DrZavni zavod Bow 2a z28titu prirode KLASA: 612-07/15-38/72 URBROJ: 36-07-5-15-5 Zagreb, 20. travnja 2015. Ministarstvo zaitite okol Uprava za zaititu prirode Radnigka cesta 80, 10000 Zagreb Predmet: _Postupak glavne ocjene prihvatljivosti za ekolosku mrezu za zahvat ,Hidroelektrana Ombla” ~ _ mibljenje na nadopunu, daje se Postovani, ‘temeljem Vaseg dopisa od 06. veljage 2015. g (KLASA: UP/! 612-07/15-60/22; URBROJ: 517-07-2-1- 15-2) i dostavijene nadopune od 25. ozujka 2015. (KLASA: UP/I 612-07/15-60/22; URBROJ: 517-07-1- 1-2-15-8) vezano uz Postupak Glavne ocjene prihvatliivosti zahvata za ekolosku mrefu za zahvat »Hidroelektrana Ombia", nositelja zahvata Hrvatska elektroprivreda d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 37, dostavljamo Vam misljenje 0 nadopunjenoj Studiji glavne ocjene prihvatljivosti zahvata 2a ekolosku mrezu, Zagreb, sijeéanj 2015. (u daljnjem tekstu ,Studija”). Planirani zahvat podrazumijeva izgradnju podzemne hidroelektrane unutar kr8kog vapnenatkog asiva uzvodno od izvora Omble. Hidroelektrana ¢e koristiti podzemne vode s podruéja sliva Omble veteg od 600 km’, koji je vecim dijelom u podrugju isto¢ne Hercegovine (BiH), a ostatak je u dalmatinskom zaledu. Instalirani kapacitet elektrane je 68 MW, a planirani hidrotehnitki zahvat takoder ¢e imati funkciju i za vodoopskrbu grada Dubrovnika i okolice poboljganjem kvalitete i poveéanjem kolitine pitke vode. Planirani zahvat nalazi se unutar podrugja ekoloske mreze (Uredba 0 ekoloskoj mredi, NN 124/13), Podrugja oéuvanja znatajnog za vrste i stanigne tipove (POVS): HR2001010 Paleoombla - Ombia. Ciline vrste su 5 vrsta Si8miga (veliki potkovnjak - Rhinolophus ferrumequinum, juini potkovnjek - Rhinolophus euryale, o8trouhi siémi8 - Myotis blythii, dugokrili prSnjak - Miniopterus schreibersil,ridi 8ismis - Myotis emarginatus), ciljni stani8ni tipovi Spil jame zatvorene za javnost (Natura Sifra 8310) i Istoéno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae) (Natura sifra 62A0), te vrsta dodana na biogeografskom seminaru u Zagrebu (rujan 2014.), popovska gaovica - Delminichthys ghetalaii Uvidom u dostavijenu nadopunu dajemo sljede¢e misljenje o prihvatijivosti zahvata: 1 Si8misi \Vezano uz procjenu utjecaja zahvata na pet cilinih vrsta siSmi8a, Sto predstavlja osnovu za utvrdivanje utjecaja HE Ombla, smatramo da je trebalo odrediti godisnju dinamiku koristenja Spilje od strane SiSmiga. U tu svrhu trebala su biti provedena cjelogodisnja sustavna istrazivanja u korelaciji s Radnicka cesta 80/7 10000 Zagreb, Hrvatska O1B: 47904329383, ‘T. 385(0)1 5502900 +385(0)1 5502901 mail: info@dzzp.hr wonnadzzp.he= scaemenemaeenaninmmae a eee eine eeaiiin nr siev ist sinist ret tatehtineiasts tent ciisenesieeIS mikroklimatskim parametrima, Sto nije uéinjeno, Nakon nadopuna i dalje nema kvalitativnih i kvantitativnin podataka sastava faune SiSmiga u zadnjih 10 godina za mjesece travani, srpanj, kolovoz Histopad, a mikroklimatske znaéajke uopée nisu poznate za razdoblie od srpnja do listopada. Prema dosad dostupnim podacima izmjerena temperatura vode u Spiliine prelazi 13,2°C, a realno je za pretpostaviti_da ée nakon gradnje podzemne akumulacije cijeli prostor postati hladniji i za Nekoliko stupnjeva, Podaci za najtopliji dio godine ne postoje, buduci da tada nije mjereno niti rugnim mjeragem niti kontinuirano, a iz podataka za lipanj 2012. vidi se nagli rast temperature (,Sredinom lipnja temperatura se u drugoj ulaznoj dvorani pocela naglo dizati do maksimatnih 17,5°C ok se temperatura u Glavnom kanalu podigla do 15,7°C. Za otekivati je dalinju razliku u \etnim mjesecima izmedu ulaznih prostora Viline Spilje i dubjih dijelova Glavnog kanala gornje etaze": HBSD 2012). Hladenjem ¢e se narugiti mikroklimatske znatajke koje odgovaraju siSmisima tijekom razdoblja Porodiljskih kolonija te Spilja, u svojem vecem dijelu u kojem se nalaze najbrojnije porodilske kolonije ciljnih vrsta, vise nece biti mikroklimatski povoljna za formiranje porodiljnih kolonija. $ obzirom na to da su tehnike speleoloskog istrativanja i crtanja uznapredovale u odnosu na 1987., 1993. | 1884. godinu od kada datira nacrt Viline Spilje, smatramo da je nacrt Spilje nedovoljno detaljan i da se na temelju njega (bez detaljnog speleoloskog istrazivanja i crtanja) ne mogu predloditi mjere ublazavanja koje bi sa dovolinom sigurnoséu osigurale ofuvanje cilinih vrsta. Naime, elaborat HBSO (2012) na slikama 48., 49. | 50. ukazuje na postojanje kanala koji se iz srednje etaze iz podrucja kraka E pruza prema Mlljetnom jezeru te zavrSava toékom 14s i upitnikom, Sto oznatava moguci nastavak kanala. Pri kraju toga kanala nalaze se na tlocrtu oznagena jezera, sto upucuje na Procjedivanje vode iz gornjih slojeva. Na profil i tlocrtu Milijeénog jezera vidljv je kanal s oznagenim upitnikom i godinom 1987. te poligonske toke 22" i 14°. $ obzirom na smjer pruzanja i oznatene moguce nastavke ovih dvaju kanala, moguci je spoj ovih dviju etaéa u podrugju uzvodne strane ie od ulaza do Visoke injekciiske zavjese te poslieditno plavijenje cijele gornje etaze Viline & dvorane do kote od 130 m nm. Predlozene drenaine cijevi (uz preduvjet da je prirodni greben nepropustan, te da nije moguce Potapanje Gornje etaze za vrijeme visokih vodostaja/protoka, Sto temeljem nacrta nije moguée tvrditi) okvirno su dimenzionirane, nadopunom su dodani senzori i dodatno lepezasto injektiranje, a hidroloski model temelji se na 100 godignjem protoku (110 m°/s) prema zabiljeZenom maksimalnom Protoku od 109m’/s za hidrolosku postaju Komolac, Ombla i2 1985. godine, sto smatramo neprimjenjivim. Naime, Sektor za hidrologiju DrZavnog hidrometeorologkog zavoda (na sluzbenim web stranicama) za hidrolosku postaju Komolac, Ombla (razdoblje mjerenja 1968-2013, godine mjerenja 1968-1991 | 1993-2013) kao maksimaini ekstremni protok navodi 116,5m*/s, sto je iemjereno 1. prosinca 2010. godine. Nadalje, prema Sestom nacionalnom izvjeséu Republike Hrvatske Prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda 0 promjeni klime (UNFCCC) (DHMZ 2013) dekadni dnevni ekstremi za Hrvetsku za rezdoblje 1961-2010, u zadnjoj dekadi, odnosno od 2001-2010 ¢,, navode da je maksimalna 24-satna oborina (161,4 mm) izmjerena 23. studenog 2010., odnosno samo ‘tjedan dana prije nego je izmjeren maksimalni ekstremni protok na postaji Komolac-Ombla ikada u razdoblju mjerenja. Prema dostupnim srednjim dnevnim protocima za razdoblje 2010. godine u studenom (30. studeni na 01, prosinac) je u samo 24 sata protok porastao za 21,05 m’/s (sa 94,25 na 115,3 m3/s), dok je u svibnju (15. na 16. svibnja) tijekom 24h protok narastao za 4m*/s (sa 38,23 na 82,44m°/s),. 2/6-vsritinaoeaipaionarctacteamne Zakljuéno, zbog degradaclja podzemnog stanista izmjenom mikroklimatskih uvjeta s obzirom na Promjene u morfologiji Spilje izradom injekcijske zavjese br. Ill | drenaznih cijevi, zbog okrutivanja kanala Spilje koju koriste SiSmi8i vodom te U konaénici zbog vrlo vjerojatnog potapanja dijela pilje koju koriste 8i8misi, smatramo da Glavna ocjena nije adekvatno sagledala utjecaje koji ée nastati ovim zahvatom te da trenutno predlozene mjere ublatavanja nisu dovolino specifitne te se negativnl Lutjecaji na ciljne vrste njima ne mogu umanjit ispod razine znatajnosti 2 Spilje i jame zatvorene za javnost (8310) Vilina Spilja jedan je od ukupno devet podzemnih objekata koji su uvriteni kao kvalifikacijski objekti 2a cilini stanisni tip ,Spilje i jame zatvorene za javnost (8310)” podrudja ekologke mreze HR2001010 Paleoombla - Ombla, a sukladno kriterijima za odabir podruéja Natura 2000. Zakijuéak Studlije da je vise od 80% pravih Spiljskih vrsta ranije zebiljeZenih u Spiliskom sustavu Vilina Spilja ~ izvor Omble zabiljezeno i na drugim podzemnim lokacijama Sireg dubrovatkog podruéja, 3to Je rezultat projekta Istrazivanja Spiliskih stanista t izvorinih podrudja Sireg dubrovackog podcueja s ciljem vrednovanja bioraznolikosti i ocjena pritvatljivosti izgradnje hidroenergetskih objekata (2014.) koji je podioga za Glavnu ocjenu (Knjiga 3), pokazuje upravo da je Spiljski sustav Vilina Spilja — izvor Omble ,hot spot” bioraznolikosti sireg podrutja Dubrovatko neretvanske Zupanije. U svjetskim okvirima, poznato je samo Sest gpilja u kojima je zabiljeseno vie od 40 vrsta troglobionata i stigobionata (Culver | Pipan 2009), pa je stoga Vilina Spilja sa zabiljezenih 67 vrsta troglobionata i stigobionata sedma Spilja koja pripada toj jedinstvenoj kategoriji. Takve Spilje smatraju se surogatima za _ukupno bogatstvo vrsta (,species richness") podzemne faune i smatraju se mjerom najvece (lokalne) alpha raznolikosti, Takoder, lokalno bogatstvo vrsta u kr3kim vodonosnicima u linearno} je korelaciji s ukupnim regionalnom bogatstvom vrsta, Dostupnost razliitih tipova stanista pokazatel) je ukupnog broja vrsta te postoji lokalni (broj Spa u Zupaniji/podruéju) i regionalni efekt (broj Spilja u susjednim podruéjima) dostupnosti stanista (primjerice, sto je veGi broj speleoloskih objekata unutar Jednog podrutja i ukoliko je to podrudje okruzeno s podrugjima s velikim brojem speleoloskih objekata, predvida se veca brojnost vrsta. Obzirom da Dubrovatko neretvanska Zupanija granidi s podrudjem Popovog polja koje se u svjetskim razmjerima smatra ,hot spotom” bioraznolikosti, za otekivati je jako velik broj vrsta i iznimnu bioraznolikost). Prema Culver i Pipan (2009) odabir Podzemnog lokaliteta za zastitu zahtijeva detaljne inventarizacijske podatke, no dostupni podaci upucuju da vecina vrsta moze biti zastiéena na jednom podrugju koje zahtijeva relativno mali postotak ukupne povrsine kopna. Stanigni tip 8310 Spilje i jame zatvorene za javnost pogresno je interpretiran u Studiji te posljeditno tome utjecaj na stanigni tip nije adekvatno sagledan. Drfavni zavod za zastitu prirode, imajuci u vidu detalinu elaboraciju interpretacije stanisnog tipa 8310 Spilje i jame zatvorene za javnost koju je, 23 potrebe ocjene utjecala na ovaj stanisni tip, dao ovlastenik u Studiji glavne ocjene, ponovo donosi obrazlozenje predmetnog stanisnog tipa s odgovarajucim referencama, Prema Interpretacijskom priruéniku EU (Interpretation manual of European Union habitats, £U28; European Commission, DG ENV, April, 2013) te Priruéniku za odredivanje podzemnih stanista u Hrvatsko| prema Direktivi o stanistima EU autorice izv. prof. dr. sc. Sanje Gottstein (2010) (u daljajem tekstu: Priruénik), stanini tip 8310 definiran je na natin da ga nije moguée sasvim prevesti u klase 3/6staat eietaeiaatetaaeeomasoaERN: Nacionaine Klasifikacije stanista, Sto je jasno naznageno na stranici 17. Priruénika upravo uz samu tablicu usporednog prikaza Natura 2000 klasa i NKS klasa: lake Je prema Nacionaino} klasifikaciji stanista vecina podzemnih stanista Klasificirana kao 8310, u mretu NATURA 2000 izdvojoju se Spilie zatvorene za javnost uz uvjet da su staniste endemitnih svojti ili su od voznostl 20 otuvanje vrsta iz Dodatka Il. Direktive 0 stanistima (Si8misi, Congeria kusceri, Leptodirus hochenwartil, Proteus anguinus te vrste riba iz roda Phoxinellus (Telestes, Delminichthys)).” Ovaj stanisni tip sadr2i tri kriterija definiranja. Prvi uyjet je da se radi o Spilj, a prema priruéniku (Gottstein 2010) Spilje | jame kao takve nisu posebno obradivane jer su sliéne strukture podzemnih staniSta i udomiljuju sligne ili identiéne tipove zajednica te su definirane kao tek mali dio podzemnih ekosustava, a sastoje se od Supijina i galerija velikih dimenaija koje su dostupne covjeku. Drugi uvjet je nastanjivanje velo specijaliziranih ili endemignih vrsta ili kijuéna vainost za otuvanje vrsta s Dodatka II Direktive o staniStima, Sto nuzno povlaéi i kriterij reprezentativnosti u smislu raznolikosti | bogatstva svojti koje sustav podtZava u tome prostoru. Prema Provedbeno] odluci Komisije o formatu Podataka 0 podruéjima za podruéja Natura 2000 (2011/484/EU) stupanj reprezentativnosti, odnosno zastuplienosti stanisnog tipa na podrugju treba povezati s interpretacijskim prirugnikom o tumatenju stanignih tipova iz Dodatka | Direktive o stanistima bududi da su oni u tom prirugniku definirani te su navedene karakteristigne vrste i drugi vazni elementi— dostupno na: uropa,eu/LexUriServ/LexUriServ.do2uri=OJ:1:2011:198:0039:0070:EN: POF), Treti kriterij, ti ,zatvorene za javnost odnosi se na komercijalno kori8tenje Spilja (turistitki uredene Spilje, Spilje koje nisu turistizki uredene, ali se kontinuirano koriste u rekreativne i turistitke svrhe), Sto je takoder jasno definirano u Priruéniku (Gottstein 2010). http://eur-k Uzimajuéi u obzir navedena tri kriterija, upravo su na takav natin definirana Natura 2000 podruéja za stanigni tip 8310 te su ukupno 354 Spilje | jame izdvojene u Natura 2000 mrezu ~ 212 lokaliteta unutar 66 poligonskih podrudja te 142 to¢kasta podrutja. Stanigni tip 8310 upravo je kao takav, ‘odnosno kao ukupno 354 vaina lokaliteta ukijuvena u Natura 2000 ekolosku mrezu, raspravijen u okviru biogeografskog seminara odréanog u Zagrebu u rujnu 2014., gdje je od strane struénjaka Europskog tematskog centra za biolosku raznolikost (ETC/BD) i Europske komisije ocijenjen kao dostatan odnosno kao stanisni tip za koji je Republika Hrvatske izdvojita dovoljno podrutja. Nadalje, prema interpretacijskom kljuéu za rekodiranje stanignih tipova s Dodatka | Direktive 0 stanigtima (tav. Natura 2000 stani8ta) u sluzbenu EU klasifikaciju stani8ta ~ EUNIS, stani8nom tipu 8310 ne pridruzuju se stanista porno-pukotinskog prostora (http://eunis.eea.europa.eu/habitats/10170), Dréavni zavod 2a zastitu prirode svjestan je vrijednosti i potrebe ofuvanja svih podzemnih stanista, pa tako i porno-pukotinskog prostora, te je upravo radi prepoznavanja vainosti ofuvanja cjelokupnog podzemlja Priruénik Sanje Gottstein iz 2010. éiju je izradu narutio i financirao upravo DZzP, dao clelovit uvid u klasifikaciju podzemnog okoliga uz obrazlogenje brojnih poteskoéa vezanih uz tu tematiku, a ne samo uvid u definiciju stanignog tipa 8810 — Spilje i jame zatvorene za javnost. Takoder, na o€uvanje épilja | jama Klasificiranih kao stani8ni tip 8310, sa stanovista zastite i ouvanja clelokupnog podzemija, moze se gledati kao na svojevrsni ,umbrella effect” gdje se ouvanjem Spilja 4/6i jama, upravo kao prostora dostupnih Eovjeku, osigurava i ofuvanje svih ostalih podzemnih stanigta koje su s njima povezani. Zakljuéno, izgradnjom HE Ombla doci ¢e do potapanja dijela kopnenih Spiljskih. staniste i do negativnih promjena na vodenim Spiljskim stanistima, prilikom éega ée se trajno promijeniti uvjeti i znatajke staniéta 8310, doti ce do fragmentacije stanista, time Ce se narusiti cjelovitost podrudja ekoloske mrede. Sukladno navedenom, ovlastenik je, ustijed pogreine interpretacile staniSnog tipa, podcijenio znagajnost utjecaja pleniranog projekta te smatramo da e planirani zahvat HE Ombla imati znaéajan utjecaj na stani8ni tip 8310 Spilje i jame zatvorene za javnost. 3 Popovska gaovica (Delminichthys ghetaldit) Prilikom procjene skupnih utjecaja bilo je potrebno uzeti u obzir svaki postojedi ili planirani zahvat, medutim Studijom glavne ocjene, kao niti dostavijenim nadopunema, nisu sagledani kumulativni Uutjecaji na populaciju popovske gaovice koji bi u obzir uzeli postojece hidrotehnitke zahvate u hercegovatkom zaledu, a koji su direktno ili indirektno utjecali i utjeéu na populaciju popovske gaovice u slijevu Omble, Popovska gaovica endem je Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ogranigenog je areala, te joj je globalni status ugrozenosti osjetljiva vrsta (VU) (IUCN, 2014). Prema Crvenoj knijiz slatkovodnih riba Hrvatske (0zzP, 2006,), popovska gaovica ima status ugrozene vrste (EN), a medu glavnim razlozima ugroZenosti navedeni su unistavanje prirodnih stani8ta i uzak areal, pa je jedna od prediozenih mjera zaStite ograniéavanje regulacije vodotoka. $ obzirom na navedeno, za pretpostaviti je da svaki novi zahvat u njenom stanistu moze dodatno pogordati ionako lo8 status ove vrste. leradivaé Studije zakljuéio je da zahvat ima znagajan negativan utjecaj na popovsku gaovicu, ali je takoder zakljugio da bi uz provodenje prediozenih mjera ublazavanja zahvat na ovu vrstu imao pozitivan utinak. Medutim, ostaje upitna utinkovitost planiranih mjera koje bi trebale smanjiti egativan utjecaj na popovsku gaovicu do razine prihvatljivog. Naime, radi se o inovativnim mjerama, 0d kojih vetina do sada nisu kao takve primijenjene i dokazane u praksi, pa je i njthova utinkovitost u odnosu na cilinu vrstu popovska gaovica upitna. Nadalje, kao Jedna od mjera ublaiavanja utjecaja HE Ombla na cilinu vrstu popovska gaovica predvidena je I izgradnja novog spiliskog prostora: ,/Stoga je kao prikladna mjera ublazavanja potrebna izgradnja novog spiliskog prostora koji €e, asim Sto ée podréati troglobiontnu faunu u donjoj etazi sustava Vilina Spilja — izvor Omble; vidi gore), populaciji gaovice nadomjestiti podzemni prostor kojega (kao zakloniste od povremenog turbulentnog tecenja) gubi u lzvori8noj Spilji koko je gore opisano." (Studija glavne ocjene, str. 148) Napominjemo da su prema odluci Europskog suda iz svibnja 2014. godine (C-521/12) mjere izgradnje zamjenskin stani8ta jasno odredene kao kompenzaciiske mjere te Europski sud, u sluéajevima u kojima se utjecaj ne mote izbjeti bez izgradnje zamjenskih stanista, presuduje da se zahvat mode odobriti jedino sukladno élanku 6.4. Direktive o stanistima (IROPI — , imperative reasons of overriding Public interest"), pod uvjetom da su prethodno zadovoljene odredbe Direktive. 5/6wArticle 6(3) of Council Directive 92/43/EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora must be interpreted as meaning that a plan or project not directly connected with or necessary to the management of a site of Community importance, which has negative implications for a type of natural habitat present thereon and which provides for the creation of an area of equal or greater size of the same natural habitat type within the same site, has on effect on the integrity of that site. Such measures can be categorised as ‘compensatory measures’ within the meaning of Article 6(4) only if the conditions laid down therein are satisfied.” (lz presude EC) C-521/12: http://curia.europa.eu/juris/liste.isf?aum=C-521/12 ) U skladu sa svime navedenim, smatramo da nije moguée iskljuditi znatajne negativne utjecaje na ciljeve otuvanja i cjelovitost podrugja ekoloske mreze te smatramo da je predmetni zahvat potrebno odbiti. S postovanjem, Dodatne reference (ostatak referenci naveden jeu dopisu 0Z2P-a KLASA: 612-07/15-38/72; URBROJ: 366-07:3-15-2} Culver 0, Pipan T. (2009): The Biology of Caves and Other Subterranean Habitats - Exceptional caves, Oxford University Press. DRZAVNI HIOROMETEOROLOSK! ZAVOD, SEKTOR ZA METEOROLOSKA ISTRAZIVANIA | RAZVOI, Slutbe za KlimatoloSka istrativanja i primienjenu klimatologiju, Slutba za agrometeorologiju, SEKTOR ZA MOTRENJE VREMENA | KLIME (2013) Sesto nacionalno levjesée Republike Hrvatske prema Okvirno) konvenciji Ujedinjenih narode o promjeni klime (UNFCCC), lzabrane totke u poglavijima: 7. - Utjecaj kimatsklh promjena i mjere prilagodbe; 8. istrativanje,sistematsko motrenje i monitoring Criveli, A.1. 2006. Delminichthys ghetaldi, The IUCN Red List of Threatened Species. Version 2014.3. Dostaviti: * _ Naslovu, e-mailom: loris.elez@mzoip.hr , blandina.randic.potkonjak@mzoip.hr, karolina.majsec@mzoip.hr © Pismohrana, ovdje 6/6