U kojem je vijeku ivio Hrist

8/21/2014

" Ko kontrolie prolost, taj kontrolie i budunost. " - D. Orvel "1984."

Danas, skoro svaki ovjek bez obzira na vjeroispovijest, zna jevaneljsku priu o
Isusu Hristu. Vrijeme njegovog zemaljskog ivota, nije bilo samo doba roenja
nove religije, nego i nova referentna taka u hronologiji ovjeanastva. U veini
zemalja svijeta je prihvaeno da se godine raunaju od roenja Hrista. Niko ni ne
sumnja da je od tog vanog dogaaja za ovjeanstvo, prolo 2000 godina. Ali,
zato su Ijudi toliko sigurni u to?
U naem filmu govoriemo o tome, da opte prihvaen datum roenja Hrista je
najverovatnije pogrean. Do ovog zakljuka su doli autori projekta "Nova
hronologija" Anatolij Fomenko i Gljeb Nosovski. Za prouavanje drevnih
dokumenata koristili su svoj autorski: matematiko-statistiki i astronomski
metod datiranja. Oni su otkrili da pravi hronoloki razvitak ovjeanstva, je
mnogo krai od opte prihvaenog. Znai veina istorijskih dogaaja su se desili
mnogo kasnije, nego to smo navikli da mislimo, ukljuujui i Hristovo rodenje.
Odmah da kaemo da se neemo baviti pitanjima vjere, i naravno neemo
raspravljati o crkvenim dogmama. Zadatak ovog filma je neto drugo.
Govoriemo o pitanjima istorijsko-hronoloke prirode. Mi smo naunici, i uvijek u
svojim knjiga naglaavamo da se nae istraivanje ne odnosi na bilo koja pitanja
teolokog karaktera. Mi se ne bavimo nijednim religijskim uenjem niti
Hricanstvom niti bilo kojom drugom konfesijom. Bavimo se isto naunim
pitanjem, pitanjem izraunavanja datuma. Izraunavanje datuma pomou
primenjene matematike. Naa istraivanja se ne tiu i ne utiu na osjeanja
vjernika, nijedne konfesije. Dakle pokuajmo da shvatimo: Kada je zapravo ivio
Isus Hrist? U kojem je vijeku ivio Hrist?
Hroniari su odluili da podijele istoriju ovjeanstva na dvije ere: do Hristovog
roenja i posle. Naunici ove periode zovu: prije nove ere i nove ere. Nova era je
poela sa roenjem Isusa Hrista. Ma koliko udno bilo datum Hristovog roenja,
konano je formiran tek sredinom XVI vijeka, u vrijeme Gregorijanske kalendarske
reforme, odnosno 1.500 godina posle jevaneljskih dogaaja. Nevjerovatno je da
i tada u XVI vijeku i sada skoro niko i ne sumnja u tanost odreenog datuma.

Datumi
Veruje se da je prvi datum roenja Hrista izraunao monah Dionisije Mali
(Dionysius Exiguus). Ovo se navodno desilo 532. god. nove ere, to jest 500
godina nakon samog dogaaja. Pri tom Dionisje je prvo izraunao datum raspea
Hrista, i tek onda, na osnovu tradicionalne predstave o starosti Hrista u trenutku
smrti, oslanjajui se na sopstvene proraune, Dionisije je odredio i godinu roenja
Spasitelja. Dionisije je pravio svoje proraune koristei mogunost raunanja
datuma Pashe, usvojenog u njegovo vrijeme i napravio je velike greke.

Da je Dionisije znao savremenu astronomiju, nikako ne bi mogao da oznai

godinu Hristovog roenja na poetku nae ere. Naalost, astronomska nauka je
postala dovoljno razvijena tek u XVII - XVllI vijeku. A u to vrijeme pogrean datum
je ve bio kanoniziran, u poetku od rimokatolike crkve, a zatim i od pravoslavne
crkve. Istoriari ne vole da govore o ovoj temi i po pravilu upuuju sve na
istorijska dokumenta. Ali oni zbog neega ute o jednoj interesantnoj
karakteristici drevnih dokumenata, u XV, XVI, XVll vijeku datumi nijesu pisani kao
danas.
U srednjem vijeku su koriene dvije forme zapisa sa imenom Spasitelja. Latinsko
slovo "I" prvo slovo imena Isusa i latinsko slovo X - prvo slovo imena Hrista. A
kada su morali da piu na primjer 300. godina od roenja Hrista, pisali su i300,
odnosno 300. godine od Isusa. Da bi zapisali trei vijek od Hristovog roenja pisali
su XllI, to jest llI vijek od Hrista.
Oigledan primjer je marka koju je izdao L. Elzevira, koja datira navodno iz 1595.
god.
Pokazatelj je i datum 1524 na gravuri Albrechta Drera. Vidimo da prvo slovo "I"
nije samo odvojeno takom, od ostalih cifara, nego je i savreno ispravno
napisano kao latinsko "i"sa takom. Drugim rijeima, kao prvo slovo imena Isus.
A ovo je je ruska vojno mornarika karta, napravljena za vrijeme vladavine
imperatorke Jelisavete Petrovne, sredinom XVllI vijeka. Na karti je jasno napisano
"Kranat" pomorska precizna karta. Napisao i izmjerio po ukazu njezinog
imperatorskog Velianstva 740. godine kapetan flote Nagajev, napravljena je 750.
godine. Brojevi 740 i 750 su zapisani ak i bez slova "I". A 750. godina je VllI
vijek, a ne XVllI vijek.
Postoji mnogo takvih primjera. Najvjerovatnije, latinsko slovi "I" poelo je da se
tumai kao 1000, a slovo "X" kao 10, ali ne prije kraja XVI vijeka. I samim tim su
uinili istoriju ovjeanstva starijom za cijelih 1000. godina. Ali stari dokumenti
sadre i drugu, vaniju informaciju.

Paleja

Ispostavilo se da se u starim tekstovima moe nai direktno datiranje

Jevaneljskih dogaaja. Ovi datumi se nalaze na primjer u drevnoj ruskoj Paleji, iz
Rumjancevskog fonda Sve-Ruske dravne biblioteke.
Paleja je stara crkvena knjiga ve izala iz upotrebe. Ali, do XVllI vijeka ona je
zamjenjivala ruskim itaocima starozavjetnu Bibliju. U Paleji se pria i o
dogaajima iz Novog zavjeta. Ponekad ona ak i dopunjuje jevanelje. Paleja se
sutinski razlikuje od dananjeg kanona Starog Zavjeta. To nije bio samo dodatak
Bibliji, ve potpuno nezavisna knjiga. Ali ona opisuje iste dogaaje kao i
savremena kanonska Biblija. U Paleji u jasnom tekstu ukazuje se istovremeno na
tri datuma: Roenje, krtenje i raspee Isusa Hrista. Ovi datumi su zapisani na
dva naina. Prvi je poznati nain raunanja godina po Vizantijskoj eri od Adama.
A drugi - koji je iziao iz upotrebe je stari Ijetopisni nain - " Indikt ". Ispostavilo se
da ovi datumi zapisani na dva razliita naina se ne slau, iako bi trebali da se
poklapaju.

Hajde da pogledamo kako izgledaju ovi naini zapisivanja datuma. Raunanje

godina od Adama, broj godine se zapisuje jednim brojem. To je kao jedan
praktino beskrajan broja vremena. Takvo raunanje koristimo i danas, samo
poetna taka raunanja je druga, roenje Hrista.
Sada pogledajmo indiktni nain zapisivanja datuma. Ovaj metod se puno koristio
u starim hronikama. U Indiktnom raunanju godine su se zapisivale ne jedanim
brojem kao danas, nego sa tri. Od kojih se svaki broj mijenjao, u razliitim
granicama. Svaki od ta tri broja je imao svoje ime: Indikt, krug Sunca i krug
Mjeseca. Svaki od njih svake godine se poveavao za jedan. I kad dostigne
graninu vrijednost, vraao se na jedinicu. A zatim se opet svake godine
uveavao za jedan. Na taj nain, umjesto jednog u principu beskonanog brojanja
godina u Indiktnom nainu koristila su se tri ograniena ciklina brojaa. Oni su
predstavljali godinu sa tri nevelika broja oni nijesu mogli da iziu van propisanih
granica. Ovi brojevi su Indikt, koji se mijenjao od 1 do 15. Krug Sunca, se mijenjao
od 1 do 28 i Krug Meseca, se mijenjao od 1 do 19.
Brojevi koji su granine vrijednosti u indiktnom raunanju: 15, 28 i 19 nijesu
djeljivi meu sobom, uzajamno su prosti, nemaju zajedniki djelilac. Dakle, bilo
koje njihovo ponavlje se moglo desiti tek kroz broj godina koji je jednak njihovom
proizvodu. Kada ih meusobno pomnoimo, dobija se 7980. Na ovaj nain
ponavljanje indiktnog datuma se deava samo jednom u 7980 godina. Drugim
rijeima, raspon vremena u trajanju gotovo 8000 g. indiktni nain zapisuje godine
potpuno nedvosmisleno.
Pogledajmo Paleju, povodom roenja Hrista u njoj se kae: "Godine 5500. rodio se
u tijelu vjeni kralj, Gospod Bog na- Isus Hrist na dan 25. decembra. " Ovdje je
navedena 5500. godina, datum po vizantijskoj eri od Adama.
Ova godina je zapisana i na Indiktni nain: Krug Sunca je bio na 13 Mjesec - 10;
Indikt - 15. dan- nedelja 7 asova. Ali zapisana 5500. godina trebala bi na Indiktni
nain da bude ovaka: Indikt - 10. krug Sunca - 12 i Mjeseca - 9. Slinu sliku
nepoklapanja datuma vidimo i sa datumima krtenja i raspea. Kako se to moglo
dogoditi? Zar je prepisivaima bilo teko ispraviti zapise datuma i uskladiti ih
meusobno.
Fomenko i Nosovski su pretpostavili da prepisivai hronika jednostavno nijesu
mogli ispraviti stare datume zapisane na Indiktni nain, zato to ih nijesu
razumjeli, to je arhaini sistem zapisivanja godina.
Datume po vizantijskoj eri od Adama prepisivai i urednici su poeli da upisuju u
hronikama u XVI-XVllI vijeku. A u starim, prvim izvorima, koji su ranije prepisivani
ili ureivani datuma od Adama, kao po pravilu nema. Umjesto njih su bili arhaini,
indiktni datumi. lako su pokuavali da ouvaju izvorni indiktni datum prepisivai
su mogli da pogrijee, jer nijesu potpuno razumeli njihov smisao. Na primer,
mijeali su krug Mjeseca i starost Mjeseca, to nije isto. To je moglo dovesti do
greke od mnogo godina.
Naunici su objasnili da osim sluajnih greaka, mogle su biti i sistemske greke,
koje se ponavljaju, a povezane su sa nerazumijevanjem nekih okolnosti. Ove
greke mogle su se pojaviti zbog dva glavna razloga:
Prvi razlog: Ne podudaranje poetne taake promjene tri ciklusa tokom godina.
Na primjer, za indiktni broj, vano je kada, u kom mjesecu poinje nova godina.

Poetak godine od septembra, to jest od prvog septembra smatra se da je

vizantijskog porijekla. U starim vremenima postojao je i junski ili egipatski
poetak nove godine, povezan sa poetkom etve. Takoe se ne moe iskljuiti ni
poetak indikta u martu i januaru.
Drugi razlog: Stari nain brojanja kruga Sunca takozvani - "vruceleto", na prstima
ruka, tabela za predstavljanje kruga Sunca i kruga Mjeseca nacrtana je u obliku
dvije ovjeije ruke. Jedna od njih lijeva se odnosi na krug Sunca, zvala se ruka
Damaskin. Krug Sunca se zapisivao na etiri prsta, od kaiprsta do malog prsta.
Danas na Damaskin ruci krugovi Sunca se poveavaju s lijeva na desno. Od
kaiprsta do malog prsta. U davna vremena vie nego sigurno su se zapisivali sa
desna u lijevo kao to piu danas Arapi. Ispostavilo se da tako nijesu radili kasniji
prepisivai koji su prepisivali indiktne datume koji odgovaraju datumima od
Adama. Naime tu sistemsku greku su otkrili Fomenko i Nosovski.
S obzirom, da u Paleji postoje istovremeno tri datuma roenje, krtenje i raspee
pojavla se nada da e se ispravitii te greke i da e se utvrditi pravi datumi. Za
reavanje ovog ne jednostavanog zadataka Fomenko i Nosovski su napravili
poseban kompjuterski program. Nakon sprovoenja relativno sloenog raunanja,
koje je jednostavno bilo nedostupno redaktorima XVII-XVllI vijeka. Fomenko i
Nosovski su dobili nekoliko moguih datuma Hristovog roenja. Tri od njih su
najvjerovatniji Hristovo roenje: 87. god. n. e 867. god. n. e i 1152. god. n. e
Ostali dobijeni datumi bili su ili p. n. e ili u XX vijeku.

Ali koji od ovih datuma je taan?

Da bi se ovo utvrdilo trebalo je jo provjeriti datume krtenja i raspea. Sva tri

datuma treba da se nalaze u ukviru odreenog vremenskog intervala. Prema
hrianskoj tradiciji izmeu roenja i krtenja prolo je 30 godina. Ali, izmeu
roenja i raspea - 33 godine.
Fomenko i Nosovski su razmotrili sve mogue opcije, i utvrdili su da postoje samo
dva reenja koja se tano podudaraju sa jevaneljskim opisom. Od ova dva su
izabrali to reenje koje je potvreno i iz drugih izvora. Ispostavilo se da je reenje
sledee: Roenje - decembar 1152. god.; Krtenje - januar 1182. god.; Raspee mart 1185. god.. To jest vrijeme zemaljskog ivota Isusa Hrista je Xll vijek nove
ere. Ovi datumi se ne nalaze samo u ruskim dokumentima.

" Featron ili istorijski pregled"

Neoekivano, za zvaninu istoriju datum roenja Hrista moe se nai ne samo u
starim ruskim dokumenatima, ve i u evropskim.
Pogledajmo veoma zanimljiv istorijski dokument koji opisuje istoriju svijeta od
stvaranja do 1680. god. Taj dokument se zove "Featron ili istorijski pregled "
(Theatrum historicum). Dokument je napisao na latinskom biskup Wilhelm
Stratemann u XVll vijeku.

1720. god. Po naredbi Petra I ovu knjigu je preveo na ruski jezik episkop rjazjanski
i muromski, Gavrilo Buinski. A u maju 1749. ukazom imperatorke Jelisavete
Petrovne " Featron" je zabranjen. Praktino svi primjerci su bili zaplijenjeni.U ovoj
knjizi govori se o slavljenju hrianskih jubileja koji su se slavili u Vatikanu od XllI
do XVI vijeka.
Gleb Novsovski: Mi ovu knjigu zovemo "Luteranska hronologija" jer je napisana sa
jako izraenom Luteranskom takom gledita, ona opisuje svu svjetsku istoriju
kao pred istoriju luteranstva.
Knjiga je tampana je 1684. godine. Tu se detaljno govori o jubilejima. Detaljnim
raunanjem preko jubileja dokazuje se, da se dogaaj roenja desio sredinom Xll
vijeka.
Jubileji su proslave Hristovog roenja. Slavili su se ne svake godine, nego posle
izvjesnog broja godina. Kojih godina su trebali da se slave jubileji, utvrivali su
rimske pape. Prvi, koji je utvrdio ove datume bio je papa Urban IV. 1389. on je
ustanovio proslavu jubileja svakih 30 godina. I prva takva proslava je bila posle
jedne godine - 1390. god. Meutim papa Bonifacije IX naredio je da se jubileji
slave ne posle 30 godina, nego posle 10 godina. Ovo pravilo se zadralo u
Vatikanu do 1450. godine. A od 1450. god. po ukazu pape Nikolaja VI jubileji su
poeli da se slave posle 50 godina.
Sve ovo na prvi pogled izgleda kao dosadna informacija a zapravo sadri
jedinstven dokaz.
Pomou ne komplikovanog matematikog raunanja moe se odrediti koji su
datumi u kojima bi se mogao roditi Hrist po miIjenju srednjovjekovnih papa. Ako
se 1390. god. jubilej slavio kao 30-o godinji, to jest uvean za X puta 30 godina
od roenja, a 1450. godine, kao 50-o godinji to jest uvean za 50 godina,
dobijaju se sledei datumi:1300. g; 1150. g; 1000. g; 850. g.; 700. g.; 550. g.;
400. g.; 250. g.; 100. g.; -50. g. i tako dalje sa intervalom od 150 godina unazad.
Zauujue je da u dobijenom spisku nema prve godine nove ere koju istoriari
smatraju godinom roenja Hrista. Ispostavlja se da za razliku od hroniara XVI XVll vijeka, rimske pape XIV vijeka, zbog neeg nijesu vjerovali da se Hristos rodio
u prvom vijeku nove ere. A najzanimljivije je, da je meu dobijenim datumima
1150. godina. A to je datum koji se praktino potpuno poklapa sa datumom iz
ruske Palaje.
Naravno da bi se priznao Xll vijek za roenje Hrista nijesu dovoljna dva drevna
dokumenta. No, postoje i druge potvrde ovog datuma. Na primjer: astronomske.

Vitlejemska zvijezda

Za period zemljskog ivota Isusa Hrista povezana su dva velika astronomska

dogaaja. Jedan je potpuno pomraenje Sunca na dan Hristove smrti, o tome
emo priati u sledeem dijelu naeg filma. Drugi fenomen je eksplozija nove
zvijezde u godini roenja Spasitelja. U Jevanelju ovaj dogaaj je opisan kao
pojava Vitlejemske zvijezde.

Kada se Isus rodio u Vitlejemu judejskom u vrijeme cara Iroda u Jerusalim su stigli
mudraci sa istoka i pitali: "Gdje je novoroeni Kralj jevrejski? Videli smo njegovu
zvijezdu na istoku i doli smo da mu se poklonimo. "
Eksplozija zvijezde je eksplozija u Kosmosu zbog ega se ostatci zvijezde razlijeu
u razne strane i ponekad formiraju klastere i magline. Jedna od takvih eksplozija
je ostavila iza sebe maglinu u sazveu Bika, koja se zove "Krab maglina". Dugo
vremena se mislilo da se eksplozija zvijezde u sazvjeu Bika dogodila 1054.
godine. Ovaj datum je naveden u drevnim hronikama.
Interesovanje za ovu maglinu se pojavilo jo krajem XIX vijeka. Godine 1899. je
napravljena njezina prva fotografija. U XX vijeku sa maglinom su se ozbiljno bavili
naunici: Lamplant, Dunkan, Baade, Trimbl, Bikov, Mjurej, Njugent.
Ispostavilo se da je datum 1054. god. koji je naveden u hronikama nije ispravan.
Zato to su astronomi uspjeli da utvrde tano vrijeme formiranja Krab magline.
Kako je to uraeno?
Na fotografijama snimljenim u emisionim linijama vodonika ova maglina izgleda
kao "kraba". lako u vidljivom spektru ta magina ima oblik oblaka. Ali ovaj oblak
ima veoma svijetle emisione linije
vodonika, one su boje maline. Astronomi su izmerili brzinu irenja ove magline u
njezinim pojedinim oblastima. Po ovim podacima moe se odrediti starost ove
magline ili datum eksplozije.
Pri eksploziji ostaci zvijezde razlijeu se u radijalnom pravcu. Tokom prvih
nekoliko hiljada godina brzina ekspanzije ostaka zvijezde moe se smatrati
ravnomjernom, poto je Kosmos vakuum, koji nema skoro nikakav otpor. To
potvruju i fotografije Krab magline, napravljene u razliitim periodima.
Na primjer ovo je prva fotografija iz 1899. godine. Snimak iz 1973. godine i
fotografija iz 2000. godine. Moe se govoriti samo o postepenom usporavanju
razleenih fragmenata, ali ne i o njihovom ubrzanju.
Savremeni ureaji omoguavaju da se izrauna datum eksplozije brzo i precizno.
Izmjeri se brzina razlijetanja fragmenata i udaljenost na kojoj su uspeli da odlete.
Zatim se udaljenost podijeli sa brzinom i dobija se vrijeme leta. Dobijeni broj
godina oita se unazad, i dobije se datum eksplozije. Rezultati koje su dobili razni
naunici nalaze se u jednom vremenskom intervalu od 1110. do 1170. godine.
Znai drevni hroniari su pogrijeili i eksplozija supernove zvijezde pri kojoj je
formirana Krab maglina se desila u Xll vijeku nove ere.
U ovom vremenskom intervalu se nalazi i datum roenja Hrista kojeg su otkrili
Fomenko i Nosovski u ruskoj Paleji i Featronu, 1150. - 1152. godina tako to je i
bila najvjerovatnije Vitlejemska zvijezda. To da je zvijezda eksplodirala sredinom
Xll vijeka, ukazuje jo jedna astronomska injenica. U Jevanelju se kae da
zvijezda nije samo sjajila, nego se kretala vodei mudrace na mjesto roenja
Hrista. "I gle, zvijezda koju su vidjeli na istoku iae pred njima, i konano se
zaustavila na mjesto gdje je bilo novoroene. "
Ovaj opis podsjea na kretanje komete. Uopte pojava komete je veoma neobina
pojava. Po pravilu, kometa se pojavljuje u jutarnjim ili veernjim satima. Njezini
ogromni repovi prostiru se nebom. Takva pojava ne moe biti neprimijeena od
strane ovjeanstva.

Ako Jevanelje po Mateju zapravo opisuje kometu ne iznenadujue to na

mnogim starim slikama roenja Hrista zvijezda Vitlejema je prikazana sa jasnim
repom. Na primjer, na slici Giotto-a di Bondone-a " Poklonstvo kraljeva" vidljiv je
rep ove zvijezde protegnut na lijevo i gore. Znai skoro sigurno, umjetnik je
naslikao kometu, a ne zvijezdu, iji zrak ukazuje na lokaciju novoroenog Hrista.
Ili na slici "Roenje" srednjevjekovnog umjetnika Albrehta Altdorfera ( Albrecht
Altdorfer). A evo slike na oltaru koju je u XVI vijeku naslikao Albert Direr. Iznad
luka jasno su naslikana dva svijetla. zvijezda i neka izduena svetlea kugla sa
anelom u unutranjosti.
Vjerovatno u godini roenja Hrista, osim eksplozije nove zvijezde, Ijudi su vidjeli i
uvenu Halejevu kometu. Ove astronomske pojave su su bile toliko jake da je
mogue da su bile povezane u svijesti Ijudi kao jedinstven dogaaj.
Moe li se izraunati, da li se pojavila Halejeva kometa na primer 1152. god.?
Period rotacije Halejeve komete oko Sunca je 76 godina. Zato se mogu sa
visokom tanou izraunati svi datumi njezine pojave tokom nekoliko hiljada
godina. Poslednji put Halejeva kometa je primijeena 1986. godine. Ako
oduzmemo od 1986. 11 puta po 76 godina dobija se 1150. godina. Dakle, i
Vitlejemska zvijezda i kometa Halejeva su se zaista pojavile istovremeno 1150.
god.

Zodijak Hrista i Zodijak Ozirisa

Iz drevnih vremena do nas su dole i druge astronomske potvrde o tanom
datumu Isusovog roenja i raspea. Nih su ostavili drevni i srednjovekovni
astronomi. Oni su zapisli ove datume u obliku horoskopa.
Danas mnogi pogreno misle da je horoskop povezan iskljuivo sa astrologijom,
gatanjem pomou zvijezda i predvianje sudbine. Mora se rei da su ova
predvianja daleko od nauke.
U astronomiji horoskopom se zove poloaj planeta po sazvjeima zodijaka.
Sazvea zodijaka ima 12. Danas su njihova imena dobro poznata. To su: Ovan,
Bik, Blizanci itd. Stalnim mijenjanjem poloaja planeta na nebu u odnosu na
fiksne zvezde, horoskop izgleda kao gigantski sat- kalendar. Ovaj nebeski
kalendar Ijudi su koristili od davnina za zapisivanje datuma, posebno vanih
dogaaja.
Anatolij Fomenko i Gljeb Nosovski su deifrovali desetine zodijaka. Meu njima su
i dva zodijaka u kojim su ifrovani datumi, povezani sa Isusom Hristom.
Godine 1826. u Londonu je izdata knjiga "Astrologija " engleskog Ijekara i
astrologa E. Sibli (Ebenezer Sibly). U ovoj knjizi je prikazana slika-zodijak sa
horoskopom datuma roenja Hrista. O tome govori natpis stavljen na sredini slike
kao i slika roenja Spasitelja koja se nalazi na dnu stranice.
Anatolij Fomenko i Gljeb Nosovski su odluili da provjere koji je datum zabiljeen
u tom zodijaku. Da li on odgovara uobiajenom datumu roenja Hrista? Pomou
kompjuterskog programa "Horos" uradili su sve neophodne proraune. Postalo je
jasno da u ovom horoskopu postoji samo jedno ispravno reenje. Datum koji je
zapisao nepoznati astronom je 25. decembar 1151. god.

Ne udi to se ovaj horoskop jo uvijek smatra jeretikim. Ovaj jedinstveni

zodijak priznaje tradicionalnu istoriju pogrenom, na kraju to je jo jedna
nezavisna potvrda datuma roenja Isusa Hrista koju su izraunali Fomenko i
Nosovski.
Ispostavilo se, da se u starim knjigama moe nai ispravan datum roenja, uprkos
mnogo vjekovnom trudu istoriara Skaligerovske kole, koji su unitili hiljade
nepodobnih.

Drugi datum u vezi sa Isusom Hristom Fomenko i Nosovski su otkrili u Egiptu.

Autori nove hronologije mnogo godina izuavali spomenike drevnog Egipta.
Posebno interesovanje kod njih su izazvali zodijci, koji ukraavaju svodove
mnogih egipatskih grobnica i hramova. Pri deifrovanju egipatskih zodijaka
postalo je jasno da svi zapisani datumi na njima se odnose na period od XI do XV
vijeka nove ere.
Meu njima postoji jedna kojim je zabiljeen taan datum raspea Isusa Hrista.
Rije je o uvenom okruglom denderskom zodijaku, ili kako ga jo zovu "Zodijaku
Ozirisa".
"To je ogromna slika, niski reljef u kamenu, on pokazuje zodijak, prikazane su
zvijezde, poloaj planeta, simbolika koja nam je dobro poznata iz tekstova
srednjeg vijeka. Datirali smo ovaj zodijak, kae Fomenko, nastavljajui prethodna
istraivanja naunika posebno Nikolaja Morozova, koji je prvi postavio pitanje o
tome to datum koji daju istoriari i astronomi za taj zodijak je netaan. Ako se
datira zodijak, nezavisno od pretpostavljenog apriori datiranja, to smo mi i
uradili, dobija se potpuni drugi datum - 1185. godina, kraj Xll vijeka nove ere."
Tanije 20. mart, 1185. godine. To je bila srijeda, prvi dan punog Mjeseca,
poetak jevrejske Pashe koja se slavila sedam dana. Dakle, etvrtak je bio
Pashalni. A u Jevanelju se govori: da je "Tajna veera" bila upravo na Pashalni
etvrtak. Pashalni je takoe bio i petak. Jevanelja tvrde da je Isus razapet u
petak. Zbog toga se moe dati taan datum Hristovog raspea. To je 22. mart
1185. godine.
Ali u Jevanelju postoji jedna protivrenost. U njemu je reeno da je na dan
Hristove kazne, bilo pomraenje Sunca. I astronomi i istoriari dobro znaju da ako
se u hronikama spominje takva velika astronomska pojava kao to je solarno
pomraenje, mogue je sa velikom preciznou da se utvrdi datum dogaaja koji
se desio. Ali stvar je u tome to na dan raspea Hrista nije moglo biti pomraenje
Sunca. Kao to smo ve rekli, to je bila Pashalna sedmica. A jevrejska Pasha
poinje sa punim mjesecom. A pun mjesec i pomraenje Sunca ne mogu biti
istovremeno. U stvari, potpuno pomraenje Sunca je bilo mjesec dana posle
zavretka Pashe, 1. maja 1185. godine. Najvjerovatnije smrt Hrista i pomraenje
Sunca su se jednostavno sjedinili u svijesti Ijudi, i nali na sranice Biblije, kao
dogaaji koji su se desili istovremeno.
Ali zato autori nove hronologije smatraju da datum zaifrovan na okruglom
denderskom zodijaku je direktno povezan sa Hristom?
O tome da su Oziris i Hrist jedna ista osoba mi smo mnogo pisali, i ne samo mi. Mi
nijesmo prvi koji su to rekli. Dakle, ako je u Zodijaku Ozirisa napisan odreeni

datum, to se on prirodno odnosi na Hrista. Stoga mi koristimo datiranje Zodijaka

Ozirisa za Hrista.
I tako kao i u ruskoj Paleji, i drevni egipatski okrugli denderski zodijak ukazuje na
1185. godinu kao datum raspea Hrista. I ne samo da astronomski prorauni i
drevni Ijetopisi govore o tome da je Isus Hrist ivio u Xll vijeku nae ere, ovo ima
jo jednu potvrdu.

Torinski pokrov

Naalost, do naih dana malo je dolo materijalnih dokaza jevaneljskih

dogaaja. Jedan je od njih je Sveti pokrov. To je etirimetarsko laneno platno u
kojem je po predanju Josip iz Arimateje umotao tijelo Isusa Hrista, nakon njegovog
stradanja na krstu i smrti. Od 1578. godine pokrov se uva u specijalnom
kovegu u katedrali Jovana Krstitelja u Torinu. Zato je danas poznat pod nazivom
"Torinski pokrov".

Prema zvaninoj istorijskoj verziji, prvi put ova relikvija je pokazana narodu 1353.
god. u francuskom gradu Lirey. Posle skoro dva vijeka pojavljuje se u Torinu, a
zatim 100 godina se nalazio u kapeli Saborne crkve u Torinu. Tada u Sabornoj
crkvi za uvanje pokrova napravljen je specijalni koveg. U tom kovegu relikvija
je spokojno ostala praktino do kraja XIX vijeka, dok nijesu odluili da je
fotografiu.
Godine 1898. po naredbi crkvenih vlasti fotograf Seconde Pia je napravio prve
fotografije "Svetinje", i otkrilo se nevjerovatno. Na negativu se iznenada pojavila
jasna pozitivna slika obrisa ovjeijeg tijela sa prednje i zadnje srane. Postalo je
oigledno da pokrov uva u sebi misteriozni otisak. Ako pogledate Pokrov pri
obinom osvetljenju, to je malo primjetno. Ali na negativu je dobijena veoma
jasna slika, bili su vidljivi ak i mali detalji.
Rezultati istraivanja odbacuju sumnju da su taj otisak jednostavno nanijeli na
tkanini, nekim genijalnim nainom. Bilo je vidljivo da je izmijenjena sama
struktura tkanja, a kapi krvi su prave, pri tom one su pale na tkaninu prije pojave
otiska. Nije bilo sumnje kome je pripadao ovaj otisak. Torinski pokrov uva obris
tijela Isusa Hrista.
Naunici su odluili da odrede starost svetinje. 1988. godine odlueno je da se
odredi starost tkanine metodom radioaktivnog ugljenika. Od Svetog pokrova
odrezan je je mali uzorak, irine 10 mm. i duine 70 mm. On je podeljen na tri
dijela koji su poslati na ispitivanje u najboljim radio- ugljenikovim laboratorijama u
svijetu. Dravnom univerzitetu u Arizoni SAD, na Oksfordskom Univerzitetu Velika
Britanija i Saveznom Politehnikom institutu u vajcarskoj.
Naunici su prouavali te djelove nezavisno jedni od drugih Rezultati istraivanja
bili su senzacionalni. U ovom sluaju dobio se datum koji je izazvao u vrijeme
kada je objavljen veliki ok u naunoj zajednici. Ispostavilo se da taj datum nije
prva godina nae ere kako se pretpostavljalo, apriori, nego negdje oko Xll vijeka
nove ere sa grekom od plus, minus 50-100 god.

Ovo datiranje se savreno poklapa sa naim datumom, datiranja ivota Hrista u

Xll vijeku n. e. Strunjaci su skloni da misle da su najtaniji zakljuci Oksfordske
laboratorije. Britanski naunici su oznaili najkrai interval datiranja. Od 1090. do
1265. god., tavie, u nekim lancima ak oznaavaju godinu, kojom je tano bio
datiran Totinski pokrov - 1150. god.
Naravno, da istoriari nijesu zadovoljni sa ovom opcijom. Niko ne eli da prizna da
je vrijeme proizvodnje ovog platna Xll vijek. Mnogi naunici jo uvijek nazivaju
pokrov falsifikatom. Oni su spremniji i da priznaju da on nije napravljen u XII,
nego u XIV vijeku. I da je napravljen kao imitacija da se obmanjuju Ijudi. Po
zvaninoj istoriji u XIV vijeku on je pokazan prvi put. Ali ovaj pokrov je bio poznat
dugo prije nego to je pokazan u Lirey-u.
Gde se on nalazio do sredine XIV vijeka? Veruje se da se do poetka XllI vijeka
Sveti pokrov uvao u hramu Svete Sofije u Konstantinopolju. Dakle, u Evropu je
doneen sa Istoka.
Medutim, u istonoj pravoslavnoj tradiciji pokrov se ne spominje. Ali, zato na
istoku postoji druga veoma potovana svetinja " Sveti Mandilion". Njemu su
posveene Pravoslavne ikone i veliki praznik u Svetoj Nedjelji. Drugi naziv za
Spas (Spasitelj) je "Ubrus" u starom ruskom jeziku rije "ubrus" znaila je
maramu, ili dugaka iroka tkanina. Upravo isto to i pokrov. Zbog toga, mnogi
istraivai su se davno sjetili da Evropski pokrov i ruski "Spas nerukotvoreni " je
isti predmet.

Ali zato na Torinskom pokrovu ima otisak cijelog tijela, a na ubrusu samo lice
sveca? U istorijskim dokumentima moe se nai grki naziv za "Spas
nerukotvoreni " Tetradiplon, to znai sloen u etvero. Najvjerovatnije Torinski
pokrov dugo su uvali tako sklopljenog, pa je bilo vidljivo samo lice sveca, i uvali
su ga u Rusiji.
Zato ova svetinja toliko slavljena u Rusiji, na Zapadu je nepoznata.
Najvjerovatnije, svetinja je iznijeta iz Rusije u vrijeme "velikih previranja", kada je
Rusija bila unitena i opljakana od strane strane vojske, to jest poetkom XVll
vijeka.
A kako je pokrov prikazan u XIV vijeku u Lirey-u? ta su u stvari tada pokazali
narodu niko ne zna. Mogue da je to samo "lanjak". Jer koveg za pokrov je
napravljen tek 1678. godine.
Najvjerovatnije u XVll vijeku u Torinu se pojavio pravi pokrov. Do toga vremena ne
samo da ga nijesu pokazivali, nego nita o njemu nijesu ni priali. Zato su kasnije
u dokumentima i hronologijama stavili saoptenje da je Pokrov pokazan u XIV
vijeku.
Naravno, radio-karbonski metod datiranja nije savren, poznati su sluajevi kada
datumi dobijeni pomou njega su bili pogreni. Ali danas radio- karbonska analiza
se smatra najpreciznijom za odeivanje starosti biolokih objekata. Naravno, ako
pri ispitivanju naunici stvore sve neophodne uslove, rezultati mogu biti prilino
objektivni. Jedinstveno datiranje pokrova dobijeno pomou radio-karbonske
analize je XII - XIV vijek. Posle 1988. godine ponovljenu analizu pokrova, niko nije
provodio.

I tako rezultati istraivanja Anatolija Fomenka i Gljeba Nosovskog govore da prava

epoha zemaljskog ivota Isusa Hrista je Xll vijek nove ere. Na ovo ukazuju i drevni
dokumenti i astronomsko datiranje i rezultati radio- karbonske analize Svetog
pokrova. To znai u XVI vijeku da su istoriari ili pogrijeili, ili su namjerno
pomjerili datum roenja Hrista mnogo godina u prolost. Kao rezultat toga,
hronologija razvoja ovjeanstva postala je dua za vie od 1000 godina.
Moda se zato u istoriji pojavila takozvana tajna mranih vjekova, srednjeg
vijeka. Jo uvijek naunici ne mogu da daju ne samo nauno, no i logino
objanjenje: Zato je do dananjeg dana ostalo tako malo srednjovekovnih
predmeta materijalne kulture i tako mnogo antikih spomenika? Logino je da
bude suprotno. Jedino objanjenje koje daju istoriari, zvui neuverljivo. Oni nam
nude da ozbiljno vjerujemo da posle mnogovjekovnog perioda ubrzanog razvoja
drevne civilizacije Evrope i Azije, su naglo degradirale i isezle. Bila su
zaboravljena sva nauna i kulturna dostignua antike. Tokom deset vjekova Ijudi
su ivjeli u tami neznanja. Nekada blistavi latinski postaje grub i primitivan jezik;
nestaje umetnost, u mnogim zemljama ukinuto je kovanje novca.
Uopte "bljesak" intelektualnog rada, posebno u ranom srednjem vijeku, je
sluajan dogaaj, moe se rei sporadian. Da bi se u XV-XVI vijeku u epohi
renesanse Ijudi iznenada sjetili svih otkria i dostignua svojih antikih predaka.
Poeli su, ne samo da ih koriste, nego i da ih razvijaju.
Novi taan datum rodenja Isusa Hrista, stavlja sve na svoje mjesto. Postalo je
oigledno da u istoriji nema skoro 1000 godina nazadovanja i neznanje. Nije bilo
jaza u istorijskim epohama. U kulturnom razvoju ovjeanstva nije bilo naglih
uspona i niim opravdanih padova. Naprotiv, ono se razvijalo dosta ravnomjerno i
dosledno.
A. T. Fomenko: "Mi shvatamo da se "nova hronologija " ponekad doivljava kao
revolucionarni preokret naeg razumevanja prolosti i nae samo-svijesti danas.
Toga se ne treba plaiti. Takvih primjera u istoriji nauke je bilo i oni su donosili
uvijek novi i ispravniji pogled na svijet. Na primer prije otkria Kopernika, oni su
izjavili da se Sunce okree oko Zemlje, a on suprotno Zemlja oko Sunca. Zamislite
kakva je u to vrijeme bila buka, ok, u drutvu posle ovog otkria, i onda su Ijudi
shvatili da je ovo gledite ispravno i odgovara boljem razumijevanju svemira. "
G.V. Nosovski: "Generalno Ijudima nee biti gore od naunih otkria. Iskustvo
pokazuje da to je vie naunih otkria, bolje se ivi. U svakom sluaju, ne gore.
Moe se naravno sa tim sporiti, ali nauna otkria nije mogue sprijeiti."
Mnogi pokuavaju da sprijee otkria Fomenka i Nosovskog. Svake godine borba
protiv nove hronologije postaje sve upornija. U poslednje vrijeme u velikoj mjeri
se vri namjerno iskrivljenje osnovnih ideja nove hronologije. Naizgled ugledne
akademske publikacije, donose ideje Fomenka i Nosovskog u oiglednom
karikiranom obliku.
A. T. Fomenko: "injenica je da je istorija kompleksan predmet, a ovdje je takav
revolucionarni preokret, kakvih je ve bilo u istoriji astronomije, fizike,
matematike bilo je takvih primjera, velikih revolucionarnih preokreta. Ovdje se taj
dogaaj desio kasnije, ima mnogo materijala, treba puno toga shvatiti, preraditi.
Po naem miIjenju, to e samo dovesti do pravilnijeg razumevanja nae istorije.
To je veoma vano i za nas, zbog pravilnijeg razumijevanja savremenosti."

G. V. Nosovski: "U stvari, daleko od toga da je lana predstava o istoriji

bezopasna, to s vremena na vrijeme utie na politike i mnoge druge odluke u
naim ivotima, jer Ijudi, ukljuujui i politiare i rukovodstvo u raznim zemljama
iskreno vjeruju u tu lanu sliku i kao posljedica toga donose odluke na temelju
lane istorije. Odluke donesene na lanoj osnovi, dovode i dovodile su do
traginih posledica."

Prevod i obrada: Beba Mur