Pravilna Ishrana

Zelija Velija - Aimi
Edina Stevi
PRAVILNA ISHRANA
9 789958 695278
ISBN 978-9958-695-27-8
ZDRAV I DUG IVOT

Edina Stevi
PRAVILNA ISHRANA
ZDRAV I DUG IVOT
Sarajevo, 2009.
Autor: Doc. dr Zelija Velija - Aimi, internista - endokrinolog

Prim. mr ph. Edina Stevi
PRAVILNA ISHRANA ZDRAV I DUG IVOT
Ureivaki savjet: Muhamed Tahirovi
Izeta Milii
Izdavai:
Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo

Udruenje dijabetiara Kantona Sarajevo
Za izdavaa: Prim. dr Mustafa Cuplov

CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
613.2
VELIJA-Aimi, Zelija
Pravilna ishrana - zdrav i dug ivot / Zelija Velija - Aimi,
Edina Stevi. - Sarajevo:
Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo: Udruenje dijabetiara
Kantona, 2009. 62 str.: ilustr.; 21 cm
Bibliografija: str. 62
ISBN 978-9958-695-27-8
1. Stevi, Edina. - I. Aimi, Zelija Velija - vidi Velija - Aimi, Zelija
COBISS.BH-ID 17380102
Design i raunarska priprema: Nedim Muhi
tampa: "BEMUST" Sarajevo
Tira: 2.000 primjeraka
PRAVILNA ISHRANA ZDRAV I DUG IVOT

Edina Stevi
Helping others is good, teaching them to help themselves is better.

George Orwell
Pomagati drugima je dobro, nauiti druge da pomognu sami
sebi je bolje
SADRAJ
1. Uvod
1.1. Zato je pravilna ishrana vana?
1.2. Zdravo jedite, zdravo kuhajte, dobro se osjeajte!
7
7
8
2. Lijeenje dijabetesa pravilnom ishranom

2.1. Ishrana dijabetinih pacijenta
2.2. ta se deava sa inzulinom u organizmu?
2.3. Zato je vano smrati?
2.4. Fizika aktivnost
10
11
12
14
15
3. Smjernice za pravilnu ishranu

3.1. Ciljevi uravnoteene ishrane (ADA)
3.2. Pravila zdrave ishrane
3.2.1. Vrste namirnica
3.2.1.1. Kombinacije makronutrienata
3.2.2. Svakodnevne praktine mjere
3.2.3. Piramida zdrave ishrane
3.2.4. Glikemijski indeks
3.2.5. Kalorijska vrijednost namirnica
3.2.6. Kako napraviti dnevni plan ishrane i koritenja lijekova?
3.2.7. BMI index i izraunavanje dnevnih energetskih potreba
3.2.8. Kako izraunati udio tjelesne masnoe u organizmu?
3.2.9. Kako rasporediti obroke u toku dana - Zastupljenost
obroka u jelovniku
3.2.10. Zastupljenost hranjivih materija u jelovniku
3.2.10.1. Model tanjira
3.2.10.2. Model semafora
15
15
16
16
27
28
30
35
40
43
45
48
50
52
52
53
4. Vano je upamtiti! 54
4.1. Ko se osobito treba da pridrava principa pravilne ishrane? 54
5. Umjesto zakljuka 55
5.1. Neke nedoumice i zablude u vezi sa ishranom 56
6. Praktini primjeri
Dnevni plan dijabetine ishrane od 1300 kcal ILI 5460 kj
57
57
58
59
60
7. Literatura 62
1.1. Zato je pravilna ishrana vana?

Pravilna ishrana je najbolja zdravstvena metoda i nain prevencije
mnogih oboljenja koju provodi svaki pojedinac, stvarajui temelj optimalnog zdravlja i zdravog naina ivota te je zbog toga najbolje jesti
pametno.
Pravilnom ishranom mogu se sprijeiti bolesti srca i krvnog pritiska, modani udari i dijabetes - vodeih oboljenja kako u svijetu tako i
u Bosni i Hercegovini.
Medicina budunosti bit e vie posveena promociji zdravlja
nego lijeenju bolesti. Rano otkrivanje raka, dijabetesa, hipertenzije...
sve je to sekundarna prevencija. Uvijek emo trebati i lijekove i medicinske intervencije, meutim, prava primarna prevencija jeste uvanje
i poboljanje zdravlja pravilnom ishranom i umjerenom tjelesnom
aktivnou.
ovjekovo zdravlje, kreativnost, efikasnost i raspoloenje direktno
su uslovljeni nainom ishrane koji svakodnevno primjenjuje. Zdrava
ishrana u porodici omoguava mnogo pravilniji fiziki i duhovni razvoj
djece i vie radosti i ljubavi u meusobnoj komunikaciji i zajednikom
ivotu.
Zdrava ishrana temelji se na uravnoteenom unosu hranljivih materija. Ne postoji loa i dobra hrana, moete da pogrijeite samo ako
pretjerano unosite odreene grupe prehrambenih proizvoda.
Onakvi smo kakvu hranu uzimamo!
Jo je u stara vremena poznati grki ljekar Hipokrat rekao: "Tvoja hrana bie tvoj lijek". Savremena medicina je nakon dugogodinjih
istraivanja dola do zakljuka da je uzrok ovjekovih bolesti upravo
hrana koju jede ili ona koju ne jede. Hranu u tijelo unosimo svakod7
Pravilna ishrana - zdrav i dug ivot
1. UVOD
nevno i o njoj najee razmiljamo u smislu cijene, raznolikih naina

pripreme ili kako jesti manje kalorine namirnice. No, hrana znaajno
utie na nae zdravlje te bi nam svima trebalo biti u interesu saznati to
je to zapravo u hrani...
Cilj nam je razjasniti ta je to pravilna i zdrava ishrana, koje su sve
zablude o dijetama i objasniti ta se deava u organizmu prilikom unoenja prevelike ili premale koliine hranjivih materija. Da hrana ne bude
uzrok svakodnevnih frustracija, ve uivanje, nain ishrane treba da se
ui i paljivo planira.
1.2. Zdravo jedite, zdravo kuhajte, dobro se osjeajte!
Uzimanje to raznovrsnije hrane, ali pravilno kombinovane, ima
sutinski znaaj za pravilnu ishranu. Da bi organizam normalno i zdravo funkcionisao moraju se unijeti svi sastojci neophodni za obnavljanje
elija u to idealnijim koliinama. Nije svaki organizam isti i ne zahtijeva
isti odnos hranljivih materija, pa je neophodno tzv. "oslukivanje" organizma, saradnja sa njim i potovanje njegovih potreba. Kada bismo
bili u stanju da upoznamo i pratimo potrebe svog organizma i da se u
skladu s tim hranimo, izbjegli bismo bolesti i starenje organizma.
Da bismo se hranili pravilno, veoma je vano da se pridravamo
odgovarajueg vremena za obrok i da ne uzimamo hranu nekontrolisano, u svako doba, bez razmiljanja. Meutim, obroke ne treba preskakati i dovoditi organizam u stanje izgladnjelosti, jer tada dolazi do
unitavanja odreenih modanih elija, nestabilnosti nervnog sistema i
smanjenja otpornosti cjelokupnog organizma.
Uvijek treba imati na umu da za pravilnu ishranu nije vaan kvantitet nego kvalitet namirnica. Preduslov da imamo pravilnu ishranu jeste i
da uvamo prirodnu okolinu jer priroda je sve izbalansirala za opstanak
i evoluciju ljudske vrste. Zato je neophodno uvati ivotnu okolinu i brinuti se o njoj, jer nae zdravlje upravo zavisi o zdravoj okolini. Naruavanjem zakona prirode naruavamo sopstveno zdravlje, zdravlje svoje
porodice, evoluciju i opstanak. Svje vazduh, pozitivne vibracije nezagaene prirodne okoline, planine i predjeli blizu mora, jezera ili rijeka,
mjesta gdje postoji mnogo parkova, prostranih polja, gdje vlada mir i
tiina, predstavljaju idealno boravite za ovjeka.
8
Po prvi put nakon 1982. revidiraju se preporuke o pravilnoj ishrani: vie kalorija iz proteina i masnoa, manje kalorija iz ugljikohidrata, ali
vie povra i voa, vie fizike aktivnosti. Meutim, jo uvijek se preporuuje previe kalorija, ne vodi se rauna o glikemijskom optereenju i
viku omega 6 esencijalnih masnih kiselina.
Nove preporuke mogu se saeti u sljedee:
Manje jesti, vie vjebati.
Kako manje jesti, a ne biti stalno gladan?
Kako umjerenim vjebanjem postii bolji efekat na hormone?
Odgovor je: ishranom i vjebanjem.
9
Nae ljudsko okruenje bitno utie na cjelokupno nae ivljenje,

pa je neophodno orijentisati se na izbor drutva koje djeluje harmonino, koje nam nudi mir, budi u nama osjeaj spokoja i razvija nau
prirodnu ljubav prema svijetu i ljudima - elemente koji su zdrava ishrana za nae duhovno bie. Odstranjivanje svih negativnih misli i osjeanja iz naeg bia (la, mrnja, zavist, pakost, podlost, dvolinost,
strah, depresija), koji su u stvari nezdrava hrana za na duh, te svjesno
razvijanje plemenitih misli i osobina, kao to su nesebinost, pomaganje drugim ljudima, dobrodunost, spokojstvo, hrabrost, radost i dobro
raspoloenje su u stvari zdrava hrana za na duh, te na taj nain mogu
postati istinski klju cjelokupnog naeg zdravlja i radosti ivljenja.
Prijatelji naeg zdravlja: voe, povre, morski plodovi (riba, koljke, rakovi, alge itd), med, bijelo meso piletine, puretine, nemasna crvena mesa, mlijeko i proizvodi od obranog mlijeka, integralne itarice.
Neprijatelji naeg zdravlja: bijelo brano, eer, gazirana pia,
alkohol, konzervirane namirnice i proizvodi bogati aditivima, kafa u
velikim koliinama, jaja, ajevi, industrijski sosovi.
Naravno, uvijek treba imati na umu da i namirnice iz domena pravilne ishrane mogu dovesti do gojaznosti i drugih zdravstvenih problema. Dnevne potrebe za hranom treba prilagoditi godinama, poludnevnim aktivnostima (poslu kojim se bavimo, dodatnoj fizikoj aktivnosti).
2. Lijeenje dijabetesa pravilnom ishranom

I za pojedina oboljenja ishrana predstavlja osnovu u lijeenju.
Posebno se to odnosi na lijeenje dijabetesa. Pravilna i zdrava ishrana
smatra se ishranom dijabetiara koji mogu da jedu sve vrste namirnica,
ali u koliini koja je ograniena, srazmjerno fizikoj aktivnosti, lijekovima, godinama starosti, polu, vrsti profesije i ostalim zdravstvenim problemima koji mogu biti prisutni.
Tabela 1. Energetske i nutritivne potrebe dijabetiara i
ne-dijabetiara
dijabetiar
ne-dijabetiar
30-50 kcal/kg
30-50 kcal/kg
50-55% od ukupne
energije
50-55% od ukupne
energije
+1gr/kg
+1gr/kg
Lipidi
do 30% od ukupne
energije
do 30% od ukupne
energije
Vlakna
+ 20gr
+ 20gr
Tenost
1-1,5 litara
1-1,5 litara
Saharoza
max.10% od ukupne
energije
max.10% od ukupne
energije
Alkohol
max.4% od ukupne
energije
max.4% od ukupne
energije
Energija
Ugljikohidrati
Proteini
Iz Tabele 1. vidljivo je da su energetske i nutritivne vrijednosti

dijabetiara i ne-dijabetiara iste.
Ishrana mora biti individualno prilagoena nainu ivota, navikama u ishrani i drugim specifinim zahtjevima, a posebno stanju kardiovaskularnog sistema. Periodine kontrole pacijenata u savjetovalitu za
10
2.1. Ishrana dijabetinih pacijenata

Dijetalna ishrana dijabetinih pacijenata, definie se kao svakodnevna, raznovrsna, jednostavna, fizioloka, i kalorijski uravnoteena
ishrana.
Kako je u dijabetesu poremeen metabolizam ugljikohidrata,
bjelanevina i masti, dijabetini nain ishrane ima za cilj da potedi taj
metaboliki poremeaj od svih vrsta i koliina hrane koje bi ga mogle
dodatno opteretiti.
Udruene, dijabetina ishrana i programirana tjelesna aktivnost,
obezbjeuju ravnoteu unosa i potronje energije. Ova se energetska
ravnotea moe provjeravati veoma jednostavno, kontrolom tjelesne
mase. Ukoliko je tjelesna masa standardna, to jest odgovarajua za tjelesnu visinu, dob i pol bolesnika, onda je sigurno postignuta i energetska ravnotea. Samo u uslovima stabilne energetske ravnotee mogu
se postii trajno i uspjeno lijeenje i metabolika kontrola eerne
bolesti. Nekim bolesnicima sa eernom bolesti tip 2, dovoljno je samo
da se oslobode vika kilograma, pa da postignu zadovoljavajuu regulaciju eerne bolesti, esto i bez primjene lijekova i inzulina.
Tjelesna masa pacijenta jedno je od mjerila dugorone metabolike kontrole eerne bolesti.
Ishrana dijabetinih pacijenta u osnovi je ista kao i zdrava ishrana
za opu populaciju.
Dijabetina ishrana kao vid lijeenja ima slijedee ciljeve:
da obezbijedi dobru glikemiku i metaboliku kontrolu,
da odrava lipide u krvi u normalnim granicama,
da odrava tjelesnu masu u standardnim vrijednostima,
11
dijabetiare omoguuju korigovanje ishrane u skladu sa tokom i razvojem bolesti. Neophodno je odrediti: energetske potrebe, ciljnu tjelesnu
masu, vrstu terapije, ekonomske uslove, kulturoloka obiljeja, vjerska
ogranienja ishrane dijabetiara, intoleranciju na neke namirnice i sl.
Prije svega se ograniava unos ugljenih hidrata, pravilno se odmjerava potreba za unos masti i naroito se vodi rauna o dovoljnom unosu
bjelanevina koje slue kao gradivni materijal.
da tedi bubrege i uva balans azotnih materija,

da prevenira ili uspori razvoj hroninih oteenja u toku dijabetesa.
Osnovni zahtjevi dijabetine ishrane su:
Zadovoljenje energetskih potreba;
Zadovoljenje potreba u ugljikohidratima, bjelanevinama, mastima, vitaminima i mineralima;
Ravnomjeran unos hrane tokom dana;
Odgovarajui raspored unosa ugljikohidrata zavisno od vremena aplikacije, vrste i doze inzulina i zavisno od vremena, duine
i intenziteta tjelesne aktivnosti.
2.2. ta se deava sa inzulinom u organizmu?
Koliina inzulina koji se lui u krv u organizmu je dovoljna za razgradnju ugljikohidrata i omoguava ulazak glukoze u eliju gdje se glukoza koristi tj. razgrauje u elijama, dajui im energiju i snagu. Tada u
tijelu postoji ravnotea i nema eerne bolesti. Ukoliko doe do oteanog ulaska glukoze u eliju (poveanja otpora povrine elije za ulaz
glukoze-inzulinska rezistencija), a beta elije guterae ne mogu stvoriti odgovarajuu koliinu inzulina za savladavanje tog otpora, glukoza
se nakuplja u krvi te se razvijaju simptomi eerne bolesti.
Iako je veliki broj uzroka poveanja otpora ulasku glukoze u elije,
najee se spominje prekomjerna tjelesna masa. Tjelesna masa je
koliina vode, koliina masnoa, koliina miia i strukturalnih elemenata (kostiju, tetiva..) dakle ugrubo se moe podijeliti na masnu i nemasnu
tjelesnu masu. Normalna vrijednost za mukarce je 15% masne tjelesne
mase, a za ene 22% masne tjelesne mase.
Iako nivo glukoze u krvi poinje rasti, osoba sa eernom boleu
osim povremene blae ei i pospanosti poslije veeg obroka nema
drugih subjektivnih smetnji. Iako ima odreenu genetsku podlogu,
ovaj tip eerne bolesti prvenstveno zavisi o naem ponaanju, jer je
najei uzrok nastajanja bolesti prekomjerna tjelesna masa kao rezultat unosa prekomjerne koliine hrane, premalo tjelovjebe i esto
pogrenih navika konzumiranja veih koliina alkoholnih pia.
12
Danas smo u potpunosti svjesni svoje odgovornosti za nastajanje

tipa 2 eerne bolesti koja je posljedica pogrenih ivotnih navika:
Treba znati da se debljate od reakcije vaeg tijela na viak ugljikohidrata u ishrani.
Jesti manje ne znai automatski gubitak vika tjelesne masnoe.
Dijete koje ograniavaju izbor namirnica i limitiraju koliine
kalorija obino ne daju rezultate.
Dijeta nije stvar volje nego znanja o ishrani.
Biohemijski procesi koji se odvijaju u organizmu prilikom uzimanja odreenih namirnica su konstantni i ne mijenjaju se, a
koji e se procesi pokrenuti zavisi od izbora namirnica i koliina
unijete hrane.
Previe ugljikohidrata velike gustoe, kao to su itarice i njihove preraevine (hljeb, tjestenina, ria), te krobne namirnice (krompir,
mrkva) stimuliraju poveanu sintezu hormona inzulina. Visoki inzulin
potie skladitenje masti i to u visceralnom masnom tkivu (debljanje
oko trbuha). Masno tkivo nije inertno skladite energije. Ono je hormonalno aktivno i indirektno djeluje na upalu. Visok inzulin poveava proizvodnju proupalnih markera. Ako ste preuhranjeni i tijelo vam je oblika
jabuke, u vaem tijelu tinja tiha upala.
Inzulin emo odravati u granicama normale ishranom s omjerom kalorija iz ugljikohidrata, proteina i masnoa 40:30:30 i umjerenom
aerobnom aktivnou.
Ravnoteu sinteze proupalnih i protuupalnih markera postii
emo, osim kontrolom inzulina i smanjenim unosom omega 6 masnih
kiselina (sjemenskih ulja) i poveanim unosom omega 3 masnih kiselina (ribe, prirodno uzgojenog mesa i proienog ribljeg ulja).
13
U skoroj budunosti se oekuje prava epidemija tog oblika eerne bolesti, jer se zbog dostupnije vee koliine hrane u zemljama u
razvoju moe oekivati porast tjelesne mase. Prema posljednjim objavljenim podacima i u razvijenim zemljama postoji jasan trend poveavanja tjelesne mase, to uz ranije poznate podatke ini problem pandemije eerne bolesti jo znaajnijim.
2.3. Zato je vano smrati?

Kod gojaznih tip 2 dijabetiara, gubitak teine je jedan od osnovnih ciljeva, kao i normalizovanje glikemije, lipida i krvnog pritiska. Ostvarivanjem smanjenja tjelesne mase znaajno se doprinosi i ostvarivanju
ostalih ciljeva u terapiji.
Korist od gubitka samo 10% prekomjerne tjelesne mase je:
Smanjuje se rizik od smrti za 30-40%.
Mogunost obolijevanja od eerne bolesti se smanjuje za
50%.
Krvni pritisak se smanjuje za 10 mm Hg.
Nivo ukupnog holesterola se smanjuje za 10%, a triglicerida za
30%
Slika 1. Efekti gubitka 10% tjelesne teine

14
1. Fizika aktivnost i dobra podrka zdravstvenog sistema su jako

vani i treba ih ukljuiti u nutritivne preskripcije. Poveana fizika aktivnost treba biti integralna komponenta svakog plana redukcije teine jer
maksimizira benefit od redukcije teine u dijabetinoj kontroli i prevenciji koronarnih i cerebralnih vaskularnih bolesti.
2. Minimum od 150-175 minuta fizike aktivnosti umjerenog intenziteta sedmino, preporuuje se ukoliko nema kontraindikacija. Treba
podsticati cilj od 60-90 minuta fizike aktivnosti dnevno tokom veeg
broja dana u sedmici.
3. Vjebe trebaju biti kombinacija kardiovaskularnih vjebi, vjebi
naprezanja i otpora kako bi odrali ili smanjili tjelesnu masu.
3. Smjernice za pravilnu ishranu
U svijetu najee koritene smjernice za pravilnu ishranu su one
koje je donijelo Ameriko dijabetiko drutvo (American Diabetic Association-ADA). ADA je 2006. godine donijela nove ciljeve, principe, pravila i smjernice za uranoteenu zdravu ishranu.
3.1. Ciljevi uravnoteene ishrane (ADA)
1. Poboljati metaboliku kontrolu redukcijom tjelesne teine i
odravanjem postignutog gubitka u teini.
2. Poboljati hiperglikemiju natate i postprandijalno i time prevenirati ili reducirati dijabetine komplikacije.
3. Poboljati hipertrigliceridemiju natate i postprandijalno, kao
glavni poremeaj lipida u ciljnoj populaciji.
4. Poboljati lipidni profil ukljuujui poveanje HDL-holesterola
i smanjenje LDL-holesterola.
5. Poboljati inzulinsku senzitivnost kao glavnog prekursora tipa
2 dijabetesa.
6. Poboljati distribuciju masti u tijelu i reducirati visceralno
masno tkivo.
15
2.4. Fizika aktivnost
7. Reducirati kardiovaskularni rizik kroz poboljanje endotelijalne funkcije i endotelijalnih markera.

8. Reducirati inflamatorne citokine, markere inflamacije i poveane koagulacije.
9. Poboljati krvni pritisak kao pomaueg riziko faktora za kardiovaskularne i renalne komplikacije.
10. Pojaati termogenezu i odrati odgovarajuu tjelesnu masu.
11. Osigurati balansirani odnos ugljenih hidrata, proteina i masti
u ishrani.
12. Poboljati opte zdravlje kroz poveanu fiziku aktivnost.
13. Prevenirati i tretirati hronine komplikacije dijabetesa.
3.2. Pravila zdrave ishrane
Pravila zdrave ishrane su:
a. podijeliti uobiajene artikle u 6 grupa, (ADA ishrana),
b. znati glavne hranljive sastojke svake grupe,
c. koristiti piramidu zdrave hrane,
d. poznavati GI (glikemijski indeks),
e. znati kako napraviti dnevni plan ishrane,
f. znati zastupljenost hranljivih materija u jelovniku, zastupljenost obroka,
g. znati preporuenu uestalost konzumacije hrane,
h. znati izraunati dnevne energetske potrebe.
3.2.1. Vrste namirnica
Oboljelim od dijabetesa je olakano pridravanje dijabetine
ishrane otkako je Ameriko dijabetiko drutvo sve namirnce podijelilo
u 6 grupa:
1. hljeb i zamjene,
2. meso i zamjene,
3. povre,
4. voe,
5. mlijeko i zamjene,
6. masnoe.
16
Ili ako se radi o povru,

1 jed = 100 gr pinata
1 jed = 100 gr blitve
1 jed = 100 gr kupusa
Mjenjati se mogu namirnice samo iz iste grupe.
Hljeb i zamjene
U ovu grupu namirnica uvrtavaju se sve vrste hljeba, proizvodi
od itarica, povre sa veom koliinom kroba (grah, graak, kesten,
ria, rezanci, makaroni, pageti i dr.).
1 jedinica hljeba sadri 15 gr ugljikohidrata, 3 gr bjelanevina,
a energetska vrijednost je 73 kcal ili 307 kJ.
Tu spadaju sve vrste hljeba: bijeli, polubijeli, crni, kukuruzni, graham, jemeni, crni hljeb sa sjemenkama, penini, razne vrste tjestenine.
Proizvodi od itarica: bijela i integralna ria, soja, lea, graak,
kesten, grah i dr.
17
Radi lakeg sastavljanja jelovnika i mijenjanja namirnica uvedena

je jedna jedinica za svaku grupa. Jedinica u navedenim grupama ima
uvijek isti sastav i energetsku vrijednost. Na primjer:
1 jed = 1 mandarina
1 jed = banane
1 jed = manja jabuka
Tabela 2. Koliina jedne jedinice hljeba i zamjena
18
Namirnica
1 jedinica
hljeb bijeli
hljeb polubijeli
hljeb crni
hljeb raeni ili graham
hljeb kukuruzni
hljeb od graha
lea nekuhana
lea kuhana
dvopek
brano (penino)
brano (kukuruzno)
penine klice
ovsene pahuljice
kornfleks
penini ili kukuruzni griz
jemene pahuljice
masni kreker
makaroni i druga tjestenina, kuhana
ria
krompir bez ljuske
pomfrit bez soli
krompir pire ili peeni krompir
kesten bez kore
soivo
grah
graak, bob
soja u zrnu
keks
palainke
biskvit
25 gr krike
30 gr - krike
35 gr krike
30 gr- krike
35 gr - 1 tanka krika
35 gr - 1 tanka krika
20 gr, 1 velika supena kaika
80 gr, 4 velike supene kaike
20 gr 1 komad
25 gr - 3 supene kaike
35 gr
60 gr
3 supene kaike
20 gr
20 gr
3 supene kaike
6 komada
25 gr -3 velike supene kaike
25 gr
100 gr
10 komada
100 gr
40 gr
20 gr
1 tanjir
25 gr
20 gr
20 gr
2 komada
25 gr
Dijabetiar mora znati planirati u svom jelovniku meso koje je

obavezno zbog visokog sadraja bjelanevina, pod uslovom da su
otklonjene masnoe. Tu spadaju sve vrste mesa: meso bez masnoe,
meso proarano sa masnoom, fairano meso i meso kod koga se
masnoa vidi golim okom, koju obavezno prije upotrebe treba ukloniti,
polumasni sirevi sa 25% mlijene masti - 3 tanke nite, masni sirevi sa
25% mlijene masti 3-4 tanke nite, kao i preraevine od mesa, hrenovke, riblje konzerve i dr.
Mravo meso od 30 gr = 1 jed,
energetska vrijednost je 231 kJ, masnoe 3-8 gr.
Tabela 3. Koliina jedne jedinice mesa i zamjena

Namirnica
pastrmka termiki neobraena
aran termiki neobraen
osli termiki neobraen
srdele termiki neobraene
tunjevina termiki neobraena
1 jedinica
30 gr
30 gr
30 gr
30 gr
30 gr
19
Meso i zamjene
Namirnica
konzerva tunjevine, fileti bez ulja
konzervirane sardine bez ulja
govedina
junetina
teletina (telei but ili pleka)
telei kotleti
jagnjetina
piletina (bez koice)
puretina (bez koe)
kokoije meso
zeetina
srnetina
sir posni
svinjetina (posna)
koljke, lignje
virle, hrenovke
posna ovetina
unka (nemasna, presovana)
iznutrice
mesni narezak
purei narezak
govea pateta
feta sir
svjei kravlji sir
jaje
1 jedinica
30 gr 2 komada
2 komada
30 gr
30 gr
30 gr
35 gr pola manje nicle
30 gr
30 gr
30 gr
30 gr
30 gr
30 gr
40 gr
30 gr
5 komada
20 gr = mala virla
30 gr
30 gr
30 gr
45 gr
4 tanke nite
polovina od 100 gr
30 g
60 gr
1 komad ili 2 bjelanceta
Jaje 1 komad 60 gr = 1 jed (dozvoljeno samo jedno jaje sedmino,

jer se u umancetu nalazi 300 mg holesterola).
U gore navedenim namirnicama ivotinjskog porijekla masnoa
se kree od 3 do 8 gr.
20
Tabela 4a. Koliina jedne jedinice povra

Namirnica
kupus (bijeli, crveni)
kiseli kupus
kelj
karfiol
tikivice
rotkvice
gljive nasjeckane
Jedinica
1 oljice
1 oljica
1 oljica
1 oljica
1 oljica
2 oljice
3 oljice
21
Povre
U ovoj grupi nalazi se svo povre koje ne sadri krob.
Jedna jedinica sadri 5 gr ugljikohidrata i 2 gr bjelanevina,
energetska vrijedost je 105 kJ ili 25 kcal.
Jedna jedinica odgovara koliini od 100 gr svijeih artioka, blitve,
brokule, cvekle, grah zeleni, kelj, ratika, prokulice, keleraba, luk bijeli,
luk crveni, ute mahune, mrkva, zelena paprika, patlidan, prasa.
Paradajz konzervirani sok oljice ili 75 gr., pirjani oljice 60 gr.
Namirnica
pinat
blitva
ratika
graak
prasa
artioka
brokula
paradajz
plavi patlidan
krastavac
mijeana salata
paprika
bamnja
repa, pire
zelena salata
paroge
mahune
Jedinica
4 oljice
1 oljica
1 oljica
1 oljica
1 oljica
1 malena
2 oljice
2 komada
1 oljice
1 komad
1 porcija
2 komada
1 oljica
1 oljica
6 oljica
12 izdanaka
1 oljica
Tabela 4b. Koliina jedne jedinice povra

Namirnica
mrkva
cvekla
mladi graak
crna rotkva
hren
boranija
crni luk
repa
uta keleraba
paradajz pire
22
1 jedinica sirova
200 gr
200 gr
200 gr
200 gr
200 gr
200 gr
200 gr
200 gr
200 gr
50 gr
1 jedinica kuhana
200 gr
200 gr
200 gr
200 gr
200 gr
200 gr
400 gr
400 gr
400 gr
100 gr
Jedna jedinica sadri 15 gr ugljikohidrata, energetske vrijednosti

252 kJ ili 60 kcal.
Tabela 5. Koliine jedne jedinice voa

Namirnica
jagode
jabuka
sok od jabuke
kruka
kruka suena
breskva
trenje
vinje
ljive (svjee)
ljive (suhe)
kupine
borovnice
maline
1 jedinica
90 gr (1 oljice)
80 gr (1 manja)
Pola oljice
85 gr (1 manja)
Pola komada
100 gr (1 srednja)
oko 2 komada
100 gr (oko 12 kom.)
100 gr (5 kom.)
15 gr (3 kom.)
100 gr ( olje)
100 gr ( olje)
125 gr (1 olja)
23
Voe
Namirnica
24
1 jedinica
marelice svjee
4 komada
groe bijelo, crno
70 gr (15 zrna)
sok od groa
90 g (pola oljice)
lubenica
90 gr (1 oljice)
dinja
100 gr ( olje)
naranda
80 gr (1 manja)
sok od narande
oljice
banana
50 gr (pola komada)
ananas
140 gr (1 krika)
ananas svjei
oljice 120 gr
ananas sok
oljice 120 gr.
grejpfrut
125 gr (pola srednjeg)
sok od grejpfruta
Pola oljice
kivi
120 gr (1 do 2 komada)
mandarina
100 gr (1vea)
limun
150gr (2 kom.)
smokve (svjee)
50 gr (2 kom.)
smokve (suhe)
15 gr (1 kom.)
drenjina
100 gr
ipak
40 gr
ribizle
100 gr (pola olje)
dud
100 gr
nar
100 gr komada
dunje
100 gr
kajsija
100 gr (2 kom.)
kompoti
50 gr (pola olje)
cedevita bez eera
jedna velika puna kaika
Koriste se sve vrste mlijeka, mlijenih proizvoda iji postotak mlijene masti ne prelazi 2,8%.
Sve vrste mlijeka od kojih se ne moe otkloniti mast (kajmak), ne
koriste se u ishrani dijabetiara, kao i mlijeko sa visokim procentom mlijene masti npr.
1. mlijeko sa 3,8% mlijene masti u 100 gr = 273kJ
2. mlijeko sa 3,6% mlijene masti u 100 gr = 269 kJ
3. mlijeko sa 3,2% mlijene masti u 100 gr = 252 kJ
1. jogurt sa 2,8% mlijene masti u 100 gr = 239 kJ
AB kultura 1,5% mlijene masti u 100 gr = 210 kJ
AB kultura sa voem 1,5% mlijene masti u 100 gr = 624 kJ
Voni jogurt nema masti ali sadri voe 100 ml = 323 kJ
Djelimino obrano mlijeko 1 olja = 240 ml = 1 jed
Mlijeko, mlijeni proizvodi sadre mnogo bjelanevina, kalcija,
fosfora, magnezija, vitamina A, B, D, zasiene mlijene masnoe mlijeni eer.
Dnevno je dozvoljeno unijeti u organizam, bilo da je slatko, kiselo
mlijeko ili kefir 2 olje ili 240 ml = 2 jed.
25
Mlijeko i zamjene
Tabela 6. Koliina jedne jedinice mlijeka i zamjena

Namirnica
kravlje mlijeko (neobrano)
kravlje mlijeko (obrano)
kiselo mlijeko
jogurt
posni sir mladi
mlijeko u prahu
surutka
ovije mlijeko
kozije mlijeko
1 jedinica
240 ml
260 ml
200 ml
200 ml
60 gr
35 gr
260 ml
150 ml
240 ml
Masnoe i zamjene
Jedna jedinica sadri 5 gr masnoe ili 189 kJ = 45 kcal.
Tabela 7. Koliina jedne jedinice masnoa i zamjena
Namirnica
ulje (biljno)
mast (svinjska)
slanina (svjea)
slanina (suha)
varci (cijeeni)
kobasica (masna)
loj (oviji)
loj (govei)
puter, maslac
margarin
pistacije
majoneza
kajmak
pavlaka
26
1 jedinica
5 ml
5 gr
7 gr
6 gr
7 gr
10 gr
7 gr
7 gr
7 gr
5 gr 1 ajna kaika
20 komada
3 gr-1 ajna kaika
7 gr
25 gr (5 kaiica)
topljeni sir
maslina (zelena)
maslina (crna)
ljenjak neslani
orah
badem
kikiriki neslani
1 jedinica
15 gr
50 gr (5-10 srednjih komada)
40 gr (5 komada)
8 gr (5 komada)
8 gr (5 komada)
8 gr (10 komada)
20 manjih ili 10 veih
Vlakna (cerealije)
Vlakna su neprobavljive materije koje kroz crijeva prolaze u gotovo nepromijenjenom obliku. Nalazimo ih u vou, povru, ljenjacima,
cjelovitim zrnima itarica i mekinjama.
Prosjena ishrana treba da sadri 10 do 20 grama ovih vlakana.
Vei unos moe da izazove greve, nadutost pa ak i prolive.
3.2.1.1. Kombinacije makronutrienata
Ugljeni hidrati
Procenat ~ 40% totalnog kalorijskog unosa. Ukupni unos ne treba
biti manji od 130 gr/dnevno.
Masti
Procenat ~ 30% totalnog kalorijskog unosa; zasiene masti do
< 10% ukupnog kalorijskog unosa ili < 7% kod osoba sa LDL-holesterolom > 100 mg/dl. Polinezasiene masti do 10% ukupnih kalorija i
mononezasiene masti 15-20% ukupnih kalorija.
Proteini
Procenat ~ 30 % ukupnog kalorijskog unosa.
Proteini koji se preferiraju: Riba, nemasni ili sa malo masti mlijeni
proizvodi, tofu. Ne preporuuje se povean unos ivotinjskih proteina
sa visoko zasienim mastima (govedina, svinjetina, jagnjetina i punomasni mlijeni proizvodi) jer su udrueni sa poveanim kardiovaskularnim rizikom.
27
Namirnica
Zadnja istraivanja pokazuju da obroci sa manje proteina poveavaju glad. Proteini iz mravog nemasnog mesa u kombinaciji sa zdravim
mastima mogu smanjiti apetit i pomoi u smanjenju kalorijskog unosa.
Proteini takoe pomau u odravanju tjelesne mase u toku redukcije
teine.
Pacijenti sa bubrenim poputanjem
Svaki pacijent sa znacima bubrene bolesti (albuminurija, proteinurija, klirens kreatinin <60 ml/min) treba da konsultuje nefrologa
prije poveanja totalnog procenta proteina u njegovoj ishrani. Proteinski unos treba modificirati ali ne smanjiti do nivoa koji bi ugrozio opte
zdravlje pacijenta ili poveao rizik od malnutricije.
Tabela 8. Smjernice za uravnoteenu ishranu (ADA-apendix)
Kalorije
(kcal)
Ugljeni hidrati
proteini
masti
grami
grami
grami
1000
130
52
60
24
27
24
1200
130
43
81
27
40
30
1500
150
40
113
30
50
30
1800
180
40
120
27
68
33
2000
200
40
130
26
75
34
3.2.2. Svakodnevne praktine mjere

Da bi hrana zaista i bila uitak koji e donijeti optimalno zdravlje,
ne morate cijeli dan vagati namirnice i optereivati se pamenjem ovih
jedinica i koliina.
Mjerna jedinica za svaku grupu namirnica:
Hljeb i zamjene za hljeb = 1 krika hljeba (25 gr)
Mlijeko i zamjene za mlijeko = 1 olja (250 ml)
Meso i zamjene za meso = 30 grama
Voe = 1 mala jabuka koja sadri 110 gr (sa korom)
Povre =200 gr
Mast i zamjene za mast = 1 kaiica
28
Ili
1 manja aica = 20 ml 1 vea aica = 30 ml

1 manja vinska aa = 80 ml 1 vinska aa = 100 ml
1 manja aa za vodu = 200 ml 1 vea aa za vodu = 300 ml
1 manja oljica = 50 ml 1 vea oljica = 80 ml
1 manja olja = 250 ml 1 vea olja = 300 ml
1 kafena kaika = 5 ml 1 supena kaika = 15 ml
Ili jo jednostavnije posluite se dlanom. Koliina bjelanevina u

obroku treba da bude jednaka koliini koja vam stane na skupljeni dlan
jedne ruke. Koliina ugljikohidrata treba biti dvostruko vea od koliine
bjelanevina ako je izbor ugljikohidrata sa niskim glikemijskim indeksom, a ako je glikemijski indeks namirnica visok, onda uzmite koliinu
koja takoer stane u dlan jedne ruke.
29
Ili aka sistem za mjerenje namirnica
Praktino, sljedee koliine namirnica mogu da mijenjaju jedna

drugu: 1 krika hljeba, 20 grama nekuhanih rezanaca, 1 jabuka, 15
grama rie, 90 grama neoljutene banane, 1 krompir od 80 grama, 250
ml mlijeka.
3.2.3. Piramida zdrave ishrane
Dosadanje preporuke o ishrani su se svodile na veliki udio ugljenih hidrata, malo bjelanevina i vrlo malo masnoa. Nova piramida
ishrane iz 2005. godine mijenja odnos namirnica koje treba uzimati u
odreenim koliinama. Na osnovu dugogodinjih ispitivanja harvardska kola javnog zdravlja (Harvard School of Public Health) 2005.
godine daje ,,Piramidu zdrave ishrane, sa akcentom na zdrave i nezdrave masti. Ova piramida ima odstupanja od CINDI piramide u odnosu na
poloaj biljnih ulja i rafiniranih itarica. Osnova na kojoj je ova piramida
stvorena jeste Moja piramida (USDA,2005) i ima slinosti sa njom. Da
bi se umanjili nedostaci CINDI piramide, a u piramidu ukljuila savremena shvatanja, 2005. godine napravljena je modifikacija piramide ishrane koja je nazvana MyPyramid (moja piramida) www.mypyramid.gov.
Ova piramida je trodimenzionalna i sa jedne njene strane su stepenice, to treba da naglasi koliki je znaaj fizike aktivnosti za zdrav
ivot. Namirnice su rasporeene u trouglove razliitih irina, to treba da oznai proporciju njihovog unosa. Naravno, ovi trouglovi se ka
vrhu suavaju i to treba da pokae da svaka promjena u ishrani treba
da bude postepena i balansirana. Postepeno smanjivati unos hrane do
onog kojim se odrava ciljna tjelesna masa ali ne mijenjati odnos namirnica u ishrani. Istie se protektivna uloga leguminoza, kotunjavog voa
i sjemenki i morbogeni znaaj crvenog mesa, mlijenih masti, bijelog
brana i eera.
Osnovni savjet nove piramide ishrane je uravnoteiti ishranu
i tjelesnu aktivnost.
Novom piramidom ishrane po prvi se put ukazuje na vanost
fizike aktivnosti.
Pripaziti na unos kalorija i ne unositi vie od dnevnih potreba.
Biti fiziki aktivan barem 30 minuta veinu dana u nedelji.
30
Slika 2. Piramida zdrave ishrane

Izvor: www.glastonburyus.org/sta/loguidicel/PublishingImages
U bazi piramide nalazi se svakodnevna fizika aktivnost i redovna kontrola tjelesne mase, to ukazuje na njihov znaaj po zdravlje. Uz
bazu Piramide kao osnova ishrane stavljene su itarice ali se naglaava
cijelo zrno. Biljna ulja se, iznenaujue, nalaze blizu baze Piramide a
razlika se pravi izmeu dobrih i loih masnoa.
Preporuke za unos masti su:
eliminisati trans masne kiseline i zamijeniti ih polinezasienim i
mononezasienim mastima te ograniiti unos zasienih masti.
31
Oko 60 minuta fizike aktivnosti na dan moe sprijeiti porast

tjelesne mase.
Za odrivi gubitak teine potrebno je 60 do 90 minuta fizike
aktivnosti na dan.
Djeca i tinejderi trebali bi biti fiziki aktivni 60 minuta gotovo
svaki dan.
Tabela 9. Vrste masnoa i njihovi izvori
glavni izvori
stanje na
sobnoj
temperaturi
efekti na nivo
holesterola
mononezasiene
masline, maslinovo
ulje, kikiriki, bademi,
orasi, ljenjaci,
avokado
teno
< LDL, > HDL
polinezasiene
itarice, kukuruz,
laneno ulje, riba, soja
teno
< LDL, > HDL
zasiene
mlijeko, puter, sir,

sladoled, crveno
meso, okolada,
kokosov orah
vrsto
> LDL i HDL
vrsto ili
poluvrsto
> LDL
tip masti
margarin, parcijalno
hidrogenizovana
trans masne
biljna ulja, ips,
kiseline
pomfrit, brza hrana,
grickalice
Povre u izobilju i voe 2-3 puta dnevno obezbeuje nam:

ugljene hidrate za svakodnevne energetske rashode;
obilje vitamina i minerala;
brojne fitonutrijente (flavonoidi, fitosteroli, lignani, terpeni i dr.);
dijetna vlakna.
Povre i voe:
smanjuje rizik od gojaznosti (niska energetska vrijednost) i
komorbiditeta;
smanjuje rizik od hroninih bolesti (visok sadraj antioksidanata);
sadri eljezo (brokule, kelj, pinat, kopriva) i poboljava njegovu apsorpciju (C vitamin) ;
32
Kotunjavo voe i leguminoze (1 - 3 puta dnevno) su:

izvanredni izvori proteina (esencijalne amino kiseline);
dobri izvori eljeza i kalcijuma (grah, graak, soivo);
izvori dijetnih vlakana;
izvori liposolubilnih vitamina (A, D, E i K);
izvori dobrih zdravih masnoa (orah, ljenjak, badem, kikiriki,
pistacije).
Riba, ivina i jaja (0 2 puta dnevno) su:
vani izvori proteina;
unos ribe smanjuje rizik od sranih oboljenja;
piletina i puretina su meso siromano u zasienim mastima;
jaja vjerovatno nisu toliko loa koliko se mislilo, u stvari jaje
je mnogo bolji doruak od prenih krofni ili peciva od bijelog
brana.
Mlijeko i mlijeni proizvodi (1 - 2 puta dnevno) su:
tradicionalno glavni izvor kalcijuma;
izvor esencijalnih aminokiselina;
mlijene masti su nosioci zasienih masnih kiselina, posebno
miristinske masne kiseline, koje su visoko aterogene (utiu na
stvaranje ateroma koji zaepljavaju krvne sudove);
masne mlijene proizvode (pavlaka, mileram, kajmak) maksimalno izbegavati;
polumasne i nemasne mlijene proizvode koristiti u ogranienim koliinama;
kao izvor kalcijuma mogu posluiti povre, kotunjavo voe,
itarice, morski plodovi a po potrebi i suplementi.
33
smanjuje rizik od hipertenzije (kalijum, magnezijum i kalcijum);

prevenira anemiju i defekt neuralne tube kod novoroenadi
(folna kiselina, vitamini B grupe);
smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti;
sniava nivo holesterola u krvi (biljni steroli);
manjuje rizik od nastanka tromba (flavonoidi);
preveniraju opstipaciju, divertikulozu crijeva, hemoroide,
bolesti srca i karcinom debelog crijeva.
Na vrhu piramide su:

Crveno meso i puter koje treba oskudno koristiti jer sadre mnogo zasienih masnih kiselina.
Bijeli hljeb, bijela ria, krompir, tjestenine, so i slatkii su takoe
na vrhu piramide i treba ih oskudno koristiti suprotno navikama veine naeg stanovnitva. Ovi preraeni - rafinirani proizvodi uslovljavaju:
brzu postprandijalnu hiperglikemiju;
dodavanje kilograma (gojaznost i pratee komplikacije);
razvoj eerne bolesti, metabolikog sindroma, sranih bolesti.
Rezultati ispitivanja sugeriu da umjerena upotreba alkohola
(1-2 pia dnevno) sniava rizik od sranih oboljenja. Alkohol u veim
koliinama je tetan i opasan.
Savjeti za pravilnu ishranu sa ugljikohidratima:
itarice
barem polovina unesenih itarica treba biti od punog zrna;
jesti itarice od punog zrna, hljeba, rie ili tjestenine svaki dan;
1 serviranje (30 grama) odgovara: jednoj niti hljeba, jednoj
oljici itarica za doruak, pola oljice kuhane rie ili tjestenine.
Povre
Jesti vie tamnozelenog povra, poput brokula, pinata i drugog lisnatog povra, te narandastog, poput mrkve i slatkog
krompira.
Ukljuiti u ishranu vie leguminoza, poput graha, boranije i
soiva.
Voe
Birati raznoliko voe, bilo svjee, smrznuto, konzervisano
(u vodi, nikako u sirupu) ili sueno.
Izbjegavati zaslaene vone sokove.
Za dezert birati voe, a ne slatki.
Vlakna
Preporuene koliine vlakana za ljude sa dijabetesom su sline
onima za ne-dijabetiare:
34
Slika 3. Izbalansirana ishrana

3.2.4. Glikemijski indeks
Opti simptomi prezasienosti ugljikohidratima dokazuju se eljom
za spavanjem poslije jela, udnjom za slatkiima, glad nakon 2 sata od
visoko-ugljikohidratnog obroka i potrebom za uinom po itav dan.
Nisu svi ugljikohidrati isti. Sloeni eeri se due prerauju,
due odravaju sitost jer sporije (postepeno) ulaze u krv, a organizmu pruaju dugotrajniji izvor energije od monosaharida i oligosaharida
koji daju brzu energiju.
Za brzinu ulaska eera u krv koristi se glikemijski indeks (GI)
- numerika skala kojom se mjeri brzina ulaska glukoze iz ugljikohidratne hrane u krv.
35
Ukupno vlakana: 20-35 g po danu

Rastvorljiva vlakna: 10-25 g po danu
Izvor nerastvorljivih vlakana su: penine mekinje, cijele itarice, sjemenke, voe i povre
Izvori rastvorljivih vlakana su leguminoze, zobene mekinje,
jeam, jabuke, voe iz porodice citrusa, krompir.
GI ovisi o:
vrsti ugljikohidratne namirnice,
koliini konzumirane hrane,
sadraju vlakana,
koliini dodane masti i
nainu na koji je hrana pripremljena.
Hrana s niskim GI uzrokuje mali porast glukoze, a hrana s visokim
GI uzrokuje brz i velik porast nivoa glukoze u krvi.
GI pokazuje koliko pojedine namirnice poveavaju nivo eera u
krvi u poreenju sa 50 grama glukoze.
Tabela. 10. Ugljikohidrati sa visokim i niskim glikemijskim indeksom
Ugljikohidrati s visokim
glikemijskim indeksom
maltoza (pivo)
110
glukoza
krompir peen u penici
posve bijeli hljeb
100
95
95
pire od krompira
med
mrkva
cornflakes i kokice
bob
bua, tikva
90
90
85
85
80
75
lubenica
eer (saharoza)
bijeli hljeb
75
70
70
36
Ugljikohidrati s niskim
glikemijskim indeksom
cjeloviti hljeb, hljeb s
mekinjama
cjelovita ria
graak
nezaslaene cjelovite
itarice
zobene pahuljice
grah
nezaslaeni voni sok
cjelovita tjestenina
hljeb od cjelovite rai
hljeb od 100% cjelovita
brana
suhi graak
mlijeni proizvodi
voni sladoled (sorbet)
50
50
50
50
40
40
40
40
40
35
35
35
35
70
suhi grah
30
70
70
70
70
70
30
30
30
30
30
suho voe
65
polubijeli hljeb
neoguljeni kuhani
krompir
banane, dinje, pekmezi
65
65
lea
slanutak
cjelovita tjestenina
svjee voe
vona marmelada bez
eera
crna okolada
(> 70% kakaa)
fruktoza
soja
60
bijela tjestenina
55
zeleno povre,
paradajz, limun
ampinjoni
zaslaene rafinirane
itarice
slastice s okoladom
kuhani oguljeni krompir
keksi
hibridni kukuruz
bijela ria
22
20
15
> 15
> 15
Tabela 11. Glikemijski indeks pojedinih namirnica

Hljeb i peciva
Brana i pahuljice
Namirnica
evrek
GI
72
Namirnica
mijeane mekinje
GI
44
zemika
73
kukuruzno brano
71
pita
57
kukuruzne mekinje
75
raeni hljeb
64
griz, penina krupica
66
integralni raeni hljeb
50
grickalice
87
bijeli hljeb i peciva
72
bon ita
80
tost
72
pahuljice - musli
60
hljeb sa mekinjama
72
pomijeane itarice
66
prepreni hljeb
72
ovsene pahuljice
53
37
pereca
84
penine pahuljice
74
krofna
78
riine pahuljice
90
hrskavo pecivo od rie
82
riine mekinje
19
crni hljeb
51
Kolai
Krekeri
Namirnica
GI
Namirnica
GI
ovseni kola
55
norveki krekeri
71
masni kolai (apice)
64
raeni krekeri
63
vanilice
77
slani krekeri
72
Slatkii i dezerti
Sokovi
Namirnica
GI
Namirnica
GI
puslice
pogaice od mekinja
kuglof
voni kola
suhi kola
patipanj - brio
67
60
59
47
54
46
od jabuka
od grejpfruta
od narande (us)
od ananasa
41
48
55
46
eeri
Mlijeni proizvodi
Namirnica
GI
Namirnica
GI
fruktoza
laktoza
23
48
okoladno mlijeko
sladoled od obranog
mlijeka
34
50
glukoza
maltoza
med
stoni bijeli eer
tableta glukoze
100
100
60
68
106
jogurt
mlijeko (punomasno)
mlijeko (obrano)
jogurt
14
34
28
38
38
Namirnica
tijesto od rie
makarone
sir i makarone
pagete
proteinske pagete (tjesta)
fida, rezanci za supu
Krompir
GI
92
46
64
40
28
Namirnica
pomfrit
GI
78
Povre
Namirnica
cvekla
mrkva
GI
66
73
58
Voe
Namirnica
jabuka
kajsija (kompot)
kajsija (suha)
kajsije (svjee)
breskva
banana
vinje i trenje
salata od mijeanog voa
grejpfrut
kivi
mango
naranda
kruka
ananas
ljiva
groe
suho groe
jagode
lubenica
Tjestenine
itarice i kaice
GI
38
64
30
57
43
62
22
55
25
52
55
43
36
66
32
48
65
32
72
Namirnica
jeam
Neglazirana ria
heljda
penina tarhana, kus-kus
kaamak
palenta
proso
instant ria
djelimino skuhana ria
ra (obraen)
kukuruz eerac
zob
integralna penica
kokice
glazirana ria
GI
22
59
55
47
68
40
75
91
47
34
56
40
41
57
88
39
3.2.5. Kalorijska vrijednost namirnica

Jedinica za mjerenje energetske vrijednosti je Kilokalorija (kcal) ili
Kilodul (kJ).
Energetska vrijednost 1 grama 1 kcal = 4,2 kJ
Tabela 12. Energetska vrijednost makronutrienata
Ugljikohidrati
4 kcal
16,8 kJ
Bjelanevine
4 kcal
16,8 kJ
Masti
9 kcal
37,8 kJ
Tabela 13. Tablica kalorija (Kalorijska vrijednost namirnica u 100 gr)

namirnica
OPENITO:
Proteini
Ugljikohidrati
Masnoe
ananas
artioka
avokado
bademi
bakalar svjei
bijeli luk
bjelanjak
blitva
bomboni
borovnica
brano kukuruzno
40
kcal
410
410
930
51
34
234
634
69
138
49
27
381
35
359
namirnica
brano penino
brano riino
brano zobeno
breskva
bundeva
celer
cvekla kuhana
cvekla sirova
crna ribizla
cvjetaa
ips
okolada
datula
dinja
divlja
kcal
345
347
353
50
33
22
41
33
58
32
557
550
307
340
120
44
361
270
108
22
29
252
223
191
43
66
43
74
358
238
262
257
246
241
70
57
36
175
162
102
172
280
87
84
328
jegulja svjea
jetrica svinjska
jetrica - pilea
jogurt
kakao maslac
kakao prah
karamele
kefir
kelj
kikiriki
kobasice prene
koko
konjsko meso
krastavac
krompir
kruka
kukuruz - kuhani
kukuruz - u zrnu suen
kupus
lea
limun
losos svjei
losos u konzervi
luk crveni
luk vlasac
ljenjak
majoneza
malina
maslac od kikirikija
maslac
282
129
135
72
886
484
428
44
54
547
320
297
110
31
85
62
21
354
54
18
35
202
168
33
33
657
408
44
609
735
41
dunja
dvopek
dem
fazan
gljive u konzervi
gljive
govedina
govedina konzervirana
govei but
grah
graak
grejpfrut
groe
guska
hladetina
hljeb bijeli penini
hljeb crni
hljeb jemeni
hljeb raeni
hren
jabuka
jagoda
jaje guske
jaje kokoije
jaje paije
jaje puree
janjee meso
jastog - u konzervi
jastog svjei
jegulja dimljena
maslac - neposoljen
maslina crna, svjea
maslina slana
735 pile
156 pomfrit
132 poriluk
145
399
48
maslina zelena, svjea
216 puretina
245
marelica
margarin
mlijeko kravlje (obrano)
50 pu
754 ribizla
35 rijeni rak
76
48
99
mlijeko kravlje (svjee)

mlijeko ovje
mortadela
mrkva
naranda
ogrozd
orah
osli
ovije meso
pahuljice - kukuruzne
pahuljice riine
paradajz
paradajz - u prahu
paprika
pastrva
pateta jetrena
patka divlja
patka domaa
patlidan
peciva
perun - suhi
perun svje
42
67 ria kuhana
103
265
41
45
ria svjea
rotkvica
sardina svjea
sardina u konzervi bez
ulja
33 sir brie
667
86
237
375
375
22
376
93
96
454
126
322
22
263
55
116
sir camembert
sir ementaler
sir kozji
sir nizozemski
sir parmezan
sir svjei, bijeli
sirupi
skua
slanina kuhana
slanina polumasna
slatkii prosjeno
smokva suha
smokva svjea
srdela
suncokretove sjemenke
svinjsko meso
116
352
21
174
207
263
305
407
320
353
392
118
296
183
575
622
282
276
74
167
575
291
104
149
398
384
47
50
13
89
285
264
180
370
70
tunjevina - svjea
tunjevina - u konzervi
ulje
vrganji
vrhnje kiselo 35% mm
vrhnje slatko, tueno
zeije meso
zelena salata
zelje
zobene pahuljice
ablji bataci
elei
umanjak
225
284
900
39
300
316
133
23
35
347
69
260
362
3.2.6. Kako napraviti dnevni plan ishrane i koritenja lijekova?

Svaka osoba oboljela od dijabetesa mora imati individualni jelovnik. Ishrana mora biti u skladu sa koncentracijom eera u krvi, tjelesnom masom, visinom, dobi, fizikoj aktivnosti i vrstom posla koji se
obavlja, te vrstom terapije. Za usklaivanje vremena obroka i davanja
43
svinjetina divlja
aran
eer - bijeli
eer smei
koljka - kuhana
ljiva
pinat
tuka
unka - dimljena
unka kuhana
telee meso
tijesto
trenja
inzulina, valja poznavati vrijeme najvieg efekta i zavretka djelovanja

pojedinih vrsta inzulina. Vano je hipoglikemijski efekat inzulina uskladiti sa hiperglikemijskim djelovanjem hrane, drugim rijeima inzulin
uskladiti sa obrokom. Hrana se ne smije poslije davanja inzulina prerano uzeti, jer dolazi do postprandijalne hiperglikemije (visok nivo eera
u krvi nakon obroka). Suprotno tome, prekasno davanje obroka moe
dovesti do neugodne hipoglikemije.
Nakon kratkodjelujueg inzulina Actrapid, Humulin R obrok valja
uzeti ve nakon pola sata, a Humalog, Novorapid i Apidra valja dati
neposredno pred sami obrok.
Mjeavine inzulina Humulin M3, Mixtard 30, Insuman Comb 25,
ije djelovanje pone oko 1 do 2 sata nakon utrcavanja, a najjae djelovanje nakon 2 do 12 sati, treba uzimati sata prije obroka vodei rauna na pikove najjaeg dejstva kada treba uzeti uinu ili glavni obrok.
Tablete kao to su Diabos, Glibedal, Amaryl, Diglical treba uzimati
1/2 sata prije obroka, a Gluformin, Siofor i Novonorm treba uzimati uz
zadnji zalogaj glavnog jela.
Tabela 14. Broj obroka kod dijabetiara ovisno o nainu lijeenja
44
Osobe lijeene samo

dijabetinom ishranom
3 glavna obroka i 2 jedinice voa
Osobe lijeene tabletama
3 glavna obroka i 3 jedinice voa
Osobe lijeene tabletama i

inzulinom
5 obroka, 3 glavna i 2 uine voa i

obrok pred spavanje 1 olja mlijeka malo margarina ili voe
Osobe lijeene samo inzulinom
5 obroka, 3 glavna i 2 uine i uina

pred spavanje
Osobe na intenziviranoj terapiji
4 obroka i to 3 glavna i uina pred

spavanje
Indeks tjelesne mase ili BMI (body mass index) rauna se na

nain da se tjelesna masa osobe u kilogramima podijeli sa kvadratom
visine u metrima:
BMI = tjelesna teina (kg) / visina (m2)
Ako je neko teak 70 kg, a visok 175 cm
BMI = 70 / 1,75x1,75 = 70 / 3,0625 m = 22,85 kg / m2
Tabela 15. Vrijednosti BMI
BMI
prenizak BMI - neuhranjenost
idealan BMI - normalna uhranjenost
povien BMI - poviena tjelesna teina
visok BMI - prekomjerna tjelesna teina
previsok BMI - rizina debljina
izrazito visok BMI - veoma rtizina
debljina koju treba lijeiti
ene
< 19,1
19,1 - 25,8
25,9 - 27,3
27,4 - 32,3
32,4 - 45
Mukarci
< 20,7
20,7 - 26,4
26,5 - 27,8
27,9 - 31,1
31,2 - 45
> 45
Na osnovu stvarne i standardne tjelesne mase koju trebate imate,

mogue je izraunati dnevne energetske potrebe (DEP).
1 kcal = 4,2 kJ predstavlja dnevnu potrebu za osnovnim sastojcima hrane. Ove vrijednosti se odreuju na osnovu standardne i stvarne
tjelesne mase.
Prvo treba utvrditi da li pripadate osobama sa prekomjernom,
normalnom tjelesnom teinom ili ste neuhranjeni. Nakon toga standardna tjelesna masa tj. ona masa koju bi idealno trebali imati mnoi se sa
odgovarajuim brojem kJ i to :
Za gojazne osobe = standardna masa x 75 kJ (18kcal) = DEP u kJ
Za normalnu tjelesnu masu x 105 kJ (25kcal) = DEP u kJ
Za mrave osobe x 126 kJ (30 kcal) = DEP u kJ
Npr. za gojaznu osobu:
Standardna (idealna masa) x 18 kcal ili 75 kJ
Osoba teka 85 kg, standardna 70 kg
70 x 18 = 1260 kcal ili 70 x 75 = 5250 kJ
45
3.2.7. BMI index i izraunavanje dnevnih energetskih potreba
Tabela 16. Prosjene dnevne potrebe hrane za umjereno aktivne

osobe izraene u kalorijama
ENE
Godine starosti Kalorije dnevno
11 - 14
2.400
15 - 22
2.100
23 - 50
2.000
51 i vie
1.800
MUKARCI
Godine starosti
Kalorije dnevno
11 - 14
2.800
15 - 22
3.000
23 - 50
2.700
51 i vie
2.400
Tabela 17. Energetske potrebe u zavisnosti od fizike aktivnosti

stepen fizike aktivnosti
energetske potrebe
(kcal/kg/dnevno)
niska fizika aktivnost
30-35
srednja aktivnost
35-40
teka aktivnost
40-50
Tabela 18. Potronja kalorija po aktivnostima / prosjena potronja

kalorija za 1 h (60 min) osobe teke 60 kg.
aktivnost
aerobik laki
aerobik napredni
badminton
46
kcal
300
420
420
aktivnost
pospremanje stana
pranje automobila
preureenje stana
kcal
280
270
210
480
rafting
300
biciklizam 25 30 km/h
600
ribarstvo
240
720
ritmika gimnastika
360
biciklizam > 35 km/h
960
rolanje
420
boks
540
rukomet
720
cirkularni trening
480
seks
120
golf
330
skijanje
570
grabljenje travnjaka
240
skijanje na vodi
360
igranje frizbija
180
sobni bicikl
630
igranje s djetetom
240
stajanje
150
jahanje
240
step aerobik - laki
420
klizanje na ledu
420
step aerobik - napredni
600
kopanje
510
stepanje na steperu
360
koarka
480
etnja
280
koenje kosilicom
270
tenis
150
koenje runo
360
trampolin
210
krojenje
150
tranje 11 km/h
660
kuglanje
180
tranje 19 km/h
940
lov
300
tranje 8 km/h
480
nogomet
540
uredski posao
100
noenje tekog tereta
480
vaterpolo
600
odbojka rekreativna
180
veslanje duge etape
510
odbojka na pijesku
480
veslanje male etape
210
odbojka profesionalna
280
vodeni aerobik
240
planinarenje
360
vrtlarstvo
300
plivanje profesionalno
600
yoga
240
plivanje rekreativno
360
zidanje
420
podizanje utega
160
47
3.2.8. Kako izraunati udio tjelesne masnoe u organizmu?

Da bi ste odredili udio tjelesne masnoe u organizmu primjenite
slijedeu formulu:
Za ene:
Saberite obim bokova na najirem dijelu i obim struka u visini
pupka i oduzmite svoju visinu.
Obim bokova (cm) + obim struka (cm) visina(cm)
=
% tjelesne masnoe
Za mukarce:
Od obima struka u visini pupka oduzmite obim runog zgloba na
mjestu gdje se zglob savija.
Obim struka (cm) obim zgloba (cm
=
% tjelesne masnoe
Normalna vrijednost za mukarce je 15 % masne tjelesne mase a
za ene 22% masne tjelesne mase.
Koliko je to kilograma masnoe koje imate na sebi izraunajte na
nain da postotak tjelesne masnoe podijelite sa 100 i tu vrijednost
pomnoite sa svojom ukupnom tjelesnom masom.
% tjelesne masnoe/ 100 x ukupna masa
=
kilogrami tjelesne masnoe
Od ukupne tjelesne mase oduzmite kilograme tjelesne masnoe i
dobiete nemasnu masu vrijednost prema kojoj treba odrediti koliine namirnica koje su vam potrebne za obrok.
Ukupna tjelesna masa kilogrami tjelesne masnoe
=
nemasna tjelesna masa
48
0,5 Sjedei tip (bez sportskih aktivnosti)

0,6 Lagano kretanje radi forme, poput hodanja
0,7 Umjereni treninzi (3 puta u sedmici) ili sudjelovanje
u nekom sportu
0,8 Svakodnevno umjereno vjebanje
0,9 Svakodnevno intenzivno vjebanje
1,0 Svakodnevno intenzivno vjebanje, uz treniranje
odreenog sporta
Tabela 19. Odreivanje potrebne koliine bjelanevina na osnovu
nemasne tjelesne mase i faktora aktivnosti
Nemasna tjelesna masa u kg
41,0
45,5
50,0
54,5
59,0
63,5
68,0
72,3
77,0
81,5
86,0
91,0
95,5
100,0
104,5
109,0
0,5
45
50
55
60
65
70
75
80
85
90
95
100
105
110
115
120
Faktor aktivnosti
0,6
0,7
0,8
54
63
72
60
70
80
66
77
88
72
84
96
78
91
104
84
98
112
90
105
120
96
112
128
102
119
136
108
126
144
114
133
152
120
140
160
126
147
168
132
154
176
138
161
184
144
168
192
0,9
81
90
99
108
117
126
195
144
153
162
171
180
189
198
207
216
1,0
90
100
110
120
130
140
150
160
170
180
190
200
210
220
230
240
49
Da bi odredili koliko vam je potrebno bjelanevina u toku dana,

svoju nemasnu tjelesnu masu pronaite u slijedeoj tabeli i uporedite
sa svojim faktorom aktivnosti.
Pronaenu vrijednost podijelite sa 7 (jedna jedinica bjelanevina sadri 7 g bjelanevina) i dobit ete vrijednost jedinica koje su vam
potrebne u toku dana. Rasporedite ih ravnomjerno u toku dana i dobit
ete koliinu jedinica koje su vam potrebne u jednom obroku koji je
dovoljan za va organizam.
Jo samo u toku planiranja obroka vodite rauna da omjer jedinica bjelanevina : ugljikohidrata : masti bude u ravnotei odnosno 1:1:1 i
dobit ete idealan obrok prilagoen vaim potrebama.
3.2.9. Kako rasporediti obroke u toku dana Zastupljenost obroka u jelovniku
Dnevnu ukupnu koliinu energije koju smo izraunali podijelimo
na obroke i to:
DORUAK
UINA
RUAK
UINA
VEERA
UINA
20%
10%
30%
10%
20%
10%
Preporuuje se, da se viak kilograma gubi postepeno i da se izbjegava striktna dijeta, koja nema trajniji efekat, ve dovodi do trenutnog
gubitka kilograma i izgladnjivanja organizma. Prelaskom na normalnu
ishranu izgubljeni kilogrami se veoma brzo nadoknauju takozvani
jojo efekat, to dovodi do stresa i depresije.
Dijete koje sadre manje od 800 kalorija dnevno mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje: hormonski poremeaji, neplodnost, gubitak kose, promjene na koi, kamen u bubregu i drugo.
Nije preporuljivo koritenje niti jedne vrste dijeta bez
prethodne konsultacije s lijenikom!
Gubitak teine od 0,5 do 1 kg sedmino je gubitak teine koji ne
bi trebao tetiti vaem zdravlju, a u krajnjoj liniji kada smravite mnogo
e vam pomoi.
50
Najbolje namirnice:
Celer: daje 6 kalorija /za razgradnju koristi 50 kalorija/sagorijeva
40 kalorija naslaga
Paradajz: daje 26 kalorija / za razgradnju koristi 60
kalorija/sagorijeva 36 kalorija naslaga
Brokula (100 g sirove): daje 25 kalorija / za razgradnju koristi
80 kalorija/ sagorijeva 55 kalorija naslaga
ampinjoni (100 g sirovih) daje 18 kalorija / za razgradnju
koristi 55 kalorija/ sagorijeva 37 kalorija naslaga
Ostale preporuene namirnice:
paroge, repa, brokula, zelje, mrkva, celer, cikorija, ili papriice,
krastavci, enjak salata, luk, papaja, pinat, jabuke, borovnice,
grejp, limun, mango, narande, ananas, jagode, mandarine,
zelena salata, endivija, radi, brusnice.
Ishrana se temelji na promjeni prehrambenih navika, te unosu
niskokalorine hrane.
51
Kako biste to postigli trebate smanjiti unos kalorija za oko 3.500

do 7.000 kalorija sedmino, to znai manji unos za oko 500 do 1.000
kalorija od dnevne prosjene potronje.
Unos kalorija moete smanjiti tako to ete zamijeniti visokokalorinu hranu onom manje kalorinom poput voa, povra, nerafinisanih
ugljikohidrata, te poveati tjelesnu aktivnost.
Naravno, vano je i paziti, osim na vrstu hrane koju unosite i na
veliinu porcija, to moe biti dosta teko, jer pretile osobe esto znaju
s vremenom izgubiti osjeaj to je to normalna porcija.
Iako namirnice bez kalorija odnosno negativnih kalorija ne postoje, postoje one namirnice ijom razgradnjom tijelo potroi vie kalorija
nego to se njima unese, otuda i naziv negativne kalorije.
Hipotetski pojedete li komad torte od 360 kalorija, organizam e
za razgradnju tog komada torte potroiti 100 kalorija, a ostalih 250
kalorija e se nataloiti u organizmu. S druge strane ako pojedete jabuku
koja sadri 65 kalorija, organizmu treba takoer 100 kalorija za razgradnju, to znai da e tijelo morati iz zaliha povui 35 kalorija, to znai da
vi mravite.
3.2.10. Zastupljenost hranljivih materija u jelovniku

Tabela 20. Zastupljenost hranljivih materija u jelovniku
(U vertikalnoj koloni navedeno je 6 namirnica po ADA ishrani, a
brojevi u vertikalnim kolonama govore koliko jedinica odreene
namirnice treba uzeti).
namirnice
Mlijeko i
zamjene
Povre
Voe
Hljeb i
zamjene
Meso
Masnoe
1300
kcal
5.460
kJ
1500
kcal
6.300
kJ
1700 1900 2100 2300 2500 2700

kcal
kcal kcal kcal
kcal
kcal
7.140 7.980 8.820 9.660 10.500 11.340
kJ
kJ
kJ
kJ
kJ
kJ
3
3
3
3
3
3
3
5
5
9
4
5
4
6
4
6
11
12
13
5
4
5
4
6
4
7
5
6
5
8
7
9
7
10
8
3.2.10.1. Model tanjira

Tanjir nije vie samo alat za jelo, ve postaje sofisticirano orue
kojim se eli dobiti uvid u ono to jedemo te na taj nain demistificirati
ishranu.
Slika 4. Model tanjira

52
ta to imamo na tanjiru?
ta staviti na tanjir?
Kako staviti jela na tanjir?
Kako se predstaviti tanjiru?
ta smo to zapravo pojeli?
ta je s vitaminima, mineralima i ostalim hranjivim tvarima?
Voe
Mlijeko/jogurt
Protein
ioo
Povre
Povre
vlakna
Slika 5. Model tanjira

3.2.10.2. Model semafora
Radi lakeg snalaenja signalni sistem je baziran na konceptu
semafora:
Crvene namirnice (uzimati u malim koliinama)
Bogate mastima
eeri (rafinirani ugljikohidrati)
Namirnice sa visokim glikemijskim indeksom
Mali sadraj vlakana
ute namirnice (uzimati umjereno)
Namirnice sa visokim glikemijskim indeksom
Mali sadraj vlakana
Zelene namirnice (zdrav izbor)
Nizak glikemijski indeks
Velik sadraj vlakana
Malo masti
53
Tabela 21. Izbori zdravih protiv nezdravih namirnica

(prema Kapur K et al 2004)
Namirnica
Zelena zona
uta zona
Crvena zona
ria
skuhana ria
prena ria
hljeb
cijeli penini hljeb bijeli hljeb
kroasani i kolai
rezanci
kuhani rezanci
preni rezanci
krompir
kuhani krompir
peeni krompir pomfrit
povre
kuhano povre
propreno
povre
salata
zelena salata
salata sa
majonezom
sosovi
od paradajza
od kajmaka
riba
kuhana riba
riblji kari
prena riba
piletina
piletina na rotilju
prena u tavi
puter piletina
preno povre
4. Vano je upamtiti:
Svaki se zalogaj rauna.
Nisu sve kalorije jednake.
Vaan je dobar izbor.
Ugljeni hidrati su sloena stvar.
Slatko ne donosi nita osim nevolje.
Koristite to manje preraenu hranu.
Neka se svi u porodici zdravo hrane.
4.1. Ko se osobito treba da pridrava principa pravilne ishrane?
osobe sa BMI > 26 kg/m2
osobe iji je obim struka > 94 cm (M), 80 cm ()
osobe sa dijabetesom tip 2
54
5. Umjesto zakljuka
Problem preuhranjenosti posljedica je hiperinzulinemije zbog
neuravnoteene ishrane i nedovoljne tjelesne aktivnosti. Rijeite
li problem hormona, posebno inzulina, poboljat ete zdravlje i bezbolno izgubiti suvinu masnu masu bez gladovanja
i odricanja. Mravljenje je zapravo samo poeljna nuspojava
pravilne ishrane.
Elementi pravilne ishrane su omjer kalorija iz ugljikohidrata,
proteina i masnoa 40:30:30, promjena u izboru masnoa,
dodavanje omega-3 esencijalnih masnih kiselina i umjerena
i redovna tjelesna aktivnost. Smije se jesti sve to postoji u
prirodi. Nema zabranjene hrane. Bitne su koliine.
Dorukovati najkasnije do jednog sata nakon buenja. Pet do
deset minuta jutarnjih vjebi snage. Nakon pet sati uzeti rani
ruak ili jutarnji meuobrok, zatim za dva do tri sata kasniji
ruak. Ako ste rano ruali, nakon pet sati uzmite poslijepodnevni meuobrok. Nakon dva sata veerate. Prije spavanja
uzmete noni meuobrok. Ne zaboravite piti vodu 8 aa
na dan po jednu prije i uz obroke, kao i po jednu uz meuobroke. Hodajte svaki dan barem pola sata.
Hrana nije samo izvor kalorija, nego je najmoniji hormonalni
lijek koji se moe uzeti na usta. Nije dovoljno brojati kalorije.
Nije svejedno iz kojih makronutrijenata kalorije potiu. Kalorije
iz proteina stimuliu luenje glukagona, kalorije iz ugljikohidrata glavni su stimulator luenja inzulina, dok mononezasiene masnoe ne djeluju na inzulin. Znai, ne debljamo se od
masnoa u hrani, nego od vika ugljikohidrata.
55
osobe sa predijabetesom (intolerancija na glukozu ili hiperglikemija natate

osobe sa rizikom za metaboliki sindrom (ATP III Criteria)
porodina anamneza za dijabetes tip 2 (prvi srodnici)
dijagnosticirana inzulinska rezistencija (> bazalni inzulin)
za Azijsku populaciju BMI >23 kg/m2 i obim struka >90 cm
(M) ili>80 cm ().
U vegetarijanskoj dijeti previe je itarica i krobnih namirnica, a tradicionalni vegetarijanski izvori proteina sadre previe
ugljikohidrata. Previe ugljikohidrata znai preveliku stimulaciju luenja inzulina, hipereinzulinemija vodi u inzulinsku rezistenciju. Tako nastaje dijabetes 2, koronarna bolest, tumori, alergije. Mogue je biti i vegetarijanac i hraniti se pravilno, ako se
kao izvori proteina upotrebljavaju proteinski koncentrati: tvrdi
tofu, seitan i proteinski prah.
Nosite sa sobom sir i voe za meuobroke ili kupite jogurt.
5.1. Neke nedoumice i zablude u vezi sa ishranom:
Netano je da dijabetiari jedu posebnu hranu koja je bez ukusa. Njihov nain ishrane je u stvari najpametniji odnosno najpravilniji.
Ne postoji ni dijabetika niti bilo koja dijeta. Svaki dijabetiar
moe da jede sve to jedu i zdravi ljudi, ali morate nauiti kada,
koliko i u kakvoj kombinaciji.
Pravilna ishrana optereuje, dok se ne promijene navike i naui
kako pravilno da se hranite.
Ne postoji loa hrana. Postoji loa koliina hrane. Za neke
namirnice vai to manje - to bolje.
Izostanak, bilo doze insulina (ili tablete), bilo obroka, izaziva
poveanje eera u krvi i u tome svemu najvie pati Vaa jetra,
a nerijetko dolazi i do pojave acetona.
56
DNEVNI PLAN DIJABETINE ISHRANE OD 1300 kcal ILI 5460 kJ

1.
2.
3.
4.
5.
6.
HLJEB I ZAMJENE
MESO I ZAMJENE
POVRE
VOE
MLIJEKO I ZAMJENE
MASNOE I ZAMJENE
6 JEDINICA
5 JEDINICA
3 JEDINICE
3 JEDINICE
1 JEDINICA
4 JEDINICE
DORUAK:
1. 1 jedinica mlijeka = 240 ml (velika oljica za bijelu kafu)
2. 2 jedinice hljeba = 60 g (2 nite)
3. 1 jedinica namaza od margarina = 5 g
4. 1 jedinica = 4 kolutia Poli salame = 30 g
UINA:
1. 1 jedinica = 1 manja jabuka
RUAK:
1. 1 jedinica Bujon (kockice za supu) uz jedan struak mrkve, peruna, celera
2. 1 jedinica zvjezdica za supu kaike = 20 g
3. 2 jedinice hljeba od 25 do 30 g
4. 2 jedinice dinstane teletine = 60 g
5. 2 jedinice pinata = 200 g
6. 2 jedinice ulja 2x5g = 10 g
UINA:
1. 1 jedinica = 2 kivija
VEERA:
1. 1 jedinice krompira (2-3) = 100 g
2. 2 jedinice ribe = 1 pastrmka peena na foliji = 60 g
3. 1 jedinica ulja = 5 g uz krompir
57
6. Praktini primjeri

1.
HLJEB I ZAMJENE
7 JEDINICA
2.
MESO I ZAMJENE
5 JEDINICA
3.
POVRE
3 JEDINICE
4.
VOE
3 JEDINICE
5.
MLIJEKO I ZAMJENE
2 JEDINICE
6.
MASNOE I ZAMJENE
4 JEDINICE
DORUAK:
2. 2 jedinice hljeba = 60 g (2x30 g)
3. 1 jedinica tunjevine (fileti bez ulja) = 30 g
UINA:
1. 1. 1 jedinica = 1 nektarina
RUAK:
1. 1 jedinica = supa od povra = 100 g
2. 3 jedinice pageti kuhani = 3 x 60 g = 180 g
3. 2-3 jedinice dinstanog fairanog mesa = 60 g
4. 2 jedinice ulja = 5 g
5. 1 jedinica = paradajz salata = 100 g
UINA:
1. 1 manja kruka
VEERA:
1. 1 jedinica = jogurt 2,8% m.m.
2. 2 jedinice kornfleks = 60 g
3. 2 jedinice jagnjetine dinstane = 2 x 30 g
4. 1 jedinica povre blitve = 100 g
NONI OBROK:
1. 1 jedinica masnoa
2. 1 jabuka manja
58
1.
HLJEB I ZAMJENE
9 JEDINICA
2.
MESO I ZAMJENE
8 JEDINICA
3.
POVRE
4 JEDINICE
4.
VOE
5 JEDINICA
5.
MLIJEKO I ZAMJENE
2 JEDINICE
6.
MASNOE I ZAMJENE
6 JEDINICA
DORUAK:
2. 3 jedinice hljeba 3 x 30 g = 90 g
3. 2 jedinice feta sira = 60 g
UINA:
1. banane
RUAK:
1. supa od povra,
2. 3 jedinice makarona = 3 x 60 g = 180 g
3. 2 jedinice povra 100 g povra iz supe 100 g prokula
4. 3 jedinice mesa = piletina 3 x 30 g = 90 g dinstano
5. 3 jedinice ulja = 3 ajne kaike = 15 g
UINA:
1. 2 jedinice voa = 1 manja mandarina i 1 manja jabuka
VEERA:
1. 3 jedinice kuhanog krompira = 300 g
2. 3 jedinice = aran peen u foliji = 3 x 30 g = 90 g
3. 2 jedinice salate od kuhane prase 200 g
4. 3 jedinice ulja (3 ajne kaike)
5. 2 jedinice AB kulture sa 0,1% m.m. (1/2 originalnog pakovanja)
59

1.
2.
3.
4.
5.
6.
HLJEB I ZAMJENE
MESO I ZAMJENE
POVRE
VOE
MLIJEKO I ZAMJENE
MASNOE I ZAMJENE
13 JEDINICA
10 JEDINICA
4 JEDINICE
6 JEDINICA
2 JEDINICE
8 JEDINICA
DORUAK:
1. 1 jedinica mlijeka 1,6% m.m. = 240 ml (velika oljica za bijelu
kafu)
2. 4 jedinice crnog hljeba 4 x 30 g = 120 g
3. 3 jedinice pilee jetre 3 x 30 g = 120 g (kuhano)
UINA:
1. 2 jedinice voa = 2 manje narande
2.
RUAK:
1. supa sa tjestaninom
2. 3 jedinice graha (kuhano) = 180 g
3. 4 jedinice hljeba = 4 x 30 g = 120 g
4. 4 jedinice masnoe (4 ajne kaike)
UINA:
1. banane
2. 1 manja jabuka
VEERA:
1. 4 jedinice graka (smrznutog) 400 g
2. 2 jedinice hljeba = 2 x 30 = 60 g
3. 2 jedinice prase (salata) = 2 x 100 g = 200 g
4. 3 jedinice junee nicle = 3 x 30 g = 90 g
5. 4 jedinice masnoe (4 ajne kaike)
6. voe = 2 manje jabuke
60
PRIJATNO !!!
61
elimo Vam uspjeh u primjeni principa pravilne ishrane

i ostvarenju dobrog zdravlja, kreativnosti, radosti
ivljenja i idealne teine.
7. Literatura
1. American Diabetes Association. Standards of medical care in
diabetes-2006. Diabetes Care 29:S4-S42, 2006.
2. Brinkworth GD, Noakes M, Parker B, Foster P, Clifton PM.
Long-term eects of advice to consume a high-protein, lowfat diet, rather than a conventional weight-loss diet, in obese
adults with type 2 diabetes: one-year follow-up of a randomised trial. Diabetologia, 2004;47(10):1677-86.
3. Foster GD, Wyatt HR, Hill JO, McGuckin BG, Brill C, Mohammed BS, Szapary PO, Rader DJ, Edman JS, Klein S. A randomized trial of a lowcarbohydrate diet for obesity. N Engl J Med,
2003;348(21):2082-90.
4. Lara-Castro, C , Garvey, T. Diet, insulin resistance, and obesity:
Zoning in on data for Atkins dieters living in South Beach. J
Clin EndocrinolMetab, 2004;89:4197-4205.
5. AACE Diabetes Guidelines, Endocr Pract. 2002;8(Suppl 1) 45
6. British Diabetic Association. New Diagnostic Criteria for Diabetes: Methods and criteria for diagnosing diabetes melittus.
UK: 2000.
7. American Nutraceutical Association
http://www.americanutra.com
www.MyGuidelinesCenter.com
62

Pravilna Ishrana

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pravilna Ishrana

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zelija Velija - Aimi

ZDRAV I DUG IVOT

Zelija Velija - Aimi

ZDRAV I DUG IVOT

Autor: Doc. dr Zelija Velija - Aimi, internista - endokrinolog

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo

Za izdavaa: Prim. dr Mustafa Cuplov

PRAVILNA ISHRANA ZDRAV I DUG IVOT

Helping others is good, teaching them to help themselves is better.

2. Lijeenje dijabetesa pravilnom ishranom

3. Smjernice za pravilnu ishranu

1.1. Zato je pravilna ishrana vana?

Pravilna ishrana - zdrav i dug ivot

Pravilna ishrana - zdrav i dug ivot

nevno i o njoj najee razmiljamo u smislu cijene, raznolikih naina

Pravilna ishrana - zdrav i dug ivot

Nae ljudsko okruenje bitno utie na cjelokupno nae ivljenje,

Pravilna ishrana - zdrav i dug ivot

2. Lijeenje dijabetesa pravilnom ishranom

Iz Tabele 1. vidljivo je da su energetske i nutritivne vrijednosti

2.1. Ishrana dijabetinih pacijenata

Pravilna ishrana - zdrav i dug ivot

Pravilna ishrana - zdrav i dug ivot

da tedi bubrege i uva balans azotnih materija,

Danas smo u potpunosti svjesni svoje odgovornosti za nastajanje

Pravilna ishrana - zdrav i dug ivot

Pravilna ishrana - zdrav i dug ivot

2.3. Zato je vano smrati?

Slika 1. Efekti gubitka 10% tjelesne teine

1. Fizika aktivnost i dobra podrka zdravstvenog sistema su jako

Pravilna ishrana - zdrav i dug ivot

2.4. Fizika aktivnost

Pravilna ishrana - zdrav i dug ivot

7. Reducirati kardiovaskularni rizik kroz poboljanje endotelijalne funkcije i endotelijalnih markera.

Ili ako se radi o povru,

Pravilna ishrana - zdrav i dug ivot

Radi lakeg sastavljanja jelovnika i mijenjanja namirnica uvedena

Pravilna ishrana - zdrav i dug ivot

Tabela 2. Koliina jedne jedinice hljeba i zamjena

Dijabetiar mora znati planirati u svom jelovniku meso koje je

Tabela 3. Koliina jedne jedinice mesa i zamjena

Pravilna ishrana - zdrav i dug ivot

Pravilna ishrana - zdrav i dug ivot

Jaje 1 komad 60 gr = 1 jed (dozvoljeno samo jedno jaje sedmino,

Tabela 4a. Koliina jedne jedinice povra

Pravilna ishrana - zdrav i dug ivot

Pravilna ishrana - zdrav i dug ivot

Tabela 4b. Koliina jedne jedinice povra

Jedna jedinica sadri 15 gr ugljikohidrata, energetske vrijednosti

Tabela 5. Koliine jedne jedinice voa

Pravilna ishrana - zdrav i dug ivot

Pravilna ishrana - zdrav i dug ivot

groe bijelo, crno

oljice 120 gr.

125 gr (pola srednjeg)

100 gr (pola olje)

cedevita bez eera

jedna velika puna kaika

Pravilna ishrana - zdrav i dug ivot

Pravilna ishrana - zdrav i dug ivot

Tabela 6. Koliina jedne jedinice mlijeka i zamjena

Pravilna ishrana - zdrav i dug ivot

Pravilna ishrana - zdrav i dug ivot