ZBORNIK RADOVA POTROS - AC - Eknjiga Fin PDF

Zagreb, 2013.
POTROA NA
UNUTARNJEM TRITU
zbornik okruglog stola
ZBORNIK OKRUGLOG STOLA
CONSUMER AT INTERNAL MARKET

ODRANOG 24. LISTOPADA 2013.
U ZAGREBU,
U ORGANIZACIJI EKONOMSKOG FAKULTETA SVEUILITA U ZAGREBU I
VELEPOSLANSTVA REPUBLIKE FRANCUSKE U ZAGREBU
Izdavanje ovog zbornika omoguilo je Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske
IZDAVA:
Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu

ZA IZDAVAA:
Prof. dr. sc. Toni Lazibat

UREDNICI:
Prof. dr. sc. Hana Horak

Zvonimir afranko, mag. iur.
RECENZENTI:

Dr.sc. Kosjenka Dumani
ISBN:
978-953-6025-85-5
Zagreb, prosinac 2013.
Sadraj
Rije urednika
Vedran Krui, Pomonik Ministra gospodarstva Republike Hrvatske
Michle Boccoz, Veleposlanica Republike Francuske u Republici Hrvatskoj
I. ISKUSTVA U ZATITI POTROAA HRVATSKA FRANCUSKA
11
Stanislas Martin
12
Vedrana Filipovi Gri
22
Danijela Markovi Krsti
33
Sanja Smoljak Kati
41
Prof.dr.sc. Goroslav Keller
47
Tanja Popovi Filipovi
50
II. KOLEKTIVNA TUBA KAO SREDSTVO ZATITE POTROAA 55
55
Kristijan Poljanec
56
Mr.sc Josip Kos
79
Rije urednika
Potovani itatelji,
U organizaciji Ekonomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu i Francuskog veleposlanstva

u Zagrebu 24. listopada 2013. odran je Okrugli stol Consumer at Internal Market.
Sudionici Okruglog stola raspravljali su o aktualnim ekonomskim, marketinkim i
pravnim pitanjima vezanim uz poloaj potroaa na unutarnjem tritu EU s osobitim
osvrtom na razmjenu iskustava vezanih uz zatitu potroaa u Hrvatskoj i Francuskoj te
na kolektivnu tubu kao instrument zatite kolektivnih interesa i prava potroaa. U
raspravi koju su moderirali prof. dr. sc. Hana Horak i prof. dr. sc. Goroslav Keller,
sudjelovali su domai i strani strunjaci iz podruja zatite potroaa, izmeu ostalih,
Vedrana Filipovi Gri iz Dravnog inspektorata Republike Hrvatske, Danijela Markovi
Krsti iz Europskog potroakog centra, Sanja Smoljak Kati iz Hrvatske udruge
poslodavaca, Joelle Simon iz Francuskog poslovnog udruenja- MEDEF, odvjetnica
Nicole Kwiatkowski, te Josip Kos, predsjednik Suda asti Hrvatske gospodarske komore.
Pred nama se nalazi zbornik okruglog stola kao kompilacija radnih materijala, strunih i
znanstvenih radova pripremljenih za potrebe okruglog stola te transkripata diskusije.
Svrha je ovoga zbornika, iroj javnosti omoguiti uvid u aktualnu problematiku s
podruja zatite potroaa te podignuti svijest potroaa o njihovim pravima i
sredstvima zatite tih prava.
Posebnu zahvalu, ovim putem upuujemo svima koji su na bilo koji nain doprinijeli
organizaciji okruglog stola te izdavanju ovog zbornika: Veleposlanstvu Republike
Francuske u Zagrebu, Ministarstvu gospodarstva Republike Hrvatske, Ekonomskom
fakultetu Sveuilita u Zagrebu, Europskom potroakom centru te Francuskom
institutu u Zagrebu.
U nadi da emo ovim putem ostvariti barem dio ciljeva koje smo postavili pred sebe

Zvonimir afranko, mag. iur.
Vedran Krui
Pomonik Ministra gospodarstva Republike Hrvatske
Republika Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju postala dio jedinstvenog unutarnjeg

trita ime se i na podruju zatite potroaa opredijelila za europske standarde. Dosad
se puno postiglo na podruju zatite potroaa, ali proces izgradnje hrvatskog sustava
zatite potroaa jo uvijek nije zavren. Republika Hrvatska treba nastaviti
unaprjeivati potroako zakonodavstvo, jaati suradnju s nacionalnim tijelima, brzo i
efikasno implementirati nove zakone, kako bismo drali korak s razvojem zatite
potroaa u Europskoj uniji.
Potroaka politika je ekonomska politika koja u ovo vrijeme krize moe doprinijeti
ekonomskom oporavku, to je Republika Hrvatska i prepoznala. Politika zatite
potroaa ima vanu ulogu u razvoju gospodarstva jer zadovoljan, siguran i educiran
potroa rado sudjeluje na tritu kao kupac i korisnik usluga, to stvara poticajno
okruenje, potie konkurentnost i doprinosi razvoju poslovnih aktivnosti na
jedinstvenom tritu. Takoer, treba napomenuti da je za samu konkurentnost hrvatskih
tvrtki izuzetno vano zadovoljiti visoke kriterije zadovoljavanja oekivanja potroaa,
proizvoda i usluga. Navedeno je preduvjet za znaajnije izvozno irenje hrvatskih tvrtki.
Takoer, razvoj gospodarstva trebala bi potaknuti i sve popularnija kupovina putem
interneta kroz poveanje prekogranine trgovine. To je mogue ostvariti jedino ukoliko
se potroai osjeaju sigurno, a to e se postii izgradnjom povjerenja i informiranou
potroaa o njihovim potroakim pravima. Porast internet trgovine otvara nove
mogunosti trgovcima da otvaranjem internet trgovina postignu bolje poslovne
rezultate. Na nama je da osiguramo potroaima sve potrebne elemente kako bi se
osjeali sigurnima prilikom kupovine, a to e se ostvariti implementiranjem Direktive o
potroakim pravima krajem ove godine.
Direktiva e se implementirati u novi Zakon o zatiti potroaa, a osnaiti e potroaka
prava na zajednikom tritu ujednaavanjem pravila koja se odnose na ugovore na
daljinu i ugovore sklopljene izvan poslovnih prostorija trgovca, s ciljem stvaranja vee
sigurnosti za potroae i za trgovce. Implementacija ove Direktive u svim zemljama
lanicama trebala bi zavriti do kraja 2013. godine, a zakon bi trebao stupiti na snagu
2014. godine.
U vrijeme kad se potroai nalaze u tekoj ekonomskoj situaciji, politika zatite
potroaa moe doprinijeti promjenama i poboljati svakodnevni ivot graana. Rad
mree Europskih potroakih centara je pravi primjer takve aktivnosti, koji poduzima
vidljive mjere prema ostvarivanju tih doprinosa.
Republika Hrvatska je turistika destinacija, svake godine je posjeuje veliki broj turista,
stoga je vano da Hrvatska osigura stranim turistima istu razinu potroakih prava koja
posjeduju u svojoj zemlji, a to smo napravili otvaranjem Europskog potroakog centra
Hrvatska, 1. srpnja 2013. godine, u okviru Ministarstva gospodarstva. Europski
potroaki centar Hrvatska stoji na raspolaganju stranim turistima za rjeavanje
pritubi nastalih prilikom kupovine roba ili usluga na podruju Republike Hrvatske, ali i
naim graanima u rjeavanju sporova i pritubi prilikom prekogranine trgovine u
zemljama Europske unije.
Unaprjeenje postojeeg sustava zatite potroaa, Ministarstvo gospodarstva nastoji
postii i novim Nacionalnim programom zatite potroaa za razdoblje 2013.-2016.
godine, koji je usvojen je 20. svibnja 2013. godine. Nacionalni program stvara smjernice
koje su se pokazale dobre, a isto tako otvara mogunosti za razvoj novih mjera u onom
djelu politike zatite potroaa u kojem se jo mogu postii pomaci.
Sukladno standardima Europske unije, jedna od glavnih zadaa drava lanica je
osigurati potroaima bolju informiranost o njihovim pravima. U Republici Hrvatskoj
vanu ulogu u tom procesu imaju udruge za zatitu potroaa. Udruge kontinuirano
provode aktivnosti savjetovanja potroaa putem projekta koje financira Ministarstvo
gospodarstva iz sredstava dravnog prorauna. Primjer takovog projekta je
Savjetovanje potroaa, a Ministarstvo gospodarstva priprema i natjeaj za projekt
Informiranje i edukacija potroaa.
Od iznimne je vanosti znaajnije ukljuenje jedinica regionalne i lokalne samouprave u
podruje zatite potroaa kroz sufinanciranje i podravanje projekata. Rije je o
potroaima iz njihove neposredne blizine i korisnicima mnogih komunalnih usluga.
Europska komisija u razdoblju od 11. listopada 2013. do 31. sijenja 2014. godine
provodi javno savjetovanje s potroaima, organizacijama za zatitu potroaa,
nadlenim tijelima i poduzetnicima, s ciljem prikupljanja miljenja sudionika koja e
pomoi u reviziji i poboljanju Uredbe (EZ) br. 2006/2004 o suradnji u podruju zatite
potroaa i s ciljem poboljanja prekogranine zatite potroaa.
Uredbom (EZ) br. 2006/2004 o suradnji u podruju zatite potroaa predvieni su
mehanizmi za pomo u sluaju krenja propisa EU u koja su ukljuene barem dvije
drave lanice Europske unije. Obzirom da je Uredba stupila na snagu 2007. godine,
potrebno je preispitati ostvaruje li navedena Uredba zadane ciljeve ili je treba osnaiti i
poboljati. Europska komisija e na temelju prikupljenih informacija kreirati izvjee o
djelotvornosti Uredbe te predloiti mjere koje namjerava poduzeti. S praktine strane
revizija Uredbe trebala bi pomoi pri izradi boljih pokazatelja i pronalaenju mogunosti
za dijeljenje podataka te poboljati metode provedbe zatite potroaa.
Trenutno je aktualna tema vezana uz alternativan (izvansudski) nain rjeavanja

sporova koji bi trebao omoguiti potroaima, da u sluaju nepravilnosti pri kupnji
jednostavno, brzo, uinkovito i besplatno ostvare svoja prava. Takoer, nastoji se
uspostaviti platforma za rjeavanje sporova putem interneta koja e biti dostupna svim
graanima Europske unije na njihovom jeziku. Ove mjere omoguiti e brza i
zadovoljavajua rjeenja za sporove i jamiti potroaima sigurnost i pouzdanost pri
kupovini u inozemstvu i putem interneta.
Vano je na kraju istaknuti da je Republika Hrvatska je ulaskom u Europskom uniju
dobila prvog povjerenika u Europskoj komisiji, povjerenika za politiku zatite potroaa,
gospodina Nevena Mimicu. Izborom je Hrvatskoj ukazana ast, ali time su i oekivanja
vea, a tako i odgovornost u razvoju podruja zatite potroaa u Hrvatskoj.
Krajnji cilj ekonomske politike svake drave je poboljanje kvalitete ivota i poveanje
ivotnog standarda graana.
Politika zatite potroaa savren je alat za ostvarivanje navedenih ciljeva.
Vedran Krui
Michle Boccoz
Veleposlanica Republike Francuske u Republici Hrvatskoj
Dame i gospodo,
Iznimno sam sretna to vam se mogu obratiti povodom otvaranja ovog okruglog stola
pod nazivom Zatita potroaa na unutarnjem tritu Europske unije.
Htjela bih istaknuti da je ovaj skup rezultat izvrsne suradnje izmeu Ekonomskog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Veleposlanstva Francuske Republike i Francuskog
instituta u Republici Hrvatskoj. Iskreno zahvaljujem potovanom gospodinu prodekanu
to nas je tako srdano primio ovdje na Fakultetu, kao i Ministarstvu gospodarstva na
podrci u organizaciji ovog okruglog stola.
Ovaj je skup po mom miljenju vrlo znaajan jer ima za cilj potaknuti raspravu o
aktualnim pitanjima zatite potroaa na unutarnjem europskom tritu, to je iznimno
vana tema koja utjee na kvalitetu ivota nas kao europskih graana.
ast nam je to je od srpnja 2013. godine Hrvatska zajedno s nama dio Europske unije.
Takoer, svjesni smo vanosti koju, kao i mi, pridajete zatiti potroaa u Hrvatskoj i u
Europi.
Prava na informaciju, zatitu i obranu potroaa temeljna su prava koja odreuju
povjerenje koje imamo danas, ali i koje emo imati sutra, u profesionalne prodavae na
tritu koje se neprekidno mijenja, osobito uslijed napretka novih tehnologija.
Usvojene su brojne zakonodavne mjere i osnovane razliite institucije kako bi se
osiguralo potivanje prava potroaa te ouvalo njihovo povjerenje, kako na nacionalnoj
tako i na europskoj razini. Otkako je na snagu stupio Lisabonski ugovor, lankom 38.
Povelje o temeljnim pravima Unije dodatno se pojaala zatita potroaa. eljela bih
istaknuti i ulogu Mree europskih potroakih centara, uspostavljene u sijenju 2005.
godine, a koju podravaju Europska komisija, drave lanice, Norveka i Island. Rije je o
dragocjenom instrumentu koji potroaima omoguuje da prilikom kupnje roba i usluga
na unutarnjem tritu budu u potpunosti svjesni svojih prava i obveza.
Danas e poseban naglasak biti stavljen na razmjenu iskustava izmeu Francuske i
Hrvatske. Ga Joelle Simon, direktorica za pravne poslove MEDEF-a (Mouvement des
entreprises de France), francuskog udruenja poslodavaca, tako e izloiti problematiku
kolektivnih, odnosno spajanja pojedinanih, tubi kao instrumenta zatite potroaa.
Srdano zahvaljujem gi Joelle Simon to je prihvatila na poziv i to je danas ovdje s

nama.
Iako se nalazimo na Ekonomskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, namjera organizatora
bila je izbjei da ovaj seminar bude iskljuivo akademske prirode te na rasprave
potaknuti i predstavnike ministarstava, sveuiline profesore, lanove udruga i
pravnike.
Dopustite mi da jo jednom izrazim svoju zahvalnost predstavnicima Ekonomskog
fakulteta to su potaknuli ovaj susret te na taj nain pridonijeli ostvarivanju francuskohrvatskih partnerskih projekata s ciljem uspjene razmjene znanja i iskustava.
Moete uvijek raunati na punu podrku Veleposlanstva Francuske Republike i
Francuskog instituta u Republici Hrvatskoj u daljnjem razvijanju partnerskih odnosa i
promicanju nae suradnje i buduih projekata.
elim vam uspjean seminar i raspravu.

Zahvaljujem vam na panji.
Michle Boccoz
I.
ISKUSTVA U ZATITI POTROAA
HRVATSKA FRANCUSKA
11
Stanislas Martin
Sluba za zatitu potroaa i nadzor trita, Ministarstvo gospodarstva i financija
Republike Francuske
Directorate General for Competition Policy,

Consumer Affairs and Fraud Control
Directorate General for Competition Policy,

Consumer Affairs
and Fraud Control (DGCCRF)
A mandate to work on behalf of consumers
and enterprises
Organisation and resources
The DGCCRF and its environment
DGCCRF - Mai 2012
12
Stanislas Martin
Republike Francuske
A mandate with 3 vectors

Regulation of market competition
Economic protection of consumers
Consumer safety
DGCCRF - Mai 2012
The main bases in law for DGCCRF interventions

Treaty on European Union and its implementing
regulations
French Commercial Code section on competition law
(Book IV)
French Consumer Code
French Public Procurements Code
Provisions in other codes (e.g. Public Health, Social
Security, Employment, Construction and Intellectual
Property)
DGCCRF - Mai 2012
13
Stanislas Martin
Republike Francuske
Regulation of market competition

Define and ensure compliance with competition
rules that favour the development of an open
and transparent market
Goal
Combat cartels and abuses of dominant position in

liaison with the Competition Authority
Prevent and control unfair trade practices between
professionals (in particular in trade and industry
relations)
Detect and combat trademark infringements
DGCCRF - Mai 2012
Economic protection of consumers

Goal
Inform and protect consumers against

unfair or unlawful market practices on a
daily basis
Clear and honest information on products and
services
Labelling rules (price, ingredients and description)
Quality indicators
Fair market practices for consumers

Ecommerce, real estate and housing, health and social services,
banking and insurance, transport and tourism, environmental claims, metrology
Price monitoring
Monthly online publication of the findings of the Prices and Margins Monitoring
Centre
DGCCRF - Mai 2012
14
Stanislas Martin
Republike Francuske
Consumer safety
Goal
Ensure the physical safety of consumers and

protect consumer health
as a market supervisory authority that has European
obligations
Safety of food products

Ingredients, general and nutritional labelling, claims, hygiene and maintenance of a continuous cold chain
Safety of non-food products

Composition, labelling, "CE" marking, verification of product registration and test compliance
Action methods
Stronger action in high-risk sectors (toys, baby products, sports and leisure, individual protective
equipment, cosmetics, chemical substances and products, etc.)
Initial market release audits ("CPMM"): verification of an undertaking's capacity to market compliant
products (risk analysis, quality policy and self-monitoring)
Taking samples for analysis (laboratories) or risk assessment by national agencies (French Agency for
Food, Environmental and Occupational Health & Safety (ANSES) and French Agency for Drug and
Healthcare Product Safety (ANSM))
Reporting of dangerous products as part of the RASFF (Rapid Alert System for Food and Feed) and
RAPEX (rapid exchange of information on non-food products) procedures, which include consumer
information initiatives
DGCCRF - Mai 2012
Organisation and Resources

Organisation
Resources
Manpower
3,178 officers
(at 1 January 2012)
DGCCRF - Mai 2012
15
Stanislas Martin
Republike Francuske
Organisation
Central administration and local offices
A central administration in Paris
Within Unit C of the 22 DIRECCTE (regional directorates for enterprises,
competition, consumer affairs, labour and employment),
Unit C mandates: competition, consumer affairs, fraud control and metrology
In liaison with 96 inter-ministerial department directorates organised into:

DDPP, departmental directorates for the protection of populations
(dpartements with more than 400,000 inhabitants)
DDCSPP, departmental directorates for social cohesion of the protection of populations (dpartements with less
than 400,000 inhabitants)
+ a DCSTEP, a directorate for social cohesion, labour, employment
and the population, on Saint-Pierre-et-Miquelon
Outside metropolitan France, within the 5 DIECCTE (directorates for enterprises,

competition, consumer affairs, labour and employment),
a unit C with competition, consumer affairs and metrology mandates
DGCCRF - Mai 2012
Central Administration in Paris
DGCCRF - Mai 2012
16
10
Stanislas Martin
Republike Francuske
Organisation
Departments with national scope and networks
A Joint Laboratory Service (SCL) with the DGDDI
in Marseille, Bordeaux, Montpellier, Rennes, Lille, Strasbourg, Lyon, Le Havre, le-de-France,

Les Antilles and La Runion
A National Investigations Department (SNE)
which includes an Electronic Commerce Surveillance Centre in Morlaix
A National Academy for competition, consumer affairs and fraud control

(ENCCRF) in Montpellier with offices in Montreuil
An IT Department (SICCRF): 3 centres in Paris,
Lyon and Montpellier
Institutional Networks: fruits and vegetables, wines, cross-border cooperation, etc.

Sectoral inspection networks: toys, seafood,
fertilizer and crop-growing media, food supplements, animal feed, etc.
DGCCRF - Mai 2012
11
Resources
The 3 national goals of the DNO
(National Policy Directive) for 2012
Ensure France fulfils its European market monitoring obligations
Contribute to ensuring that competition operates correctly on the markets

and the balance of trade relations
Help protect consumers by verifying the compliance and safety of products and
services, by auditing the fairness of transactions
Work organisation
National investigations
Regional investigations
Ad hoc investigations
Target national objectives in the National

Policy Directive (DNO)
DGCCRF - Mai 2012
17
12
Stanislas Martin
Republike Francuske
The DGCCRF and its environment

Partners
International presence
Relations with the public
DGCCRF - Mai 2012
13
Partners
Competition Authority (ADLC)
Telecommunications and Postal Services Regulatory Authority (ARCEP)
Agency for Food, Environmental and Occupational Health & Safety (ANSES)1
Agency for Drug and Healthcare Product Safety (ANSM)
Consumer associations
National Consumer Protection Institution (INC)
Consumer Safety Commission (CSC)2
Unfair Terms Commission (CCA)2
Consumer Mediation Commission (CMC)2
National Consumer Council (CNC)
Trade federations
The administrations (customs, directorate general for food, directorate general for risk prevention,
gendarmerie, etc.)
Audio-visual board (CSA)
Research Institute for the Study and Monitoring of Living Standards (CREDOC)
1. New establishment created by the merger of the AFSSA and the AFSSET on 1 July 2010.
2. Commissions that answer to the INC (Art. L. 534.1 et seq. of the Consumer Code introduced by Law No 2010-737 of 1 July 2010).
DGCCRF - Mai 2012
18
14
Stanislas Martin
Republike Francuske
International presence
European
European negotiations directives and regulations

Point of contact for European alert networks (RAPEX and RASFF)
Network of European competition authorities (ECN)
Administrative Cooperation Committee of Control Authorities for Consumer Protection
International
Represented in numerous organisations
International Competition Authority Network (ICN)
Codex Alimentarius Commission
International Consumer Protection and Enforcement Network (ICPEN), OECD, WTO, etc.
International technical cooperation
Agreements with Russia, Ukraine, Maghreb, China, etc.
DGCCRF - Mai 2012
15
Relations with the public
The DGCCRF website

Practical advice on consumer affairs and forms
www.economie.gouv.fr/dgccrf
The Info Service Consommation call centre,

telephone number 3939 "All Service Public" (around 0.06 min. on
average)
Visitor facilities for consumers at DDPP

and DDCSPP: duty staff process walk-in enquiries
DGCCRF - Mai 2012
19
16
Stanislas Martin
Republike Francuske
2011
Key figures
Number of inspections:
853,000
Number of establishments inspected:
153,000
Competition-related initiatives
Cartels and abuses of dominant position: 68 reports processed
17
DGCCRF - Mai 2012
2011
Key figures
Number of analyses (samples taken by the DGCCRF): 240,000
Claims barometer: 90,125 claims

(92,253 in 2010 and 110,701 in 2009)
Marketing of nonfood products
4 sectors that account for 70 %

of consumer claims:
Communication,
telephony
Work
and home
repairs
Others
Transport,
vehicles
Public enquiries: more than 154,000 contacts
Telephone calls
Letters
Emails
Walk-ins
42 %
27 %
25 %
6%
DGCCRF website hits: 2,100,000

DGCCRF - Mai 2012
20
18
Stanislas Martin
Republike Francuske
Directorate General for Competition,

Consumer Affairs and Fraud Control
DGCCRF - Mai 2012
21
19

Dravni inspektorat Republike Hrvatske
University of Zagreb, Faculty of Economics & Business

and
Ambassade de France Zagreb
Round table
Consumer at Internal Market
24 October 2013
Zagreb, Faculty of Economics and Business
Vedrana Filipovi-Gri, LL.B., B. Sc.
Enforcement of consumer economic rights
Consumer Protection Act ( O.G. 79/07,

125/07, 75/09, 79/09, 89/09, 133/09)
INSPECTIONAL SUPERVISION
Article 142- Compliance with this Act
shall be supervised by the market
inspectors of the State Inspectorate in
accordance with authorities established
by law.
22

Annual Plan
Market Surveillance Plan 2013

Annual Plan - stipulated surveillance areas, the
scope of surveillance (administrative and
sampling-based), the goals and time periods of
actions, competent inspectors (such as experts in
specific fields) and reporting
Market Surveillance Plan 2013

Enforcement
of consumer
economic
rights
Enforcement
of product
safety on the
market
Indication of the prices of products

offered to consumers
General aspects of the sale of consumer
goods and associated guarantees
Contracts concluded away from the
trader's business premises
Distance contracts
Unfair business practice
Misleading business practice
Public services provided to consumers
Consumer credit
Electrical equipment (LVD; EMC; EEF)

Machinery (MD)
Gas appliances (GAD)
Personal protective equipment (PPE)
General product safety (GPSD)
Construction products (CPD)
Aerosol dispensers
Surveillance of volatile organic compounds in
paints and varnishes
Fuel quality
Textile, footwear and crystal glass
23

Regulation Regulation (EC) No 2006/2004 on

consumer protection cooperation
Single Liaison Office (SLO)

State inspectorate (Consumer Protection Department) the public authority responsible for coordinating the
application of this Regulation within that Mamber State
Competent Authority (CA)

Any other public authority with specific responsibilities to
enforce the laws that protect consumers interests
Competent Authority (CA)

Ministry of Health
Croatian National Bank
Croatian Agency for Supervision of Financial
Services
Agency for Electronic Media
Croatian Civil Aviation Agency
Croatian Post and Electronic Communications
Agency
Costal Liner Services Agency
Ministry of Maritime Affairs, Transport and
Infrastructure
State Inspectorate
24

Mutual assistance
Exchange of information
without request
Exchange of information on
request
Mutual
assistance -SLO
Coordination of market
surveillance and
enforcement activities
Request for enforcement

measures
Market surveillance of product safety

State Inspectorate
Products cover by General Safety Act
Low Voltage Equipment
Energy efficiency requirements for household
electric rrefrigerators and freezers
Electromagnetic compatibility (EMC)
Pressure Equipment
Simple Pressure Vessels
Lifts
Machinery
Gas Appliances
Hot waters boilers
Personal protective equipment
Construction product
25


State Inspectorate
Transportable pressure equipment
Energy efficiency requirements for blasts
for fluorescent lighting
Aerosols
Crystal glass
Furniture, wood
Textile
Footwear
Quality of fuels
Ministry of Sea, Transport and Infrastructure
Cableway installations
designed to carry
persons
Interoperability of
trans-European highspeed railway
Marine equipment
Recreational craft
26

Ministry of Health
Toys
Cosmetics
Chemicals
Medical devices and

drugs
Croatian Post and Electronic

Communications Agency
Radio Equipment and
Telecommunications Terminal Equipment
Ministry of Interior
Explosives for civil uses
Equipment explosive atmospheres (ATEX)
27

State Office for Metrology

Non-automatic weighing instruments
Measuring instrument
Metrology
Practical surveillance work
SAMPLING
OF PRODUCT
TESTING
EVALUATION/
RISK ASSESSMENT
HEARING OF
E. OPERATOR
DELIVERY
BAN
DECISION
REACTIONS
(incl. penalties)
SALES
BAN
WITHDRAWAL
RECALL
28
RAPEX
NOTIFICATION

EUROPEAN COMMISSION
RAPEX SYSTEM
EU level
NATIONAL RAPEX
CONTACT POINT State
Inspectorate
Ministry of
Health
Ministry of
FinanceCustom office
Croatian Post and

Telecomunication
Agency
Ministry of Sea,
Transport and
Infrastructure
National RAPEX
network
Regional Units of
State Inspectorate
State Office for

Metrology
Ministry of
Interior
RAPEX STATISTICS
33 reactions on
receipted
notifications *
* 1stJuly -11th Octobar = 284
Rapex notification received
27 reactions delivered
from the State
Inspectorate
6 reactions delivered
from Ministry of Health
13 notifications 6 from Ministry of

regarding
Health ( toys, cosmetics)
products
7 from State Inspectorate
(novelty lighters; clothing
presenting
& textiles)
serious risk
29

Dangerous product - RAPEX
novelty
lighters
clothing &
textiles)
child-car seat
food-imitating
products
Statistics 2012 - Consumer Protection Act

Regular and focus action
34.094 controls of the Act
4. 843 infringements of the Act
2.484 requests for initiation of misdemeanour
procedures
643 administrative measures
Consumer complaints
3. 475 controls by consumer complaints
984 infrigements of the Act
142 administrative measures on return to the consumer
the amount charged in excess (total amount 660. 495,81
kn)
30

Statistics 2012 - Consumer Protection Act

Most common infringements:
Failure to carry out contractual obligations
Failure of right of consumer in a case of material defects on the
product or right of consumer based on given warranty
Failure to indicate price
Failure to declare goods
Failure to indicate special terms of sale
Failure of prior information and/or confirmation of prior information
in case of distance contract or contract concluded away from the
trader's business premises
Misleading advertising
Un fair business practice
Misleading business practice ( e.g refers to the main characteristics of
the product, the price of the product and the manner in which the
price is calculated, or the existence of a specific price advantage)
Enforcement of consumer rights

Focus areas 2014
Consumer Credit (precontractual information,
mobile payments)
e-commerce & out of

doors selling
Focus areas
2014
unfair commercial
practices (e.g. misleading
advertising, charges)
31
Public services

WEB SITE OF STATE INSPECTORATE

http://www.inspektorat.hr/prijavi
-povredu-propisa
http://www.inspektorat.hr/opasniproizvodi
Thank you!
State inspectorate of the Republic of Croatia

Franje Petraia 4
10 000 Zagreb
Croatia
www.inspektorat.hr
32
Danijela Markovi Krsti,

Europski potroaki centar, Hrvatska
Round table
Consumer at Internal Market
24 October 2013
Faculty of Economics and Business
Zagreb, 2013
EUROPEAN CONSUMER CENTRE
NETWORK (ECC-NET)
ECC-Net is an EU-wide network that provides

information to consumers on their rights when
shopping cross-border and that helps them to find
a solution if something goes wrong.
ECC-Net has been operational since 2005.
There are European Consumer Centres in 30
countries every EU Member State, Norway and
Iceland.
ECC-Net is co-financed by the EU and the
participating countries.
The services of the European Consumer Centres
are free of charge.
33

EUROPEAN CONSUMER CENTRE
NETWORK (ECC-NET)
The Government of the Republic of Croatia adopted

the Decision (OG 47/13) which stipulates that the
national European consumer center will be located
within the Ministry of Economy, which is the body
responsible for consumer protection policy.
ECC-Net is the only European network that can
inform citizens about their rights when shopping
cross-border, offering them free help when they
become entangled in cross-border problems.
Provides valuable input for the European Commission
on consumer policy issues.
ECC-Net is in a unique position to know the everyday
concerns and problems of consumers and increasingly
provides input to policy-makers at both EU and national
levels.
HOW CAN ECC-NET HELP YOU?

Your European Consumer Centre CAN:
advise you on your consumer rights for your shopping and

travel in the EU (including Iceland and Norway) from renting a
car, booking a package holiday or a flight to ordering goods
online from abroad.
give you practical consumer tips before your purchase or booking,

which will help you save money and avoid problems.
help you if you have a complaint against a trader based in

another EU country (for instance, if you are claiming a refund
which the trader has refused and which you believe you are
entitled to).
ask their counterpart centre in the country of the trader
to contact the trader on your behalf and try to find a solution
to your complaint
if your case is not for ECC-Net, advise you who to complain

to and help you find a suitable organisation
handle your complaint (against a trader based in another EU

country) if you legally reside in the EU.
34

Your European Consumer Centre CANNOT:
force traders to take action: they rely on persuasion (but it

works in at least half of the cases they handle!)
help with business to business issues, if there is no crossborder element involved (national cases) or if a trader is
established outside the EU, Norway or Iceland
be your legal representative (e.g. in court)
handle your consumer complaint if the trader is based in

your own home country.
intervene if the trader is based outside the EU (e.g. in the

US or Canada)
handle your complaint if you don't legally reside in the EU

and Iceland and Norway.
ECC NETWORK
35

STATISTICS
In 2012, ECC-Net received more than 32,000 cross-border complaints, one

third of which concerned the transport sector.
Online purchasing was the selling method which caused most problems for
consumers (60% of complaints).
More than half of the complaints were resolved amicably or passed on to

other organisations: 45% of the complaints were successfully closed after the
ECCs reached an amicable settlement with the trader and 13% were passed
on to other organisations.
60%
of complaints related
to online purchasing
32,000
complaints
received per year
Over 50% of
complaints resolved
amicably or passed
on to other
organisations
32% of
complaints
concerned
transport sector
CASE HANDLING WITHIN ECC-NET

TRADER
CONSUMER
ECC based in the

state of the trader
Trader - ECC
ECC based in the

state of the consumer
Consumer - ECC
36

CASES
CASE 1.
Consumer bought vinjeta at gas station in Slovenia and instead 8 EUR
he had to pay 80 EUR. When he returned to Croatia he contacted the
gas station but he did not receive any answer so he turned for help to
ECC Croatia. We shared the case with our collegues in ECC Slovenia
and the result was that consumer got his money back.
CASE 2.
Consumer from Germany rented car from a firm in Croatia and had
to make a deposit in amount of 3,0000,00 HRK. The car was
returned without any new damages but consumer did not receive his
deposit back. Consumer contacted the trader but the trader did not
respond so consumer turned for help to ECC Germany who shared
case with ECC Croatia. The result was that consumer got his money
back.
CASE 3.
Consumer from Slovenia purchased a book from webshop in
Croatia but never got the package which he ordered and payed.
He contacted the trader and the trader said that it is on the way
but over 2 months later he did not receive anything. Consumer
contacted ECC Slovenia which shared this case with ECC
Croatia and the result was that consumer got his book.
IT-TOOL SISTEM
37

WWW.ECC-CROATIA.HR
WWW.ECC-CROATIA.HR
38

WWW.ECC-CROATIA.HR
WWW.ECC-CROATIA.HR
39

EUROPEAN
FORUM FOR CONSUMER PROTECTION IN STRASBOURG
(01.07.2013.)
Thank you for attention!

Danijela Markovi Krsti
Europski potroaki centar Hrvatska (ECC-Net)
danijela.markovickrstic@mingo.hr
40
Sanja Smoljak Kati,

Hrvatska udruga poslodavaca
CEA - REPRESENTING EMPLOYERS INTERESTS
Croatian Employers Association is a voluntary, non-profitable independent

employers association protecting and promoting its members rights and interests
CEA was the first organization in Croatia for the purpose of representing private
sector interests
Founded in the first half of 1993
Since 1993, member of the International Organization of Employers (IOE -Geneva)
Since 1994, takes part in the activities of the International Labor Organization (ILO
Geneva)
Since 1997, member of European Confederation of Associations of Small and
Medium Enterprises (CEA-PME, Brussels)
Since 1999, member of the BUSINESSEUROPE, Brussels
CEA Offices: Zagreb, Rijeka, Osijek and Split
41
Sanja Smoljak Kati,

CEA Mission and Membership
Protection and promotion of member companies rights and interests in the field
of labor-social legislation
Representation of member companies in relations with State institutions, regional
and local authorities and trade unions,
Representation of members in the field of collective bargaining, closing of
collective agreements and labor disputes;
Promotion of entrepreneurial rights and interests, protection of private property,
development and regulation of free market, development of competitiveness and
favorable entrepreneurial climate
6,500 of entrepreneurs and employers from all industries, employing 650,000
workers, active through twenty nine sectoral associations
Any entrepreneur and employer owner of the company registered in Croatia, as
well as any foreign entrepreneur and employer having a subsidiary in our country
or operating in Croatia in accordance with the legislation in force can become
member of the CEA.
Membership fees are the core source of finance of CEA activities.
CEA Sectoral Associations

CEA Paper and Wood Industries Association
CEA Electric Goods Industry Association
CEA Financial Services Association
CEA ICT Association
CEA Chemical Industry Association
CEA Pharmacy Association
CEA Small and Medium Sized Enterprises Association
CEA Metal Industry Association
CEA Publishing and Printing Association
CEA - Non-metal Industry, Construction Materials and Mining Association
CEA Newspapers Publishers' Association
CEA Construction Association
CEA Humanitarian Mine-Clearing Association
CEA Education Association
42
Sanja Smoljak Kati,

CEA Sectoral Association (cont.)

CEA Construction Association
CEA Geodetic Geoinformatic Association
CEA Food Industry and Agriculture Association
CEA Transport Association
CEA Textile and Leather Industry Association
CEA Energy Association
CEA Trade Association
CEA Catering and Tourism Association
CEA Protection Association
CEA Health-Care and Rehabilitation Association
CEA Association of Contracted Physicians
CEA Association of Driving Schools
CEA Real Estate Developers Association
CEA Pharmaceutical Industry Association
CEA Small Shipbulding and Nautical Tourism Association
CEA Sectoral EU Association (cont.)

CEA Trade Association is member of Eurocommerce
CEA Textile and Leather Industry Association is member of the European Apparel
and Textile Organization (EURATEX)
CEA Paper and Wood Industries Association is member of the European Furniture
Manufacturers Federation (UEA)
CEA Chemical Industry Association is member of European Chemical Employers
Group (ECEG)
CEA Metal Industry Association is member of Council of European Employers of the
Metal, Engineering and Technology-Based Industries (CEEMET)
CEA Electric Goods Industry Association is member of The European Engineering
Industries Association (ORGALIME)
CEA Oil and Oil Products Trade Association is member of the Union of European
Petroleum Independents (UPEI)
CEA Construction Association is member of European Construction Industry
Federation (FIEC)
CEA Food Industry and Agriculture Association is member of GEOPA-COPA and
Confederation of the Food and Drink Industries of the EU (CIAA)
43
Sanja Smoljak Kati,

CEA Program Principles

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Dynamic sustainable growth generated by private sector

Effective tax system supporting economic growth
Rule of law
Efficient public administration and public sector
Protection of fair market competition
Flexible labor market and competent labor force
Good governance and corporate social responsibility
CEA Services for Members
Legal services
Lobbying activities
Members participating in the creation and enactment of laws, regulations,
strategies
Articulation of the interests and problems through sectoral associations
Informing entrepreneurs and various public on current economical issues and
promoting entrepreneurship
Education and organization of events for members
Business networking for entrepreneurs and managers
CEA Projects
CENTER FOR EU (Center fo European pre-accession programs CEPP)
MEDIATION CENTER
GLOBAL COMPACT
44
Sanja Smoljak Kati,

CEA Role in consumer protection
CEA -social partner (social partnership: Trade Unions Employers Government)

in the creation and enactment of laws, regulations, strategies Law on consumer
protection
Economic-social council (GSV) tripartite body for labor-social legislation, labor
relations, business environment improvement
CEA: takes part in the work of national state bodies National council for
consumer protection
CEA: Participates in elaboration of documents and reports for consumer protection
Education for members: seminars and workshops for better understanding of
consumer rights on the market (with state institution, NGO)
Research based on our members experiences with consumer rights and
consumer complaints from our members (commerce, SME, financial sector)
Networking with Association for consumer protection (NGO) sharing
information, joint initiatives, problem solving NEEDS TO BE IMPROVED!
Members of CEA : Good input to the State Inspectorate preventing unfair
competition and low-quality products
CEA Affiliated associations
Croatian Insurance Bureau

The Insurance Ombudsman and the Mediation Centre at the Croatian Insurance
Bureau have been active at the Croatian Insurance Bureau since 2007, and their
work contributed to a high degree of consumer protection in insurance.
Croatian Banking Association

Trainings and seminars
CEA and CBA Mediation center for banking sector (2010.)
45
Sanja Smoljak Kati,

PARTNERSHIP IN CROATIAN SYSTEM OF CONSUMER PROTECTION
RULE OF DEMAND AND SUPPLY

CONSUMER RIGHTS AND OBLIGATIONS CONSUMER AT EU MARKET
LACK OF COOPERATION BETWEEN KEY INSTITUTIONS
FOCUS ON EDUCATION/TRAINING:
- FORMAL, INFORMAL
- COMPANIES AND INDIVIUALS
PUBLIC AWERNESS-RAISING CAMPAIGNS
PUBLIC DEBATE (Education Strategy ) until 15.11.2013.
http://www.vlada.hr/hr/dodatno/javna_rasprava_strategija_obrazovanja_znanosti_i_tehnologije
Contact:
Croatian Employers Association
Pavla Hatza 12, 10000 Zagreb
Sanja Smoljak Kati
direktorica Udruge trgovine
director of Employers' Trade Association
Phone: ++ 385 1 48 97 555
Fax: ++ 385 1 48 97 556
www.hup.hr
e-mail: hup@hup.hr
46
Prof .dr. sc. Goroslav Keller

PACIJENT /POTROA/ KORISNIK

MEDICINA/MARKETING/ DIZAJN*
Industrijski dizajn od svog je nastanka usmjeren na

korisnika/potroaa.
Od
pojave
Bauhausa
Znanost i umjetnost vrsto su
tridesetih godina prolog stoljea osnovni je motto
povezani, kao srce i plua. Ako
dizajna stvaranje uspjenog odnosa ovjeka i
je jedno oteeno, ni drugo ne
industrijskog proizvoda. Ako kontakt izmeu
moe ispravno funkcionirati.
proizvoda i ljudi postaje toka trvenja, onda je
industrijski dizajn pao na ispitu. Meutim, ako se
Lav Tolstoj
ljudi osjeaju sigurnijim, efikasnijim, ako im je
udobnije ili su jednostavno sretniji u kontaktu sa
proizvodom, onda je dizajner uspio.1 Ovakva usmjerenost dizajna i razlog je njegove
uske suradnje sa ergonomijom. Prvi voditelj BAUHAUS-a Walter Gropius i u radnicima
vidi suradnike dizajnere. Papanek (1972)2 dokazuje da ova usmjerenost nije dovoljna,
barem iz dva razloga: previe esto dizajn postaje orue trine manipulacije, a njegovo
djelovanje u trinim uvjetima usmjereno je na manjinu. U novije doba ove kontroverze
izmeu nastojanja i ostvarenja dizajna analizira John Thackara (1988).3
Industrijski dizajn odraz je kulture proizvodnje, distribucije i potronje. Oblik proizvoda
odraavao je vrijednosni sustav svog proizvoaa i svog trgovca. Izbor proizvoda na
tritu odraavao je vrijednosni sustav svog korisnika. To je osnovni smisao razvijanja
marki proizvoda, brandova. Identitet proizvoda svoje ishodite ima u identitetu
proizvoaa, odraava njegovu reputaciju, renome, ponos. Naomi Klein (2001)4
dokazuje da je u doba globalizacije brand potpuno izgubio svoj osnovni smisao
proizvodi se dizajniraju u centrima financijske moi, a proizvode u Treem svijetu. Da bi
u svom slijedeem djelu5 u razvoju razarajueg kapitalizma nala I uzroke procesa.
Tekst je pripremljen za I. meunarodni Kongres Osoba u medicini i zdravstvenoj zatiti znanost i

umjetnost, Dubrovnik, travanj 2013.
1 Dreyfuss,H: THE MEASURE OF MAN, HUMAN FACTORS IN DESIGN, Witney, New York, 1967.
2 Papanek,V: DESIGN FOR THE REAL WORLD, HUMAN ECOLOGY AND SOCIJAL CHANGE,Thames &
Hudson, London, 1972.
3 Design After Modernism: Beyond the Object (ed). London: Thames and Hudson, 1988.
4 Klein,N: NO LOGO, Flamingo, London, 2001
5 Klein,N: THE SHOCK DOCTRINE, Penguin, New York, 2007.
*
47

Marketing kao struna djelatnost trino usmjerenog poslovanja takoer ima

korisnika/potroaa u fokusu svog interesa. Jedan od najveih autoriteta struke, Philip
Kotler, definirati e ga kao zadovoljenje potreba i elja kroz proces razmjene., da bi to
operacionalizirao kao postupak stvaranja pravog proizvoda, na pravom mjestu, u
pravo vrijeme, po pravoj cijeni.
Sve metode dizajna (C. Alexander, J. Doblin, B. Archer, J. C. Jones) i sve metode
marketinga (Tull i Hawkins, Kinnear i Taylor, Schoner i Uhl, J.McCarthy, Bellinger i
Greenberg) usmjerene su na istraivanje potreba i elja potroaa, na utvrivanje
njegovih karakteristika, od antropometrijskih veliina, do motiva, modela donoenja
odluka, njihova etikog, estetskog i kulturnog vrijednosnog sustava i ivotnih
stilova(VALS) . Sve te metode potroaa/korisnika tretiraju kao objekt, a ne subjekt
istraivako/kreativnog procesa. Na temelju rezultata istraivanja dizajner i/ili
strunjak za marketing odluuje za njega. U novije se vrijeme javljaju pokreti (ZEITGAST,
VENUS, J. Fresco, S. Hessel) , koji nastoje zadovoljenje potreba korisnika promatrati
izvan ekonomskih, trinih odnosa.
Usprkos proklamiranih principa, kao potroai na tritu i I kao korisnici
dizajniranih proizvoda osjeamo se sve vie manipulirani i otueni. Usprkos
uvjeravanjima kako smo na tritu mi potroai donosioci odluka sve smo vie
apatini.6 I industrijski dizajn i marketing korisnika/potroaa u trinim uvjetima
tretiraju kao objekt, a ne subjekt svog radnog interesa. Pokazalo se da nije dovoljno
struno raditi ZA korisnika, treba raditi SA korisnikom. Papanek (ibidem) ide toliko
daleko da je ustvrdio da su svi ljudi dizajneri. U svom radu za VOLVO u proces dizajna
ukljuuje radnike, na tragu principa Bauhausa. Nigel Cross (1972) 7 govori o
participaciji dizajna. Najbolje ju odraava arhitektonska maksima: Mi projektiramo
kue. Ljudi ih pretvaraju u domove.
Svojim profesionalnim argonom i svojim pristupom korisniku dvije se struke
izdvajaju iz ovog procesa promjene stava i ponaanja prema korisniku: pravo i medicina.
Vjerojatno je to razlog da u tim strukama imamo fenomene nadri-strunjaka
(nadripisari i nadrilijenici). Pravnici to ine procedurama, koje prosjean korisnik nije u
stanju niti pratiti niti shvatiti, lijenici argonom potpuno neshvatljivim pacijentu.
Fenomen ovakve mistifikacije mogli bi tretirati kao profesionalni imperijalizam.
Gdje je u tom procesu medicina ? Da li je realno oekivati da medicina svoje
korisnike (pacijente) pone tretirati kao suradnike, aktivne partnere ? Da li je i realno
oekivati u uvjetima suvremenog razvoja znanosti da medicina postane pristupana i
razumljiva ? Ne bi li takav proces izazvao vie tete od koristi ? Moe li se od pacijenta
6
7
Indikativan je izuzetno mali broj novih razvijenih proizvoda u zemljama tranzicije, poput Hrvatske
Cross,N: DESIGN PARTICIPATION, Academy Editions, London, 1972.
48

oekivati da shvati procedure, temelje, dostignua suvremene medicine ? Nisu li

Wikipedia, GOOGLE i druga Internet pomagala kontraindicirana u odnosu lijenik
pacijent ? Ne srozavaju li oni autoritet medicinske struke, koji je, kao i autoritet bilo koje
struke, conditio sinae qua non, svakog uspjenog odnosa strunjaka i njegovog
klijenta/potroaa/pacijenta. Svi ljudi moda jesu dizajneri, ali da li je realno oekivati
da su svi ljudi lijenici. Ne bi li popularizacija medicine dovela do arlatanstva,
banalizacije, manipulacije.
Kao laiku u Vaem strunom podruju ini mi se da je proces zapoet. CalgaryCambridge model (1998)8,
Pendleton-ov model, nastavni programi na medicinskim fakultetima9 pokazuju da se
razvijanjem i treniranjem ovih vjetina odnos pacijenta kao potroaa i lijenika kao
proizvoaa medicinske usluge mijenja. U komparaciji sa vjetinama marketinga, to su
za sada vjetine unapreenja prodaje i odnosa sa javnou.
Suvremene tendencije u marketingu i industrijskom dizajnu pokazuju da strunjaci u
ovim podrujima nisu izgubili na svom profesionalnom autoritetu i dignitetu
ukljuivanjem konanog potroaa u svoj radni tim. Dapae. Izgradnja partnerskih
odnosa sa korisnikom uzajamni je, dvosmjerni proces. Uvaavanjem korisnika
postiemo da i korisnik nas doivljava kao partnera, a ne kao otuenog, alijeniranog
manipulatora. U tom procesu i marketing i industrijski dizajn poeli su se odvajati od
svojih znanstvenih temelja, i poeli se pribliavati umjetnosti, kao dvosmjernoj
komunikaciji izmeu kreatora i promatraa.
Da li e medicina izgubiti na svom dignitetu i
autoritetu, ukoliko se spusti sa pijedestala znanstvene
nedodirljivosti
i nerazumljivosti, te priblii
umjetnosti svakodnevne komunikacije sa svojim
korisnicima? Komunikacije, koja nee skliznuti u
arlatanstvo, ki i mas-medijsku manipulaciju, nego e
pacijenta/korisnika tretirati kao homo sapiensa,
pruajui mu potpunu i razumljivu strunu
informaciju, kako bi zajedniki donosili odluke. Takva
prezentacija i takva komunikacija jesu umjetnost.
Suradnja sa dizajnom i marketingom u realizaciji
takvih projekata moe za medicinu biti korisna.
Kada gledam predmet

predmet gleda mene. Kada
upotrebljavam predmet,
odnosim se prema drutvu.
G.C. Argan
Kurtz SM, Silverman JD, Draper J (1998) Teaching and Learning Communication Skills in Medicine.
Radcliffe Medical Press (Oxford); Silverman JD, Kurtz SM, Draper J (1998) Skills for Communicating with
Patients. Radcliffe Medical Press (Oxford)
9 Poput Temelji lijenikog umijea na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu
8
49

Centar za edukaciju i informiranje potroaa
EDUKACIJA POTROAA U RH
Uvod
Sukladno standardima Europske unije, jedna od glavnih zadaa drava lanica u
provedbi politike zatite potroaa je osigurati potroaima bolju informiranost o
njihovim pravima kao i mogunosti njihove zatite, odnosno uspostaviti djelotvorne
alate razumljive, dostupne i uinkovite za potroae. Tako se primjerice, jedan od
glavnih ciljeva Strategije Europske komisije A European Consumer Agenda - Jaanje
povjerenja i rasta za razdoblje od 2012. 2020. odnosi na provedbu aktivnosti
informiranja, edukacije i savjetovanja potroaa, a kako bi se ojaala njihova uloga kao
aktivnog dionika na tritu.
Unato donoenju niza dokumenata na nacionalnoj i europskoj razini koji promiu i tite
prava potroaa krenje tih prava je prisutno u svakodnevnoj potronji. Iz tog razloga
udruge za zatitu potroaa kontinuirano provode edukativne kampanje kako bi
potroaima osigurali visoku razinu zatite njihovih prava u cilju zatite zdravlja,
sigurnosti i ekonomskih interesa .
Edukacija potroaa po sektorima

(1) Financijske usluge
Potroai u RH su suoeni s potekoama pri koritenju financijskih usluga, koje su
pojaane s financijskom krizom , ostavljajui potroaima ozbiljnu zabrinutost za
budunost svoje osobne tednje i depozita , kredita i mirovine.
Porastom nezaposlenosti u RH sve je vei broj domainstava u nemogunosti vratiti
kratkorone kredite da bi se zadovoljile osnovne potrebe domainstva iz redovitog
dohotka , investicija ili drugih uobiajenih sredstava , a bez potrebe da se s ciljem
podmirenja duga zakljuuju novi ugovori kojima bi se financirala otplata ranije
odobrenih kredita .
50

Osim pasivnih faktora(nezaposlenost, smanjeni prihodi, bolest, poveani trokovi ivota

i sl.)kao primarni faktor prezaduenosti je loe upravljanje osobnim financijama koje
kao posljedicu dobiva akumuliranje kredita koji prelaze raspoloivi dohodak.
Konano izbor potroaa u podruju financijskih usluga je ometan i jasnim nedostatkom
nezavisnog savjeta o financijskim uslugama , a dobiven savjet nije usporediv prije
potpisivanja ugovora.
Udruga Ceip provela je edukaciju potroaa kroz projekt Zatita potroaa korisnika
financijskih usluga. Uz izradu tarifnog kalkulatora za izraun najpovoljnijeg kredita
proveli smo akciju Tajni potroa u 4 grada na podruju RH. Tajni potroai su obili 8
banaka, te se na temelju istih parametara (iznos plae, visina kredita itd.) informirali o
mogunosti podizanja kredita. Rezultati su pokazali da samo 2 banke informiraju
graane sukladno zakonu. Rezultati su predstavljeni javnosti. Isti su izazvali veliki
interes medija.
(2) Elektronike komunikacije
Internet je sve privlaniji medij komunikacije koji ima itav niz prednosti; kao to je brza
dostupnost informacija (od akademskih istraivanja i mogunosti putovanja do
podataka o razliitim proizvodima i sl.). Dodatna prednost interneta je to ui djecu
rjeavanju problema i potie razvoj strategija za selekciju informacija, razmjenu
iskustava, miljenja i informacija.
Unato tome u virtualnom svijetu interneta postoje rizici i opasnosti koji su razliiti za
razne kategorije korisnika interneta, posebno kad su u pitanju djeca.
Zbog rastuih problema ovog tipa udruge za zatitu potroaa provele su kampanju
Online uionica u sklopu koje je izraena igrica za djecu od 9-14 godina Vito u svijetu
interneta (http://potrosac.mingo.hr/hr/potrosac/clanak.php?id=12562 ) .
Kroz informiranje i edukaciju 10.000 djece podigli smo razinu njihove svijesti pri
koritenju elektronikih komunikacija.
(3) Sigurnost hrane
Nacionalnim programom za zatitu potroaa potie se proizvoae hrane i nadlene
vlasti , s razliitim odgovornostima na novi pristup i preuzimanje bitne uloge u sustavu
koji se okree principu od polja do stola kao uinkovitom sredstvu za proizvodnju
sigurne hrane.
51

Upravo iz tih razloga potrebno informiranjem i edukacijom predkolske djece na

zanimljiv i dobi prilagoen nain doprinijeti provedbi mjera i ciljeva iz Nacionalnog
programa za zatitu potroaa u djelu koji se odnosi na sigurnost i kakvou hrane.
Provedbom projekta Djeje pravo na izbor u suradnji sa Programom ujedinjenih
naroda za razvoj senzibilizirali smo javnost za potrebu usvajanja zdravih prehrambenih
navika u svakodnevnom ivotu , te potrebnu suradnju na relaciji obitelj-odgojne
ustanove-lokalna zajednica.
Izlazni proizvod ovog projekta je animirani film Vito u epizodi zdrava hrana,
(http://www.youtube.com/watch?v=sCX79r5fyFI) te na taj nain osigurali zadovoljenje
pretpostavki za provedbu Nacionalnog programa za zatitu potroaa u djelu koji se
odnosi na sigurnost i kakvou hrane.
(4) Energetska efikasnost
Energetska efikasnost je jedan od prioriteta energetske politike EU, koja istie potrebu
definiranja i primjene instrumenata poticajne politike, kojima e se osigurati primjena
trokovno efikasnih rjeenja za smanjenjepotronje energije.Iz tog razloga potrebno je
informiranjem i edukacijom potroaa poticati energetsku efikasnost na podruju RH, te
na taj nain doprinijeti primjeni poticajne politike EU.
Na cilj je informirati i educirati potroae na podruju cijele Republike Hrvatske kako
uinkovito tedjeti u svojim domainstvima, prvenstveno sve oblike energije (elektrina
energiju, toplinsku energiju, plin), uz upoznavanje sa jeftinim i uinkovitim metodama
racionalizacije utroka. Predstavljanje dugoronih mogunosti tednje energije kroz
stvaranje navike kontinuiranog paljivog ponaanja u prostorima u kojima se
svakodnevno boravi i ivi.
Sukladno tome proveli smo edukativne kampanje Moja energija, moja briga i Tokelen
(http://potrosac.mingo.hr/hr/potrosac/clanak.php?id=12549) .
(5) Zdravlje
Hrvatska est godina posjeduje legislativu o pravima pacijenata no pacijenti eljene
informacije i nadalje dobivaju uglavnom putem civilnih udruga. Savjetovanje pacijenata
je zahtjevna djelatnost, jer uz pravna znanja ukljuuje poznavanje sustava zdravstva i
razumijevanje medicine. Kroz viegodinju suradnju izmeu Hrvatske udruge za
promicanje prava pacijenata i vie udruga potroaa, uoena je potreba za obuhvatnijim
prenosom iskustava u savjetovanju pacijenata, jer se ta specifina iskustvena znanja ne
mogu pronai niti u jednom formalnom niti neformalnom obrazovanju.
52

Tijekom 2011. 4 udruge za zatitu potroaa i Hrvatska udruga za promicanje prava

pacijenata provele su projekt Savjetovanje korisnika zdravstvenih usluga.
Aktivnosti usmjerene izravno na informiranje javnosti kroz javna predavanja, odnosno
tribine o pravima pacijenata, izradu i predaju zahtjev za ocjenu ustavnosti akata kojima
se omoguuje krenje osnovnih ljudskih prava pacijenata doprinijelo se vladavini prava,
te demokratizaciji hrvatskog drutva openito.
(6) Zatita okolia
Odriva proizvodnja i potronja bave se zadovoljavanjem temeljnih ljudskih potreba i
unapreivanjem kakvoe ivota na nain da se minimizira koritenje prirodnih dobara,
stvaranje toksinih tvari, emisije u zrak, vodu i tlo, te spreava ili smanjuje proizvodnja
otpada na mjestu nastajanja tijekom cijeloga ivotnog ciklusa proizvoda kako se ne bi
ugrozile potrebe buduih generacija. Dok se odriva proizvodnja odnosi iskljuivo na
proizvodni proces tj. proizvoae te vodi rauna o ekonomskim, socijalnim i okolinim
utjecajima procesa proizvodnje, odriva se potronja jednako odnosi i na proizvodni i na
potroaki dio procesa, odnosno odgovornost za odrivu potronju jednako lei i na
proizvoaima i na potroaima.
Proizvoai bi trebali teiti proizvodnom procesu kojim bi se ne samo stvarali kvalitetni
i dugotrajni proizvodi ve bi i metodologija tog procesa trebala biti takva da se koristi
optimalna koliina okolino prihvatljivih resursa te da se isti maksimalno iskoritavaju.
S druge strane, potroai bi svojim pravilnim odabirom proizvoda te umjerenou pri
njihovoj potronji (te pravilnim zbrinjavanjem otpada koji od proizvoda ostaje), ali i
racionalnom i umjerenom potronjom osnovnih resursa (voda, plin, el. energija) morali
pridonijeti promjeni postojeih obrazaca neodrive potronje.
Na temelju viegodinje suradnje sa ekolokim udrugama proveli smo edukativnu
kampanju Potroai prijatelji okolia u sklopu koje smo educirali potroae kako o
tetnosti plastinih vreica, tako i o vanosti znaka Prijatelj okolia.
Zakljuak
Provedbom projekata usmjerenih na edukaciju i informiranje potroaa na podruju RH
Ceip je pridonio da je nekoliko desetaka tisua potroaa do sada educirano i
informirano o njihovim zakonskim pravima. Korisnici naih projekata stekli su znanja o
Zakonu o zatiti potroaa , Zakonu o prireivanju igara na sreu i nagradnih igara,
Zakonu o zatiti okolia itd.
53

Provedba naih projekata ostavila je pozitivan utjecaj i na vee ukljuivanje graana u

aktivnosti udruga za zatitu potroaa, te samoinicijativno pokretanje aktivnosti u
lokalnim zajednicama.
54
II.
KOLEKTIVNA TUBA KAO
SREDSTVO ZATITE POTROAA
55
Kristijan Poljanec
OVLATENICI PRAVA NA TUBU ZA ZATITU

KOLEKTIVNIH INTERESA POTROAA
IMA LI PROSTORA ZA NOVA RJEENJA?
Ovaj rad bavi se odreenim aspektima prava na tubu za zatitu kolektivnih interesa
potroaa sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Vaea zakonska
rjeenja otvaraju odreene dileme glede procesne legitimacije potroakih udruga na
podnoenje navedenih tubi. U radu se posebno obrauje pitanje razlikovanja pojmova
opravdani interes i pravni interes te veza navedenih procesnih pretpostavki i
statutom utvrenog cilja i djelatnosti udruga za zatitu potroaa. U radu se iznose
prijedlozi rjeenja de lege ferenda kojima bi se osiguralo proirenje kruga aktivno
legitimiranih i na neke druge pravne subjekte i uinilo ureenje postupaka zatite
kolektivnih interesa potroaa sukladno tendencijama u Europskoj uniji.
Kljune rijei: tuba za zatitu kolektivnih interesa, udruga za zatitu potroaa,
pravni interes, opravdani interes, statut udruge, Europska unija.
Uvodna razmatranja
Institut zatite kolektivnih interesa potroaa, iako postoji ve cijelo jedno desetljee, jo
uvijek je nedovoljno iskoriten u hrvatskoj pravnoj praksi.1 Protekom vremena svijest o
Zakonom o zatiti potroaa (Narodne novine, 9603, dalje u tekstu kao: ZZP 03) od 29. svibnja 2003.
uveden je institut udrune tube. U Zakonu o zatiti potroaa od 13. srpnja 2007. (Narodne novine, 7907,
12507 ispravak, 7509 Zakon o potroakom kreditiranju, 7909, 8909 ispravak, 13309 Zakon o
platnom prometu, 7812 i 5613, dalje u tekstu kao: ZZP) odredbe o tubi za zatitu kolektivnih interesa
potroaa nalaze se u Glavi II., Zatita kolektivnih interesa potroaa. Opi zakonski okvir za pokretanje
postupka radi zatite kolektivnih interesa i prava uveden je Novelom Zakona o parninom postupku iz
2011. (Narodne novine, 5711). O udrunoj tubi vidi vie u Dika, Mihajlo, Udruna tuba kao instrument
apstraktne zatite potroaa, Hrvatska pravna revija, 38 (2003), 10, str. 37-43. O opem zakonskom
okviru predvienom za sporove za zatitu kolektivnih interesa i prava vidi vie kod id., Postupak u
sporovima za zatitu kolektivnih interesa i prava, u: Bili, Vanja; Blaevi, Borislav; Dika, Mihajlo; Kontrec,
Damir; Sessa, uro, Novela Zakona o parninom postupku iz 2011., Novi informator, Zagreb, 2011., str. 5570, dalje u tekstu kao: Dika, Postupak u sporovima.
1
56
Kristijan Poljanec
postojanju navedenog oblika zatite ipak raste, posebice u trenucima gospodarske krize
i nemogunou pojedinaca da si priute individualnu sudsku zatitu. Koritenje
instituta kolektivne zatite pretpostavlja ispunjenje odreenih pretpostavki. Iako
zakonom propisane, neke od njih nisu sasvim precizne i u budunosti bi mogle dovesti
do problema u primjeni kolektivne zatite.
Tema ovog rada pravo je udruga za zatitu potroaa na podizanje tube za zatitu
kolektivnih interesa potroaa. U radu se nastoje dovesti u vezu institut pravnog
interesa i statutom udruga propisani ciljevi i djelatnosti. Zauzima se stav kako bi se
sudovi prilikom ocjene da li je ispunjena procesna pretpostavka pravnog interesa trebali
rukovoditi kriterijem statutarnog cilja i djelatnosti konkretne udruge te se navedena
tvrdnja dalje eksplicira. U okviru navedene teme posebno se razmatra pojam opravdani
interes u odnosu na klasini pojam pravni interes. Odreenim aspektima navedenih
pitanja dosada se u hrvatskoj pravnoj znanosti bavilo svega nekoliko autora.2
Navedena pitanja vana su jer nedostatak jasnog razlikovanja navedenih pojmova moe
dovesti do njihovog mijeanja to posljedino moe naruiti postojei koncept pravnog
interesa i procesne legitimacije. Praktine implikacije nerazlikovanja navedenih
pojmova mogle bi dovesti u pitanje i pravnu sigurnost odnosno pravo potencijalnog
tuenika da zna tko bi se sve mogao nai u ulozi tuitelja. Time se omoguava
potencijalnom tueniku da i prije eventualnog sudskog spora sa sigurnou zna kome se
obratiti radi pokuaja mirnog rjeenja spora te zbog navedenog razloga preciznije
definiranje procesnih pretpostavki moe imati preventivan uinak.
Postojea zakonska rjeenja ZZP-a manjkava su iz nekoliko razloga. ZZP ne definira
pojam opravdani interes iako je to kriterij aktivne legitimacije potencijalnih tuitelja.
Nadalje, postavlja se pitanje koje to udruge za zatitu potroaa, kojima ZZP a priori
Pravosudnom legitimacijom udruga za zatitu potroaa openito te u parninom postupku, ovrnom
postupku i postupku osiguranja kao i u postupcima mirenja i arbitrae bavio se Mihajlo Dika. Vidi Dika,
Mihajlo, Udruna tuba, cit., str. 38-43. te id., Pravosudna legitimacija udruga za zatitu potroaa, u: Dika,
Mihajlo, Pogari, Zdenka (ur.), Obveze trgovaca u sustavu zatite potroaa, Zagreb, 2003., str. 126-142.
Aktivnom legitimacijom i pojmom opravdani interes bavio se i Marko Bareti. Tako Bareti, u kontekstu
ZZP 07, a s obzirom da je po tada vaeem zakonu sudski put zatite bio predvien samo u pogledu
nepotenih ugovornih uglavaka, iznosi kritiku pojma udruna tuba. Postavlja pitanje opravdanosti
uvoenja tog pojma po kriteriju ratione personae umjesto ratione materiae, pitanje upuuje li termin na
sve aktivno legitimirane osobe, te pitanje opravdanosti pojma tuba ako uz sudski put zatite koegzistira
i upravni put. to se tie aktivne legitimacije, smatra kako postojei termin tuba moe navesti na
pogrean zakljuak kako se njome moe postaviti svaki zahtjev, iako ZZP 07 legitimira samo na negativne
kondemnatorne zahtjeve. Bareti problematizira i pitanje irine aktivne legitimacije udruga te, kao i Dika,
govori o vezi cilja udruge i procesne legitimacije. Bareti stoga predlae da bi terminoloko odreenje
moda trebalo provesti po kriteriju ratione materiae tj. vodei rauna o pravnoj prirodi postavljenog
zahtjeva. Vidi detaljno u Bareti, Marko, Individualna i kolektivna zatita potroaa u hrvatskom pravu u:
Tomljenovi, Vesna; ulinovi Herc Edita; Butorac Malnar Vlatka (ur.), Republika Hrvatska na putu prema
europskom pravosudnom podruju: rjeavanje trgovakih i potroakih sporova, Rijeka, 2009, str. 260262.
2
57
Kristijan Poljanec
priznaje opravdani interes za pokretanje postupka, imaju in concreto i pravni interes za

pokretanje i voenje parnice radi zatite apstraktnih interesa odreenog segmenta
potroaa. Imajui na umu da ta dva pojma nemaju isto znaenje te o (ne)postojanju
ovog drugog odluuje sud, moe se dogoditi da krug konkretnih ovlatenika bude ui ili
iri od onog kojeg je zamislio zakonodavac. Posebno se razmatra pitanje da li je
propisivanje ovlasti Vlade Republike Hrvatske (dalje u tekst kao: Vlada) da svojom
uredbom3 poimence odreuje krug ovlatenika na pokretanje postupka dobro rjeenje
ili bi trebalo sudu prepustiti da ad hoc odlui da li odreena udruga ili tijelo moe
nastupati kao zastupnik apstraktnih potroakih interesa. S tim u vezi je i pitanje da li je
krug postojeih ovlatenika za pokretanje postupka preuzak i da li bi isti trebalo
proiriti i nekim drugim osobama, primjerice, Pukim pravobraniteljem i jedinicama
lokalne i regionalne samouprave. Izriitim propisivanjem kako potroake udruge imaju
ovlatenje za pokretanje postupka radi zatite kolektivnih interesa potroaa nisu
ujedno odreene personalne i teritorijalne granice aktivne legitimacije. Postavlja se
pitanje da li bi aktivno legitimirane trebale biti sve udruge ili samo one ijim su statutom
definirani cilj i predmet djelovanja vezani uz gospodarski sektor u kojem se dogodila
navodna povreda potroakih prava te to je s onim udrugama koje su svojim
djelovanjem vezane uz odreeni dio Republike Hrvatske (dalje u tekstu kao: RH) i
nemaju aspiracije djelovati na nacionalnoj razini?
Hrvatska se pravna znanost tim pitanjima bavila prije zadnjih novela ZZP-a, a koje su se
ticale i kolektivne zatite potroaa. Vaei tekst ZZP-a sada izrijekom aktivnu
legitimaciju priznaje i dravnim tijelima nadlenim za zatitu potroaa4, a aktivnu
legitimaciju vie ne ograniava samo na negativnu kondemnatornu zatitu ve ju
proiruje na deklaratornu zatitu5 te pozitivnu kondemnatornu zatitu.6 Za sluaj
nepostupanja po odluci suda, ZZP predvia mogunost izricanja novane kazne, koja
pretpostavlja postojanje pozitivnog kondemnatornog zahtjeva na isplatu iste kojeg bi
trebala postaviti ovlatena osoba.7 U hrvatski pravni sustav opi zakonski okvir za
zatitu kolektivnih interesa uveden je tek 2011. Budui da sam ZZP8 upuuje na
supsidijarnu primjenu Zakona o parninom postupku9 kao lex generalis, u radu e se
razmatrati i odnos tih dvaju zakona. Zbog svega naprijed navedenog, postoji potreba da
se pitanja postojanja i opsega aktivne legitimacije i pravnog interesa udruga za zatitu
potroaa sagledaju iz nove perspektive.
Uredba o odreivanju osoba ovlatenih za pokretanje postupka radi zatite kolektivnih interesa
potroaa (Narodne novine, 12409, dalje u tekstu kao: Uredba)
4 l. 132. st. 1. ZZP.
5 l. 136. st. 1. t. 1. ZZP.
6 l. 136. st. 1. t. 2. ZZP.
7 l. 137. st. 2. ZZP.
8 l. 141.b. ZZP.
9 Zakon o parninom postupku (Narodne novine, 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05,
02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, dalje u tekstu kao: ZPP).
3
58
Kristijan Poljanec
Nakon uvodnih razmatranja, objanjava se razlika izmeu pojmova opravdani interes

te pravni interes te se nastavno na ovo pitanje iznosi postojee ureenje aktivne
legitimacije i njegove manjkavosti s posebnim osvrtom na aktivnu legitimaciju udruga za
zatitu potroaa, njezinu irinu i kriterije odreivanja. Ukazuje se na vezu aktivne
legitimacije i statutom udruga utvrenog predmeta djelovanja i cilja za koje se u radu
tvrdi da bi trebali predstavljati kriterije odreivanja personalnih (i teritorijalnih
granica) udrune aktivne legitimacije. Prijedlozi autora de lege ferenda glede zatite
kolektivnih interesa potroaa iznijet e se u svjetlu nedavnih zbivanja na razini
Europske unije (dalje u tekstu kao: EU).
Razlikovanje opravdanog interesa i pravnog interesa i aktivna

procesna legitimacija
(1) Pojam opravdani interes i pravni interes
Pravo pokretanja postupka tubom za zatitu kolektivnih interesa potroaa, kako je isto
ureeno ZZP-om, vee se uz postojanje opravdanog interesa za kolektivnu zatitu
potroaa.10 Rije je o pojmu koji zakonom nije poblie definiran, a susreemo ga i u
nekim drugim zakonima koji ureuju materiju zatite kolektivnih interesa i prava.11
Navedeni pojam moe se protumaiti sa materijalnog i funkcionalnog gledita.
S materijalnog aspekta, pojam opravdanog interesa pravni je standard. Interes je
opravdan ako se, s obzirom na okolnosti konkretnog sluaja, moe uzeti da ta osoba
podnoenjem tube ostvaruje svoju zadau i cilj postojanja (pozitivna odrednica)12 te da
u odreenom trenutku ne djeluje nitko tko bi imao vie motiva i (predmnijevano) jae
izraenu potrebu pojaviti se kao reprezentant povrijeenih interesa i prava upravo te
skupine potroaa (negativna odrednica). Pored navedenog, sud bi svakako prilikom
l. 132. st. 1. ZZP glasi:Postupak iz lanka 131. stavka 1. ovoga Zakona mogu tubom za zatitu
kolektivnih interesa potroaa pokrenuti ovlatene osobe koje imaju opravdani interes (naglasio autor) za
kolektivnu zatitu potroaa, kao to su, primjerice, udruge za zatitu potroaa, te dravna tijela nadlena
za zatitu potroaa.
11 Vidi npr. l. 24. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine, br. 8508, 11212), l. 7. st. 1.
Zakona o nedoputenom oglaavanju (Narodne novine, br. 4309) i l. 14. st. 10. Zakona o financijskom
poslovanju i predsteajnoj nagodbi (Narodne novine, 10812, 14412, 8113, 11213).
12 Tome u prilog govori i injenica da je zakonodavac indikativno naznaio udruge i dravna tijela koja se
bave upravo zatitom potroaa kao one kojima se priznaje opravdani interes. Pored navedenog, i
Direktiva o sudskim nalozima za zatitu potroakih interesa (Directive 2009/22/EC of the European
Parliament and of the Council of 23 April 2009 on injunctions for the protection of consumers' interests,
codified version, text with EEA relevance, OJ L 110, 1.5.2009, p. 30, dalje u tekstu kao: Direktiva) propisuje
u l. 4. st. 1. da e sudovi ili upravna tijela prihvatiti listu (listu ovlatenika na podnoenje tube, op. a.)
kao dokaz pravne sposobnosti kvalificirane osobe bez prejudiciranja njihovog prava da ispitaju da li svrha
ovlatene osobe opravdava pokretanje postupka u konkretnom sluaju. O vezi statutom proklamiranog cilja
i djelatnosti udruga za zatitu potroaa vidi vie infra.
10
59
Kristijan Poljanec
ocjene postojanja opravdanog interesa trebao uzeti u obzir i prirodu i stupanj povrede
prava lanova skupine te prikladnost zahtijevane pravne zatite.13
to se tie funkcionalnog aspekta, pojam opravdani interes ima dvojaku ulogu. Prvo,
opravdani interes je zakonom propisan konstitutivni element aktivne procesne
legitimacije.14 Drugo, kriterij postojanja opravdanog interesa Vlada bi trebala uzeti u
obzir prilikom pojedinanog odreivanja ovlatenika na pokretanje postupka za zatitu
kolektivnih interesa svojim uredbama.15
S druge strane, pravni interes redovito se tumai kao pravozatitna potreba, tj. korist
koju podnositelj tube moe razumno oekivati od traene pravne zatite. Ako sud u
stadiju ispitivanja tube zakljui kako ne postoji neki drugi put pravne zatite navodno
povrijeenih subjektivnih prava, redovito e dozvoliti tubu. No, kod zatite kolektivnih
interesa situacija je neto drugaija i trai drugaiji pristup.
Naime, podnositelj tube ne stoji ni u kakvom pravnom odnosu spram tuenika ve
nastupa kao zastupnik apstraktnih potroakih interesa. Podnositelju tube nisu
ugroena ili povrijeena njegova prava. Stoga podnositelj tube po prirodi stvari sam
nema pravni interes u tradicionalnom smislu tog pojma. No klasina procesna
pretpostavka pravnog interesa mora biti ispunjena i u kolektivnoj parnici na koju se
mutatis mutandis primjenjuju odredbe ZPP-a.16 Tko stoga ima pravni interes i kakve je
on prirode?
Odgovor lei u samom konceptu zatite kolektivnih interesa. Zakonodaveva ideja i nije
da se tuitelj u ovakvim postupcima javlja kao nositelj pravnog interesa ve on u biti
posreduje izmeu ekonomski slabije i ekonomski jae strane. Uvoenjem ovog tipa
pravne zatite nastoji se na podruju parnice korigirati disbalans nastao na tritu na
kojem je zasnovan materijalnopravni odnos i osigurati jedno od osnovnih naela parnice
naelo procesne ravnotee. Uvoenjem potroakih udruga i dravnih tijela kao
tuitelja nastoji se ojaati poloaj onih o ijim se interesima posredno u stvari i radi
Tako i Dika, Mihajlo, Postupak u sporovima cit., str. 61.
Izriaj koje imaju opravdani interes daje naslutiti kako od istog ovisi pravo na pokretanje postupka te
da u sluaju izostanka opravdanog interesa, pa ak i ako se kao tuitelj javlja inae ovlatena osoba, nema
ni aktivne procesne legitimacije te bi tubu trebalo odbaciti ve u stadiju ispitivanja.
15 l. 132. st. 2. ZZP glasi:Vlada Republike Hrvatske e na prijedlog ministra nadlenog za poslove zatite
potroaa uredbom odrediti osobe ovlatene za pokretanje postupka za zatitu kolektivnih interesa
potroaa iz lanka 131. stavka 1. ovoga Zakona pred nadlenim sudom iz lanka 132.c ovoga Zakona.
Navedenu odredbu trebalo bi tumaiti na nain da Vlada ne moe sua sponte odrediti koje e to udruge za
zatitu potroaa i dravna tijela za zatitu potroaa biti ovlatena pokrenuti postupak pred sudom ve
pritom mora uzeti u obzir da uredbom odreene osobe imaju opravdani interes za kolektivnu zatitu
potroaa. Da Vlada vodi rauna o navedenom te da opravdani interes vee uz kompetencije pojedinih
ovlatenika
daje
naslutiti
i
Obrazloenje
uz
prijedlog
Uredbe
dostupno
na
www.vlada.hr/hr/content/download/105472/1503870/file/17-05.pdf, [21.10.2013.].
16 l. 141. b. ZZP.
13
14
60
Kristijan Poljanec
potroaa. Drugim rijeima, pretpostavka pravnog interesa ne moe se u ovakvim

postupcima ocjenjivati kroz prizmu klasinog individualistikog koncepta parnice ve
kolektivistikog koji iziskuje drugaiji pristup u ocjeni nekih tradicionalnih postulata
parninog postupka.
Na sudu je da ispita ne samo da li podnositelj tube ima opravdani interes za pokretanje
postupka za zatitu kolektivnih interesa potroaa ve i da li ta skupina potroaa od
pravosudnog angamana moe oekivati nekakvu posrednu pravozatitnu korist po
svoje apstraktne kolektivne interese, a koje zastupa konkretni ovlatenik kao nositelj
posredujueg pravnog interesa, tj. pravnog interesa posredstvom kojeg se ostvaruje
posredni pravni interes potroaa. Ispitujui pravni interes udruge za zatitu
potroaa, sud u biti ocjenjuje da li potroai mogu oekivati neku pravozatitnu korist
od angamana udruge u njihovoj pravnoj stvari uzimajui u obzir financijske, kadrovske
i strune kvalitete pojedine udruge.
U prilog navedenom tumaenju ide i lanak 138. st. 1. i 2. ZPP-a.17 Analizirajui odredbe
ovog lanka, razvidno je kako su subjektivne granice pravomonosti proirene na sve
potroae18 to znai da obveza na proputanje ima uinak na svakog pripadnika
potroake skupine o ijim se interesima odluivalo. Pored toga, zakonodavac je svakom
potroau na kojeg su proirene subjektivne granice pravomonosti izrijekom dao
neposrednu ovrnopravnu legitimaciju.19
Pravilno razlikovanje navedenih pojmova vano je za ispravnu i smislenu primjenu ZZPa. Naime, ova dva pojma predstavljaju alat suda u proirenju ili suavanju kruga
ovlatenika na pokretanje postupka za zatitu kolektivnih interesa potroaa.
l. 138. glasi: (1)Odluka kojom sud usvaja tubeni zahtjev obvezuje tuenika da se u budunosti suzdri
od istog ili slinog protupravnog ponaanja u odnosu na sve potroae. (2) Ovrhu na temelju odluke iz
stavka 1. ovog lanka moe osim tuitelja i ovlatene osobe iz lanka 132. stavka 2. ovoga Zakona, traiti i
svaki potroa iz stavka 1. ovoga lanka. (naglasio autor).
18 Treba uzeti da se misli na sve potroae pripadnike one potroake grupe o ijim se kolektivnim
interesima odluivalo. Primjerice, ako je usvojen tubeni zahtjev u postupku protiv tele-operatera zbog
povrede kolektivnih interesa potroaa telekomunikacijskih usluga, onda bi takva presuda obvezivala
tuenika prema svim potroaima telekomunikacijskih usluga, a ne i npr. bankarskih ili komunalnih
usluga.
19 Dok parninu procesnu legitimaciju ZZP daje samo ovlatenim osobama, ovrnopravnu priznaje i
svakom pojedinom potroau. To je razumljivo jer su individualni potroai u naelu slabija strana i
trebaju neku ovlatenu osobu, koja u pravilu posjeduje i vea znanja i materijalne resurse, da se nosi sa
predstojeom parnicom. No kada sud pravomono usvoji tubeni zahtjev, oni raspolau ovrnom
ispravom koja u pravilu nepobitno i nepromjenjivo utvruje kako je druga strana povrijedila njihova
prava to ih u nastavnoj ovrsi ini jaom stranom i ne trebaju vie posrednika u zatiti svojih prava. Ako
se uzme u obzir da se takva legitimacija daje vjerovniku u pravomonoj presudi utvrene trabine, onda
oito zakonodavac ovim rjeenjem priznaje da su potroai o ijim se kolektivnim interesima odluivalo
svojevrsni posredni vjerovnici u presudi utvrene trabine na proputanje. Davanjem ovrnopravne
legitimacije omoguava im se da samostalno prinudno ostvare onu oekivanu posrednu pravozatitnu
korist suzdravanje od istog ili slinog povreujueg postupanja u budunosti.
17
61
Kristijan Poljanec
Opravdani interes konstitutivni je element obligatorne pretpostavke aktivne procesne

legitimacije. Pravni interes druga je obligatorna pretpostavka. One moraju biti ispunjene
da bi tuba bila dopustiva. Problem se moe javiti ako su navedene pretpostavke
ispunjene kod vie od jednog tuitelja20 pa e sud moda biti u situaciji da mora suziti
krug ovlatenika.
Sud bi mogao i proiriti krug ovlatenika na pokretanje postupka. Treba uzeti kako krug
osoba Uredbom ovlatenih na pokretanje postupka ne znai kako su to sve osobe koje bi
se mogle javiti u ulozi tuitelja. Naime, iz teksta Uredbe razvidno je da se Vlada vodila
listom potencijalnih ovlatenika te kao ovlatene osobe odredila neka dravna tijela
nadlena za zatitu potroaa te neke saveze udruga za zatitu potroaa.21 No budui da
je lista iz l. 132. st. 1. samo egzemplifikativna, nema zakonske prepreke da sud, ako
ocijeni kako i neke druge udruge za zatitu potroaa ili neka druga dravna tijela imaju
opravdani interes za kolektivnu zatitu potroaa, ne prizna aktivnu procesnu
legitimaciju i time u stvari proiri postojei krug ovlatenika.22 Iz toga slijedi kako bi
nadleni trgovaki sud izravno na temelju zakonske norme aktivnu legitimaciju mogao
priznati i nekoj drugoj potroakoj udruzi i dravnom tijelu nadlenom za zatitu
potroaa, ali i nekom drugom entitetu.23
Treba zamisliti sljedeu situaciju: Trgovac igrakama oglaavajui svoje artikle namijenjene
maloljetnicima u promidbenom spotu koristi promidbene metode kojima je cilj iskoristiti lakomislenost
maloljetnika raunajui da e na taj nain utjecati na njihovo ponaanje na tritu. Pravobranitelj za djecu,
kao ovlatena osoba sukladno l. 5. Uredbe, podie tubu pred nadlenim trgovakim sudom tvrdei da
trgovac postupa suprotno odredbama o nepotenoj poslovnoj praksi, konkretno, krei l. 109. st. 1. podst.
2. i st. 2. ZZP. U istom trenutku pred istim sudom Agencija za elektronike medije, kao ovlatena osoba
sukladno l. 4. Uredbe, podie tubu tvrdei da je prekren l. 30. st. 1. Zakona o elektronikim medijima
(Zakon o elektronikim medijima (Narodne novine, 15309, 8411, 9413)) o oglaavanju koje je
namijenjeno maloljetnicima ili koje koristi maloljetnike. Moe se rei kako u konkretnoj situaciji svaka od
navedenih ovlatenih osoba ima opravdani interes jer joj je a priori isti priznat Uredbom. No, za razliku od
toga, pravni interes je pretpostavka koja se ocjenjuje in concreto. Pitanje je kojoj od njih priznati vei
pravni interes i time aktivnu procesnu legitimaciju? Odgovor vjerojatno lei u ocjeni suda koja od njih ima
vii stupanj pravnog interesa odnosno od ijeg angamana potroai mogu oekivati veu pravozatitnu
korist. Dakle, budui da pravni interes i opravdani interes nisu isto ni u sadrajnom ni u funkcionalnom
smislu, moe se dogoditi da premda obje ispunjavaju pretpostavku opravdanog interesa nemaju obje
jednako izraeni pravni interes, a time i procesnu legitimaciju za pokretanje postupka.
21 Ovlatene osobe su prema l. 2. Uredbe: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Ministarstvo
zdravstva i socijalne skrbi, Dravni inspektorat, Agencija za elektronike medije, Pravobranitelj za djecu,
Potroa Hrvatski savez udruga za zatitu potroaa te Savez udruga za zatitu potroaa Hrvatske. O
kritici ove liste i moguim izmjenama vidi infra.
22 Naime, zakonodavac u navedenom lanku potroake udruge te dravna tijela nadlena za zatitu
potroaa navodi kao primjer ovlatenih osoba koje imaju opravdani interes za kolektivnu zatitu
potroaa. To znai da su potroake udruge kao takve (dakle, sve) istovremeno i zakonom ovlatene
osobe s opravdanim interesom za kolektivnu zatitu, a Vlada se u okviru toga odluila samo za neke.
23 U prilog takvom tumaenju govore i tendencije u pogledu ureenja udrunih i kompenzacijskih
kolektivnih tubi na razini EU, o emu vidi vie infra. Mogue je i suprotno tumaenje po kojem bi se
pojam ovlatena osoba iz l. 132. st. 1. tumaio u vezi sa st. 2. i odnosio samo na one osobe koje je Vlada
na osnovi zakonskog ovlatenja odredila Uredbom. No kako zakonodavac navodi kako su udruge za
zatitu potroaa primjer ovlatenih osoba s opravdanim interesom za kolektivnu zatitu potroaa,
20
62
Kristijan Poljanec
(2) Kriteriji odreivanja aktivne legitimacije potroakih udruga

Ve je supra spomenuto kako pravo na pokretanje postupka za zatitu kolektivnih
interesa potroaa imaju osobe s opravdanim interesom u koje zakon ubraja i udruge za
zatitu potroaa, a potom je Uredbom odreeno kako aktivnu legitimaciju imaju dva
saveza udruga.24
Navoenje udruga za zatitu potroaa kao ovlatenika s opravdanim interesom
razumljivo je budui da su iste osnovane od strane potroaa s ciljem promicanja i
zatite prava i interesa potroaa.25 No nije jasno zato je Uredbom ovlatenje za
pokretanje postupka radi zatite kolektivnih interesa potroaa dano savezima udruga,
budui da za to nije bilo i nema zakonske osnove.
Naime, prema slovu zakona26, nigdje nije savezima udruga dano pravo na pokretanje
postupka pred sudom radi zatite zajednikih (kolektivnih) interesa potroaa. Oni radi
zatite istih mogu nastupati pred tijelima dravne uprave, u koja ne ulaze trgovaki
sudovi. Sama injenica da savezi imaju pravnu osobnost27 pa bi mogli biti aktivna
stranka u postupku nita ne mijenja jer ju imaju npr. i gradovi, pa (zasada) nisu aktivno
legitimirani na pokretanje postupka.28 Pored toga, jasno je propisano29 kako savezi
udruga djeluju u ime svojih lanova, dakle, pojedinih udruga, a one su te preko kojih
dalje njihovi lanovi, tj. potroai, promiu svoja prava i interese te preko kojih potroai
tite svoja prava i interese sredstvima kolektivne zatite (udruna tuba).
Udruge za zatitu potroaa udruuju se, inter alia, radi uzajamne potpore i ostvarivanja
zajednikih interesa na nacionalnoj i meunarodnoj razini. Rije je o udrunim
zajednikim interesima, dakle, o kolektivnim interesima udruga, a ne kolektivnim
interesima potroake populacije. Nije sporno da, primjerice, udruge za zatitu
trebalo bi uzeti da reduciranje istih samo na neke ne moe spreavati sud u proirenju kruga potencijalnih
ovlatenika jer bi to dovelo do davanja prednosti tekstu Uredbe pred tekstom ZZP-a, ime bi sud odstupio
od naela lex superior derogat legi inferiori i pri ocjeni aktivne legitimacije pogreno primijenio
postupovno pravo, ime bi se poinila bitna povreda odredaba parninog postupka.
24 Prema l. 2. t. 6. Uredbe to je Potroa Hrvatski savez udruga za zatitu potroaa, a prema t. 7. to je
Savez udruga za zatitu potroaa Hrvatske.
25 Vidi l. 125. st. 1. ZZP. Udruge za zatitu potroaa, pored ostalih, ulaze i u krug nositelja zatite
potroaa po l. 122. ZZP, a po l. 123. st. 1. njihovi predstavnici sudjeluju u radu Nacionalnog vijea za
zatitu potroaa.
26 l. 125. st. 4. ZZP glasi: Udruge za zatitu potroaa u Republici Hrvatskoj mogu se udruivati u saveze
radi provoenja politike zatite potroaa, uzajamne potpore i ostvarivanja zajednikih interesa na
nacionalnoj i meunarodnoj razini. (5) Savezi udruga za zatitu potroaa mogu nastupati, u ime svojih
lanova, a na dobrobit svih potroaa, u javnosti i pred tijelima dravne uprave, radi zatite zajednikih
interesa potroaa, davati miljenja na prijedloge propisa koji mogu imati utjecaja na potroae (naglasio
autor).
27 l. 125. st. 6. ZZP.
28 O potrebi proirenja ovlatenja za pokretanje postupka za zatitu kolektivnih interesa potroaa na
jedinice lokalne i regionalne samouprave vidi infra.
29 l. 125. st. 5. ZZP.
63
Kristijan Poljanec
potroaa komunalnih usluga mogu imati zajednike interese te iste ostvarivati prema
nacionalnim vlastima30, 31 kao i na razini EU, to posredno koristi i samim potroaima s
njihovog podruja. No, ima saveza udruga koji okupljaju udruge za zatitu potroaa
razliitih interesa koji moda i nemaju puno dodirnih toaka.32 Stoga postoji opasnost da
savez udruga zbog injenice da u njegovom okrilju djeluju udruge razliitih profila ne
bude pravi reprezentant kolektivnih interesa nekog segmenta potroake populacije,
iako nominalno po Uredbi ima aktivnu legitimaciju za pokretanje (svakog, op. a)
postupka pred nadlenim trgovakim sudom radi zatite kolektivnih interesa
potroaa.33 S obzirom da je pokretanje postupka radi zatite kolektivnih interesa
potroaa skopano s visokim trokovima, potrebom dugotrajne i minuciozne pripreme
te nerijetko potrebom pregovaranja s drugom stranom oko mogunosti mirnog rjeenja
spora, bilo bi dobro kada bi aktivnu legitimaciju imale samo pojedinane potroake
udruge specijalizirane za pojedino podruje, uz eventualnu mogunost aktivnog
suparniarstva.34 Moe se uzeti da bi kriterij odreivanja kruga potencijalnih
ovlatenika na kolektivnu zatitu trebao biti u korelaciji sa statutom propisanim
ciljevima i djelatnou udruga. Prilikom odreivanja tko se moe in concreto pojaviti kao
reprezentant kolektivnih interesa neke skupine potroaa, sud bi trebao uzeti u obzir da
U ovom radu zauzima se stav da ostvarivanje zajednikih interesa na nacionalnoj razini ukljuuje i
ostvarivanje zajednikih interesa na regionalnoj npr. upanijskoj razini, posebice imajui u vidu da l. 124.
ZZP propisuje obvezu jedinica lokalne i regionalne samouprave da podupiru rad potroakih udruga.
31 Npr. u Savezu udruga za zatitu potroaa Hrvatske djeluju niz lokalnih i regionalnih potroakih
udruga. Svakako da te udruge svoje zajednike interese, primjerice, u pogledu potpore svom radu ili
osnivanju zajednikih savjetovalita mogu bolje ostvariti udruene nego samostalne. O ovom savezu
udruga vidi vie na http://zastita-potrosaca.org/o-nama/, [27. 10. 2013.].
32 Tako primjerice u Hrvatskom savezu udruga za zatitu potroaa Potroa djeluju Udruga za zatitu
potroaa ibensko-kninske upanije Plavi val specijalizirana za zatitu prava turista, putnika i prava na
zdrav okoli, Hrvatsko udruenje za prirodnu, energetsku i duhovnu medicinu te Potroa Drutvo za
zatitu potroaa Hrvatske koje se, prema l. 7. svog Statuta, potie, pomae i razvija konkurenciju na
tritu, praenje i reguliranje monopola, zadovoljavajue standarde roba i usluga, prijedloge Vladi za
kontrolu i reguliranje trita, dakle, pitanjima od znaaja za nacionalno trite. Te tri udruge nemaju isti
djelokrug rada niti u teritorijalnom niti u sadrajnom smislu. Vidi vie o radu i ciljevima spomenutih
udruga na http://www.savez.potrosac.hr/ [27. 10. 2013.].
33 Treba imati u vidu kako Uredba, za razliku od aktivne legitimacije nekih drugih ovlatenika, ne
ograniava aktivnu legitimaciju navedenih dvaju saveza udruga samo na pokretanje nekih postupaka to
vodi do zakljuka kako njihova legitimacija postoji npr. i za pokretanje kolektivnih parnica u podruju
financijskih usluga, ali i glede komunalnih usluga, budui da ni statuti navedenih udruga ne ograniavaju
djelatnost i cilj udruga samo na djelovanje u nekom sektoru u kojem bi se mogla dogoditi povreda. Za
razliku od navedenih saveza, Udruga Franak je podruje svojih aktivnosti usredotoila na sektor
pruanja usluga bankarskog potroakog kreditiranja. O ciljevima udruge Franak vidi vie na
http://udrugafranak.hr/index.php/onama [27. 10. 2013.].
34 O mogunosti intervencije (mijeanja) drugih ovlatenih tuitelja, dakle i drugih potroakih udruga, s
poloajem jedinstvenog (aktivnog) suparniara u pokrenutu parnicu, uz dozvolu tuitelja govori i l. 502.
d. ZPP.
30
64
Kristijan Poljanec
li je statutom pojedine udruge propisano da je osnovana te da djeluje radi zatite one

skupine potroaa o ijim se pravima u konkretnom sporu i radi.35
Stoga bi trebalo uzeti kako su aktivno legitimirane na pokretanje parnice radi zatite
kolektivnih interesa potroaa samo one udruge za zatitu potroaa koje su svojim
statutom kao cilj propisale rad na promicanju i zatiti prava i interesa upravo onog
segmenta potroake populacije ija su prava i interesi navodno povrijeeni
nezakonitim postupanjem trgovca. Ako bi tubu podnijela udruga koja kao svoj cilj nije
propisala rad na promicanju i zatiti interesa potroaa u ije ime nastupa, treba uzeti da
ona nema opravdani interes36 inicirati konkretnu parnicu te da, tovie, tim inom kri
odredbe vlastitog internog akta i ulazi u zonu prekrajne odgovornosti37. Pored kriterija
ciljeva i djelatnosti kao kriterija odreivanja personalne dimenzije aktivne legitimacije
udruga za zatitu potroaa, treba voditi rauna i o teritorijalnoj dimenziji aktivne
etiri su temeljna argumenta zato bi to trebalo uzeti kao personalni kriterij odreivanja aktivne
legitimacije u postupku. U prvom redu, o cilju udruge i funkcijama koje obavlja ovisi ocjena gore
spomenutog opravdanog interesa. Svakako da lokalna udruga specijalizirana za npr. zatitu interesa
potroaa komunalnih usluga ima opravdaniji interes za tubu protiv lokalne toplane od udruge koja
prvenstveno djeluje na nacionalnoj razini te joj je zatita navedene skupine potroaa samo jedna od
djelatnosti. Ako nema mjesta suparniarstvu, trebalo bi dati prednost prvoj. Drugo, za pretpostaviti je da
udruga koja se jasno opredijelila da e tititi i promicati interese odreene potroake populacije
raspolae ljudskim resursima kompetentnim za gospodarsko podruje u kojem je nastupila navodna
povreda. To je ujedno i jedan od argumenata zato bi trebalo aktivnu legitimaciju ograniiti na
specijalizirane udruge, budui da veliki savezi udruga koji pokrivaju razna podruja moda tee mogu
okupiti vlastiti tim ljudi educiranih za pojedino podruje te su prisiljeni potraiti pomo vanjskih
suradnika to poskupljuje iniciranje postupka. Tree, na potroake udruge primjenjuje se mutatis
mutandis i Zakon o udrugama (Zakon o udrugama, Narodne novine, 8801, 1102, dalje u tekstu kao: ZU).
Tamo jasno stoji kako udruga od svog osnutka moe obavljati djelatnosti kojima se ostvaruju njezini ciljevi
utvreni statutom (l. 5. st. 1. ZU.). Radilo bi se o kogentnoj normi koja propisuje sadrajno ogranienje
rada udruga. Da se radi o kogentnoj normi, proizlazilo bi i iz lanka 35. t. 3. ZU koji obavljanje djelatnosti
koja nije u skladu s statutarnim ciljevima navodi kao razlog za zabranu djelovanja udruge, te je takvo
postupanje sankcionirano i prekrajnom odgovornou (l. 39. st. 1. t. 2. glasi: Novanom kaznom od
1.000,00 do 10,000,00 kuna kaznit e se za prekraj udruga koja () obavlja djelatnosti koje nisu u skladu
s ciljevima utvrenim statutom (lanak 5. stavak 1.), ()). Naposljetku, nikako ne treba zaboraviti kako se
od 2011. na tube za zatitu potroaa podredno primjenjuje i ZPP koji jasno propisuje kako tubu za
zatitu kolektivnih interesa i prava mogu podnijeti, inter alia, udruge koje se u sklopu svoje registrirane ili
propisom odreene djelatnosti bave zatitom zakonom utvrenih kolektivnih interesa i prava graana
(vidi l. 502. a. ZPP). Budui da je registrirana djelatnost ona koja je upisana u registar prema sadraju
statuta, treba uzeti kako je i na ovom mjestu zakonodavac statutom propisanu djelatnost imao na umu
uiniti kriterijem za ocjenu aktivne legitimacije udruga.
36 Opravdani interes nema jer isti ne moe izvesti iz svog statuta. Naime, iz statuta bi trebalo biti vidljivo
zato upravo ta udruga zasluuje da djeluje u ime neke apstraktne skupine potroaa. Ne treba
zaboraviti kako se i potroai po l. 2. ZU slobodno i dobrovoljno udruuju radi zatite svojih probitaka.
Svako prihvaanje da potroae zastupa udruga koja nije svojim statutom propisala da zastupa interese
upravo te skupine potroaa ujedno bi znailo da njihove probitke zastupa subjekt koji nije nastao
njihovom slobodno oitovanom voljom odnosno da ih zastupa subjekt koji ne izvodi svoj legitimitet iz
volje onih koje zastupa, te u konanici svojim radnjama i obvezuje. Takav subjekt ne moe tvrditi kako ima
opravdani interes da zastupa tu potroaku skupinu.
37 U prilog ovoj tezi, o vezi glavnih ciljeva i aktivne legitimacije za podnoenje udrune tube govore i
dokumenti EU o naelima za ureenje udrunih tubi i tubi za naknadu tete o kojima vidi vie infra.
35
65
Kristijan Poljanec
legitimacije udruga za zatitu potroaa da tubom pokreu parnice za zatitu

kolektivnih interesa potroaa. Dok su odredbe o ciljevima i djelatnostima udruga
obligatorne38, odredbe o podruju na kojem udruga djeluje fakultativne su prirode 39.
Treba uzeti da bi i odredba statuta udruge kojom bi se njezine aktivnosti ograniavale
samo na odreeno podruje40 bila jedan od kriterija sudu prilikom odreivanja aktivne
legitimacije za pokretanje parnice te bi se prema tome odreivao i opravdani interes
za podizanje tube.
O sadraju prava na udrunu tubu prema Noveli ZPP 2011.

Pitanje sadraja prava na udrunu tubu usko je vezano uz pitanje aktivne legitimacije.
Kada utvrdimo tko je aktivno legitimiran pokrenuti postupak, postavlja se pitanje
sadraja te aktivne legitimacije, tj. pitanje to je konkretna udruga ovlatena traiti u
odnosu na navodnog tetnika. Do donoenja Novele ZPP-a 2011. sadraj prava na
udrunu tubu tj. skup ovlatenja koja je udruga za zatitu potroaa imala bio je
odreen odredbama ZZP-a.41 Radi se o deklaratornom ovlatenju na utvrenje ina
povrede uz obvezu tuitelja da in povrede precizno definira42, o kondemnatornom
Vidi l. 11. st. 3. ZU.
Vidi l. 11. st. 4. ZU.
40 Vidi umjesto ostalih l. 2. st. 1. Statuta Udruge Korana udruge za zatitu potroaa Grada Karlovca,
dostupno na http://www.korana.hr/index.php/11-dokumenti/13-statut, [27. 10. 2013.]. Nije vjerojatno
da bi neka udruga lokalnog profila bila zainteresirana za pokretanje parnice koja ima iru dimenziju, pa
situacije u kojima bi sud odluivao o aktivnoj legitimaciji takvih udruga vjerojatno nee biti uestale.
Pitanje je to ako se radi zatite kolektivnih interesa potroaa s nekog ueg, npr. upanijskog podruja,
treba odluiti o aktivnoj legitimaciji dviju udruga nacionalnog i regionalnog predznaka. Primjerice, da li
u situaciji u kojoj se radi o navodnoj povredi kolektivnih interesa potroaa komunalnih usluga jednog
velikog grada dopustiti iniciranje parnice lokalnoj udruzi ili nacionalnoj udruzi za zatitu kolektivnih
interesa konzumenata komunalnih usluga? Odluka suda tada svakako nee ovisiti samo o odredbi o
podruju na kojem udruga djeluje ve bi, radi dobrobiti potroaa, trebalo voditi rauna i o materijalnim i
ljudskim resursima s kojima svaka udruga raspolae radi uspjenijeg voenja parnice.
41 Tako l. 136. ZZP propisuje: Ako utvrdi da je tubeni zahtjev osnovan, sud e odlukom: 1) utvrditi in
povrede propisa o zatiti potroaa iz lanka 131. st. 1. ovoga Zakona i precizno ga definirati, 2) narediti
tueniku da prekine s postupanjem koje je protivno propisima o zatiti potroaa iz lanka 131. st. 1.
ovoga Zakona, te narediti mu da, ukoliko je to mogue, usvoji mjere koje su potrebne za uklanjanje tetnih
posljedica koje su nastale zbog njegovog protupravnog ponaanja i 3) zabraniti mu takvo ili slino
ponaanje ubudue. Sud, sukladno naelu dispozitivnosti, o navedenom odluuje ako ocijeni osnovanost
tubenog zahtjeva, to znai da navedeni zahtjevi moraju biti postavljeni u petitu tube.
42 U tubenom bi zahtjevu udruga trebala precizno opisati o kakvoj je povredi rijei i uopene formulacije
inile bi tubeni zahtjev neodreenim. Precizno odreenje ina povrede vano je i zbog toga to sud
zabranjuje takvo ili slino ponaanje ubudue pa je vano da se tono odredi o kakvom se protupravnom
ponaanju (povredi) radilo. Odreenost deklaracije o vrsti povrede i kondemnacije na neinjenje pro
futuro pretpostavka je i uspjenog provoenja ovrhe. Tako i Dika, Mihajlo, Udruna tuba, cit., str. 39.
Pitanje je kako shvatiti izraz takvo ili slino ponaanje, tj. da li je dovoljno da udruga u tubi, pa potom
sud u izreci usvajajue odluke, navede zabranjuje se takvo ili slino ponaanje ili bi slino ponaanje
takoer trebalo precizno opisati. U suprotnom, postavlja se pitanje dometa slinog ponaanja a time i
irine kruga aktivnosti koje trgovac ne smije poduzimati kako ne bi bio izloen eventualnim novanim
38
39
66
Kristijan Poljanec
zahtjevu na neinjenje protupravne radnje, kondemnatornom zahtjevu na injenje koje

ima za cilj uklanjanje tetnih posljedica protupravnog ponaanja43 te kondemnatornom
zahtjevu na neinjenje opisane ili sline povrede ubudue. Uz navedene zahtjeve, u tubi
bi se mogao postaviti i kondemnatorni zahtjev za objavom cijele ili dijela presude o
troku tuenika.44
Donoenjem Novele ZPP-a inauguriran je opi zakonodavni okvir za kolektivne tube
koji se supsidijarno primjenjuje i na udrunu tubu iz ZZP. U pogledu sadraja pravne
zatite koja se moe zahtijevati, navedena dva zakona se u osnovnim crtama poklapaju,
no ini se da je ZPP, premda opi propis, preciznije odredio to se pojedinim zahtjevom
kaznama za nepotivanje obveze iz sudske odluke (l. 137. ZZP) te kako ne bi bio ponovno izloen
sudskom postupku. Radi se u biti o potivanju temeljnog naela ureenog pravnog poretka pravnoj
sigurnosti jedne od stranaka u pravnom odnosu. To posebice dolazi do izraaja kada su u pitanju trgovci
kojima svaka pravna neizvjesnost, pa i u pogledu sadraja obveze izreene sudskom presudom,
predstavlja otegotnu okolnost za budue ponaanje na tritu, pogotovo imajui u vidu proirene
subjektivne granice pravomonosti. Svakako bi udruge ve u tubi i sud, ako postavljeni tubeni zahtjev
ocijeni osnovanim, trebali precizirati to se ima smatrati pod slinim ponaanjem jer se time unosi vii
stupanj izvjesnosti u pravne odnose potroaa i trgovca. Suprotno glede odreenosti radnje ije se
proputanje trai vidi u Dika, Mihajlo, Postupak u sporovima, cit. str. 69.
43 Kao to je ve navedeno (v. supra bilj. 43) radi se o kondemnaciji na usvajanje mjera potrebnih za
uklanjanje tetnih posljedica nastalih zbog trgovevog protupravnog ponaanja. Pretpostavka usvajanja
takvih mjera, pored nunosti njihovog odreivanja ve u petitu tube, jest i postojanje mogunosti
usvajanja istih, to treba tumaiti kao kriterij po kojem sud, ovisno o okolnostima konkretne situacije,
ocjenjuje da li je trgovac u stanju iste implementirati u svom poslovanju radi anuliranja tete nastale
povredom propisa o zatiti potroaa. Uvoenje ovog oblika pravne zatite u odreenoj mjeri podsjea na
institut strukturnih mjera i mjera praenja poslovanja iz l. 14. st. 1. t. 3. Zakona o zatiti trinog
natjecanja (Narodne novine, br. 7909, 8013).
44 lanak 136. a. ZZP spominje objavu sudske odluke te propisuje: Sud e naloiti tueniku da o svom
troku objavi cijelu ili dio odluke ukoliko njeno objavljivanje moe doprinijeti da se ublae ili u potpunosti
iskljue tetne posljedice povrede propisa o zatiti potroaa iz lanka 131. stavka 1. ovoga Zakona. Treba
uzeti da e o navedenom sud odluiti ako takav zahtjev bude postavljen.
67
Kristijan Poljanec
moe traiti45 i time je na neki nain suplementarno sredstvo pri tumaenju odredbi ZZP
o sadraju tube.46
Vezano uz aktivnu legitimaciju potroakih udruga, postavlja se pitanje njihovog
pravnog odnosa sa samim potroaima ije interese zastupaju te da li, i u kojoj mjeri,
udruge ovise i volji potroaa ije interese zastupaju. Naime, navedeno pitanje postavlja
se s obzirom na zakonom propisanu samostalnost udruga u radu.47 Samostalnost i
neovisnost potroakih udruga proizlazila bi i na neki nain i iz odredbe po kojoj ne
samo pokretanje ve i voenje postupka radi zatite kolektivnih interesa potroaa ne
spreava oteenog potroaa ili potroae da pokrenu odtetnu parnicu protiv
navodnog tetnika, parnicu za ponitaj ili utvrenje nitetnosti sklopljenog ugovora ili
bilo koji drugi postupak radi ostvarenja prava koja joj pripadaju po ZZP ili drugim
zakonima.48 To bi znailo da, ako individualni potroa ili njih vie smatraju kako bi
bolje sami zatitili neke svoje interese i prava, mogu paralelno, dakle, i uz injenicu da je
postupak pokrenut po udruzi za zatitu potroaa pendentan, inicirati vlastiti
postupak49, no isti nee utjecati na voenje postupka po udrunoj tubi, tim vie to
sadraj postavljenih zahtjeva nije podudaran pa nema opasnosti od paralelnog voenja
postupka o istoj stvari (problem dvostruke litispendencije) jer ni stranke ni istaknuti
zahtjevi nisu identini.
Tako, primjerice, l. 136. st. 1. t. 1. ZZP propisuje kako e sud odlukom utvrditi in povrede iz l. 131. st.
1. ZZP i precizno ga definirati, dok l. 502. b. st. 1. t. 1. ZPP propisuje kako podnositelj tube moe, ako
posebnim zakonom nije drugaije propisano, zatraiti: da se utvrdi da su odreenim postupanjem,
ukljuujui i proputanjem tuenika, povrijeeni ili ugroeni zakonom zatieni kolektivni interesi i prava
osoba koje je tuitelj ovlaten tititi, (). Stoga bi bilo dobro da sud kod utvrenja ina povrede uzme u
obzir opis povrede iz ZPP i odreeno opie o kakvom se aktivnom ili pasivnom ponaanju radi, da li su
povrijeena ili samo ugroena (i koja) zakonom zatiena prava i interesi potroaa. Pored toga, dok ZZP u
l. 136. st. 1. t. 2. propisuje da e sud prema mogunostima usvojiti mjere potrebne za uklanjanje tetnih
posljedica tuenikovog protupravnog ponaanja bez indiciranja koje bi to bile mjere, ZPP u svom l. 502. b.
st. 1. t. 3. koristi precizniju formulaciju pa kae kako e se tueniku naloiti poduzimanje radnji radi
otklanjanja nastupjelih ili moguih opih tetnih posljedica nedoputenih postupanja tuenika, ukljuujui
i uspostavu prijanjeg stanja ili stanja koje e po mogunosti najvie odgovarati tom stanju ili stanju u
kojemu mogua povreda zatienih kolektivnih interesa ili prava ne bi mogla nastupiti, (). Navedena
formulacija bolje opisuje o kakvim se to mjerama za uklanjanje tetnih posljedica radi. Rije je zapravo o
restitucijskim mjerama te bi navedena formulacija mogla biti putokaz tuitelju i sudu prilikom postavljanja
odnosno odluivanja o tubenom zahtjevu.
46 Takav zakonodavni pristup udi jer je za oekivati kako e se posebnim propisom preciznije definirati
ovlatenja aktivno legitimiranog te bi de lege ferenda trebalo razmisliti o preciziranju odredbi o sadraju
tubenog zahtjeva i sudske odluke prema ZZP.
47 l. 5. st. 3. ZU propisuje: Udruga je samostalna u ostvarivanju svojih ciljeva utvrenih statutom. Treba
uzeti kako su potroai, osnovavi udrugu, na istu delegirali promicanje i zatitu svojih prava i interesa.
Udruge ne zastupaju u klasinom smislu te rijei pojedinog ili pojedine potroae ve potroae kao neku
apstraktnu skupinu titei pritom kolektivne, a ne individualne, konkretne interese potroaa. S obzirom
na prirodu kolektivne zatite i samostalnost udruga treba uzeti da one samostalno odluuju i o pokretanju
i o daljnjem odravanju parnice u tijeku pa bi iste mogle samostalno povui tubu.
48 l. 140. ZZP.
49 O mogunosti istupanja iz parnice i pokretanju vlastite individualne parnice po (kompenzacijskoj)
kolektivnoj tubi govore i akti EU,o emu vidi vie infra.
45
68
Kristijan Poljanec
Kad se govori o sadraju tubenog zahtjeva, postavlja se pitanje da li bi udruga mogla

postaviti konstitutivni zahtjev upravljen ka, primjerice, ponitaju neke ugovorne
odredbe. Naime, na udrunu tubu, kako je viekratno istaknuto, podredno se
primjenjuje ZPP, a odredbe ZPP o tubi za zatitu kolektivnih interesa i prava dalje
upuuju na ostale odredbe ZPP.50 Budui da ZZP ne spominje nita posebno glede
konstitutivne zatite, a o istoj ne govore ni odredbe ZPP-a, pitanje je da li bi se ipak takav
zahtjev mogao postaviti pozivanjem na ope odredbe ZPP-a o tubi?51 Treba uzeti da to
ne bi bilo mogue iz jednostavnog razloga to udruge po prirodi svoje funkcije u sustavu
apstraktne kolektivne zatite ne djeluju u ime i za raun individualnog potroaa i ne
tite konkretno pravo i interes, pa time ne mogu intervenirati u konkretni ugovorni
odnos.52
Treba napomenuti kako su svi zahtjevi o kojima je supra bilo govora usmjereni na
ostvarenje neke pozitivne ili negativne nenovane inidbe te da eventualnu novanu
kompenzaciju u vidu naknade tete moe traiti potroa u posebnom individualnom
postupku. No ipak je Novelom ZZP 2009. uvedena mogunost da osoba ovlatena za
pokretanje postupka zatite kolektivnih interesa, a to ukljuuje i potroake udruge,
zahtijeva od suda da odredi tueniku novanu kaznu za sluaj neispunjenja ili
zakanjenje u ispunjenju obveze izreene sudskom odlukom za svaki dan zakanjenja
ovisno o ozbiljnosti povrede potroakih prava.53 Time je aktivna legitimacija udruga
proirena i na zahtjeve penalnog karaktera na koje se mutatis mutandis primjenjuju
odredbe Ovrnog zakona.54 Radi se o kondemnatornom zahtjevu upravljenom na
novanu inidbu. No ovdje nije rije o trabini koju potroa ima pravo zahtijevati od
trgovca ve o sankciji koja je prihod Dravnog prorauna Republike Hrvatske. 55Ako sud
usvoji zahtjev za odreivanjem novane kazne istaknut prije donoenja odluke, on istu
izrie eventualno.56
l. 502. a. st. 3. ZPP.
Glava XIV., lanci 185.-195. ZPP.
52 Po izriitoj odredbi ZZP, upravo je zakonodavac svakom pojedinom potroau kojemu je postupanjem
trgovca prouzroena teta dao aktivnu legitimaciju za pokretanje postupka za ponitaj ugovora
sklopljenog pod utjecajem nedoputenog postupanja te je time legitimaciju na konstitutivnu zatitu
pridrao individualnom potroau. Zato bi se moglo uzeti da ZZP implicite sadri posebnu odredbu o
pravu udruge na konstitutivnu zatitu tako da, arg. a contrario iz lanka 140. ZZP, isti ne moe podnijeti
udruga za zatitu potroaa ve samo potroa.
53 l. 137. st. 2. ZZP.
54 l. 137. st. 3. ZZP. Ovrni zakon (Narodne novine, 11212, 2513, dalje u tekstu kao: OZ).
55 l. 137. st. 4. ZZP.
56 Naime, novana kazna u prvom redu izrie se za sluaj neispunjenje obveze. Budui da zakon kae
kako o izricanju novane kazne sud odluuje u svojoj odluci treba uzeti da o tome odluuje u sudskoj
presudi kojom usvaja tubeni zahtjev i odreuje rok za ispunjenje. U biti bi se radilo o preventivnom
odreivanju kazne. No pitanje je da li bi sud i naknadno, za sluaj nepotivanja svoje odluke, a posebice
ako ve tijekom paricijskog roka iz ponaanja tuenika proizlazi kako isti nee ispuniti obvezu iz sudske
presude, mogao dopunskim rjeenjem odrediti novanu kaznu na poseban zahtjev tuitelja. Treba uzeti da
bi mogao jer se prema l. 137. st. 2. ZZP novana kazna na zahtjev ovlatenika moe odrediti i ako je
50
51
69
Kristijan Poljanec
Naposljetku, valja istaknuti i mogunost da tijekom postupka sud moe odrediti

privremenu mjeru kondemnatornog karaktera upravljenu na prekid odreenog
postupanja koje je suprotno lanku 131. st. 1. ZZP, i to bez potrebe dokazivanja uvjeta iz
lanka 298. st. 1. Ovrnog zakona.57 Treba uzeti i da privremenu mjeru sud moe
odrediti samo ako ovlatenik postavi takav zahtjev58 te je otvaranjem mogunosti
udrugama da trae odreivanje privremenih mjera aktivna legitimacija udruga
proirena i na polje ovrnopravne legitimacije.59
Umjesto zakljuka
U ovom dijelu rada sumarno se iznose prijedlozi moguih izmjena i dopuna odredaba
ZZP u pogledu udrune tube i tube za naknadu tete u svjetlu novo preporuenih
rjeenja Europske komisije (dalje u tekstu kao: EK).60 U pogledu udrune tube, ukazat
e se i na mogue unapreenje njezinog ureenja po Direktivi, ija rjeenja nisu u
potpunosti implementirana.
obveza iz presude ve ispunjena, ali sa zakanjenjem. S obzirom da do zakanjenja dolazi protekom

paricijskog roka, koji poinje tei nakon to je presuda donesena, objavljena i dostavljena tueniku, do
zakanjenja u ispunjenju dolazi neminovno nakon donoenja presude. Iz toga slijedi kako e se i
naknadno, za sluaj zakanjenja u ispunjenju, moi zahtijevati i odrediti novana kazna, iji iznos uostalom
i ovisi o trajanju zakanjenja. S obzirom da se tada ne odluuje o meritumu spora te da takav zahtjev ranije
nije ni bio postavljen, ne bi se mogla donijeti dopunska presuda ve dopunsko rjeenje (arg. a contrario iz
l. 325. st. 1. i 339. st. 1. ZPP).
57 l. 139. st. 1. i 2. ZZP. Treba uzeti da se radi o anticipacijskim privremenim mjerama kojima se
provizorno ostvaruje traena kondemnatorna pravna zatita u vidu prekida protupravnog postupanja.
Usporedbom ZZP-a i ZPP-a u pogledu mogunosti izricanja privremenih mjera, razvidno je kako, za razliku
od ZPP-a, ovdje zakonodavac ne trai da se uini vjerojatnim postojanje povrede ili ozbiljne ugroze
kolektivnih interesa potroaa te potreba odreivanja mjere radi otklanjanja opasnosti nastupanja
nenadoknadive tete ili spreavanja nasilja. Time je udrugama znatno olakano traiti takav vid pravne
zatite. Iako ZZP nita ne kae kada se mogu takve mjere najranije mogu zatraiti tijekom postupka, treba
uzeti da se to moe uiniti prije ili tijekom postupka pokrenutog tubom iz lanka 131. st. 1. ZZP (arg. ex.
l. 502. g. st. 1. ZPP i l. 341. st. 1. OZ). O vrstama privremenih mjera vidi vie kod Dika, Mihajlo, Graansko
ovrno pravo. I. knjiga: Ope graansko ovrno pravo, Zagreb, 2007., str. 846-899.
58 Arg. ex. l. 502. g. st. 1. ZPP i l. 341. st. 1. OZ.
59 Aktivnu ovrnopravnu legitimaciju udruge imaju i po l. 138. st. 2. ZZP u pogledu ovrhe same odluke
kojom je usvojen kondemnatorni tubeni zahtjev na neinjenje (proputanje).
60 Rije je o Preporuci Europske komisije od 11. lipnja 2013. godine o zajednikim naelima za mehanizme
zatite kolektivnih interesa u obliku udrunih tubi i tubi za naknadu tete (Commission
Recommendation of 11 June 2013 on common principles for injunctive and compensatory collective
redress mechanism in the Member States concerning violations of rights granted under Union Law, OJ L
201, 26.7.2013., p. 60, dalje u tekstu kao: Preporuka). U vezi s time treba naglasiti kako se pojam injunctive
collective redress/injunction u ovom radu prevodi kao udruna tuba budui da oba izraza sadrajno
odgovaraju naem pojmu udruna tuba (unato svim zamjerkama koje se upuuju tom terminu
hrvatskog prava). Usp. l. 2. st. 1. Smjernice i l. 136. ZZP. U tom smislu su i preporuena naela za
ureenje instituta injunction polazina osnova za eventualnu reformu hrvatskog zakonodavstva u pogledu
udrune tube.
70
Kristijan Poljanec
U pogledu udrune tube, trebalo bi proiriti krug ovlatenika na njezino podnoenje.

U prvom redu bi trebalo razmisliti da se u ulozi tuitelja, pored udruga, nae jedno ili
vie doista neovisnih javnih tijela ija je zadaa tititi kolektivne interese potroaa.61
Iako je zakonodavac iskoristio drugu mogunost koju nudi navedena Direktiva, a koja se
sastoji u tome da se kao tuitelji javljaju potroake organizacije, nije vodio rauna da
Direktiva sugerira da drugu skupinu podnositelja ine neovisna javna tijela.62 U tom
smislu trebalo bi razmisliti o davanju ovlatenja Pukom pravobranitelju da kao
opunomoenik Hrvatskog sabora zastupa interese potroaa.63
U duhu Preporuke, u pogledu udruga trebalo bi preciznije zakonom odrediti koje to
udruge mogu pokrenuti postupak, tj. jasno i nedvosmisleno dovesti u vezu glavne ciljeve
koji su navedeni u njihovom statutu i vrstu potroakih prava koja su navodno
povrijeena. Kao dodatak, trebalo bi omoguiti sudovima da na ad hoc osnovi, uzimajui
u obzir sve okolnosti konkretnog sluaja te financijske, ljudske i strune resurse kojima
podnositelj tube raspolae, prizna stranaku sposobnost64 te aktivnu procesnu
legitimaciju entitetu koji se javlja u ime neke apstraktne potroake populacije.
U pogledu kruga ovlatenika na pokretanje kolektivne parnice, trebalo bi navedenu
ovlast propisati i za jedinice lokalne samouprave. Za to postoje nekoliko razloga. U
prvom redu, za to postoji ustavna osnova. Zatita potroaa Ustavom je definirana kao
Tako i recital 10. Preambule Direktive te lanak 3. st. 1. t. a. Direktive.

Umjesto toga, zakonodavac je dravna tijela nadlena za zatitu potroaa ovlastio na pokretanje
postupka to je suprotno intenciji Direktive. Naime, dravna tijela, iako javna, nisu neovisna te je u pitanje
dovedena ravnopravnost stranaka u postupku.
63 Prema l. 2. st. 1. Zakona o pukom pravobranitelju (Narodne novine, 76/12, dalje u tekstu kao: ZPp)
Puki pravobranitelj je opunomoenik Hrvatskoga sabora za promicanje i zatitu ljudskih prava i sloboda
utvrenih Ustavom, zakonima i meunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je
prihvatila Republika Hrvatska. Prema l. 2. st. 2. ZPp, Puki pravobranitelj obavlja i druge poslove odreene
posebnim zakonima. Prema l. 4. ZPp, Puki pravobranitelj promie i titi ljudska prava i slobode te
vladavinu prava razmatrajui pritube o postojanju nezakonitosti i nepravilnosti u radu dravnih tijela,
tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima, a u skladu s
posebnim zakonima razmatra i pritube koje se odnose na rad pravnih i fizikih osoba. Prema l. 7. st. 1.
ZPp, Puki pravobranitelj je u svom radu samostalan i neovisan te je zabranjen svaki oblik utjecaja na
njegov rad (istaknuo autor). Ako se uzme u obzir da pravo zatite potroaa postoji radi zatite, inter alia, i
socijalnog blagostanja graana kao vrste socijalnog prava zajamenog l. 49. st. 3. Ustava Republike
Hrvatske (Narodne novine, 56/90, 135/97, 8/98 proieni tekst, 113/2000, 124/2000 proieni
tekst, 28/2001, 41/2001 proieni tekst, 55/2001 ispravak, 76/2010, 85/10 proieni tekst, dalje
kao: Ustav) te da nema prepreke da se posebnim zakonom pokretanje kolektivne parnice stavi u
nadlenost Pukog pravobranitelja kao neovisnog javnog tijela, RH bi trebala razmisliti o proirenju
aktivne legitimacije na Pukog pravobranitelja. Slijedom navedenog, a u cilju pravilne implementacije
Direktive, dravna tijela ne bi trebala vie biti nadlena za pokretanje parnica jer ne udovoljavaju kriteriju
neovisnosti.
64 Rjeenja po kojima parnini sud moe priznati stranaku sposobnost entitetima koji inae ne bi
ispunjavali pretpostavke za stranaku sposobnost nisu strana hrvatskom zakonodavcu. Naime, takvu
mogunost izrijekom predvia lanak 77. st. 3. ZPP.
61
62
71
Kristijan Poljanec
osobit posao iz lokalnog djelokruga jedinica lokalne samouprave.65 U obavljanju poslova

iz svojeg djelokruga jedinice lokalne uprave samostalne su i podlijeu nadzoru
ustavnosti i zakonitosti ovlatenih dravnih tijela.66 Jedinice lokalne samouprave imaju
vlastite prihode.67 Slijedom navedenog, postoji ustavna samostalnost rada i financiranja
lokalne samouprave, a upravo to navodi EK u svojoj Preporuci kao obligatorne
pretpostavke za priznavanje aktivne legitimacije kako za udrune tako i za
kompenzacijske tube.68 Kao dopuna navedenog, Preporuka jasno propisuje kako bi
drave lanice trebale ovlastiti javnopravna tijela (public authorities) na podnoenje
predstavnikih tubi, a u koje ulaze i udrune tube69. U ta javnopravna tijela
nedvojbeno ulaze i jedinice lokalne samouprave. Tree, sam ZZP propisuje obvezu tijela
jedinica lokalne i regionalne samouprave da sustavno promiu zatitu potroaa na
svom podruju te podupiru rad potroakih udruga.70,71
Trebalo bi redefinirati listu ovlatenika na pokretanje kolektivne parnice iz Uredbe.
Tako bi se trebala dokinuti ovlast spomenutih ministarstava da pokreu postupke jer
nemaju status neovisnih tijela te se njihove ovlasti kose sa ciljem Direktive. Dravni
inspektorat, Agencija za elektronike medije te Pravobranitelj za djecu prihvatljivi su u
ulozi ovlatenika s obzirom na njihovu neovisnost.72 U pogledu saveza za zatitu
potroaa, situacija nije tako jednostavna. Ve je supra zauzeto gledite kako po
hrvatskim propisima nema zakonske osnove za djelovanje saveza potroaa u
kolektivnim parnicama ve samo potroakih udruga. Po Direktivi73, kvalificiranim
ovlatenikom na pokretanje parnice, inter alia, drave lanice mogu imenovati i
organizacije ija je svrha zatita kolektivnih interesa potroaa, u skladu sa kriterijima
propisanim nacionalnim pravom. Postavlja se pitanje da li savezi udruga imaju za cilj
zatitu kolektivnih interesa potroaa. Odgovor na pitanje je potvrdan. No drugo pitanje
glasi da li savezi, prema kriterijima propisanim nacionalnim (tj. hrvatskim, op. a)
pravom imaju zakonsku osnovu za podnoenje kolektivne tube. U ovom radu zauzima
se stav da nemaju jer ne mogu nastupati pred trgovakim sudovima radi zatite
zajednikih interesa potroaa74, a isti su stvarno nadleni za postupak po tubi za
l. 134. st. 1. Ustava.

l. 136. Ustava.
67 l. 137. st. 1. Ustava.
68 Poglavlje III., odjeljak 4. c. Preporuke.
69 Poglavlje III. odjeljak 7. Preporuke.
70 l. 124. ZZP.
71 Stoga, nema razloga da zakonodavac u nekoj buduoj reformi sustava kolektivne zatite u RH ne uvrsti
jedinice lokalne samouprave u ovlatenike na pokretanje postupka kada su za to ispunjeni Ustavom,
zakonom i Preporukom definirani kriteriji.
72 V. l. 66. st. 1. Zakona o elektronikim medijima (Narodne novine, 153/09, 84/11, 94/13), l. 3. st. 1.
Zakona o pravobranitelja za djecu (Narodne novine, br. 96/03).
73 l. 3. st. 1. t. b. Direktive.
74 Arg. a contrario ex l. 125. st. 5. ZZP.
65
66
72
Kristijan Poljanec
zatitu kolektivnih interesa potroaa.75 Budui da Direktiva jasno upuuje na kriterije

nacionalnog prava, nema osnove da se savezima dade ovlast da nastupaju u ime
potroaa pred sudovima u postupcima povodom kolektivne tube.76
Glede povreda u pogledu kojih se moe traiti zatita takoer ima prostora za
prilagodbu novim europskim tendencijama.77 Rije je povredama neke od direktiva s
iscrpne liste temeljnih direktiva iz prava EU o zatiti potroaa ijom povredom nastaje
povreda kolektivnih interesa potroaa.78, 79
l. 132. c. st. 1. ZZP.

Time se ne zadire u njihova ovlatenja u postupcima pred hrvatskim upravnim tijelima, ali tada nije rije
o kolektivnoj tubi, premda se moe raditi o nekom drugom sredstvu kolektivne zatite, ije zakonsko
ureenje prelazi okvire ovog rada.
77 Naime, Direktiva pod povredom podrazumijeva bilo koji in suprotan direktivama navedenim u
Aneksu I. Direktive, kako su iste preuzete u unutarnji pravni poredak drava lanica, koji teti kolektivnim
interesima na koje se upuuje u stavku 1. (tog lanka, a misli se na interese potroaa, op. a.).
78 Council Directive 85/577/EEC of 20 December 1985 to protect the consumer in respect of contracts
negotiated away from business premises (OJ L 372, 31.12.1985, p. 31), Council Directive 87/102/EEC of
22 December 1986 for the approximation of the laws, regulations and admin-istrative provisions of the
Member States concerning consumer credit (OJ L 42, 12.2.1987, p. 48) ( 2 ), Council Directive 89/552/EEC
of 3 October 1989 on the coordination of certain provisions laid down by law, regulation or administrative
action in Member States concerning the pursuit of television broadcasting activities: Articles 10 to 21 (OJ L
298, 17.10.1989, p. 23), Council Directive 90/314/EEC of 13 June 1990 on package travel, package
holidays and package tours (OJ L 158, 23.6.1990, p. 59), Council Directive 93/13/EEC of 5 April 1993 on
unfair terms in consumer contracts (OJ L 95, 21.4.1993, p. 29), Directive 97/7/EC of the European
Parliament and of the Council of 20 May 1997 on the protection of consumers in respect of distance
contracts (OJ L 144, 4.6.1997, p. 19), Directive 1999/44/EC of the European Parliament and of the Council
of 25 May 1999 on certain aspects of the sale of consumer goods and associated guarantees (OJ L 171,
7.7.1999, p. 12), Directive 2000/31/EC of the European Parliament and of the Council of 8 June 2000 on
certain legal aspects on information society services, in particular electronic commerce, in the internal
market (Directive on electronic commerce) (OJ L 178, 17.7.2000, p. 1), Directive 2001/83/EC of the
European Parliament and of the Council of 6 November 2001 on the Community code relating to
medicinal products for human use: Articles 86 to 100 (OJ L 311, 28.11.2001, p. 67), Directive 2002/65/EC
of the European Parliament and of the Council of 23 September 2002 concerning the distance marketing
of consumer financial services (OJ L 271, 9.10.2002, p. 16), Directive 2005/29/EC of the European
Parliament and of the Council of 11 May 2005 concerning unfair business-to-consumer commercial
practices in the internal market (OJ L 149, 11.6.2005, p. 22), Directive 2006/123/EC of the European
Parliament and of the Council of 12 December 2006 on services in the internal market (OJ L 376,
27.12.2006, p. 36), Directive 2008/122/EC of the European Parliament and of the Council of 14 January
2009 on the protection of consumers in respect of certain aspects of timeshare, long-term holiday product,
resale and exchange contracts (OJ L 33, 3.2.2009, p. 10). Materija njima pokrivena nalazi se i u naem ZZP
te lista povreda iz lanka 131. st. 1. ZZP odgovara onoj iz Aneksa Direktive. To je i razumljivo budui da su
brojne direktive iz ovog podruja implementirane u tekst ZZP. Vidi i l. 1. a. ZZP.
79 Bitno je napomenuti kako je Direktiva direktiva tzv. minimalne harmonizacije. To znai da ista ostavlja
prostora za proirenje prava na udrunu tubu (v. l. 7. Direktive). Drave lanice, ukljuujui RH, nisu
sprijeene da usvoje odredbe kojima e se ovlatenim ili drugim osobama zajamiti ira procesna prava na
podnoenje tube, to bi se moglo tumaiti i kao mogunost podnoenje tube koja e biti sadrajno ire
postavljena i koja bi mogla obuhvatiti i neke vrste povreda koje nisu predviene smjernicama. Zasada to
nije mogue, no drave imaju pravo zajamiti i vei stupanj zatite. U tom smislu, iako zasada taksativna,
lista protupravnih postupanja iz lanka 131. st. 1. ZZP ne mora takvom i ostati te bi RH trebala razmisliti
da proiri mogunost podnoenja tube u sluaju pojave nekih drugih povreda. U prilog tome govori
75
76
73
Kristijan Poljanec
U ovom radu predlae se i da zakonodavac uvede kao mogunost provoenje skraenog

postupka u postupcima po udrunoj tubi kako bi se udovoljilo Preporuci,80 ali i l. 2. st.
1. a Direktive. S obzirom da zasada nema mjesta primjeni postojeih odredbi o postupku
u sporovima male vrijednosti,81 bilo bi dobro uputiti na odgovarajuu primjenu
odredaba ZPP ili stvoriti posebna pravila za maline udrune tube.82
Znaajnija reforma hrvatskog zakonodavstva ticala bi se tube za naknadu tete. Po
postojeim odredbama83 potroa moe osobno pokrenuti postupak radi naknade tete
koja mu je prouzrokovana radnjama tuenika, i to ne samo nakon donoenja odluke u
kolektivnoj parnici ve i za vrijeme trajanja kolektivne parnice.84 Po Preporuci, tuba za
naknadu tete (compensatory collective redress) koncipirana je kao kolektivna tuba.85
Bitno je naglasiti kako Preporuka ne spominje mogunost da i ostali individualistiki
koncipirani postupci86 postanu kolektivistiki to daje naslutiti kako e oni i dalje ostati
u domeni odluivanja svakog potroaa.87
U tako koncipiranoj tubi aktivnu legitimaciju trebale bi imati osobe koje zadovoljavaju
pretpostavke iz Poglavlja III., Odjeljka 4. Preporuke jer su tamo navedena naela
zajednika za aktivnu legitimaciju kod udrunih i kompenzacijskih kolektivnih tubi.
injenica da je RH zapravo ve iskoristila mogunost da proiri pravo podnoenja tube na nacionalnoj
razini. Naime, u l. 136. st. 1. ZZP stoji da se tubom moe traiti da sud utvrdi povredu propisa iz l. 131.
st. 1. ZZP. To znai da je hrvatski zakonodavac proirio prava na podnoenje tube na nain da je, pored
mogunosti podnoenja kondemnatornih zahtjeva koje predvia Direktiva, dozvolio i deklaratorni tubeni
zahtjev. O razliitim tehnikama harmonizacije europskog privatnog prava v. vie u Josipovi, Tatjana,
Izazovi harmonizacije graanskog prava putem direktiva u: Forum za graansko pravo za jugoistonu
Evropu. Izbor radova i analiza. Prva regionalna konferencija, Cavtat, 2010. Knjiga 1., Beograd, 2010., str.
291-306.
80 Poglavlje IV., odjeljak 19. Preporuke.
81 Po vaeim odredbama l. 458. ZPP, malini sporovi su sporovi u kojima tubeni zahtjev glasi na
novano potraivanje ili nenovano potraivanje u pogledu kojega je tuitelj pristao da umjesto
udovoljenja odreenom zahtjevu primi novani iznos ili je predmet tubenog zahtjeva predaja pokretnine.
Bitno je da novani iznos ili vrijednost traene pokretnine ne prelazi iznos od 10.000,00 kuna. Budui da
tubeni zahtjevi kod udrune tube ne glase niti na novani iznos niti na predaju stvari, nema mjesta
primjeni odredbi ZPP o malinim sporovima.
82 Budui da udrune tube nerijetko ukljuuju teke povrede potroakih prava, pitanje je koliko je
rjeenje o sumarnom postupku provedivo. U ovom radu zauzima se stav da se pod pojmom summary
procedure ne mora nuno podrazumijevati poseban parnini postupak ve da i u okviru postojeeg
redovnog postupka mogu postojati mehanizmi ubrzanja postupka poput zastupanja po profesionalnom
zastupniku, dokazivanje ispravama, komunikacija stranaka i suda elektronikim putem, dostava
elektronikim putem, reduciranjem razloga za izjavljivanje pravnih lijekova etc.
83 l. 138a. ZZP.
84 l. 140. ZZP.
85 Vidi recital 14. Preambule Preporuke. To bi konkretno znailo da hrvatski zakonodavac prvo mora
promijeniti odredbu o individualnom pokretanju postupka te tubu za naknadu tete koncipirati kao
kolektivnu, pa ju potom urediti po posebnim pravilima iz Preporuke.
86 Npr. postupak za ponitaj ili utvrenje nitetnosti potroakog ugovora.
87 Takvo rjeenje je razumljivo jer postupci poput ponitaja pravnog posla ili njegove izmjene zbog
promijenjenih okolnosti trebaju ostati predmet individualnog ugovornog odnosa u koji udruge ili javne
vlasti kao ovlatenici ne bi trebali (i smjeli) ulaziti.
74
Kristijan Poljanec
Bitno je pritom naglasiti kako bi to ponajprije vrijedilo za pojedine lanove

kolektivistiki koncipiranog tuitelja koji imaju status pravne osobe. Iz dikcije pojedinih
odredbi Preporuke88 razvidno je kako je tuitelj u ovakvim sporovima sloenog
sastava, tj. moe se sastojati od skupa pravnih i/ili fizikih osoba. Radi se o vie tuitelja
koji tvore aktivnu stranku u postupku kao njezini lanovi. Ono to je bitno naglasiti jest
da trabine po osnovi naknade tete ne moraju biti identine niti po svojoj osnovi niti po
svojoj visini. Iako iz dikcije Preporuke proizlazi kako tuitelj nastupa kao jedinstvena
stranka, isto ne bi trebalo shvatiti kao da nuno postavljaju isti tubeni zahtjev.
Primjerice, tuitelja u ovako koncipiranoj tubi moe tvoriti vie fizikih osoba koje su
dale izriiti pristanak da sudjeluju u postupku tvrdei da su im prava povrijeena i trae
naknadu tete. Nekima od njih prava su povrijeena istim nepravilnim postupanjem, no
iz razliitih osnova89 te su neki pretrpjeli veu, a neki manju tetu.90 Tekst Preporuke
nigdje ne spominje o kakvim se povredama radi, a pogotovo se ne ograniava samo na
jednu vrstu povrede koja bi kod svih morala biti identina kao pretpostavka
suparniarstva.91 Prije bi se radilo o sluaju istovrsnosti injenica i pravnih osnova.
Budui da pravna i injenina osnova spora ne moraju biti identine, ali i spor moe
rezultirati razliitim presudama za pojedine tuitelje (ovisno o uspjehu prilikom
dokazivanja ostalih pretpostavki odgovornosti za tetu92) ovdje bi se radilo o formalnom
obinom suparniarstvu93 ako su ispunjene i pretpostavke nadlenosti.
Poglavlje V., Odjeljak 21. Preporuke spominje kako bi tuitelj trebao biti sastavljen na osnovi izriitog
pristanka fizikih ili pravnih osoba koje tvrde da su im povrijeene prava () . Odjeljak 22. Preporuke
spominje pojam lan tuitelja, odjeljak 23. Preporuke spominje kako bi fizike ili pravne osobe ()
trebale imati mogunost pridruiti se tuitelju (), odjeljak 24. Preporuke govori kako bi tuenik trebao
biti upoznat sa sastavom tuitelja i svim promjenama u njemu.
89 Npr. nepotenom klauzulom o odgovornosti za materijalne nedostatke koja se izraava kroz razliite
tipove potroakih ugovora koje su potroai sklopili s istim trgovcem.
90 Kvantifikacija tete ovisit e npr. o teini povrede prava i vremenu njezinog trajanja koje ne moraju biti
iste kod svih potroaa.
91 U tome se i sastoji osnovna razlika koncepta udrune tube i kompenzacijske tube. Kad je rije o
udrunoj tubi kao sredstvu apstraktne kontrole zakonitosti, koje ne uzima u obzir povrede prava in
concreto, sud moe povodom tube donijeti samo jedinstvenu odluku u odnosu na sve aktivne
suparniare. Naime, teko je zamisliti da bi sud povodom istog zahtjeva za zabranom nepotenih
ugovornih klauzula u odnosu na jedne utvrdio povredu i zabranio njihovo koritenje, a u odnosu na druge
odbio tubeni zahtjev. Tako i Dika, Mihajlo, Graansko parnino procesno pravo, VII. izmijenjeno i
dopunjeno izdanje, Zagreb, 2004., str. 827., dalje u tekstu kao: GPPP.
92 Treba imati u vidu kako odluka donesena u kolektivnoj parnici obvezuje ostale sudove (pa i sud koji
naknadno odluuje o naknadi tete) samo u pogledu postojanja povrede propisa o zatiti potroaa iz l.
131. st. 1. ZZP. Dakle, potroa/i ne moraju dokazivati (jer je isto utvreno javnom ispravom sudskom
presudom) postojanje povrede tj. tetne radnje, ali treba utvrditi tetnika (trgovca) koji je tu povredu
uinio. Ono to jo treba dokazati su kauzalitet, protupravnost i teta.
93 l. 196. st. 1. t. 2. ZPP propisuje: Vie osoba mogu jednom tubom (ali ne i jednim, istim tubenim
zahtjevom, op. a.) tuiti (): 2) ako su predmet spora zahtjevi odnosno obveze iste vrste koji se temelje na
bitno istovrsnoj injeninoj i pravnoj osnovi te ako postoji stvarna i mjesna nadlenost istog suda za svaki
zahtjev i za svakog tuenika ().
88
75
Kristijan Poljanec
Trebalo bi implementirati i naelo po kojem na aktivnoj strani postupka sudjeluju samo

osobe koje su izrijekom dale pristanak da sudjeluju u postupku (opt in principle). Takav
pristup odgovara naelu po kojem se ne moe nikoga siliti da sudjeluje u postupku ve
da ta odluka ovisi iskljuivo o onome kome su prava povrijeena (naelo dispozicije).
Time se potuje i ustavna odredba o pravu na sudsku zatitu.94 Navedenim pristupom
potuje se i naelo pravne sigurnosti jer tuenik od poetka postupka zna tko se sve
javlja na aktivnoj strani. Takav pristup, u duhu Preporuke, ne iskljuuje mogunost
istupanja iz parnice95 pri emu, treba uzeti, sud mora pri ponovnom podnoenju tube
ocijeniti da li se radi o zloupotrebi prava96.
U pogledu stupanja novog tuitelja u parnicu, rjeenja koja nudi Preporuka razlikuju se u
odnosu na rjeenja ZPP-a97 o pristupanju novog tuitelja u parnicu te bi implementacija
preporuenih rjeenja iziskivala ili posebnu odredbu ZZP o pristupanju ili izmjenu
odredbe ZPP koji se podredno primjenjuje. Naime, po sadanjem zakonodavstvu novi
tuitelj moe pristupiti samo do zakljuenja glavne rasprave dok po Preporuci ta
mogunost postoji sve do donoenja presude.98 Pored toga, a za razliku od Preporuke,
nakon to se tuenik upusti u raspravu o glavnoj stvari, bez njegova pristanka nema
mogunosti da novi tuitelj pristupi u parnicu.99 Kako bi sauvao pravo pasivno
legitimiranog da oitovanjem svoje volje odlui o pristupanju novog tuitelja u parnicu, a
da pritom ne odstupi od teksta Preporuke, zakonodavac bi se trebao posluiti rezervom
koju prua Preporuka, a ista mogunost pristupa treega uvjetuje pravilom po kojem
pristupanje treega ne smije naruiti razumnost voenja postupka.100 Glede oblika
pristanka, isti mora biti izriit, tj. davao bi se u pisanom obliku (podneskom) 101 ili
usmenom izjavom na zapisnik kod parninog suda.102
U pogledu posebnih pravila o zastupanju i s time povezanim parninim trokovima,
hrvatski zakonodavac bi de lege ferenda trebao usvojiti preporueno rjeenje po kojem
l. 29. Ustava jasno kae kako svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud
pravino i u razumnom roku odlui o njegovim pravima i obvezama (graanske prirode, op. a), () Dakle,
Ustavom je proklamirano pravo, ali ne i obveza traiti sudsku zatitu.
95 l. 193. ZPP. No tada se radi o situaciji u kojoj osoba tuitelja dobrovoljno povlai tubu, to je klasina
mogunost koja postoji u nacionalnim zakonodavstvima drava lanica, a u osnovi je izraz naela
dispozicije u obrnutom smislu. Institut povlaenja iz kolektivne parnice ne bi trebalo bitno redefinirati jer
ve sada po hrvatskom zakonodavstvu ta mogunost postoji do pravomonosti presude uz pravo na
ponovno podnoenje tube.
96 Arg. ex. l. 9. ZPP.
97 l. 196. st. 2. ZPP.
98 Poglavlje V., odjeljak 23. Preporuke.
99 l. 196. st. 3. ZPP.
100 Odjeljak 23. Preporuke. U tom smislu zakonodavac bi mogao proiriti mogunost pristupanja sve do
donoenja prvostupanjske presude ili drugog oblika meritornog rjeenja spora (npr. sudskom nagodbom)
pri emu bi, u sluaju protivljenja tuenika, sud trebao ispitati da li moda pristupanje predstavlja
ikanozno postupanje ili smjera ka odugovlaenju postupka.
101 l. 106. st. 1. ZPP.
102 l. 106. st. 5. ZPP.
94
76
Kristijan Poljanec
bi se sprijeilo da potencijalno visoki iznosi odteta dovedu do zlouporabe pruanja

pravne pomoi.103 Trebalo bi razmisliti o promjenama tarifnog sustava. To nuno ne
znai da bi trebalo potpuno napustiti sustav ugovaranja naknada razmjerno uspjehu u
sporu, tim vie to po vaeoj tarifi postoji gornja granica visine nagrade. 104 Preporuka
ne zabranjuje takve sporazume ve trai da metoda obrauna naknade ne predstavlja
poticaj za pokretanje nepotrebnog postupka.105 S obzirom da je uspjeh u sporu usko
povezan sa uloenim trudom, vremenom te posebice strunim znanjem i ekipiranou
pravnih zastupnika106, moda bi se naknada trebala odreivati u dva dijela: u fiksnom
iznosu za cijeli postupak, a da se klauzula o razmjernosti uspjehu u sporu aktivira tek
ako sud ocijeni da je uspjeh doista rezultat strunog angamana.
Glede visine tete koju bi sud mogao dosuditi, zabrana dosuivanja tete koja prelazi
iznos pretrpljene tete na ime kanjavanja tetnika ve sada vrijedi u naem
zakonodavstvu koje poiva na naelu restitucije107 te nae zakonodavstvo u to smislu ne
iziskuje posebne prilagodbe preporuenim rjeenjima.
to se tie financiranja, Preporuka dozvoljava privatno financiranje kolektivne parnice
od strane treega. Ograde koje vrijede za takvo financiranje108 u pogledu odnosa
uplaenih sredstava i naplaenih kamata, s jedne strane, i iznosa dobivenog temeljem
sudske nagodbe ili presude, s druge strane, trebale bi vrijediti i u hrvatskom
zakonodavstvu.109
V. Poglavlje V., odjeljak 29. Preporuke.

Prema Tbr. 39. t. 3. Tarife o nagradama i naknadi trokova za rad odvjetnika (Narodne novine, 142/12)
mogue je da stranka i odvjetnik ugovore nagradu za rad razmjerno uspjehu u postupku, s tim da gornja
granica ugovorenog postotka ne moe prijei 30% od ukupno ostvarenog uspjeha. O institutu pactum de
quota litis v. vie kod, Dika, Mihajlo, GPPP, cit., str. 333.
105 Poglavlje V., odjeljak 29. Preporuke.
106 U kolektivnim parnicama odvjetnici se nerijetko susreu sa potrebom poznavanja zakonitosti
ekonomije, financija, telekomunikacija, bankarstva i slinih usko specijaliziranih podruja. Nerijetko e
zbog toga morati okupiti tim profesionalaca kao savjetnike. U parnicama za naknadu tete trebat e
dokazati kauzalitet izmeu povrede i tete, visinu tete etc., to npr. u sporovima iz sektora financija nije
jednostavno.
107 l. 1090. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, 35/05, 41/08, 125/11)propisuje da e sud,
uzimajui u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzroenja tete, dosuditi naknadu u iznosu koji je
potreban da se oteenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo
tetne radnje ili proputanja.
108 Po Poglavlju V., odjeljku 32. Preporuke, zabranjeno je temeljiti iznos koji se daje tuitelju ili naplaenu
kamatu na taj iznos na iznosu oko kojeg su se stranke dogovorile temeljem sudske nagodbe ili iznosu
dobivenom sudskom presudom.
109 l. 32. Preporuke. Ne treba zaboraviti kako Preporuka ipak dozvoljava takve aranmane ako su isti
ureeni od strane javnog tijela kako bi se osigurali interesi stranaka. Primjerice, ako bi hrvatski
zakonodavac de lege ferenda ovlastio jedinice lokalne samouprave za pokretanje kolektivne parnice, one
bi trebale zatraiti, kao to su to i inae dune uiniti, odobrenje za sklapanje ugovora o kreditu. Ako bi
kreditni aranman koji ukljuuje naplatu kamata ovisno od iznosa ostvarenog u parnici sklopila jedinica
lokalne samouprave, tada bi se takav sporazum mogao dopustiti, uz prethodno odobrenje Vlade. Naravno,
kako bi to bilo mogue, morao bi se dopuniti ili izmijeniti Pravilnik o postupku zaduivanja te davanja
103
104
77
Kristijan Poljanec
Naposljetku, Republika Hrvatska trebala bi uvesti i Registar kolektivnih tubi, pri emu
joj moe pomoi i postojea infrastruktura Ministarstva pravosua RH.110
Moe se rei kako je sustav zatite kolektivnih interesa i prava jo uvijek nedovoljno
prepoznat u hrvatskoj pravnoj praksi. U prilog navedenom govori kako i sama EU jo
uvijek nema u potpunosti harmonizirani sustav zatite kolektivnih prava i interesa te je
spomenuta preporuka tek inicijalni stadij u moebitnom procesu usvajanja smjernice na
ovom podruju. U svakom sluaju, i RH mora ii u korak sa aktualnim reformskim
procesima te aktivno participirati u legislativnim procesima na razini EU, posebice
imajui u vidu sve uestaliju potrebu za efikasnom kolektivnom zatitom potroaa u
RH. Domaa pravna rjeenja, koja su zasada u nekim svojim aspektima nedoreena i
izazivaju interpretativne dileme, trebala bi ii u korak sa europskim tendencijama.
Efikasna zatita kolektivnih interesa potroaa pretpostavka je postojanja potroakog
povjerenja u funkcioniranje unutarnjeg trita te jedna od pretpostavki ostvarenja
intenzivnije europske transnacionalne robno-uslune razmjene, a to je i cilj postojanja
ovako koncipiranog unutarnjeg trita, kojeg je 1. srpnja 2013. dionikom postala i RH.
jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (Narodne novine, 59/09,
139/10, dalje u tekstu kao: Pravilnik) budui da lanak 3. Pravilnika vee davanje suglasnosti uz
zaduivanje radi investiranja, u to uzimanje kredita radi financiranja kolektivne parnice ne ulazi. Iz te
odredbe proizlazi kako zaduivanje koje nije uzrokovano investicijom ne treba javnopravno, tj. Vladino
odobrenje. No tada ono ne smije biti suprotno odjeljku 32. Preporuke.
110 Prema Poglavlju VI., odjeljku 36. Preporuke, slobodan pristup ogranien je samo na osobe s pravnim
interesom. Pitanje koje se pritom javlja glasi: kako e se isti dokazivati ako je registar dostupan putem
Interneta? To bi znailo da bi prvo trebalo uiniti vjerojatnim postojanje pravnog interesa pred nadlenim
tijelom (sudom, ako je sudski postupak ve u tijeku ili je okonan) pa bi potom, mogue i uz koritenje
pristupa putem lozinke, podatak o sluaju bio dostupan zainteresiranom. Da slini on-line servisi ve
postoje najbolji dokaz je e-Predmet, novi servis Ministarstva pravosua RH, javna i besplatna usluga
strankama, punomonicima i drugim zainteresiranim osobama koje sudjeluju u sudskim postupcima.
Pristup se ostvaruje unosom vrste suda i poslovnog broja predmeta u za to predviena polja. Budui da ePredmet funkcionira na naelima javnosti, besplatnosti te pristupa zainteresiranim osobama, u velikoj
mjeri moe posluiti i kao izvor podataka o kolektivnim tubama te je u tom smislu Republika Hrvatska
ve danas opremljena osnovnom informacijskom infrastrukturom potrebnom za usvajanje Preporuke. O
e-Predmetu vidi vie na http://e-predmet.pravosudje.hr/?q=o, [14. 11. 2013.].
78
Mr. sc. Josip Kos

Predsjednik Suda asti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i sudac Visokog trgovakog
suda Republike Hrvatske u mirovini
INDIVIDUALNA (OSOBNA) I KOLEKTIVNA

PRAVNA ZATITA POTROAA U
REPUBLICI HRVATSKOJ
Uvodne napomene
U ovom izlaganju ukratko e se izloiti osnovni pravni pojmovi i svrha propisa o zatiti
potroaa u Republici Hrvatskoj; subjekti pravne zatite potroaa i objekti te zatite
(tko kome prua pravnu zatitu); prava, nain te postupci ostvarivanja osobne
(individualne) zatite potroaa kao i postupak zatite kolektivnih interesa potroaa.
Ukratko e se prikazati razlike izmeu rezultata pojedinih sudskih i izvansudskih
postupaka.
Osnovno o pojmovima potroa i potroaki ugovor, trgovac - kupac,

davatelj usluge - korisnik usluge
Potroa je fizika osoba koja sklapa pravni posao i djeluje na tritu izvan svoje
trgovake, poslovne, obrtnike ili profesionalne djelatnosti.1
Potroaki ugovor je ugovor koji fizika osoba kao kupac sklapa izvan svoje gospodarske
ili profesionalne djelatnosti s fizikom ili pravnom osobom koja kao prodavatelj djeluje u
okviru svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti.2
U pogledu odnosa trgovac kupac ili trgovac potroa, odnosno davatelj usluge i
korisnik usluge treba rei kako su oni meuzavisni odnosi, dakle, korelacijski pojmovi
koji jedan bez drugoga ne bi imali smisla ni sadraja.3 Trgovac4 zadovoljava potrebe
l. 3. Zakona o zatiti potroaa (Narodne novine, 79/07, 125/07 - ispravak, 75/09 Zakon o
potroakom kreditiranju, 79/09, 89/09 - ispravak, 133/09 Zakon o platnom prometu, 78/12 i 56/13,
dalje kao: ZZP).
2 l. 402. st. 3. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, 35/05, 41/08, 125/11, dalje kao: ZOO).
3 Korelat je pojam koji zavisi o drugom pojmu, koji je uvjetovan postojanjem drugog pojma. Prema
Rjeniku hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslav Krlea i kolska knjiga, Zagreb, 2000.
4 Dubrovanin Bene (Benedikt) Kotruljevi jo je 1458. godine u knjizi O trgovini i o savrenom trgovcu
napisao sljedee: Trgovina je vjetina ili skup pravila po kojima se legitimne (vlasne) osobe pravino vladaju
u trgovakim stvarima, radi ouvanja ljudskog roda s nadom u dobitak () budui da je trgovac toliko
1
79
Mr. sc. Josip Kos

kupca i/ili potroaa, a oni mu za to plaaju odgovarajuu cijenu koja mora biti
ekvivalent kupljene i primljene robe ili usluge (naelo jednake vrijednosti davanja
prestacija).
Potroa je ovlaten sluiti se pravom na pravnu zatitu, ali mu je to i dunost ako
trgovac ugroava ili kri njegova prava jer se osobna prava potroaa i kolektivni
interesi potroaa tite i ostvaruju jedino u propisanim postupcima pri sudskim i
izvansudskim institucijama.
Vrste zatienih potroakih prava ili svrha ZZP-a

ZZP odreuje i ureuje:
1. zatitu osnovnih prava potroaa pri kupnji proizvoda i usluga, kao i
2. pri drugim oblicima stjecanja proizvoda i usluga na tritu, i to:
a. pravo na zatitu gospodarskih interesa potroaa5
b. pravo na zatitu od opasnosti po ivot, zdravlje i imovinu6
c. pravo na pravnu zatitu potroaa7
d. pravo na informiranje i edukaciju potroaa8
e. pravo na udruivanje potroaa u svrhu zatite njihovih interesa9
f. pravo na predstavljanje potroaa i sudjelovanje predstavnika potroaa u
radu tijela koja rjeavaju pitanja od njihova interesa10
Nije rije o zatiti nekih apstraktnih prava ve se radi o konkretnim, taksativno
nabrojenim potroakim pravima koja bi potroai trebali poznavati da bi ih mogli
uspjeno ostvarivati i tititi ako njihov poslovni partner ne postupa prema njima
sukladno meuzavisnom, zapravo zajednikom, propisom zatienom interesu.
ugledan, udomaen i potreban u svakom drutvu, potrebno je da nuno bude i estit. Protivno je od estitosti
biti nitarija, lakoumnik i nepostojan ovjek.
Vidi l. 16.a Zakona o trgovini (Narodne novine, 87/08, 96/08, 116/08, 76/09, 114/11, 68/13) po kojem
je trgovac koji stavlja na trite tehnike proizvode, motorna i druga vozila, njihove dijelove duan: a)
osigurati jamstveni list i b) tijekom jamstvenog roka, osigurati servis i rezervne dijelove za navedene
proizvode jer ih bez servisa i rezervnih dijelova kupci i potroai ne mogu gospodarski koristiti.
6 Vidi npr. Zakon o lijekovima (Narodne novine, 76/13), Zakon o informiranju potroaa o hrani, Zakon o
hrani (Narodne novine, 81/13, dalje kao: ZH), Zakon o kontaminantima (Narodne novine, 39/13).
7 O tome vie infra.
8 Vidi npr. ZZP, ZH, Zakon o medijima (Narodne novine, 59/04, 84/11, 81/13).
9 Primjerice razne udruge potroaa, pa i poznata udruga Franak.
10 Primjerice u vijeima sudova asti koji odluuju o potroakim sporovima obvezno sudjeluje i
predstavnik potroaa kao lan vijea.
5
80
Mr. sc. Josip Kos

Individualna (osobna) i kolektivna pravna zatita potroaa

(1) Vrste i naini osobne zatite prava potroaa u Republici Hrvatskoj
(1.1) Sudska zatita
Sve fizike i pravne, domae i inozemne osobe mogu svoja imovinska potroaka prava
ostvarivati pred sudovima u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: RH) i to:
1. pri redovnim sudovima ope nadlenosti u parninim, izvanparninim i
kaznenim postupcima11
2. pri trgovakim sudovima, kada je propisana njihova stvarna nadlenost npr.
tuba za zatitu kolektivnih interesa potroaa; sudska zatita prava
intelektualnog vlasnitva prava autora, izumitelja, izvoaa etc.)
3. pri prekrajnim sudovima: ZZP propisuje mnogobrojne prekraje za pravne
osobe, odgovorne osobe u pravnim osobama i za fizike osobe ako kre
odreene materijalno-pravne propise o zatiti potroa, a sline prekrajne
odredbe sadre i drugi propisi koji ureuju zatitu potroaa na opi ili poseban
nain.12
Dakle, potroa moe svoje pravo na pravnu zatitu ostvarivati kao tuitelj u parninom
postupku, kao predlagatelj u izvanparninom postupku, kao podnositelj prijave ili
zahtjeva pred nadlenim upravnim tijelima ili pak kao tuitelj - oteenik u kaznenom ili
prekrajnom postupku.
(1.2) Upravno-pravna zatita upravni i inspekcijski nadzor, prijave te upravno-kaznene

mjere
Tako je primjerice lankom 255. Kaznenog zakona (Narodne novine, 125/11, 144/12) zbog kaznenog
djela zavaravajueg oglaivanja propisano: Tko u ponudi robe ili usluga upuenoj irem krugu osoba navede
neistinite ili nepotpune podatke koji su bitni za sklapanje ugovora i mogu razumnog potroaa dovesti u
zabludu, kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine.
11
Prekrajni zakon (Narodne novine, 107/07, 39/13, dalje kao: PZ) u lancima 83., 109., 113. i 116.
odreuje da se prekrajni postupak, pri prekrajnim sudovima, pokree i vodi samo na zahtjev ovlatenog
tuitelja, a ovlateni tuitelj moe biti: 1. dravni odvjetnik, 2. tijelo dravne uprave, 3. pravna osoba s
javnim ovlastima i 4. oteenik, s time to je oteenik kojem je prekrajem povrijeeno ili ugroeno kakvo
imovinsko ili osobno pravo ovlaten sudu za taj prekraj podnijeti optuni prijedlog. Oteenik ima pravo:
a) do zavretka postupka staviti sudu protiv okrivljenika zahtjev za naknadu tete koja mu je prouzroena
prekrajem i b) predlagati sudu izvoenje potrebnih dokaza o nastanku i visini tete, c) predlagati dokaze
radi utvrivanja krivnje okrivljenika za prekraj, d) prigodom ispitivanja postavljati pitanja okrivljeniku,
svjedocima i vjetacima te stavljati primjedbe na njihove izjave, te e) davati druge izjave i prijedloge.
12
81
Mr. sc. Josip Kos

Upravno-pravna zatita potroaa, a i drugih kupaca, ostvaruje se u postupku koji vode

nadlena tijela po pravilima Zakona o opem upravnom postupku.13 Meutim npr. pri
Agenciji za zatitu trinog natjecanja (dalje kao: Agencija) neke postupovne radnje
obavljaju se po odredbama PZ-a i to one koje se odnose na oblik i sadraj poziva za
glavnu raspravu, tijek glavne rasprave, dovoenje stranaka i treih osoba na glavnu
raspravu i zapisnik o glavnoj raspravi ako ZZTN-om nije drukije odreeno.14
U takvim upravnim postupcima pred nadlenim agencijama (npr. u Agenciji) djelatnici
strune slube vode postupke koji su u nadlenosti Agencije, a odluke u tim predmetima
donosi Vijee za zatitu trinog natjecanja.15 U tim postupcima utvruje se postojanja
uvjeta za izricanje upravno kaznenih mjera i izriu se upravno-kaznene mjere iz lanaka
52. i 60. do 65. ZZTN-a.
U takvim upravnim postupcima nadlena tijela postupaju u opem interesu i/ili radi
zatite od dobara koja tite pojedini propisi radi zatite npr. slobode trinog
natjecanja od nepotene trine utakmice (nelojalne konkurencije); radi zatite
potroaa od hrane koja je tetna za njihovo zdravlje i ivot etc.
(1.3) Izvansudska zatita individualnih prava potroaa

Izvansudska zatita individualnih prava potroaa ostvaruje se u postupcima:
1. pri sudovima asti, i to pred Sudom asti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori
(dalje kao: HGK), Sudom asti Hrvatske obrtnike komore (dalje kao: HOBK) i pri
drugim komorama pri kojima su sudovi asti utemeljeni (npr. pri Hrvatskoj
odvjetnikoj komori utemeljen je i djeluje Disciplinski sud i Vii disciplinski sud,
koji ima sve karakteristike suda asti);
2. pri centrima za mirenje HGK i HOBK i drugim institucijama mirenja, centrima
osnovanima u udrugama gospodarstvenika i posebno Hrvatska udruga miritelja
te
3. pri Stalnom izbranom suditu pri HGK utemeljenom Zakonom o HGK16 i njenom
Statutu17, te sukladno Zakonu o arbitrai18, a djeluje po Pravilniku o arbitrai pri
Stalnom izbranom suditu Hrvatske gospodarske komore (Zagrebaka pravila19).
Vidi Zakon o opem upravnom postupku (Narodne novine, 47/09, dalje kao: ZOUP) kako je to odreeno,
npr. l. 35. Zakona o zatiti trinog natjecanja (Narodne novine, 79/09, 80/13, dalje kao: ZZTN).
14 l. 35.- 37. ZZTN.
15 l. 30. t. 2. ZZTN.
16 Narodne novine, 66/91, 73/91.
17 Statut Hrvatske gospodarske komore (Narodne novine, 11/94 proieni tekst, 108/95, 19/96,
64/01).
18 Narodne novine, 88/01.
13
82
Mr. sc. Josip Kos

Rezultat postupka pri Stalnom izbranom suditu pri HGK jedan je od pravorijeka:
1. pravorijek na temelju nagodbe u sluaju kad se tijekom postupka stranke
nagode o sporu i kad zatrae od arbitranog suda da temeljem sklopljene
nagodbe donese pravorijek, a arbitrani sud ne nae da je sadraj nagodbe
protivan javnom poretku Republike Hrvatske
2. djelomini pravorijek, koji se smatra samostalnim pravorijekom
3. meupravorijek
Pravorijek koji imaju prema strankama snagu pravomone sudske presude, osim ako su
se stranke izriito sporazumjele da se pravorijek moe pobijati pred arbitranim sudom
vieg stupnja. Stranke ne mogu sklopiti nagodbu pri tom suditu, ali ako ju sklope, a ne
zatrae da arbitrani sud donese pravorijek na temelju nagodbe, tada e taj sud
obustaviti postupak. U takvome sluaju radi se o izvansudskoj nagodbi.
Ovrha pravorijeka provodi se na prijedlog tuitelja vjerovnika jer je taj pravorijek
ovrna isprava.20 Troak postupka predujmljuje tuitelj, a konano ga plaa stranka koja
izgubi spor onoj stranci koja uspije u sporu.
(1.4) Posebno o izvansudskom postupku pri Sudu asti HGK

Postupak pri Sudu asti HGK pokree oteeni potroa protiv trgovca koji je lan HGK prijavom, koja sadri:
1. identifikacijske podatke o prijavitelju i prijavljeniku,
2. opis poslovnog odnosa utemeljenog izmeu stranaka,
3. opis povrede pravila morala u tom odnosu: tko, kada, to i kako je uinio ili
propustio uiniti na tetu podnositelja prijave (npr. prijavljeni nije obavio uslugu
graenja objekta u skladu s ugovorom i izvedbenim projektom niti je vratio
predujam (avans) koji mu je podnositelj prijave uplatio za ugovoreni posao) i
koje su posljedice nastupile podnositelju prijave;
4. tvrdnju da je, na opisani nain, prijavljeni uinio povredu pravila morala opisanu
u l. 5. to. 2. Pravilnika o Sudu asti pri HGK21 te
5. prijedlog da Sud asti pri HGK prijavljenog proglasi odgovornim zbog povrede
odredaba l. 5. Pravilnika
6. da mu se izrekne jedna od mjera drutvene stege koje su propisane lankom 36.
Pravilnika
Narodne novine, 142/11.
l. 23. t. 2. Ovrnog zakona (Narodne novine, 112/12, 25/13, dalje kao: OZ). Po navedenom lanku
ovrne su isprave su: 1. ovrna sudska odluka i ovrna sudska nagodba, 2. ovrna odluka arbitranog suda.
21 Narodne novine, 66/06., 114/06 - ispravak, 129/07, 8/08. ispravak. Dalje kao: Pravilnik.
19
20
83
Mr. sc. Josip Kos

Pravilnikom22 je propisano je da se povredom pravila morala (dobrih poslovnih obiaja)

smatra naroito:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
prodaja proizvoda ili pruanja usluga loe kvalitete pod vidom dobre kvalitete,
svjesno preuzimanje obveza bez namjere da ih se ispuni,
namjerno zakljuivanje nejasnih ili nepotpunih ugovora u prometu roba i usluga,
neistinita reklama na tetu drugih trgovakih drutava ili potroaa,
postupak ili propust usmjeren na ruenje ugleda drugih lanica,
svjesno postupanje kojim se drugima moe prouzroiti teta,
prekoraenje doputene samopomoi u svrhu pribavljanja ili zatite svoga prava,
povrede odredbi strukovnih kodeksa u pogledu lanica na koje se kodeks
primjenjuje,
9. kao i drugi sluajevi za koje Sud ocijeni da predstavljaju povredu pravila morala.
Propisane su mjere drutvene stege23 koje Sud asti moe izrei okrivljeniku ako ga
proglasi odgovornim za konkretnu povredu pravila morala iz l. 5. Pravilnika. Moe mu
izrei:
1. opomenu ili
2. javnu opomenu uz objavljivanje na sjednici Skuptine HGK ili
3. javnu opomenu uz objavljivanje u tisku i web stranici HGK
U pogledu prethodnog postupka mirenja pri Sudu asti HGK vrijedi sljedee.
Nakon primitka potpune, pravovremene i doputene prijave, tajnica Suda asti odreuje
vrijeme roita za mirenje, pa uz poziv za to roite, koji dostavlja strankama, dostavlja
prijavljenom prijavu na koju se moe oitovati i upuuje stranke da mogu na miran nain
rijeiti svoj spor u prethodnom postupku mirenja pred Sudom asti pri HGK. Ako
stranke pristanu na mirenje (medijaciju) onda tajnica suda provodi pozivom odreeno
roite za mirenje i na njemu podsjea stranke na prednost rijeenja spora na miran
nain kao i da mogu sklopiti nagodbu koja e imati pravnu snagu ovrne isprave te da e
njome sami odluiti o svojim meusobnim spornim zahtjevima.
Pojam nagodbe definiran je lankom 150. ZOO.24 Nagodbu uvijek sklapaju stranke jer se
radi o njihovu meusobnom sporazumu, ugovoru koji je plod njihove slobodne volje.
Dakle, bez obzira na to, radi li se o tzv. sudskoj nagodbi ili nagodbi pri Sudu asti ili pri
nekom centru za mirenje nagodbu ne donose navedene institucije nego je ona plod
slobodne volje stranaka kao i svaki drugi ugovor.
l. 5. Pravilnika.
lanakom 36. Pravilnika o Sudu asti pri HGK
24 (1) Ugovorom o nagodbi osobe izmeu kojih postoji spor ili neizvjesnost o nekom pravnom odnosu,
uzajamnim poputanjima, prekidaju spor, odnosno otklanjaju neizvjesnost i odreuju svoja uzajamna prava i
obveze. (2) Postoji neizvjesnost i kad je ostvarenje odreenog prava nesigurno.
22
23
84
Mr. sc. Josip Kos

Na roitu u prethodnom postupku za mirenje, a i tijekom cijelog postupka pred Sudom

asti pri HGK - stranke mogu sklopiti nagodbu kojom se prijavljenik obvezuje prijavitelju
ispuniti neispunjenu obvezu, zbog ega je prijavljen.25 Nagodbom pri Sudu asti stranke
se sporazumjeti o svakom pravno doputenom zahtjevu na injenje ili proputanje,
dakle, o dotinom spornom pitanju, pa i o naknadi tete. One mogu odluiti i o
meusobnim imovinskim zahtjevima, pa i o prijeboju trabina, ali Sud asti pri HGK o
takvim zahtjevima ne moe odluivati, jer on moe odluivati (donijeti odluku) samo o
odgovornosti prijavljenog zbog povrede pravila morala i izrei mu jednu od propisanih
mjera drutvene stege. Stranke u postupku pred Sudom asti pri HGK imaju iru pravnu
mogunost nego Sud kad je u pitanju rjeenje njihova imovinskog spora.
Ako stranke sklope nagodbu, tj. potpiu zapisnik u koji su unijele nagodbu, postupak se
pri Sudu asti obustavlja.
U pogledu pravne snage nagodbe, nagodba obvezuje prijavljenika, kao nagodbenog
dunika, da u dogovorenom roku ispuni odreenu obvezu prijavitelju kao nagodbenom
vjerovniku. Ako dunik iz nagodbe dobrovoljno ne ispuni obvezu, nagodbeni vjerovnik
moe, na temelju nagodbe kao ovrne isprave, zahtijevati ovrhu, dakle prisilno izvrenje
dunikove obveze, pri sudu ili javnom biljeniku koji provode ovrhe na temelju ovrnih i
vjerodostojnih isprava.26
Kada u prethodnom postupku mirenja pred Sudom asti pri HGK mirenje ne uspije iz
bilo kojeg razloga, postupak se nastavlja. U tom postupku sudsko vijee provoenjem
predloenih dokaza utvruje odgovornost prijavljenog za prijavljeno djelo, pa ako tu
odgovornost utvrdi, onda presudom proglaava okrivljenika odgovornim za utvrenu
povredu pravila morala i izrie mu jednu od mjera drutvene stege propisane lnankom
36. Pravilnika.27
Npr. da e u dogovorenom roku, izvriti neizvrenu obvezu i naknaditi podnositelju prijave tetu ili mu
vratiti avans s kamatama, sve sukladno volji i dogovoru stranaka.
26 Vidi odredbu l. 23. t. 5. OZ po kojoj je ovrna isprava i: 5. nagodba sklopljena u postupku pred
sudovima asti pri komorama u Republici Hrvatskoj. Dakle, ovrhu na temelju nagodbe provodi nadleni
sud ili javni biljenik na prijedlog nagodbenog vjerovnika.
27 Jedna prvostupanjska osuujua presuda Suda asti pri HGK, koju je potvrdilo drugostupanjsko vijee
toga suda, glasi: Sud asti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeu ( ...) povodom prijave prijavitelja (...)
protiv prijavljene banke (...) zbog povrede pravila morala (dobrih poslovnih obiaja), nakon odrane i
zakljuene glavne rasprave 25. oujka 2011. presudio je: Prijavljena () banka (...) odgovorna je jer je s
potroaem (...) zakljuila nejasan i nepotpun ugovor o stambenom kreditu od 1. listopada 2005. na nain da
u vrijeme zakljuenja ugovara prijavitelj kao potroa i prijavljena kao trgovac nisu pojedinano pregovarali
i ugovorom utvrdili egzaktne parametre i metodu izrauna tih parametara koji utjeu na Odluku banke o
promjeni stope ugovorene kamate to je imalo posljedicu u neravnotei u pravima i obvezama utemeljenoj na
jednostranom poveanju ugovorene kamatne stope na dan 31.10.2010. od 32,61 % u odnosu na poetnu
kamatnu stopu od 4,60 % ime je postupila protivno odredbama l. 5. al. 3. Pravilnika o Sudu asti pri
Hrvatskoj gospodarskoj komori, to se smatra povredom pravila morala (dobrih poslovnih obiaja), pa joj se
na temelju l. 36. st. 1. t. 2. Pravilnika o Sudu asti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, izrie: j a v n a o p o m
e n a uz objavljivanje na sjednici Skuptine Hrvatske gospodarske komore.
25
85
Mr. sc. Josip Kos

Ako pak sud, provoenjem raspoloivih predloenih dokaza, ne moe sa sigurnou

utvrditi da je prijavljeni uinio povredu zbog koje ga je prijavljen presudom e ga
osloboditi od odgovornosti.
Izvrenja svojih pravomonih osuujuih presuda provode sami sudovi asti sukladno
odredbama svojih pravilnika.
Prednosti postupaka pri sudovima asti pri HGK ili HOBK sastoje se u tome to
podnositelj prijave prijavitelj moe sa sigurnou oekivati da e sklopiti nagodbu
(dakle, dobiti ovrnu ispravu) ili dobiti presudu (osuujuu ili oslobaajuu), dakle,
podnositelj prijave moe oekivati jedan od moguih rezultata postupka koji je
pokrenuo. Prijavljeni pak ima pravo na izbor, tj. hoe li sklopiti nagodbu ili e mu sud
suditi, proglasiti ga odgovornim i izrei mu mjeru.28 Za stranke je postupak pri sudovima
asti HGK-a i HOBK-a besplatan jer komore plaaju trokove tih postupaka, osim toga,
sudovi asti (u raznim oblicima) postoje i djeluju u Hrvatskoj ve nekoliko desetljea, a
posebno od 1989. godine pri HGK, pa postoji praksa suenja (izdane su dvije Zbirke
odluka toga suda) i stoga stranke mogu s velikom sigurnou oekivati odgovarajui
rezultat suenja.
(2) Mirenje kao mogui nain zatite osobnih potroakih prava

Jedan od propisanih naina izvansudske individualne zatite prava potroaa je i
mirenje po Zakonu o mirenju.29 Osim postupaka pred navedenim sudovima asti,
predvieni su i postupci mirenja (medijacije) pri centrima za mirenje HGK, HOBK i
drugih institucija. Ti su postupci ureeni:
1. lankom 130. stavcima 1. i 3. ZZP-a30
2. ZOM31,
Zato, oko 33% takvih postupaka zavrava nagodbom, a ostatak presudama sudova asti;
Narodne novine, 18/11, dalje kao: ZOM. Taj nain izvansudske zatite predvien je i lankom 130. ZZP.
30 (1) U sluaju spora izmeu potroaa i trgovca, moe se podnijeti prijava Sudu asti Hrvatske gospodarske
komore, Sudu asti Hrvatske obrtnike komore ili prijedlog za mirenje centru za mirenje. (...) (3) Mirenje pred
centrom za mirenje iz stavka 1. ovoga lanka provodi se sukladno odredbama Zakona o mirenju, te sukladno
Pravilniku o mirenju centra za mirenje iz stavka 1. ovoga lanka.
31 ZOM je opi propis koji u Republici Hrvatskoj ureuje mirenje, a po lanku 1. ZOM ureuje mirenje u
graanskim, trgovakim, radnim i drugim sporovima o pravima kojima stranke mogu slobodno
raspolagati. Njegove odredbe odgovarajue se primjenjuju i na mirenje u drugim sporovima, ako to
odgovara prirodi pravnog odnosa iz kojeg proizlazi spor i ako posebnim zakonom za te sporove nisu
propisana drugaija pravila, a odnosi se i na mirenja u kojima jedna od stranaka ima prebivalite ili
boravite, odnosno sjedite izvan Republike Hrvatske.
28
29
86
Mr. sc. Josip Kos

3. odgovarajuim pravilnicima pojedinih centara za mirenje (HGK, HOBK, Hrvatske

udruge poslodavaca (HUP-a) i drugih institucija (komora), koji sadre
postupovne odredbe.
Mirenje32 je svaki postupak, bez obzira na to provodi li se u sudu, instituciji za mirenje ili
izvan njih, u kojem stranke nastoje sporazumno rijeiti spor uz pomo jednog ili vie
izmiritelja koji strankama pomau postii nagodbu, bez ovlasti da im nametnu
obvezujue rjeenje. Izmiritelj33 je osoba koja na temelju sporazuma stranaka provodi
postupak mirenja. Institucija za mirenje34 je pravna osoba, tijelo pravne osobe ili
ustrojstvena jedinica pravne osobe koja organizira postupke mirenja.
to se tie tijeka postupka mirenja i faza postupka, mirenje se moe provoditi neovisno o
tome vodi li se o predmetu spora sudski, arbitrani ili drugi postupak. Mirenje poinje
prihvatom prijedloga za provoenje postupka mirenja35 osim ako je za sporove u kojima
postoji obveza pokretanja postupka mirenja propisano ili ugovoreno drugaije. Ako se
stranke nisu drugaije sporazumjele, druga se stranka o prijedlogu za provoenje
mirenja mora izjasniti u roku od 15 dana od dana kada je primila prijedlog za
provoenje mirenja, ili u drugom roku za odgovor naznaenom u prijedlogu. Ako se ne
izjasni u navedenome roku, smatrat e se da je odbila prijedlog za mirenje. Ako je
posebnim propisom odreen rok za podnoenje tube, postupak mirenja smatra
okonanim.
ZOM ureuje postupak mirenja.36 Imenovanje izmiritelja obavlja se prema pravilima o
kojima su se stranke sporazumjele te stranke sporazumno odreuju hoe li mirenje
provoditi jedan ili vie izmiritelja i tko e se imenovati za izmiritelja. Ako se stranke ne
mogu sporazumjeti o broju ili osobi, odnosno osobama izmiritelja, mogu zatraiti da ih
odredi ili da ih imenuje institucija za mirenje ili neka trea osoba (dalje kao: tijelo za
imenovanje).
U pogledu obveza izmiritelja,37 propisuje da je izmiritelj je u postupku mirenja duan
postupati struno, svrhovito i nepristrano, a osoba kojoj se ponudi imenovanje za
izmiritelja duna je otkriti sve okolnosti koje bi mogle dati povoda opravdanoj sumnji u
njezinu nepristranost i neovisnost. Nakon imenovanja, izmiritelj je duan priopiti takve
okolnosti strankama im za njih sazna, ako to ve ranije nije uinio.
l. 3. alineja 1.ZOM.
l. 3. alineja 2. ZOM.
34 l. 3. alineja 3. ZOM.
35 l. 6. ZOM.
36 l. 7. ZOM.
37 l. 8. ZOM.
32
33
87
Mr. sc. Josip Kos

U pogledu naina provoenja mirenja,38 treba rei da se mirenje provodi na nain o

kojem su se stranke sporazumjele. Izmiritelj e pri voenju postupka zadrati pravian i
jednak odnos prema strankama.
U pogledu sastanaka izmiritelja i stranaka, propisano je39 da se izmiritelj se u postupku
mirenja moe sastajati sa svakom od stranaka odvojeno. Ako se stranke nisu drugaije
sporazumjele, izmiritelj moe informacije i podatke koje je primio od jedne stranke
prenijeti drugoj stranci samo uz njezin pristanak.
Propisuje se40 da izmiritelj moe sudjelovati u sastavljanju nagodbe i predlagati njezin
sadraj.
ZOM propisuje i dovretak postupka mirenja.41 Mirenje je dovreno ako je jedna stranka
uputila drugim strankama i izmiritelju pisanu izjavu o odustajanju od postupka mirenja,
osim ako u postupku nakon odustajanja jedne stranke sudjeluju dvije ili vie stranaka
koje su voljne mirenje nastaviti, ako su stranke uputile izmiritelju pisanu izjavu o
dovretku postupka, odlukom izmiritelja da se postupak mirenja obustavlja (donesenom
u pravilu nakon to je o tome strankama bila dana mogunost da se izjasne, zbog toga
to daljnje nastojanje da se postigne mirno rjeenje spora vie nije svrhovito), ako se
nagodba ne sklopi u roku od 60 dana od poetka mirenja, odnosno u drugom roku u
skladu sa sporazumom stranaka te sklapanjem nagodbe.
U vezi sa pravnim uincima nagodbe,42 nagodba sklopljena u postupku mirenja obvezuje
stranke koje su ju sklopile. dakle, ako su nagodbom stranke preuzele odreene obveze,
one su ih dune pravodobno izvriti, nagodba koja je sklopljena u postupku mirenja je
ovrna isprava ako je u njoj utvrena odreena obveza na inidbu o kojoj se stranke
mogu nagoditi te ako sadri izjavu obvezanika o neposrednom doputenju ovrhe
(klauzula ovrnosti). Klauzulom ovrnosti dunik izriito pristaje da se na temelju
nagodbe radi ostvarenja dune inidbe nakon dospjelosti obveze moe neposredno
provesti prisilna ovrha, a klauzula ovrnosti moe biti sadrana i u posebnoj ispravi, ali
ovrha nagodbe e se odbiti ako sklapanje nagodbe nije doputeno, ako je nagodba
suprotna javnom poretku, ako je sadraj nagodbe neprovediv ili nemogu. Stranke se
mogu sporazumjeti i da se nagodba sastavi u obliku javnobiljenikog akta, sudske
nagodbe ili arbitranog pravorijeka na temelju nagodbe.
U postupku mirenja vrijedi povjerljivost.43 Ako se stranke nisu drugaije sporazumjele,
izmiritelj je duan u odnosu na tree osobe uvati povjerljivim sve informacije i podatke
l. 9. ZOM.
l. 10. ZOM.
40 l. 11. ZOM.
41 l. 12. ZOM.
42 l. 13. ZOM.
43 l. 14. ZOM.
38
39
88
Mr. sc. Josip Kos

za koje sazna tijekom postupka mirenja, osim ako ih je na temelju zakona duan
priopiti ili ako je to nuno radi provedbe ili ovrhe sklopljene nagodbe. Izmiritelj
odgovara za tetu koju je prouzroio krenjem prethodno navedenih dunosti, a ta se
pravila i odgovornost, na odgovarajui nain, primjenjuju i na stranke te na druge osobe
koje su u postupku mirenja sudjelovale u bilo kojem svojstvu.
U sudskom, arbitranom ili drugom postupku nije doputeno davati izjave, predlagati
dokaze ili podnositi drugi dokaz u bilo kojem obliku,44 ako se takav dokaz odnosi na:
1. injenicu da je jedna od stranaka predlagala ili prihvatila mirenje,
2. izjave o injenicama ili prijedlozima koje su stranke u postupku iznosile,
3. priznanje zahtjeva ili injenica izvreno tijekom postupka, ako takva oitovanja
nisu sastavni dio nagodbe,
4. isprave koje su pripremljene iskljuivo za potrebe postupka mirenja, osim ako je
zakonom utvreno da je njihovo iznoenje nuno radi provedbe ili ovrhe
sklopljene nagodbe,
5. spremnost stranaka da tijekom postupka prihvate iznesene prijedloge
6. i druge u postupku iznesene prijedloge
Ako se stranke nisu drugaije sporazumjele, izmiritelj i osobe koje sudjeluju u postupku
mirenja u bilo kojem svojstvu, ne mogu biti prisiljene svjedoiti u arbitranom, sudskom
ili bilo kojem drugom postupku u vezi s informacijama i podacima koji proizlaze iz
postupka mirenja ili su s njim povezani, pa e se takvi dokazni prijedlozi - u sudskom,
arbitranom ili drugom postupku odbaciti kao nedoputeni. Iznimno se podaci iz
postupaka mirenja u mogu otkriti ili upotrijebiti u dokazne svrhe u postupku pred
arbitraom, sudom ili drugim dravnim tijelom ako je to nuno radi zatite javnog
poretka i samo pod uvjetima i u opsegu koji zahtijeva zakon ili ako je to potrebno za
provedbu ili ovrhu nagodbe. Osobe koje povrijede prethodne zabrane odgovorne su za
tetu koju time prouzroe.
Propisuje se45 nespojivost funkcije izmiritelja s funkcijom suca, arbitra ili suca suda asti
u istoj pravnoj stvari. Ako se stranke nisu drugaije sporazumjele, izmiritelj ne moe
biti sudac ili arbitar u sporu koji je bio ili jest predmet postupka mirenja, ili u nekom
drugom sporu koji je proizaao iz toga pravnog odnosa ili je u vezi s njim. Iznimno
stranke mogu ovlastiti izmiritelja da kao arbitar donese pravorijek na temelju nagodbe.
Glede uinka postupka mirenja na zastarne rokove i rokove za podnoenje tube, ZOM
propisuje46 da stranke koje su izabrale mirenje radi pokuaja rjeavanja spora ne smiju
izgubiti mogunost pokretanja sudskog, arbitranog ili drugog postupka zbog proteka
l. 15. ZOM.
l. 16. ZOM.
46 l. 17. ZOM.
44
45
89
Mr. sc. Josip Kos

zastarnog ili prekluzivnog roka, pokretanjem postupka mirenja zastara se prekida, ako
se mirenje okona bez zakljuenja nagodbe, smatra se da prekida nije bilo. Iznimno, ako
u roku od 15 dana od dovretka mirenja, stranke podnesu tubu ili poduzmu drugu
radnju pred sudom ili drugim nadlenim tijelom radi utvrivanja, osiguranja ili
ostvarenja trabine, smatrat e se da je zastara prekinuta trenutkom pokretanja
postupka mirenja, ako je posebnim propisom odreen rok za podnoenje tube, taj rok
ne tee dok mirenje traje, a zapoet e ponovno tei istekom petnaestog dana od
dovretka mirenja.
Kada je rije o odnosu mirenja i drugih postupaka o istom predmetu spora, propisuje
se47 da, ako su se stranke sporazumjele o provoenju mirenja i izrijekom se obvezale da
tijekom tono odreenog vremenskog razdoblja ili do nastupanja tono odreenog
uvjeta nee pokretati ili nastavljati sudske, arbitrane ili druge postupke, takav
sporazum ima obvezujui uinak, pa e u tom sluaju na zahtjev druge stranke, sud,
arbitri ili druga tijela kod kojih se pokrene postupak o istom predmetu spora, odbaciti
akt kojim se postupak pokree ili predlae nastavak postupka;
Tijekom sudskog, upravnog ili drugog postupka tijelo koje vodi postupak e, u
sporovima koje vode, preporuiti strankama da spor rijee u postupku mirenja u skladu
s odredbama ZOM-a, ako ocijeni da postoji mogunost rjeavanja spora mirenjem.48
Navedeno tijelo moe pozvati stranke i na informativni sastanak o koritenju mirenja.
Glede trokova po vrijedi da ako se stranke nisu drugaije sporazumjele, svaka snosi
svoje trokove, a trokove postupka mirenja stranke snose na jednake dijelove, odnosno
u skladu s posebnim zakonom ili pravilima institucija za mirenje.49
Zakljuno, za mirenje treba rei kako je ono izvansudski nain rjeavanja potroakih i
trgovakih sporova u kojem stranke u sporu mogu svoj spor rijeiti na miran nain,
meusobnim poslovnim pomirenjem i sklapanjem nagodbe s pravnom snagom ovrne
isprave i to pri instituciji (centru) za mirenje i uz pomo izmiritelja (medijatora).
Stranke svojom voljom sklapaju nagodbu, a institucija za mirenje ne donosi nikakvu
odluku. Ona je organizator mirenja. Drava bi trebala poticati takvo rjeavanje sporova
na liberalan nain kako je to Zakonom o mirenju ureeno, a ne podzakonskim aktima
stavljati mirenje u krute dravne formalistike okvire. Paradoksalno je da potroai i
gospodarstvenici priznaju da je rjeavanje sporova medijacijom (mirenjem) vrlo
civiliziran nain rjeavanja sporova i bri od sudskih postupaka, a u praksi veina trai
pravnu zatitu pri dravnim sudovima. To je velika ast za dravne sudove, ali ih takva
praksa nepotrebno optereuje i stvara se opi dojam o neaurnosti dravnih sudova.
l. 18. ZOM.
l. 19. ZOM.
49 l. 20. ZOM.
47
48
90
Mr. sc. Josip Kos

Dobar je znak to se pri sudovima asti HGK i HOBK oko 33 % predmeta zavrava
mirenjem i nagodbama u prethodnom postupku mirenja, a mirenje se obavlja po
pravilima iz pravilnika o radu tih sudova asti, a ne po pravilima iz pravilnika centara za
mirenje komora. Meutim, ni mirenje pri sudovima asti po potonjim pravilima iz
pravilnika centara ne bi bilo nedoputeno, ako se obavlja u navedenom prethodnom
postupku mirenja pri sudovima asti. Nije bitno kako su stranke nale i pristale na mirno
rjeenje spora ve je bitno da su takvo mirno rjeenje i nagodbu postigle.
Bitno je istaknuti veliku korist od sklapanja nagodbe ako stranke postignu sporazum o
mirnom rjeenju spora. Ako stranke ne sklope nagodbu u propisanome pisanom obliku,
a postignu samo usmeni sporazum o mirnom rjeenju spora, vjerovnik iz takva
sporazuma nee imati ovrnu ispravu kao pravni temelj za ovrhu, tj. za ostvarenje svoje
trabine prisilnim pravnim putem pri sudu ili pri javnom biljeniku. Ako dunik iz takve
usmene nagodbe ne bi dobrovoljno ispunio svoju obvezu u dogovorenome roku,
vjerovnik bi bio na poetku sa svojom trabinom, tj. morao bi ponovno pokretati jedan
od moguih sudskih ili izvansudskih postupaka za ostvarenje svoje trabine.
Razlike izmeu rezultata pravne zatite pri dravnim sudovima,

sudovima asti, arbitraama i centrima za mirenje te izmeu rezultata
individualne zatite prava potroaa i zatite kolektivnih interesa
potroaa
(1) Razlike izmeu rezultata pravne zatite pri dravnim sudovima, sudovima
asti, arbitraama i centrima za mirenje
Izmeu pojedinih rezultata postoje razlike, ali je jednak pravni uinak tih rezultata, koji
se oituje u sljedeem:
1. sudovi asti, dravni sudovi i arbitrae donose odluke (presude ili pravorijeke) o
prijavama ili tubenim zahtjevima, dakle, o meusobnim pravima i obvezama
stranaka odluuje netko drugi, netko tko ne moe znati pravu istinu o
meusobnim poslovnim (i drugim) odnosima stranaka jer je sudska istina samo
ona istina koju sud spoznaje iz injenine osnove utvrene provedbom dokaza;
2. nagodbe sklopljene pri sudovima asti, dravnim sudovima i pri centrima za
mirenje plod su slobodne volje stranaka, koje znaju potpunu istinu o
meusobnim pravima i obvezama;
3. izmeu pravnog uinka navedenih odluka (presuda i pravorijeka) s jedne strane i
navedenih nagodbi, s druge strane, nema praktine razlike jer jedne i druge imaju
pravnu snagu ovrne isprave na temelju koje vjerovnik moe zahtijevati prisilnu
sudsku ili javnobiljeniku ovrhu.
91
Mr. sc. Josip Kos

Ako mirenje ne uspije, stranke su na poetku sa svojim spornim pitanjima. One mogu
svoj spor rijeiti pri drugoj sudskoj ili izvansudskoj nadlenoj instituciji ili pak, ako ih je
neki sud uputio na mirenje mogu nastaviti postupak pri istom sudu koji ih je uputio na
mirenje iz parninog posstupka.
(2) Tuba za zatitu kolektivnih interesa potroaa

Posebnost ili razliitost rezultata parninog postupka povodom tube za zatitu
kolektivnih interesa potroaa50 pri trgovakom sudu prema dosada istaknutim
rezultatima sudskih i izvansudskih postupaka sastoji se u posebnoj strukturi izreke
presude trgovakog suda kojom prihvaa tubeni zahtjev tuitelja. Tom presudom
trgovaki sud:
1. utvruje in povrede propisa o zatiti potroaa i precizno definira (opisuje) taj
in,
2. nareuje tueniku
a. da (u svakom sluaju i obvezno) prekine s injenjem povrede propisima o
zatiti potroaa iz lanka 131. stavka 1. ZZP-a te
b. da, ako je to mogue, usvoji mjere koje su potrebne za uklanjanje tetnih
posljedica koje su nastale zbog njegovog protupravnog ponaanja, i
3. zabranjuje tueniku takvo ili slino ponaanje ubudue;
4. nareuje tueniku da o svom troku objavi cijelu ili dio presude ako njeno
objavljivanje moe doprinijeti da se ublae ili u potpunosti iskljue tetne
posljedice odnosnih povreda propisa o zatiti potroaa iz lanka 131 stavka 1.
ZZP-a;
5. odreuje rok za ispunjenje odluke, odnosno obveze iz presude
6. odreuje mogue sankcije za nepostupanje po odluci suda tako to e:

a. na zahtjev osobe ovlatene za pokretanje postupka odrediti novanu
kaznu (za svaki dan zakanjenja i to ovisno o ozbiljnosti povrede prava
zatite potroaa) za sluaj da tuenik dobrovoljno ne ispuni obvezu iz
presude ili ju ispuni sa zakanjenjem, a
b. na odreivanje novane kazne primjenjuju se odredbe OZ-a koje ureuju
odmjeravanje i odluivanje o novanoj kazni kao osnovnom sredstvu
ovrhe;
c. iznos novane kazne bit e uplaen u korist Dravnog prorauna
Republike Hrvatske
50
l. 136. ZZP.
92
Mr. sc. Josip Kos

U pogledu uinka sudske odluke prema treima51 presuda kojom sud usvaja tubeni
zahtjev za zatitu kolektivnih interesa potroaa obvezuje tuenika da se u budunosti
suzdri od istog ili slinog protupravnog ponaanja u odnosu na sve potroae, a ovrhu
na temelju odluke iz stavka 1. mogu traiti osobe iz l. 2. Uredbe o odreivanju osoba
ovlatenih za pokretanje postupka radi zatite kolektivnih interesa potroaa 52 i svaki
potroa.
U pogledu uinka presude prema ostalim sudovima, postoji obvezujua snaga sudske
odluke za ostale sudove.53 Naime, presuda trgovakog suda donesena u postupku za
zatitu kolektivnih interesa potroaa kojom je utvreno postojanje povrede propisa za
zatitu potroaa obvezuje ostale sudove u postupku koji potroa osobno
individualno pokrene radi naknade tete koja mu je prouzroena postupanjem tuenika.
Osuujua pravomona presuda donesena u postupku za zatitu kolektivnih interesa
potroaa obvezujua je osnova za odgovornost tuenika u individualnoj (osobnoj)
parnici oteenika koji je protiv dotinog tuenika podnio tubu radi naknade tete zbog
povrede propisa koja je tom presudom pravomono utvrena.
U parninom postupku povodom tube za zatitu kolektivnih interesa potroaa sud
moe, do donoenja konane odluke, odrediti privremenu mjeru.54 Takvu mjeru sud
moe odrediti bez dokazivanja uvjeta za odreivanje privremene mjere iz l. 346. OZ-a,
tj. bez da predlagatelj osiguranja uini vjerojatnim:
1. postojanje svoje trabine,
2. opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja sprijeio ili znatno oteao
ostvarenje trabine, osobito time to bi promijenio postojee stanje stvari te
3. da je mjera potrebna da bi se sprijeilo nasilje ili nastanak nenadoknadive tete
koja prijeti.
Osobitost ovakvog parninog postupka sastoji se u tome to predlagatelj osiguranja ne
mora uiniti niti vjerojatnima navedene okolnosti, pretpostavke (uvjete) koje inae
opravdavaju odreivanje privremene mjere i bez kojih sud nee izdati privremenu
mjeru.
l. 138. ZZP.
Narodne novine, 124/09. Ovlatene osobe su: 1. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, 2.
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, 3. Dravni inspektorat, 4. Agencija za elektronike medije, 5.
Pravobranitelj za djecu, 6. Potroa Hrvatski savez udruga za zatitu potroaa, 7. Savez udruga za
zatitu potroaa Hrvatske.
53 l. 138.a ZZP.
54 l. 139. ZZP. Po navedenom lanku, Sud e narediti prekid odreenog tuenikovog ponaanja koje je (
)u suprotnosti s odredbama lanka 30. do 70. te lanka 87. do 115. ZZP-a, odredbama lanka 400. do 429. te
lanka 881. do 903. Zakona o obveznim odnosima, odredbama Zakona o elektronikoj trgovini, odredbama
lanka 11. do 49. Zakona o elektronikim medijima, odredbama Zakona o potroakom kreditiranju,
odredbama Zakona o uslugama, odredbama Zakona o lijekovima osim lanaka 4. do 10., te odredbama
Pravilnika o nainu oglaavanja o lijekovima i homeopatskim proizvodima, odnosno. (l. 131. st. 1. ZZP).
51
52
93
Mr. sc. Josip Kos

U pogledu odnosa parninog postupka pri trgovakom sudu, povodom tube radi zatite
kolektivnih interesa potroaa, prema drugim postupcima koje osobno (individualno)
pokree potroa,55 odnos je takav da pokretanje ili voenje postupka temeljem l. 131.
ZZP-a ne spreava osobu kojoj je postupanjem trgovca, koje je suprotno odredbama ZZPa i drugih u njemu navedenih propisa prouzroena teta da pokrene pred nadlenim
sudom postupak za naknadu tete protiv osobe koja joj je nedoputenim postupanjem
prouzroila tetu da pred sudom pokrene postupak za ponitaj ili utvrenje nitetnosti
ugovora koji je sklopljen pod utjecajem nedoputenog postupanja, odnosno da pred
sudom pokrene bilo koji drugi postupak kojim e zahtijevati ostvarenje prava koja joj
pripadaju na temelju pravila sadranih u ZZP-u ili drugim zakonima koji se odnose na
zatitu potroaa.
Premda ZZP56 govori samo o tome da oteeni potroa moe pred sudom pokrenuti
postupak radi naknade tete i radi ostvarenja drugih navedenih zahtjeva protiv tetnika
treba uzeti da tako oteeni potroa moe pokrenuti takav postupak i pri izvansudskim
institucijama o kojima je vie rijei bilo supra.
55
56
Vidi l. 140. ZZP.

Vidi l. 140. ZZP.
94
ZBORNIK OKRUGLOG STOLA

CONSUMER AT INTERNAL MARKET
ODRANOG 24. LISTOPADA 2013.
U ZAGREBU

ZBORNIK RADOVA POTROS - AC - Eknjiga Fin PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

ZBORNIK RADOVA POTROS - AC - Eknjiga Fin PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zagreb, 2013.

ZBORNIK OKRUGLOG STOLA

CONSUMER AT INTERNAL MARKET

Izdavanje ovog zbornika omoguilo je Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske

Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Prof. dr. sc. Toni Lazibat

Prof. dr. sc. Hana Horak

Prof. dr. sc. Hana Horak

Zagreb, prosinac 2013.

Vedran Krui, Pomonik Ministra gospodarstva Republike Hrvatske

Michle Boccoz, Veleposlanica Republike Francuske u Republici Hrvatskoj

I. ISKUSTVA U ZATITI POTROAA HRVATSKA FRANCUSKA

Vedrana Filipovi Gri

Danijela Markovi Krsti

Sanja Smoljak Kati

Prof.dr.sc. Goroslav Keller

Tanja Popovi Filipovi

II. KOLEKTIVNA TUBA KAO SREDSTVO ZATITE POTROAA 55

Mr.sc Josip Kos

U organizaciji Ekonomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu i Francuskog veleposlanstva

Prof. dr. sc. Hana Horak

Republika Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju postala dio jedinstvenog unutarnjeg

Trenutno je aktualna tema vezana uz alternativan (izvansudski) nain rjeavanja

Srdano zahvaljujem gi Joelle Simon to je prihvatila na poziv i to je danas ovdje s

elim vam uspjean seminar i raspravu.

Directorate General for Competition Policy,

Directorate General for Competition Policy,

DGCCRF - Mai 2012

A mandate with 3 vectors

Economic protection of consumers

DGCCRF - Mai 2012

The main bases in law for DGCCRF interventions

Regulation of market competition

Combat cartels and abuses of dominant position in

DGCCRF - Mai 2012

Economic protection of consumers

Inform and protect consumers against

Clear and honest information on products and

Fair market practices for consumers

Ensure the physical safety of consumers and

Safety of food products

Safety of non-food products

Organisation and Resources

In liaison with 96 inter-ministerial department directorates organised into:

Outside metropolitan France, within the 5 DIECCTE (directorates for enterprises,

DGCCRF - Mai 2012

Central Administration in Paris

DGCCRF - Mai 2012

in Marseille, Bordeaux, Montpellier, Rennes, Lille, Strasbourg, Lyon, Le Havre, le-de-France,

A National Investigations Department (SNE)

which includes an Electronic Commerce Surveillance Centre in Morlaix

A National Academy for competition, consumer affairs and fraud control

Institutional Networks: fruits and vegetables, wines, cross-border cooperation, etc.

fertilizer and crop-growing media, food supplements, animal feed, etc.

DGCCRF - Mai 2012

Contribute to ensuring that competition operates correctly on the markets

Target national objectives in the National

DGCCRF - Mai 2012

The DGCCRF and its environment

Relations with the public

DGCCRF - Mai 2012

Competition Authority (ADLC)

Telecommunications and Postal Services Regulatory Authority (ARCEP)