RELIGIJSKI ODGOJ

SEMINARSKI RAD

SADRAJ

1. UVOD...............................................................................................................3
2. INTERES ZA RELIGIJSKU PEDAGOGIJU,CILJ I ZADACI................4
3. POJAM I ZNAENJE RELIGIJSKOG ODGOJA.....................................5
4. ZATO JE RELIGIJA DOBAR PUT KA FORMIRANJU ZDRAVE
LINOSTI6
5. SADRAJI RELIGIJSKOG ODGOJA........................................................9
5.1 Komunikacijski preduvjeti religijskog odgoja....................................10
5.2 Faktori religijskog odgoja...................................................................10
6. OBITELJ KAO FAKTOR RELIGIJSKOG ODGOJA............................11
7. KOLA KAO FAKTOR RELIGIJSKOG ODGOJA...............................12
8. OSNOVNI SMISAO RELIGIJSKOG ODGOJA......................................13
9. RELIGIJSKI ODGOJ U SAVREMENOJ OBITELJI I KOLI.............14
9.1 Kako religija utie na razvoj...............................................................14
10. ZAKLJUAK..............................................................................................16
11. LITERATURA............................................................................................17

1. UVOD
Postoje razliita poimanja religije koja se temelje na pojavnosti razliitih religija.
Za veinu osoba religija je organizirani sustav vjerovanja i bogosluja koje stavljaju Boga u
sredite. Za neke druge pak religija oznaava vjerovanje u vei broj bogova a postoje i osobe
koje ne posjeduju neku tradicionalnu vjeru ili religiju ve prakticiraju neku vrst vjerovanja na
svoj osobni nain, nevezano od organiziranih religija. Ipak veina zemaljskog stanovnitva
vjeruje da je nekakva vrhunaravna sila utjecala na stvaranje svijeta i da ima bar donekle
utjecaj i na ivot pojedinaca.
Svaka religija podrazumijeva vie ili manje jednostavno uenje koje se odnosi na
svrhu i podrijetlo svega postojeeg. Prvi oblici religije javljaju se jo u prvobitnoj ljudskoj
zajednici kao posljedica ovjekovog shvaanja da se mnoge stvari u prirodi dogaaju i bez
njegove volje i da on na te pojave ne moe utjecati niti ih kontrolirati. Takve pojave su
npr. Sue, poplave, munje i gromovi i slino. Tako je ovjek saznao o postojanju viih sila, te
su u njegovom umu nastali prvi oblici bogova koji su simbolizirali jedinstvene moi koje
vladaju ovjekovim postojanjem. ovjek je nastojao ove vie sile umilostiviti molitvama i
rtvovanjem.
Savremena istraivanja nedvojbeno pokazuju da se vie mentalne funkcije
razvijaju u najveoj mjeri pod utjecajem drutvenih i kulturnih inilaca. Religioznost, je
nesumnjivo jedna od bitnih varijabli meu tim iniocim, a uticaj religioznosti se moda
najvie oituje kroz psihiki razvoj tokom adolescencije.
Ljudsko drutvo se danas suoava sa velikim brojem problema koji su, preme miljenju sve
veeg broja priznatih svjetskih eksperata za mentalno zdravlje, posljedica duhovne i moralnoetike degradacije ovjeka. Ovakvi trendovi se posebno negativno odraavaju na psihiko
zdravlje tokom adolescencije, tako da je ovaj osjetljivi period ljudskog ivota u posljednje
vijeme u fokusu interesa istraivaa razliitog usmjerenja.

Glavni dio
2.

Interes za religijsku pedagogiju,cilj i zadaci

Iako se religija moze izuavati kao samostalna vrednota mi emo je promatrati pod

prizmom njene pedagoke relevantnosti.

Pojam religije rimski mislilac i govornik Mrako Tulije Ciceron(106.-43.p.n.e.)izvodi iz
latinskog glagola relegere koji znai paljivo odrzavati,brizno se odnositi, sto u prevodu
znai savjesno odrzavanje obrednih propisa zvanih religiones koji su se odnosili na
iskazivanje postovanja bogovima.
Laktancija (240.-320.) smatra da

je rije religija dolazi od glagola religare sto znai

vezati,stvarati sponu
Sveti Augustin (354.-430.) ralanjuje ovaj pojam i tvrdi da on dolzi od lat.glagola re-ligiere
sto znai ponovo izabrati
Jako je teko odvojiti religioznost od religije jer je ona konkrektna vanjska
manifestacija religioznosti.Religija i sam potie religozno pitanje , a prestavlja i konkretni
izraz religioznosti.Vjera na neki nain u sebe religiju i religioznost,pa ima s njima dodirnih
taaka.Od njih se i razlikuje po tome sto ona znai kritiku religije.
Vjera je lino opredjeljenje,ali je i dar od boga.Pored elje,nastojanja,vjeru prati i Boija
dobrota i naklonost.
Religijska pedagogija usvojila je stav drugog vatikanskog sabora,koji je u deklaraciji nostra
aetate,a prema Pranjicu,1996,kae:
Katolika crkva kae ne odbacuje nita to u tim religijama ima istinita i sveta.S iskrenim
potovanjem promatra te naine djelovanja i ivljenja,te zapovjedi i nauke koje,premada se u
mnogome razlikuju od onoga sto ona sama dri:nauava, i pak nerijetko odravaju zraku one
istine to prosvljetljuje ljude.Ali ona bez prekida navijeta i duina je navijetati Krista,koji
je put,istina i zivotu kome ljudi nalaze puninu religioznog ivota u kome je Bog sve sa
sobom pomirio. Ona stoga bodri svoje sinove da razborito i s ljubavlju putem dijaloga i
suradnje sa sljedbenicima ostalih religija,svjedoi kriansku vjeru i zivot priznaju,uvaju i
promiu duhovna i moralna dobra,kao i socijalne-kulturne vrednote drugih religija

Dijalog podrazumijeva dobro poznavanje vlastite religije,ali i religije sugovornika.

U multikulturnoj zajednici kakva je nasa,dijalog je nuan i neizbjean.
Religijska pedagogija naglasava da su kulturno,politiki,religijski i rasno mijeane sredine
budunost ovjeanstva.Ovome e doprinjeti ne samo sazrijevanje ljudske svijesti

ekonomski faktor.

3.

Pojam i znaenje religijskog odgoja

Religijski odgoj,odnosno religijsko obrazovanje prema M.Pranjiu,1996.a prema

U.Hlemelu obuhvaa sva oita i latentno intencionalna djelovanja za koja su zaduene osobe
koje kroz religijozni odgoj pokusavaju posredovati djeci i mladima svoje na vjeri zasnovano
kransko samopoimanje odgajajui i pouavajui djecu i mlade s ciljem da (i) oni slobodi i
neovisnosti prihvate kransko tumaenje smisla
Pranji navodi da je religiozni razvoj upuen na religijski odgoj.Bez religijskog odgoja nema
ni religioznog razvoja i obrnuto.
Osnovna funkcija religijskog odgoja u koli je izgradjivanje moralnih vrijednosti dostojnih
ovjeka(R.ati,2003.)
Osnova moralno-odgojna istina u krianstvu sadrzana je u dekalogu sto je od Boga na brdu
Sinaj dobio Mojsije:
Ja sam gospodin Bog tvoj i nemaj drugih Bogova uz mene!
Ne izusti ime gospodina Boga svoga uzalud!
Spomeni se da svetkuje dan Gospodnji!
Potuj oca i majku da dobro ivi i da ti bude dobro na zemnji!
Ne ubij!
Ne sagrijei bludno!
Ne ukradi!
Ne reci lana svjedoanstva!
Ne poeli tueg enidbenog druga!
Ne poeli nikakve tudje stvari!

Osnovna moralno odgojna vjerska premisa i Islamu je sadrana u Bismili:

U ime Allaha,Sveopeg,Dobroinjitelja,Milostivog, sto znai da sve to se ini radi
Boga,mora biti uskladjeno sa vjerskim i moralnim naelima.
Jako je teko razdvojiti odgoj u smislu formiranja ovjeka sa moralnim vrijednostima od
religijskog odgoja.
Prve kole bile su pod okriljem religije i osnovni odgojni sadrzaji

bili su religijskog

karaktera.
Razvojem drustva i rasto ljudske spoznaje kola se odvaja od religije,a kolski sadraji
poprimaju sjetovni karakter.Ovo se naroito deava u Zapadnoj Evropi.
Crkva gubi monopol u obrazovanju,a vjerski odgoj zadrava se u kolama kao nastavni
predmet.
J.A.Komensky u Velikoj didaktici kae:
Zna sve,
Da bude gospodar stvari i sebe i
Da sebe i sve okree Tvorcu svega.
Ako to troje izrazimo trima opepoznatima rijeima bit e:
Obrazovanje,
Vrlina ili dobro vladanje,
Vjersko osjeanje ili pobonost.
Boiji poslanik Muhamed a.s roditeljima poruuje:
Lijep odgoj je najvrednije nasljedstvo koje roditelj moe ostavit svome dijetetu.
Vjera

je

vaan

znaajan

faktor

odgoja

putem

koje

se

stjeu

moralne

spoznaje,uvjerenja,stavovi i navike koje doprinose formiranju vpozitivnih ljudskih

kvaliteta.Bez vjere ovjek bi bio nepotpun.

4.

Zato je religija dobar put ka formiranju zdrave linosti

Nema zdrave zajednice bez slobodnog i zdravog pojedinca. Ne treba guiti

individualitet, posebno zato to je svaka individua, slobodna i odgovorna, prvo Bogu, a zatim
i ljudima za svoje postupke.Formiranje religiozne linosti poiva na prihvatanju Boje
opstojnosti, i samo prisjeanje na Boga moe ju uvrstiti.
Prisjeati se Boga znai djelovati u okviru napora za odranje ravnotee, jer svako
skretanje podrazumjeva poremeaj uravnoteenosti. Uenje relijije sadri u sebi sva polja
ljudske aktivnosti, kako duhovne, tako i materijalne, pojedinane i drutvene, odgojne i
kulturne. Izvanrednost religije lei u nadahnutom obrascu za cjelokupan ivot, svaku
aktivnost, bez obzira na koju sferu ivota se odnosila: ekonomska transakcija, diplomatska
djelatnost, spolni odnos, nauni eksperiment.
Dalje, vrlo vana odlika religije jeste ta to on istie prevenciju. Jer je lake sprijeiti
nego lijeiti. Preventivnim djelovanjem postepeno se eliminiu sva potencijalna loa
stremljenja kod ovjeka, ali i zajednice. U smislu prevencije za uspjeno oblikovanje linosti
moemo gledati potenciranje i preporuivanje porodice. To je osnovna elija od koje se sastoji
drutvo. Slika porodice je slika drutva. Moemo rei da religije posmatrau porodicu kao
drutvo u malom. Porodica i dom proeti islamom pruit e djetetu mogunosti da se razvije u
potpunosti. Ako je zdrava porodica, koja predstavlja nosioca odgoja i obrazovanja za svoje
nove lanove, velika je vjerovatnoa da e i djeca odgojena u okviru takve porodice biti
zdrava.
Obaveze i prava kako roditelja prema djeci, tako i djece prema roditeljima su striktno
odreene. Roditelji su odgovorni za svoje potomke, duni su da ih fiziki tite, te da omogue
njihov duevni razvitak uz roditeljsku ljubav i panju. Kada djeca ponu da bivaju svjesna
sebe, roditelji su duni da ih upoznaju sa vjerom i da ih naue njenimim osnovama, kako bi to
bio temelj na kome e se ubudue graditi stabilna linost. Tako su i djeca obavezna da potuju
svoje roditelje.

Ne samo zbog toga to su im duni pomoi zbog toga to su roditelji pomogli njima dok su
bili zavisni i nemoni, ve i zbog formiranja zdrave drutvene atmosfere u kojem e stariji
lanovi biti potovani i pomagani.
Bitna stvar u odgoju i formiranju stabilne linosti jeste dosljednost, odnosno
konsekventnost, kako logika (konsekventnost u miljenju) tako i praktina (konsekventnost u
djelovanju). Dosljednost je osobina neodvojivo vezana za religiju. Ako se zna istina, mora se
djelovati po njoj. to se tie ovog mog potenciranja dosljednosti u miljenju i djelovanju,
mogu se pozvati na Sokratov nauk da je vrlina u stvari znanje, jer znati znai tako i djelovati.
Sokrat je imao na umu ovjeka kada je ovo izgovarao. Ne ovjeka rastrzanog i zanesenog
raznoraznim svjetskim interesima i trivijalnou, ve samosvjesnog ovjeka dostojnog svog
dara.
Dosljednost je osobina ovjeka koji e svoje znanje pretvoriti u svoje djelovanje,
onako kako to musliman treba da ini. Ali Sokratu je nedostajala jedna stvar zbog koje je ovaj
njegov nauk okarakterisan utopijskim. A to je savjest, temelj odgovornosti i morala. Jer samo
znanje ne nudi nita. Poznata krilatica: "znanje je mo" ne nosi prizvuk pozitivnosti sa sobom,
iako je tana. Znanju je potrebna savjest, odnosno na njoj zasnovan moral da bi se zatvorio
krug etikog djelovanja ovjeka. Bez vjere nema morala, jer bez vjere nema savjesti.
Ako znamo granice i potujemo iste, lahko je uvidjeti ta je sloboda. Sloboda lei u
granicama. Znati granice vlastitog ponaanja i djelovanja znai biti slobodan. Slobodni smo u
djelovanju sve dok nae djelovanje ne ugroava prava drugoga. Naa sloboda ide do sfere
prava drugih. Linost je nuno slobodna u onom to vjeruje.
Samim upuivanjem ovjeka da ini ono to je dobro i zabranjivanjem onoga to je zlo
vjera odgaja ovjeka. Vjera e ga ograditi od onoga to e mu tetiti, bilo po njegovo tijelo,
bilo po njegovu duu. Vjera zabranjuje svaku vrstu nasilja, osim u sluaju odbrane od napada,
to e dodatno smanjiti razdor u porodici i negativan uticaj kunog nasilja na odgoj djece.

Lijepo ponaanje i odnos zasnovan na meusobnoj ljubavi i potovanju meu

suprunicima omoguava pozitivno okruenje za rast djeteta i njegov dalji odgoj.
Onaj koji hoe u potpunosti uskladiti svoje ponaanje i djelovanje sa vjerom u njoj
moe nai uzore koje zaista treba da prati. Musliman u Muhammedu s.a.v.s. ima najbolji uzor.
Pored zapovjedi Kur'ana, njegova praksa i govor je vodilja za svakog muslimana. On
predstavlja najljepi primjer do kraja formirane muslimanske linosti. Njegove mnogobrojne
lijepe osobine: bogobojaznost, iskrenost, blagost, dareljivost, upornost, smirenost,
odgovornost, predstavljaju uzor kojeg pokuavaju slijediti svi muslimani.

5.

Sadraji religijskog odgoja

M.Pranji,1996.navodi kao konkretne sadraje religijskog odgoja i obrazovanja u

Hrvatskoj: upoznavanje s osnovnim karakteristikama kranstva, idovstva i islama, s

njihovim naukom, tradicijom i primjenom religijskih vrednota na konkretan ivot.
Upuenost razliite kranske konfesije:katolianstvo,pravoslavlje,protestanitizam, u
ono sto im je zajedniko i ono po emu se razlikuju,gnezu i razloge njihova nastojanja te
njihov odnos na stvaranje multilegiorozne i plurikonfesionalne kulture na ovim prostorima:
Poznavanje glavnih blagdana svake od navedenih religija,njihova znaenja i oblike slavljenja
te nastojanje da se u njima sudjeluje koliko to pripadnici pojedine religije ele.
Neke zajednike sadraje kojima se realizira religijski odgoj u nasim skolama navodi dr.Refik
ati,2003.
Upoznavanje sa osnovnim karakteristikama velikih religija(idovstvo,kranstvo,islam)
Naune potvrde Boije egzistencije,
Prouavanje vrijednosti kao spoznaja dobra i zla smatranih vjeno nuznim i valjnim,
Moralna izobrazba-kognitivni i afektivni aspekti,
Religijsko poimanje Boijih blagodati za dobrobit ovjeka(religija i ekologija),

Medjureligijski dijalog i suivot (njegovanje soldarnosti ne samo na nivou humanog nego i na

nivou duhovnog),
Religija kao ishodiste duhovnosti(religijoznost nije samo vanjska manifestacija,nego intezivan
unutrasnji ivot)
Kulturni i tradicijski aspekti religijskog odgoja kao paradigma ouvanja identeta naroda

5.1

Komunikacijski preduvjeti religijskog odgoja

Preduvijet uspjesnosti religijskog odgoja kao i svakog drugog je uspjena

komunikacija izmedju odgajanika i odgajatelja zasnovana na medjunarodnom povijerenju.

Odgajatelj pored strune spreme trebaju imati i prakticno iskustvo i sposobnosti religijske
komunikacije.
Odgajatelj vodi odgojni proces i u religijskom odgoju. On odgaja odgajanika i odgajanik je
odgajani. Odgajanik je odgajateljev komunikacijski partner. Ponekad

se dogadja da

odgajnik,komunikacijski partner kroz religiski odgoj prihvaa,upija preradjuje i reagira na taj

nacin manifestira pretezno svoju pasivnu ulogu.
Uenje religijskog odgajatelja podstaknuto je njegovim religijsko pedagokim
kvalificiranim ophodjenjem s djecom i mladima.Tesko je praviti razliku izmedju odgajatelja i
odgajanika(Exeller.A.198.) navodi :Pritom se vise ne moze razlikovati izmedju aktivnih
ponidjaa i pasivnih primatelja : svi su sudioanici neovisno o dobi aktivni subjekti
razmjene.
Ovim zelim reci da su i djeca aktivni sudionici religoskoodgojnog procesa.

5.2

Faktori religijskog odgoja

Brojni su faktori religijskog odgoja.U nasem izlaganju osvrnut cemo se na osnovne, a

to su :vjerske institucije ,obitelj,kola i medij.

Vecina religija ima dobru infarstrukturu sto im omoguava da djeluju na cijelo drustvo.

ljudskom

ivotu

religijskim

tradicijama

proeti

su

najvaniji

dogadjaji:

rodjenje,krtenje,obrezivanje,udaja i enidba, vjerski praznici i obiaji uz njih, umiranje itd.

Sve velike religije imaju iskustva u vjerskom pouavanju.
Kur'an istovremeno zagovara duhovni,moralni i svjetovni aspekt ljudskog ivota.
Jedan aspekt daje na dunjaluk (ovaj svijet) i ahiret (zagrobni ivot). Islam se odredio u svim
sferama ovozemaljskog ivota vjernika ,odredio je ovjekov odnos prema sebi, drugima i
prirodi. Propisana su regularni higijena, ishrana, rad, komunikacija s drugim, rjeavanje
konflikta, uredjenje drzave, vojske, itd.
Islam djeluje neposredno vjerskim pouavanjem kroz mektebsku nastavu,vjersko
prakticiranje(vjerska predavanja petkom na dumi),medijskim putem(izdavaka djelatnost i
lektronski mediji).

6.

Obitelj kao faktor religiskog odgoja

Obitelj je jedan najvazniji faktora u odgoju djece.Svojom organizacijom,strukturom, i

dinamikom djeluje na odgoj djece snaznije od svih drugih faktora.

Njena uloga i u religijsko odgoju je odluujua.Od shvatanja ovog svijeta od strane roditelja
i njihovog odnasa prema njemu,zavisi kako ce odgajati svoju djecu.
Veliki broj razvijenih drzava stimulira obiteljski vjerski odgoj dajui roditeljima razne
benificije-finansiske naknade za boi,Uskrs,Bajram,plaena odsustva za vjerske praznike itd.
Religijski odgoj u obitelji je tradicijskog karaktera.U zadnje vrijeme neke vjerske
institucije ukljuuju obitelj u realizaciju konkretnih vjerskih sadrzaja.

7.

kola kao faktor religijskog odgoja

Najvei broj nastavnih sistema u svijetu u svojim planovima ima vjeronauk.

Mnogi autori kao sto su M.Stallmann,G.Otto i H.Halbfas smatraju da su kranstvo i Biblija

oblikovali evropsku kulturu zbog ega je treba zastupati u skoli.
Kur'an i Tora oznacili su isto toko kulturu muslimana i jevreja zbog cega ove religije treba
zastupiti u skolma gdje zive muslimani i jevreji. U danasnjim sekularnim drustvima,vjerske
institucije su odvojne od drzava i od skole. Bez obzira na odvojenost skole oi vjerskih
institucija vjerski odgoj predvodi se koordinirano.U vjerskim institucijama provodi se praksa
vjerskog zivota,a u skoli vjerski odgoj i obrazovanje.
Pedagoko utemenjenje kolskog vjeronauka zasniva se na trosrukoj argumentaciji.
Kulturolokoj: ucenici u skoli trebaju biti upoznati sa svim onim sadrajima kojima je
kranstvo pridonjelo opoj i nacijonalnoj kulturi,
Antropolokoj : kolski vjeronauk konstantnim suoavanjem s pitanjem smisla ljudskog
ivota pomaze ucenicima na putu njihova samoosvarivanja i oevjeenju;
Drutvenokritikoj:vjeronauk pridonosi tome da skola ne postane samo reproduciranje i
perpetuiranje postojeeg,nego da pridonosi i kritkom oosvjeivanju ucenika odnosno
njihovom osposobljavanju da reltiviziraju sve ono sto trenitacno i prolazno.(M.Pranji 1998.)
Osnovna sustina religiskog odgoja kroz skolu jeste da ucenike potaknemo na odgovorno
razmisljanje o pitanju Boga,tumacenju svijeta,smisla zivota normama ljudskog djelovanja i da
ih osposobljavamo da kroz licnu odluku,kroz sueljavanje sa drugim religijama i
svejtonazorima pokazuju toleranciju i razumijevanje(R.ati,2003.)
Religiski odgoj je predmet proucavanja religiske pedagogije.Kao zasebna disciplina priznaje
principe i metedologiju pedagogije.Na prostorima zapadne evrope religijska pedagogija
izdvaja se iz katehetike,jos uvijek kao teoloska disciplina,teologija je njena primarna
referentna znanost.

Prema Schroeru religijska pedagogija ne moze biti ista izvedenica iz teologije.

Sadraji religijske pedagogije na podrucju Islama dati su u Kur'anu i Sunnetu,tako da se
religijska pedagogija nije diferencirala kao posebna disciplina.

8.

Osnovni smisao religijskog odgoja

Kroz ljudsku historiju religija je bila covjekova pokretacka snaga.Religija je doprinjela

da se covje uzdigne visoko na polju humanosti i samopozrtvovanja,ali je ovjek pod okriljem

religije inio i ne shvatljiva zlodjela i destruktivnosti.
U ostvarenju toga cilja posebne se istice znacaj religije kao afirmacije vjecnih i stalnih
vrijednosti.Ontologija temeljnih vrednosti nalazi se u religiji .
Iz religije su proistekli i etika i moral,pa u njoj treba traziti izlaz iz destruktivnosti
suvremenog drustva.
Religije : islama, kranstva , judeizma propovijedaju moral kao zakon kojeg potice od
naviseg Bica i kao taka pripada nad zemaljskom svijetu.
Moral ima ishodiste u religiji. U nekim razvijenim zemljama u nastavne sisteme na prvo
mjesto stavljaju religiski odgoj.
Danas su skole, nazalost, suocene sa hronicnom konfuzijom i iracionalnog preeglaavanja
aktuelnih tendencija ideolokog, politikog, rasnog, vjerskog i nacionalnog fanatizma.
Religija prihvata sve ljude:
-siromane i bogate
-mlade i stare
-zdrave i bolesne
A religija ih prihvata kao cjelinu i zajednicu.
Nasuprot religiji, ideologija je ljude dijelila po rasnom , klasnom, nacionalnom i drugom
onsovu.. Moda nisu u pravu oni to zagovaraju glesdite da je religija opijum za mase, da je
zagovaraju i praktiiciraju neuki i neobrazovani, kao religiozne ljude moemo nabrojati
Seneka, Aristotel, Platon, Njutn, Ajntajn i drugi..

9.

Religijski odgoj u savremenoj obitelji i koli

U savremenoj porodici roditelji su na razmeu izmeu tenje prema prolosti i

traenju novih uzora. (ati, 2003.)

Veliku pomo u revitalizaciji obitelji i odgojnih procesa u njoj prua svojim sadrajima
religijski odgoj. U obitelj je nuno uspostaviti istinski fer i humane odnose koji se zasnivaju
na potovanju i meussobnom dijalogu, razumijevanju i toleranciji. Kroz ovaj odnos se
najbolje otkrivaju vjerske istine.
Vjera se prenosi iskljucivo pedagokim procesima, u obitelji to cine roditelji svojim
dosljednim i prakticnim manifestacijama vjerskog ivljenja.
Kroz historijski razvoj kole religijski odgoj se trtirati razliito.
Neki nastavni sistemi bili su potpuno ateistiki. Teili su negiranju vjere, kao sto je i sluaj i
kod nas u predhodnom drutvenom sistemu.
Religijski odgajati znai formirati kod mladih svijest koja ce im omoguiti da svoja ponaanja
usklade spram drugih ljudi, spram svijeta koji nas okruzuje, i posebno spram vjene istine, ma
kako je pojedine religije zvale-Bog.Allah, Jehova itd. (ati,2003.)
U realizaciji religijskog odgoja

posebno mjesto ima kola. Vlada arolikost u nazivu

predmeta koji pokriva ovu odgojnu podrucje i poziciji koju on zauzima u odnosu na druge
nastavne predmete.
Osnovni smisao religijskog odgoja treba biti u funkciji oovjeenja ovjeka , a naziv i status
manje bitan.
Putem religijskog odgoja najbolje se pozanju moralna i etika naela na kojima se zasniva
cjelokupni odgojni rad kole.
Ma ta mislili o religiji ona neodumire, ona je iskonska tenja ovjeka koju djeca tako lako
prepoznaju i prihvataju kao dio svog bitka.( ati,2003.)

9.1 Kako religija utie na razvoj

Religioznost ima pozitivan utjecaj na psihiko zdravlje i sazrijevanje adolescenata.
Religioznost pozitivno utie na sazrijavanje u adolescentnoj dobi, u tom smislu to doprinosi
njegovoj

ravnomjernosti,

harmoninosti,

kanalisanju

psihike

energije

pravcu

prepoznavanja i uvrivanja istinskog identiteta ime se stvaraju uslovi za formiranje

cjelovite, integrisane, postojane, samosvjesne i dobro prilagodljive linosti.
Ona stvara prirodniji ambijent za odvijanje procesa psihosocijalnog sazrijevanja tokom
adolescencije, omoguava bri i kvalitetniji proces socijalizacije, jaa sklonost ka usvajanju
drutvenih normi i pravila ponaanja. Prua precizne obrasce kako treba postupati u ivotnim
situacijama koje mogu dovesti do neadekvatnog ili neodmjerenog emocionalnog reagovanja,
neprimjerenog ponaanja i destabilizacije psihikog stanja, da bi se sprijeile trajne negativne
posljedice na psihiko zdravlje.
Dr. Izet Pajevi sa Univerzitetskog Klinikog centra Tuzla je istraivao uticaj religije na
formiranje karakternih osobina i ustanovio da kod visokoreligioznih ljudi u manjoj mjeri se
javljaju faktori kao to su: unutranji konflikti, frustracije, strah, strepnja, psihika trauma,
povreda samopotovanja, , i negativna psihika energija se neutralizira na zdraviji i efikasniji
nain. Time se postie adekvatnija procjena situacije u kojoj se objekat zadesi, racionalnije
rasporeivanje i iskoritavanje psihike energije, bra socijalizacija, vea otpornost na
frustraciju, efiksnije prevazilaenje konfliktnih situacija, vee zadovoljstvo, izraenija tenja
ka viim ciljevima.
Visokoreligiozni ljudi su manje anksiozni, manje depresivni, manje agresivni i u manjoj mjeri
podloni devijantnim ponaajnim obrascima

ZAKLJUAK

Postoje razliita poimanja religije koja se temelje na pojavnosti razliitih religija.

Sam pojam religije koji dolazi od lat.rijei relegere koja znai paljivo odravati ili brino se
odnositi govori nam o savjesnom odravanju i pridravnju obrednih propisa. Religija ili
religijoznost pomae ljudima, usmjerava ih na samo nadilaenje odnosno pokuava im
objasnit da ljudski ivot nije samo raspon od rodjena do smrti. Vjera u sebe ukljucuje religiju i
religijoznost. Funkcija moralnog odgoja je izgradjivanje moralnih vrijednosti.Tu tvrdnju
mozemo preinaiti i u religiju i religijski odgoj.
Svaka religija sadri neku osnovnu moralnu odgojnu premisu. Za uspjean religijski odgoj
potrebna je uspjesna komunikacija izmedju odgajanika i odgajatelja,zasnovana na
medjusobnom povjernju. Religija prihvata sve ljude, zblizuje ih , svi su dio jedne zajednice,a
roditelje moemo smatrati najboljim vjerskim odgajateljima ako posjeduju istinske
vrijednosti. Moralna i etika naela najbolje mozemo spoznati kroz proces religijskog odgoja.

Literatura
Dr. Tomi, Dr. Osmi, Prof. Kari Pedagogija Tuzla, septembar 2006.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Religija
Www.bybe.com.ba/prikaz
www.odgoj.com
Andrew Wright, Prospects for religius literacy, 1003