TRAJK UITELJA

trajk uitelja

- smjeno, pa to hoe, imaju tri mjeseca ferija!

Za to vrijeme dobivaju plau? Zamislite i to ak veu nego kada rade

jer se godinji odmor isplauje prema prosjeku Hrvatske, a prosvjetarska
plaa je manja od prosjeka.
Plaa je stvarno mizerna u odnosu na strunu spremu, ipak su to visoko
obrazovani ljudi, profesori, ima ak i magistara i doktora (mislim na osnovnu i
srednju kolu sami su platili magisterij ili doktorat). Sa 30 godina staa
imam oko 6 400,00 kn neto puno ili malo? Kako se uzme, za nezaposlene
puno, a ostale nije briga. Nedavno sam ula mladu djevojku koja je izjavila
da nee raditi kao trgovac za 4500, 00 profesor poetnik ima oko 4000,00
kn.
U davna vremena stvaranja Hrvatske drave svi dravni i javni
slubenici su imali iste osnovice. Moja prijateljica u to vrijeme sutkinja
Opinskog suda me pitala kako ja mogu ivjeti sa plaom. Ona poslije posla
ide kod mame ili prijateljica jer ne moe platiti grijanje.
I onda su suci postali potkupljivi pa su im podigli plae. Koliko ? Ne
znam, ali sigurno barem tri puta vea od uitelja, a studirali smo isto 4 godine
( u moje vrijeme). I uitelji bi mogli biti potkupljivi samo ih nitko ne
potkupljuje.
Da zainim sa sucima 17 godina je trebalo sucu da utvrdi da je otac
oporukom kuu ostavio keri a ne sinu. Ha ha ha! Za to vrijema je uitelj
poduio 100 - 120 djece itanju, pisanju ma ta to lupam nije radio nita
djeca su sama sve nauila i postala neki novi suci.
Ali vratimo se na trajk nije samo zbog plaa ve zbog openitog
nereda u Ministarstvu znanosti obrazovanja i sporta ( MZOS).
Osim poslova uitelja ja sam i satniar, tj. radim raspored sati. Za to
imam 8 sati mjeseno (oko 90 sati godinje). Dovoljno ako radite dva
rasporeda kao ja (smjena ujutro i poslijepodne), ali....
Da, da ima i ali. Najee radim vie rasporeda prole godine ak 11
(jedanaest). Zato?
Ljudi odlaze u mirovinu u prosjveti to je najee 1.rujna ili na bolovanje ili
na porodiljni dopust.

I zamislite poinje nastava, a uitelja nema, ravnatelji se raspituju tko zna

koga da mogu orgnizirati nastavu (ne daj Boe da je otiao matematiar
njih ni za lijek. Tko je lud studirati matematiku za 4000,00 kn).
Onda negdje u studenom izlazi natjeaj za to vrijeme uenici su
sretni ako im taj uitelji ostane. esto promijene dva ili tri uitelja jer se oni
primaju na odreeno do natjeaja pa mnogi nau neto bolje (gimnazija) ili
na neodreeno.
Male kole muku mue jer ljudi rade na dvije ili tri kole da bi imali puno
radno vrijeme, pa treba uskladiti raspored. Za one koji ne znaju u ponedjeljak
je u koli A, u utorak u koli B, u srijedu ima veliki odmor da stigne iz kole A
u kolu C itd.
Imamo kolegicu koja predaje njemaki jezik na pet kola u dvije smjene.
Njen radni dan poinje oko 9 ili 10 sati i zavri u 18,30 uz putovanja
mjeseno napravi oko 2000 km.
Da se dotaknemo i putnih trokova, 0,75 lp po km 1500,00 kn. Da, pokrije
gorivo a ostalo? Tko je kupio automobil, tko ga servisira, registrira, tko plaa
taksi ako ostane u kvaru. Da kolegica je savjesna i platila je taksi jer uenici
nemogu ostati sami u drugim slubama e javiti na posao da e zakasniti ili
uzeti godinji odmor.
Nekada su natjeaji za radna mjesta u prosvjeti izlazili u srpnju ili
kolovozu ( mislim da svi pamte dnevne novine pune natjeaja za uitelje) pa
ste u rujnu znali tko ulazi u razred. Da jo dodam raspored se uglavnom radi
dva tri dana prije nastave (zbog gore navedenog) do tri etiri sat u noi.
I onda kad sve posloite javlja vam ravnatelj da ne bude radila Marija,
ve Ivo koji ne moe srijedom ve petkom. I opet ispoetka! I onda vam se
javi roditelj koji nije zadovoljan jer njegovo dijete ima sedmi sat informatiku
(izborni predmet). Nije ga briga to uitelj druge dane radi na drugoj koli i
to kola ima jednu uionicu informatike pa ne mogu dva razreda imati esti
sat informatiku. Ako ne prilagodite raspored dat u kolu u novine!
I naravno prilagodimo raspored pa onda sedmi sat imaju uenici petog
razreda, a ne osmog. Pa sad ekamo da se pobune roditelji petog razreda, a
mi emo u 3D printeru napraviti novu uionicu. ( Sad emo moda i u
novine!)
Printer, pisa kako god elite, crni, u boji! Imate ga na poslu? Imate.
Imate ga kod kue? Pa ba i ne, ne treba vam. Onih nekoliko dokumenata
koje trebate za svoje potrebe ispiete na poslu.
Da li pisa postoji u koli. Da jedan u tajnitvu, jedan kod knjigovoe,
jedan u pedagoga, jedan u ravnatelja, jedan u informatici i JEDAN u zbornici
na 50 uitelja!!!

Odlino i doe 20. rujan, hop nema boje u pisau!

Oni iz grada / upanije kau da ste za ovaj mjesec potroili predviena
sredstva za boju.
U redu, ali ravnatelj trai svoje: planove, kurikulume, za GOO, za dop, za dod,
za razredni odjel, za permanentno usavravanje, matini list, raspored sati,
uenike putnike, prehranu za uenike i tota drugo. Svaki uitelj u prosjeku
preda 35 papira ( razredna nastava i vie). Raunica oko 2000 papira, a
boje nema!!
Imala sam pisa kod kue , vie nemam boje! Ve dvije godine! (Nakon tri
pisaa i nekoliko tisua kuna za boje - vie nemam!!!) Ali imam tri mjeseca
ferija!
Da li sudac kod kue printa presude, da li slubenik u gradu/ upaniji
kod kue printa npr. gruntovni izvadak, da li lijenik kod kue ima aparat za
ultarazvuk ili nek idrugi? ( Ako ima odmah ste na redu, ne trebate ekati tri ili
est mjeseci, samo 100 !)
Papira troimo na tone i ( boje). Zato ? Mnogo toga je suvino npr.
plan i program. MZOS propisuje planove i programe, a 80 000 uitelja svake
godine ih prepisuju i jedino to se mijenja je kolska godina. U moji 30 godina
rada promijenilo se to to nema Jugoslavije, ve je Hrvatska, ostalo je isto.
esto puta papire morate imati u dva ili tri primjerka.
Papir troimo i na pripreme. Za neupuene, uitelji se pripremaju za sat, uz
pisanu pripremu za predavanja tu su listii za vjebu, prezentacije, razliiti
didaktiki materijali pogotovo u razrednoj nastavi. Do prole godine imali smo
30 minuta pripreme za 1 kolski sat, sada imamo 20 minuta (valjda su nam
zato smanjili plae, meni za oko 700,00 kn).
Pogledajte jednu pripremu pa zakljuite da li vam je dosta 20 minuta da je
osmislite. (Neki e je itati 10 minuta.)

Uitelj:

kola:

Razred:

Datum:
PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATA GEOGRAFIJE

A) DIDAKTIKO-METODIKI PODATCI

NASTAVNA CJELINA / NASTAVNA TEMA:

Zemlja i ljudi / Stanovnitvo
NASTAVNA JEDINICA
Broj stanovnika se mijenja

CILJ NASTAVNOG SATA

upoznati uenike s pojmovima prirodne promjene
stanovnika i selidbama te njihovim uzrocima i
posljedicama
ISHODI UENJA
GEOGRAFSKA ZNANJA
- opisati pojmove rodnost, smrtnost i prirodna
promjena
- objasniti kada je prirodna promjena negativna
(prirodni pad)
- opisati uzroke i vrste migracija
GEOGRAFSKE VJETINE
- izraunati vrijednosti prirodne promjene
stanovnika za odabrane drave i Hrvatsku
- pokazati na karti svijeta kontinente s najveom
prirodnom promjenom i kontinent s prirodnim
padom stanovnika
STAVOVI
- ostvarivanje kvalitetnih odnosa raspravom i
dijalogom
KLJUNI POJMOVI
rodnost, smrtnost, prirodna promjena stanovnika,
prirodni pad, selidbe
VIESTRUKE INTELIGENCIJE I STILOVI
UENJA
logino-matematika, prostorna
USREDOTOENOST NA
pravilno tumaenje podataka iz tematskih karata i
grafikona

PRIJEDLOG ZA PROVJERU ISHODA

UENJA
vjetine analiziranja statistikih podataka i grafikona:
- uenik zna pravilno iitati podatke iz grafikona,
tablica i tematskih karata te moe samostalno dati
osnovna tumaenja
- uz manju pomo uenik zna iitati podatke i
grafikona, tablica i tematskih karata te moe dati
osnovna tumaenja
- uz manju pomo uenik moe iitati podatke, ali
ima potekoa s tumaenjem podataka
- uenik moe uz pomo iitati podatke, ali ne
razumje njihovo znaenje
- uenik se ne zna sluiti statistikim podatcima niti
razumije njihovo znaenje
OBLICI RADA
frontalni, samostalni, rad u paru
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA
udbenik i radna biljenica Geografija 6, geografski
atlas, raunalo, projektor, zidna karta svijeta
KORELACIJA
Matematika, Povijest.
LITERATURA
http://data.un.org (statistike baze
podataka UN-a), www.dzs.hr (Dravni
zavod za statistiku).
B) RAZRADA NASTAVNOG SATA

UVOD NASTAVNOG SATA: (7 minuta)

Nastavne metode i oblici rada: razgovor,
demonstracija; frontalni
Uitelj e pronai podatke o broju stanovnika svoga
zaviaja u razliitim popisnim godinama, moe se
posluiti statistikim ljetopisima ili internetskim
stranicama Dravnoga statistikog zavoda
(www.dsz.hr ). Iznijet e podatke uenicima, a
poeljno bi bilo izraditi grafikon pomou programa
za proraunske tablice (Excel).
Uz razgovor, uenici trebaju uoiti razlike u broju
stanovnika.
Koji je uzrok razlikama u broju stanovnika? Uenici
iznose razliite razloge.

OBRADA NASTAVNOGA GRADIVA: (30

minuta)
Nastavne metode i oblici rada: razgovor, rad na
tekstu, direktna i indirektna grafika, demonstracija;
frontalni, samostalni
Nastavna sredstva: udbenik, radna biljenica, atlas,
zidna karta svijeta
Uitelj e objasniti to je prirodno, a to prostorno
kretanje stanovnika.
Uenici itaju odlomak u udbeniku na 14. stranici.
Nakon itanja, netko od uenika obrazloit e to je
popis stanovnitva i zato se on provodi.
Uitelj e obrazloiti to je prirodno kretanje
stanovnika primjerom na ploi.
Uenici rjeavaju 4. zadatak na 9. stranici radne
biljenice.
Uitelj analizira s uenicima tematsku kartu prirodne
promjene na 16. stranici u udbeniku.
Uenici odgovaraju na pitanja: Na kojim je
kontinentima najvii prirodni prirast? Na kojima je
prirodni pad? Kako utjee razvijenost drava na
prirodnu promjenu?
Uenici rjeavaju 3. zadatak u radnoj biljenici na 9.
stranici.
Uitelj e povesti razgovor s uenicima o selidbama:
Jesu li se oni ili njihovi roaci nekamo selili? Zbog
kojih razloga je to bilo? Odakle su se selili? Kamo?
Na koje ih razloge za selidbe upuuju slike na 15.
stranici u udbeniku?
Uitelj e na ploi napisati vrste selidba.
ZAVRNI DIO NASTAVNOG SATA: (8 minuta)
Nastavne metode i oblici rada: razgovor - rasprava,
rad na tekstu, usmeno izlaganje; frontalni, rad u paru
Uitelj e potaknuti kratku raspravu s pitanjem moe
li broj stanovnika na Zemlji beskonano rasti. Koje
probleme moe izazvati prevelik broj stanovnika?
Uenici najprije zapisuju svoja razmiljanja u
biljenicu, a potom razgovaraju u paru ili manjoj
skupini. Na kraju nastavnog sata glasnogovornik
para ili skupine izlae pred cijelim razredom o
onome to su zajedniki zakljuili.
PRIJEDLOG RADA S UENICIMA S
POSEBNIM POTREBAMA
uenici e iz vlastita iskustva opisati primjer selidbe,
navesti prostor i razloge seljenja

PRIJEDLOZI ZA NASTAVAK RADA

uitelj uenicima zadaje zadatak na radnom listiu.
Primjer radnog listia
Prisjeti se to je prirodna promjena broja stanovnika.
Rijei u biljenicu sljedei zadatak.
U nekoj zamiljenoj dravi 2000. godine na 1000
stanovnika roeno je 13 djece, a umrlo je 9 ljudi.
Sljedee 2001. godine na 1000 stanovnika roeno je
12 djece, a umrlo je 8 ljudi. Godine 2002. umrlo je 8
ljudi na 1000 stanovnika, no broj roene djece
smanjio se na 10. Godine 2003. na 1000 stanovnika
roeno je 9 djece, a umrlo je 8 ljudi. Godine 2004. i
2005. broj roenih i umrlih na 1000 stanovnika bio je
jednak.
a) Navedene prirodne promjene izrazi u promilima
().
b) U biljenicu nacrtaj grafikon prirodne promjene
stanovnika.
c) Paljivo promotri nacrtani grafikon pa zakljui
radi li se o gospodarski razvijenoj, nerazvijenoj ili
zemlji koja posljednjih pet godina doivljava
gospodarski napredak.
PLAN PLOE:
Broj stanovnika se mijenja
promjena broja stanovnika
PRIRODNA PROMJENA

SELIDBE

Prirodno kretanje stanovnika:

- rodnost je broj roenih na 1000 stanovnika
- smrtnost je broj umrlih na 1000 stanovnika
- prirodna promjena razlika je rodnosti i smrtnosti, izraava se u promilima ( )
rodnost (32 ) smrtnost (10 ) = prirodna promjena (12 )
- prirodni porast ( + ), prirodni pad ( )
Selidbe (migracije):
- razlozi selidbe: gospodarski, politiki, vjerski, izazvani prirodnim nepogodama

MOJA ZAPAANJA:
a) U izvoenju sata promijenila/promijenio bih
______________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________
b) Zadovoljna/zadovoljan sam
______________________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________________

Netko e rei, ima 20 minuta za pripremu, ali ista ti vrijedi i u 6a, b i c.

Da za one koji rade u velikim kolama i predaju jedan predmet. Uitelj
povijesti i geografije na maloj koli ima 8 priprema jer ima po jedan odjel od
5. do 8. razreda. Isto tako i u srednjim kolama gdje imaju razliite programe.
Naa mlada kolegica je pitala starije kolegice kako uspjevaju uz sve te
kolske obveze imati mua, djecu, obavljati kuanske poslove. Jedna joj je
odgovorile da su uiteljice nekada motrale biti u celibatu, a ako su se udale
nisu mogle raditi. Sve nas je vie u celibatu jer nemamo vremena. Kad drugi
idu u kazalite mi imamo sjednicu, drugi spoje radni ponedjeljak s neradnim
utorkom i idu na more 5 dana petak uzmu godinji. Uitelj uzme godinji od
15. srpnja do 16. kolovoza, a more vidi na razglednici jer kad plati razlike za
struju i plin ne ostane nita za ljetovanje. Ali imamo tri mjeseca ferija!
Sad e neki pitati pa to radimo kad nema uenika, poslije 15. lipnja.
Zamislite netko, ne znamo tko napie svjedodbe , a po novom ak i upisuje
uenike u srednju kolu. I onda ljuti roditelji moraju doi s mora i donijeti
prijavnicu nama da bi im upisali djete u srednju kolu. to nam pada na
pamet mi prekidamo njihov godinji!
Jo malo o roditeljima moramo biti dostupni pod svakim odmorom,
prije i poslije nastave iako imamo uredno vrijeme za informacije ali tada
roditeljima ne odgovara.
Zanima me da li dou kod lijenika mimo dogovora (o ekanju da ne
govorimo), da li obave svoje poslove ako pie na vratima pauza. Pa odmor u
koli je pauza za uitelja, da obavi toalet, popije vodu ili kavu i pripremi se za
slijedei sat, a ako ne izleti odmah iz zbornice pun ga je plac.
Znam da su i roditelji optereeni poslom i svojim problemima, ali ne bi
nas smjeli doivljavati kao neprijatelje. Moramo zajedno suraivati da
njihova djeca budu to uspjenija. Kae se da bez muke nema nauke, a
veina roditelja bi ba tako, da nema zadaa, da nema lektira, da se ne piu
pisane provjere ponedjeljkom i petkom, a tjelesni je uas, jer djeca nemaju

slobodnog vremena. Mnogi od njih ba suprotno imaju previe vremena.

esto najuspjeniji uenici idu na tri- etiri izborna predmeta, glazbenu koli i
treniraju neki sport i jo se uz to stignu druiti i zabavljati . Ne gube vrijeme
na raunalne igrice, facebook, Big brothere i sline zaglupljujue emisije.
Kad je rije o viednevnim ekskurzijama to je posebna pria. Prvo
roditelji nama plaaju ljetovanje. Drugo nakon 4-5 dana i neprospavanih
noi niti vam ne zahvale to ste brinuli o njihovoj djeci (ast izuzecima), ve
prigovaraju da hotel nije imao 5 zvjezdica (platili 3 zvjezdice), da su stalno jeli
pomfrit i pljeskavice i bili gladni ( uz vedski stol za doruak, ruak i veeru),
o ponaanju i drugom neu ni govoriti. Ja sam prije pet godina odluila da mi
to ljetovanje ne treba i zamislite vie me ne boli eludac.
Zavrit u sa e- dnevnikom. Super nema vie papira , (osim onih
35), nema pisanja imenika i nedovoljno prostora za biljeke itd. Ali.... Ma
vidi evo ga opet! Nema interneta u cijeloj koli, nema raunala u svakoj
uionici i opet pii naveer u toplini doma svoga ako ima na emu!
Izjadala sam se.
Da ne mislite da smatram da ostali imaju velike plae (ast
izuzecima). Znam da veina ljudi radi od jutra do sutra i za manju plau.
Uitelje usporeujem samo sa ostalim zaposlenima koji primaju plau iz
dravnog prorauna: slubenicima u upravi, elektri, HZZO-u, policiji,
knjinicama, vrtiima, sucima, lijenicima, koji priznali ili ne imaju vee plae
s obzirom na strunu spremu.
Jo nekoliko godina i mirovina kakva? Mnogi od gore navedenih imaju
mirovine kao uitelji plae i kukaju!
Onima koji su proitali do kraja elim da ne moraju trajkom traiti
svoja prava, da vrijedno i poteno rade kao i veina uitelja.
Prole godine mi je jedan osma rekao da ga nismo nita nauili. (Pa i
nismo nauio je sam uz nau pomo). Kada sam ga upitala da li je znao pisati,
itati, raunati u prvom razredu ostao je zbunjen i zakljuio da smo ga ipak
neto nauili.
I vi ostali malo razmislite da li bi bili trgovci, frizeri, slastiari, inenjeri,
lijenici, pravnici ili ekonomisti da nema uitelja koji ne rade nita i imaju tri
mjeseca ferija , pa bi jo htjeli da ih se poteno plati.

Jedna uiteljica geografije koja usprkos svemu voli

svoj posao