OSNOVE ELEKTROTEHNIKE 1

POJMOVI DEFINICIJE ZADACI

Prvo obrazovno razdoblje 2014./2015.
kolske godine
Zdravko Bori, prof.

Zadatak za poetak!
Prema konvenciji, protonu se pripisuje pozitivni naboj, a
elektronu negativni naboj koji su istog iznosa e = 1,610 - 19 C
(elementarni naboj).

Koliko elementarnih naboja n ima u

koliini naboja Q od 1C?
Q = ne n = Q/e = 1C/1,610-19C = 6,251018
Proitaj taj broj?

Naboj od 1C sadri oko 6,25

trilijuna elementarnih naboja!

Da pojasnimo!
itav je atom, tj promjer elektronskih putanja reda
veliina 2-310-10m. Jezgru atoma ine teke estice,
protoni i neutroni. Masa protona i neutrona su jednake,
iznose 1,6710-27kg, dok je masa elektrona oko 1840 puta
manja i iznosi 9,1110-31kg.
Izmeu protona i elektrona djeluje privlana sila, a izmeu dva
protona, odnosno dva elektrona djeluje odbojna sila.
Postojanje tih sila objanjava se time da postoje dvije vrste
elektrinog naboja pridruenog elementarnim atomskim esticama,
protonima i elektronima, pri emu se jednaki naboji odbijaju, a
razliiti naboji privlae.

Prema konvenciji, protonu se pripisuje pozitivni naboj, a

elektronu negativni naboj koji su istog iznosa:
e = 1,610 - 19 C (elementarni naboj).

Atomska jezgra helija sastoji se od 2 neutrona i 2 protona.. Kolika je

odbojna sila izmeu dvije jezgre helija koje se nalaze na udaljenosti od
10-13m?

Q 1Q 2
F = k
r122

Q1 Q2
F =
2 N
4 0 r12
1

0 = 8,854 10

12

C2
12 C
8
,
854
10
=

2
Vm

Nm

k = 8,987109 9109

Nm2
2
C

)(

Q1Q2
2 1,6 10 19 2 1,6 10 19
F=
2 =
=
2

12
13
4 0 r12
4 8,854 10 10
F = 92mN
1

1. Kroz popreni presjek vodia tokom jedne minute prostruji

koliina naboja Q = 30 C. Uzevi brzinu kretanja naboja
stalnom, odredite jainu struje kroz vodni u tom vremenu?

Q 30
I= =
= 0,5A
t 1 60

2. Kroz popreni presjek vodia tokom jedne minute prostruji

koliina naboja Q = 30 C. Kolika je gustoa struje ako je
presjek vodia 2,5 mm2?

I 0,5
J = = = 0,2A/ mm2
s 2,5

3. Elektrini naboj Q=100 As, dok miruje u toki A, ima

energiju W=5 mWs. Koliki je potencijal toke A ?
W
5 10 3
= =
= 50V
6
Q 100 10

A = 5V j e , a potencijal toke B
4. Potencijal toke A
B = 5Vje . Koliki je napon U AB a koliki je napon
U BA ?

U AB = A B = 5 (5) = 5 + 5 = 10V
UBA = B A = (5) 5 = 10V

5. Koliki je otpor bakrenog vodia duine 700mm a presjeka

vodia 1,5 mm2?

l 1 l
1 7
R = = =
= 0,0178571 4,6666666 = 0,0833331
s s 56 1,5
6. Otpor bakrenog namotaja pri 200C iznosi 30 . Za koliko se
taj otpor povea na temperaturi od 800C?

R = R 20 (1 + ) = 30 (1 + 0 , 0039 60 ) = 37 , 02

7. U nekom sklopu treba biti ugraen otpornik od 360

. Koliko
metara ice treba za taj otpornik ako se uzme otporna ica od
2

mm
nikelina = 0,4
promjera d = 0,3 mm?
m

d 0 ,3
2
s=
=
= 0,07065 mm
4
4
l
Rs 360 0 , 07065
R= l=
=
= 63 , 6 m

s
0,4

SNAGA, RAD, ENERGIJA

Pretvaranje elektrine energije
Energija se ne moe ni iz ega stvoriti, a niti unititi zakon odranja energije. Prilikom pretvaranja
energije iz jednog oblika u drugi vrijedi W = Wk + Wg
Wk - korisni (eljeni) oblik energije, Wg - gubitak energije.

Primjeri pretvaranja elektrine energije

Kada je strujni krug prikljuen na napon U, u krugu protee elektrina struja I. Koliina elektriciteta
Q = I t koja uestvuje u tom kretanju obavlja rad:
A = Q U=U I t [VAs = Ws = J ]
Za elektrinu energiju, odnosno elektrini rad, u svakodnevnom ivotu esto se koristi jedinica
kilovatsat. Energija od 1 KWh odgovara radu koji je nuan da se teret mase 100 kg podigne na visinu
3670 metara.
[1 KWh=3,6 MJ]
10

Elektrina snaga je brzina kojom se neka radnja moe izvriti, a odreuje se radnjom
koja se izvri u jedinici vremena (P = dA/dt):
Jedinicu za rad, energiju i koliinu
toplote sada moemo pisati kao:
1J =1VAs =1Ws
Nazivna ili nominalna snaga - najvei doputeni iznos snage s kojom potroa moe u
pogonu trajno raditi, a da se pri tome ne oteti.

Stupanj iskoritenja

ta znai stupanj iskoristivosti = 90% prikazuje slika!

11

12

8. Izraunaj napon U na sloenom otporu, snagu otpora R3

te snagu sloenog spoja otpora.

R1 =2

R3 =3
R2 = 12
R4 =10

P2 = 3W

13

U 22
P2 =
R2

U 22 = P2 R2 = 3 12 = 36

U2 = 36 = 6V

U2
I2 =
= 0,5 A
R2
U 34 = U 2 = 6V
U 3 = I 34 R3 = 4,5V
I = I 2 + I 34 = 2 A

I 34

U 34
6
=
= = 1,5 A
R3 + R4 4

P3 = U 3 I 3 = 6,75V
U = I R1 + U 2 = 2 2 + 6 = 10V

P = U I = 20W

14

9. Imamo sijalice snage 25W, 25W i 50W, predviene

za napon od 110V.
a) Kako ih treba prikljuiti na izvor napona 220V
da rade nazivnom snagom?
b)

Odredi tada jainu struje u svakoj sijalici.

15

a. Ako arulje od 25W spojimo paralelno dobit emo

kao rezultat otpor dvostruko manji.
b. Iz toga dolazimo do prvog mogueg odgovora da e
paralelno spojene arulje od 25W imati isti otpor kao i
jedna arulja od 50W, a naponi e im se jednako dijeliti.
c. Na istom naponu arulje snage 25W ima dva puta
vei otpor od arulja snage 50W.
d. Dvije arulje od 25W paralelno spojimo i te arulje
imaju jednak otpor kao arulja od 50W koja se s njima
treba spojiti u seriju. Stoga e se napon izvora podijeliti
na dva jednaka dijela 2x110V.
16

I1 , U12 = 110V , 25W

I , U3 = 110V , 50W

I2 , U12 = 110V , 25W

U=220V

P3 = U3 I
50 = 110 I
50
I=
= 0,45A
110

I = I1 + I2

I 0,45
= 0,225A
I1 = I2 = =
2
2

17

10. Izvor u kratkom spoju daje struju I1 = 6A. Ako na izvor

spojimo potroa otpora R = 2, jaina struje u krugu I2 =
4A. Izraunaj elektromotornu silu E i unutranji otpor
izvora Ri. Kolika je najvea korisna snaga koju moe dati
ovaj izvor? Nacrtaj U I karakteristiku ovog naponskog
izvora.

Ri
E

Ri
E

I1 = Iks = 6A

I2 = 4A

R=2

18

Ri = 4

E = 24V
R=4
I = 3A

I 1 = I ks =
6=

R = Ri = 4

E
Ri

24
= 3A
4+4
Pk max = I 2 R = 32 4 = 36W
I=

E
Ri

E = 6 Ri
U

24V

E = I 2 ( R + Ri ) , E = 4 2 + 4 Ri
6 Ri = 8 + 4 Ri , 2 Ri = 8
8
= 4
2
E = 8 + 4 4 = 24 V
Ri =

6A

19

PODJELA ELEKTRINIH MATERIJALA

Provodnici, izolatori i poluprovodnici
vodii
- materijali ija atomska struktura omoguuje slobodno kretanje
elektrona iz vanjskog prstena pri sobnoj temperaturi (20 C)
- imaju vrlo veliki broj slobodnih elektrona
- dobri vodii - metali (kovine) / srebro, bakar, aluminij
- elektroliti (otopine soli i sl.)
- vodljive tekuine (kiseline i sl.)
- ionizirani plinovi
Izolatori (dielektrici)
- nemaju slobodnih elektrona pri sobnoj temperaturi (20 C)
- materijali ija atomska struktura nastoji odrati elektrone u
svojim prstenovima
- ne doputaju protok elektrine struje, a mogu skladititi
elektrini naboj (elektricitet) u kondenzatorima
- izolatori staklo, plastika, guma, papir, zrak, umjetni
materijali
Poluvodii
- materijali koji proputaju struju slabije od metalnih (kovinskih) vodia a
bolje od izolatora
- Poluvodii selen (Se), germanij (Ge), silicij (Si)
- materijali za izradu poluvodikih elektronikih komponenata (dioda,
tranzistor i sl.)

20

Elektrino nabijena tijela mogu se dobiti

odvajanjem elektrona iz atoma utrokom neke
druge vrsti energije, npr. mehanike, svjetlosne ili
kemijske. Takvo odvajanje postoji u elektrinom
izvoru. Zbog djelovanja energije u izvoru nastaje
elektromotorna sila (napon) E koja uzrokuje da
jedna stezaljka izvora ima viak negativnog naboja
(negativni pol), a druga manjak negativnog naboja
(pozitivni pol) izmeu stezaljki nastaje razlika
potencijala.
Krug istosmjerne struje
Elektromotorni napon ili sila
Radnja dW u izvoru pomie naboj dQ u izvoru i stvara napon E na stezaljkama
Svaki izvor ima definiran elektrini napon E
koji se mjeri u voltima (V).
Napon je sila koja gura struju kroz
potroa i vodie.
Struja tee kada se zatvori strujni krug

21

Elektrini potencijal
Svaka stezaljka izvora ima odreeni potencijal. Elektrini
potencijal oznaava se s , i on je skalarna veliina, mjeri se u
voltima (V). Razlika u potencijalu izmeu bilo koje dvije
toke strujnog kruga naziva se naponom,

Napon izmeu toaka strujnog kruga moe se

odrediti kao razlika potencijala izmeu
promatranih toaka

22

Elektrini otpor i vodljivost

Vodi prua otpor prolasku elektrine struje efekt sudaranja elektrona sa esticama
materije Otpor ovisi o vrsti materijala, duini vodia i povrini poprenog presijeka
vodia.

Supravodljivost
Pojava nestanka elektrine otpornosti koja nastaje kao rezultat podhlaivanja vodia do kritine
temperature , naziva se supravodljivost. Sredstvo za hlaenje je za te temperature tekui helij.
Tehnologija tekueg helija je vrlo sloena i skupa. Visokotemperaturni supravodii Tc =100 K
te temperature mogue je postii tekuim duikom. Mogua podruja primjene su: prijenos
energije, izgradnja jakih magneta, transport, elektrini ureaji, raunarska tehnika, medicina i
sl.
Otpornici su elementi kruga koji reguliraju jainu elektrine struje ili ostvaruju pad
23
napona u strujnom krugu.

ELEKTRINI OTPORNICI
Nosioci elektrinog naboja pri djelovanju ismjerenog elektrinog polja sudaraju se sa
esticama materijala koje se nalaze u kaotinom gibanju. Suprotstavljanje materijala
prolasku elektrine struje naziva se elektrinim otporom. Otpor ograniava tok struje u
krugu.
Njegova uloga je transformacija elektrinog rada u toplinu (elektrotermiki ureaji, sijalice
sa arnom niti, rastalni osiguraa) ili dobijanje odreenog pada napona na krajevima
elementa, kao to je to sluaj u raznim elektrinim krugovima u elektronici, gdje su oni
najee uporabljivana pasivna komponenta.
Elementi projektirani s ciljem da u krug unesu odreeni otpor, koji je velik u odnosu na otpor
spojnih vodova i spojeva, nazivaju se elektrinim otpornicima.
Jedinica otpora je Ohm (), a veliina otpora prema Ohmovom zakonu je:
Vrijednosti koje definiraju pojedini otpornik su njegova nazivna vrijednost, tolerancija te
vrijednosti u % i opteretivost (maksimalno dozvoljena snaga). Opteretivost je ona snaga
koju dati otpornik moe primiti, a da se ne otete njegove vitalne funkcije.
Snaga se moe odrediti iz relacija:
a jedinica je vat (W).
Otpornici imaju razliita temperaturna svojstva ovisno o upotrijebljenom materijalu.
24

SERIJSKI SPOJ OTPORNIKA (potroaa)

Kako u krugu nema
grananja struje oigledno
je da kroz sve otpore tee
ista struja:

Na krajevima pojedinih otpornika naponi su prema Ohmovu zakonu:

Zakljuak: Ukupni otpor serijskog kruga jednak je zbiru

pojedinanih otpora. Serijskim spajanjem ukupni otpor
raste, pa je nadomjesni otpor uvijek vei od najveeg
pojedinanog otpora. Ako je serijski krug sastavljen od n
jednakih otpora R tada je:
25

PARALELNI SPOJ OTPORNIKA (potroaa)

U paralelnom spoju ukupna struja se grana na n grana. Svaki je otpornik spojen izmeu dvije
zajednike toke (vora) A i B, pa je razlika potencijala (elektrini napon) na bilo kojem
otporniku jednak razlici potencijala izmeu zajednikih toaka. Prema tome za paralelni spoj
vrijedi da su naponi na svim otpornicima jednaki. Ako je paralelni spoj vezan neposredno
na izvor EMS, napon na svakom otporniku jednak je naponu na izvoru:

Pojedinane struje dobiju se iz Ohmovog zakona:

Zakljuak: Reciprona vrijednost nadomjesnog otpora paralelnog kruga jednaka je zbroju

recipronih vrijednosti pojedinanih otpora. Paralelnim spajanjem ukupni se otpor
smanjuje, pa je nadomjesni otpor uvijek manji od najmanjeg pojedinanog otpora. 26

Budui da je reciprona vrijednost otpora R jednaka vodljivosti G (G=1/R), nadomjesni otpor

moe se lake odrediti raunajui s odgovarajuom vodljivostu mree . Zamjenom otpora
vodljivostima dobije se nadomjesna vodljivost paralelnog spoja:

Zakljuak: Nadomjesna vodljivost jednaka je

zbroju vodljivosti paralelno spojenih otpora.
Paralelnim spajanjem poveava se ukupna
vodljivost.
MJEOVITI (SERIJSKO-PARALELNI) SPOJEVI OTPORNIKA

27

NEOPTEREENo NAPONSKo DJELILo

To su karakteristine relacije naponskog djelila, a potvruju ranije iznesenu tvrdnju o

proporcionalnom odnosu napona i odgovarajuih otpora.
OPTEREENo NAPONSKo DJELILo

28

Georg Simon Ohm je dao jednu vanu vezu, i to da je struja kroz jednu metalnu icu
proporcionalna je postavljenom naponu kao i obrnuto proporcionalna unutranjem otporu
ice. Ova spomenuta relacija publicirana je 1826. godine i od tada ostaje poznata kao "Omov
Zakon". Ohm je jedinica elektrinog otpora. Jedan ohm () je otpor kojeg ima bakarna ica
otprilike 60 metara duine sa povrinom presjeka od 1mm2.
I=U/R
Ovo postaje poznato kao Omov zakon: I=E/R, gdje I predstavlja jakost elektrine struje, E
elektromotorna sila, i R je otpor. to je kasnije preinaeno u I=U/R
U jednom otporniku su: kolinik napona preko otpornika i struje kroz otpornik konstantni.
Ova konstanta ima omski otpor u formuli:
.

R=U/I

Napon od 1 volta (V) uzrokuje otpor od 1 oma () i jainu struje od 1 ampera (A). Ovaj zakon
predstavlja bazu nauke o elektricitetu. Nikada se ne moe samo jedna od ovih veliina,
izmeu kojih postoji vrsta veza, individualno se promijeniti. Uz nju se uvijek promijene
i druge dvije veliine.
Volt - jedinica za mjerenje elektrinog napona, dobila ime po talijanskom fiziaru i pronalazau:
Alesandru Volti. Ova jedinica u meunarodnom sistemu jedinica; predstavlja onaj napon na
homogenom ianom vodiu kroz koji prolazi struja od 1 Ampera, a utroena snaga izmeu te
dvije take iznosi 1 Watt.

29

Na ovoj slici je prikazan Omov Trokut koji nam prikazuje Omov

zakon. Iz Omovog zakona je vidljivo slijedee:
- poveanjem napona poveava se jaina struje u strujnom
krugu
- poveanjem otpora smanjuje se jaina struje u strujnom
krugu
- smanjenjem napona smanjuje se jaina struje u strujnom
krugu
- smanjenjem otpora poveava se jaina struje u strujnom
krugu
Na narednoj slici je prikazan
Omov Krug koji nam takoe
prikazuje Omov Zakon, ali nam
Omov Krug za razliku od Omovog
Trtokuta prikazuje Omov Zakon za:
- snagu
- otpor
- napon
- jainu struje

30

Serijski spoj otpora

U krugu tee struja I, koja je proporcionalna

naponu izvora Us. Struju mjeri ampermetar
koji spojen serijski sa otporima R1 i R2.

Paralelni spoj otpora

Voltmetar, koji je spojen paralelno strujnom izvoru (a time i otpornicima R1 i R2 )
mjeri napon na strujnom izvoru i na otpornicima.

31

32