 5
2

1 kp/m

1 pieze

(mm H 0)
2

= 0,1

= 9,81

1 bar
(hectopieze)

= io 3

1 mm Hg
(mm ive)

= 9,8110 4

. 2
= 1,3310

1 erg/s
10-7

1 erg
=10- 7

1 cal

1 kWh

=4,19

=3,610

= 10 5

1 kp/cm
(at - tehnika
atmosfera)

RAD I ENERGIJA

SNAGA

N(ewton)

9,81

1 dyn/cm
( bar)

1 atm
(standardna
atmosfera)
= 1,01 10 5

-1

N/m
(pascal)

2
N/m
(pascal)

J(oule)

1 KS

1 kcal/h

1 kp -m/s

2
= 7 ,3610 -

= 1,16

=9,81

W(att)

Prefiksi za multiple i podmultiple jedinica:

T(era)

1012

(npr.: terajoule: TJ)

G(iga)
10 9
6
M(ega)
10
k(ilo)
io 3

h(ecto)

10

d(ec)a
c(enti)

10
10-l
io- 2

m(ili)

10- 3

d(eci)

6
(micro) 1010- 9
nf.ano)
10-12
p(ico)

f(emto)

10-15

a(tto)

10-18

21 5

Literatura

Babi,

E., R. Krsnik i M.

Oko:

"Zbirka rijeenih zadataka

i z fizike", Zagreb, 1982.

Ba tygin, V. V. and I. N. Toptygin: "Problema in Electrodynami cs", London, 1964.
Bukhovtsev, B., V. Krivchenkov, G. Myakishev and V. Shalnov: "Problema in Elementary Physics", Moscow, 1978

"The Feynman Lectures on Physics" - "Exercises", Reading,

Masa., 1964- 5.
Gofman, Ju. B.: "Zakoni, formuli,

zadai

fiziki", Kiev,

1977.
Grechko, L. G., V. I. Sugakov,
Fedorchenk~:

o.

P. Tomasevich and A. M.

"Pr_o blems in Theoretical Physics", Moscow,

1977.
Kos, V.: "Zadaci iz fizike", Zagreb, 1972.
Lightman, A. P., W. H. Presa, R. H. Price and S. A. Teukolsky: "Problem Book in Relativity and Gravitation",
princeton, 1975.

216

Ljako , I. I., A. K.
" Spravonoe

Bojar uk,

_posobie po

Ja . G. Gai i G. P.

matematieskomu

Golova:

analiz u; I, II ",

Kiev, 1978., 1979.

Rakovi,

D. P.: "Zbirka zadataka iz mehanike" , Beograd,

1967.
S_piegel, M. R.: "Vector Analysis", New York, 1974.
Slobodeckii, I.

. i L. G. Aslamazov :

" Zadai po

fizike",

Moskva, 1980 .
Vektein, E. G.: "Sbornik

zada

po

elektrodinamike", Moskva,

1966.
Voikentein, V.

s.:

" Sbornik

zada p o o bem u

kursu fiziki",

Moskva , 1976.
West_phal, W. H.: "Physik", Berlin, 1963.