You are on page 1of 36

HRVATSKA NARODNA BANKA

Izvjee o problematici zaduenja graana kreditima u vicarskim francima i


prijedlozima mjera za olakavanje pozicije dunika u vicarskim francima temeljem
zakljuka Odbora za financije i dravni proraun Hrvatskog sabora

Rujan 2015.

Uvodna napomena

Hrvatska narodna banka pripremila je, nastavno na zakljuak Odbora za financije i


dravni proraun Hrvatskog sabora iz lipnja ove godine, Izvjee o problematici
zaduenja graana kreditima u vicarskim francima.

Sadraj
1. Odobravanje CHF kredita u Hrvatskoj.................................................................................... 5
2. Deskriptivna analiza stambenih CHF kredita u Hrvatskoj....................................................... 9
3. Financijska kriza i poetak problema s CHF kreditima ......................................................... 11
4. Mjere poduzete s ciljem ublaavanja problema stambenih CHF kredita ................................ 14
5. Simulacije nekih, do sada najee spominjanih, rjeenja...................................................... 17
5.1. Usporedba izravnih uinaka razliitih modela ................................................................ 17
5.1.1. Paket regulatorno-poreznih mjera............................................................................ 20
5.1.2. Modeli kombiniranja ogranienja teaja i kamatnih stopa........................................ 20
5.1.3. Prijedlozi Izmjena i dopuna Zakona o potroakom kreditiranju i Zakona o
kreditnim institucijama - model konverzije CHF stambenih kredita u EUR uz
izjednaavanje ukupnog poloaja korisnika........................................................................ 23
5.1.4.Konverzija CHF kredita u kune (madarski model) ..................................................... 28
Literatura .................................................................................................................................. 30
Dodatak..................................................................................................................................... 31
Konkurencija meu bankama u razdoblju odobravanja CHF kredita u Hrvatskoj ................. 31
Kretanja na tritu nekretnina u razdoblju odobravanja CHF kredita u Hrvatskoj ................ 32
Madarski model konverzije deviznih kredita u domau valutu ............................................. 32
Individualne ponude banaka klijentima za konverziju ili olakanje poloaja u Hrvatskoj....... 33

Podaci i metodologija simuliranja


Podaci u ovom izvjeu baziraju se na nadzornim i statistikim izvjeima HNB-a koji su
nadopunjeni s podacima s informacijskog servisa Bloomberg te zasebnom bazom
podataka o individualnim kreditnim partijama kredita CHF kredita. Ta baza sadri
podatke zakljuno s krajem listopada 2013. godine.
Sve simulacije izraene su na temelju spomenute baze, no iz niza razloga, a prvenstveno
uslijed injenice da baza za EUR kreditne partije ne postoji te da banke diferenciraju
kredite po odreenim kategorijama, svi rezultati prikazani u tekstu trebaju se shvatiti kao
svojevrsne procjene uinaka moguih mjera. Preciznije simulacije mogu napraviti
iskljuivo banke koje imaju detaljne podatke o svojim dunicima. Takoer, kako se
spomenuta baza podataka o CHF kreditnim partijama odnosi samo na stambene kredite,
preciznost simulacija kod otkazanih ili ne-stambenih kredita izuzetno je teko postii.
Konano, u materijalu se prikazuju iskljuivo izravni uinci moguih mjera na dunike,
poslovni rezultat i kapital banaka, proraun i meunarodne priuve RH. Pravni aspekt
realizacije pojedinih modela nije predmet analize u ovom materijalu.

Koritene kratice
HRK hrvatska kuna
CHF vicarski franak
EUR euro
HNB Hrvatska narodna banka

1. Odobravanje CHF kredita u Hrvatskoj 1


CHF krediti u Hrvatskoj postojali su ve 1999. godine od kada je mogue statistiki pratiti
kredite po valutama odobravanja ili valutama indeksacije. No, tek nakon 2004. godine oni
poinju primjetno rasti te su uglavnom koriteni za financiranje sektora stanovnitva
(stambeni i auto krediti). U razdoblju od 2005. do 2007. godine ovi su krediti dosegli svoj
vrhunac te je u tom razdoblju odobreno gotovo 90% kreditnih partija stambenih CHF
kredita. U tom razdoblju, ovi krediti predstavljaju znaajan oblik stambenog kreditiranja
u Hrvatskoj (Slika 1.).

Slika 1. Valutna struktura (neto) kredita u Hrvatskoj i udio CHF kredita


HRK
EUR
CHF
Udio

300

krediti
krediti
krediti
CHF kredita u ukupnim kreditima - desno

16

200

12

150
8

100

ou-15

2014.

2013.

2012.

2011.

2010.

2009.

2008.

2007.

2006.

2005.

2004.

2003.

2002.

2001.

2000.

50

1999.

mlrd. HRK

250

20

Izvor: HNB

Uzroci rasta CHF kredita u Hrvatskoj sredinom 2000.-tih mogu se podijeliti na


meunarodne i domae. Povijesno stabilan teaj CHF prema EUR, a time i HRK prema
CHF uz istovremeni kamatni diferencijal u korist CHF iz perspektive dunika stimulirali
su uvjerenje da su CHF krediti jednako rizini, a povoljniji glede kamatne stope (slike 2.,
3. i 4.). Konkretnije, ako se promatra dui period, od poetka 70-tih godina do sredine
80-ih godina prolog stoljea CHF je snano aprecirao u odnosu na njemaku marku,
odnosno EUR, nakon ega je uslijedilo 30 - godinje razdoblje njegovog stabilnog kretanja
(uz manje oscilacije).

Izraz CHF kredit odnosi se na kredit odobren u CHF ili indeksiran uz CHF, isto vrijedi i za EUR kredit.

Istovremeno, nia kamatna stopa kreditno sposobnim dunicima je omoguavala


podizanje veeg iznosa kredita ukoliko je kredit bio uz CHF u odnosu na EUR. Tablica
1. prikazuje da je za na primjer prosjeni stambeni CHF kredit iz 2006. godine dunik sa
istom kreditnom sposobnou mogao podii i EUR kredit ili HRK kredit, ali bi morao
podii manji iznos (oko 10% za EUR i oko 20% za HRK) ili produiti rok otplate kredita
(za oko 17% za EUR i za oko 36% za HRK). Razlog tome je kamatni diferencijal, odnosno
razlika u referentnim kamatnim stopama koja je izmeu eura i vicarskog franka u
razdoblju od 2004. do 2007. godine iznosila u prosjeku oko 1,6 postotnih bodova (Slika
2.) to se prelijevalo u nominalne kamatne stope na kredite.
Takoer, treba spomenuti i injenicu da su unutar bankovnih grupacija kojima pripadaju
banke u Hrvatskoj ve postojala iskustva sa CHF kreditima. Stoga, CHF krediti iz pozicije
tih grupacija nisu predstavljali nikakvu novost. to se tie domaih uzroka, svakako treba
spomenuti optimizam na tritu, odnosno oekivanje porasta dohotka (to bi automatski
znailo smanjenje tereta otplate kredita), ali i oekivanja na tritu nekretnina. Naime, u
tom je razdoblju u Hrvatskoj zabiljeen znaajan rast cijena na tritu nekretnina, a
oekivao se nastavak rasta cijena u budunosti (Dodatak). Konano, konkurencija meu
bankama u razdoblju kada su odobravani CHF krediti se intenzivirala te su ovi krediti za
neke banke bili instrument za poveanje trinog udjela (Dodatak).

Slika 2. Povijesno kretanje teajeva odabranih valuta


EUR/HRK

10

CHF/HRK

0,9

CHF/EUR - desno

0,8

0,7
0,6

0,5

pro-13

ruj-11

lip-09

ou-07

pro-04

lip-00

ruj-02

pro-95

ou-98

ruj-93

lip-91

ou-89

pro-86

lip-82

ruj-84

ou-80

ruj-75

pro-77

lip-73

0,4

ou-71

Napomena: Crveno podruje oznaava razdoblje financijske krize


Izvor: HNB
Slika 3. Kretanje teajeva odabranih valuta nakon 2008. godine
6

CHF/HRK

EUR/HRK

CHF/EUR - desno

1,00
0,90

0,80
0,70

0,60

1/08.
5/08.
9/08.
1/09.
5/09.
9/09.
1/10.
5/10.
9/10.
1/11.
5/11.
9/11.
1/12.
5/12.
9/12.
1/13.
5/13.
9/13.
1/14.
5/14.
9/14.
1/15.
5/15.

0,50
0,40

Izvor: HNB

Slika 4. Kretanje kamatnih stopa

CDS_RH

Euribor 6m

CHF Libor 6m

4
2
0

1.11.2014

1.3.2014

1.7.2013

1.11.2012

1.3.2012

1.7.2011

1.11.2010

1.3.2010

1.7.2009

1.11.2008

1.3.2008

1.7.2007

1.11.2006

1.3.2006

1.7.2005

1.11.2004

1.3.2004

-2

Izvor: HNB

Tablica 1. Prikaz maksimalnih moguih glavnica za kredite u razliitim valutama


(izraunato za klijenta s prosjenim CHF stambenim kreditom), po godinama

2005
2006
2007

CHF
Rok dospjea
21
20
22

Poetni iznos glavnice (CHF)


74.000
82.000
104.000

Anuitet (HRK)
2.268
2.420
2.841

2005
2006
2007

EUR
Rok dospjea
24,7
24,6
27,8

Poetni iznos glavnice (CHF)


67.681
74.708
93.591

Anuitet (HRK)
2.268
2.420
2.841

Umanjenje glavnice (%)


9,3
9,8
11,1

Produljenje dospjea (%)


16,7
16,9
20,6

2005
2006
2007

HRK
Rok dospjea
32,6
32,2
40,7

Poetni iznos glavnice (CHF)


62.374
68.823
85.877

Anuitet (HRK)
2.268
2.420
2.841

Umanjenje glavnice (%)


18,6
19,1
21,1

Produljenje dospjea (%)


36,9
36,4
45,7

Izvor: Izraun HNB-a

Svakako je potrebno napomenuti da CHF krediti nisu specifinost Republike Hrvatske.


Promatrajui podatke objavljene od strane vicarske narodne banke, jasno je da su ovi
krediti vie prisutni u zemljama izvan euro podruja. Tako je udio CHF kredita u ukupnim
kreditima sredinom 2012. godine iznosio 28,9% (Madarska), 18,5% (Poljska), 10,3%
(Hrvatska), 7,7% (Srbija) i 6,0% (Rumunjska). Specifinost Austrije kao zemlje iz euro
podruja s visokim (12,2%) udjelom CHF kredita moe se povezati s injenicom da
znaajan broj austrijskih fizikih osoba ima tednju u CHF to je posljedica njihovog rada
u vicarskoj te openito povezanosti dvaju gospodarstava.
U svim spomenutim zemljama, osim Austrije, 70% ili vie CHF kredita odnosi se na sektor
stanovnitva. Takoer, u spomenutim zemljama omjer CHF depozita i CHF kredita
uglavnom iznosi od 10% do 13%. To znai da je rast CHF kredita u svim tim zemljama
financiran izvan domae depozitne baze pa ti krediti nemaju pokrie u domaim
depozitima (Tablica 2.).
Takoer, treba spomenuti i da epizoda koja je zabiljeena u Jugoistonoj Europi sa CHF
kreditima nije jedini primjer znaajnog rasta kreditiranja u nestandardnoj valuti. Tako
ekonomska povijest biljei sline primjere sa: kreditima u njemakoj marci u Finskoj,
kreditima uz japanski jen u Velikoj Britaniji, kreditima uz japanski jen i ameriki dolar u
Australiji i niz slinih primjera u Latinskoj Americi.

Tablica 2. Meunarodna usporedba znaaja, koncentracije i financiranja CHF kredita

Ne-Euro podruje

Euro podruje

Udio u ukupnim kreditim a


q2 2009 q2 2010 q2 2011 q2 2012

Koncentrirano kod dom aeg


stanovnitva
q2 2009 q2 2010 q2 2011 q2 2012

Austria
Njemaka
Francuska
Luksemburg
Grka
Italija
Slovenija
Slovaka
Ostale zemlje
Ukupno

13,4
1,1
0,9
6,7
3,4
0,3
5,8
0,3
0,3
1,2

13,8
1,1
0,9
6,3
3,4
0,2
3,7
0,5
0,5
1,2

13,9
1,2
1,2
6,0
3,6
0,2
4,8
0,1
0,4
1,3

12,2
1,0
0,9
5,6
3,7
0,2
4,1
0,1
0,5
1,2

60,6
27,0
0,4
69,4
38,2
65,8
-

60,9
28,9
0,3
80,5
45,3
66,4
-

61,9
29,7
0,3
79,4
48,5
72,6
-

62,8
30,9
0,3
79,5
57,5
75,8
-

Poljska

23,0

21,8

20,0

18,5

Madarska
Ujedinjeno kraljevstvo

36,5
0,4

36,1
0,4

34,4
0,4

28,9
0,4

63,8
0,1

68,8
0,1

72,2
0,1

69,7
0,1

Om jer CHF (nefinancijskih)


depozita i CHF im ovine
q2 2009 q2 2010 q2 2011 q2 2012
1,5
17,4
12,4
75,2
2,7
13,0
3,2
-

3,3
18,4
12,5
65,6
1,7
30,2
11,1
-

3,5
12,6
14,4
57,6
0,9
16,9
14,3
-

3,6
14,0
73,2
1,8
29,2
23,5
-

8,1

6,9

9,9

10,8

6,1
71,0

5,7
72,2

4,7
79,6

9,5
58,1

Danska

2,0

1,5

1,1

0,6

43,1

42,1

41,2

42,0

Hrvatska

14,3

13,3

12,0

10,3

86,3

89,1

90,7

5,5

6,5

9,4

13,3

Rumunjska

6,3

6,5

6,4

6,0

93,5

94,4

94,6

95,1

2,1

6,8

2,4

2,6

Srbija

11,3

10,0

8,5

7,7

75,0

79,1

82,1

83,3

9,5

11,1

12,5

21,4

Litva

0,6

0,7

0,8

0,7

eka

0,1

0,1

0,1

0,1

4,7

5,8

2,6

2,4

Bugarska

0,4

0,4

0,4

0,4

76,7

78,2

78,9

78,8

Ukupno

2,0

1,9

1,9

1,6

Napomena: Omjer CHF depozita i CHF imovine zbog zaokruivanja moe znaajnije
varirati tijekom vremena
Izvor: vicarska narodna banka, CHF lending monitor (2010: Q2 i 2012:Q2)

2. Deskriptivna analiza stambenih CHF kredita u Hrvatskoj

Ukupan iznos stambenih kredita s valutnom klauzulom u vicarskom franku (CHF) i u


CHF (u nastavku teksta CHF stambeni kredit) odobrenih nakon 2000. godine iznosio je
oko 28 mlrd. HRK, dok je stanje neotplaene glavnice krajem 2014. (ukljuujui efekt
deprecijacije kune prema franku) iznosilo neto vie od 20,2 mlrd. HRK. Pri tome, treba
spomenuti da su ovi krediti gotovo u cijelosti odobravani uz valutnu klauzulu, dok je udio
"istih" deviznih CHF stambenih kredita zanemariv (njihovo stanje na kraju 2014. godine
bilo je neto ispod 10 mil. HRK).
Ukupan broj odobrenih kreditnih partija CHF stambenih kredita iznosio je 73.700.
Ukoliko se iskljue u meuvremenu otplaeni krediti s krajem listopada 2013. ostalo je
55.800 kreditnih partija. Gotovo 90% kreditnih partija odobreno je tijekom 2005., 2006.,
2007. godine (Slika 5.). U 2008. godini odobreno je oko 3.500 kredita, a od 2009. do
2013. svega 145 kredita (Slika 5.). Prosjeni odobreni CHF stambeni kredit iznosio je

priblino 82.000 CHF uz vaganu nominalnu kamatnu stopu (NKS) od 4,62% i inicijalnu
ronost od 22 godine.
Slika 5. Prikaz iznosa i broja kreditnih partija stambenih CHF kredita (aktivnih i
potpuno otplaenih), na dan 31.10.2013., prema godini odobrenja
Aktivni krediti
Otplaeni krediti
Promjena stanja ukupnih stambenih kredita (YoY) - desno

12.000

20.832

10.000

8.000

13.436

4.000

14.917

6.000

2.000
4.000
3.225

2.000
4

16

36

3.195

mil. HRK

6.000

8.000

mil. HRK

10.000

0
25

24

71

-2.000
-4.000

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Napomena: porast stanja odobrenih stambenih CHF kredita u 2010. godini rezultat je
deprecijacije HRK prema CHF. Brojana oznaka odnosi se na broj kreditnih partija.
Izvor: HNB

Veina stambenih CHF kredita podignuta je u iznosima koji odgovaraju kupnji prosjenog
stana. Tako je 80% aktivnih kreditnih partija (na kraju listopada 2013.) podignuto uz
iznos do 100.000 CHF i na te kredite otpada oko 55% ukupnog duga (slike 6. i 7.).
Ipak, razlike u iznosima podignutih stambenih CHF kredita su znaajne. Tako na kredite
s podignutim iznosima izmeu 100.000 i 200.000 CHF koji predstavljaju oko 16%
kreditnih partija otpada oko 34% iznosa. Konano, postoji odreeni broj kreditnih partija
stambenih CHF kredita koji po iznosu znaajno odudaraju od prosjenog stambenog
CHF kredita. Tako je oko 2,5% kreditnih partija stambenih CHF kredita podignuto s
iznosom veim od 200.000 CHF, a na njih otpada oko 11% preostalog stanja ovih kredita.
Prosjean iznos ovih kredita od oko 273.000 CHF ukazuje na znaajne razlike izmeu
klijenata s CHF kreditima (slike 6. i 7.).
Slika 6. Distribucija broja kreditnih partija aktivnih stambenih CHF kredita (na dan
31.10.2013.) prema inicijalno odobrenom iznosu kredita
10

Broj kreditnih partija

20.000
15.000
10.000
5.000
0
Do
Od
Od
Od
Od
Od
Preko
10.000 10.000 20.000 50.000 100.000 150.000 200.000
CHF CHF do
do
do
do
do
CHF
20.000 50.000 100.000 150.000 200.000
CHF
CHF
CHF
CHF
CHF

Izvor: HNB

Slika 7. Distribucija stanja aktivnih stambenih CHF kredita (na dan 31.10.2013.)
prema inicijalno odobrenom iznosu kredita

Iznos stanja u mlrd. CHF

1,0
0,8
0,6
0,4
0,2
0,0
Do
Od
10.000 10.000
CHF CHF do
20.000
CHF

Od
Od
Od
Od
Preko
20.000 50.000 100.000 150.000 200.000
do
do
do
do
CHF
50.000 100.000 150.000 200.000
CHF
CHF
CHF
CHF

Izvor: HNB

3. Financijska kriza i poetak problema s CHF kreditima

11

Nakon 2007. godine kamatne stope poinju rasti te dolazi do porasta tereta otplate CHF
kredita. No, kako do tog porasta dolazi i za EUR dunike, poloaj CHF dunika i dalje je
bio povoljniji. Rast kamatnih stopa na CHF i EUR kredite nastavljen je do kraja 2009.
godine.
Stabilan teaj EUR prema CHF trajao je sve do poetka financijske krize kada CHF
poinje kontinuirano rasti prema EUR, a samim time i prema HRK. Nakon toga, od kraja
2011. godine pa sve do poetka 2015. godine teaj HRK prema CHF bio je stabilan na
razini od otprilike 6 HRK za CHF, uslijed odluke vicarske narodne banke da intervenira
i plafonira teaj CHF na razini od 1,20 u odnosu na EUR. Poetkom 2015. godine zbog
odluke vicarske narodne banke da napusti prethodno plafoniranje teaja franka u
odnosu na EUR dolazi do nagle aprecijacije teaja CHF prema EUR, a time i HRK (Slika
8.). Upravo je aprecijacija CHF prema HRK nakon 2010. imala najvei utjecaj na porast
tereta otplate za CHF dunike (Slika 9.). Promatrajui povijesne podatke, CHF je
trenutno na visokoj razini, no teko je predvidjeti kada bi moglo doi do njegovog
slabljenja prema EUR. Kretanja iz 2015. za sada ukazuju na to da je nakon snane
aprecijacije CHF prema EUR poetkom godine, on ipak poeo kliziti pa je s razine od
1,02 potkraj sijenja 2015. pao na 0,92 na kraju kolovoza 2015. godine (slike 3. i 8.).

Slika 8. Kretanje teaja i procijenjenih kamatnih stopa za stambene CHF i stambene


EUR kredite nakon poetka krize

Procjena NKS-a EUR

Procjena NKS-a CHF

EUR/HRK

CHF/HRK

% i omjer

ZPK - 6,39

6
5
4

ZPK - 3,23%
ou-15

ruj-14

ou-14

ruj-13

ou-13

ruj-12

ou-12

ruj-11

ou-11

ruj-10

ou-10

ruj-09

ou-09

ruj-08

ou-08

Izvor: HNB

12

Slika 9. Kretanje procijenjenog mjesenog anuiteta za prosjeni CHF stambeni kredit


i usporedivi EUR kredit
EUR

CHF

4.000

HRK

3.500
3.000
2.500

srp-14

sij-14

srp-13

sij-13

srp-12

sij-12

srp-11

sij-11

srp-10

sij-10

srp-09

sij-09

srp-08

sij-08

srp-07

sij-07

srp-06

sij-06

2.000

Izvor: HNB

to se tie kamatnih stopa na kredite uz CHF, valja spomenuti da su banke samo dio
promjena troka izvora u CHF "prelijevale" u kamatnu stopu to znai da su banke
odluile dio trokova porasta kamatnih stopa zadrati u svojim bilancama (Slika 10. i
Tablica u Dodatku) ime su u odreenoj mjeri olakale poloaj klijenata.
Konkretnije, tijekom 2009. godine, banke su uglavnom podigle aktivne kamatne stope na
CHF kredite, ali neto blaim intenzitetom od rasta procijenjene nacionalne referentne
stope - NRS za CHF 2 u tom razdoblju. Naime, NRS za CHF je u odnosu na 2008. u
prosjeku porastao za 1,6 postotnih bodova, dok je prosjean porast aktivnih kamatnih
stopa za promatrane banke i odabrane kredite iznosio 0,5 postotnih bodova (Slika 10.).
S druge strane, znatnije sniavanje NRS za CHF tijekom 2010. i 2011. godine bilo je
popraeno blaim sniavanjem spomenutih aktivnih kamatnih stopa, pa je tako NRS za
CHF u spomenutom razdoblju, u odnosu na 2009., u prosjeku snien za 0,97 postotnih
bodova, dok su kamatne stope na promatrane kredite u prosjeku sniene za 0,23 postotnih
bodova. Ukupno, krajem 2013. u odnosu na kraj 2005. godine je NRS za CHF porastao

Zbog injenice da podaci o trokovima banaka u vicarskom franku nisu raspoloivi za razdoblja prije
2011. godine, CHF ekvivalent procijenjenom EUR-skom NRS-u procijenjen je na nain da je NRS za EUR
umanjen za 6M EURIBOR te mu je dodan 6M CHF LIBOR. Tako je dobivena procjena troka financiranja
u CHF-u za banke u Hrvatskoj, koja uvaava uvjete financiranja na domaem tritu, ali i razlike kamatnih
stopa na EUR i CHF zbog razliitih monetarnih politika sredinjih banaka eurozone i vicarske.

13

za 1 postotni bod, a banke su u tom razdoblju kamatne stope podigle za prosjenih 0,7
postotnih bodova.

Slika 10. Kretanje nacionalne referentne stope (NRS-a) i nominalne kamatne stope
(NKS-a) na stambene kredite uz CHF i uz EUR

NRS_eur

NRS_chf

Procjena NKS-a EUR

Procjena NKS-a CHF

6
4
2

1.11.2014

1.3.2014

1.7.2013

1.11.2012

1.3.2012

1.7.2011

1.11.2010

1.3.2010

1.7.2009

1.11.2008

1.3.2008

1.7.2007

1.11.2006

1.3.2006

1.7.2005

1.11.2004

1.3.2004

Izvor: HNB

4. Mjere poduzete s ciljem ublaavanja problema stambenih CHF kredita

Do sada su u Hrvatskoj provedene etiri vrste mjera za olakavanje poloaja dunika s


CHF stambenim kreditima:
Prva mjera odnosi se na ponudu konverzije kredita u EUR ili HRK od strane banaka. Ove
ponude su bile slabo prihvaene, iako su omoguavale klijentima konverziju prije
aprecijacije CHF prema HRK (Tablica 3.). Detaljan prikaz individualnih ponuda banaka
za olakavanje poloaja dunika uz CHF nalazi se u dodatku ovog dokumenta. Druga
mjera odnosila se na koordiniranu akciju Vlade, banaka i HNB-a (iz lipnja/kolovoza
2011. godine) kojom bi se omoguilo klijentima da kredite vraaju po fiksnom teaju od
5,8 uz prenoenje ostatka duga na kasnije godine dospijea. Odaziv dunika na ovu akciju
bio je slab te je svega 26 dunika s 35 kreditnih partija prihvatilo ovu mogunost.

14

Trea mjera donesena je kroz izmjene Zakona o potroakom kreditiranju. Poloaj


dunika u tim okolnostima olakan je odredbom Zakona kojom se kamatna stopa na sve
stambene CHF kredite fiksira na 3,23% od sijenja 2014. to je smanjilo razliku izmeu
anuiteta za stambeni CHF kredit i usporedivi EUR kredit. Zbog znaajne aprecijacije CHF
prema EUR, a posljedino i prema HRK sredinom sijenja 2015. izmijenjen je Zakon o
potroakom kreditiranju kojim je teaj za anuitete stambenih CHF kredita u redovnoj
otplati tijekom narednih godinu dana odreen na 6,39 HRK za CHF. Na taj nain za
hipotetski stambeni CHF kredit anuitet bi u kolovozu 2015. iznosio oko 3.800 HRK da
nisu poduzimane nikakve mjere. Fiksirana kamatna stopa taj anuitet sputa na oko 3.350
HRK, a fiksirani teaj na oko 2.950 HRK to je svega 250 HRK vie nego za usporedivi
EUR kredit.
Prema tome, kroz izmjene Zakona o potroakom kreditiranju u dva se navrata ilo u
prilog dunicima s CHF stambenim kreditima te su razlike izmeu njihovih anuiteta i onih
na usporedive EUR kredite danas manje nego u trenutku podizanja kredita (Slika 11. i
Tablica 4.). Rjeenja poduzimana do sada su bila linearna te nije provedena diferencijacija
dunika.

Tablica 3. Prikaz poduzetih mjera za olakavanje pozicije CHF dunika u Hrvatskoj

Mjera

Razdoblje

Opis mjere

Nosioc troka i iznos troka


mjere

Komentar

1. Individualne ponude banaka


klijentima da konvertiraju kredite
(prije deprecijacije)

Banke su nudile klijentima konverziju


u kunske ili eurske kredite (esto bez
Od 2007. do
naknade). Tako se znaajan dio
2011.
klijenata mogao odluiti za konverziju
po trinom teaju (otprilike istom
onom kada su podizali kredit)

Banke

Slab odaziv

2. Memorandum o mjerama za
ublaavanje poloaja korisnika
stambenih kredita

Lipanj 2011. Klijentima je omogueno fiksiranje


i izmjena u teaja kune prema vicarskom franku
kolovozu na 5,80 te prenoenje razlike u iznosu
anuiteta izraunatog po fiksiranom i
2011. (u
trajanju od
stvarnom teaju u tzv. odgoeno
dvije godine)
potraivanje

Banke

Slab odaziv - svega 35


kreditnih partija kod 26
korisnika ju je iskoristilo

3. Izmjene Zakona o potroakom


kreditiranju

Sijeanj
2014.

4. Izmjene Zakona o potroakom


kreditiranju

Sijeanj
2015.

Banke (otprilike 400 mil. kuna u


prvoj godini, nakon toga postupno
Kamatna stopa za dunike u
smanjivanje sukladno padu udjela
vicarskom franku se fiksira na 3,23%
kamata u anuitetima i smanjivanju
troka izvora sredstava)
Teaj kune prema vicarskom franku
za dunike u vicarskom franku se
Banke (otprilike 220 mil. kuna
fiksira na 6,39 na razdoblje od
godinje)
godinu dana (uz kamatnu stopu od
3,23%)

Pribliavanje visine anuiteta


za CHF stambene kredite s
EUR stambenim kreditima
Pribliavanje visine anuiteta
za CHF stambene kredite s
EUR stambenim kreditima

Izvor: HNB

15

Slika 11. Procijenjeni iznos anuiteta za prosjeni CHF stambeni kredit, u razliitim
scenarijima
CHF bez izmjena ZPK
CHF

4.000

3.000
2.500
2.000
1.500
1.000
500
0
-500
-1.000

3.500

HRK

3.000
2.500
2.000
1.500

sij-15

sij-14

sij-13

sij-12

sij-11

sij-10

sij-09

sij-08

sij-07

sij-06

1.000

HRK

Razlika EUR i CHF - desno


Bez izmjene ZPK (2015., 6,39)
EUR

Izvor: HNB

Tablica 4. Prikaz ukupnih otplata za prosjeni CHF stambeni kredit (iz 2006.) i
usporedive kredite, u odnosu na EUR kredit
Opis kredita

Kamatna
stopa nakon
1.1.2016.
(%)

Teaj nakon
1.1.2015.

Ukupna otplata (Indeks,


usporedivi EUR
kredit=100)

Ukupno otplaeno do
kraja 2015. (Indeks,
usporedivi EUR
kredit=100)

Originalni
EUR kredit
Originalni
HRK kredit
CHF kredit s
nastavkom
fiksiranja
teaja

5,8

7,56
HRK/EUR
1 HRK/HRK

100

100

104

107

3,23

6,39
HRK/CHF

105

104

3,23

7,03
HRK/CHF

112

104

CHF kredit s
trinim
teajem

6,2

Izvor: HNB

16

5. Simulacije nekih, do sada najee spominjanih, rjeenja

U javnosti je do sada raspravljano o vie moguih mjera kojima bi se popravio poloaj


dunika s CHF kreditima. U nastavku je dan pregled mjera koje su se uestalo pojavljivale
u javnima raspravama s popratnim kvantifikacijama njihovih uinaka na dunike, banke,
proraun i meunarodne priuve, u mjeri u kojoj je takvu kvantifikaciju mogue napraviti.
Paket regulatorno-poreznih mjera. Tim mjerama bi se, bez koritenja proraunskih
sredstava, banke dopunski motiviralo na rjeavanje odnosa s financijski slabim klijentima
(diferencirani pristup).
Oporezivanje aktive banaka u CHF. Drava subvencijama umanjuje teret otplate
stambenih CHF kredita, a fiskalni se kapacitet stvara oporezivanjem aktive banaka u CHF.
Nastavak zamrzavanja teaja na 6,39 i kamatne stope na 3,23%. Za dunike sa CHF
stambenim kreditima, teaj je fiksiran na 6,39, a kamatna stopa na 3,23% ime je njihov
teret usporediv s dunicima u EUR.
Smanjivanje kamatne stope. Dodatnim izmjenama Zakona o potroakom kreditiranju
kamatna stopa na stambene CHF kredite se fiksira na nioj razini (kamatna stopa od oko
1% izjednaava prosjeni anuitet za CHF stambeni kredit s onim za EUR stambeni
kredit).
Konverzija u EUR, pri emu postoje naelno dvije opcije - bez umanjenja dijela
glavnice i s umanjenjem dijela glavnice. Prva opcija podrazumijeva konverziju CHF
kredita u EUR kredite po trinom teaju te se taj kredit nastavlja otplaivanja uz snienu
kamatnu stopu, a s ciljem ujednaavanja poloaja CHF i EUR dunika u cjelokupnom
vijeku efektuiranja kredita. Druga opcija podrazumijeva konverziju CHF kredita u EUR
kredite po originalnom teaju (za svaki individualni kredit), pri emu se odreuje do sada
preplaeni iznos (takoer s ciljem ujednaavanja poloaja CHF i EUR dunika u
cjelokupnom vijeku efektuiranja kredita) koji se koristi za umanjivanje buduih anuiteta.
Konverzija (u HRK) po madarskom modelu. Svi devizni kredite se konvertiraju u
HRK, a na kredite se primjenjuje kunska kamatna stopa. Dolazi do znaajnog pada
meunarodnih priuva RH, na razinu koja je znatno ispod adekvatne.

5.1. Usporedba izravnih uinaka razliitih modela

17

U nastavku je prikazan pregled izravnih uinaka razliitih prijedloga mjera usmjerenih na


popravljanje poloaja dunika (Tablica 5.). Budui da nije mogue kvantificirati sve
mogue modalitete prikazanih modela, prikazane su samo one kvantifikacije kod kojih je
to mogue. Na primjer, kod paketa regulatorno-poreznih mjera, koji predstavlja
diferencirani pristup dunicima, potrebno je raspolagati s nizom individualnih podataka
o klijentima kakvima HNB ne raspolae (takva podatke imaju Porezna uprava i banke
vjerovnici). Takoer, pojedine mjere je potrebno razraditi do provedbene razine kako bi
se mogli ocijeniti njihovi izravni uinci. Konano, usporedba ne ulazi u ocjenu
potencijalnih neizravnih uinaka i rizika koji bi mogli nastupiti pri provedbi svakog od
modela tako bi neto zahtijevalo dodatnu, vrlo detaljnu, razradu svake od mjera i
izvjesno prikupljanje dodatnih podataka. To se posebno odnosi na analizu pravnih aspekta
dizajna i primjene pojedinih mjera, odnosno njihovih pravnih uinaka i rizika povezanih
sa njihovim propisivanjem i primjenom.

Tablica 5. Usporedni prikaz izravnih uinaka razliitih modela


Mjera

Utjecaj
anuitete

Paket
regulatornoporeznih mjera

Smanjenje
anuiteta
ili
vraanje
nekretnine uz
otpis
duga
(mjera ciljana
na financijski
slabije
dunike).
Anuiteti
se
smanjuju
u
proporciji koja
se eli postii

Oporezivanje
aktive banaka u
CHF

Nastavak
zamrzavanja
teaja na 6,39 i
kamatne stope na
3,23%.

na

Otklanja etiri
petine razlike
izmeu CHF i
usporedivog
EUR kredita

Linearnost
/
socijalna
komponenta
Mjera
ima
socijalnu
komponentu

Uinak
na
poslovni rezultat
/ kapital banaka
Umjereno slabi
poslovni rezultat
banaka
(nema
dovoljno
podataka
za
procjenu, ovisi o
dizajnu).

Fiskalni uinak

Nije
izravno
ugraena u dizajn
same mjere, ali
moe se provesti
uvjetovanjem
transfera
iz
prorauna.

Umjereno slabi
poslovni rezultat
banaka
(do
petine
dobiti),
ovisno
o
specifikacijama,
nema uinka na
kapital

Linearan uinak

Umjereno slabi
poslovni rezultat
banaka
(do
petine
dobiti),
nema uinka na
kapital. Efekt na
prihode banaka
iznosi oko 620
mil.
HRK
godinje
(400
mil. za fiksiranje
kamatne stope i
220 za fiksiranje
teaja), no taj bi
se
efekt
s
vremenom
smanjuje

Fiskalno neutralno u
pogledu
subvencioniranja
dunika,
blagi
negativan
fiskalni
uinak se postupno
realizira kroz vrijeme
zbog
smanjene
profitabilnosti banaka
Fiskalni uinak se
postupno realizira kroz
vrijeme

Blagi fiskalni uinak

Uinak
na
meunarodne
priuve RH
Nema uinka na
meunarodne
priuve

Nema uinka na
meunarodne
priuve

Postoji uinak na
meunarodne
priuve, ovisan o
primjeni
meunarodnih
raunovodstvenih
standarda
na
metodu
zamrzavanja teaja

18

Smanjivanje
kamatne stope

Smanjenje
kamatne stope
na otprilike 1%
izjednaava
anuitete
prosjenih
kredita u euru i
franku

Ima
linearan
uinak koji ovisi o
preostaloj
ronosti
(dua
ronost znai i
vei uinak).

Konverzija u EUR
uz otpis dijela
preostale glavnice

Anuiteti
dunika
u
franku padaju
neto
ispod
anuiteta
dunika
s
kreditima
u
euru
(privremeno
smanjeni jo za
polovicu, sve
dok
se
ne
"potroi" iznos
preplate).
Utjecaj ovisi o
teaju
po
kojemu bi se
radila
konverzija.

Linearan uinak

Konverzija
kune)
madarskom
modelu

(u
po

Linearan uinak

Umjereno slabi
poslovni rezultat
banaka
(do
petine
dobiti),
nema uinka na
kapital. efekt na
prihode banaka
je
usporediv
onom
kod
nastavka
zamrzavanja
teaja na 6,39 i
kamatne stope na
3,23%.
Visok trenutni
troak u iznosu
od otprilike 8
milijardi
HRK
(to predstavlja
trogodinju dobit
banaka
prije
poreza)

Fiskalni uinak se
postupno realizira kroz
vrijeme

Nema uinka na
meunarodne
priuve

Fiskalni
uinak
koncentriran u 2-3
godine nakon uvoenja

Znatno smanjuje
meunarodne
priuve (otprilike 1
mlrd. EUR)

Ovisi o teaju po
kojemu bi se
konverzija vrila

Fiskalni uinak se
postupno realizira kroz
vrijeme

Snano smanjuje
priuve (za 2,9
milijarde
EUR
samo u sluaju
konverzije
CHF
kredita
i
po
trinom
teaju,
vie ukoliko se vri
po teaju ispod
trinog,
znatno
vie ukoliko se
konvertiraju
i
krediti u euru).

Napomena: Za prikaz uinaka pojedinih mjera koritene su slijedee pretpostavke:


1. Kada dolazi do smanjivanja duge pozicije banaka u nekoj valuti pretpostavlja se da bi
banke pokuale relativno brzo vratiti svoju deviznu poziciju u uravnoteeno stanje. Razlog
za takvu pretpostavku je injenica da regulativa motivira banke da izloenost valutnom
riziku bude niska to potvruje i povijesno kretanje njihove otvorene devizne pozicije.
Nadalje, pretpostavlja se da bi banke ujednaavanje devizne pozicije pokuale provesti
kupovinom deviza na domaem tritu pa bi dolo do rasta potranje banaka za devizama
koji bi mogli izazvati slabljenje teaja kune prema euru. U takvoj situaciji, HNB bi bio
primoran intervenirati budui da na domaem tritu nema dostatnih deviznih sredstava
za zadovoljavanje te potranje. Takva situacija se dogodila u sijenju ove godine, nakon
odluke o zamrzavanju teaja na 6,39 za dunike u CHF.
2. Prelazak na trini teaj i na kamatnu stopu od 1% koja dovodi do otprilike istog
poloaja CHF dunika kao i kombinacija mjera iz Zakona o potroakom kreditiranju

19

(kamatna stopa od 3,23% i teaj od 6,39) simulirana je koritenjem baze podataka koju
HNB ima o stambenim CHF kreditima.
3. Uinak na banke koji proizlazi iz postojeih odredbi Zakona o potroakom
kreditiranju (kamatna stopa od 3,23% i teaj od 6,39) u iznosu od 620 mil. HRK godinje
temelji se, osim na simulacijama, i na ostvarenjima o kojima su banke izvijestile HNB.
Izvor: HNB

5.1.1. Paket regulatorno-poreznih mjera


Ranije poduzete mjere, kao i veina mjera o kojima se javno raspravlja, ukljuujui i
predloenu konverziju kredita u EUR uz otpis glavnice, linearne su naravi. To znai da
nemaju nikakvu socijalnu komponentu transfer dunicima ne ovisi o dohotku ni imovini
pojedinog dunika, kao ni vrsti i vrijednosti podignutog kredita. Takoer, veina
ugroenih dunika ostati e u izrazito nepovoljnom poloaju i nakon provedbe konverzije
uz otpis dijela potraivanja.
Paket porezno-regulatornih mjera kojima bi se banke motiviralo na rjeavanje odnosa s
financijski slabim dunicima predstavlja mogui pristup za popravljanje poloaja tih
dunika, o kojem je HNB ve pisao u svom priopenju za javnost iz sijenja ove godine.
Banke bi kroz individualne pregovore s ranjivim klijentima mogle dogovarati mjere poput
restrukturiranja kredita uz otpis dijela glavnice, preuzimanja nekretnine uz otpis
rezidualnog duga, kao i mogunost davanja preuzetih nekretnina u povlateni najam.
Porezno-regulatorni paket nije zamjena za druge mogue mjere, nego je komplementaran
s drugim pristupima jer adresira problem dunika koji su u drugim pristupima uglavnom
isputeni.

5.1.2. Modeli kombiniranja ogranienja teaja i kamatnih stopa


Mjere koje su trenutno na snazi usmjerene su na ublaavanje tereta otplate anuiteta kroz
ograniavanje kamatnih stopa i fiksiranje teaja za otplate na razini koja je ispod trine.

20

Utjecaj navedenih mjera prikazan je u tablici 6. Kada bi se s tim mjerama nastavilo i nakon
2016. godine (teaj 6,39 i kamatna stopa 3,23%), ukupne otplate izraunate na primjeru
reprezentativnog kredita (100.000 EUR iz 2006. na 25 godina) bi bile za 5% vee od
usporedivog EUR kredita. Pri tome razlika za ve plaene anuitete iznosi 4%, dok su
tekue otplate za 6% vie od anuiteta usporedivog kredita u eurima. Ukoliko bi se prelo
na trini teaj, za koji je pretpostavljeno da ostaje na razini 7,03 CHF/HRK, a ostavile
kamatne stope na 3,23%, onda bi CHF dunici platili oko 12% vie nego usporedivi EUR
dunici. Kad bi se eliminiralo i ogranienje kamatnih stopa, onda bi CHF dunici platili
oko 22% vie nego usporedivi EUR dunici. Iz navedenoga je jasno kako je poduzetim
mjerama otklonjeno otprilike tri etvrtine razlike izmeu anuiteta u eurima i anuiteta koji
bi dunici s kreditima u francima platili bez ve poduzetih mjera.
Sve do sada poduzete mjere kombiniranja ogranienja teaja i kamatnih stopa bile su
linearne, to znai da nisu imale socijalnu komponentu. Konkretno, utjecaj na anuitete je
ovisio o trenutku podizanja teaja i preostaloj ronosti kredita, a ne o stupnju socijalne
ugroenosti dunika, tako da mjere nisu pomogle dunicima koji su od ranije bili ranjivi.
Ograniavanje kamatnih stopa i teaja postupno materijalizira nepovoljni uinak na
poslovni rezultat banaka. Fiksiranje kamatne stope na 3,23% inicijalno je smanjilo
kamatni prihod banaka za oko 400 mil. HRK godinje, dok je kroz fiksiranje teaja HRK
prema CHF na 6,39, poslovni rezultat smanjen za dodatnih 220 mil. HRK. godinje. Iako
su ove dvije mjere zajedno opteretile zarade banaka, treba rei da ovi trokovi imaju
tendenciju smanjivanja i to iz dva razloga. Prvi razlog je pad udjela kamata u anuitetima
kako se blii dospijee. Drugi razlog je pribliavanje dospijea CHF kredita openito
(Tablica 6.). Fiskalni utjecaj navedenih ogranienja takoer je razmjerno blag i djeluje
vrlo postupno, u skladu s postupnim djelovanjem ogranienja kamatnih stopa i teaja na
poslovni rezultat banaka. U pogledu utjecaja na meunarodne priuve, on je povezan s
trokom banaka koji proizlazi iz fiksiranja teaja i ovisan je o primjeni meunarodnih
raunovodstvenih standarda na metodu zamrzavanja teaja.

21

Tablica 6. Usporedba poloaja dunika sa stambenim kreditima ovisno o kombinacijama valuta, teaja i kamatnih stopa

HRK
u odnosu
na eur.
kuna
kred.

EUR
u odnosu
na eur.
kred.
kuna

CHF uz teaj 4,41


u odnosu
na eur.
kuna
kred.

CHF uz teaj 5,7


u odnosu
na eur.
kred.
kuna

CHF uz teaj 6,39


u odnosu
na eur.
kuna
kred.

CHF uz teaj 7,13


u odnosu
na eur.
kred.
kuna

CHF uz teaj 7,57


u odnosu
na eur.
kuna
kred.

Kamatna stopa koja za CHF kredite vrijedi od 2016. nadalje: 3,23%


Ukupna otplata
1.492.666
od toga: otplaeno do 31.12.2015. 609.755
od toga: preostalo za otplatiti
882.912

104
107
103

1.428.392
567.864
860.529

100
100
100

1.271.513
588.018
683.496

89
104
79

1.404.773
588.018
816.756

98
104
95

1.504.132
588.018
916.114

105
104
106

1.609.679
588.018
1.021.661

113
104
119

1.692.124
588.018
1.104.106

118
104
128

100
100
100

1.328.695
588.018
740.677

93
104
86

1.473.104
588.018
885.086

103
104
103

1.580.775
588.018
992.757

111
104
115

1.695.152
588.018
1.107.134

119
104
129

1.763.474
588.018
1.175.456

123
104
137

Kamatna stopa koja za CHF kredite vrijedi od 2016. nadalje: 4,41%


Ukupna otplata
1.492.666
od toga: otplaeno do 31.12.2015. 609.755
od toga: preotalo za otplatiti
882.912

104
107
103

1.428.392
567.864
860.529

Napomena: U izraunima je koriten reprezentativni kredit podignut u iznosu od 100.000 eura, poetkon 2006. na rok dospijea od 25 godina.

Izvor: HNB

22

5.1.3. Prijedlozi Izmjena i dopuna Zakona o potroakom kreditiranju i Zakona o


kreditnim institucijama - model konverzije CHF stambenih kredita u EUR uz
izjednaavanje ukupnog poloaja korisnika
Kroz predloene Izmjene i dopune ZPK - poloaja CHF dunika i EUR dunika se
izjednaava na nain da se:

utvruje ukupan iznos anuiteta koji su CHF dunici platili vie od EUR dunika,

tako utvreni iznos pretplate se koristi za umanjenje buduih anuiteta CHF


dunika (do 50% mjeseno),

krediti konvertiraju u EUR kredite na nain da se koriste povijesne kamatne stope


i teajevi koji su vrijedili za EUR kredite.

u konanici izjednai ukupan iznos plaenih anuiteta za originalno CHF dunike i


originalno EUR dunike.

Treba imati na umu da su, unato dvjema izmjenama Zakona o potroakom kreditiranju,
CHF dunici do sada platili ipak vei iznos anuiteta u odnosu na originalno EUR dunike
(za hipotetski kredit iz 2006. godine, oko 4% vie). Iz tog razloga, ukoliko bi ih se htjelo
u potpunosti izjednaiti s dunicima koji su originalno uzelu EUR kredit, ne samo u
budunosti, nego i za cijeli vijek kredita, njihove bi rate, u narednom razdoblju, trebale
iznositi manje u odnosu na originalno stambene EUR kredite.
Nie prikazane kalkulacije izraene su pomou HNB-ove baze o stambenim CHF
kreditima. U stvarnosti, a sukladno prijedlogu Izmjena Zakona, izraun za svakog klijenta
biti e individualan, s kamatnim stopama i teajem koje su primjenjivale konkretne banke
od razdoblja odobravanja CHF kredita.
U nastavku su prikazani izrauni efekta konverzije na hipotetski stambeni CHF kredit sa
inicijalnom vrijednosti glavnice od 82.000 CHF, podignut 2005., 2006., odnosno 2007.
na 22 godine (Tablica 7.). Izraun konverzije je napravljen na nain da se simulira ukupan
otplatni plan CHF stambenog kredita, te njemu usporedivog EUR stambenog kredita (s
prosjenim kamatnim stopama i teajem), te se u konanici implicitno odredi iznos otpisa
glavnice koji bi izjednaio ukupne otplate navedena dva stambena kredita. to se tie
dijela do sada vie plaenih anuiteta u odnosu na EUR dunike, on je prikazan zasebno i
prema prijedlogu zakona dovodi do umanjenja anuiteta za konvertirane CHF kredite sve
dok se ne potroi. Za prikazana tri "prosjena" kredita taj iznos biti e potroen u

23

razdoblju od oko 10 mjeseci (kredit iz 2005.) do razdoblja od oko 23 mjeseca (kredit iz


2007.).
U tablici 5. su prikazani usporedivi hipotetski krediti s jednakim karakteristikama,
podignuti u kunama, odnosno eurima. Takoer je prikazan izraun za scenarij CHF u
kojem je simuliran povratak CHF kredita na trini teaj uz zadravanje zakonom
odreene kamatne stope od 3,23%, budui da Izmjena Zakona kojom je teaj fiksiran na
6,39 vrijedi do sijenja 2016. godine. Prilikom izrauna konverzije koriten je trini teaj
CHF/HRK od 7,03 pri emu kredit CHF konvertiran u EUR preuzima EUR kamatne
stope odnosno 5,81 postotnih bodova.

Tablica 7. Usporedba reprezentativnih kredita s jednakim karakteristikama, ovisno o


valuti podizanja*
2005
Iznos ukupne otplate
od toga: Otplaeno do kraja 2015.
od toga: Preostali iznos
Iznos preostale glavnice, sijeanj 2016.
Iznos otpisa glavnice
Preplaeni iznos anuiteta
Anuitet sijeanj 2016.

HRK
753.781
382.281
371.500
269.135

EUR
705.886
349.983
355.903
262.465

CHF
753.745
362.379
391.366
329.023

2.814

2.696

2.965

2006
Iznos ukupne otplate
od toga: Otplaeno do kraja 2015.
od toga: Preostali iznos
Iznos preostale glavnice, sijeanj 2016.
Iznos otpisa glavnice
Preplaeni iznos anuiteta
Anuitet sijeanj 2016.

HRK
737.541
340.817
396.724
279.698

EUR
708.167
319.327
388.840
279.450

CHF
758.347
334.034
424.312
351.363

2.755

2.700

2.947

HRK
705.380
294.393
410.987
282.066

EUR
682.681
277.792
404.888
283.650

CHF
764.515
307.269
457.247
372.981

2.635

2.595

2.931

2007
Iznos ukupne otplate
od toga: Otplaeno do kraja 2015.
od toga: Preostali iznos
Iznos preostale glavnice, sijeanj 2016.
Iznos otpisa glavnice
Preplaeni iznos anuiteta
Anuitet sijeanj 2016.

Konverzija
705.806
362.379
343.427
262.465
73.186
12.396
2.696
Konverzija
708.072
334.034
374.038
279.450
79.074
14.707
2.700
Konverzija
682.576
307.269
375.307
283.650
98.225
29.476
2.595

Napomena: Svi iznosi su iskazani u HRK. CHF kredit je kredit koji nije konvertiran, te
se nastavlja otplaivati po teaju od 6,39 i uz kamatnu stopu 3,23%.

24

Anuiteti za konvertirani CHF kredit u poetku e biti manji sve dok se iznos dijela do sada
vie plaenih anuiteta u odnosu na EUR dunike ne "potroi". Nakon toga, anuitet za taj
kredit biti e jednak anuitetu za EUR kredit.
Izvor: HNB (prema podacima banaka)

S obzirom da troak konverzije kredita u vicarskom franku podrazumijeva otpis dijela


glavnice, konverzija e izvjesno znatno umanjiti kapital banaka koje imaju dijelove
kreditnog portfelja nominirane u vicarskom franku i podlone su odredbama navedenog
zakona. Iz dostupnih nepotpunih podataka moe se pretpostaviti da e proirenje
obuhvata kredita podlonih konverziji i naknadne promjene u modelu temeljem kojega je
inicijalna procjena raena, poveati troak konverzije za banke u odnosu na preliminarne
procjene, tako da bi taj troak mogao dosei iznos od otprilike 8,0 milijardi kuna.
Tako bi trenutni prijedlog Izmjena i dopuna Zakona o potroakom kreditiranju i Zakona
o kreditnim institucijama za banke stvorio znatne trokove koji bi smanjili njihovu
adekvatnost kapitala te generirao gubitke u iznosu od gotovo trogodinje oekivane dobiti.
Od procijenjenog uinka zakonskih izmjena na zarade banaka od 8,0 mlrd. kuna, 5,8
mlrd. HRK odnosi se na troak jednokratnog otpisa odnosno na ujednaavanje preostale
glavnice CHF i EUR dunika, 1,8 mlrd. HRK na dodatno umanjivanje anuiteta te jo oko
500 mil. HRK za ne-stambene i otkazane kredite (Tablica 8.). 3

Tablica 8. Prikaz trokova za vjerovnike uslijed mjera za olakavanje poloaja CHF


dunika
Opis mjere

Troak za banke

Ponude klijentima (konverzija, moratorij...) i


zadravanje porasta kamatnih trokova u
svojim bilancama
Izmjena ZPK (kamatna stopa nfiksnirana na
3,23%)
Izmjena ZPK (teaj fiksniran na 6,39)

Nemogue kvantificirati

Trenutni prijedlog izmjena i dopuna ZPK

oko 400 mil. HRK godinje s tendencijom


smanjivanja
oko 220 mil. HRK godinje s tendencijo
smanjivanja
oko 8,0 mlrd. HRK jednokratno

Izvor: HNB

Ovdje treba dodatno naglasiti da je efekt zakonskih promjena na ne-stambene i otkazane kredite neto
grublja procjena od one za stambene kredite za koje postoji baza podataka po kreditnim partijama.

25

Tablica 9. Prikaz komponenata troka za banke uslijed primjene trenutnog prijedloga


izmjena i dopuna ZPK, u 000 HRK
Komponenta mjere

Troak za banke

Troak jednokratnog otpisa

5.763.725

Troak umanjenja anuiteta

1.765.433

Troak za ne-stambene i otkazane


kredite

500.000

Izvor: HNB

Temeljem procjene moguih trokova predloenog rjeenja, moe se prognozirati i


adekvatnost kapitala te zarade osam banaka na koje otpada veina CHF kredita za
naredno razdoblje. Tako bi jednokratni troak od 8,0 mlrd. HRK doveo do pada stope
ukupnog kapitala s 23,5% na 19,7% to je pad od 3,8 postotnih bodova (Tablica 10.).
Takoer, uz pretpostavku da banke zarade u tekuoj godini koriste prvo za pokrivanje
gubitaka iz prethodne godine, troak od 8,0 mlrd. HRK banke bi tek u 2017. godini
ponovno ule u podruje pozitivnih zarada. Pri tome je uzeta u obzir i injenica da banke
trenutno ostvaruju neto bolju neto kamatnu maru na kredite uz EUR, u odnosu na CHF
kredite (Tablica 11.). Konano, eliminiranje trogodinje dobiti banaka ima i znatne
fiskalne implikacije budui da banke u tom razdoblju nee plaati porez na dobit.
Izostanak uplata s osnove poreza na dobit djelovat e na poveanje proraunskog manjka,
ili e zahtijevati kompenzacijske mjere na strani fiskalnih prihoda i/ili rashoda u sluaju
da se eli neutralizirati uinak konverzije na manjak.

Tablica 10. Utjecaj troka na adekvatnost kapitala banaka


Stopa
ukupnoga
kapitala
(30.6.2015.),%

Regulatorni
kapital,
000 HRK

Implicitni
nazivnik,
000 HRK

Troak,
000 HRK

Nova stopa
ukupnog
kapitala, %

1
23,50

2
50.081.011

3=2/(1/100)
213.115.012

4
8.029.158

5=(2-4)/3*100
19,73

Promjena
stope
ukupnog
kapitala,
postotni
bodovi
6=5-1
-3,77

Izvor: HNB

26

Tablica 11. Procjena zarada banaka za razdoblje 2015.-2018., u 000 HRK


2015. godina
1

Oekivane zarade banaka prije poreza (2*Q2 2015)

2.690.510

Troak jednokratnog otpisa

-5.763.725

Troak umanjenja anuiteta

-1.765.433

Troak za ne-stambene i otkazane kredite

-500.000

Zarade banaka prije poreza

-5.338.648

Oekivana dobit u 2016. (prosjek 2012.-2014.)

2.673.070

Implicitna neto kamatna mara po 1 CHF stambenog CHF kredita - iz priopenja

0,01

Implicitna neto kamatna mara po 1 EUR stambenog EUR kredita - iz priopenja

0,03

Konvertirani CHF krediti potroaima (nakon otpisa)

16.500.000

10

Promjena implicitne neto kamatne mare za 1 HRK konvertiranog CHF kredita (razlika 7. i 8.)

0,02

11

Porast neto kamatnog prihoda (9.*10.)

361.582

2016. godina

12

Efekt ukidanja mjere 6,39

220.000

13

Pokrivanje gubitka iz prethodne godine

-5.338.648

14

Zarade banaka prije poreza

-2.083.996

2017. godina
15

Oekivana dobit u 2017. (prosjek 2012.-2014.)

2.673.070

16

Porast neto kamatnog prihoda (0,9*11.)

325.424

17

Efekt ukidanja mjere 6,39 (0,9*12.)

198.000

18

Pokrivanje gubitka iz prethodne godine

-2.083.996

19

Zarade banaka prije poreza

1.112.498

20

Oekivana dobit u 2018. (prosjek 2012.-2014.)

2.673.070

21

Porast neto kamatnog prihoda (0,9*16.)

292.881

22

Efekt ukidanja mjere 6,39 (0,9*17.)

178.200

23

Zarade banaka prije poreza

3.144.151

2018. godina

Pretpostavke:
Konverzija i otpis se rade na kraju 2015. godine kada banke priznaju i gubitke od buduih
smanjenih anuiteta.
Banke ostvaruju vei neto kamatni prihod na EUR kredite, nego na CHF, ali u 2015.
godini ta se koriste nee ostvariti jer se konverzija i otpis rade na kraju godine. Tek u
2016. i dalje dolazi do porasta neto kamatnog prihoda. No, zbog dospijevanja kredita, ta
je razlika svake godine 10% manja (pretpostavka). Isto vrijedi i za koristi koje nastaju
zbog ukidanja mjere 6,39.
Zarade za 2015. su procijenjene mnoenjem ostvarenja za lipanj 2015. s faktorom 2.
Zarade za 2016., 2017. i 2018. su prosjek za razdoblje 2012.-2014.
Izraun se odnosi na 8 banaka na koje se odnosi gotovo cijeli portfelj CHF kredita.
Izvor: HNB

Konverzija CHF stambenih kredita u EUR ne dovodi do automatskog pada


meunarodnih priuva. No, otpis djela glavnice za konvertirane CHF kredite mogao bi
27

dovesti do pada meunarodnih priuva RH. Naime, kroz otpis potraivanja u eurima,
bankama se skrauje pozicija u toj valuti. Ukoliko bi banke u potpunosti nadoknadile
skraivanje svoje valutne pozicije (a regulatorni poloaj ih motivira da dre otvorenu
deviznu poziciju niskom) kupovinom deviza na domaem tritu, dolo bi do rasta
potranje banaka za devizama koji bi mogli izazvati slabljenje teaja kune prema euru. U
takvoj situaciji, HNB bi bio primoran intervenirati budui da na domaem tritu nema
dostatnih deviznih sredstava za zadovoljavanje te potranje. Posljedino, HNB bi trebao
intervenirati troenjem meunarodnih priuva. Konkretnije, pod pretpostavkom da bi
banke htjele odmah vratiti svoju deviznu poziciju u ravnoteu i da to ostvaruju kupovinom
deviza na tritu, HNB bi bankama trebao prodati deviznih priuva u iznosu od 0,88 mlrd.
EUR. Ukoliko se priuve umanje za cjelokupan iznos troka banaka uslijed konverzije,
gubitak priuva bi u tom sluaju mogao premaiti 1 milijardu EUR.
Konano, valja istaknuti kako ove kvantifikacije razmatraju iskljuivo izravne efekte
predloenog paketa na dunike, banke, javne financije i meunarodne priuve. Njegovi
posredni uinci na mogunost materijalizacije financijskih rizika kao ni iri utjecaji na
financijski sektor i gospodarstvo u cjelini se ne razmatraju, iako se mogu oitovati u
percepciji veeg rizika ulaganja u hrvatsko gospodarstvo i, naroito, veeg rizika
kreditiranja.

5.1.4.Konverzija CHF kredita u kune (madarski model)


Najznaajniji utjecaj i ujedno glavni kanal djelovanja konverzije valutno indeksiranih
kredita u kune odnosi se na znatno umanjenje meunarodnih priuva RH. Konverzija svih
valutno indeksiranih stambenih kredita u Hrvatskoj u HRK prema trinom teaju na
kraju lipnja 2015. godine rezultirala bi smanjenjem meunarodnih priuva Republike
Hrvatske za 7,0 milijardi EUR, odnosno 62% ime bi se snizile na 4,3 milijardi EUR.
Ukoliko bi se iz konverzije iskljuili dunici s eurskim kreditima, to je upitno sa stajalita
ravnopravnosti poloaja dunika, smanjenje meunarodnih priuva Republike Hrvatske
iznosilo bi 2,9 milijarde EUR. Dakle, konverzija svih stambenih kredita indeksiranih uz
valutnu klauzulu u kune iznimno bi negativno djelovala na adekvatnost meunarodnih
priuva RH.
Da bi se razumio mehanizam smanjenja priuva, potrebno je pojasniti sljedee: povijesno
kretanje otvorene valutne pozicije banaka pokazuje da banke valutnu poziciju nastoje
zatvoriti kako bi smanjile izravne valutne rizike u svojoj bilanci, to potie i regulativa,
koja na razini Europske unije propisuje izraun dodatnoga kapitalnog zahtjeva za valutni
28

rizik ako ukupna otvorena neto valutna pozicija banaka prelazi 2% ukupnoga
regulatornog kapitala. Prema tome, novonastalu neusklaenost obveza i imovine banke bi
nastojale zatvoriti kupovinom strane valute EUR, koju onda na meunarodnom tritu
lako mogu promijeniti u vicarske franke (da bi zatvorili dio obveza u vicarskim
francima).
Ukoliko bi banke novonastalu neusklaenu valutnu poziciju nastojale zatvoriti kupovinom
devizna na domaem tritu, takvu znatnu potranju za devizama mogla bi zadovoljiti
samo Hrvatska narodna banka jer na domaem deviznom tritu ne postoji dovoljna
ponuda deviza za takvu operaciju. Gubitak meunarodnih priuva u sluaju konverzije
svih stambenih deviznih kredita (ukljuujui eurske) bi iznosio 7,8 mlrd. EUR, dok bi u
sluaju konverzije samo stambenih CHF kredita iznosio 3,2 mlrd. EUR. Svi navedeni
izrauni polaze od pretpostavke da se konverzija vri prema trinim teajevima, a
eventualna odstupanja od trinog teaja dodatno bi nepovoljno djelovala na gubitak
priuva.
Gubitak meunarodnih priuva nepovoljno utjee na adekvatnost meunarodnih priuva
i stvara dodatni rizik za deviznu likvidnost, a posredno i za stabilnost teaja kune i kreditni
rejting Hrvatske. Naime, razina meunarodnih priuva Republike Hrvatske, u posljednjim
Izvjeu MMF-a iz lipnja 2015., ocijenjena je skromnom u odnosu na standardno MMFovo mjerilo za procjenu adekvatnosti, uz potrebu za njihovim daljnjim akumuliranjem.
Navedeni gubitak mogao bi produbiti percepciju nedostatnosti meunarodnih priuva i
negativno se odraziti na ocjenu njihove adekvatnosti.

29

Literatura

Drvar M.: Krediti s valutnom klauzulom - primjer Australije


Ivii L., Dumii M.,Buri A. i Huljak I.: Rezultati petoga HNB-ova anketiranja banaka,
Pregled, Hrvatska narodna banka, P-24, kolovoz 2008.
Kraft E.: Kolika je konkurencija u hrvatskom bankarskom sektoru?, Istraivanje,
Hrvatska narodna banka, I-19, svibanj 2007.
Kunovac, D., ozovi, E., Lukini, G., Pufnik, A. (2008.), Primjena hedonistike metode
za izraunavanje indeksa cijena nekretnina u Hrvatskoj, Istraivanje, Hrvatska narodna
banka, I-20, lipanj 2008.
vicarska narodna banka, CHF lending monitor (2010: Q2 i 2012:Q2)

HYPERLINK:
http://www.mfin.hr/adminmax/docs/I.%20Dodatak%20Memorandumu%20o%20mjer
ama%20za%20ublazavanje%20polozaja%20korisnika%20stambenih%20kredita.pdf

30

Dodatak

Konkurencija meu bankama u razdoblju odobravanja CHF kredita u


Hrvatskoj
Ranije u tekstu je objanjeno kako su se CHF krediti u Hrvatskoj pojavili u razdoblju kada
je konkurencija meu bankama porasla. Tim istraivaa HNB-a je tijekom 2006. godine
intervjuirao bankare te, izmeu ostalog, postavio i nekoliko pitanja o konkurenciji.
Bankari su u znaajnoj mjeri odgovorili da oekuju daljnji rast konkurencije na tritu, ali
i da oekuju da e trini udio njihove banke rasti.
Konkurenciju meu bankama mogue je i kvantificirati. U tu je svrhu koriten pristup koji
je detaljnije objanjen u Kraft (2006.). Lernerov indeks banaka (pokazatelj trine moi),
nakon 2003. godine se smanjuje to sugerira da konkurencija meu bankama raste.

Slika: Kretanje graninog troka i Lernerovog indeksa za hrvatski bankarski sektor


Granini troak
Lerner - desno
Poli. (Prosjena cijena)

Prosjena cijena
Poli. (Granini troak)
Poli. (Lerner - desno)

0,14

0,40

0,13

0,35

0,12
0,30
0,11
0,10

0,25

0,09

0,20

0,08

0,15

0,07
0,10
0,06
0,05

0,04

0,00

1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013

0,05

Napomena: Izraun prema metodologiji Kraft 2006.


Izvor: HNB

31

Kretanja na tritu nekretnina u razdoblju odobravanja CHF kredita u


Hrvatskoj
Ranije u tekstu je objanjeno kako su cijene nekretnina u Hrvatskoj u razdoblje kada su
CHF krediti zabiljeili snaan porast bile na povijesno gledano visokoj razini, ali da su i
dalje rasle. prikaz cijena nekretnina u Republici Hrvatskoj putem Hedonikog indeksa
cijena nekretnina (Kunovac i suradnici, 2008.) pokazuje da su one ostvarile snaan rast
upravo u razdoblju izmeu 2004. i 2007. godine.

Slika: Cijene nekretnina u Republici Hrvatsko, HICN (oujak 1997. =100)

Hrvatska

Hrvatska - bez Jadrana

220
200

180
160
140
120

lip.12

ruj.11

pro.10

ou.10

lip.09

ruj.08

pro.07

ou.07

lip.06

ruj.05

pro.04

ou.04

lip.03

ruj.02

pro.01

ou.01

100

Izvor: HNB

Madarski model konverzije deviznih kredita u domau valutu


Maarski model otklanjanja valutnog rizika za klijente s deviznim kreditima odvijao se u
dvije faze. U prvoj su fazi (sredina 2011. godine) klijentima uzastopno dane tri
mogunosti.
Povrat preostalog iznosa duga po povlatenom teaju. Dunicima je ponueno da uz
teaj od 180 HUF za CHF prijevremeno zatvore svoje CHF obveze uz diskont od oko
25% (razlika ponuenog i tekueg teaja). Ova mjera favorizirala je imunije zajmoprimce
jer im je oprotena gotovo etvrtina duga. No, ovu je opciju iskoristilo svega 4% dunika
koji s oko 20% glavnice. Dodatno, zatvaranje kredita u veem iznosu povealo je

32

potranju za stranom valutom, odnosno dovelo do deprecijacije domae valute pa su ostali


klijenti u konanici zavrili u goroj poziciji, nego da nita nije poduzimano
Uvoenje fiksnog teaja za obraun preostalih obveza klijenata po deviznim kreditima.
Drugi model nastojao je ispraviti nedostatke prvog pa je omogueno klijentima da razliku
izmeu vrijednosti otplata prema trinom i obraunskom teaju kumuliraju na posebnom
raunu (balon) pri emu je polovicu kamata na balon financirala drava, a kumulirane
teajne razlike su ule u zavrnu konverziju u domaoj valuti i nakon 2016. se ponovno
moraju poeti plaati. Za ovaj se model odluila gotovo etvrtina dunika.
Prodaja nekretnine i preuzimanje statusa zatienog najmoprimca. Ova opcija svodi se
na prodaju nekretnine dravnom fondu, a dunici su nastavili koristiti nekretninu po
povoljnijim uvjetima od trinih. Ovaj model je bio slabo prihvaen (oko 3% dunika)
budui da su klijenti smatrali da je bolje izravno pregovarati s bankom.
U drugoj fazi, potkraj 2014. godine, parlament je donio zakon po kojem su svi devizni
stambeni krediti po sili zakona konvertirani u domau valutu koritenjem teaja iz
studenog 2014. godine. Prema tome, mjesene obveze dunika su zamrznute po teaju
koji je vrijedio u studenom 2014. godine i po njemu su nastavili otplaivati kredite.
Sredstva koja su u meuvremenu ula u balone (vidjeti model 2 iz prve faze) takoer su
ula u konverziju prema teaju iz studenog 2014. godine, a nakon 5 godina od poetka
primjene mjere iz 2011. pripisati e se glavnici. Za ta sredstva nisu planirane subvencije
drave. Konano, u sklopu konverzije, uvedena je maksimalna mara od 4,5 postotnih
poena iznad kamatne stope sa trita novca.
Konano, treba rei da je "uspjehu" madarskog modela u znaajnoj mjeri doprinio
nepredvidivi potez vicarske narodne banke s poetka 2015. godine jer neoekivana
aprecijacija teaja franka nije vie utjecala na teret otplate tada ve konvertiranih kredita.
No, uspjeh madarskog modela biti e mogue procijeniti tek nakon isteka veine CHF
kredita kada e biti mogue usporediti konaan poloaj klijenata u razliitim scenarijima.

Individualne ponude banaka klijentima za konverziju ili olakanje poloaja


u Hrvatskoj
U nastavku su prikazane ponude banaka klijentima za konverziju CHF kredita u EUR ili
HRK ili za olakanje poloaja u nekom drugom obliku. Vano je primijetiti da su gotovo
sve banke istovremeno s odobravanjem CHF kredita imale u ponudi i opciju njihove
konverzije u EUR kredite (rjee i u HRK). To znai, da su i znaajno prije nego to je
33

dolo do porasta kamatnih stopa na CHF kredite (2007.) te deprecijacije HRK prema
CHF, klijenti mogli konvertirati kredit u EUR ili HRK. Prema izvjeu banaka, ponude
su rijetko bile prihvaane.
Osim konverzije, banke su nudile i druge mjere za olakavanje poloaja klijenta. Ove su
mjere rezultirale odreenim odazivom, no u konanici u najveoj su mjeri zaivjele odgode
i moratoriji. Od trenutka odobravanja pa sve do 2015. godine, banke su sputale cijenu
naknada za te aktivnosti.

34

Tablica: Individualne ponude banaka klijentima s kreditima uz CHF, po godinama i bankama


ERSTE

HYPO

OTP

PBZ

2004.
Prilikom samog podizanja kredita u ugov su
ugraivane klauzule koje jasno upozoravaju klijente
na valutni rizik povezan sa CHF. Takoer, prilikom
oglaavanja kredita uvjek su uz CHF bili jasno
oglaeni i uvjeti za HRK i EUR kredite. Pogodnost
za CHF je isticana samo kod kredita na krae
rokove.

2005.

2006.

U srpnju prilikom prvog poremeaja, ponuena je


konverzija u kunski kredit po vrlo povoljnim
uvjetima i po teaju slinom onom ukao u razdoblju
podizanja kredita.

2007.

2008.

Uvedena mogunost konverzije u EUR bez


naknade i poeka do 12 mj. uz naknadu od 1%.

U lipnju banka je uvela mogunost zatvaranja


stambenog kredita uz valutnu klauzulu u CHF sa
stambenim kreditom uz valutnu klauzulu u EUR ili
bez valutne klauzule u HRK, te se navedena
mogunost nudi i danas, uz ostale mogunosti
olakavanja otplate kredita putem produljenja roka
Banka kontinuirano nudi klijentima konverziju CHF
otplate, poeka otplate kredita i ugovaranja
kredita u EUR. Do 15.8.2010. naknada za
odgoenog potraivanja odnosno privremene
konverziju iznosila je 2,0% nedospjele glavnice, a
otplate kredita po fiksnom teaju. Postojeim
minimalno 1.000 HRK
korisnicima stambenih CHF kredita su u lipnju
(prije porasta teaja CHF-a) prilikom izmjene
kamatnih stopa na stambene kredite u CHF
dostavljene pisane obavijesti o promjeni kamatne
stope s ponudom zatvaranja kredita sa EUR
odnosno HRK kreditom bez dodatne naknade.
Uvedena mogunost moratorija (uz plaanje
kamata u razdoblju moratorija i bez plaanja
kamate u razdoblju moratorija)

2009.

2010.

Od 15.8.2010. do 15.8.2011. banka nudi


U srpnju su izmjenjeni uvjeti za konverziju kredita u
konverziju CHF kredita u EUR, bez naknade.
EUR uz primjenu srednejg teaja banke i uvoenje
Takoer, banka je 10.6.2010. uvela mogunost
granice kamatne stope od 5,9%. Uvedena je i
reprograma kredita za svakog klijneta s
mogunost produljenja roka vraanja kredita do 5
potekoama u otplati. Uvedena je i mogunost
godina. Sve uz naknadu od 0,1% preostale
produljenja roka otplate, bez naknade. Konano,
glavnice. U listopadu je uvedena mogunost
banka je snizila kamatnu stopu za stambene kredita
produljenja roka otplate za 10 godina.
uz CHF za 0,25 p.b.

2011.

Trajno ukidanje naplate naknade za provoenje svih


promjena vezanih za CHF kredite.

2012.

Izmjena uvjeta za ugovoranja konverzije kredita u


EUR: smanjenje granice kamata na 4,7%.
Mogunodt ugovaranja moratorija do 6 ili do 12
mjeseci. Mogunost ugovaranja ostatka vrijednosti..

2013.

Izmjena uvjeta konverzije kredita u EUR prema


vaeim kamatnim stopama iz Kataloga proizvoda
Sektora graanstva za fizike osobe za vrstu kredita
izuzev za kredite na koje se primjenjuje fiksirana
zakonska kamatna stopa 3,23%

Od sredine godine, nude klijentima mogunosti i


opcije zaolakanje otplate kredita kroz 10 razliitih
mjera.

Banke je snizila naknade za moratorij te snizila


kamatnu stopu za stambene CHF kredita 0,2 i 0,5
p.b. ovisno o tome imaju li klijneti raun u Hypo
banci.

2014.

2015.

Za klijente kojima se po stambenom kreditu


odobrava reprogram bez poveanja izloenosti,
produenje roka otplate do maksimalno 30 godina
- za klijente kojima se po stambenom kreditu
odobrava distresni reprogram, produenje roka
otplate do maksimalno 40 godina.

Fiksni teaj od 6,39 primjenjen je i na dospijela a


nenaplaena potraivanja korisnika CHF kredita.

35

RBA

SBER

SG SPLITSKA

ZABA

2004.
2005.

Od poetka veljae 2005. Banka je uvela


mogunost konverzije kredita iz CHF u valutu EUR

2006.

Uvedena je mogunost fleksibilne otplate kreditana


rok od 5 godina (od lipnja). Dunici mogu sami
odrediti visinu anuiteta (ne manje od iznos kamata
i 10% iznosa glavnice). Uvedena je i mogunost
moratorija.

Ve od sklapanja prvog ugovora o kreditu uz


valutnu klauzulu na CHF, bila je ugovorena
mogunost konverzije na upit klijenta (pisani
zahtjev). Nadalje, ugovorom o kreditu bila je
predviena naknada za konverziju u iznosu od
0,50% od iznosa stanja glavnice na dan konverzije.

Otvorena je mogunost konverzije CHF kredita u


EUR i u HRK.

2007.

U prosincu banka je donijela Odluku da se


konverzija moe napraviti bez naknade. Klijent bi u
sluaju izvrenja konverzije platio samo stvarne
trokove zbog promjene uvjeta (javnog biljenika).

2008.

Naknada za konverziju je propisana u apsoulutnom


iznosu od 300 HRK. Takoer, na raspolaganje je
klijentima ponueno i: produljenje roka otplate,
otplata s ostatkom vrijednost, moratorij.

2009.

2010.

Naknada za konverziju u EUR je propisana u


apsoulutnom iznosu od 350 HRK.

U prosincu, smanjila kamatne stope na kredite u


CHF za prosjeno 50 bp

Potpisan Memorandum s Vladom RH.


Banka je u srpnju 2011. godine poduzela
dodatne mjere praenja i kontrole plasman uz VK
na CHF kod kojih je teaj porastao vie od 30%, a
koji su imali probleme u otplati kredita. Takve
klijente banka je pisanim dopisom pozivala na
savjetodavni razgovor u poslovnicu banke u svrhu
dogovora oko olakavanja otplate kredita uslijed
naglog porasta teaja vicarskog franka.
Korisnicima stambenih kredita uz VK na CHF, po
dolasku su ponuene mjere u skladu s navedenim
memorandumima, a ostalim klijentima se nudio
prolongat.
Tijekom cijelog roka trajanja ugovornog odnosa, svi
klijenti Banke (ukljuivo one sa kreditima u CHF,
ali i svi ostali) imali su i imaju mogunost
individualnog dogovora sa Bankom u cilju olakanja
otplate kredita kao npr. poek, prolongat itd.
Banka i sama poziva klijente na dogovor ako uoi
da je otplata kredita upitna.

2011.

Potpisan Memorandum s Vladom RH.

Banka je kontaktirala 2.700 klijenata koji su imali


omjer prihoda i obveza 100% i nudila im mjere za
olakanje poloaja (Produljenje roka otplate do
maksimalno 40 godina, otplatu s ostatkom
vrijednosti, moratorij, odgoeno potraivanje).
Odaziv je bio slab, a klijenti su se uglavnom
odluivali za moratorij ili produljenje roka otplate.
Ukinuta je naknada za konverziju i za druge mjere
olakanja poloaja klijenata.

2012.

2013.

2014.

2015.

Ukinuta je naknada za konverziju u EUR.

U veljai sukladno Zakonu fiksiran je teaj na


vrijednost 6,39 HRK s tim da je Banka klijentima
omoguila i vie od propisanog Zakonom :
a. Otplatu po teaju 6,39 i za dospjele neplaene
anuitete kredita dospjele prije stupanja Zakona na
snagu,
b. Kroz individualni pristup omoguena je zamjena
valute kredita uz primjenu komercijalnih uvjeta iz
tekue ponude (bez naplate naknade)
c. Za NPL (neuredne) kredite kroz individualni
pristup omoguena je zamjena valute kredita i sve
ve ranije popisane mjere (produljenje, otpis dijela
potraivanja)

Napomena: U tablici nije prikazano potpisivanje Memorandum-a iz 2011. godine s


Vladom i HNB-om. Naime, spomenuti Memorandum ne moe se smatrati inicijativom
iskljuivo banaka.
Izvor: Poslovne banke (obrada HNB)

36