Professional Documents
Culture Documents
1 . I zb or na osnov v jer e
6
Kako j e lij epo bilo ono sto j e prakticirao pravj edni halif a O mer
ibn E l-H attab r.a. koj i j e postavio pravila u poznavanj u licnosti i
otkrivanj u istine o tom covj eku. T ako mu j e j ednom dosao neki
covj ek da posvj edoci za nekog drugog… …
-Da.
-N e.
-N e.
-N e.
Koliko j e dj evoj aka -na zalost- koj e su bile u svoj im kucama prim-
j er kreposti i cestitosti, a kada su prij esle u kucu anarhizma, u
kucu svog muza bludnika i rasipnika promij enile se u bestidne i
raskalasene zene, koj e ne pridaj u vrij ednosnim nacelima nikakav
znacaj , niti pridaj u razumj evanj u kreposti i casti nikakav re-
spekt! ! !
9
Prenosi Darekutni, Askeri i Ibn Adij j od E bu S ei’ d E l-H udrij a da
j e Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: C uvaj te se zeleni na dj u-
bristu, - a sta j e to zelen na dj ubristu Allahov Poslanice? -
upitase ashabi “ L ij epa zena s losim porij eklom” odgovori Allahov
Poslanik.
Prenosi Ibn Adij j i Ibn Asakir od Aise r.a.: ”Izaberite gdj e cete
zasaditi, j er zene radj aj u porod slican nj enim bracama i se-
strama”, u drugom rivaj etu stoj i: ”T razite odgovaraj uca mj esta za
gdj e cete zasij ati, j er ce covj ek mozda sliciti svoj im daidzama”.
O vakav nacin izbora koj em nas savj etuj e Allahov poslanik s.a.v.s.,
smatra se j ednim od dokazanim naucnim saznanj em pedagoskih
teorij a danasnj ice, tako j e recimo i nauka koj a se bavi naslednim
osobinama ( genetika) utvrdila da dij ete stice osobine svoj ih ro-
ditelj a kako f izicke tako i psihicke ( temperament, inteligencij a i
sl.) i to od samog rodj enj a, zato mozemo reci da ukoliko pos-
vj etimo paznj u pri izboru bracnog druga gledaj uci nj egov rod, cast
i postenj e, bez sumnj e j e da ce i dj eca odrasti na neki nacin cedna
cista i postena, a kada se kod dj ece sj edine f aktor nasledj a i f ak-
tor odgoj a onda dobij amo vrhunac morala i vj ere, ono biva uvij ek
primj er poboznosti, casti, kulture, moralnih vrlina… .
3. Zenidba nerodbinom
4.Zenidba dj evicama
Zato nij e cudno kad vidimo Aisu r.a.kako poj asnj ava Allahovom
Poslaniku s.a.v.s. znacaj toga kada, u hadisu koj i prenosi B uhari,
kaze: ”Allahov Poslanice kada bi hteo da odmoris u nekoj dolini,
u j ednoj j e drvo s koj eg j e brano a u drugoj drvo koj e nij e
dirano, za koj e drvo ces privezati devu, “ Za ono s koj eg nij e
brano” odgovori Allahov Poslanik s.a.v.s. na to Aisa r.a. rece: to
sam j a.
O vim ona zeli obj asniti nj enu vrij ednost nad ostalim zenama s
obzirom da su ostale zene Allahovog Poslanika bile udavane prij e
nj egove zenidbe s nj ima.
Prvo. Zdravo tij elo bez bolesti koj e sprecuj u trudnocu, pri cemu
ce se konsultirati adekvatne strucne osobe.
Iz svega ovoga mozemo zaklj uciti da onaj koj i osj eca u sebi
odgovornost u duznostima prema svoj em potomstvu onako kako
to islam nalaze onda mu ne preostaj e –ako se zeli zeniti- nista
drugo nego da potrazi zenu rodilj u s koj om ce broj no povj ecati
ovaj ummet, koj eg j e Allah dz.s. ucinio naj bolj im od svih dosa-
dasnj ih , a uj edno bi postupio po praksi Allahovog Poslanika
s.a.v.s. na sta ukazuj e j edan hadis u koj em se kazeda j e neki
1 4
covj ek dosao Allahovom Poslaniku s.a.v.s. I upitao ga: Allahov
Poslanice, j a sam zavoleo j ednu zenu, iz dobrog j e roda I pori-
j ekla, bogate j e porodice ali ne moze radj ati hocu li j e ozeniti?
Pa mu Allahov Poslanik s.a.v.s. zabrani, te on dodj e I po drugi
put I isto ga upita a Allahov Poslanik s.a.v.s. mu isto odgovori, te
on dodj e I po treci put da ga pita a Allahov Poslanik s.a.v.s. mu
rece: ”Zenite se rodilj ama j er cu se ponositi vasim broj em nad
ostalim narodima” hadis prenose E bu Davud, en-N esai I el-
H akim.
1 5
D r u g o p o g la v lje
Pod ovim podrazumij evamo: ispolj avanj e onog sto j e Allah dz.s.
pohranio u srcima roditelj a u vidu lj ubavi, osj ecanj a i milosti
prema dj eci, a mudrost toga j e: odbacivanj e neislamskih obi-
caj a koj i su se ukorij enili u nekim bolesnim dusama koj e imaj u
losa mislj enj a o kcerima s j edne strane te ukazivanj e na vrij ed-
nost nagrade i dobrobiti koj u stice onaj koj i se strpi u slucaj u da
ga zadesi smrt dj eteta, onog koj i cvrsto podnese rastanak s
nj im, s druge strane, i na kraj u koj a j e duznost roditelj a onda
kada se suprotstave dobrobit islama i interes dj eteta?
Zato nij e cudo sto nam Kur’ an C asni prikazuj e ova iskrena ro-
ditelj ska osj ecanj a na j edan naj lepsi nacin, opisuj uci pritom
dj ecu na vise nacina, j ednom kao ukras zivota: ”B ogatstvo i si-
novi su ukras u zivotu na ovom svij etu..”( al-Kahf : 46) .
A u trecem slucaj u kao radost ako su odgoj eni kao pravi vj er-
nici: ”oni koj i govore: G ospodaru nas, podari nam u zenama na-
1 6
sim i dj eci nasoj radost i ucini da se cestiti na nas ugledaj u! ”( al-
Isra’ : 6) .
Zato ono srce koj e nema ovaj osj ecaj u sebi, cini svoj eg vlasnika
osorim i grubim, te nij e cudo da ovakva ruzna svoj stva negativno
dj eluj u, poj avom anarhizma, tumaranj e i lutanj e na putu
anomalij a kod dj ece kao i neznanj e, nepismenost, bij edu… …
1 7
od nas onaj koj i nij e milostiv prema nasoj dj eci, i ne postuj e
stare lj ude”.
I znao j e Allahov Poslanik s.a.v.s., kada bi vidio neko dij ete koj e
j e na samrti, koj em j e dusa na izmaku, zaplakati od tuge i
zalosti prema nj emu, cime j e ukazivao svom ummetu vrij ednost
saosj ecanj a i milosti… .. prenosi B uhari i Muslim od U same ibn
Zej da r.a. da j e rekao: Poslao sam kcerku Allahovog Poslanika
s.a.v.s., da ga pozove i kaze mu da mi j e sin na samrti, Allahov
1 8
Poslanik s.a.v.s. j e poslao selam i rekao: ”Allahovo j e ono sto
uzima i ono sto daj e, sve j e kod N j ega sa odredj enim rokom, pa
se strpi i ustraj , onda sam j e opet poslao i rekao j oj da ga za-
kune da dodj e, pa j e dosao, a s nj im dodj e S a’ d ibn U bade,
Muaz ibn Dzebel, U bej j ibn Ka’ b, Zej d ibn S abit i j os neki lj udi
r.a. O nda dij ete dadose Allahovom poslaniku s.a.v.s. i on ga
posadi u svoj e krilo, za to vrij eme se sav tresao, a oci mu se
navlazise, S a’ d ga upita: Allahov Poslanice, sta ti j e? , ”O vo j e
sazalj enj e koj e j e Allah U zviseni usadio u srcima S voj ih robova”,
odgovori Allahov Poslanik s.a.v.s.. u drugoj predaj i stoj i: ”Koj u
j e Allah usadio u srcima nekih S voj ih robova, zaista ce Allah biti
milostiv prema onim robovima koj i su bili milostivi”.
20
svoj e zene i kcerke, zadovolj i se Allahovim odredj enj em i ud-
j elenim dij elom! ! .
21
Kada j edan musliman dostigne visok stj epen vj erovanj a i ubj ed-
j enj a, kada spozna istinu o predodredj enj u da j e dobro i zlo, od
Allaha U zvisenog, onda u nj egovim ocima nesrece koj e ga
zadese izgledaj u mu sicusne i neznatne, on se predaj e U zvis-
enom Allahu u svemu sto ga zadesi i snadj e, to ga smiruj e u dusi
zbog strplj enj a koj e pokazuj e u nedacama, zbog pomirenj a sa
sudbinom koj a ga j e zadesila, zbog pokornosti koj u j e pokazao
na Allahovom odredj enj u.
22
J edan od prenosioca upita Dzabira r.a.: Da ste ga upitali za
j edno dij ete rekao bi vam i za j edno dij ete, a Dzabir mu na to
rece: I j a mislim tako.
Mnogo j e slucaj eva u koj ima se vidi cvrstina imana koj i su po-
kazivale zena Poslanikovih ashaba r.a. u koj ima se vidi j acina
strplj ivosti i zadovolj stva sa Allahovim dz.s. odredj enj em, j edan
od tih slucaj a se dogodio sa U mmu S elim r.a., a koj eg u pot-
punosti prenose B uhari i Muslim od E nes r.a. koj i j e rekao: -Imao
j e E bu T alha sina koj i zaboli od neke bolesti, kada j e j ednog
dana E bu T alha bio otsutan, dij ete preseli, te kad se vrati kuci
upita: -S ta j e sa sinom? , a U mmu S elim – dj etetova maj ka – mu
rece: -S mirio se1, nakon toga prinij e mu veceru te on vecera,
zatim se dotera2 ( izgled) kao nikada ranij e, te j e on opcio s
1 misleci pritom na smrt, dok je Ebu Talha shvatio da su mu se muke smanjile te da ozdravlja.
23
nj om te veceri, i tek poslij e nekog vremena kaza mu U mmu
S elim: -O , E bu T alha, kada bi neko od lj udi pozaj mio svoj oj su-
prugi nesto, a zatim taj isti tu stvar potrazio od nj e, dali ona
smij e to ne vratiti? -N e, rece E bu T alha, nato ona rece: -O nda
budi strplj iv zbog smrti svog sina i trazi nagradu kod Allaha, tada
se E bu T alha nalj uti, i rece j oj : -O stavila si me da budem necist,
i tek onda si me obavij estila o smrti naseg sina. U to j e E bu
T alha otisao Allahovom Poslaniku s.a.v.s. i obavij estio ga o tome
sto mu se dogodilo – Allahov Poslanik s.a.v.s., opravda postupak
U mmu S elim – i uz to mu rece: “ N eka vam Allah blagoslovi tu
noc”, u drugom rivaj etu stoj i da j e rekao: “ Allahu, blagoslovi
ih”, pa im bij ase rodj eno dij ete koj e Allahov Poslanik s.a.v.s.,
nazva Abdullah. R ekao j e neki ensarij a: -V idio sam devetoro
dj ece – misli se na dj ecu Abdullaha koj i j e tada rodj en – i svi bi-
j ahu haf izi Kur' ana, a to j e zbog primlj ene dove koj u j e Allahov
Poslanik s.a.v.s. nj ima proucio kada j e rekao: “ Allahu, blagoslovi
ih”.
G ospodaru nas olaksaj nam muke na ovome svij etu, ucini nas da
budemo zadovolj ni T voj om odredbom i predodredj enj em,
zauzmi se za nas kako na ovome tako i na buducem svij etu, j er
to samo T i mozes, o G ospodaru svij etova. Amin.
Kada srce roditelj a osj eca sva ova iskrena osj ecanj a kao sto su:
lj ubav, samilost, nj eznost i saosj ecaj prema svom dj etetu, svo-
24
j oj krvi, onda ta osj ecanj a ne smij u nadvladati j edna druga os-
j ecanj a kao sto su: borba na Allahovom putu, poziv u Allahovu
vj eru i sl. J er j e interes islama nad svim ostalim interesa, zato
sto j e izgradnj a j ednog islamskog drustva, vj ernikova zelj a i nj e-
gov cilj u zivotu. Zato sto j e covj ekova uputa naj uzvisenij e
nesto cemu ce teziti i stremiti nj egovom sirenj u i realizacij i.
Zato i nij e cudo kada cuj emo kroz istorij u o nj ihovim velikim
uspj esima u dostavlj anj u islamskih poruka i sirenj u Allahove ri-
j eci na Zemlj i. I nij e cudo sto su za to zrtvovali svoj e imetke i
svoj e zivote prizelj kuj uci smrt sehida na Allahovom putu.
E vo rij eci koj e j e rekao U bade ibn S amit r.a. Mukavkisu vladaru
E gipta kada ga j e ovaj htio uplasiti skuplj anj em ogromne bizan-
tij ske voj ske i kada ga j e izazvao velikim imetkom: “ N emoj se
varati, niti oni koj i su oko tebe, j er sto se tice tvog zastrasivanj a
sa skuplj anj em bizantij ske voj ske, i o tome kako j e nj ihov broj
velik, te da zato nismo kadri suprotstaviti im se, pa tako mi ziv-
ota nisi nas tima uplasio, kao sto nas to nece odvratiti od nasih
namj era, ukoliko j e istina ono sto govorite. J er nas ce snaci, za
razliku od vas, j edno od dva dobara: ili cete nam povj ecati ovos-
vj etski plij en ako vas pobij edimo, ili cete nam povj ecati nagradu
onoga svij eta ako vi pobj edite, a Allah dz.s. kaze u svoj oj casnoj
Knj izi: “ Koliko su puta malobroj ne cete, Allahovom volj om,
nadj acale mnogobroj ne cete! - A Allah j e na strani izdrzlj ivih”
( el-B ekare: 249) .
25
O vo j e stav koj i j e zauzeo U bade ibn S amit r.a., a ono j e j edno
od hilj ade, kakvih j e bilo i koj e su zauzeli nasi slavni i neustra-
sivi predci i to u duzem periodu povij esti. Zasto sve ove zrtve,
zasto j e kod nj ih prevladavala lj ubav prema borbi i pozivu u is-
lam lj ubav prema zeni, dj ecama, kuci i porodici. R azlog j e
zasigurno aj et u koj em Allah dz.s. kaze: “ R eci: Ako su vam ocevi
vasi, i sinovi vasi, i braca vasa, i zene vase, i rod vas, i imanj a
vasa koj a ste stekli, i trgovacka roba za koj u strahuj ete da nece
prodj e imati, i kuce vase u koj ima se prij atno osj ecate – milij i
od Allaha i N j egova Poslanika i od borbe na N j egovom putu, onda
pricekaj te dok Allah S voj u odluku ne donese. A Allah grij es-
nicima nece ukazati na pravi put” ( et-T ew be: 24) .
Allahu ekber! O vakvi trebaj u biti oni koj i zele siriti Allahovu ri-
j ec… Allahu ekber! O vakvi trebaj u biti oni koj i pozivaj u u islam…
a da nij e bilo medj u nasim predcima i onih koj i pozivaj u u islam
u danasnj ici, drugih osim ovih stavova, dovlj no bi bilo za sva
vremena ! ..
Dij ete dok j e malo zivi pod okrilj em svoj ih roditelj a, kao takvo
zivi i u godinama u koj ima pocinj e da saznaj e i dok se vaspitava.
U toj dobi obavj eza j e roditelj ima i odgoj atelj ima da ne
izbj egnu bilo koj e sredstvo koj e j e u korist dj etetu, kao sto nece
izostaviti nij edan nacin s koj im bi ispravili neku nj egovu nega-
tivnu osobinu, kako bi odgoj ili nj egovu svij est i moral, sve dok se
u nj emu izgradi potpuni islamski moral i visok nivo kulture.
Islam ima svoj nacin kako pristupiti u odgoj u dj ece, pa tako, ako
bude koristilo obracati se dj etetu nj ezno ga savj etuj uci, onda
odgoj itelj u nij e dozvolj eno da kaznj ava ili lj utito izbj egava di-
j ete, a ako bude dovolj no podici glas i pokazati lj utnj u, onda
pribj egavati udarcima, i samo ako sva ova vec nabroj ena sred-
27
stva ne budu dovolj na, tek onda udarac biva dozvolj en, ali s us-
lovom da ne bude j ak, j er, mozda na taj nacin dij ete se popravi
i motivira na lij epo ponasanj e.
Prenose B uhari i Muslim od S ehl ibn S a' d r.a.: -Donij eto j e Alla-
hovom Poslaniku s.a.v.s. da pij e, s nj egove desne strane bij ase
neko dj ete, a s nj egove lij eve strane bij ahu lj udi, kada j e popio
dio, upita ono dij ete: “ H oces li mi dozvoliti da nj ih prvo pos-
luzim” – ovo j e bilo uctivo obracanj e –, a dij ete odgovori: -N e
tako mi Allaha, nema dostoj nij eg od tebe kome moze pripasti
moj dio, nato ga Allahov Poslanik s.a.v.s. uze u svoj im rukama, a
ovaj dj ecak bij ase Abdullah ibn Abbas.
1“hazfun”, baciti kamen tako sto cemo dohvatiti kamen palcem i kaziprstom.
28
“ N aredj uj te vasoj dj eci da obavlj aj u namaz od nj ihove sedme
godine, a udarite ih, ako odbij aj u, kada napune deset, i razdvo-
j te2 ih u posebnim postelj ama”.
Kada dostigne u godinama mladosti ili doba koj e slij edi posle
toga, onda nacin odgaj anj a se razlikuj e od onog predhodnog.
U koliko kod ovakvih osoba ne koristi ubj edj ivanj e, savj etovanj e i
upucivanj e, duznost j e odgoj itelj u da pribj egne metodi potpune
izolacij e, sve dok ta osoba bude zivj ela u grij ehu, raspuscenosti
i raskalasenosti, ramnodusna prema svoj oj propasti.
29
Prenosi S uj uti da j e Abdullah ibn O mer r.a. izbj egavao svog sina
do smrti, zato sto se nij e pokorio hadisu koj i mu j e otac
spomenuo prenoseci ga od Allahovog Poslanika s.a.v.s. u koj em
se kaze: Da j e zabranio lj udima da sprj ecavaj u svoj e zene da
klanj aj u u dzamij u.2
O vo su metode koj e treba koristiti onda kada j e dij ete u grij ehu,
ali j e ipak i dalj e vj ernik u imanu i islamu, a ako predj e u ot-
voreno nevj erstvo i izadj e iz vj ere islama, onda nj egovo izbj ega-
vanj e, izolacij a i odricanj e j e naj manj i zahtj ev vj ere i naj asnij e
upute casnog Kur' ana.
30
O vi aj eti, a ima ih j os puno, j asno ukazuj u da izbj egavati dij ete
ili cak i nekog ko nam j e blizak, ukoliko teze nevj erstvu, biva
islamska obavj eza, a to j e zato sto islam stavlj a bratstvo u
islamu nad svakom rodbinskom, podrucnom, j ezickom, nacional-
nom vezom ili ekonomskom koristi, a dokazi tome su Allahove
rij eci:
“ R eci: Ako su vam ocevi vasi, i sinovi vasi, i braca vasa, i zene
vase, i rod vas, i imanj a vasa koj a ste stekli, i trgovacka roba za
koj u strahuj ete da nece prodj e imati, i kuce vase u koj ima se
prij atno osj ecate – milij i od Allaha i N j egova Poslanika i od
borbe na N j egovom putu, onda pricekaj te dok Allah S voj u odluku
ne donese. A Allah grij esnicima nece ukazati na pravi put” ( et-
T ew be: 24) .
“ N aj uglednij i kod Allaha j e onaj koj i G a se naj vise boj i.” ( al-
H udzurat : 13) .
T r e ć e p o g la v lje
31
dovom, za svoj eg brata i nj egovo tek novorodj eno dij ete, j er
mozda Allah dz.s. ukabuli tu dovu i odazve se istoj .
32
nakon smrti, sa “ nukreh”1 koj a se nalazi u podnozj u palca. Kao
sto to prenosi B uhari.
34
O ve mudrosti i koristi, koj e nam j e ukazao ucenj ak ibn Kaj j im
el-Dzevzi, su naj veci dokaz o vaznosti koj u j e pridao Allahov
Poslanik s.a.v.s. B ozj em j edinstvu i vj erovanj u u samo j ednog
Allaha, te suprotstavlj anj e sej tanu i strastima i to od onog mo-
menta kada dij ete osj eti miris ovog svij eta i dah svoj eg posto-
j anj a.
3- Pohvalj eno j e datulom protrlj ati nepca novorodj enom di-
j etetu;
O vaj cin se obavlj a tako sto cemo uzj eti datulu i sazvakati j e, a
onda uzj eti dj elic i protrlj ati nepca novorodj encetu, tako sto
cemo dio sazvakane datule staviti na vrh prsta koj i ce se staviti
u ustima dj eteta i blako potrlj ati nj ime desno pa lij evo, sve dok
mu ne protrlj amo cij ela usta sa sazvakanom datulom, ukoliko
nemamo pri sebi datulu onda se to moze uraditi bilo koj om ma-
terij om koj a sadzi u sebi secer, kao na primj er med, serbet i sl.
slij edeci na taj nacin sunnet Allahovog Poslanika s.a.v.s.
Prva: Zdravstvena
36
J er se brij anj em glave novorodj encetu, j acaj u korij eni kose, a
uj edno oj acavaj u i culo vida, mirisa i sluha1.
O vde se moze obj asniti koj i j e stav islama kada j e u pitanj u bri-
j anj e dij ela glave, a ostavlj anj a drugog dij ela.
37
- O brij ati neke dij elove glave, a neke ostaviti neobrij ane;
T ako j e cij elina –kako to kaze ibn Kaj j im- znak potpune lj ubavi
Allaha dz.s. i N j egovog Poslanika s.a.v.s. prema pravicnosti, j er
j e narij edio pravicnost u svim stvarima, pa cak i u covj ekovom
odosu prema sebi, stoga j e zabranio brij ati dio glave a ostavlj ati
dio neobrij anim, j er time covj ek cini nepravdu, ogolivsi dio
glave i ostavivsi dio “ obucenim”, takodj e j e zabranj eno sj editi
na mj estu izmedj u sunca i sj enke, j er na taj nacin cinimo ne-
pravdu j ednom dij elu tij ela, j os j edan slican primj er j e i
zabrana hodati s j ednom obucenom cipelom ili papucom i sl.,
moraj u se obuci obj e ili cemo obj e skinuti.
N a d ije v a n je im e n a d ije t e t u i p r o p is i u t o m e
38
Prenose E bu Davud, T irmizi, N esai i ibn Madze od S emreh r.a. da
j e rekao: -R ekao j e Allahov Poslanik s.a.v.s.: “ Duznost j e za
svako dij ete uciniti akiku1, zaklace se kurban sedmi dan nakon
nj egovog rodij enj a, dace mu se ime i obrij ati kosa.”
O vaj hadis nam porucuj e da nadij evanj e imena dij etetu bude
sedmog dana nakon nj egovog rodij enj a, dok drugi hadisi
aludiraj u na to da se to treba uraditi na dan rodij enj a, evo nekih
od tih hadisa:
-R oditelj i su, s druge strane, duzni izbj egavati ruzna imena, ona
koj a doticu nj ihovu plemenitost, koj a bivaj u predmet iz-
rugivanj a i podsmij eha, zato j e Allahov Poslanik s.a.v.s. kako to
prenosi T irmizi od Aise r.a.: Mij enj ao ruzna imena ( lij epim imen-
ima) .
1Grijesnica.
2Ljepotica, lijepa.
40
Prenosi B uhari u “ S ahihu” od S eid ibn Musej j iba od nj egovog oca
od nj egovog dij eda da j e rekao: Dosao sam Allahovom Poslaniku
s.a.v.s. pa me upita: “ Kako se zoves”, H azen1, odgovorih, te mi
on rece: “ Zvaces se S ehl2”, ne zelim promij eniti ime koj e mi j e
otac dao, rekoh mu. Ibn Musej j eb j e rekao: -N ij e prestala oso-
rost u meni poslij e toga.
-Kako se zoves?
2Njezan,lak prijatan.
3vulkanska lava,vatra.
41
-O bavij esti svoj narod da su propali i izgorij eli, rece mu O mer. I
bij ase kao sto j e O mer r.a. rekao.
4Jedan, Jedinstven.
5Vjecit, Nepromjenjliv.
6Stvoritelj.
7Opskrbitelj.
1Sudac.
42
Prenose Muslim, E bu Davud i T irmizi, od S emreh ibn Dzundub r.a.
da j e rekao: rekao j e Allahov Poslanik s.a.v.s.: “ C etiri rij eci,
Allahu naj draze, su: S ubhanallah, E l-hamdulillah, L a ilahe illal-
lah i Allahu ekber; i ne nazivaj te svoj e sinove J essar, R ebbah,
N edzih ili E f leh, j er kada upitas j eli on tu, a on ne bude, pa
odgovoris: N e2, one su cetiri i ne trazite od mene vise od toga.”
Dozvolj eno j e dati covj eku nadimak koj i nij e isti sa imenom
covj ekovog dj eteta, kao sto j e to bio slucaj sa E bu B ekrom r.a.
koj i nij e imao sina koj i se zvao B ekr, i kao sto j e slucaj sa O mer
ibn H attabom r.a. koj eg su zvali E bu H af s, a nij e imao sina koj i
se zvao H af s, E bu Zerr r.a. nij e imao sina Zerr, H alid ibn V elid
r.a. koj eg su zvali E bu S ulej man nij e imao sina S ulej mana, i j os
mnogo primj era koj i ukazuj u na to.
46
A' ver( j ednook, corav) , E hres( nij em) i tome sl., zbog opce
zabrane koj i Allah dz.s. spominj e u Kur' anu kada kaze:
Dozvolj eno j e odvoj eno dati j edno od ovo dvoj e: ime ili nadi-
mak.
48
C etvrto: Zabranj uj e se davanj e nadimka dok j e Allahov Poslanik
s.a.v.s. ziv, dok poslij e nj egove smrti, se to dozvolj ava.
S ta znaci akika?
H adisi koj i ukazuj u na propisanost ovog cina, i koj i poj asnj avaj u
nj enu pozelj nost su mnogobroj ni, a sumiracemo ih u nekoliko
sledecih:
50
Prenose imam Ahmed i T irmizi od Aise r.a. da j e rekla: R ekao j e
Allahov Poslanik s.a.v.s.: “ Za musko dij ete ce se zaklati dva kur-
bana, a za zensko j edan”.
S toga su oni obj asnili hadise koj e su hanef iski ucenj aci uzeli kao
dokaz slj edecim: H adisi s koj ima hanef iski ucenj aci dokazuj u
svoj e mislj enj e nisu ispravni i nedovolj ni su da se nj ima nesto
dokazuj e. S to se tice hadisa Amr ibn S uaj ba da j e Allahov
Poslanik s.a.v.s. rekao: “ N e volim “ ' ukuk”, hadis nij e u pot-
punosti prenesen, u sustini on dokazuj e da j e akika pozelj na, j er
hadis u celini glasi ovako: U pitan j e Allahov Poslanik s.a.v.s., o
akiki pa j e rekao: “ N e volim “ ' ukuk”, misleci pritom na ime
( akika) tj . da se kurban zove akikom7[ 3] , pa rekose: O , Allahov
6[2] Rijec “'ukuk” je istog korijena kao i akika, s tim sto ova
prva znaci neposlusnost roditeljima.
D a li je a k ik a z a m u s k o is t a k a o i z a z e n s k o d ije t e ?
Prva- Da j e akika iste vaznosti bez obzira dali j e dij ete rodj eno
musko ili zensko;
Zaklj ucak slij edi: Da onaj kome j e Allah dz.s. dao u izobilj u, od
nj egovih blagodeti i nimeta, nek zakolj e za musko dij ete dva, a
za zensko dij ete j edan kurban, j er nam j e tako naredio Allahov
Poslanik s.a.v.s., a onaj ko nij e materj alno situiran, dovoj no mu
j e da zakolj e j edan kurban za musko ili zensko dij ete, i ako to
uradi steci ce nagradu i potvrditi praksu Allahovog Poslanika
s.a.v.s., a Allah naj bolj e zna.
Primj edba: N eko ce mozda reci: Zasto islam pravi razliku iz-
medj u muske i zenske dj ece kada j e u pitanj u akika, i zbog cega
j e ova podj ela i vrednovanj e?
57
I. Isamska ulema se slozila na tome da uslovi za klanj e
kurbana akike su isti kao i za klanj e kurbana na dan kurban-
baj rama, a ti uslovi su:
58
Prenosi se od E bu B ekra da j e za svog sina Abdurrahmana zaklao
devu i nahranio stanovnike B asre.
N eki ucenj aci kazu da nij e dozvolj eno zaklati za akiku osim od
bravadi, zbog hadisa u koj ima se spominj e ovca kao akika.
59
- O na j e kurban preko koj eg se novorodj ence priblizava
Allahu dz.s., i to u prvim trenucima, kada udise prvi zrak
zivota;
- O na j e zrtvovanj e, koj im se odbij aj u razne neprilike i
nesrece od dj eteta, kao sto j e to bio slucaj sa Ismailom
a.s. umj esto koga j e zaklan kurban;
- O na j e iskuplj enj e i zalog dj eteta u sef aatu za svoj e
roditelj e;
- O na j e ukazivanj e radosti i veselj a, zbog obavlj anj a
serij atskih propisa, i zbog izlaska j ednog zivog bica koj e
ce biti vj ernik, a cij im broj em ce se Allahov Poslanik
s.a.v.s. ponositi na S udnj i Dan;
- O na ucvrscuj e veze medj u islamskom bracom u za-
j ednici, onda kada se skupe na gozbi raduj uci se dolasku
novog clana u porodici;
- O na j e j os j edan prihod socij alne solidarnosti i dobro-
cinstva, s nj om se potvrdj uj u u islamskom ummetu na-
cela socij alne pravicnosti, uj edno se umanj uj e u zaj ed-
nici bij eda i siromastvo.
60
-J elo koj e se priredj uj e porodici u koj oj j e neko preminuo;
8[1] Priroda, vjera, narav, urodjeno svojstvo; ona se dijeli na unutarnju a to je urodjeno svo-
jstvo saznanja Allaha dz.s. i spoljasnja koja se manifestuje u radnjama a koje su spomenute u
ovom hadisu.
61
stranivanj e dlaka ispod pazuha i kod spolnog organa i
obrezivanj e”.
Dok oni koj i kazu da j e obrezivanj e vadzib su: E s-S a’ bi, R ebi’ a,
E l-E vzai’ , J ahj a ibn S ei’ d el-E nsari, Malik, S af i’ i, Ahmed itd. N a-
j rigoroznij i od nj ih j e imam Malik koj i j e cak rekao: ”Ko se ne
obreze ne moze biti imam u namazu, i nece vazj eti nj egovo
svj edocenj e”.
62
Dokazi koj e ova grupa iznosi su mnogi, zadovolj icemo se sa sli-
j edecim:
63
j edinacno, racuna mu se kao onom koj i ima bolest nemoguc-
nost da zadrzi mokracu.
S even) R ekao j e Allah dz.s.: “ Poslij e smo tebi obj avili: “ S lij edi
vj eru Ibrahimovu, vj eru pravu … ” ( An-N ahl : 123) .
9[2] U nekim rukopisima je upotrebljena rijec “stid” a u nekim “kna” umesto “obrezivanje”, u
oba slucaja je pogrijesno i izvrnuto je znacenje kako je to obajsnio Ebu Hadzdzadz el-Mizzi. O
ovome vidjeti u knjizi “Tuhfetul-Mevdud” str. 93.
64
§ S to se tice dokaza da j e Allahov Poslanik s.a.v.s.
u istoj grupi svrstao obrezivanj e i neke sunnete, j e takodj e
neispravan, j er su neke od tih radnj i, koj e su spomenute u
hadisu, obaveznog( f arz) karaktera kao sto su: ispiranj e nosa i
usta u gusulu( kupanj u od necistoce) , a druge su pak pozel-
j nog( mustehab) karaktera kao sto j e slucaj sa upotrebom
misvaka, podrezivanj e noktij u j e sunnet a u nekim sluca-
j evima biva i vadzibom ( obavezom) , kao sto j e slucaj za val-
j anost abdesta onda kada nokti izrastu toliko da se u nj ih
nagomila prlj avstine i abdest biva nepotpunim. Pa tako hadis
koj im dokazuj u svoj u tvrdnj u ukazuj e da su u nj ega svrstane
radnj e razlicitih stepena od mustehab do vadziba.
66
V rij eme kada se treba obrezati
1. V j erske:
67
§ S avrsenstvo prave vj ere, j os od vremena Ibra-
hima a.s., vj ere koj a uj edinj uj e srca u monoteizmu i pravom
vj erovanj u. V j era koj a tij elu ukazuj e na nj egove prirodne
potrebe kao sto j e to: obrezivanj e, skracivanj e brkova, rez-
anj e noktij u, skidanj e dlaka sa stidnih mj esta.. R ekao j e uz-
viseni Allah: “ Poslij e smo tebi obj avili: “ S lij edi vj eru Ibrahi-
movu, vj eru pravu.” ( An-N ahl : 123) .
“ Allah j e nas uputio, a zar ima lj epse upute od Allahove?
Mi se samo N j emu klanj amo” ( Al-B ekare : 138) .
2. Zdrastvene:
69
pokazati j e naj uzvisenij om, naj vecom i naj dalekoseznij eg
znacaj a.
Pronaci ces – postovani citaoce – u sledecem dij elu ove knj ige
naj vaznij e opce odgovornosti koj e j e islam narij edio odgoj atel-
j ima, ocevima prema dj eci, da bi znali kako j e islamsko zakono-
davstvo dalo veliki znacaj odgoj u dj ece.
Č e t v r t o p o g la v lje
U vod
Zato ako odgaj atelj i ne budu na zadovolj avaj ucem nivou odgo-
vornosti i povj erenj a, ako ne budu svesni uzroka disidentnosti i
nj enih motiva, ako ne budu bez znanj a kako lij eciti te uzroke, i
sacuvati se od nj ih, ta dj eca ce –bez sumnj e- predstavlj ati u za-
j ednici j ednu propalu i bij ednu generacij u, generacij u nemorala,
banditstva i zlocina.
70
E vo naj vaznij ih od tih razloga i naj ocitij ih metoda u lij ecenj u
ovih devij acij a u svj etlu islama, da bi odgaj atelj i znali i bili
upuceni u nj ihove odgovornosti i duznosti u odgaj anj u nj ihove
dj ece.
11[1] U islamskom zakonodavstvu postoje dvije vrste razvoda braka prva je da muz kaze zeni
“Ostavljam te” ili “Puscena si” i tome sl. i druga vrsta je da to kaze tri puta, u prvom slucaju
muz moze ponovo vratiti zenu otkako joj prodje iddet (iscekivanje) a u drugom slucaju je ne
moze vratiti, osim ako se ona uda za nekog drugog ( ali ne smije se udati simbolicno, da bi se
mogla vratiti prvom coveku, cak treba imati odnose sa drugim muzem), pa je taj ostavi i onda
joj biva dozvoljeno da se opet uda za onog prvog.
76
dok j e ona u iddetu12[ 2] ne smij e imati intimnih odnosa s nj om,
tada im se pruza sansa da da ponovo vrate bracni zivot medj u
nj ima, poslij e prvog razvoda, kao sto to Allah dz.s. u j ednom
aj etu kaze: “ A ako j e opet pusti13[ 3] , ona mu se ne moze vratiti
sto se nece za drugog muza udati, pa ako j e ovaj pusti, onda
nj ima dvoma nij e grij eh da se j edno drugom vrate, ako misle da
ce Allahove propise izvrsavati, to su Allahove odredbe, O n ih
obj asnj ava lj udima koj i zele da znaj u” ( E l-B ekare : 230 ) . U o-
cavamo, od svega gore spomenutog, da j e islam preduzeo pot-
rebne mj ere za razresavanj e problema da ne bi doslo do razvoda
braka, koj i j e razlog poj avlj ivanj u nepozelj nih posledica kako za
muza tako i za zenu i sve ostale clanove u porodici.
12[2] “Iddet” je iscekivanje zene poslije razvoda braka, u kojem periodu joj biva zabranjeno
da se uda za bilo koga , a taj period moze biti u trajanju od tri ciscenja (u menzesu) ili ukoliko
je trudna dok ne rodi to djete.
80
Allah j e tako odredio, j er rij ec “ Da sam” otvara sej tanu
vrata”, ovo su neki a j os j e mnogo primj era o tome.
Ako odgaj atelj i upotrij ebe ova islamska upustva, nj ihova dj eca
ce steci zdravlj e, znanj e i snagu, preprecice put raznim mogu-
cim devij acij ama, skitanj u i kriminalu, potpunice slobodno vri-
j eme onim sto ce im koristiti na ovom i buducem svij etu,
postace j edna generacij a islama koj a ce ostaviti trag, neustra-
siva voj ska islama, oni koj i pozivaj u na uputu, mladici radnici.
Ima li dostoj nij eg nego da svi odgaj atelj i primj ene ove casne
upute, koj ima ce pobolj sati stanj e svoj e dj ece, dati im uzvis-
eni moral, i visoku kulturu u zaj ednici, koj i ce postati dobro-
cinitelj i j ednog ummeta, i oni koj i pozivaj u u uputu, pa ce i
zaj ednica biti dobra nj ihovom dobrotom, a ummet ce se po-
nositi nj ihovim casnim postupcima i lij epim svoj stvima.
I rekao j e: “ a lj udima lij epe rij eci govoriti” ( E l-B ekare : 83) .
-O vladaru pravovj ernih, dali i sin ima prava nad svoj im ro-
ditelj em?
N eka se zato poduce ocevi ovim primj erima kako trebaj u biti
milostivi prema svoj oj dj eci, lij epo se ponasati, i biti blag
sledeci time naj ispravnij i nacin nj ihovog odgoj a i vaspitanj a.
85
O pce poznato j e da ce dj ete dok odraste, urezati ove slike u
svoj em mozgu, ovi prizori ce uci u nj egovoj f antazij i, oslanj a-
j uci se, konacno, na imitiranj e i oponasanj e istog. N ema
niceg stetnij eg za dj ete u adolescentno doba od prizora koj i
ga ohrabruj u na kriminal i upucuj u na amoral i grij eh.
-Koj e si ti vj ere?
14[1] Dzizja: odredjeni novcani iznos koji nemuslimani daju godisnje u muslimanskoj drzavi.
89
O mer ga odvede svoj oj kuci i dade mu nesto iz kuce, zatim
pozva cuvara “ bej tul mala”15[ 2] i rece mu: Pobrini se o
nj emu i o onome sto j e bio duzan dati, j er tako mi Allaha
nismo pravedno postupili prema nj emu, ako mu mladost po-
j edemo a u starosti ga ponizimo, zaista milostinj a pripada si-
romasima i nevolj nicima, a ovaj j e nevolj nik od ehli ki-
taba16[ 3] .
15[2]Bejtul mal: Banka u islamskoj drzavi u kojoj su se slivala sva novcana sredstva.
PR IPR E MIO S I N AR O D L IJ E PO G KO R E N J A
A nij e to rekao ni zbog cega drugog nego da ona osj eti odgo-
vornost u medj usobnom pomaganj u sa ocem da odgoj e svoj u
dj ecu, a ako to maj ka ne uradi, zbog toga sto j e bila zauzeta
sa svoj im poznanicama i prij atelj icama, zato sto j e bila
zauzeta gostima, izlascima od kuce, a otac to uradi zbog toga
sto j e trosio svoj e slobodno vrij eme u razonodi i sj edenj u po
kahvama sa svoj im prij atelj ima. Dj eca ce bezdrugog zivj eti
kao sirocad, zivece zivot bezdomnika, cak sta vise bice razlog
poj ave smutnj e, bice izvrsioci kriminalnih dj ela u zaj ednici.
N IJ E S IR O C E O N O M KO ME R O DIT E L J I S A B R IG O M ZIV O T A
ZAV R S IS E I S MIR E N I PO S T ADO S E V E C J E S IR O C E O N AJ KO J I IMA
MAJ KU KO J A G A J E O S T AV IL A I O C A ZAU ZE T O G
92
pod senkom Allahovog Arsa, na dan kada ne bude druge senke
osim nj egove” ( T aberani) .
10 . S irotanstvo:
N a p o m e n a :
94