Professional Documents
Culture Documents
1
statiis Semoklebuli varianti daibeWda akaki wereTlis saxelmwifo universitetis
humanitaruli fakultetis periodul samecniero JurnalSi, t. IX, quTaisi, 2007, gv. 227-
230; samwuxarod, gamomcemlobis mizeziT naSromi daibeWda teqnikuri wuniT, ris gamoc
ar ikiTxeba palatalizebuli xmovnebi da ar Cans satransliteracio sqema.
1
(T. uTurgaiZe, 1976, gv. 11). Tu mxedvelobaSi miviRebT im garemoebas, rom
standartuli qarTuli enisaTvis ucxoa @ bgera, e xmovnis aRwerisaTvis
marTlac sakmarisia saSualo aweulobasa da aralabialurobaze miTiTeba,
Tumca sxva enebis monacemebTan Sepirispirebisa Tu sxvadasxva fonetikuri
procesebis axsnisas uTuod sagulisxmoa am bgeris sxva maxasiaTeblebic,
kerZod; wina rigismieroba, "odnav daxuruloba" da gamokveTili
palataluroba, romelzec informacias ver gvaZlevs verc "saSualo
aweuloba" da verc "aralabialuroba".
o-s warmoTqmis dros enis ukana nawilis zurgi odnav exeba magari
sasis bolos; enis gverdiTi kideebis Sexeba moicavs sibrZnis kbilis aresac
(s. JRenti, 1947, gv. 256-357). Cveni dakvirvebiTac, o, rogorc wesi,
saSualo aweulobis, gamokveTilad labiovelaruli xmovania; iSviaTad igi
SeiZleba realizdes dabali aweulobiTac, Tumca gaWirdeba o-s ganxilva
dabali aweulobis bgerad 2; ufro zusti iqneba msjeloba, Tuki vityviT: o,
rogorc wesi, aris labiovelaruli, saSualo aweulobis xmovani, romelic
iSviaTad SeiZleba dabali aweulobiTac gamovlindes.
u ukana rigisa da maRali aweulobis bgeraa, romelic tuCebis
momrgvalebiTa da win wamoweviT warmoiTqmeba (g. axvlediani, 1949, gv. 65-
70); Sdr. s. JRenti: qarTuli u-s warmoTqmisas magar sasasTan enis ukana
nawilis Sexebis kvali ufro farToa, vidre o-s warmoTqmisas... bageebis
moqmedeba qarTuli u-s warmoTqmisas iseve sustia, rogorc o-s
warmoTqmisas (s. JRenti, 1947, gv. 258-259). T. uTurgaiZe u-s
dasaxasiaTeblad sakmarisad miiCnevs bagismierobasa da maRal aweulobas;
Sdr., g. nebieriZe, 1865, gv. 197-200: u ukanaenismieri, labializebuli da
maRali aweulobis xmovania.
Cveni azriT, vinaidan qarTulisaTvis ucxo ar aris labializebuli
bgerebi, agreTve, bagismieroba, rogorc wesi, gulisxmobs velarulobas,
umjobesia, o da u bgeraTa (agreTve b, f, p, m) aRsaniSnavad gamoviyenoT
termini "labovelaruli"; Sesabamisad, u daxasiaTdeba rogorc
labiovelaruli da maRali aweulobis xmovani.
Sdr.: O xmovnis maxasiaTeblebi iqneba: labialuroba, maRali aweuloba
da palatalizebuloba.
2
Sdr., T. uTurgaiZis azriT, a da o aweulobis mixedviT xan dabalia, xan saSualo
aweulobisa.
2
i wina rigis da maRali aweulobis xmovania (g. axvlediani, 1949, gv.
57-65). enis zurgis wina nawilis miaxloebiT magar sasasTan iqmneba
naprali, romelSic gamavali haeri intensiobis mixedviT qmnis marcvlovan
an umarcvlo bgeras. xmovanTa Soris gamokveTilad viwro napralovani
bgerebia i da u, ris gamoc maT daxurul xmovnebsac uwodeben. g.
nebieriZe i xmovans winaenismier aralabializebulTa klasSi ganixilavs (g.
nebieriZe, 1965, gv. 197), xolo T. uTurgaiZe relevantur niSnebad
arabagismierobasa da maRal aweulobas miiCnevs (T. uTurgaiZe, 1976, gv.
11).
xmovnobis/xmasavseobis xarisxis mixedviT, bgerebs Soris mimarTeba
sqematurad marTkuTxa samkuTxedis saxes miiRebs:
3
gamovlindeba xan rogorc xmovani, xan H rogorc umarcvlo bgera
SeiZleba iTqvas, rom i da u bgeraTa msgavsad, H sonanturi bunebis
xmovania (sonantTa Sesaxeb ufro vrclad ix. t. futkaraZe, 1998). zemoT
warmodgenil sqemaSi H moTavsdeba u/i-sa da v/~-s Soris.
Tanxmovnebi.
Tanxmovania sametyvelo bgera, romelic marcvals verasodes qmnis.
qarTuli enis TanxmovanTagan diskusiis sagania ZiriTadad, afrikatebis,
agreTve, v, B, y bgeraTa relevanturi niSnebis sakiTxi.
e.w. rTuli Z c w da martivi d T t enakbilismierTa rigSi Seaqvs g.
axvledians (g. axvlediani, 1999, gv. 91). a. SaniZe d T t bgerebs z s
TanxmovnebTan erTad nunismierebSi aerTianebs (a. SaniZe, 1953, gv. 13-16).
erTsa da imave sawarmoTqmo adgilze Z c w afrikaTa da z s napralovanTa
warmoeba saeWvod miiCnia S. gafrindaSvilma; misi varaudiT, z s ufro
ukana warmoebisaa, vidre Z c w (S. gafrindaSvili, 1961, gv. 77). wina
nunismierad miiCnevs Z c w z s Tanxmovnebs T. uTurgaiZe (T. uTurgaiZe,
1976, gv.74). es ukanaskneli Z, c, w, j, C, W Tanxmovnebs rTul Tanxmovnebad
ar miiCnevs.
Cveni azriT, SesaZlebelia Z c w z s ganvixiloT erT lokalur
rigSi, ramdenadac ararelevanturia opozicia: rTuli\martivi. xSuli Z c
w da napralovani z s sametyvelo bgerebis sawarmoTqmo adgilebs Soris
mcireodeni sxvaoba marTlac rom arsebobdes, paradigmatuli TvalsazrisiT
maTi aRreva gamoricxulia, amdenad, logikuria maTi ganxilva
winanunismierebad (sintagmaturi analizic mxars uWers amgvar
kvalifikacias).
qarTul samecniero literaturaSi sakamaToa v-s lokaluri rigic;
zogi mkvlevari mas kbilbagismierad Tvlis (g. axvlediani, a. SaniZe, b.
jorbenaZe), zogi - wyvilbagismierad\bagismierad (h. fogti, r. robinsi, n.
vatersoni, T. uTurgaiZe...). Cveni dakvirvebiT, qarTvelTa metyvelebaSi
4
ufro xSiria wyvilbagismieri spiranti alofoni, vidre - kbilbagismieri,
gansakuTrebiT Tanxmovnis momdevno poziciaSi (dawvrilebiT ix.
t.futkaraZe, 1998, gv. 83-90). u xmovnis fonetikur variantad gamovlenili
wyvilbagismieri E Tanxmovani, kbilbagismieri mJReri v da kbilbagismieri
yru Ф qarTulSi alofonebia, magram ZiriTadi variantia wyvilbagismieri.
5
qarTuli\qarTveluri sametyvelo bgerebis gadmosacemad samecniero
literaturaSi ramdenime saxis satransliteracio sqemaa gamoyenebuli.
Cveni azriT, qarTveluri fonematuri struqturis ukeT gasagebad
ucxoelT ufro gamoadgebaT Semdegi sqema:
a a a a a a a а
K ā ā ā
@ ä ä ä
b b b b b b b б
g g g g g g g г
d d d d d d d д
e e e e e e e е
L ē ē ē
z z z z z z z з
T T T t t t t
i i i i i i i и
k k k ķ k k k к
l l l l l l l л
6
m m m m m m m м
n n n n n n n н
~ Á U y y y
o o o o o o o о
ú ö ö ö
p p p ṗ p p p п
J J J ž dz dsj j ж
r r r r r r r р
s s s s s s s с
t t t ţ t t t т
u Q(Â) u u u u u у
å ū ū ū
O ü ü ü
f f f p p f (v) p ф
q q q k k q k
q° k° k°
R R R ğ gh ğ
R° ğ° ğ°
y y y q q q
Ï ¥ ¥
S S S š sh sch ş ш
C C C č ch tsch ç ч
c c c c ts c ts ц
Z Z Z ĵ dz dz
7
w w w ċ ts tz
W W W ĉ ch ch tj
x x x ħ kh ch kh х
B Ã O ĥ ĥ
j j j j j dsh c
h h h h h h h
H ŭ
Where /a/ is low-rise sound, / ä/ is low-rise and palatalized, /e/ is middle-rise and
palatal, i/y is high-rise and palatal, /o/ is middle-rise and labiovelar, ö – middle-rise,
labial and palatalized, u/v is high-rise, labiovelar and ü - high-rise, labial and
palatalized.
According to the openess of articulatory apparatus an approach of the above
examined sounds can be discussed accordingly:
a > ä > e > o > ö > u > ü > i||u > w|| y
ŭ / /which does not present a phoneme in
A demonstrated scheme lack sound
Georgian language. As it appears in some dialects of Georgian language (in oral speech
ŭ / can
in general) we consider characterizing it as follows: / be examined as neutral,
pharyngeal vowel. Sometimes it can be realized as a vowel or non-syllable sound based
on its position, rhythm, intonation, speech type or other reasons. Like /i/ and /u/ sounds
/ ŭ / is a sonant nature vowel. In the above presented scheme it will take a place
between /u/i and v/ y.
Georgian linguists also disagree in the definition of "v" sound; some scholars consider it
labio-dental (G. Akhvlediani, A. Shanidze, B. Jorbenadze) others as bilabial sound (H. Vogt, K.
9
Robins, N. Waterson, T. Uturgaidze...). In my observation Georgian speech more often has
bilabial spirant "v" llophone, rather than labio-dental "v" particularly when the preceding sound
is consonant.
I consider bilabial sonant v/w and labiodental v and corresponding voiceless (f) as
allophones of one and the same phoneme.
In the main part of this article I give paradigmatic table and transliteration scheme of
phonemes of the Georgian Language (and of Kartvelian Speech).
damowmebuli literatura
g. axvlediani, 1999 - g. axvlediani, zogadi fonetikis safuZvlebi, Tb.,
1999; "s.s.orbelianis saxelmwifo pedagogiuri universitetis
gamomcemloba".
T. gamyreliZe, g. maWavariani, 1965 - T. gamyreliZe, g. maWavariani,
sonantTa sistema da ablauti qarTvelur enebSi, Tb., 1960, "saq. ssr.
mecnierebaTa akademiis gamomcemloba".
T. gamyreliZe, 1960 - T. gamyreliZe, sibilantTa Sesatyvisobani da
qarTvelur enaTa uZvelesi struqturis zogadi sakiTxi, Tb., 1960, "saq.
ssr. mecnierebaTa akademiis gamomcemloba".
T. gamyreliZe, 2000 - T. gamyreliZe, rCeuli qarTvelologiuri Sromebi,
Tb., 2000; "sulxan-saba orbelianis saxelobis Tbilisis saxelmwifo
pedagogiuri universitetis gamomcemloba".
T. gamyreliZe..., 2003 - T. gamyreliZe, z. kiknaZe, i. Saduri, n. Sengelia,
2003; "Tbilisis universitetis gamomcemloba".
S. gafrindaSvili, 1955 - S. gafrindaSvili, labializaciis bunebisaTvis
zog iberiul-kavkasiur enaSi, ike, VII, Tb., 1955.
S. gafrindaSvili, 1967 - S. gafrindaSvili, qarTuli enis napralovan
TanxmovanTa sSualo speqtrebi, mass, Tb., 1967.
S. gafrindaSvili, 1969 - S. gafrindaSvili, fonemaTa diferencialuri
niSnebis samwevrovani klasifikaciisaTvis, metyvelebis analizis sakiTxebi,
Tb., 1969.
r. iakobsoni, g. fanti, m. hale, 1962 - Р. Якобсон, Г.М. Фанти, М. Халле,
Введение в анализ речи, Новое в лингвистике, Выпуск 2, М., 1962.
n. kiziria, 1980 - n. kiziria, Wanuris bgeriTi Sedgeniloba, Tb., 1980.
g. nebieriZe, 1974 - Г. Небиеридзе, Генеративно-фонологическая модель грузинского
языка и принципы ее построения, Автореферат диссертасии на поиск уч. степени
доктора филологических наук, 1974.
s. JRenti, 1956 - s JRenti, qarTuli enis fonetika, Tb., 1956; "Tbilisis
saxelmwifo universitetis gamomcemloba".
r. robinsoni, n. vatersoni, 1968 - r. robinsoni, n. vatersoni, SeniSvnebi
qarTuli sityvis fonetikis Sesaxeb, "mimomxilveli", 4, 1968.
g. rogava, 1962 - g.rogava, qarTvelur enaTa istoriuli fonetikis
sakiTxebi, Tb., 1962.
n. trubeckoi, 1960 - Н. Трубеской, Основы фонологии, М., 1960.
10
T. uTurgaiZe, 1976 - T. uTurgaiZe, qarTuli enis fonematuri struqtura,
Tb., 1976, "mecniereba".
h. fogti, 1961 - h. fogti, qarTuli enis fonematuri struqtura, Tb.,
1961; "Tbilisis saxelmwifo universitetis gamomcemloba".
t. futkaraZe, 1998 - t. futkaraZe, Tanamedrove qarTuli enis xmovanTa
sistema, sadoqtoro disertacia, Tb., 1998.
t. futkaraZe, 2005 - t. futkaraZe, qarTvelebi, nawili I, quTaisi, 2005.
n. quTelia, 1985 _ n. quTelia, lazuri konsonantizmi, macne, enisa da
literaturis seria, 4, Tb., 1985.
n. quTelia, 2005 - n. quTelia, lazuris fonematuri struqtura, Tb.,
2005, "Tbilisis universitetis gamomcemloba".
z. jafariZe, 1975 - z. jafariZe, percefciuli fonetikis ZiriTadi
sakiTxebi, Tb., 1975; "mecniereba".
b. jorbenaZe, 1989 - b. jorbenaZe, qarTuli dialeqtologia, I, Tb., 1989;
"mecniereba".
b. jorbenaZe, 1998 - b. jorbenaZe, qarTuli dialeqtologia, II, Tb., 1998;
"besarion jorbenaZis sazogadoeba".
11