Sadraj

Naslovna
Predgovor
I. Novi pristup depresiji
II. Samookrivljivanje
III. Emocionalni problemi
IV. Samosaaljenje
V. Saaljenje prema drugima

Depresija
dr. Paul Hauck

Zaloba Mladinska knjiga, Ljubljana - Zagreb, 1990.

PREDGOVOR
Potitenost ili depresija emocionalni je poremeaj koji se ne javlja tako esto kao
srdba ili strah. Za razliku od osjeaja krivice, oaja i potitenosti, ljudi zbog srdbe
ili straha ne trae pomo psihologa, nego ih smatraju normalnim pojavama.
Za razumijevanje depresije dosad se, naalost, malo toga uinilo. Sve to se dosad
poduzimalo za uboga ovjeka koji je mrzio svoje ja, cijeloga ivota bio obuzet
osjeajem manje vrijednosti, ili vjerovao kako se ne isplati ivjeti, svodilo na
standardnu medicinsku pomo u vidu tableta protiv depresije, a ponekad i na
elektrook-terapiju, a da pritom nisu bili rasvijetljeni uzroci nastanka depresije.
Takav pristup pripada prolosti. Razvile su se nove metode koje osobi to je
zapala u depresiju omoguuju da naui prevladati svoj problem, i to praktiki
zauvijek. Uz pravu pomo i dobar savjet, to je mogue postii u kratkom
vremenskom razdoblju. Moja se namjera upravo u tome i sastoji: objasniti nain na
koji ljudi sami sebe dovode u depresiju i sami je hrane, kao i nain spreavanja
buduih depresija.
Ova je knjiga namijenjena irokoj italakoj publici, kojoj u literaturi uobiajeni
struni psiholoki termini nisu tako bliski. Svoja stajalita pokuao sam objasniti na
pristupaan nain, potkrijepivi ih brojnim primjerima, kako bi bila svima razumljiva
i nala svoju praktinu primjenu u borbi protiv depresije. Uvjeren sam da e ova
knjiga nekim itateljima u velikoj mjeri koristiti, toliko ak da uzmognu posve
otkloniti svoj problem, dok e drugima pomoi da naprave prvi korak u
prevladavanju depresije za ije e potpuno otklanjanje moda ipak trebati
profesionalnu pomo.
Ako ovakva pomo nije potrebna vama samima, moda e se meu vaim
blinjima nai netko kome e biti dragocjena, pa neka vam stoga knjiga poslui kao
izvor korisnih savjeta. Muu ili eni, roditeljima, djeci i prijateljima moete pomoi
da prevladaju depresiju tako to ete ih pouiti onome to ste doznali itajui ovu
knjigu: kako je za mnoge ljude, nakon to su shvatili tri glavna uzroka depresije,
ivot poeo iznova.
Bit e mi veliko zadovoljstvo ako postignem taj cilj. Zato - ne isputajte knjigu iz
ruku! Knjiga se temelji na mojim iskustvima s pacijentima koji su kao i vi patili od
depresije, a kojima sam pomogao.
Budite uvjereni da i za vas ima nade.
P. A. Hauck
4

PRVO POGLAVLJE

NOVI PRISTUP DEPRESIJI

Ubrzo nakon to sam diplomirao, zaposlio sam se u gradskom centru za duevno
zdravlje. Gotovo svaka osoba koja mi se obraala radi lijeenja patila je od
neugodnih oscilacija raspoloenja, koje se u nekim sluajevima kretalo izmeu loeg
i normalnog, a u drugim izmeu izvrsnog i normalnog. No najvie me je zbunjivala
pacijentica ije je raspoloenje postalo krajnje loe i nije pokazivalo nikakve
znakove promjene na bolje.
Za mene, novopeenoga klinikog psihologa to je predstavljalo izazov pred kojim
sam se poeo osjeati nemonim. ena o kojoj je rije bila je inteligentna, dobro
obrazovana i financijski sreena. Stanovala je u vlastitoj kui i zapravo nije imala
nita vie razloga da bude potitenija od ostalih pacijenata za koje se ne bi moglo
rei da su ivjeli loim ivotom. Imajui sve to u vidu, bilo mi je teko objasniti zbog
ega je ona tako potitena i zato je nita ne moe nasmijati.
No Ruth (to nije njeno pravo ime) ve je dugo patila od depresija. Bila je prela
dvadeset i petu, a depresivna su se razdoblja poela redati jo od rane adolescencije.
Dvaput ili triput bila je na bolnikom lijeenju, primala raznovrsne tablete i prola
elektrook-terapiju.
Ruth je bila est gost u centru za duevno zdravlje, gdje se ve gotovo svaki lan
lijenikog tima okuao u lijeenju njene depresije.
Prvih tjedana terapije nisam za nju mogao uraditi ama ba nita. Postajala je ak
sve potitenija, nesigurnija i sve manje uvjerena da e se ikada osloboditi svog
tadanjeg depresivnog stanja. ak je i mene poela uvjeravati u to kako je u pravu.
Satima sam je znao sluati i suosjeati s njom. Analizirao sam njene snove i traio da
se prisjeti svoga djetinjstva, te pokuao rekonstruirati njen ivot kako bih shvatio to
je i gdje je polo naopako. Ukratko, inio sam sve ono emu su me nauili, ali joj
nita od toga nije moglo pomoi. Umjesto toga, kad je primijetila da sam poeo
gubiti povjerenje u svoje metode, poela se jo vie jadati. Onda mi je poela
telefonirati svakog jutra prije nego to bih otiao na posao, i govoriti mi kako jedva
moe zapoeti novi dan traei da uinim ili bar da kaem neto to bi joj dalo
hrabrosti da nastavi. Kada je dola u fazu da vie nije mogla napisati i adresirati
boine estitke, i kada je njena majka morala doi k njoj da kuha za nju i njenu
djecu uvidio sam kako je dolo vrijeme da preispitam svoje metode i promijenim ih
onako kako je to nalagao zdravi razum.
U izobrazbi za psihoanalitiara upozorili su nas da nikada ne radimo s drugim
6

ljudima osim s pacijentima. To me sprijeilo da se povedem za svojim prirodnim

instinktom i savjetujem Ruthinoj majci da ker prepusti samoj sebi. Bilo je sasvim
oigledno da je brina majka podmetala svoja lea im bi Ruth neto polo naopako,
tako da Ruth nikada nije dola u situaciju da pokuajem i pogrekom sama rjeava
svoje probleme. Prije nego to bi se Ruth sabrala i sama suoila s nekim problemom,
njena je majka ve bila tu da svu odgovornost preuzme na sebe. Ruth bi tada,
razumije se, laknulo, ali je iza toga uslijedio osjeaj inferiornosti zbog toga to joj je
bila potrebna tua pomo, i krivice zato to je tu pomo i prihvatila.
Kako sam tada bio jo neiskusan, nisam se dosjetio da je pokuam osloboditi
krivice koju je osjeala zbog prihvaanja uloge bespomonog djeteta, ve sam
smatrao kako bi se neuroza sama od sebe mogla ublaiti ako bi se majka privoljela
da ker prepusti samoj sebi. Pozvao sam njenu majku na razgovor i pokuao je
nagovoriti da ker ne posjeuje niti da joj telefonira ba svaki dan, te da se ne brine o
njenom domainstvu niti da nju i njenu djecu poziva k sebi na ruak.
Ruthina je majka na sreu shvatila to sam time htio postii i prihvatila moj
savjet. Malo ju je plaila pomisao na to kako e se njezina slaba i nedorasla ki snai
bez oslonca na nekog jaeg, ali se vrsto drala mog savjeta i ostala podalje od keri.
Ruth je u prvo vrijeme ilo doista loe, ali kako vie nikoga nije bilo tu da uskoi
na njeno mjesto, tako je sve poslove poela obavljati sama. Hrabrio sam je da ih
obavlja onako kako najbolje umije, da ne oekuje od sebe previe, te da svaki pa i
najmanji uspjeh smatra pozitivnim bodom. Bio sam uvjeren da e, ako bude radila
svojim tempom, u dogledno vrijeme pa trajalo to i mjesecima povratiti
samopouzdanje. Umjesto da je utke sluam, kako to ve dolikuje psihoanalitiaru, ja
sam je zasipao praktinim savjetima. Savjetovao sam i savjetovao, sve dok joj
savjeta nisu bile pune ui. Ona bi sluala, raspravljala o mojim prijedlozima, odlazila
kui, isprobala neke savjete i sljedeeg me tjedna izvijestila o tome.
Prestala me nazivati svakog jutra, hvatala se ukotac s kuanskim poslovima i
brinula o djeci, a njeno se raspoloenje naoigled popravljalo. Ukratko nije prolo ni
est mjeseci, a ona se rijeila depresije i ponovno bila ona stara.
Njen me napredak ispunjavao tolikim uenjem i zadovoljstvom, da sam odluio
za sljedei sastanak lokalnih strunjaka za duevno zdravlje o svemu tome napisati
referat. U tom referatu pokuao sam analizirati uzroke Ruthina oporavka, i odvaio
sam se na tezu da se depresija, ukoliko se Ruth i dalje bude pridravala navika koje
je stekla proteklih mjeseci, nee vie vratiti. Kad se danas prisjetim te analize,
postajem svjestan kako moje razumijevanje Ruthine depresije tada nije bilo potpuno,
i na koji sam nain mogao pomoi Ruth da se znatno bre oporavi. Tada jo nisam
umio rjeavati osjeaje krivice i samosaaljenja - dva njena najvea problema - tako
7

da sam ih dotakao samo letimice. Sreom je i to bilo dovoljno, ali u nekom drugom
sluaju moda ne bi bilo.
Na sastanku su me otro kritizirali zbog toga to sam u referatu natuknuo kako
sam kod pacijentice uspio postii trajnu promjenu. Jedan od najuglednijih strunjaka
na tom skupu pohvalno se izrazio o nainu na koji sam Ruth doveo do toga da
samostalno obavlja svoje dunosti, ali me upozorio da ne budem pretjerano
optimistian u pogledu njenih izgleda za potpuno izljeenje od depresije. Svi su znali
da je depresija uglavnom psihiki problem i da se cikliki ponavlja. Ruth je do tada
ve prola kroz mnoge cikluse, i vjerojatno joj predstoje i novi.
To se dogodilo prije dvadeset godina. U toku svih tih godina, Ruth se samo jedan
jedini put nala u ozbiljnoj depresiji. Pola je na studij i sve to vrijeme izdravala se
vlastitim radom. Kao dokaz njenog ozdravljenja, svih dvadeset godina dobivao sam
od nje boini poklon. Sve to mi biva pacijentica napie je jednostavno: Ruth.

Nova teorija depresije

to mogu uiniti za vas?, pitanje je koje sam postavljao mnogim pacijentima
to su mi se kao psihologu obraali za pomo. Nebrojeno puta odgovor je bio: U
depresiji sam.
S vremenom mi je postalo jasno kako je depresija izuzetno veliki problem praktiki svaki moj pacijent ili poznanik proao je kroz doslovno desetine depresija,
od kojih je veina bila blaga, ali su neke od njih bile poprilino ozbiljne.
Kada usporedim uestalost depresija s drugim uobiajenim emocionalnim
poremeajima, dolazim do zakljuka da se strah javlja otprilike jednako esto kao i
depresija, i da nijedno psihiko stanje nije tako uestalo kao to je srdba. U knjizi
u se osvrnuti i na pojavu srdbe zato to je u posljednje vrijeme na tu temu
objavljeno nekoliko dobrih radova. No depresija je jo uvijek niija zemlja: o tom
stanju je dosta napisano, ali ne na nain koji bi prosjenom itaocu mogao pruiti
praktinu pomo.
Cilj je moje knjige da itaocima prenesem neka najnovija saznanja o neurozi i da
im iznesem novu teoriju depresije koju sam preispitao i formulirao na osnovi
opaanja kod vie od stotinu sluajeva.
tovie, ustanovio sam kako mi primjena teorije depresije moe pomoi da
prebrodim vlastita neraspoloenja i nastupe potitenosti koji bi me inae naglavce
bacili u jad i nevolju. Prije nego to sam poeo razmiljati na novi nain, imao sam
kao i svaki drugi ovjek - mnogo problema s prevladavanjem boli. Kad bih bio
odbaen, patio sam od osjeaja manje vrijednosti i krivice, i satima ili ak danima
8

morao sam biti svoj vlastiti oslonac prije nego to bih se izbavio iz tog stanja.
Uistinu me strano zabrinjavalo kada bih loe uradio neki posao ili slabo proao na
ispitima, i morao sam sam traiti izlaz iz toga. To bi ponovo trajalo satima ili
danima. A kada bi se netko prema meni nepravedno ponio, u meni bi poelo narastati
samosaaljenje.
Hvala Bogu, to je sada daleko iza mene. U ivotu su mi se dogaale mnoge, pa i
neugodne stvari. Priznajem da sam imao veliku sreu da se sretno oenim, da imam
tri krasne keri i da su mi roditelji jo zdravi. Po zavretku studija nisam bio
nezaposlen, tako da moda nisam imao razloga da budem ozbiljno potiten poput
nekih drugih ljudi. Siguran sam da bih i ja jednako loe reagirao na neuspjeh u bilo
kojem od ta tri podruja moga privatnog ivota. Zapravo mislim kako bi me svaki od
uobiajenih neuspjeha potresao, ali sam isto tako uvjeren da bih se sada, kada mnogo
vie znam o depresiji i nainu na koji se postupa u takvom sluaju, s tim neuspjesima
mogao mnogo lake uhvatiti ukotac.
Iskreno reeno, ne sjeam se vie koliko godina nisam bio u depresiji. Sada znam
preivjeti teke trenutke (ako oni nisu znatno nadmoni), a tome sam nauio i stotine
drugih ljudi. Pri tome se ne radi toliko o tome da ovjek naui savladavati katastrofe,
koliko sitne svakodnevne tekoe. Ako se moemo nositi sa svakodnevnim
razoaranjima, neuspjesima ili odbacivanjima, onda je problem potitenosti praktiki
prevladan.
Nekad se smatralo da je depresija neto nasljedno, neto poput smeih vlasi ili
plavih oiju. To je bio glavni razlog to se tako dugo gotovo nita nije uradilo za
lijeenje toga stanja. Ljudi su jednostavno odustali od pokuaja da promijene neto
to im je, navodno palo u nasljee. No kako se to miljenje poelo mijenjati, lijenici
su poeli isprobavati lijekove i elektrook-terapiju, i oba su se naina pokazala
uspjenim do izvjesne granice, posebno u teim sluajevima depresije. No blai
sluajevi depresije, o kojima biste mogli popriati s muem, enom ili najboljim
prijateljem nikada nisu postali predmet neke posebne panje strunjaka, pa tako se
nisu ni prouavali, a kamoli objasnili. Za Freuda je, dodue, veza izmeu osjeanja
krivice i depresije bila oigledna, ali je krenuo krivim putem kada je insistirao na
tome da osjeaj krivice izazivaju djetetove seksualne fantazije o roditeljima. Neke
druge njegove ideje su imale smisla, no nisu mogle puno pomoi ovjeku koji je
upravo dobio otkaz.
Moda ima istine u tome da smo svi mi roeni sa sklonou k depresiji, neki s
veom, drugi s manjom. No to ne moe biti jedini razlog kojim bi se mogao objasniti
osjeaj potitenosti. Teko da bi se ita moglo uraditi da je to tono. Mi smo ipak u
mogunosti da druge ljude nauimo tome da prebrode depresiju. Iz toga se potpuno
9

opravdano moe zakljuiti sljedee: ljude je prethodno netko nauio da budu

potiteni. Kada se zbog neega uzrujate, onda je za vas takva vaa reakcija potpuno
prirodna stvar, jer ste naslijedili nesavrenu glavu kakvu je itav niz ljudi koji su
takoer naslijedili nesavrenu glavu izvjebao da postupa voena iracionalnim
porivima. Kamo god da pogledate, u asopise, televizor ili u kino-dvoranama, bez
obzira koga da sluate, svoje roditelje, uitelje ili prijatelje, postoje sile koje vas
tjeraju, a da toga niste ni svjesni, da budete neurotini. One su vas nauile da budete
depresivna osoba, ali sada ovisi o vama samima da popravite tetu koja vam je
nehotice nanesena.
Morate nauiti misliti na nov nain, a o ljudima ili dogaajima stvoriti nove
stavove. Kako to uraditi? Depresiju pokuajte zamisliti kao neki kolski predmet,
poput geometrije, povijesti ili umjetnosti, a razgovor s psihijatrom kao neku vrstu
teaja o zdravom ivotu, iji vam voditelj propisuje knjige za itanje i od vas trai da
ga jednom tjedno ili jo rjee posjetite u njegovoj uionici-ordinaciji, gdje on obino
dri nastavu za jednog, a ponekad i za skupinu studenata.
Pokuavam vam samo objasniti da nemate nikakvog razloga da se osjeate
drugaiji od ostalih ljudi ili udni zbog toga to patite od potitenosti. Vi ste takvi
kakvi jeste zbog toga to su vas nauili da budete takvi, i to upravo isto onako, kako
su vas nauili da govorite materinji jezik. Ono to ste nauili je veim dijelom smee, ali vi ste ga dobro usvojili. No kad vam je polo za rukom da nauite neto
takvo, onda vam nee biti odve teko da za promjenu nauite i nekoliko razumnih
ideja. Dokazali ste da ste sposobni shvatiti neurotske ideje. to vas spreava da
shvatite neke zdrave ideje? I to je mogue postii, iako to nee biti ba lako kao to
se u prvi mah ini.
Za oslobaanje od depresivnih navika za neke e biti dovoljna samo jedna knjiga.
Ona vam moe pokazati u emu grijeite, u kakvim kliejima mislite i kojim ih
novim mislima ili navikama valja zamijeniti.
No tvrditi da se itanjem knjige koja nudi savjete moe odstraniti svaka vrsta
depresije ne bi bilo realno, i to zbog toga to se depresija pojavljuje u razliitim
stupnjevima intenziteta. ovjek se moe osjeati neodreeno potiten ve samo zbog
toga to je izostao oekivani telefonski poziv. Netko drugi e se zbog prometne
nesree osjeati toliko kriv da e mu biti neophodno kratko bolniko lijeenje i
terapija elektrookovima. Ova knjiga e najvie pomoi onima sa blaim
problemima, ali moe koristiti i onima koji pate od jaih depresija.
Nauiti ublaiti jedan ozbiljan problem, kad ga se ve ne moe posve otkloniti,
jednako je vrijedno truda kao i upoznavanje s mehanizmima depresije i nainima
ublaavanja toga stanja.
10

Neke su depresije uzrokovane fizikim a ne psihikim iniocima, i njima bi se

morao pozabaviti va lijenik. Depresije koje nastaju bez nekog oekivanog razloga
mogu biti posljedica promjena u razini biogenih amina u mozgu, poremeaja
ravnotee vode i elektrolita ili pak stanja koje se naziva hipoglikemijom.
Hipoglikemija oznaava pomanjkanje eera u krvi, pomanjkanje glukoze - hrane
kojom se hrane sve stanice u tijelu. Ljudi koji pate od hipoglikemije osjeaju se
nemirni, razdraljivi, pate od vrtoglavice ili su potiteni - ponekad sve to u isti mah.
Neki strunjaci smatraju da od niske razine eera u krvi pate osobe koje boluju od
odreenih oblika duevne zaostalosti, shizofreniari, ali i alkoholiari.
Ako niste sigurni da se kod vas ne radi o takvom sluaju, posjetite svoga lijenika
i zatraite da vas podvrgne testiranju. No ako mislite da se u vaem ivotu moe
pronai ono to je moglo izazvati vau depresiju, onda je ipak rije o sluaju
psiholoki uvjetovane depresije, i morali biste nastaviti itati ovu knjigu.

Tri glavna uzroka depresije

1. Samookrivljavanje
Ako sami sebe neprestano kritizirate i mrzite, te smatrate da na svijetu nema
goreg ivog bia od vas, siguran ste kandidat za depresiju. Sve dok si od svakog
problema stvarate mali pakao, nema nikakve razlike u tome to je razlog vaeg
samookrivljivanja, bilo da je rije o tome to niste bili unaprijeeni na radnom
mjestu, ili o tome to niste postali pobjednik u godinjem kuglakom prvenstvu, ili
pak samo o tome to vas je netko propustio pozdraviti. Ako zbog toga budete krivili
sebe, depresija je ve na vidiku. I ako si zbog svega toga budete dovoljno dugo
predbacivali, nedvojbeno ete postati uznemireni, na rubu suza, mualjivi i
neraspoloeni, a moda ete poeljeti i da se bacite u najbliu rijeku.
Ako se pak budete samo malice krivili za neto, osjeat ete se samo nelagodno i
u svakom sluaju neraspoloeno. To stanje nije tako ozbiljno, ali vam moe pokvariti
veernji izlazak, unititi posjet ili zabavu, te ozlovoljiti ljude oko vas.
2. Samosaaljenje
Drugi je najbolji nain da padnete u depresiju taj da ponete saalijevati sebe.
Ronite li suze zbog toga to su se prema vama nepravedno ponijeli, uskoro ete
postati potiteni. Napravite li paeniko lice kako biste potaknuli suosjeanje drugih
ljudi, ve ste na putu k depresiji. Mislite li da vam svijet mora pruiti dostojan nain
ivota, i ustanovite li kako je pri tom nepravedan, ve ste u depresiji.
Za mnoge e to ljude predstavljati pravo iznenaenje, ali je krajnje vrijeme da
11

shvate kako su svi ti zahtjevi - da se s njima pravedno postupa, da njihova ljubaznost

bude uzvraena Ijubaznou, i da svijet bude uglaen - zapravo neurotini. Ako
vjerujemo u te besmislice, postat emo bez ikakve sumnje potiteni; bit emo
povrijeeni i ljuti ako se stvari ne budu odvijale onako kako mi to zamiljamo.
Ako elite nauiti izbjegavati depresiju, morat ete shvatiti da je nepravedno i
nezahvalno ponaanje u zamjenu za vau panju i ljubav prije pravilo nego izuzetak.
to bre budete shvatili da stvari u svijetu nikada nee biti drugaije, prije ete
postati zdravijom osobom.
3. Saaljenje prema drugim osobama
Jednako kao to moete pasti u depresiju kada slomite nogu, moete postati
potiteni i onda kada netko drugi slomi nogu. U svijetu nevoljama nema kraja, pa je
on stoga pun prilika za poistovjeivanje s milijunima sirotih dua, a da se ne govori o
brigama i nevoljama ue obitelji. Uistinu, tuge i alosti u obitelji vrlo su stvarne,
ponekad ak i patetine. No ako budete saalijevali dijete koje hoda na takama,
ovjeka kojem je izgorio krov nad glavom, majku koja je u ratu izgubila sina, postat
ete jednako potiteni kao da za to okrivljujete sebe, ili kao da se radi o vama
samima pa se zbog toga morate saalijevati. Bez obzira na to to ju je izazvalo, u
svim sluajevima rije je o istoj depresiji koja moe postati jednako duboka kao i
sama bol. No u jednu stvar moete biti sasvim sigurni: bol koju osjeate je bol
najgore vrste.
Eto, to su po mom miljenju tri glavna razloga za emocionalnu depresivnost kod
mnogih ljudi. Na sljedeim stranicama saznat ete zato okrivljujete sami sebe i
mislite da za to imate razloga; zato saalijevate sami sebe i mislite da za to imate
opravdanja; zato saalijevate druge osobe i zato se osjeate muno ako radite
drugaije. Saznat ete, nadalje, zato niste u pravu i zato radite glupu i pogrenu
stvar kada zduno mrzite sami sebe; zato vas samosaaljenje pretvara u vlastitog
najgoreg neprijatelja; zato saaljenje prema drugim osobama podriva vae
samopouzdanje.
Predoit u vam ime sve te radnje opravdavate, i pokazati vam kako morate
promijeniti svoja uvjerenja da biste izbjegli budue depresije. Ne gubite svaku nadu,
svi koji ste potiteni. Ne isputajte knjigu iz ruku! Nemate to izgubiti, ali moete
zato mnogo toga stei.

12

DRUGO POGLAVLJE

SAMOOKRIVLJIVANJE
Kada kaem svojim pacijentima kako bi se mnogo bolje osjeali kad nikada ne bi
imali osjeaj krivice, oni me gledaju kao da sam siao s uma. Kako da se ovjek
nikada ne osjea krivim kada mu vladanje ne moe biti savreno?, pitaju me tada.
Odgovor je u stvari vrlo jednostavan: ako ste uradili neto ime ste drugima nanijeli
nepotrebnu bol, ili neto to smatrate loim ili nemoralnim -priznajte: Kriv sam.
Nemojte uraditi nita manje ni nita vie od toga. Uvjeravam vas da vas u tom
sluaju vae loe ponaanje nee onespokojiti pa ete svoja (ne)-djela moi
promatrati smireno i objektivno. Malo ete ak i promisliti o njima pa ete u
budunosti izbjegavati da ih ponovite.
Ali veina ljudi u takvim sluajevima priznaje svoju krivicu zbog loeg
ponaanja, a zatim se i osjea krivim. Sva nevolja nastaje iz , tog drugog koraka.
Ljudi sami sebe uvjeravaju kako su, zbog toga , to su se prema nekome loe
ponijeli, loi, zli i bezvrijedni.
to to znai osjeati se krivim? To znai da ste sebe okarakterizirali svojim
ponaanjem. Taj proces obino tee ovim tokom: Bio sam grub prema konobaru.
Kriv sam. To znai da sam lo. Ili: Kriv sam to sam omalovaavao svoju enu.
Zbilja nita ne vrijedim.
Sudite sebe po svom ponaanju. Ako se dobro vladate, onda mislite kako ste
vrijedni divljenja. No im se loe vladate, postajete bezvrijedni. No imate li u tome
pravo? Zar uvijek moramo vrednovati sami sebe? Zasluujemo li medalju ako smo
nekoj starici ljubazno pomogli da prijee cestu? Zar smjesta moramo zamrziti sebe
ako smo neku drugu zgurali sa plonika?
Znam da ete mi spremno odvratiti da se zbog loeg ponaanja i moramo osjeati
krivima. Insistirat ete na tome da je svatko tko nekoj staroj gospoi moe uiniti
neto naao, svatko tko se izdere na konobara ili tko vlastitu enu grdi pred svima
jedna strano loa osoba. Takva je osoba jednostavno bezvrijedna, pokvarena, zla.
Jednom rijeju: loa. No nije tako. Za vae loe ponaanje uvijek se i moe nai
dobar razlog, koji je u stvari toliko opravdan da si s punim pravom moete sve
oprostiti.

Tri razloga da ne okrivljujete sami sebe

13

1. Glupost
Glupou smatram nedostatak inteligencije da uradim neto onako dobro kao to
bih to elio. Od jedne duevno zaostale osobe teko moemo oekivati da se ponaa
bez greke. No ak i ako se radi o osobi koja nije intelektualno zaostala, njena
inteligencija moe biti ograniena na razne naine pa joj stoga moemo lako oprostiti
loe ponaanje. Uzmimo kao prvi primjer duevno zaostalo dijete.
Johnijev kvocijent inteligencije iznosi otprilike 60. Ima oko osam godina, voli da
uzima stvari i da ih opipava. Jednoga dana ude u vau kuu, nae kutiju ibica i
pone se igrati s njima. Sasvim sluajno izbije poar i netko biva ozlijeen. Stvar
koju je Johny uinio je vrlo nesretna, ali zar emo ga zbog toga nazvati loim i
zloestim djetetom? Nadam se da neemo. Naposljetku, nije ga zloa potakla na igru
sa ibicama, nego djeja radoznalost. Nizak mu stupanj inteligencije nije dozvolio da
opazi opasnost koja prijeti. ak i da je cijela kua do temelja izgorjela, a svi ukuani
u njoj nastradali, injenice bi ostale nepromijenjene. Johny bi uistinu bio kriv za to
uasno djelo, ali bi bilo glupo od njega oekivati da se zbog toga osjea krivim,
budui da se on ponaao na jedini mogui nain na koji zaostala djeca uope i mogu
postupati sa ibicama: neinteligentno. Stoga bi od odraslih osoba bilo glupo da se
deru na njega i da ga grde, pokuavajui da ga uine potitenim. Ukratko, mi bismo
morali suditi djelo, a ne dijete. Ono samo nije loe; loa su njegova djela.
Uzmimo sada jedan mnogo uobiajeniji primjer, ovaj put jednu mladu djevojku.
Njeni roditelji ele da ona naui svirati klavir. No ini se da ona nema neke posebne
nadarenosti za taj instrument, ni dara za glazbu uope. Njeni su rezultati slabi, sporo
ui i nema uho za glazbu. Jednom rijeju, kada je rije o glazbi, njena je inteligencija
ograniena. Mogli bismo tvrditi kako je ona u tom, samo u jednom od mnogih
podruja ivota, zaostala i trajno nesposobna da postigne bilo kakav uspjeh.
Zar biste tu djevojku smatrali loom samo zbog toga to je njezina svirka na
klaviru bila loa? Naravno da ne biste. Obino ne bismo doli u iskuenje da je
sudimo po njenom klavirskom umijeu jer se, zapravo, nije dogodilo nita strano.
2. Neznanje
Pretpostavimo da nije rije o duevno zaostaloj osobi i da je ta osoba uradila neto
zaista loe. Hoemo li iz tog zakljuiti da je ona bezvrijedna i loa?
Zamislite se u ulozi mladog oca ija je supruga odluila jedne veeri izai, a njega
ostavila da se brine o bebi. Dijete plae i vi vidite kako je potrebno promijeniti mu
pelene. Jedna od velikih sigurnosnih igala kojima su pelene privrene se zaglavila,
i vi je, u namjeri da je otvorite, nepanjom gurnete prejako i pritom ozlijedite dijete.

14

Shvatljivo je da se smatrate krivim zbog toga to ste ozlijedili dijete, ali se zbog
toga ne biste smjeli osjeati krivim. Naravno, to ne znai da biste se svojoj greci
morali radovati. To bi, blago reeno, bilo neurotino. Osjeati se krivim znailo bi da
vi smatrate kako se nije smjelo dogoditi da povrijedite bebu, a razmiljati na takav
nain je ista glupost. Pa vi ste naposljetku samo jedan nespretan i neiskusan otac
koji svoje dijete voli i eli mu dobro. Znajui sve to, valjalo bi se zapravo uditi ako
s vremena na vrijeme, dok se ne uvjebate, ne biste povrijedili svoje dijete. Vi bebu
niste povrijedili iz mrnje, nego zbog toga to ste jo velika neznalica. Postupno ete
se uvjebati u brizi oko djeteta.
Neznanje zapravo znai to da neku vjetinu jo niste savladali, dok glupost
podrazumijeva da vam to nikada nee poi za rukom koliko god se trudili. ak i genij
moe biti velika neznalica i mnoge stvari nee znati napraviti kako valja sve dok ne
doe u priliku da ih naui.
Osjeaji krivice su veliki problem koji esto mui mnoge majke, jer misle da su
svoju djecu loe odgojile. Djeca su im se moda poela drogirati, propala u koli, ili
se dogodilo da im je ker zatrudnjela. Paljivim prouavanjem takvih sluajeva
mogu se lako pronai primjeri loih odgojnih postupaka. Ja se zapravo vrlo esto
slaem s miljenjem tih majki da su one loe majke i da su svoju djecu loe odgojile,
ali im smjesta istiem injenicu kako nemaju prava da zbog svojih propusta mrze
same sebe. to god da su u odgoju svoje djece pogreno uinile, uinile su to iz
ljubavi i u najboljoj namjeri. Moda su voljele i vie nego to je to bilo dobro za
djecu, ili su u namjeri da svoju djecu zatite od ozbiljnih pogreaka bile suvie revne
pa su im dodijavale svojom pretjeranom savjesnou.
One nisu bezvrijedne osobe, nego loe majke. A zato da to i ne budu? Mnoge od
njih imale su vlastite emocionalne probleme. No veina ih uglavnom nije bila
upuena u probleme s kojima se ovjek sree u odgoju djece. Ako ve nisu umjele
pravilno postupati s buntovnim potomstvom, zato bi se morale jo i prekoravati i
osjeati krivima zbog toga to jesu krive?
Ja na te greke gledam iz jednog drugog ugla. Pokuavam tim enama ukazati na
injenicu da primjerice nikada nisu pohaale neko predavanje iz psihologije. Mnoge
od njih nikada nisu proitale najbolje knjige o odgoju djece. Traim od njih da
prestanu biti tako stroge prema sebi i da se ne osjeaju krivima zbog toga to je u
odgoju njihove djece neto polo naopako. Pa zar su mogle uraditi neto emu ih
nitko nije nauio? Veina ih je samo slijedila loe odgojne postupke koje su njihovi
vlastiti dobronamjerni roditelji neko primjenjivali na njima samima. A zato da
urade drugaije? Zato da ne oponaaju one odgojne metode koje su cijeloga ivota
imali priliku iskusiti na vlastitoj koi?
15

Njihove probleme s djecom iznova stvaraju neznanje i nepoznavanje boljih

odgojnih metoda, a ne neka loa osobina u njima samima zbog koje bi se trebali
kriviti.
Pogledajmo pada jedan mnogo ozbiljniji sluaj. Pretpostavimo da neki tinejder
ui voziti auto. Dolazi tako na raskre upravo u trenutku kada grupa kolske djece
prelazi na drugu stranu ulice. Umjesto na konicu, on sluajno nagazi na papuicu za
gas, projuri kroz raskre i pritom usmrti nekoliko uenika.
Ne treba spominjati kakva bi to tragedija bila za roditelje te djece. Oni bi ga
najradije linovali, a i njegovi roditelji e na njega biti strano ogoreni. No najgore
od svega, on e i sam sebe kriviti za tu nesreu, i to tako ozbiljno da e sigurno
zapasti u depresiju. On jest krivac odgovoran za smrt te djece. No mora ii se zbog
toga i osjeati krivim?
Ne! Ne smije se osjeati krivim - on ima valjan razlog kojim se moe opravdati
izazvana nesrea: neiskusan je, neuvjeban, i jo uvijek nesiguran za upravljaem.
Da je bio iskusniji, ne bi dolo da tako ozbiljne pogreke, iznova, kriv je zbog svog
neznanja, a ne zbog toga to bi bio zao sam po sebi.
U sebi moete osjeati kako neto nije u redu s ovakvim zakljuivanjem i kako je
ono moda ak i opasno. Pa to e onda sprijeiti ljude da sve vrijeme ne budu zli i
da ne mare za svoje loe postupke, ako ih ne budemo krivili za poinjene greke i
ako ne budemo oekivali da se zbog neije smrti osjeaju krivima?
Zaboravili ste na to da glupi ljudi i neznalice uope nemaju namjeru da se
ponaaju loe, ili da ne mogu shvatiti zato je njihovo ponaanje loe (kao to je
sluaj s duevno zaostalom djecom). No u svakom ste sluaju u pravu ako smatrate
da se ipak neto mora poduzeti kako biste sprijeili da vam duevno zaostalo dijete iz
susjedstva jednog dana ueta u kuu i sluajno je zapali. Razumije se da se neto
mora poduzeti i u sluaju mladog vozaa, da on pri dolasku na pjeaki prijelaz ne
postane tako smuen i ne razlikuje papuicu za gas od konice.
Ponajprije, pokuat emo biti paljiviji pa neemo ostavljati irom otvorena vrata
tako da djeca iz susjedstva mogu u svako doba dana uetati u na dom. Isto tako,
moemo se pobrinuti da ibice, ali i druge opasne predmete, puke, noeve i slino
ne ostavljamo djeci nadohvat ruke.
to se tie mladih ljudi koji tek ue voziti, valjalo bi ih prije nego to ih pustimo
na ulici, u sigurnosti terena vozake kole, na nekoj usamljenoj cesti ili polju, dobro
izvjebati u brzom koenju. Na taj nain sprijeili bismo nesree ove vrste. Vika na
krivca nakon poinjene tete malo koristi, ali moe mnogo nakoditi. Prije svega,
osjeaj krivice dotinu osobu toliko zbunjuje da jednostavno ne moe stati i na
16

trenutak porazmisliti o tome kako je u stvari dolo do nesree i to bi valjalo

poduzeti da se tako neto ne ponovi u budunosti.
3. Poremeaj
Dosad ste ve sigurno mogli zakljuiti kako postoji samo jedna vrsta
neoprostivog ponaanja: ono namjerno, uz potpunu svijest o moguim posljedicama.
Uzmite sluaj bistrog studenta s Ql 130, koji je toliki danguba da mu prijeti
iskljuenje s fakulteta. On je toga vrlo dobro svjestan, i zna da bi sve ispite mogao
poloiti s lakoom, samo ako bi se odrekao djevojaka i pia. Insistirat ete na tome
da bi se trebao osjeati krivim - inteligentan je i zna da tako upropatava karijeru. No
on i dalje srlja u propast.
Oigledno je da se ponaanje tog studenta ne moe opravdati glupou ili
neznanjem, ali se moe ustvrditi kako je rije o emocionalnim poremeajima. Kako
da inae protumaimo njegovo glupo ponaanje? Drugim rijeima, takva osoba nije
ni zla ni bezvrijedna iako novac svojih roditelja prosipa uzalud i nanosi im veliko
razoaranje. Takva je osoba neurotina, osvetoljubiva ili uplaena.
Taj student ima neke emocionalne probleme koji ga sile da se ponaa na tako
idiotski nain. Da imate njegove probleme, moda biste se i sami ponaali na isti
nain.
Poznavao sam mnogo studenata koji su bili daroviti i mnogo obeavali, ali su se
ponaali na upravo opisan nain. Nakon analize, njihovi su se problemi uglavnom
sveli na isto: svi su osjeali veliki strah pred time da se moda nee pokazati
doraslim velikim oekivanjima svojih roditelja. Jednostavno se nisu mogli suoiti s
porazom koji su vjerovali da bi doivjeli da su makar pokuali ispuniti ta oekivanja.
Kad vas cijeloga ivota hvale kako ste divni i pametni, i kako ete jednog dana
sigurno postati ef banke, valja vam ivjeti s tekim teretom na leima. Umjesto da
svojoj obitelji objasnite kako ste sasvim obina osoba, radije ete dopustiti da vas
izbace iz kole jer time stjeete priliku da svoje odustajanje pripiete tom neuspjehu,
a ne svojim ogranienim sposobnostima koje vai roditelji nikada nisu htjeli uvaiti.
Tako ete se osjeati manje krivim kad kaete kako su vam studije propale zbog toga
to ste jurili za djevojkama nego ako priznate kako ipak niste nikakav genijalac.
No pretpostavimo da se uope ne radi o strahu. U pitanju bi mogao biti jo jedan
ozbiljan emocionalni problem: pakost. Moda su vas roditelji prisilili da studirate
medicinu, iako je mrzite iz dna due. Svojim besposliarenjem elite se osvetiti
roditeljima zato to vam nisu dopustili da postanete kakav umjetnik, bez obzira na to
to time sami sebi radite naao. Vai su rezultati posvuda jednako loi - ukljuujui i
sposobnosti koje bi vam bile potrebne ako bi ikada krenuli na neku umjetniku
17

akademiju. Stjeete tako neke teko iskorjenjive loe navike koje biste takoer
morali prevladati ako bi vam uspjelo da svoje roditelje privolite na to da promijene
miljenje. Sve vam je to dobro poznato, ali putate stvari da idu svojim tokom.
Jednom rijeju, vi ste neurotiar i nikakvi vas argumenti ne mogu zasada potaknuti
da promijenite ponaanje.
ivotni cilj vam se u tom sluaju sastoji u jednoj od sljedee dvije stvari:
pokuavate da namjernim neuspjesima ne iznevjerite nade koje vai roditelji polau
u vas (paradoks) ili ste toliko zaokupljeni ljutnjom koju osjeate prema njima da vam
pored toga nita vie nije vano.

Nikada, nigdje i nizato ne okrivljujte sami sebe

Kada ste krivac za neto i kada se pritom osjeate krivi, rije je o sluaju
samookrivljivanja. Nema nieg nezdravijeg od toga.
Moja je namjera da vam pokaem kako se moete oduiti od toga da sami sebe
okrivljujete. Nadam se da e mi na sljedeim stranicama poi za rukom objasniti
vam kako samookrivljavanje izaziva neurozu, koje su sve njegove posljedice i kako
mu se moe oduprijeti. Dopustite mi da na poetku objasnim to smatram pojmom
krivice.
Krivica podrazumijeva dvostruki napad: jedan je uperen protiv vaih postupaka, a
drugi protiv vae linosti. Ako se nazovete nespretnjakoviem kad prolijete tintu po
namjetaju, onda reagirate razumno. A ako niste razumni, napast ete sami sebe i
obasuti se raznim pogrdama - samo zato to ste bili nespretni. Moda ste bili
nepaljivi ili su vae radnje bile neusklaene. Moda ste to uradili s namjerom da
nekome napakostite. No nijedan od nabrojanih razloga nije dovoljno jak da biste se
odmah morali osjeati otpadnikom. Ako mislite da ste otpadnik, onda ste se ve
poeli okrivljivati.
Poznajem ovjeka koji je u prometnoj nesrei sluajno izazvao smrt prolaznika.
Strano si je predbacivao zbog nepaljive vonje, i nije si elio oprostiti to to je
nehotice skrivio smrt druge osobe. Godinama se okrivljivao zbog toga i moralo je
proi desetak godina u kojima su depresije smjenjivale jedna drugu, da ovjek shvati
kako su i njegove depresije i samookrivljivanje posve neurotine pojave.
Samookrivljavanjem izdajete samom sebi neku vrstu kolske svjedodbe. U koli
se jasno zna kada ste dobili peticu iz zemljopisa, etvorku iz povijesti ili materinjeg
jezika i slino. To ne znai da ste i kao linost odlika ili vrlo dobar. Morate
razlikovati kolski predmet od sebe - ljudskog bia. Ako to ne uradite, uskoro ete
vjerovati kako ste sjajni ako dobijete peticu, a bezvrijedni ako vam se zalomi
jedinica. To se vrlo esto dogaa. Takvo se poistovjeivanje prenosi i izvan kole, a
18

sree se i u svakodnevnom ponaanju ljudi. ena koja prekri pravila svoje vjere
time to je pobacila bit e uvjerena kako je njezin in duboko nemoralan, a na sebe
e poeti gledati kao na nemoralno ljudsko bie. Ona e sebe ocjenjivati svojim
postupcima. Samo onda kada se ponaa savreno i besprijekorno, smatrat e sebe
vrijednom osobom. Oito je da je svima koji slijede ovu filozofiju upravo sueno da
veliki dio vremena budu u depresiji, jer se nitko od nas ne moe uvijek ponaati
savreno. Kada doemo do ovog pitanja, pacijenti me obiavaju pitati sljedee:
Kako da razluim svoje ponaanje od moje stvarne osobe? Pa mene ine moja
djela. U sljedeem poglavlju opisat u tehnike za prevladavanje depresije i naine
na koje ovjek moe nauiti da razluuje izmeu svog ponaanja i svoje stvarne
osobe. Zasada bih vas samo htio uvjeriti kakvu opasnost predstavlja
samookrivljivanje i to tako to u vam pokazati neke njegove pogubne posljedice.

Samookrivljivanje je nasilje nad vlastitom osobom

Razmislite na trenutak to se dogaa u sluaju kada za neto okrivljujete sami
sebe. Ponajprije, smatrat ete se nedostojnim da i dalje pripadate ljudskoj vrsti,
stvorom koji vie nema nikakvog pribjeita. Posipat ete se verbalnim pepelom po
glavi i bit ete sami sebi prljavi iako to drugi ljudi uope ne primjeuju. Mazat ete
se katranom mrnje i posipati perjem nevidljivog prezira. Ponekad ete se kazniti i
fizikom boli: uarenom cigaretom ili namjernom povredom pri brijanju. Prema sebi
se odnosite kao da bi ljudi morali na vas pljunuti ili od vas bjeati kao od kuge. Ne
smatrate li da se zapravo radi o nasilju nad samim sobom?
Pretpostavimo sada kako vam sve to ini netko drugi, a ne vi sami. Zar ne biste
pokuali obraniti goli ivot i sprijeiti tu osobu da postupa s vama na tako sramotan
nain? Pa naravno! Bili biste stvarno ludi kad to ne biste uradili. No kada ste vi sami
taj nasilnik, onda se ne bunite protiv nasilja, nego, tovie, uivate u njemu mislei
kako ste to i zasluili. Vjerujui da muenjem samog sebe ispirete sa sebe grijehe, to
vam nasilje predstavlja pravo zadovoljstvo. No ako vam ono godi, to imate protiv
toga da vas mui netko drugi, a ne vi sami? Dosljedno tome, svi bi oni koji sebe
zbog neega okrivljuju morali bi otii iza reetaka i dobiti pravu pravcatu kaznu,
morali bi raditi u kolonijama gubavaca ili se prijaviti u dobrovoljake odrede
samoubojica. Ma koliko to moe zvuati udno, veina onih koji ustraju u
samookrivljavanju doista rade neto slino. Izlau se raznim opasnostima, propasti,
bankrotu, vjerujui da su toliko bezvrijedni pa sve to s pravom i zasluuju. Mnogi
ipak ne idu tako daleko, ve se kanjavaju u potaji, proklinju u sebi svoj ivot
pokuavajui u isti mah sakriti tu mrnju prema samom sebi pred drugim ljudima, i
rijetko kada shvaaju kako sami sebi nanose golemu nepravdu.

Okrivljavanje je opasno
19

Okrivljavanje je loe ne samo onda kada je upravljeno spram vlastite osobe, nego
i onda kada je usmjereno na druge ljude. U ovom posljednjem sluaju, rada mrnju,
ljutnju i nasilje. Ako se prisjetite onoga to sam rekao u vezi samookrivljavanja, lako
ete uvidjeti kako je okrivljivanje drugih osoba jednako pogubno. Skloni ste tome da
loe ponaanje drugih ljudi smatrate znakom loeg karaktera. Pri tome te ljude
poistovjeujete s njihovim ne(djelima). Ako su uinili neko dobro djelo, smjesta ete
pomisliti kako imate posla s dobrim ljudima; loa djela - loi ljudi. Glupost! Ponovno
ste pobrkali osobu s njenim djelima. Svo nasilje u svijetu, svi ratovi, muenja i
ubojstva praktiki bi se mogla svesti na uvjerenje da a) na svijetu ima loih ljudi i b)
da se loe ljude mora okriviti i otro kazniti. Nema sumnje da je neophodno strpati ih
u zatvor ve radi nae sigurnosti, ali bi kanjavanje i ubijanje tih loih ljudi bilo u
stvari jednako onom nedjelu kojim su se oni sami prouli.
No nemojmo sada ii u takve krajnosti. Veina nas i ne poznaje osobno nekog
ubojicu, tako da emo opasnosti koje proistjeu iz samookrivljavanja mnogo bolje
moi objasniti na jednom svakodnevnom primjeru. Va mu je upravo kupio novi
auto, iako se oko toga nije prethodno posavjetovao s vama. Vi niste imali ni
najmanju namjeru da si priutite jo jedan automobil, ali biste bili spremni prijei
preko toga. No nije vam pruio ni ansu da sudjelujete u izboru modela ili boje. I to
nakon svega to ste za njega uinili! Pa bili ste prema njemu i vie nego fer, a sami
se ne usuujete potroiti ni dinara bez njegova pitanja. Smatrate kako je postupio
vrlo nepravedno (posve ste u pravu) pa mu se osveujete tako to mu servirate stvari
koje su vas na njemu oduvijek smetale. Prvo ste ga propisno ispsovali, potom ste ga
gaali nekim predmetom, a nakraju odlazite plaui u spavau sobu, pokuavajui ga
uiniti mizernim. Jo je djelotvornije ako imate kupaonicu koja se moe zakljuati
iznutra.
Ne radi se ni o kakvoj izmiljotini. Takve stvari se povremeno dogaaju u gotovo
svakom kuanstvu. U nekim je to domovima svakodnevni obred - poput jutarnjeg
umivanja.
U spomenutom sluaju, ena je muu predbacivala nepromiljenost. Razmiljala
je zapravo na ovaj nain: Loe se ponio prema meni. Kriv je. S njom e se u tom
sloiti i 99% ljudi. Ali ja prosvjedujem. U emu ona grijei? Kao prvo, njen mu je,
kao i ona sama, samo jedno nesavreno ljudsko bie, to znai da mora imati i neke
mane. to bi ona htjela ako ve bezobzirnost ne smatra njegovom najveom manom?
Moda bi bila sretnija da je on silovatelj ili napastvovatelj djece? Pronevjeritelj
moda? Ne?! U tom ga sluaju mora prihvatiti onakvim kakav jest, te bez i
najmanjeg uzrujavanja poduzeti neto Kako bi ga odvikla od loeg ponaanja.
Umjesto toga, ona mu je samo dala novi povod za mrnju, tako da e ubudue biti
sposoban otii u grad i kupiti slona, nita je ne pitajui.
20

Takvo je okrivljivanje vrlo opasno jer otuuje ljude, rui brakove, izaziva kod
rtve osjeaj krivice i potitenosti, a za va krvni tlak i ireve na elucu stvara pravi
mali pakao. Ne moe se ovjek razbjesniti na neku drugu osobu, a da i sam zato ne
plati svojem Poznavao sam neke ljude kojima su lijenici preporuivali da se ne
uznemiravaju zbog svake sitnice jer imaju vrlo slabo srce. No ti se ljudi nisu na to
obazirali, nastavili su se iz dana u dan ljutiti zbog milijun raznih stvari, a na kraju su
zbog toga sami platili raun. Netko je jednom rekao kako je ljutnja u stvari cijena
koju ovjek plaa za tue greke.

Iza samookrivljavanja krije se tatina

Sve ono ega se sjeate kada danas pomislite na trenutke u kojima ste se zbog
neega osjeali veoma krivi su osjeaji manje vrijednosti, bezvrijednosti ili
iskljuenosti iz ljudskog drutva. Poniznost, nedostatak samopouzdanja i loe
miljenje o vlastitoj osobi su zajednike osobine svih ljudi koji pate od depresije, pa
stoga moja tvrdnja kako su svi ti samomrsci zapravo vrlo tate osobe mora zvuati
prilino neumjesno. No ipak je tako.
Nedavno mi je dola adolescentica i rekla kako joj se dogodilo da je zatrudnjela i
da se zbog toga osjea tako mizerno da je ve pomiljala i na samoubojstvo. Dodala
je jo da se osjea strano prljavom i kako ju je stid. Teko biste doli na ideju da
njeno ponaanje nazovete tatim. Kad sam joj rekao da je ona jedna od
najumiljenijih osoba koje sam ikada imao prilike sresti, samo to nije pala sa stolca.
Zar ja? Umiljena!? pitala je zapanjeno.
Da, vi. Vjerujete da ste tako nevjerojatno dobri da nikada i ni u emu ne biste
smjeli pogrijeiti ili napraviti kakav promaaj.
Ali to je tono. Trebala sam biti pametnija i ne dopustiti da mi se dogodi da
zatrudnim, no to se ipak dogodilo.
A da se to dogodilo nekoj od vaih prijateljica? Biste li je okrivljivali zbog toga?
Ili moda eljeli ubiti? Biste prestali razgovarati s njom? Biste li izbjegavali njezino
drutvo onako kao to mislite da bi se drugi ljudi morali kloniti vas? Sigurno ne
biste? Osim u sluaju da se posve razlikujete od drugih ljudi, prili biste joj, stavili
ruku na rame i dali joj svu podrku i ljubav, koju biste doista i osjeali.
Da, sloila se. sigurna sam da bih tako postupila. Ali ne razlikuje li se to od
mojeg sluaja?
No da, odgovorio sam. Od ene kakva je vaa prijateljica moglo bi se
oekivati da zatrudni. Ali od nad-ene kao to ste vi, to je ipak neto drugo. Od vas
se ne oekuje da radite greke. Vi si ne moete dopustiti da jednom budete
21

romantini i da se prepustite osjeajima. Takvo ponaanje se moe oekivati od

nekog iz gomile, od vae prijateljice, primjerice. Ali vi, o, vi ste ipak neto posebno.
Mora da pripadate nekom posebnom sloju ljudi.
Ubrzo je shvatila kako je, ne mogavi sebi oprostiti zbog nepaljivosti, bila u
stvari vrlo bahata prema sebi, dok je bila spremna da svojoj prijateljici tu istu stvar
oprosti.
Tatina je skrivena osobina svih onih koji imaju obiaj da zbog raznih stvari
okrivljuju sami sebe. Oni jednostavno ne mogu podnijeti runu injenicu da su samo
ljudi: nesavreni, puni mana, skloni grekama. Ma koliko se truda ulagalo, ta se
osobina nikada ne moe sasvim otkloniti. Ti ljudi ne prestaju zahtijevati da njihovo
ponaanje bude bolje od ponaanja drugih ljudi, i misle da s pravom zasluuju da se s
njima postupa na najgori mogui nain ako i dalje budu nastavili sa svojim
nedjelima.
Krajnje je vrijeme da konano shvatimo to to biti ovjek u stvari znai.
Pretpostavite da ste dragi Bog i da ste svoje svjetove odluili nastaniti savrenim
biima. Mogli biste ih sve do jednog stvoriti mudrima, izuzetno inteligentnima,
zapanjujue brzih refleksa, bez doba mladosti i starosti. Napokon, ni dragi Bog ne
moe stvoriti savreno novoroene, jer beba je, po definiciji, jo nerazvijeno i
nesvjesno bie. Bog bi moda zaelio i to da ukloni sve stare osobe - kako drugaije
da napui svijet samim bezgrenim ljudima, ako bi im morao dozvoliti da s
vremenom ostare i posenile, gubei pritom budnost i okretnost koja njegove stvorove
ini tako savrenima. Stoga bi Bog morao stvoriti ljude koji se raaju mladih tijela i
zrela uma, i koji bi zauvijek ili barem do svoje smrti (ako pretpostavimo da im je
Bog odredio ivotni vijek) ostali takvi. To znai da ne bi bilo procesa sazrijevanja,
barem ne ovakvog kakav nam je ve poznat, a ni s time vezanog loeg ili
nesavrenog ponaanja. U svijetu savrenih bia vladao bi prema tome jedan zakon:
Danas jesmo, sutra nismo.
S druge strane, da ste dragi Bog, moda biste se odluili stvoriti bia koja e biti
nesavreni nasljednici vaeg svemira. U tom ete sluaju od ubogih smrtnika sigurno
oekivati neto manje nego od svijeta savrenih bia. Izmeu ostalog, i dugo
razdoblje uenja, nekih esnaest ili osamnaest godina, prije nego to ta smrtna bia
budu spremna da se osamostale. Takoer bismo mogli oekivati da starenjem ti
smrtnici izgube okretnost, otrinu uma i da, gledajui njihov organizam u cjelini
posvuda doe do slabljenja sposobnosti.
No ak i u njihovim najboljim godinama, od tih normalnih ljudskih bia mogli
bismo oekivati da naprave raznorazne gluposti. Drugim rijeima, da postanu
22

ubojice i samoubojice, izvre krau i svakakva krvolona djela. Majkama bi se

dogaalo da svoju djecu istuku na mrtvo ime, a oevi bi objavljivali jedni drugima
ratove u kojima e im ginuti vlastiti sinovi. Ljubav i mrnja bit e tim ljudima
jednake, lako e biti sposobni za velika dostignua, da primjerice pobijede bolest i
upuste se u istraivanja svemira, oni e sve pokvariti time to e oneistiti zrak,
planet dovesti na rub prenaseljenosti, i napraviti toliko atomskih bombi da su u
stanju raznijeti svijet u paramparad.
Ja u svemu tome vidim savreni smisao, jer doista prihvaam injenicu da je
ovjek samo ovjek, da je nesavren, te da ne moe a da se velik dio vremena ne
ponaa kao budala.
No milijuni ljudi e i dalje insistirati na tome da ovjek ne bi smio biti nasilan, da
neija djeca nikada ne bi smjela umrijeti, ili da se nesree ne bi smjele dogaati.
Kako ovjek moe biti tako glup?
Mnogo bi bolje bilo kad bi si rekli neto ovako: Bilo bi bolje kad se ljudi ne bi
ponaali tako nasilniki. Kako bi na ivot bio puno ljepi kad nai mili i dragi ne bi
umirali. Ne bi li to bilo prekrasno kad se ne bi dogaale nesree?
Ovakve su izjave, za razliku od prethodnih, mnogo razumnije, jer izraavaju nae
elje i osobite sklonosti, a ne neke zahtjeve. Zahtijevati da neto bude onako kako to
mi hoemo sasvim e sigurno prouzroiti poremeaje u sluaju da se stvari budu
odvijale onako kako nam nije po volji. Prestanite od sebe zahtijevati neko savreno
ponaanje, a svoje postupke prihvatite onakvim kakvi jesu zbog svih neizbjenih
okolnosti koje su ih uvjetovale, pa ete i za sebe i za druge ljude nai mnogo vie
ljubavi i razumijevanja. Okanite se svoje tatine. Ne zaboravite da je dragi Bog ljude
odluio stvoriti po onom drugom planu koji sam vam upravo skicirao.

Ljudi koji okrivljuju sami sebe su kukavice

Krivica predstavlja izuzetno uspjean nain predobrane od zloina. Grinjom
savjesti nakon poinjenog nedjela, kojeg se uasavamo vie od vrlo stroge zatvorske
kazne, moe se objasniti razmjerna rijetkost ubojstava. Ljudi irom svijeta ponaat e
se u skladu sa zakonom jer bi njegovo krenje izazvalo u njima nepodnoljivi osjeaj
krivice. Nitko ne moe osporiti djelotvornost nae savjesti u ulozi nadglednika naeg
ponaanja.
No takvu primjenu osjeaja krivice moramo, naalost, ponekad vrlo skupo platiti,
jer nas ona ne spreava samo u tome da se loe ponaamo, ve nam vrlo esto
onemoguava da se ponaamo hrabro i razumno. Savjest nas ini kukavicama - rekao
je Shakespeare. elio bih vam pokazati kako loa savjest od vas moe napraviti
takvog slabia da ete nakraju dozvoliti drugim ljudima da vas iskoritavaju na
23

najgori mogui nain, i kako vas moe natjerati da se u toj mjeri odreknete vlastitih
interesa da se jednostavno morate upitati da li jo uvijek mislite svojom glavom i nije
li va ivot prestao biti va.
Billov sluaj je izuzetno pogodan primjer za ono to se moe dogoditi osobi koju
pee savjest. Za sve vrijeme braka imao je samo jednu vanbranu vezu, koju je, iz
straha da bi ga supruga, saznavi to, mogla odbaciti, tajio vie od deset godina.
Cijelo je to vrijeme osjeao kako se nema prava usprotiviti nerazumnom ponaanju
svoje ene, koja ga je, slutei da se on nikad nee pobuniti da zatiti svoja prava, tim
vie iskoritavala. Njihovi meusobni odnosi postali su strano zategnuti. On ju je
poeo mrziti zbog njene nerazumnosti. Mrzio je i sama sebe zbog toga to je bio
takva kukavica i nije se usuivao pokazati joj zube. Ona ga je pak zamrzila zbog
njegove nesnalaljivosti i zbog toga to je doputao da s njime postupa kao s
otiraem za cipele.
Provevi s njime neko vrijeme nasamo, doznao sam za tu ljubavnu vezu i saznao
ime je Bili opravdavao svoju slabost i strah. Bilo mu je sasvim jasno da je svih tih
godina bio velika kukavica, ali me nije mogao razumjeti kad sam od njega traio da
se zbog te veze ne treba osjeati krivim, i tvrdio mu kako e njegove krivnje nestati
onog trenutka kada bude svojoj eni priznao nevjeru.
Pokuao sam mu pomoi da sebe prihvati onakvim kakav jest i da konano
prestane s okrivljivanjem samoga sebe. Shvativi kako je njegova nedozvoljena veza
proistekla iz osjeaja manje vrijednosti, koji je u stvari psiholoki problem, a ne neka
loa karakterna crta, Bili je smogao snage da prizna eni svoju nepromiljenost. Kao
to se moglo i oekivati njihov je odnos, nakon enina poetnog oka, postao mnogo
bolji.
Kad pomislim samo na to to sam svih ovih godina morao podnositi, rekao je
Bili kasnije. Doista bih sam sebe mogao odalamiti. Samo zbog toga to sam uradio
jednu sramotnu stvar, pustio sam eni na volju, doputao sam da mi se ruga i da
zahtijeva od mene sve to joj padne na pamet, jer sam nekako osjeao da to i
zasluujem. Nikad se nisam upitao zato, k vragu, doputam sve to. Da sam se ja
ponaao onako kako se ona ponaala prema meni, tako sebino, imao bih dovoljno
razloga da prebacujem sam sebi. No, zar mislite da mi je .dala vremena da makar i
na trenutak pomislim kako je njeno ponaanje prema meni nepravedno?
Billovo novosteeno samopouzdanje bilo je ubrzo nagraeno: i ena ga je poela
gledati s novim potovanjem. Rekla je: Razumije se da ga sada mnogo vie cijenim.
Boe, kad samo usporedim njegovu novu vrstinu s onim slabim karakterom uz
kojeg sam prije morala ivjeti, doe mi da pomislim kako je sve moje dodijavanje
imalo za cilj da ga toliko iznervira da konano skupi hrabrosti i postupi kao
24

mukarac.
Jednu od najzanimljivijih i najneobinijih posljedica to ih moe izazvati grinja
savjesti primijetio sam kod tinejderke koja je patila od velike potitenosti i k tome
jo tvrdila da uje glasove koji je nagovaraju da ubije svoju majku ili pak samu sebe.
Svae izmeu majke i kerke bile su vrlo este. im bi se stvari izmeu njih dvije
imalo zaotrile, dolazilo je do uobiajenih scena i runih rijei. Majka je u najboljoj
namjeri pokuavala ispravljati kerkine pogreke, ali nije uviala da je djevojka, kad
bi joj itav dan govorila kako da se ponaa i to da radi, postajala sve vie
neprijateljski raspoloena. Ratujui tako nekoliko godina, mrnja je u djevojci
postala tako snana da je vie nije smjela ni samoj sebi priznati. Onda je poela patiti
od slunih halucinacija.
Glasove koje je ula mogla je ponekad zanemariti, ali su je oni nerijetko
uznemiravali usred razgovora s nekom prijateljicom ili dok je bila u kupovini. To ju
je uistinu tjeralo na sam rub ivaca, jer nije mogla voditi oba razgovora, istodobno, a
nije se usuivala sugovorniku rei ita o tome kako je mue unutranji glasovi.
Za taj sam simptom prvi put saznao za vrijeme jedne grupne terapije. Upitao sam
druge lanove grupe to bi djevojka, po njihovom miljenju, trebala uraditi da
sprijei te glasove. Njihova su se miljenja vrtjela oko sljedeih prijedloga: da nae
neki izgovor i prekine razgovor s prijateljicom; da govori glasnije kako bi zagluila
nagovore na ubojstvo; da se pone smijati i tako sebe uvjeri kako je sve to zapravo
smijeno; i konano, da ne kae ni rijei sve dok glasovi ne zamuknu sami od sebe.
Nakon toga sam im objasnio zato bi svi ti prijedlozi bili unaprijed osueni na
neuspjeh, i da bi se, po mom miljenju, tim glasovima moglo doskoiti tako da
uvjerimo djevojku da se ne smije okrivljivati zbog toga to eli ubiti svoju majku,
neto jedna od pacijentica umalo nije pala u nesvijest.
Dopustite mi da objasnim tu misao: to vas neto to bi se moglo dogoditi vie
zabrinjava, vea je mogunost da e se to uistinu dogoditi. Mlada je dama uvijek bila
vrlo dobro svjesna tih prijeteih glasova, zbog kojih je bila i uznemirena. No da od
njih nije napravila pravi pakao, oni se nikad ne bi oteli njenoj kontroli. Da ih je
prihvatila smireno, lako ih je potom mogla odagnati smijehom. Stoga sam joj
savjetovao da ubudue svoj bijes prihvaa kao posve normalnu stvar, da shvati kako
su se ti impulsi ve javljali mnogo puta, a da se ona nikada nije povela za njima.
Savjetovao sam joj nadalje da pokua majci oprostiti sve ono ime ju je frustrirala,
budui da je i njena majka samo ovjek i da joj je pritom eljela samo dobro. Kad se
glasovi ponovno budu javili, neka reagira sa to veom hladnokrvnou, neka ne
poduzima nita da ih potisne, neka je zbog toga ne pee savjest, pa e glasovi s
vremenom postati beznaajni.
25

Glasova je u roku od mjesec dana gotovo posve nestalo. Ako bi se povremeno i

javili, djevojka je pokuala analizirati svoje osjeaje bijesa i samoj sebi izbiti ih iz
glave. A kako u grupi nitko nije mislio da je ona, zbog toga to mrzi svoju majku,
loa osoba, prestala je dizati paniku oko toga. Tek se tada mogla s majkom suoiti na
zdrav nain, i vie nikom nije doputala da njome vlada. Na taj je nain sprijeila
mnoge frustracije koje su je obiavale razbjesniti.
Kao posljednji primjer navest emo Johnov sluaj i pokazati nain na koji nas
osjeaj krivice sili da budemo kukavice. John je postao alkoholiar dok je zajedno s
ocem obilazio barove, jer se njegov otac nije elio opijati sam, ve u drutvu. No
sada je bio lijeeni alkoholiar i trudio se da ostane suh, ali mi se katkad obraao
zbog potitenosti koja bi se pojavljivala nakon to je odbio oev poziv da s njime
poe pijanevati ili nakon to ga je sprijeio da sa sobom povede i troje unuadi,
Johnove djece. U takvim bi se prilikama Johnov otac oslanjao na Johnov osjeaj
krivice, i, nabrajajui mu to je sve on tokom godina uinio za njega, tvrdio da je,
kao sin, duan ocu uiniti neke male usluge. John nije popustio ve ga je odbio, ali
ga je iznutra grizlo to nije uinio ono to je otac traio.
Pokuao sam mu objasniti da njegov otac nije nita drugo do emocionalno dijete,
jer trai od sina takve gluposti, i uvjeriti ga da tog starog deka njegovo odbijanje
nee dotui. Onda sam mu pokazao kako bi, kad bi sam za sebe odluio koje su mu
stvari vane a koje ne, bilo mogue da ne osjea nikakvu krivicu zbog toga to je ocu
uskratio kojekakve usluge.
John, ti sigurno ne bi dopustio da ti otac zapali kuu radi malo uzbuenja, kad
bi, recimo, zaelio neto takvo?
Naravno da ne.
No John, a da ti kae kako je sin duan sluati svoga oca, kako mu duguje za
sve one godine koje se on brinuo o tebi, da ti kae kako si nezahvalan, neuviavan i
slino - sve zbog toga to mu ne doputa da ti zapali krov nad glavom ili da tvoj
tepih koristi kao WC? Bi li to mijenjalo stvar?
Znam na to ciljate, doktore, ali radi se o razliitim stvarima.
Razliitim? U emu se ovi zahtjevi razlikuju od onih koje ti je stari ve
postavljao? Nije li ti lijepo pomogao da postane alkoholiar, nije li ti praktiki
unitio brak, a sada jo tvrdi kako je to to je tvoje djevojice izvrgao opasnosti po
barovima radio samo zato da bi imao drutvo? Ne, John, ne mogu se sloiti s tvojim
nainom razmiljanja. Kad mu ve moe uskratiti neke stvari, onda mu sasvim
sigurno moe uskratiti i one stvari koje tebi osobno strano mnogo znae.

26

I John je shvatio u emu je stvar. Umjesto da dopusti ocu da i dalje igra na kartu
sinovljevog osjeaja krivice, John je prema starcu postao nepopustljivije suoio se s
trenutnim odbacivanjem, a sebi i svojoj djeci uinio neizmjerno dobro. No to ne bi
bilo mogue da John nije uspio savladati svoj osjeaj krivice.

Osjeaj krivice samo pogorava vae ponaanje

Utuvili su nam svima u glavu kako je moralno osjeati se zbog nekog nedjela
krivim, polazei pri tome od pretpostavke da e nam bol, kojom je krivica
popraena, biti toliko neugodna da vie nikada neemo doi u iskuenje da
ponovimo istu greku. Kad bi sve bilo tako, ja bih meu prvima predloio da se
osjeaj krivice razvije koliko je god mogue, kako bi na taj nain postali to manje
skloni grekama. Na alost, nije tako. Zapravo, suprotno ponaanje daje mnogo bolje
rezultate: nemojte sebe nizato okrivljivati, ve pokuajte analizirati i greke i
grijehove, a potom se potrudite da ih vie ne ponavljate. Predbacivanjem ete se jo
vie uvjeriti kako je bolje ponaanje posve nemogue, a da je gore ponaanje upravo
ono to stvor poput vas i zasluuje. Osim toga, kako da drukije zapamtite greku,
ako zbog nje ne budete krvarili onako iznutra?
Uzmite samo Lucyn sluaj. Mu ju je nakon udaje morao zbog slube preko
oceana napustiti na due vrijeme, i kako je bila usamljena, upustila se u vanbranu
vezu. lako joj je ta romansa stvarala moralne muke, ipak je u njoj toliko uivala da je
iskljuila svaku pomisao na to da bi se ta veza jednog dana mogla prekinuti, niti si je
zbog toga predbacivala. Kada je toj vezi nakon est mjeseci doao ipak kraj, Lucy se
smjesta nala u zagrljaju drugoga mukarca. Tada je poela mrziti samu sebe. O sebi
je poela razmiljati kao o beznadno pokvarenom ljudskom biu, kao o kurvi kojoj bi
bilo svejedno ako bi legla sa svakim mukarcem koji bi je poelio. Jedne noi se
vraala s neke zabave kui, kad je primijetila kako njen automobil prati mukarac
koji je takoer bio na zabavi. to je uradila? Ono to bi svaka kurva uinila.
Zaustavila je svoj automobil, ula k njemu i vodila s njim ljubav. Onda je otila kui.
Te me je veeri nazvala rasplakana ena koja je razmiljala o samoubojstvu i molila
me da joj pomognem.
Nije mi dugo trebalo da joj objasnim to si je sve inila. Kad je shvatila kako ju je
samookrivljivanje navelo da o sebi misli sve najgore, a ne da se samo ponijela glupo
i nevjerno, njeno raspoloenje se smjesta promijenilo. No ni u jednom trenutku
nisam se sloio s njom u tome da je njezino ponaanje bilo besmisleno. Nain na koji
se selila iz jednog kreveta u drugi bio je upravo zabrinjavajui: moglo se dogoditi da
pokupi kakvu bolest ili da zatrudni, a to je, osim toga, bilo izuzetno nepravedno
prema njenom muu. Ipak sam tvrdio kako je sve te lakomislenosti poinila zato to
ju je njena krivica toliko poremetila da jednostavno nije imala drugog izbora nego da
27

se i dalje nastavi kanjavati zbog toga. Shvativi to, njeni su problemi nestali kao
rukom odneeni.
Mala doza samookrivljivanja nee nikome nakoditi, ali ako se radi o ozbiljnom i
ustrajnom osjeaju krivice onda se morate pripaziti. Vjerujui da nita ne vrijedite,
pobrinut ete se da vam se nita vrijednog i ne dogodi. Nitko nam ne moe biti gori
neprijatelj od nas samih. Deko kojemu su, zato to je prepisivao u koli, kazali kako
od njega nikad nita nee postati i da se treba stidjeti to time svojoj majci nanosi bol
- sigurno e se osjeati nedostojnim majine ljubavi, i uinit e sve to je u njegovoj
moi kako bi majku doveo do toga da ga zamrzi. Nije li mu naposljetku i sama
majka vie puta govorila kako ne zasluuje njenu ljubav - pa zar ona moe ne biti u
pravu?
Lijek za tu vrstu bolesti je da ovjek prihvati sebe onakvim kakav jest - sa svim
slabostima, manama i loim navikama - pokuavajui istodobno prevladati sve te
frustrirajue, ali nama uroene slabosti. Svi oni koji su skloni okrivljivanju samog
sebe morat e nauiti jednu veliku lekciju: da te slabosti oprataju i drugima i sebi
samima.

Samookrivljavanje i religija
Nekima e se od vas tvrdnja koju sam upravo iznio - kako se nikada i ni zbog
ega ne treba okrivljivati - uiniti izopaenom i grenom. Iz toga ete zakljuiti kako
zagovaram nemoralna djela i nasilje u svijetu, da, tovie, ljude jo i ohrabrujem da
se pritom ne osjeaju krivima. To je, dakako, daleko od istine. Ja tvrdim a) da veina
ljudi koji sebe smatraju religioznima to u stvari nisu, b) da veina ljudi koji misle da
vode biblijski uzoran ivot esto ine upravo suprotno, i c) da je ono to sam rekao u
vezi s tim da nikada i ni zbog ega ne treba okrivljivati samog sebe zapravo jedna
vrlo kranska doktrina, koju d) podrava sama Biblija.
Koje god da smo vjere, ona od nas trai da budemo sretni ljudi, zadovoljni samim
sobom i puni ljubavi prema blinjima. Kada grijeimo, vjera nam pokazuje da je
grijeiti ljudski, i da si zbog toga moramo opratati. Moramo opratati i onima koji se
ogrijee o nas. Zvui li vam to poznato? Kada ne krivite ljude zbog njihovih greaka,
ve im opratate njihov grijeh, zar ne? A kada samom sebi istinski oprostite sve
svoje mane, ne radite li upravo ono to vam i Biblija govori: ljubite svoje blinje kao
sama sebe? Primjeujete li kako ovaj biblijski citat ide u oba smjera. Govori nam da
volimo i druge ali i same sebe. Drugim rijeima: ne krivi druge kao to ne bi krivio
ni sama sebe.
Svaka meni poznata religija zahtijeva da ljudi prihvate injenicu da su oni samo
ljudska bia, te da nema tog truda ili sile koja bi ih uinila bogovima. Drugim
28

rijeima, sve religije prihvaaju injenicu da je ovjek samo ovjek, da je slab i da e

grijeiti ma koliko se trudio da ne poini kakav grijeh. On je svakako sposoban da
svoje loe ponaanje svede na najmanju moguu mjeru, ali ga nikada ne moe
sasvim popraviti. ovjekova djela nisu savrena zato to i on sam nije savren. To
znai da e krasti, varati, nanositi bol, biti sebian i slino. Samo je Bog savren, ali
on nas je stvorio nesavrenima. On stoga ima mo da nam oprosti svaki grijeh. Nije
mi poznata nijedna crkva koja mogunost potpunog bojeg oprotaja nije postavila u
sredite svojih vjerovanja.
elim rei ovo: ako nam sam Bog moe oprostiti nae propuste, ne bismo li i mi,
prema sebi samima, mogli biti jednako blagi i velikoduni? Ne idemo li protiv svoje
vjere kad kaemo: Znam da e mi Bog oprostiti moje grijehe, ali ih ja sebi samom
ne mogu oprostiti? Takvim nainom razmiljanja naa mo rasuivanja postaje
neto vie od boanske moi rasuivanja. Tu ideju upravo pokuavam objasniti s
psiholokog stanovita. Nikada i ni zbog ega ne smijemo okrivljivati sami sebe - jer
Bog nas je nainio nesavrenima. Jo onog trenutka kad je odluio stvoriti ovjeka,
znao je da e on biti nesavren, i stoga nas i ne krivi za gluposti koje se od
nesavrenih ljudi mogu i oekivati.
Ako slijedite ta biblijska uenja ili uenja vae religije, sumnjam da ete ikada
patiti od potitenosti - barem ne od one izazvane samookrivljivanjem. U ovom
sluaju i religija i psihologija stoje rame uz rame, izraavajui istu ideju. Nema stoga
potrebe da se osjeate krivi kada ubudue budete pokuali izbiti sebi iz glave osjeaj
krivice zbog svoga loeg ponaanja. Sjetite se da osjeajem krivice iznevjeravate
svoju religiju. Sve to se od vas oekuje jest da priznate: Kriv sam i da se potrudite
suzbiti osjeaj krivice. Ne smijete se pritom osjeati kao da odstupate od onoga
emu vas vjera ui. ak i u sluaju kad vas ispovjednik pokua uvjeriti u to kako
biste se, zbog nekog mrskog vam djela, trebali osjeati bezvrijedni, recite mu
slobodno kako ne poznaje dovoljno ni vlastito uenje, i da nema pojma o tome to bi
religija trebala biti. Moe se dogoditi da taj sveenik zapada u depresiju jednako
esto kao i vi, mislei kako se ne moe nadati spasenju, kako je sasvim bezvrijedan i
kako se zbog nekog loeg ina mora mrziti do kraja ivota. Emocionalni problemi
kod sveenika siguran su znak da nije vjerno slijedio sveto uenje. I kranstvo i
judaizam obiluju mudrim izrekama koje ga, ako ih ovjek pravilno protumai, do
kraja ivota mogu odrati emocionalno zdravim. Kada sveenik, ili bilo tko drugi,
nije emocionalno uravnoteen, to znai da nepravilno slijedi svoje uenje. Vjerujem
da se u Bibliji mogu nai sve te bitne postavke jedne zdrave psihologije.
Emocionalni poremeaji mnogih pripadnika neke crkve posljedica su nepravilnog
tumaenja svetih poruka, zbog ega im nije uspjelo voditi uistinu uzoran ivot.
Vjerojatno ete se osjeati krivi zato to ne patite od osjeaja krivice zbog
29

poinjenih (ne)djela. Moda ak mislite kako vjera od vas trai da emocionalno

patite, ali pritom niste u pravu.
Religija ne smije biti bi, ve blaga ruka. Ako padnete u depresiju ili se osjeate
krivi ako ste ispunjeni bijesom ili strahom, to znai da s vaim psihikim zdravljem
neto nije u redu i da niste dosljedni svojoj vjeri.

30

TREE POGLAVLJE

EMOCIONALNI PROBLEMI
Ako ste se dosad slagali s onim to sam izlagao, a eljeli biste se rijeiti tereta
svoje krivice, sigurno ste primijetili kako vam razumijevanje stvari obuhvaenih u
drugom poglavlju moe pruiti neko olakanje, ali to jo nije dovoljno. Da biste
naviku samookrivljivanja prevladali u potpunosti, potrebno je znati neto o nainu na
koji nastaju emocionalni poremeaji kao i o nainu njihova otklanjanja.

Kako dolazi do emocionalnog poremeaja

Veina ljudi smatra da do emocionalnih poremeaja dolazi na jedan od dva
sljedea naina. Uvjereni su da su za njih krive teke okolnosti ili nesretni dogaaji,
ili smatraju da oni s kojima neto psihiki nije u redu moraju imati neke emocionalne
probleme.
Glavni razlog za sve te poremeaje je, po mom miljenju, uspjenost s kojom
sami sebe u to uvjeravamo! Nevolje nam stvaraju nae misli, a ne roditelji, muevi,
ene, ili efovi. Nastup srdbe ne izaziva probuena guma na autu, ve misli koje
vam se motaju po glavi kad otvorite vrata automobila , kroite na snijegom zametenu
cestu i shvatite da vas eka mukotrpni posao mijenjanja gume. Radi se o nainu na
koji sebe uvjeravamo da sauvamo hladnokrvnost -ili da planemo. Ja to nazivam
ABC teorijom, a izgleda ovako:
Osjeamo dvije vrste boli - fiziku i psihiku. Ako vam zabodem no u grudi, i
no nazovem veliinom A, a ranu veliinom C, svakako ete se sloiti da je A
uzrokovalo C, to jest da je no napravio ranu na prsima. Ako vam auto pregazi nogu,
auto je A, a slomljena noga C. Auto vam je polomio nogu, ili A je uzrokovalo C. To
uvijek vrijedi za fiziku bol, ak i kad sami sebe ozlijedite. Tijelu se dogodilo neto
to se lako dade zamijetiti, a obino dolazi izvana ili od drugih ljudi. Puni ste
modrica, kosti su vam polomljene ili vam tee krv.
No ponekad osjeamo bol, ali nigdje nema ni krvi, ni slomljenih kosti, ni
modrica. Otkud ta bol? Nju uzrokuje B, a B su misli koje imate o A. Bol vam pri
tome zadaju vlastite misli, a ne stvari koje su vam rekli ili uinili drugi ljudi.
Pretpostavite da vas netko nazove nekim pogrdnim imenom. Nazovimo to psovanje
A. Nato vi u sebi ponete misliti: O Boe! Nije li to strano? On me ne voli. Ne
mogu to podnijeti. Na toci B svi emo kazati sebi neto slino. Potom e uslijediti
osjeaj bijesa, glavobolja ili osjeaj potitenosti u C, odnosno u naim tijelima.
Mislit emo da nas uznemiruju rune rijei, dok su za bol koju nam te rijei nanose
31

stvarni krivac zapravo nae misli. Psihiku nam bol ne zadaje A, ve B.

Na toci B uznemiravaju nas misli koje nazivamo iracionalnim idejama. Svi mi u
glavama imamo znatan broj iracionalnih ideja koje nam zadaju nevolje, ali usprkos
tome u njih i dalje vjerujemo. U tom iracionalnom, glupom i zapravo besmislenom
nainu razmiljanja tako smo dobro izvjebani da vam se itajui ovu knjigu moe
dogoditi da se iznenadite koliko ste samo gluposti dosad smatrali svetostima.
elite li se doista osloboditi depresije, ljutnje ili nervoze, morate prvo shvatiti
kako vi sami sebe dovodite u to stanje. Zatim ete morati otkriti kojim se to
iracionalnim idejama neprestano hranite. Naposljetku ete morati shvatiti kako ste
slijepo vjerovali u iste gluposti i da je krajnje vrijeme da to psihiko smee
zamijenite mnogo razumnijim idejama.
Tvrdim da vas nitko, nikada i nigdje ne moe povrijediti osim ako mu to sami ne
dopustite. Kao nesavrenom biu nee vam uvijek uspjeti oduprijeti se iracionalnim
nagonima, ali ni sami ne biste vjerovali kako e vam to lako polaziti za rukom
jednom kad shvatite mehanizam koji dovodi do pojave vaih problema i saznate
nain njihova otklanjanja. To dokazuju sluajevi desetina ljudi koji su cijeloga ivota
patili od emocionalnih poremeaja, a koji su, nakon to im je pokazano kako, nauili
sauvati hladnokrvnost.
Ali, da biste se rijeili svog sadanjeg, iracionalnog naina razmiljanja, morate se
uistinu potruditi. Kad vae misli budu sretne, onda ete se i sami osjeati sretnim.
Kad su vae misli staloene, i sami ete se osjeati staloeni. A ako vae misli budu
odlune, nita vas na svijetu nee moi uplaiti.
Dosad smo uvijek tvrdili kako bi nai ivoti bili sretniji kad bismo u njima neto
ili nekog mogli promijeniti. No to nije tono. Ljudi s kojima ivimo i okolnosti u
kojima se nalazimo esto se ne daju ili ne ele promijeniti. No nismo poradi toga
smjesta osueni na ivot pun jada. ak i onda kada se neka bitna situacija ili pak
osoba u naem ivotu ne mogu promijeniti, mi usprkos tome ipak moemo imati
uspjeha u ivotu. Hvala Bogu na tim sitnim ustupcima. Zamislite kakav bi na ivot
bio kad ne bi bilo tako. Sve to bi u tom sluaju preostalo eni iji je mu pijanac,
bilo bi da bude u depresiji sve dok se on ne okani pia. A recimo da do toga nikada
ne doe? Bila bi definitivno osuena na to da cijeloga ivota bude nesretna. To je
ista besmislica. ovjek je sposoban popraviti mnoge stvari. Sve to treba uraditi je
da na toci B promijeni svoj nain razmiljanja pa e se na stav o A na toci C
uvelike promijeniti.

Iracionalne ideje koje vode samookrivljivanju

Samookrivljivanje koje vodi u depresiju nikada nije uzrokovano nekim naim
32

propustom, poinjenim grijehom ili time to smo sluajno ozlijedili drugu osobu, ve
onime to na toci B mislimo o tome: 1) naim uvjerenjem kako moramo biti
savreni i 2) kako loi ljudi zasluuju da budu strogo kanjeni. Te e nas dvije
iracionalne ideje uvijek dovesti u depresiju.
U drugom sam poglavlju objasnio zbog ega je glupo oekivati od sebe da uvijek
budete savreni, i kako nikad, ak i onda kada ste se loe ponaali, niste loa osoba.
Budete li ustrajno razmiljali o tim idejama, postat ete uskoro staloenija osoba i
neete se osjeati potiteni ni onda kada ste uistinu skrivili neto. No ako u tome ne
budete ustrajni i odluni, neete si moi puno pomoi.
Prije svega, morali biste primijetiti kako vas ove iracionalne ideje uistinu
zaokupljaju pred samu depresiju. Ako to ne moete zapaziti na prvi pogled,
pokuajte usporiti svoje misli i vrebati sami sebe. Moda e vam za to trebati malo
vjebe, ali ete se, prije ili kasnije, uhvatiti u onome to ste na toci B sami sebi ve
godinama govorili.
Jednom me posjetila prilino utuena gospoda koja se upravo bila posvaala s
muem. Njen joj je mu obiavao predbacivati, ini se, iz opravdanih razloga, neto
bi se ona poela braniti, ali bi uvijek zavrila u depresiji. Rekao sam joj kako mislim
da se ona okrivljuje zbog greaka koje je njen mu iznio i koje su uistinu na mjestu, a
sve to zbog toga to smatra kako ovjek bez mana nije dobar ovjek. Ispoetka to
nije mogla shvatiti, ali je ve nakon nekoliko tjedana ponovo navratila do mene, i
rekla: Poinjem shvaati to ste time htjeli rei. Odjednom sam mogla uti kako si
itavog tjedna govorim strane stvari, pri emu sam uvijek samu sebe osuivala. Nije
nikakvo udo to sam zbog toga pala u depresiju. Ne dajte da vas te samoprijekorne
misli prevare. ak i ako ih ne moete zamijeniti, budite sigurni da su one prethodile
vaoj depresiji. Nita ne mijenja na stvari ako ih se ne moete prisjetiti. injenica da
vas neto mui je siguran znak da ste razmiljali na iracionalan nain. Uzmite sve
ovo to sam rekao zdravo za gotovo i kada vam se dogodi da postanete uznemireni,
ponite oslukivati svoje misli. Ne zaboravite da je va mozak neprestano budan, ak
i onda kada spavate. Poput srca, on ne prestaje raditi sve dok ste ivi.
Shvativi kako va nain razmiljanja utie na vaa raspoloenja, morate uiniti
jo jedan korak i uvjeriti sebe u pogrenost takva razmiljanja. To ete postii tako
da uradite istu stvar kojom ste se oslobodili praznovjerja iz djetinjstva. Neko ste
moda vjerovali kako vam crne make donose nesreu, a da razbijeno ogledalo za
sobom povlai sedam godina nesree. Bojali ste se ui u mrane sobe vjerujui da su
one pune duhova, Vjerujete li i danas u to? Sumnjam. Postavite si stoga pitanje:
Kako sam se rijeila tih praznovjerja, dok je veina djece i dalje nastavila vjerovati
u te gluposti?
33

Kako ste rasli i postajali pametniji, otkrit ete da ste o duhovima i ostalim
praznovjerjima poeli razmiljati na mnogo jasniji nain. Ne radi se o tome da vie
nema duhova ili da vie ne razbijate ogledala, pa stoga nemate razloga za strah.
Make vam i dalje prelaze preko puta. Drugim rijeima, A se tokom godina nije
promijenilo. Ali C jest. Zato? Oito je da je B jedini element koji je pretrpio
promjenu, naime o A: crnim makama, ogledalima i duhovima, sada razmiljate na
drugi nain. Vaeg je straha nestalo jer ste povjerovali kako su sve to puste prie. Toj
je promjeni pridonijela promjena vaeg stava.
Kako promijeniti nae ukorijenjene stavove i uvjerenja? Na isti nain na koji smo
prestali vjerovati u djeda Mraza, tako da o njemu paljivo promislimo i upitamo se je
li razumno razmiljati onako kako smo to dosad inili. Samo odrastanje nije bilo
jedini odluujui faktor. U djeda Mraza prestali ste vjerovati i zbog toga to ste,
starei, postajali sve kritiniji, a isto se dogaalo s vaim prijateljima. Sigurno ste si
postavljali ova i slina pitanja: Otkud djedu Mrazu sav onaj materijal za izradu
poklona kad na Sjevernom polu nema ni drvea, ni cesta, ni tvornica? Kako li mu
samo uspijeva da za samo godinu dana napravi toliko igraki da ih bude dosta za svu
djecu na svijetu? A ako se ve i sputa kroz dimnjak, to radi ako su neki dimnjaci
preuski za to, ili ako na kui uope nema dimnjaka? I zar se ne bi uguio od ai? I
tako redom.
Upravo ovakav nain traenja objanjenja pridonio je promjeni vaeg stava.
Moderna vremena nemaju s time mnogo veze, to vrlo jasno moete uvidjeti ako se
uputite na Karipske otoke, gdje neki ljudi i dalje iglama ubadaju lutke - minijaturne
spodobe svojih neprijatelja - mislei da e ih tako ubiti, ili kada uzmete u obzir da se
i danas mnogi bave magijom. Ti ljudi ne razmiljaju o svojim vjerovanjima, ve u
njih slijepo vjeruju.
I najsnanije predrasude iz djetinjstva promijenile su se na isti nain. Nije li vas
svojedobno okirala misao da stojite goli pred osobom suprotna spola? Nemojte mi
samo rei da se danas ba nitko ne razodijeva pred suprugom. Niste li jo kao deko
eljeli postati kauboj ili vatrogasac, dok vam to danas vie ne pada na pamet? Nisu li
se tokom godina i vai politiki pogledi mijenjali? Nekad ste u to bili tvrdo uvjereni,
ali se tokom godina sve promijenilo, jer ste sve nanovo razmotrili, analizirali i
ozbiljno preispitali. To je ono to je izazvalo promjenu. Kad ve moete kritiki
preispitati svoja dugogodinja miljenja, moete to uiniti i s iracionalnim idejama
kojima su vas nauili. Valja samo pomno razmisliti o onome to vas toliko tjera da
budete savreni, da teite za time da vas svi vole, ili o tome kako vas zapravo
vrijeaju ako vam govore rune stvari. Razmislite o tim i jo nekim drugim idejama,
izbijte ih sebi iz glave ili ih zamijenite razumnim, pa ete se osloboditi tolikih
psihikih otpadaka koje sada ne moete zamisliti.
34

 to uiniti kada vas odbiju

Jedan od razloga zbog kojih se ljudi uasavaju toga da budu odbijeni je njihovo
uvjerenje kako je odbijanje ili odbacivanje siguran znak da nita ne vrijede, kako, da
su se drukije ponaali, ne bi bili odbijeni, i kako je to dokaz njihove bezvrijednosti.
Osim toga, osoba koja odbija drugu osobu uvijek je nadmona i u pravu, dok je
odbaena osoba uvijek kriva i na neki nain neispravna.
No je li to tono? Zato neto ne bi bilo u redu s osobom koja vas odbije? Zar ne
bi ona mogla biti do sri pokvarena. Moda vas ocjenjuje na osnovi vlastite slabosti,
ljubomore i predrasuda? Imajui na umu da svakog ovjeka ponekad motiviraju
iracionalni osjeaji, kako onda i dalje moete misliti da ba svako miljenje koje ti
iracionalni ljudi o vama stvore mora biti tono? ini mi se da bi to morala biti prva
lekcija koju valja nauiti kada je rije o tuim procjenama: moda su ti drugi ljudi
puni predrasuda, sitniavi, podli i zavidni. Odbivi vas, rekli su mnogo vie o sebi
samima nego o vama. Recimo da va prijatelj krene u voarnu kupiti groe, kruke i
banane, ali ne i jabuke. to e vam kazati za jabuke? Da su jabuke loe? Da se
jabuke nikome ne sviaju? Da li bi se one morale stidjeti i dobiti ivani slom i pasti
u depresiju? Ni sluajno! To to va prijatelj odbija jabuke govori samo o tome da ih
smatra neukusnima, i vie voli neko drugo voe. Drugi e pak ljudi s tim istim
jabukama biti potpuno zadovoljni. Ukratko, saznali ste vie o ukusu vaeg prijatelja,
a o jabukama - ba nita.
Ne dogaa li se isto kad vas prijatelj odbije? Moda mu se ne sviaju vai
politiki pogledi, ali to niim ne dokazuje da su vaa stajalita pogrena. Moda mu
se vie ne svia va izgled - duga kosa, primjerice. To ponovo nita ne govori o vama
samima, nego samo o njegovim predrasudama. Vi biste moda eljeli razmisliti o
opravdanosti njegove kritike, i moda oiati kosu. No ako ustanovite da nema
pravo, pustite ga da misli to hoe i raskrstite s njim. Ako vam je uistinu stalo do
njegova prijateljstva, njemu za ljubav promijenit ete frizuru, i to e biti razuman
kompromis, pod uvjetom da to ne predstavlja preveliku rtvu s vae strane.
Uzimajui u obzir da se njemu na vama neto ne svia, njegovo odbijanje moe ali i
ne mora biti opravdano. No ono nikad nije opravdano ako time eli rei da ste
potpuno bezvrijedno ljudsko bie. ak i u sluaju da vas odbace svi poznanici, to ne
znai da ste kao ljudsko bie bez ikakve vrijednosti. Na tisue ljudi nije prihvaalo
Martina Luthera Kinga, na tisue ih je odbacilo Krista, ali to niim ne dokazuje da su
ta dva ovjeka bila loa ili bezvrijedna.
Mudra e osoba, umjesto da je povremeno odbijanje izbaci iz ravnotee, pokuati
ili zadobiti prijanju naklonost, ili e, ako je to bezizgledno, prihvatiti injenicu kako
je ona samo ljudsko bie i ne moe uvijek biti svima na volju, te krenuti u potragu za
35

ljudima s kojima se bolje slae. Ovaj je savjet izuzetno koristan kad je ljubav u
pitanju. Imao sam prilike raditi sa nebrojeno mnogo ljudi koji su se osjeali potpuno
skrhanim od boli to ih je voljena osoba odbila. Razumije se da nije ugodno kada
naiete na neije neodobravanje, ali ne morate od toga odmah raditi katastrofu. Kad
bi mi uspjelo odbijenoj osobi objasniti razloge odbacivanja, traivi pri tome da
promijeni onaj vid ponaanja zbog koga se to i dogodilo (ukoliko je to mogue
izvesti) i nagovoriti je da pokua uspostaviti kontakt s novim ljudima - u svakom od
tih sluajeva odbijanje je skoro palo u zaborav ili je pretvoreno u vlastitu prednost, a
nale su se i druge osobe s kojima se pojedinac dobro slagao.
Kada kaem: Budite blagi prema sebi, onda pritom mislim da biste se trebali
postaviti na malo viu razinu, cijeniti sebe ak i ako to\ drugi ne ine, pa ete se
iznenaditi kako e ljudi o vama poeti bolje \ misliti. Ljudi sa zdravim osjeajem
samopotovanja, koji ne dozvoljavaju da ih povremeno odbijanje baci u oaj, obino
doivljavaju manje takvih sluajeva nego oni koje tue neodobravanje uvijek baca u
depresiju i koji se tako mnogo trude da sprijee naredno odbijanje tako da nerijetko
pretjeruju u pokuaju da drugima budu na volju. Napinju se iz petnih ila i
postavljaju na glavu kako bi stekli neiju naklonost i bili voljeni. Niti ne
pretpostavljaju da e takvom taktikom ljude vie odbiti nego privui. Ljudi mogu
vrlo dobro osjetiti vau oajniku tenju za naklonou, koja u njima izaziva
nelagodu. Pritom se ude to to s vama nije u redu da se toliko trudite da im
udovoljite.

Budite spremni na privremena pogoranja

Kada shvatite ono to vas uznemirava ili baca u depresiju, moete oekivati da e
se vae stanje ubrzo popraviti zato to, ponajprije u to ulaete mnogo truda, a zatim
ste vrlo motivirani i spremni da prihvatite svaki, pa i najmanji savjet za koji vam se
ini da moe pomoi. Na tom stupnju obino poinje druga faza kad se ponovo
pojavljuju stari simptomi, pri emu vam se ini da niste ni postigli neki napredak. Da
biste mogli bolje shvatiti ta privremena pogoranja, morate na svoje ponaanje poeti
gledati kao na sloen skup navika. Navike su neto to obavljamo automatski, bez
razmiljanja. Moete tako upravljati automobilom po najprometnijim gradskim
ulicama, i pritom razmiljati o neem drugom. Kilometrima dalje, nakon to ste
proli kroz grad, vi se iznenada trgnete i zapitate jeste li ve doli do odreenog
grada. To je divan primjer suradnje naih navika s nama.
Iracionalno motivirano ponaanje naui se na isti nain, ali posljedice vladavine
iracionalnih navika u neijem ponaanju nisu ba tako ugodne. Pokuavajui
iskorijeniti ili promijeniti neku naviku, morat ete due vrijeme ulagati mnogo
energije, i uvijek ete morati biti spremni da se suoite s neuspjehom. Slovne
36

pogreke, puenje, kasni odlazak na poinak - sve su to uobiajene navike, no svi mi

dobro znamo kako ih je teko promijeniti. Zamislite onda koliko je teko prevladati
takve navike kao to je to strah od ljudi, utljivost neke osobe im se nae u grupi,
lijenost, zabuavanje. Da, i to su navike. Pokuavajui ih se rijeiti, moete biti
sigurni da ete povremeno zapadati u stare greke. No s tim se morate pomiriti. Loe
se navike uklanjaju samo uz mnogo truda i nakon brojnih pogreaka. Poznavao sam
tako ovjeka koji je u tvrtki gdje je radio pronevjerio odreenu svotu novaca. Hitno
mu je bio potreban gotov novac i posudba iz blagajne predstavljala je divno rjeenje
za njegove probleme. Taj je ovjek imao naviku da se iz svake guve izvlai uz
pomo lai - pa tako i u ovom sluaju kad su ga ispitivali o pronevjeri. Loa navika.
Stoga se moglo oekivati da krade i lae i nakon psihoterapije, ak i onda kada
mjesecima nije uradio neto slino. Kako se radilo o navici, nije bilo razloga da se
sumnja u to da e, ako ponovo bude zapao u financijski kripac, ponovo pronevjeriti
novac i izvlaiti se pomou lai. To ipak ne mora znaiti da e se svakome tko je
svoje loe navike doveo pod kontrolu dogoditi ta stvar. To samo znai da su ljudi
skloni tome da se ulijene i zaborave sve ono to su nauili, dozvoljavajui starim
navikama da se u nekoliko dana ili tjedana oporave. Prije nego to toga budemo
svjesni, ve smo uradili onu istu lou stvar.
Budite blagi prema sebi. Pokuajte razumjeti navike, njihove dobre i loe strane. I
sljedeeg puta kada ponovite neku glupost, nakon to ste se poveselili da ste se toga
ve rijeili, pokuajte si oprostiti, govorei kako ste samo bili rtva navike. Ali onda
samo hrabro naprijed i isto onako kako ste prvi put stekli zdravu kontrolu pokuajte
je izbiti sebi iz glave.
To bi morali shvatiti i ljudi koji se ivciraju zbog tuih navika. Ako mu ve ima
naviku da kasni na veeru, sasvim e sigurno, ak i nakon svae sa enom, ponoviti
taj obrazac ponaanja. On moe obeati da e se popraviti, i nakon to se nekoliko
dana drao svog obeanja, ipak moe to isto uraditi. Stare se navike teko
iskorjenjuju. Umjesto da bjesnite nad time, pokuajte blago ali vrsto porazgovarati s
muem o tome, pa ete mu tako vie pomoi da stekne kontrolu nad svojom
navikom. U tom sluaju on nee morati rasipati energiju okrivljujui samoga sebe
(ili vas) ve e u miru moi analizirati kako je navika ponovo ovladava njime.

Vi niste isto to i vai postupci

Nae olako poistovjeivanje s vlastitim ponaanjem ili postupcima jedan je od
glavnih razloga za ponovo vraanje starih navika. Suditi sebe po svojim postupcima
zahtjev je to ga namee logino miljenje. Drugi pak zahtjev - da sebe ne
procjenjujemo po svojim postignuima, materijalnom uspjehu, osvajanjima ili
popularnou -ini se da proturjei svemu razumnom. Tako emo, kada se budemo
37

loe ponaali, vjerojatno osjetiti kako nas se dokopala stara, iracionalna navika, i
tako smo ponovo tamo gdje smo i bili.
Ne ocjenjivati samog sebe je uistinu teko. No morali bismo malo bolje prouiti
sami sebe i tako posve razumjeti potrebu da prihvatimo sebe onakvima kakvi jesmo
ak i onda kada smo neto loe uinili, te da se na taj nain oslobodimo uobiajenog
samookrivljivanja.
Kada se zbog nekog neugodnog postupka ponete mrziti, onda i zapravo
postavljate itav niz povrnih tvrdnji. Uzmimo, primjerice, da x nekom na nekoj
zabavi kaete neto uvredljivo, i da se ljudi zbog ' toga naljute na vas. Tada ste
vjerojatno pomislili (ili jo mislite) sljedee: O, ne! Bio sam grub prema Johnu.
(Tono.) Uvijek govorim gluposti samo da privuem panju. (Netono. Gluposti!
govorimo samo ponekad, i ne ba tako esto.) Nikad neu nauiti da pazim to
priam. (Netono. Kako moete znati to ete ubudue raditi?) Zatim ete obino
povjerovati kako ste od svih prisutnih najvea budala, i tada se, budui da ste sami
sebe uvjerili u beznadnost svega toga, vie i ne trudite da ita promijenite, pa se niti
ne mijenjate. Jo ste zadovoljni sami sobom i svojom pameu to ste sve tono
predvidjeli. Nita vi niste predvidjeli! Stvari su se dogodile onako kako ste sami sebe
uvjerili da se moraju dogoditi.
Zato bi se sve vrijeme morali mrziti zbog jednog jedinog netaktikog postupka?
Pored te glupe primjedbe uinili ste jo itav niz hvalevrijednih stvari. Pomogli ste
svojoj eni da ue u auto. U vrijeme objeda domaicu ste dopratili do stola. Djevojku
koja vam je uvala dijete te ste veeri autom odvezli kui. Ako od loih djela
postajete loi, ne bi li vas dobra djela morala uiniti dobrima? Ako elite ustanoviti
jeste li pristojan ovjek ili niste, pokuajte svakog dana biljeiti pozitivne i negativne
bodove, pa ete vidjeti kako vaa ljubaznost premauje vae grube pogreke.
Sad ete poeti prosvjedovati kako si ovjek ne moe odmah okaiti medalju
samo zbog toga to je dadilju odvezao kui. No ja se slaem s vama. to biste samo
mislili o svom ponaanju da ste toj djevojci dopustili da sama, po mraku, pjeice ide
do kue. Ne bi li vas zbog toga strano pekla savjest? Zato onda ne biste zbog jedne
lijepe stvari voljeli sebe, ako ste ve u stanju da se zamrzite, ako ste to propustili
uiniti?
Pokuavam vam rei kako se uglavnom ponaate onako kako vam i prilii, samo
to uope ne razmiljate o tome. Na svoje postupke i na samog sebe ljutite se samo
onda kada se ne ponaate onako savreno kao to to obino inite.
Nemogunost da se na osnovi nekoliko loih postupaka zakljui o nekome kao
potpunoj linosti samo je jo jedna potvrda koja ne ide u prilog vaem zahtjevu da
38

sudite sebe po svojim djelima. Ako ste alkoholiar i drugim zbog toga stvarate
probleme, hoemo li povjerovati u to da se vaa linost moe opisati samo tom
navikom. Vi jo uvijek izdravate svoju obitelj, svoj posao radite poteno, i stoga bi
tvrdnja kako ste potpuno bezvrijedni samo zato to vam je jedan dio manjkav bila
jednaka zahtjevu da vas se upuca zbog toga to loe vidite, mucate ili se bojite
liftova. Je li cijela kua odmah loa samo zato to joj prokinjava krov? Zar ete
zbog prazne gume auto odmah odvesti na staro eljezo?
Teko da bi netko pri zdravoj pameti stvari gledao na takav nain. Svatko bi
odmah razluio rupu na krovu od kue kao cjeline. I radije bi smjesta zamijenio
gumu nego zbog toga auto odvezao na smetlite. U oba sluaja dio valja razluiti od
cjeline. Isti je sluaj s ljudskim biima. Svaki ovjek ima svoje mane, ali odbijam
povjerovati u to kako je neki ovjek potpuno bezvrijedan samo zbog toga to neki
njegovi dijelovi nisu dobri.
Ako i dalje mislite da ste vi i vai postupci jedna cjelina, zato onda postupci
djece nisu isto to i sama djeca? Kad beba povrati po vaem predivnom kauu, vi
ete misliti jedno o povraanju, a drugo o samom djetetu (barem se nadam). Nemojte
mi samo rei kako po cijeli dan hodate po kui mrzei svoju djecu zbog milijuna
raznih stvari kojima vas ljute. Ako to doista radite, onda ste kao roditelj neznalica i
moete biti sigurni u to da ete odgojiti problematinu djecu. No veina nas ipak je
dovoljno razumna da dijete i njegovo ponaanje razmatra odvojeno, pa da ne sudi
dijete po njegovoj dreci, nemiru, neurednosti ili ratobornosti. Mi emo ga voljeti
usprkos svemu, iako nam se neke stvari na njemu ne moraju sviati.
Ako mislite da je takav pristup opravdan kad su u pitanju djeca, zato bi onda s
odraslima moralo biti drukije? Zato to bi mi, kao odrasli, morali biti pametniji?
Nipoto! Tako se opet vraamo ve spomenutoj tvrdnji kako nismo savrena bia,
nego samo ljudi, i da nam se svima moe dogoditi da zbog gluposti, neznanja ili
emocionalnih poremeaja loe postupamo.

Nauite se raspravljati sami sa sobom

Iracionalne ideje su neke od mojih pacijenata toliko otupile da im je bilo strano
teko da ponu razgovarati sami sa sobom, kako bi se kritikim razmiljanjem
pokuali osloboditi tih gluposti. Ve sam vam pokazao zato je potrebno razmiljati o
opravdanosti vaih iracionalnih ideja i objasnio vam kako ih, nakon paljive analize,
moete promijeniti. No ponekad je, ipak, potrebno i neto vie od toga. Dat u vam
nekoliko prijedloga kako da promijenite svoj nezdravi stav.
Ponajprije, upitajte druge ljude to misle o vaim uvjerenjima, ali se pobrinite da
svoje pitanje postavite uglavnom onima koji ne pate od tih problema. Ako
39

depresivnu osobu budete upitali kako ona postupa sa svojim pogrekama, kao
odgovor ete dobiti iste gluposti koje ste i sami vakali, to nimalo nee oslabiti va
nain razmiljanja, nego e ga samo pojaati. Umjesto toga, pokuajte postaviti
pitanje nekolicini ljudi koji se s pogrekama i depresijom suoavaju mnogo
uspjenije od vas samih. Obino nam je jako stalo do toga to drugi govore i misle,
zato upotrijebite tu mo da biste rijeili svoj problem. Tue je miljenje vrlo mono
oruje zato to smo svi mi u izvjesnom mjeri izloeni pritisku skupine. Ako svi vai
prijatelji ponu nositi traper-hlae, uskoro ete i vi sami poeti prihvaati tu modu.
No najbolji primjer pritiska to ga skupina moe provesti je moda dugih kosa. Sve je
poelo s tinejderima, nakon kojih su tu modu pokupili mladi ljudi, pa zabavljai, da
bi se naposljetku taj utjecaj mogao primijetiti ak i meu lanovima parlamenta i
ozbiljnim poslovnim ljudima.
Ponite se stoga kretati u razliitim krugovima, druite se s onim ljudima koji
posjeduju vrijednosti kojima i sami teite, i uvjeravam vas da ete zasigurno poeti
razmiljati na nov nain.
Glasno izricanje racionalnih misli (ako ste sami) ili njihovo ponavljanje u sebi
(ako su u blizini drugi ljudi) predstavlja drugu, vrlo vanu tehniku za promjenu
naina razmiljanja. ak i kad ne vjerujete u tu misao, pokuajte barem o njoj misliti.
Da biste u tu misao mogli povjerovati, ona se mora nalaziti u vaoj glavi. Da biste
osjetili kako vam zvui, morate je kazati naglas. Neto se ipak mora suprotstaviti
vaoj iracionalnoj misli, pa makar to bilo uraeno preko volje.
Zar nikada niste isprobali neki komad odjee, sigurni u to kako vam se nee
svidjeti? Nije li vam se neto takvo dogodilo i s hranom: bili ste uvjereni u to kako
vam se neko jelo nee dopasti, ali nakon to ste ga nekoliko puta kuali, ve vam se
svidjelo. I niste li zavoljeli mnoge ljude prema kojima ste ispoetka osjeali
odbojnost? Moda ste Smithove pozvali u goste samo zbog toga to su tog vikenda
vai prijatelji, koje ste zapravo eljeli ugostiti, bili zauzeti. Iznenadili ste se kad ste
kod Smithovih zapazili neke izvrsne osobine koje ne biste nikad otkrili da im, iako
nerado, niste pruili priliku.
Isto je i s vaim mislima. Budemo li ih isprobavali samo da vidimo kako nam
pristaju, moemo se iznenaditi kad ustanovimo kako nam odgovaraju. Stoga svakog
puta kad vas neto potrese ili uznemiri, ponite si govoriti razumne misli, pa makar u
njih i ne vjerovali. Kad se primjerice sljedeeg puta budete grizli zbog toga to ste
neto zbrljali, oduprite se tim mislima sljedeim rijeima: A ne! Ja sam sam sebi jo
uvijek prihvatljiv iako na poslu nisam savren. Nato ete si moda kazati: Prestani
se zavaravati, prokleta budalo. Napravio si boanski nered koji je tvrtku kotao lijepu
svotu. Pravo ti budi ako te najure! Zatim probajte sebi rei, bez obzira na to moete
40

li u to povjerovati ili ne moete: To to sam zabrljao ne znai da sam idiot. Greke

se svakom dogaaju, i tko zna, moda iz ove greke izvuem kakvu pouku. ak i ako
me tvrtka vie ne eli, ja sam taj koji eli sebe, jer ne posjedujem nita doli sama
sebe. I tako dalje. Ve samim tim to ih uope sluate, te e vam razumne i
dobronamjerne ideje sve vie prirastati uz srce. Ne pruite li im barem takvu priliku,
kako moete oekivati da u njih i povjerujete?
Taj e proces nalikovati nekoj uzbudljivoj raspravi, u kojoj vi zastupate obje
strane. Va je iracionalni glas, prije svega, mnogo glasniji i uvjerljiviji i ima dublje
korijene. No tim e se ustaljenim pogledima na povrini suprotstaviti jedan manje
uvjerljiv glas. Morate sa sobom raspravljati sve dok te vae povrinske ideje ne
ojaaju i ne zamijene dublje ideje. Kad god vam na pamet padne neko iracionalno
uvjerenje, pokuajte mu parirati nekim racionalnim stavom. Nikada nemojte
dopustiti da iracionalna uvjerenja prou neprovjerena. Uvijek im naite suparnika.
Milo za drago. Pokuajte da tu raspravu sa samim sobom vodite barem onoliko dugo
koliko vremena potroite okrivljujui sami sebe.
injenica da vam iracionalne ideje stvaraju probleme jo je jedan argument koji
moete upotrijebiti kako biste se uvjerili u to da o tome valja ozbiljno raspravljati.
to e vam bolji razlog? Da su vaa uvjerenja i ideje tako vrste, zar biste onda
drali u rukama ovu knjigu? A ako ste ve tako predivan primjer gospodina
Prosjenog ili gospode Normalne, zbog ega onda uvijek iznova padate u depresije,
postajete zabrinuti ili neprijateljski raspoloeni? Htjeli- ne htjeli, vae vam trenutne
metode ne mogu pomoi, inae biste se veinom sjajno osjeali. No ako se pak vei
dio vremena nalazite u nekoj vrsti emocionalne zbrke, nemojte mi ni sluajno
spominjati kako su vai stavovi i ivotna filozofija ispravni i toni. Ako vi od njih
nemate koristi, kako bi one mogle onda meni pomoi?
Ukratko: traim od vas da ponavljate sebi ispravne misli, ak i onda ako u njih ne
vjerujete. To e vas uiniti otvorenijim za nove mogunosti, a tko zna kamo vas one
mogu odvesti? Slijedei taj savjet, bit ete u stanju prihvatiti ove revolucionarne
ideje: na svijetu nema loih ljudi, nego samo loih djela; nitko nas ne moe psihiki
povrijediti, nego samo fiziki; svatko ima pravo da ponekad ne bude u pravu i ne
smije ga se osuivati zbog njegovih pogreaka, i tako dalje. Radite i dalje na tim
idejama i uinite ih djelotvornima!

41

ETVRTO POGLAVLJE

SAMOSAALJENJE
Ako vam se ikada dogodilo da se raalostite nad samim sobom, onda vam je
poznat i drugi glavni razlog depresije: samosaaljenje. Ma koliko se to inilo
udnim, samosaaljenje vas moe dotui jednako kao i osjeaj krivice. Promatrajui
neku depresivnu osobu, ne moe se odrediti kojim se zapravo od ta dva osjeaja
dovela u to stanje. Razlozi se meusobno mogu razlikovati kao dan i no, ali je
krajnji rezultat praktiki isti. Depresija izazvana osjeajem krivice samo se u
krajnjim sluajevima razlikuje od depresija prouzroenih neim drugim. Reagirajui
na ekstreman osjeaj krivice, neki e se ljudi, primjerice, kanjavati tako to e si
noevima, iletima i cigaretama nanositi tjelesne ozljede, to nije karakteristino za
druge oblike depresije.
Ako sumnjate u to da biste mogli biti osoba koja samu sebe saalijeva, morat ete
se s tim otvoreno suoiti. Ljudi koji saalijevaju sami sebe pritom i zbog toga
osjeaju i krivicu, nikada ne mogu jasno uvidjeti vanjske i unutarnje snage koje
djeluju na njih. Pretpostavljam da se to dogaa zbog toga to je samosaaljenje
povezano s nezrelou, djejim pokuajima manipulacije drugim osobama, a te
karakteristike sline su postupcima histerinih osoba.
Kako bilo da bilo, u vaem je interesu da razmotrite mogunost kako vaa
mrzovolja proizlazi iz samosaaljenja. Ako ste sigurni da nije rije o
samookrivljavanju, niti da vam se srce kida zbog tuih jada, nema sumnje da je u
pitanju samosaaljenje. Moda e vam se ta istina uiniti pregorkom da biste je
prihvatili. Budete li bjeali od te spoznaje, neete daleko stii. Troit ete samo svoje
i vrijeme ljudi koji vam pokuavaju pomoi, kao to je to uinila jedna od mojih
pacijentice. Ona je dugo odbijala prihvatiti injenicu da joj medu osobama koje
saalijevaju same sebe nema premca. Nisam osporavao injenicu da ju je zadesila
velika obiteljska nesrea i sloio sam se s njenim miljenjem da ne postoji nikakav
racionalan razlog da se tako neto dogodi osobi kao to je ona. Njen je ivot bio
besprijekoran, prema svima je bila milosrdna i blaga, nije zgazila ni mrava, a onda su
joj, u razmaku od pola godine, jedno za drugim umrli zarunik i najdraa sestra.
Nije bilo razloga da se zbog tih dogaaja osjea krivom, lako je od silne boli za
preminulima bila napola u depresiji, jasno je mogla shvatiti kako za njima ne treba
aliti jer oni, na kraju, nisu vie izloeni zemaljskim patnjama, ve su blaeni na
nebu. Stoga nita od toga nije moglo biti razlogom njezina dubokog i dugotrajnog
osjeaja oaja. No kad sam joj rekao da pati od samosaaljenja, zbog toga to je taj
prljavi svijet prema njoj postupio tako nepravedno, tako je odluno poela
42

prosvjedovati da sam bio upravo iznenaen. Nikada nisam vidio osobu koja bi toliko
poricala da pati od samosaaljenja. To i mnoga druga opaanja omoguila su mi da
zakljuim: ako niste r sigurni na koji se nain dovodite u depresiju - ponite pogaati
i paljivo prouite pojavu samosaaljenja.

Dvije misli koje vode samosaaljenju

Pokuavajui shvatiti to vas tjera da se raaloujete sami nad sobom, pokuajte
se prisjetiti misli koje su tome neposredno prethodile. Pokuajte iz onoga ega se
sjeate izdvojiti i analizirati misli koje vam se ine razumnima i one koje to nisu.
Uradivi to kako valja, sigurno ete dosegnuti toku kada ete u vezi neke stvari ili
dogaaja u vaem ivotu postaviti sljedee dvije tvrdnje: a) elim da se stvari
dogaaju onako kako to ja hou i b) strano je ako se stvari ne dogode onako kako
sam ja to elio. Prva je od tih dviju misli prihvatljiva i ne moe vam ozbiljnije
nauditi. Sve dok neto samo elite, eznete za time, ili biste samo vie voljeli da se
dogodi, neete biti neraspoloeni ako se to ne ostvari. Svi smo mi ve milijun puta
zaeljeli neto to nismo mogli dobiti, no to nas nimalo nije povrijedilo, ili nas je
moglo samo rastuiti. Niste li nekad zaeljeli da postanete filmska zvijezda, da
budete bogati, slavni, da napiete sjajnu knjigu, ili da postanete svjetska prvakinja u
trbunom plesu? I nije li to bilo ugodno sanjarenje, bez izgleda da se ostvari? Sve
dok takve elje budete uzimali s rezervom, njihovo vas neispunjenje nee uiniti
potitenima. Problem nastaje tek onda kad mislite kako morate biti u pravu, kad
ponete vjerovati da e nastupiti smak svijeta ako negdje na Sredozemlju ne budete
imali jahtu svojih snova.
Pokuajte dobro razumjeti ovo to slijedi: u ovom vam ivotu ne treba mnogo, i
ne trebate u stvari ni ivjeti. Poimo redom. Sve to vam je potrebno za ivot su
hrana, sklonite i odjea. Sve to je iznad toga ini ivot samo ljepim, ali nije
neophodno. Divno je imati prijatelje, ali ako ih ve nemate, ne morate zbog toga
odmah lei i umrijeti. Pred vama je jo uvijek mogunost da postanete pustinjak. No
teko da ete morati ii u tu krajnost, jer e se u blizini uvijek nai netko od koga
ete moi kupiti malo kruha i unajmiti sobu. Bez kruha ili bez krova nad glavom
mogli biste umrijeti, no to se nee dogoditi ako prekinete s jednim ili vie bliskih
prijatelja. Morate imati na umu da vas ljudi ne mrze toliko da bi vas upucali na ulici
ili odbili da vam prodaju malo kruha. Ne tua ljubav, nego tua mrnja je ono to bi
vas trebalo uistinu brinuti.
Da ne treba ivjeti, misao je koja se lako moe dokazati kada razmislite o brojnim
sluajevima u kojima bi za voljenu ili potpuno nepoznatu osobu dragovoljno
rtvovali svoj ivot. Svoj biste ivot stavili na kocku zbog obitelji, domovine, zbog
ovjeka koji se utapa ili koji zove upomo iz gorue zgrade. Nebrojena junaka djela
43

napravili su ljudi koji oigledno nisu vjerovali da je njihov ivot toliko bitan, inae,
zar bi ga riskirali? Moda su ti isti ljudi prethodnog dana bili toliko potiteni zbog
toga to su ostali bez posla ili zbog toga to su saznali da boluju od raka, da su mislili
kako je doao kraj svijeta.

Tuga i tragedija nisu isto

Te se ideje mogu protumaiti i na drugi nain: kao mijeanje pojmova tuge i
tragedije. U vaem je ivotu mnogo tunih trenutaka, ali je samo nekoliko njih zaista
tragino (i one vas, da ste na te stvari drukije gledali, ne bi toliko pogodile). Tune
misli izazivaju u nama osjeaj aljenja i razoaranja, no te emocije nisu pogubne. S
njima se susreemo prilino esto, nemaju posebno loih posljedica, i kratka su
vijeka. Ali tragedije su ipak neto drugo. Obino ne moemo sauvali hladnokrvnost
ako vjerujemo da nas je zadesila katastrofa.
Veina samosaaljenjem izazvanih depresija nastaje zbog toga to mijeamo tune
i tragine ili katastrofalne dogaaje. Drugim rijeima, iskreno smo uvjereni u to da je
ono to nas je snalo strano, smak svijeta, jednostavno nepodnoljivo. No je li
uistinu tako? Po emu se vidi da je neto strano? Tko to kae? Zar mislite da biste
se uope uzrujali da nema izraza suuti vaih dobronamjernih prijatelja, ili da sami
ne tvrdite kako se radi o katastrofi? Ni sluajno! Vi ete sami sebe uvjeriti da vam je
neki dogaaj nepodnoljiv, i u velikoj veini sluajeva (oko 99%) - niste u pravu.
Veina dogaaja u vaem ivotu nisu strani nego vrijedni aljenja, nisu
katastrofalni, nego samo razoaravajui, nisu tragini nego tuni. Budemo li sebe
nepromiljeno uvjeravali u to kako je neto strano, katastrofalno, tragino, ve emo
sljedeeg trenutka postati maloduni. No ako nam je jasno da je veina stvari u
naem ivotu samo vrijedna aljenja, tuna ili samo razoaravajua, jedno emo
vrijeme biti blago nesretni, a onda emo se ponovno vratiti u normalno i optimistiko
raspoloenje.
Jimu je, nakon to su se vratili sa kolskog plesa, dugogodinja djevojka rekla da
eli prekinuti s njim. Njemu je sve odmah polo nizbrdo, i nazvao me ve sljedeeg
dana vrlo potiten. Nakon to sam sasluao injenice, jasno sam mogao utvrditi kako
se tom mladom ovjeku dogodilo neto vrlo tuno (djevojka ga je odbacila) i da je na
taj iznenaujui obrat on reagirao tako to je iz toga napravio tragediju (umrijet e
bez njezine ljubavi).
Vrlo mi je brzo uspjelo Jimu pokazati kako se kod njega radi o samosaaljenju i
objasniti mu to sve mora uiniti da bi zaustavio dalji razvoj depresije.
E pa, Jime, ti nisi toliko maloduan zbog toga to te napustila djevojka,
prigovarao sam mu. Ti misli kako je zapravo strano biti odbaen.
44

Da, to je tono. Cijele noi nisam ni oka sklopio pitajui se to sam to zgrijeio
da se ona naljutila na mene i napustila me, i razmiljajui kako u dalje bez nje?
Ne, Jime, to nije pravi razlog onome to te titi. O vaoj vezi priao si s
razumijevanjem. ini se da se radi o neijoj greci. Nee postati potiten ako
pokuava nauiti neto iz svojih greaka. Samosaaljenje se pojavljuje samo onda
kad ti misli kako neto pod svaku cijenu mora posjedovati, te, kada to ne postigne,
umisli sebi kako je to strano i nepodnoljivo. Da si u ovom sluaju ostao pri tome
da samo eli i dalje biti prisan s tom djevojkom, osjeao bi zbog toga tugu i nita
vie. Ali ti si iao dalje, i uvjerio sebe u to da je, nakon svega to si za nju uradio,
bilo vrlo nezahvalno od nje to te napustila. Uz to si se pitao zato se to mora
dogoditi ba tebi. Povjerovavi u tu ideju, obuzelo te grizoduje i tiho jadikovanje:
Jadan ja.
Ali ja sam se za nju s mukom izborio, a ona se sada prema meni ponaa tako
nepoteno.
Da, nepoteno je, ali zato da to i ne bude? Znai li to da se nepravedne stvari ne
smiju dogaati samo zbog toga to ih ti ne eli? Zar je zbog toga to se stvari nisu
odvijale po tvojoj volji doao smak svijeta? Neka ti ovo iskustvo bude pouka,
smatraj ga ugodnom uspomenom, idi dalje i udvaraj se desetini novih djevojaka. im
prestane jadikovati nad samim sobom, iznenadit e se kako e ti to lako polaziti za
rukom.
I tako smo jo neko vrijeme skupa radili sve dok nije uvidio kako je od komarca
napravio slona. Kad sam ga sreo nekih tjedan dana kasnije, ve je izlazio s novom
djevojkom, a ona runa mrlja bila je potpuno zaboravljena. Tu sam promjenu
pripisao injenici da je taj mladi jednostavno shvatio kako je sam sebe uvjerio u to
da su tuna i tragina stvar jedno te isto. Tu bi lekciju morala nauiti svaka osoba
koja pati od samosaaljenja ako joj je stalo do toga da sauva svoje duevno
zdravlje.

Emocionalni su poremeaji opasniji od frustracija

ivot je beskrajan niz frustracija. Ne moe proi ni jedan jedini dan, a da se
ovjek ne osjea pomalo frustriranim (zato jer se stvari ne odvijaju onako kako bi on
htio). Blaeni na nebu i blaeni pod zemljom vjerojatno su jedini poteeni
frustracija. Svi mi ostali, u carstvu ivih, ne moemo umai frustracijama, jednako
kao ni bolestima, porezima ili smrti. Biti iv znai biti frustriran. Stoga je zahtjev za
ivotom lienim frustracija jednak zahtjevu za smru. Morali bismo, dakle, biti
zadovoljni svim tim stalnim gnjavaama, ali nauimo barem ne plivati protiv struje.
Ne budete li pravili razliku izmeu frustracija i emocionalnih poremeaja, sasvim
45

sigurno e vam se dogoditi dvije stvari koje vas mogu ozbiljno povrijediti. Budete li
boli koju uzrokuju frustracije dodali i bol koju uzrokuju emocionalni poremeaji,
pogorat ete, kao prvo, svoje stanje, a kao drugo, emocionalni poremeaj nee vam
dozvoliti da pronaete nain da uklonite frustraciju.
Uzmite Fredov sluaj. Taj je mladi, sve dok nije otiao na studij, bio vrlo omiljen
meu svojim vrnjacima. Njegovi novi kolege nisu ni sanjali koliko je on nadaren pa
su se prema njemu odnosili kao prema sasvim obinom mladiu, a ne kao prema
voi. To je potkopalo Fredovo samopouzdanje, i on se nad sobom toliko raalostio
da je uskoro pao u depresiju.
Poeo je sumnjati u vlastitu vrijednost i sve se vie poeo kloniti drutva.
Nepriznavanje se, prirodno, i dalje nastavilo, sve dok jednog dana Fred nije uzeo
preveliku dozu droge i umalo umro. Time je smjesta doao u sredite panje, i neko
se vrijeme na fakultetu samo o tome prialo. No u roku od nekoliko dana zanimanje
je za njega splasnulo, a Fred je ponovo ostao bez priznanja. Napravivi iz toga
tragediju, doao je na zamisao da panju ljudi skrene na sebe time to e uiniti neko
oajniko djelo. Jednom se tako namjerno opio i skrivio prometnu nesreu. Njegovo
se ime spominjalo u TV-vijestima, i cijeli je fakultet neko vrijeme brujao u njegovu
hapenju. Kad se praina slegla i Fred ponovo mogao prisustvovati predavanjima,
ustanovio je da stvari po njega stoje gore nego ikada. Sada su ga kolege smatrali
narkomanom i jo su manje nego prije eljeli imati s njim posla. Fredu je, nakon
nekoliko godina drugih nesrea koje je takoer izazvao samo kako bi skrenuo panju
na sebe, konano sve dojadilo i shvatio ja da je krajnje vrijeme da nae nekoga tko
e mu moi pomoi. Ne samo da nije prestao biti usamljen i potiten, ve je uludo
protratio vrijeme propustivi bitna predavanja, nekoliko je puta i sebe povrijedio, a
na policiji je dobio debeli dosje.
Fredov sluaj jasno pokazuje to mislim pod tim kada kaem da su emocionalni
poremeaji gori od frustracije. Da nije toliko patio zbog toga to je samo obian,
nepoznat, student i da je dopustio da ga njegova prirodna nadarenost uini vrijednim
panje drugih studenata, Fred je, u krajnjoj liniji, ponovo mogao zadobiti svoju staru
poziciju voe. Umjesto toga, on je svoju anonimnost shvatio sudbinom gorom od
smrti, to mu je bilo nepodnoljivo, i smatrao je opravdanom svaku akciju koja bi
mogla ispraviti tu frustraciju. Sebi je pak nastavio nanositi daleko veu bol od one
koju mu je stvarao nedostatak popularnosti. Obuzet svojim iracionalnim idejama,
nije bio sposoban shvatiti kako samo pogorava stvari, dok je promjenom samo
nekih dijelova svoje strategije mogao praktiki postii sve to je elio. No zbrkana
glava ne moe jasno misliti, tako da je Fred iao od loeg ka goremu, sve dok nije
potraio pomo. Tada je ustanovio koliko je samo pogreno bilo njegovo uvjerenje
da je ne biti voa na fakultetu strana stvar. Shvatio je da zbog toga nije trebao toliko
46

aliti i truditi se da pridobije simpatije, ili barem suosjeanje drugih ljudi. Shvatio je
da frustracije nisu gore od nekog emocionalnog poremeaja.

Lane optube i samosaaljenje

Veina ljudi loe podnosi kritiku. Zbog tuih se neljubaznosti ili uvreda osjeaju
toliko povrijeenima i gube miran san, tako da je, ako ele da ostanu pribrani i
izbjegnu budue situacije u kojima bi se mogli osjeati bijedno, potrebno da dobro
naue rjeavati takve situacije.
Kada vas sljedei put zbog neega optue, uzrujavanje koje obino slijedi moete
izbjei tako da si postavite ova dva pitanja: Je li to tono? ili Je li to netono?
Ako vam se ini da je optuba tona, nemojte se zbog toga okrivljivati jer kao
ljudsko bie imate pravo na to da ponekad grijeite. Recimo da vas je mu zbog toga
to uivate plesati s drugim mukarcima nazvao droljom. On tvrdi da flertujete, iako
se vi s ostalim gostima samo slobodno druite, i od vas trai da prekinete s time.
Umjesto da zbog njegova nerazumijevanja ponete samu sebe aliti, jednostavno
provjerite tonost onoga to tvrdi i ustanovite je li u pravu ili grijei.
Recimo da ste ustanovili kako je on u pravu. Pa dobro. Bili ste koketni, uivali ste
u zavoenju mukaraca, no iskreno priznavi, nimalo vam se ne bi svidjelo da se na
zabavama i va mu ponaa poput vas. Sada vam preostaje da se uvjerite u to kako
zbog svojih lakomislenosti niste odmah i loa osoba. Imate pravo da ne budete u
pravu, i zapravo biste svom muu morali biti zahvalni to vam je skrenuo panju na
vae preslobodno ponaanje jer ste sada u mogunosti da ga popravite. Kako vam
nije namjera da na zabavama stvarate o sebi tako nelaskave utiske, potrudit ete se
da ubudue izbjegavate takvo ponaanje.
Primjeujete li da vam je to to vas je mu nazvao droljom zapravo koristilo, jer si
niste dozvolili da zbog toga padnete u depresiju. Velik korak naprijed, zar ne?
No uzmimo sluaj da ste razmislivi o njegovoj optubi, zakljuili kako je ona
potpuno neosnovana. Zato da dopustite da vas to izbaci iz takta? Pa radi se samo o
tome da se njegovo i vaeg miljenje razlikuju. Sigurno se ne uzrujavate zbog svakog
vae razmimoilaenja u miljenju, pa zato da napravite iznimku u sluaju kada se
radi o tome da se ne slaete s miljenjem koje on ima o vama? Trebate samo kazati:
Evo ga, opet poinje, siromah. Svaki put kad zapleem s nekim on se tako
nerazumno naljuti, mislei kako elim biti intimna sa svakim mukarcem kojeg
dotaknem. Zanima me samo koji ga problem mui? Moda nema povjerenja u svoju
sposobnost da me zadri pa se zbog toga brine ako nisam uz njega cijelo vrijeme.
Da, u tome je stvar. On si ne moe pomoi da to ne radi, a ja sigurno nisam kriva za
to. Zato da se onda uzbuujem i brinem zbog toga to on misli da sam drolja? Ja
47

znam da nisam, i ako zaista i dalje misli tako, morat e oko toga neto poduzeti.
Nema nikakve razlike u tome o kakvoj se optubi radi. Ako navedene injenice
budete uvijek imali na umu, moi ete se prema osobama koje su napravile
neuljudnu primjedbu ponijeti na ljubazan i obziran nain. To nadalje znai da vas
nitko ne moe uvrijediti. Ma to ljudi o vama rekli, otrova njihove primjedbe moete
se osloboditi tako da se upitate jesu li u pravu ili nisu. Uvredu si nanosimo mi sami,
a ne netko drugi. Drugi nam samo mogu rei ono to misle. Mi to onda previe
primamo k srcu i damo se vrijeati time to drugi u svojim glavama gaje glupe ideje
koje sami ne odobravamo.
Nedavno mi je pacijentica ispriala kako ju je prethodne noi strano uvrijedio
ovjek koji se drznuo da je zaprosi, i to u prisutnosti njena mua! Suvino je rei
kako je mu smjesta planuo i bio spreman da ga izmlati. No ja sam ustvrdio kako su
mu i ena sami sebe uvrijedili, i pokuao sam joj objasniti zato te primjedbe nisu
smjeli toliko primiti k srcu. Ona, kao prvo, nije ni prva ni posljednja koju je taj
ovjek zaprosio, pa zato da onda smatra kako je ona njegova izabrana rtva. Kao
drugo, taj joj je ovjek vjerojatno htio samo polaskati, jer sigurno postoji mnogo
ena od kojih on tako neto ne bi traio. Je li, kao tree, tim svojim sirovim
ponaanjem doista povrijedio nekoga? Da napravi takav krivi korak, ovjek mora biti
neotesan, ili se tako netaktino ponaao samo zato to je bio Strano usamljen i
oajan. ovjek bi morao imati razumijevanja za takve, iznutra bespomone ljude. I
umjesto da ga zamrzi ili se osjeti uvrijeenom, za moju bi pacijenticu bilo mnogo
bolje da mu se lijepo zahvalila, rekavi mu da cijeni njegovo miljenje, da se i njen
mu mora osjeati strano polaskan, i k tome mu na kraju zaeljeti sreu u lovu. Ne
bi li to bio pravi pothvat?

Kako izbjei depresiju zbog partnerova nevjerstva

Na otkrie da vam je brani drug bio nevjeran, slijede obino dvije tipine
reakcije. Jedna je osjeaj krivice zbog toga to ste partnera neim razoarali. Druga
je osjeaj samosaaljenja jer ne moete pojmiti kako je samo, nakon svih onih rtava
to ste ih podnijeli za njega, mogao biti tako bezobziran. Nakon to su se te poetne
reakcije smirile, dolazi naravno do provale ogorenja i jada, koji mogu izbiti
neoekivanom estinom. Ponaate li se na jedan od opisanih naina, inite, po mom
miljenju, istu glupost, pa bih vam stoga preporuio da razmotrite mogunost da se
s jednim takvim dogaajem suoite na sljedei nain.
Trebali biste, ponajprije, biti zahvalni zbog injenice da se sami niste uputali u
izvanbranu vezu, niti vam je to bilo potrebno. 2a razliku od vaeg naglog i
nesamostalnog partnera, imali ste dovoljno volje i moralne vrstine pa da odolite
koketiraju, i trebali biste se ponositi tim podvigom. Zar ne osjeate saaljenje prema
48

svom dragom ili svojoj dragoj zbog toga to nisu mogli odoljeti iskuenju? Da,
uistinu biste se trebali ponositi sposobnou samosvladavanja -biti vjeran u
dananjem svijetu nije nimalo lako. Mnogi ljudi nemaju moralnu vrstinu koja je
potrebna za odranje branih obeanja.
Morate shvatiti kako ste oboje mnogo puta razmiljali da se upustite u neku
ljubavnu avanturu, i da ste oboje za to imali ve mnogo prilika, no ipak ste bili
dovoljno zreli da ostanete pri svojim obeanjima. Time ste ispoljili pouzdanost i
povjerenje, dok su va suprug ili supruga zakazali u oba, za brani ivot vitalna,
podruja.
Moda e se va brani drug opravdavati sljedeim rijeima: Ali ja nikada ne bih
trao za nekim da si ti za mene uinila ovo ili ono. Ti si me otjerala u tui zagrljaj.
Nemojte progutati tako neto. Kad biste htjeli, i vi biste mogli nanizati listu
prigovora kojima biste se mogli suprotstaviti njegovima. Ni vi usprkos svemu niste
dopustili da vas te pritube odvrate s puta, ve ste ga prihvatili sa svim njegovim
manama. One vam nisu posluile kao izgovor da se s nekim u kinu drite za ruke.
Budete li na nevjerstvo gledali na taj nain, osjetit ete se ponosni na sebe, a prema
partneru osjeat ete samo saaljenje. Potitenosti nee biti ako se a) ne budete
okrivljivali zbog toga to niste bili savren suprug ili savrena supruga i b) ako se ne
budete uvjeravali u to da vam se nebo sruilo na glavu. Nevjerstvo obino nije nita
vie doli jasan znak da s vaim brakom neto nije u redu. To neto ne morate uvijek
biti vi. To bi jednako mogao biti i va partner.
Nikada neu zaboraviti pacijenticu iji je mu godinama imao razne pustolovine, i
koja je za to znala. Ona je proklinjala samu sebe, mislei da je kao ena u neem
zakazala, zbog toga to je on uvijek morao trati za drugim enama. O sebi je, kada
mi se obratila za pomo, imala krajnje loe miljenje. Ali je sve polo nabolje im je
shvatila da njenog mua na skitnju tjera zapravo njegov karakter: on je bio pravi
ulini maak u ljudskom obliku, te joj, ma koliko dobrote i razumijevanja imala za
njega, nikada nee poi za rukom da ga zadugo zadri kod kue. Rekavi to i njemu,
kad su me jednom prilikom zajedno posjetili, mu je morao priznati kako sam posve
u pravu, jer je, nakon to je malo razmislio, ustanovio da svojoj eni nema nita bitno
predbaciti. Ta je ideja i za njega bila otkrovenje, te se na koncu odluio razvesti, i, po
prvi puta u toku tolikih godina, biti iskren prema svojoj eni. Maje mu se skitanje
jednostavno svialo i nije imao namjeru prestati s tim. Sve to je oekivao od braka
bila je kuna pomonica, pralja i kuharica. Shvatio je kako je prema svojoj eni bio
nepravedan, pa joj je dopustio da potrai drugog mukarca koji e voljeti samo nju.

Neurotiari esto prave stare greke

Ako se ve po navici samosaalijevate, a elite sebe potedjeti mnogih depresija,
49

nikada nemojte zaboraviti kako je ponaanje veine ljudi potpuno nepredvidivo.

Neka se osoba jedan dan moe ponaati zrelo i besprijekorno, a sljedeeg ve dana
ponovo zapasti u staru naviku. To vas posebno moe ogoriti ako ste se poradovali
kako je osobi, ija vas je navika ozlojeivala, konano uspjelo da je se rijei.
Ako ste ve pomislili kako se. nakon to vam je dijete prestalo krasti, konano
moete opustiti, bilo bi vam bolje da se pripremite. Budu li se istodobno uspostavili
odgovarajui pritisci, ono e iznova poeti krasti, kao da prije toga nije prolo
terapiju i kao da vam nikad nije polo za rukom da utjeete na njegovo ponaanje.
Ne budete li u takvim trenucima bili prisebni, lako je mogue da ete u oaju od
svega dii ruke i od vaih uzaludnih napora napraviti pravu tragediju, govorei kako
ste ve prije morali odustati od svake borbe.
Time biste uinili ozbiljnu greku. Sada nipoto nije vrijeme da padnete u
depresiju. Ne zaboravite da se sve to nauimo s vremenom zaboravlja. To se pravilo
u jednakoj mjeri odnosi na nae ponaanje kao i na tablicu mnoenja. Ako ljudi ne
obiavaju misliti racionalno, esto postaju nemarni. Iz tog razloga lijeeni
alkoholiari iznova poinju piti, a dijete, koje est mjeseci nije nita ukralo, moe s
time ponovo poeti. Iz istog razloga moe vam se dogoditi da ponovo padnete u
depresiju, iako ste ve pomislili da se to, budui da ste shvatili kako ona nastaje, vie
nee ponoviti, i zapravo cijele godine niste bili ni maloduni ni potiteni. No kada
prestanemo biti na oprezu, iskuenja se ponovo vraaju.
Ta disciplina nalikuje onoj pri dijeti za mravljenje. Recimo da ste k meni doli
kako bih vam pomogao da smravite, i kod mene ste se nauili tako dobro
disciplinirati da vam je uspjelo skinuti sve suvine kilograme, ba kako ste i eljeli.
No je li to i kraj prie? Znai li to da odsada vie ne biste morali drati dijetu niti se i
dalje boriti s iskuenjima? Naravno da ne. Da biste sprijeili stvaranje suvinih
kilograma i teinu odrali na razini na kojoj to elite, dijetu biste morali drati
praktino do kraja svog ivota. Da biste ostali spokojni, morate se stalno drati na
oku, ili ete iznenada opaziti kako ste zbog neeg puni ljutnje, straha ili maloduja.
Da biste se izbavili iz takvih stanja, morate uiniti ono isto ime ste po prvi put stekli
hladnokrvnost.
Nije nikakva tragedija ako vam se dogodi da zapadnete u stare greke, niti su te
greke znak da niste postigli nikakav uspjeh. Uspjeh se mjeri na tri naina:
uestalou, trajanjem i estinom.
Uestalost: ako se suprug s vama svaa jednom tjedno, a prije je to radio svakog
dana, postigao je uspjeh. Budite zbog toga sretni!
Trajanje: ako se sada s njime svaate samo jedan sat, dok su prijanje svae
50

trajale noima, i to je uspjeh. Budite zbog toga sretni!

estina: ako on sada razbija posue, dok vam je prije htio sruiti kuu, i to je
uspjeh. Budite zbog toga sretni!
Misliti kako e nae muiavo ponaanje automatski prestati im otkrijemo davno
potisnute uspomene iz djetinjstva koje su navodno muile nau podsvijest, ista je
frojdovska tlapnja. Ponekad se dogodi da vae loe ponaanje jednostavno nestane
samo od sebe, no u veini sluajeva to se dogaa polako i postupno. Teko onome
tko oekuje da je dovoljna iznenadna spoznaja koja e njegove blinje preobraziti u
sasvim nove ljude. Takva je osoba unaprijed osuena na depresiju.

Samosaaljenje moe biti mono oruje

Znajui da gotovo svi ljudi vjeruju u to kako ih drugi, a ne oni sami
uznemiravaju, i kako su u mogunosti da i sami uzrujaju druge osobe, milijuni su se
ljudi dosjetili da to opaanje iskoriste kako bi nadzirali druge. Osjeaj krivice jedan
je od najboljih naina nadzora nad drugim ljudima. Pokaete li prijateljici kako vas
je ono to je rekla povrijedilo, zapravo se nadate tome da e ona poaliti svoje rijei,
te da vie nikada nee ponoviti neto slino. Vrlo siguran nain da je uvjerite u njenu
pokvarenost sastoji se u tome da napravite paeniko lice, prolijete koju suzu i
nadate se kako e je vae samosaaljenje kosnuti. Svoj ete cilj po svoj prilici postii
bez mnogo muke, jer e si vaa prijateljica sasvim sigurno predbacivati to vas je
uinila toliko nesretnom.
To je omiljena metoda nadzora mnogih posesivnih majki koje je upotrebljavaju
kako bi svoju djecu sprijeile da odrastu. Vratite se kui do jedanaest, Jenny kae
majka svojoj ve odrasloj keri. Zna kako sam zabrinuta kad cijele noi ostane
vani. Ni oka ne mogu sklopiti dok nisi tu.
Majka eli svojoj keri pokazati kako je njeno izbivanje iz kue jako boli, i to bi
Jenny trebalo prisiliti da se vrati kui navrijeme. No ako je Jenny razumna djevojka,
rei e svojoj majci: Nadam se da se nee zbog mene brinuti, mama. No ako ve
tvrdi da e, ako se ne vratim navrijeme kui. postati nervozna i potitena, ja ti ne
mogu pomoi. Sama sebi zadaje brige, a ne ja. Budui da te to tako strano smeta,
nadam se da e poduzeti neto oko toga.
Mnogi e itaoci misliti kako se Jenny prema majci neljubazno ponaa, i kako
nema nimalo potovanja spram majine brinosti. Ba naprotiv! Postupivi drukije,
Jenny bi uinila neto to bi bilo ravno pokuaju da od svoje majke uini zabrinutu i
depresivnu osobu. to veu odgovornost djevojka bude prihvaala za majine
emocionalne poremeaje, majka e tim vie pokuati da svoju alost i tjeskobu
iskoristi da postigne ono to hoe. Hoete li i to nazvati ljubaznim?
51

Prijetnja samoubojstvom jedan je od najmonijih naina za (zlo)upotrebu

samosaaljenja. Kada vam mladi kae: Sally, udaj se za mene. Ako to ne uini, ja
u se ubiti, on sam sebe toliko saalijeva da se nada kako ete prema njemu imati
toliko samilosti pa pristati na vjenanje. to sebe bude vie alio, tim su vee
njegove anse da kod osoba meka srca postigne ono to eli. injenica da e ga
uzvraanje saaljenja samo jo vie ohrabriti da to i dalje radi ini ovu taktiku vrlo
opasnom, jer ona moe voditi do daljnjih prijetnji samoubojstvom, a moda i do
njegova izvrenja.
Teko je odrediti koliko je alkoholiara i narkomana poelo sa svojim ovisnostima
iz istog samosaaljenja, no pretpostavljam da je postotak mnogo vei nego to to
veina strunjaka procjenjuje. Imam mnogo vie iskustva s alkoholiarima nego s
narkomanima, pa stoga mogu sa sigurnou rei kako veliki broj sluajeva
alkoholizma nije nita drugo doli pokuaj da se kod nekoga izazove osjeaj krivice
ili saaljenja.
Posluajte ponekad o emu priaju mukarci za ankom: ut ete sve primjere
glupog samosaaljenja koje je va eludac u stanju podnijeti. Neki e se mukarac
opiti samo zbog toga to mu je enica bila malo razdraljiva, ili zbog toga to je za
njega marila manje nego za svog psa. togod da je razlog njihovu pijanstvu, moe se
bez pretjerivanja rei kako pijanci nisu samo alosna bratija, ve pate i od
samosaaljenja.
Ne elim da prema alkoholiarima budem preotar niti da ih poniavam u oima
drugih ljudi, ali mislim da istina manje boli od neznanja. Da kaem jo i ovo:
alkoholiari i teke pijanice esto su vrlo nesigurne osobe koje svoj jad zbog toga to
se stvari nisu odvijale onako kako su to oni eljeli, utapaju u ai vina. Jeste li ikad
vidjeli dijete koje nije dobilo ono to eli? Ono se esto pretvara kako je zbog toga
tako strano povrijeeno da bi ovjek mogao pomisliti kako je doao kraj svijeta.
Gledajui ga kako strano trpi, mogli biste povjerovati u to da bi ga rani odlazak na
spavanje sigurno dotukao. Sve te suze i dernjava ne predstavljaju nita drugo nego
isto samosaaljenje, koje ima samo jedan jedini cilj: potaknuti va osjeaj saaljenja
i prisiliti vas da popustite.
U takvim je prilikama, pored samosaaljenja, u igri i saaljenje prema drugim
osobama, s kojim se namjeravam podrobnije pozabaviti u narednom poglavlju. No
zasad je vano da shvatite kakvu mo nad sobom dajete drugim osobama ako
popustite njihovim tehnikama samosaaljenja. Mogu se prisjetiti na desetine
pacijenata koji, zbog toga to su u traenju tueg suosjeanja bili izuzetno uspjeni,
nisu nikada odrasli. Zato da stvari prihvaate s filozofskom mirnoom, ako je za
postizanje onog to elite dovoljno da izgledate utueno, da plaete dok vam ne
52

zakae glas, da ljudima pokaete kako ste skrhani od boli i da ustrajete u tome sve
dok im zbog toga ne bude ao.
Nedavno sam imao priliku ponovo se podsjetiti na to kako su histerici koji pate od
samosaaljenja zapravo vrlo promiljene osobe. Nazvao me tako jednom mlad
ovjek i pola mi je sata priao o svojim problemima. Bio je pritom toliko
hladnokrvan i sabran koliko biste to samo mogli poeljeti, priao je razumno i mogli
ste se zakleti kako vlada situacijom. No nekoliko sati kasnije, nazvao me iz
psihijatrijskog odjela lokalne bolnice njegov otac i rekao mi kako je njegov sin
debelo slagao i da zapravo nisam imao prilike vidjeti u kakvom se stanju zapravo
nalazio. Izgleda da je samo nekoliko minuta nakon naeg razgovora sin kod kue
priredio stranu scenu pri emu se ponaao tako udno i tako estoko, da su roditelji
nali za shodno da ga odvedu u bolnicu. Prije nego to je pristao da ue u bolnicu,
mladi se ponovo htio posavjetovati sa mnom. Ponovo sam imao priliku razgovarati
s najpribranijom, najuzdranijom i vrlo razumnom osobom s kojom sam tog dana
ve priao. Radilo se, dakako, o promiljenom izljevu emocija koji je trebao pobuditi
tuu suut, no roditelji su se toliko uplaili da su pribjegli vrlo drastinoj mjeri.
Sumnjam da su shvatili u kakvu su malu igru bili uvueni, no ona se u ovom sluaju
prilino osvetila.

Kako sprijeiti da postanete otira za cipele

Samosaaljenje ima jednu vrlo nezdravu posljedicu: saalijevajui sami sebe
doputate zapravo drugim ljudima da vas iskoritavaju, izrabljuju i manipuliraju
vama. Milijuni djece i odraslih osoba cijeloga ivota skrivaju svoje rane, potiho
patei, plaui u osami, uvjereni kako nemaju nikakvo pravo da se brane.
ovjek koji saalijeva sam sebe misli kako nema nikakva prava i smatra kako su
visoki krvni tlak ili migrena bolji od svae sa suprugom, a ako se ne nae netko pa
pone osporavati njegovo miljenje, uvijek e, iz nekih nepoznatih razloga,
povjerovati kako nije u pravu. Iza tog alobnog stanja skriva se zapravo strah pred
dobrim miljenjem o samom sebi, strah od sebinosti i usredotoenosti na sama sebe.
U tome, dodue, ima neto istine, ali bi ovjek morao tono znati to to znai biti
sebian. Smatram da su neki oblici sebinosti potpuno opravdani i, tovie vrlo
zdravi. iroka upotreba rijei sebian zapravo mi je vrlo mrska, jer podrazumijeva
ovjeka koji postie ono to eli na tetu drugih ljudi. Takav je ivotni stav vrlo
nezreo i ne bih ga nikome mogao preporuiti. No zamijenimo li tu rije nekim
drugim izrazom, primjerice prosvijetljenim vlastitim interesom, tim emo nazivom
biti mnogo blie osobini koju imaju svi zdravi ljudi.
Osvrnite se ponekad oko sebe pa ete uoiti kako sve vane linosti u vaem
privatnom ivotu, na radnom mjestu ili u politici posjeduju vrlo razvijeni vlastiti
53

interes Nimalo ih ne smeta da ustanu u obranu svojih prava, da se s nekime, ako je to

potrebno, dugotrajno prepiru, ili da, ako to ve okolnosti zahtijevaju, prekinu s njime
svaku vezu. Oni ne doputaju da im netko zapovijeda niti pate od samosaaljenja ako
im se dogodi da budu povrijeeni. Umjesto da postanu ogoreni, oni bivaju
samosvjesni i drski, vjerujui kako svakome treba uzvratiti istom mjerom. Na taj
biste nain i vi, ako ste skloni tome da sebe smatrate otiraem za cipele, mogli rijeiti
svoj problem. Nikada nemojte poputati ako ste uvjereni u ispravnost svojih rijei ili
postupaka, inae vam se moe dogoditi da vas iskoritavaju ili omalovaavaju. No
ima i takvih ljudi koji se pravila igre nee drati jednostavno zbog toga to uistinu-ne
vide razloga zbog ega biste se morali toliko uzrujavati. Morat ete im ili rei ili
napisati, a moda ak i svojim postupcima pokazati, kako su prevrili svaku mjeru.
Ne budete li to uradili, poet ete patiti od samosaaljenja i depresije, naljutit ete
svog prijatelja ili kod svoje ene izazvati osjeaj krivice. Mogli biste i dalje nastaviti
sa svojim saaljenjem, dovesti ga do krajnosti, sve u elji da postignete da se stvari
odvijaju po vaoj volji, no jeste li ikad pomiljali na cijenu takve pobjede? Kada ni
samosaaljenjem ne moete postii svoj cilj, nakraju obino ipak dolazi do sukoba i
nastupaju kratkotrajne promjene. No s vremenom se iznova uspostavljaju stari
obrasci ponaanja pa ete sue i dalje prati sami, a veeri provoditi uz TV dok se on
nekud skie i slino.
Da biste izbjegli tu zamku, ne zaboravite da nikome ne smijete dopustiti da nagazi
na vas. Dogodi li se neto takvo, svojom ete voljom suraivati s osobom koja vas
eli kontrolirati. Manje promjene koje postiete neprestanim pritubama ipak ne
mijenjaju injenicu da se stvari vraaju u svoj prvobitni oblik samo zato to im vi to
doputate. Do toga dolazi a) zato to o sebi nemate visoko miljenje, b) zato jer ete
uiniti sve da sauvate neku vezu, mislei kako nikada neete uspostaviti novu ili c)
zbog oba ova razloga. Nato e uslijediti neobian osjeaj nezadovoljstva zbog toga
to vas nitko ne razumije, osjeaj da ete itavog ivota biti neiji otira i morati
trpjeti tuu volju dok svi drugi rade ono to ele, a tjeit ete se nadom da Bog za
muenike na nebu uva neko fino mjesto.
Dosta je takvih gluposti! Dolo je vrijeme da ljudima oko sebe jednom za svagda
pokaete kako vie ne elite plesati onako kako vam drugi sviraju. Morate im
pokazati kako ete, ako oni i dalje budu nastavili s time, prestati suraivati s njima, i
biti spremni na to da, po potrebi, prekinete svaki meusobni kontakt. Zapanjit e vas
brzina s kojom e vam ljudi poeti poputati im jednom shvate kako vie ne elite
da vas vuku za nos.
Nikada neu zaboraviti sluaj mia koji je zarikao poput lava. Ruth je bila plaha i
unezvijerena, nedavno rastavljena mlada ena. Brinula se za svoje troje djece i
pokuavala ih odgajati kako valja, no ivjela je u blizini majke i sestre. Povremeno bi
54

se u njenom ivotu pojavio i neki mukarac. Nikada nisam vidio tako nesimetrinu
vezu kao to je ona koja je vladala izmeu Ruth i svih tih ljudi. Ruth jednostavno
nije znala rei ne, ili, bolje reeno, nije se to usuivala uiniti. Ona bi uradila sve to
su majka i sestra od nje zatraile. To to si je Ruth za poslijepodne isplanirala neki
posao, ili to je bila umorna od poslova u vlastitom kuanstvu pa joj je i samoj bila
potrebna neija pomo - to nije bilo bitno. Samo joj je trebalo spomenuti o kakvom
se poslu radi i ona bi se ve osjeala obaveznom priskoiti im u pomo.
Ruth je pritom sve svoje nezadovoljstvo zadravala za sebe i nije poduzimala
nita kako bi drugima objasnila da joj je svega toga ve preko glave. Razumije se, s
vremenom je bivala sve potitenija. Bila je olienje potitenosti kad sam je prvi put
vidio. Odmah sam joj poeo objanjavati kako doputa da joj drugi zapovijedaju
iskljuivo iz straha da e biti odbaena ili da e povrijediti neije osjeaje. Objasnio
sam joj kako samo odbacivanje ovjeka moe povrijediti samo onda kada on sam iz
toga napravi tragediju, te da je tue osjeaje nemogue povrijediti osim ako to oni
sami ne dopuste.
Predloio sam joj da se prestane jadati nad svojom sudbinom i na ljude koji su
slijepi da shvate svoju nepravednost, te da prvo prema samoj sebi bude potena, a da
se ostali snau kako znaju. Ako je se sestra i majka zbog toga odreknu, barem e ih
skinuti s grbae, to bi ve bilo prilino olakanje. Vjerovao sam u to kako e je, ako
bude prema sebi imala vie samopotovanja, i drugi ljudi vie potivati.
K meni je navratila ve sljedeeg tjedna da mi ispria kako je odbila sestrin poziv
da joj doe priuvati djecu. Bilo joj je strano teko uiniti neto takvo, i bila je
poprilino nervozna to je, prvi put u toku tolikih godina ustala u svoju obranu, no
ustrajala je u svojoj namjeri i prekinula telefonsku vezu. Sljedeih je nekoliko sati
bila vrlo ivana i nesigurna u sebe, no pritom je jasno mogla osjetiti kako se u njoj
budi neka nova snaga. Nije znala kakav ju je to osjeaj obuzimao, no godio joj je, a
ja sam, sluajui je kako ga opisuje, znao da je osjetila kako njena depresija nestaje.
Oboruana novim iskustvom, suoila se i s majkom. Uslijedila je ista
emocionalna reakcija. Tu je tehniku, nakon majke, primijenila i na mesara. Kad joj
se jednoga dana nije svidio odrezak koji je dobila, odnijela ga je nazad i zahtijevala
novi u vrijednosti prvog. I tako je ilo dalje. Malog je mia u njoj nestalo zajedno s
depresijom. Nakon toga Ruth vie nije bila ona ista. Uz novosteeno
samopotovanje, primijetila je kako joj i drugi ljudi prilaze sada s veim
potovanjem. Nisu joj vie automatski govorili to da radi - sada su je utivo pitali.
Ako je mogla, Ruth bi im to uradila sa zadovoljstvom. Ako im to nije mogla uiniti,
onda bi ih odbila - i to je bilo sve. Smijeak i ivahan izraz lica, kao i veseli ritam
njenih koraka, jasno su dokazivali da je mi pokazao zube.
55

Ako ste i vi otira ili mali mi, paljivo prouite razloge zbog kojih mislite da ne
moete podnijeti odbijanje ili odbacivanje, te razmislite o tome je li to to branite
sami sebe uistinu odgovorno za emocionalne poremeaje drugih ljudi.
Ne budete li shvatili o kakvim se velikim glupostima pri tome radi. nikada vam
nee poi za rukom da se oslobodite i budete ono to jeste. Drugi e vas i dalje
zloupotrebljavati, iskoritavati i htjeti vam zapovijedati, a posljedice e biti
depresija.

Kada popustiti
Budui da se samosaaljenje javlja ako preesto poputate drugim ljudima, javlja
se pitanje: Kada da popustim drugim ljudima, a kada da ustrajem pri svome?
Odgovor je prilino jednostavan. Poputajte u onim stvarima koje vam nisu bitne.
Ustrajte pri svom kad se radi o bitnim pitanjima. Ponekad ete se moi pomiriti s
nekim kompromisom, no nekada vam to nee biti mogue. Pritom se ravnajte po
vlastitom nahoenju.
Slabost ovog svijeta sastoji se u potekoi s kojom se veina ljudi susree kad se
moraju odluiti o onom to je za njih vano, a to nije. Jedini nain da to ustanovite
sastoji se u tome da si postavite pitanje biste li s tom frustracijom mogli mirno ivjeti
ili bi vas poputanje u toj stvari toliko ogoravalo da biste na koncu jednog dana
jednostavno eksplodirali?
Martu je mrzilo praviti pitanje oko toga to ju je mu, uvijek kad bi po njega
dolazila da ga kolima odveze kui, putao da ga eka due nego to je ona smatrala
da mu je bilo potrebno da se spremi. Kako zbog toga nije eljela dizati prainu, nije
mu prigovorila ni rijei niti mu je priredila veliku scenu. Tu je muevu bezobzirnost
tolerirala mjesecima, u toku kojih je postajala sve razdraljivija, sve dok se jednog
dana na sirotog ovjeka nije okomila tolikom estinom da je on ostao bez rijei.
Zbog tog je nekontroliranog ispada osjeala toliku krivicu da mu se sljedeeg dana
lijepo ispriala i pomirila s time da, dok on dangubi, eka na njega. Nije vie osjeala
da ima pravo od toga praviti problem, jer, konano, zato da ne rtvuje pola sata - sat
ekanja ako joj to uva mir u obitelji, a i sam brak.
Marta bi postupila na mnogo razumniji nain da je priznala sebi ono to uistinu
osjea: to ekanje je mrzila iz dna due i niim nije mogla opravdati to se njen mu
toliko zadrava dok je ona na njega ekala po ezi i po cii zimi. Da je to uradila,
mogla je potedjeti sebe mnogih depresija. Samo je trebala shvatiti kako e zbog tog
neobzirnog ponaanja, preko kojeg je neko vrijeme mogla prelaziti, na kraju ipak
morati neto poduzeti. I to joj je moglo pomoi da smogne snage i donese odluku.
Ako je ve znala da njegovo ponaanje nee moi trpjeti beskonano dugo, za nju bi
56

bilo puno bolje da je to to prije iznijela i tako skinula teret sa srca. Njen bi pak mu
barem znao kako stvari stoje, a ona bi se, olakavi duu, osjeala ugodnije. Budui
da bi njezino zamjeranje bilo dovoljno rano registrirano, nikad se ne bi razvilo u tako
estoki napad.
Marta se morala odvaiti na jo jednu svau s muem, upozoriti ga kako e, ako
pet minuta nakon prestanka radnog vremena ne bude u automobilu, jednostavno
krenuti bez njega, te ako on za to ne bi mario, naprosto ispuniti svoju prijetnju. Bilo
bi dovoljno da to izvede nekoliko puta pa da mu shvati koliko to njegovoj eni
znai i po svoj prilici poduzme neto. Prazne prijetnje nee nikoga uplaiti, zato ih
jednom treba i ostvariti. Ili, banalno reeno, djela govore glasnije od rijei, to ovaj
sluaj samo potvruje.
Osvrnimo se jo jednom na cijeli problem. ekanje na mua koji bez razloga kasni
za vas ne mora predstavljati neki problem, ali za Martu jest. Ona je stoga bila i
prema sebi i prema svome muu duna neto poduzeti i to promijeniti. Znala je,
nadalje, da se ne radi o prolaznoj ljutnji, a to je mogla zakljuiti po injenici da mu
nije mogla progledati kroz prste. Ne mogavi prijei preko njegova ponaanja,
morala se s time suoiti to prije. Nije se, prema tome, smjela pomiriti s ekanjem u
automobilu niti mu je, nakon prve svae, smjela popustiti. No da joj je mu prijetio
kako e je napustiti ako mu i dalje bude prigovarala, u tom mu sluaju to moda nije
morala uzeti za zlo, ve je njegovo dangubljenje mogla prihvatiti filozofskom
mirnoom. Neka se druga ena s time moda ne bi mogla tako lako pomiriti, no ako
ve mora, neka bude tako! Vano je samo da prema samom sebi budete iskreni, i da
shvatite to moete tolerirati a to ne. Ako vam se dogodi neto slino, pred vama su
dvije mogunosti: da preko toga prijeete jednom za svagda ili da poduzmete neto
da to promijenite.

Je li nasilje ikada opravdano?

Sada se ve moete upitati da li se moja tvrdnja da ovjek ima pravo na obranu
odnosi i na primjenu fizike sile. Sasvim ste u pravu! No samo u samoobrani.
Primjena fizike sile morala bi se ograniiti samo na one rijetke situacije kada
ovjeku prijeti opasnost da bude povrijeen. Pritom se ne misli na kanjavanje djece.
Ne vidim ni jedan drugi razlog kojim bi se inae moglo opravdati nanoenje ozljeda
odraslim osobama, niti sam uvjeren da iz tunjava, pod bilo kojim okolnostima,
moe proistei ita dobro.
Sve to valja uiniti da biste izbjegli manipuliranje, a da pritom ne morate pribjei
nasilju, jest da odbijate suraivati s osobom koja vas pokuava nadzirati. Nema
potrebe da joj se prikradete dok spava pa je lupite batinom po glavi. Takvo e vam
ponaanje u najgorem sluaju priskrbiti doivotni boravak u zatvoru, dok ete u
57

najboljem sluaju stei ljutog neprijatelja. Lako je mogue da i vi sami, ako se

odluite za to rjeenje, jednog dana dobijete batinom po glavi.
Stoga odbijanje suradnje s vaim nadzornikom predstavlja mnogo bolju metodu.
Na primjer: supruga svom ljubomornom muu doputa da joj nareuje, pa umjesto
da naveer nekamo izae, ostaje kod kue, samo da izbjegne svau. Roger, njen
mu, smatra kako je ona u stanju koketirati sa svakim treim mukarcem koga
susretne. Ako ona to uistinu i radi, u svom e se kunom zatvoru prestati zabavljati
na taj nain, poet e aliti samu sebe i depresija je tu u tren oka.
No ona mu moe umiljato kazati kako na zabavu odlazi s nekim prijateljicama.
Ako je Roger zbog toga pone maltretirati, onda mu ona treba uzvratiti. On je bio taj
koji je zapoeo s nasiljem, i stoga mu ona s punim pravom moe vratiti milo za
drago. No ako je on tei i jai od nje, a uz to i nosilac crnog pojasa, ona bi postupila
glupo ako bi se pokuala braniti na taj nain. No mogla bi kasnije pozvati miliciju, ili
se, ako joj ne prizna pravo da slobodno izlazi kad god to zaeli, ak rastaviti od
njega. Kao odrasla osoba ona ima pravo raspolagati svojim vremenom i izlaziti kamo
eli. Ako mu bude popustila, sama e od svog mua napraviti malog diktatora. Stoga
bi joj bilo najbolje da toj mukoj ovinistikoj svinji jasno nagovijesti to e sve
postii svojom agresijom!
Nekim e se itateljima uiniti da je moj stav presmion, no nisu u pravu.
Pokuavam vam samo pokazati kako e ljudi koji doputaju drugima da ih
kontroliraju prije ili kasnije postati siti svega, te da bi si utedjeli mnogo boli ako bi
ve na poetku neto poduzeli. Poznavao sam mnogo ena koje su za svoj
kukaviluk nalazile sva mogua opravdanja: To e me povrijediti, Djeca ipak
trebaju oca, Kako u sama bez ikoga? Ali dolazi as kada ona vie ne moe
podnositi njegovo tiraniziranje pa sve te isprike nestanu bez traga, a na slatki,
bojaljivi i uplaeni zei smogne snage da gospodinu tiraninu pokae zube. alosna
je injenica da do pobune dolazi prekasno. Neke se ene jednostavno ne mogu snai
sve dok od svojih mueva, djece i poslodavaca nisu trpjele nekih dvadesetak godina.
Trebale bi shvatiti kako e im jednoga dana jednostavno prekipjeti, pa zato da onda
ne poduzmu neto da to sprijee, dok je jo dovoljno rano, i izbjegnu sve te godine
patnje?

Samo lavovi vole muenike

Posljednja stvar koju bih elio spomenuti u vezi sa samosaaljenjem je injenica
da se ono esto izjalovljuje i odbija od vas upravo one ljude koje ste tako arko
eljeli pridobiti. Svijet zapravo mrzi muenike. To je, dakako, posljednja stvar koju
si neki muenik moe poeljeti, jer je on zapravo obuzet idejom da njegova patnja
treba u srcima drugih ljudi dotai samo tanke strune saaljenja ili suuti. Ali njegovo
58

muenitvo ne dotie te ice, ve neije tanke ivce. Svi su muenici, iako e to oni
zanijekati, zapravo vrlo agresivne osobe, i oni, za koje je to muenitvo priroeno,
jasno osjeaju kako su u stvari napadnuti. Upravo to ini muenike tako
neomiljenima i samo objanjava injenicu zato su stari Rimljani njima hranili
lavove. Danas mi ne bismo tolerirali jedan tako neovjeni postupak, ali ono to tim
muenicima danas radimo zapravo nije nita manje okrutno. Mi mu poputamo.
Time je njegova srcedrapateljna predstava bila nagraena, i nakon toga on sam sebe
jo vie saalijeva.
Ako ne vjerujete u to da ljudi koji otvoreno pokazuje svoju bol nisu nimalo
omiljeni, pogledajte samo s kojom lakoom ljudi prolaze mimo prosjaka u ulici.
Sjede tamo ti ubogi avli i po suncu i po kii, sakatih nogu pokrivenih napola
praznim nogavicama hlaa, ili slijepih oiju uperenih u mrano nebo. nadajui se
kako ete od njih kupiti kakvu olovku ili neku drugu sitnicu. Kad bi im svaki
prolaznik dao neki novi, mogli bi si priutiti dobar ivot. No jeste li ikad primijetiti
da mu makar svaka peta osoba ita daje? Mogao bih se kladiti da niste. A zato? Zato
jer se toliko osjeamo krivi to nismo u tako bijednom stanju kao oni da jednostavno
skreemo pogled. Ili mu, mislei kako svoju nemo iskoritava samo da bi od nas
izmamio novac, obino ne dajemo nita. Ljude naalost odbijaju svi oni koji pate od
samosaaljenja, pa ak i oni koji imaju za to valjan razlog. Ako ve znate kako ljudi i
pored uzetih i slijepih mogu mirno prolaziti, kako onda od svog prijatelja ili supruge
moete oekivati da vas saalijevaju zbog tako nevanih stvari kao to je injenica
da ve dva tjedna niste bili u kinu?
Muenici svih zemalja, prestanite s tim! Metoda kontrole koju primjenjujete
djeluje samo na ograniene i slabe ljude, a vi sami, sluei se njome, ispadate
prvoklasna budala. Postoje mnogo bolji naini da u ivotu postignete ono to elite da, primjerice, uvijek branite sami sebe; da se ne brinite oko toga da li vas ljudi
dovoljno vole; da stvari, ako ih ve ne moete promijeniti, prihvaate onakvima
kakve jesu; da probleme, ako ih ve imate, ne preuveliavate; te da ne vjerujete u to
kako uvijek i po svaku cijenu morate postii ono to elite jer biste inae mogli
umrijeti od frustracije. Pokuajte svoj ivot tako promijeniti i ja vam jamim da e u
vaem ivotu nestati i samosaaljenja i depresije.

59

PETO POGLAVLJE

SAALJENJE PREMA DRUGIMA

Trei i posljednji glavni razlog psiholoki uvjetovane depresije jest saaljenje
prema drugima. Uz tu su pojavu vezani problemi koji se odnose na prihvaanje
novih stavova, o kojima u takoer govoriti. Pokuat u vam objasniti zato se
osjeate krivi kada tue probleme ne shvaate ozbiljno.
Savreno je mogue da postanete potiteni i mrzovoljni saalijevajui sami sebe,
pa nema razloga da ne postanete maloduni i neraspoloeni i onda kada saalijevate
neku drugu osobu. To zvui logino, zar ne? Kada bih uistinu elio uopavati, kao
bitne uzronike depresije mogao bih navesti samo dva razloga: samo okrivljivanje i
saaljenje. Saaljenje vas moe dovesti u depresiju bez obzira na to prema kome ga
osjeate, saalijevate li sami sebe, druge ljude, ivotinje, ili neive stvari kao to su
gradovi ili krajolici. Jo se sjeam toga kako sam, prije mnogo godina, bio strano
potiten kad sam svoj automobil morao baciti u staro eljezo. Kvar je bio takav da se
popravak jednostavno nije isplatio. Da biste shvatili zato mi je taj rastanak tako
teko pao, morate znati i to da je to prvi automobil koji sam kupio novcem
zaraenim vlastitim radom. Uloio sam puno truda da ga uredim i obojim, no vie od
svega boljelo me to je nakon svih onih dugih i bezbrinih zajednikih putovanja
morao zavriti na nekom hladnom naputenom smetlitu. Kada sam naputao to
mjesto, osvrnuo sam se da bacim posljednji pogled na svoga dragog prijatelja, koji
mi je tolike godine bio vjeran, i srce mi je htjelo pui kad sam ga vidio tamo meu
onim runim olupinama. Bilo mi ga je strano ao. Nije nimalo zasluio takav kraj,
no ja to niim nisam mogao izmijeniti. Katkada se zapitam to li se dogodilo s mojim
dragim automobiliem i kako li samo danas izgleda.
Ako vas propadanje nekog divnog grada, postepeno mijenjanje izgleda vaeg
rodnog mjesta ili pregaeni pas-ljubimac ini potitenim - sve su to vrlo prirodne
reakcije, i mogu se razmatrati u poglavlju koje govori o saaljenju prema drugima.

Strah da ne budete bezosjeajni

Krivica koju ljudi osjeaju zbog toga to ih ne dira tua nesrea jedan je od
najveih razloga za uestalost pojave saaljenja prema drugima. Izostanak
potitenosti na sprovodu moe se tumaiti kao ista grubost i bezobzirnost. Ako ne
budete pokazali da vas se neka nesrea strano dojmila, ljudi e to pripisati vaoj
ravnodunosti i bezosjeajnosti. Ljudi stoga ne obiavaju pokazivati emocije samo
onda kada su neim uistinu pogoeni, ve i onda kada misle kako su ih duni
pokazati. Pravila lijepog ponaanja zahtijevaju da izvjesne dogaaje prate odreene
60

emocije. Svaka e ena vrisnuti ako u sobi zatekne mia. Bilo bi neformalno da to
one ne urade, iako ne postoji nikakav nain da im se mi popne uz noge. ak i da na
sebi imaju hlae preko ijih su nogavica navuene debele skijake arape, ene ne bi
mogle a da ne vrite. Situacija jednostavno zahtijeva takvo stereotipno ponaanje.
Iskazivanje emocije je posebno teko izbjei u onim situacijama kad se od vas
oekuje da pokaete suut. Staloeno i mirno prihvaanje boli ili osobnog gubitka
esto se tumai kao okrutnost i bezosjeajnost. Ne mora se raditi ni o jednom ni o
drugom, ali pokazati u takvim sluajevima hladnokrvnost i biti lien snanih emocija
stvara dojam da vas se teka situacija nimalo ne tie.
to biste samo mislili o ovjeku koji je za svog prijatelja sa slomljenom nogom
pozvao kola hitne pomoi, smjestio ga u njih, a zatim se vratio na nogometnu
utakmicu? Ne zvui li to prilino beutno? Pa ipak, ako se pobrinuo da za svog
prijatelja uini sve to je bilo u njegovoj moi, ako je siguran u to da su prijateljevi
roditelji obavijeteni te da e svog sina sigurno doekati u bolnici, ne bi li se onda
moralo priznati da je uinio sve to je mogao, i zato se onda ne bi smio vratiti na
utakmicu i dalje uivati u njoj? Pretpostavljam da ete i to smatrati bezosjeajnim,
no to je samo zbog toga to su vas nauili da brigu za svoje blinje procjenjujete ve
prema tome koliko je ovjek pogoen njihovom nesreom. Ljudi e teko
povjerovati u to kako i uzdrljive osobe mogu imati snane emocije i kako
uravnoteeni ljudi mogu zaboraviti na tragediju, a da je pritom ne smatraju sitnicom.

Iracionalne ideje koje izazivaju saaljenje prema drugima

Ovisno o tome s koje strane priete problemu, postoji ili samo jedna ili dvije
iracionalne ideje koje vode saaljenju prema drugima. Prva je da nam nesrea dolazi
izvana, da su za na nespokoj krivi drugi ljudi i da nae emocije nemaju ba nikakve
veze s nainom na koji gledamo na svijet. Druga je ideja da tui problemi i nesree
moraju djelovati i na nas, te nas uiniti uzrujanima i nesretnima.
Za razliku od frustracija, nesrea nema vanjske uzroke. Ono to se s naim
frustracijama dalje dogaa, hoe li nas one uiniti nesretnima ili nee, ovisit e
iskljuivo o nama samima. Ako uporno budemo poricali ideju da nas frustracije na
toci A moraju uznemiravati na toci C. uskoro emo dostii onu toku kad emo
biti u mogunosti da se zbog nesree drugih ljudi ne osjeamo nesretnima. Gotovo
svako iskustvo i svaki doivljaj mogu se prihvatiti s vedrinom ako se ovjek potrudi
da o tome razmilja na racionalan nain. Ljudi su se suoavali sa streljakim
odredom, sa saznanjem o smrtonosnom raku, umirali su od gladi, a da pri svemu
tome nisu bili u psihotikoj depresiji.
Stoga kada sljedei put na televiziji vidite dijete koje umire od gladi, prisjetite se
61

da je to to ste vidjeli vrlo alosno, no da vas to ne moe potresti ako to sami ne

dopustite. ak i ako uivo sretnete dijete koje umire od gladi, ne morate zbog toga
odmah pasti u depresiju, osim ako si to sami ne dopustite. Umjesto da zbog nekog
pregladnjelog djeteta doivite ivani slom, zamotajte ga u neki pokriva, dajte mu
malo hrane i hitno ga otpremite u bolnicu.
Druga ideja koja se krije iza saaljenja prema drugima sastoji se u tome to
smatrate da ste zbog toga to je druge zadesila neka nesrea jednostavno duni
pokazati kako vas je to kosnulo. Ali zato bi, za ime boje, mora/o tako biti? Zar e
pogoenoj osobi vaa patnja ita pomoi? Jeste li zbog toga to su vas se neiji
problemi strano dojmili, zbog toga sposobniji pomoi? Ako jeste, objasnite mi,
kako? Hoete li moda rei da nekome ne biste znali pomoi, da se prethodno ne
iznervirate? Ako je tome tako, zato nam onda stalno govore da sauvamo svoju
hladnokrvnost, da ne gubimo glavu, i samo polako, pa sigurno? Ali mi to ne
sluamo, jo uvijek se prvo uzbudimo, usplahirimo ili padnemo u depresiju, da
bismo nakon manje erupcije emocija zakljuili kako bi pametnije bilo uraditi neto.
Nije li to uzaludno troenje i vremena i energije? Mnogo bismo bre djelovali kad
bismo smjesta procijenili u kakvom se kripcu nalazimo i, zadravi svoju
hladnokrvnost, bacili se u akciju usprkos tome to se radi o tragediji, te pruili
djelotvornu pomo.
No stvari se vrlo rijetko odvijaju tim tokom, osim ako nije rije o osobi koja s
tragedijama ve ima prilino iskustvo. Spasioci, vojni i civilni lijenici - svi su ti
ljudi obuavani da rade s ljudskim biima u trenucima velikih nesrea, a da pri tome
ne panie. Mi, zapravo, i raunamo na njihovu prisebnost i ne bismo ni za ivu glavu
htjeli imati s njima posla da nisu kadri razlikovati tue od vlastitih patnji. U njihovoj
se izobrazbi naglaava upravo ta crta - sposobnost pokazivanja suuti bez prevelikog
suosjeanja, iskazivanja brige, bez pretjerane zabrinutosti. Ako nemaju tih
sposobnosti, moete biti sigurni da nee daleko dogurati. Ta sposobnost distanciranja
od tuih patnji ne bi bila mogua da se ti strunjaci i profesionalci nisu zapravo
sloili s idejom da nesrea nema vanjske uzroke, te da oni, zbog toga to su ljudi
kojima pomau u depresiji ili potreseni, ne moraju to i sami postati.

Briga - pretjerana briga

Svaka e civilizirana osoba suosjeati s patnjama svojih blinjih. ovjek koji
nema sposobnost uivljavanja u ono to drugi ljudi osjeaju ili koji pri onome kroz
to drugi ljudi prolaze ostaje beutan mora oito biti duevno zaostala osoba, idiot
ili jednostavno neuraunljiv tip. Briga za probleme svojih blinjih zapravo je
osnovna karakteristika civiliziranog ovjeka. No pretjerana briga to nije. elite li
62

sauvati svoje zdravlje, morat ete nauiti razlikovati ta dva pojma.

Kako da znam da se samo brinem, a da se opet pretjerano ne brinem? pitat ete.
Odgovor je jednostavan. Kada se poinjete osjeati potiteni, mrzovoljni i ljutiti, to
je znak da se za drugu osobu pretjerano brinete te da postupate iracionalno. Da,
iracionalno, jer vaa bol samo jo produbljuje stvarnu nesreu. Va prijatelj sigurno
nije elio da postanete potiteni poput njega niti da vas boli ono to i njega boli, ve
je oekivao da mu date malo vedrine, a ne da dopustite da na vas prijee njegov oaj.
Sluaj socijalne radnice koja mi se obratila zbog estih depresija savreni je
primjer prividne plemenitosti osjeaja saaljenja prema drugima - prividne, jer je taj
osjeaj vrlo tetan i zapravo paralizirajui. Odmah sam ustanovio kako joj problem
predstavljaju alost i bijeda s kojom se sretala u obilasku siromanih etvrti za koje
je bila zaduena. Kad bi se uveer vratila kui, u svoj udoban stan, razmiljala bi o
svoj toj bijedi koju je tog dana imala prilike vidjeti, i patnje drugih ljudi postale su za
nju tako veliko breme da je sasvim izgubila apetit. Postajala je tako apatina da se
nekih dana jednostavno nije mogla odluiti da krene na posao. Na se razgovor
otprilike ovako odvijao:
Gospoo Angelo, morate se prestati toliko brinuti za ljude kojima elite pomoi
ili nemate izgleda da se izvuete iz ove depresije. Vjerujete kako biste zbog nevolje i
problema drugih ljudi i sami morali biti potreseni i nesretni, i to je upravo ono to
vas ini potitenom.
Da, radi se upravo o tome. Ja uistinu smatram kako bi ovjek morao biti
potresen svom tom sirotinjskom djecom, svim tim prljavim sobicima gdje nikada ne
prodire ni traak sunca, i u kojima odrasli itavog dana samo sjede i luduju. Srce mi
se para dok to iz dana u dan promatram.
Srce vam ne para to, go. Angelo, ve vi sami. Vi se neprestano uvjeravate u to
kako biste se treba/i osjeati potreseni, da vas tui problemi bezuvjetno moraju
dirnuti, i da u takvim situacijama jednostavno ne moete vladati svojim emocijama.
Kad biste samo paljivo razmislili o tim idejama i prestali vjerovati u to kako vas
tui problemi i samu moraju uznemiriti, uvjeravam vas da bi se vae raspoloenje
preko noi popravilo.
Ali kako da te slike izbriem iz sjeanja? Ja tu bijedu gledam iz dana u dan. Ne
mogu otii kui i sve zaboraviti, prosvjedovala je.
Drago mi je to ujem da ne moete zaboraviti ono to ste vidjeli u toku dana,
inae bih vas smatrao beutnom osobom i savjetovao vam da se podvrgnete nekom
tretmanu koji e vam usaditi osjeaj suosjeanja prema blinjima. Ali recite mi
iskreno, go. Angelo, morate li se brinuti ba toliko da zbog toga i sami morate
63

patiti? Biste li bili pogoeni da zapravo ne vjerujete kako to morate biti?

Ne, mislim da ne bih. Ali kako da uvjerim sebe da se s tom bijedom suoavam
svakog dana, a da pri tome ne postanem potitena?
Tako to ete vrlo paljivo razmisliti o vaim iracionalnim idejama i upitati se
imaju li one smisla. Iz onoga to sam vam maloas rekao, vi kao prvo znate da sami
sebe uzrujavate; nisu stvari te koje vas uznemiravaju. Kao drugo, budui da vas sav
jad i bijeda ovog svijeta toliko uzrujavaju, jeste li ikad razmislili o tome to sami
moete uiniti da biste je ublaili? Jeste li ikada zasukali rukave i poistili neku od
onih kua? Jeste li otili do Gradske vijenice i podigli oko toga graju? Jeste li ikada
vaem predstavniku u parlamentu napisali pismo ili se obratili nekom novinskom
listu?
Ne, moram priznati da nisam. Ali shvaam to mi pokuavate rei. Umjesto da
postanem potitena, morala bih se zapravo poeti ljutiti.
Ja vie volim rije izraziti svoje ogorenje. Trebali biste protestirati, boriti se,
podii svoj glas i pokrenuti neku akciju. To bi ve moglo pridonijeti promjeni prilika
u siromanim etvrtima. Ali, umjesto toga, tako divna osoba kao to ste vi, doputa
sebi da poklekne pod teretom prizora koje ima prilike vidjeti svakog dana, odlazi
kui i samo jo poveava nesreu jer se na nju jo i tui. Pa zar je to pametno? Zar e
ljudi kojima je vaa pomo potrebna cijeniti takvo to? Od silnog se suosjeanja jo i
razbolite pa sljedeeg dana ne moete vie na posao kojim im pomaete! Kakva je
korist od toga?
Gospoa Angela je, nasreu, vrlo brzo uvidjela kako su i njeno ponaanje i njeni
simptomi bili glupi i nepotrebni. Podigla je glavu, prestala je biti spuva koja je tu
nesreu upijala u sebe i od tada gotovo nikada vie nije izostajala s posla.
Jedan ljubazni stari gospodin, izvjesni gospodin Wall, jo je jedan primjerak
beskorisnog, ali opasnog osjeaja saaljenja prema drugima. On se uzrujavao zbog
pokvarenosti politike i politiara te naina na koji zbog toga stradaju mali poslovni
ljudi. Neka lokalna politika arka upropastila je njegova brata, a gospodin Wall se
zbog toga osjeao toliko povrijeen da ni danju ni nou nije od toga imao mira,
toliko je bio ogoren. No najgore od svega je bilo to to je imao slabo srce.
Uzrujavanje zbog milijun nepravdi na svijetu samo mu je kodilo. Gospodin se Wall
toliko poistovjeivao s gubitnicima i toliko bio potresen jadom i bijedom koju je
vidio, da je, dok mi je to priao, obiavao planuti zbog svake sitnice. Lice bi mu
pocrvenjelo, disanje postalo oteano i, dok mi je priao o nepravdama i patnjama na
svijetu, poinjao bi se strano znojiti. Kako je razgovor odmicao, poeo sam se ve
plaiti za njega jer sam vidio kako bi se lako moglo dogoditi da ovdje, u mojoj
64

ordinaciji, dobije srani udar. Da bih ga stiao, morao sam nakraju vikati iz sveg
glasa kako bih ga nadglasao, govorei kako i sam dobro znam da je svijet odvratan,
ali da bi nam obojici bilo bolje da se na to priviknemo. Pohvalio sam njegovu brigu
za dobro blinjih, ali sam mu naglasio kako srani udar i duevno krvarenje ne
predstavlja rjeenja kojima bi se njegovi prijatelji to se nalaze u nepovoljnom
poloaju zapravo mogli nadati. to je on sam uinio da promijeni pokvarenu
politiku? Je li se moda ve kandidirao za neku politiku funkciju, je li nekome ve
pomogao u politikoj kampanji ili pri nekom izbornom tabu pisao pozivnice?
Nita od toga jo nije bio uradio, pa smo neko vrijeme nastavili raspravljati o
besmislenosti njegovih pokuaja da sam sebe otjera u grob, i sve to zbog okolnosti
koje, ako se izuzmu prigovaranje i deranje, jo niim nije ni pokuao izmijeniti.
Naposljetku je shvatio kako bi runu stvarnost morao prihvaati na mnogo
dostojanstveniji nain, iako, mora se priznati, u svojim godinama i u stanju u kojem
se nalazi ne moe aktivno pridonijeti ispravljanju stvari koje su ga titale. Depresije i
uzbuenje lijepo je nestalo, i kad sam o njemu zadnji put uo, bio je jo iv. Nadam
se da nije dopustio da ga tui problemi i nesrea toliko uzrujaju da bi mu otkazalo
srce.
U oba se sluaja lako moe zapaziti kako se zdrava briga i obzir prema drugim
ljudima pretvorila u izrazitu depresiju (u prvom sluaju) ili smrtnu opasnost (u
drugom sluaju). Krivac za to bila je pretjerana briga, a ne briga sama. Svaka je od
ovih plemenitih osoba mogla primijetiti kad su poeli pretjerivati u tome: onog
trenutka kad su se zbog neega osjeali pogoeni, mogli su znati da su postupali na
iracionalan nain i na svoju tetu.

Ucjenjivanje osjeajima
Jednu od najozbiljnijih posljedica saaljenja prema drugima predstavlja podmuklo
iskoritavanje te ljudske slabosti. Ako ja, primjerice, znam da ste vi skloni tome da u
velikoj mjeri suosjeate sa mnom, to mi, u sluaju da to elim iskoristiti, daje
mogunost kontrole nad vama. Zamislite samo to sve mogu postii time. Mogu vas
prisiliti da me pozovete k sebi, u va dom, mogu vas prisiliti da se vjenate s osobom
koju ja izaberem, i mogu vas prisiliti da izaberete ono zanimanje koje ja smatram
najboljim. to ete vie od toga? Ako sam u mogunosti da sve to uradim, onda
raspolaem i s vaom duom. Mislite kako sve to zvui malo ishitreno? Posluajte
onda ovo: ne mogu se ni prisjetiti broja ljudi koji su izjavili kako su im sadanji
brani partneri prijetili samoubojstvom koje bi izvrili da se nisu s njima vjenali.
Koliki su samo roditelji prisilili svoju djecu da i kao ve potpuno odrasli ljudi ostanu
ivjeti s njima, pod istim krovom, samo da ne budu osamljeni! Zar vam se nije
dogodilo da netko manipulira vaim osjeajem krivice kako biste mu popustili?
65

Svatko se praktiki ponekad posluio ili slui tom taktikom, ili ju je imao prilike
osjetiti na vlastitoj koi. Njezina je djelotvornost jednostavno savrena zato to osoba
koju elite kontrolirati surauje s vama bez razmiljanja.
Ne dopustite da vas tue patnje odvrate od onoga to je u vaem osobnom
interesu. Ako se elite udati za Rogera, a va otac, im mu to spomenete, pada u
depresiju, nemojte zbog toga naputati vjerenika, inae ete prihvatiti da vas otac
ucjenjuje svojim osjeajima.
Ako elite izbjei ucjenjivanje osjeajima, morate upamtiti nekoliko vrlo vanih
injenica. Kao prvo, bez obzira na to koliko neku osobu uzrujava vae ponaanje ili
vai planovi, za to njezino stanje nikada nemojte kriviti sebe. Radilo se pritom o ocu
ili o nekome drugom, recite mu da on sam sebe dovodi u to stanje.
Drugo, nikada ne vjerujte ucjenjivau kad kae kako sve to radi iz ljubavi prema
vama. Ucjenjiva nema ni najmanju namjeru da vam uope dopusti da budete
samostalno ljudsko bie. On e biti sretan samo kad postigne svoj cilj. Nada se kako
e vas svojim suzama, jadikovkama i zabrinutou dovesti u takvu nepriliku da ete
se saaliti nad njime i dati mu da radi sve to hoe. Njegov je iskljuivi interes da
postigne svoje, a ne vae ciljeve.
Tree, nemojte dopustiti da vas neija prijetnja samoubojstvom deprimira. Ako
neko to oruje i isproba na vama. smjesta mu recite kako odbijate da budete
odgovorni za njegovu smrt, kako je sam gospodar svog ivota, kako je itava stvar
samo obian trik i neka samo izvoli i proba, ako ga to ve tako usreuje. Postupivi
drukije, tu biste osobu moda jo samo vie potakli da pokua jer biste joj time dali
nadu da e vas prisiliti na poputanje. No ako joj lijepo objasnite kako vam je ao to
poduzima tako neto dok joj istovremeno za taj in dajete punu slobodu, bit ete
zapanjeni kako e sami od sebe prestati s tom glupou. Ba sam nedavno imao
prilike uti o jo jednom sluaju oca koji je svojoj kerki prijetio samoubojstvom, i
time pokuao manipulirati itavom obitelji. Jednog mu se lijepog dana, kada je
nazvao, javila ki. Dobri je stari tata ponovio svoju prijetnju, ali je ki ovog puta
samo duboko uzdahnula i iskreno mu rekla da, ako je to ono to on stvarno eli, neka
samo izvoli. Prijetnje se vie nisu ponovile.
etvrto, saalijevajui druge osobe inite ih samo slabijima. Umjesto da im ulijete
malo hrabrosti, to krivo mislite da im saalijevajui ih radite, vaa ih
sentimentalnost samo jo vie uvjerava u njihovu bespomonost i opravdanost stanja
u kojem se nalaze. Ta osoba si ve govori: Jadan ja. Nisam u stanju uhvatiti se s
time ukotac. A onda se pojavite jo vi sa svojim saaljenjem pa joj potvrdite:
Jadan ti, doista si nedorastao tom problemu. Kako moete od osobe koja pati od
samosaaljenja uope oekivati da ojaa ako se prema njoj odnosite na takav nain.
66

Ona jednostavno nema ni najmanje anse.

Jednom su mi zbog izuzetne bojaljivosti doveli djeaka -nehotinu rtvu majine
velike ljubavi. Nikad nisam sreo tako zatieno dijete kao to je bio on. Njegova
dobronamjerna majka nije mu, primjerice, dopustila da u vrijeme kada su to i ostali
djeaci radili naui voziti bicikl, zato jer je Mike, njen sin, imao slabu koordinaciju
pokreta. Iz istog razloga Mike nije nauio ni plivati, ni koturati se, ni igrati nogomet,
dok su njegovi kolski drugovi u tome bili ve prilino vjeti.
Mike je ispoetka pokuao prosvjedovati, no majka je pokazivala toliku
zabrinutost da je siroto dijete poelo njeno saaljenje upravo upijati i dosegao onu
toku kada je nestalo njegove mladalake spontanosti i pustolovnog duha. Nije se
vie usuivao napraviti nijednu stvar za koju je uope pomiljao da bi ga mogla
povrijediti.
Njegova je majka, nasreu, uistinu bila brina i inteligentna osoba pa je lako
shvatila ono to sam joj rekao, a to je da prestane sina neprestano saalijevati i da mu
dopusti isprobati rizik. Kada joj sin slijedei put spomene kako bi elio s drugovima
poi na kupanje, umjesto da poblijedi kao krpa, naloio sam joj neka kontrolira
svoju zabrinutost, jer je to u interesu njena sina, te da nabaci veseo i ohrabrujui
smijeak i da ga otpravi s udarcem po ramenu. Da, sloio sam se, postoji mogunost
da se udavi, ali zar se s njime sada ne dogaa neto slino? Ne umire li polako od
dosade i pretjerane sigurnosti? ivot je kocka i ni vi ni ja ne moemo poduzeti ama
ba nita kako bismo otklonili sve ivotne opasnosti. Mikeova je majka svog sina
pokuala potedjeti nekih od tih tekoa i opasnosti, no time ga je samo izvrgla
zapravo najveoj moguoj opasnosti: nesposobnosti da se suoi s novim situacijama,
jer nije razvio odgovarajue vjetine koje mu omoguuju da izbjegne opasnost, niti
osjeaj samopouzdanja koji vie vrijedi i od najbolje zatienosti. Svakako, moe se
dogoditi da odere koljeno ili da slomi nogu, pa to? Slomljena e noga zarasti za
etiri do est mjeseci, dok e slomljenom duhu za oporavak moda trebati cijeli
ivot.
Mikeova je majka dobro obavila svoju zadau. Prestala mu je davati znakove koji
su obiavali signalizirati njenu brigu, a to je djeaku ulilo novu hrabrost. Nije
guvala maramicu, nije grizla usne, nije lila suze niti je bila paralizirana od boli, i
prestala je, k tome, postavljati gomilu pitanja koja su podrazumijevala da joj sin, kad
god bi odlazio u slastiarnicu i pritom morao prijei preko dvije prometne ulice,
odlazi ravno u zagrljaj smrti.
To to je sebe ispoetka jednostavno morala prisiliti da sina pusti da slobodno ide
kud hoe umalo ju je pretvorilo u depresivnu osobu, pa sam neko vrijeme mislio
kako u i nju morati lijeiti zbog emocionalnih problema. No kako se Mike sve vie
67

razvijao u normalnog djeaka, bivao blago agresivan i povremeno i neobuzdan, ona

se, videi u njemu novu snagu, uskoro sasvim opustila. Mike je nauio voziti bicikl, i
to mnogo bolje od svojih vrnjaka, u plivanju za njima nije zaostajao, i postao je
prilino dobar nogometa. Onih nekoliko manjih ozljeda koje je pritom zadobio nisu,
nasreu, bile tako strane da bi njegova majka zbog toga odluila od svoje nove
metode dignuti ruke. Srea tako u naem emotivnom ivotu ima mnogo veu ulogu
nego to mislimo.

Sudske nepravde kao posljedica saaljenja prema drugima

Pravda uvijek zahtijeva krute mjere. Poputanje u sluajevima kada bi ovjek
trebao biti otar moe biti uzrokom svakovrsnim nepravdama. Nita ne uzrokuje
toliko sladunjave sentimentalnosti koliko osjeaj saaljenja prema drugim osobama.
Ako vam se nad nekom osobom srce toliko razmeka da postanete nekritini, prema
njoj ete esto postupati na nain koji nee biti u njenom interesu.
Uzmite samo sluaj gospodina Polina. On je imao naviku da malo previe
zaviruje u aicu, i pod utjecajem je alkohola poinio niz saobraajnih prekraja.
Nijedan od njih nije bio toliko ozbiljan da bi gosp. Polina potakao na to da prestane s
piem, ve je on i dalje nastavio biti nemaran i nije shvaao kakvoj opasnosti
izvrgava ljude. Jedne je veeri za dlaku izbjegao da pregazi nekog prolaznika, no
nasreu, slupao je samo u blizini parkirani automobil.
Meu porotnicima na sudu nalazila se i moja pacijentica, izvjesna gospoa Clark,
iji je glavni psiholoki problem predstavljalo upravo saaljenje prema drugima. S
njom sam na otklanjanju tog problema radio ve nekoliko mjeseci te je tu svoju
sklonost, kada su od nje zatraili da bude porotnik, mogla ve izvrsno kontrolirati.
Gospoi se Clark, onog dana kad se porota povukla da donese presudu, dogodila
zanimljiva stvar. Jedino je ona gospodina Polina smatrala krivim za ono zato ga je
teretila optunica, i mislila da on pored velike novane globe zasluuje kratku
zatvorsku kaznu. Prema optuenome nije osjeala nimalo saaljenja, nego je
smatrala da zasluuje dobru porciju batina koja bi ga prisilila na to da ve jednom
odraste te da se ponaa odgovorno. No ostali su porotnici htjeli prema optuenome
biti blagi i zapravo su mu, imajui u vidu da dotinom automobilu nije nanesena
neka velika teta, namjeravali oprostiti kaznu. No moju pacijenticu takvo rjeenje
nije zadovoljilo. Njoj nije bilo toliko stalo do toga da gospodina Polina sudi samo
zbog jednog incidenta koliko do toga da ga kaznom naui pameti.
Rekla je: Dola sam na pomisao kako je mogue da svi porotnici pate od
saaljenja prema drugima, upravo onako kao to sam i sama cijeloga ivota patila od
toga. Dobro poznajem simptome i gotovo sam u njihovim glavama mogla vidjeti koji
68

to kotaii pokreu tu misao. Svi su vjerojatno u sebi mislili kako je gospodin Polin
u biti fin ovjek i da on nije imao namjeru da se zaleti u taj automobil. Mislili su
kako e ga samo iskustvo nauiti neemu, iako to nije bilo prvi put da mu se neto
slino dogodilo. Mislili su kako bi se vjerojatno osjeali strano krivi kad bi samo
zbog njih morao izgubiti toliki novac ili neko vrijeme provesti u zatvoru. Meni je sve
to, kao to i sami znate, vrlo dobro poznato, a takoer znam i to da osjeaj saaljenja
prema nekome moe ovjeka toliko zbuniti pa da stvari pone krivo prosuivati, te
da i sam zbog toga pati, a sve zato to nije navrijeme nauio kako da to sprijei.
Moj zahtjev da o ponaanju tog ovjeka govorimo bez uljepavanja predstavljao
je za sve porotnike pravo iznenaenje, zapravo ok. Od mene su traili da popustim,
ali ja to nisam htjela uiniti. I, neete vjerovati, ve mi je nakon samo nekoliko sati
diskusije uspjelo da ih sve pridobijem na svoju stranu. No najbolje od svega jest
injenica to su se svi osjeali zadovoljni takvom odlukom, jer su sada mogli misliti
o tome kako e mu kaznom u krajnjoj liniji uiniti vee dobro nego to bi to bilo
trenutno olakanje, u sluaju da su ostali pri svojoj prvotnoj odluci. Polo im je za
rukom da savladavaju svoje saaljenje prema drugima i da pronau jednostavno
rjeenje za taj problem.
Gospoda je Clark s punim pravom mogla govoriti tako znalaki. Prema svojoj je
djeci bila odve popustljiva. Djeca su se, trenutno frustrirana, opirala njenim
naredbama, pa ih je ona, umjesto da ih natjera da se prime knjige, putala da se po
cijeli dan negdje igraju. Umjesto da ih prisili da vjebaju na svojim glazbenim
instrumentima, ona je dopustila da njihov rani interes za glazbu izblijedi i nestane.
Umjesto da ih natjera da sami iste svoje sobe, ona je sav taj posao obavljala sama.
Svakog bi ih puta, kad god je od njih oekivala da joj pomognu ili da za neto
prihvate odgovornost, poela saalijevati. Djeca su, osjetivi kako je neije
paeniko lice lako zabrine, izvodila predstavu Jadan ja, i na taj su nain osujetila
praktiki svaku njezinu zabranu. Naposljetku su postala tako razmaena i nemogua
derita da joj se uope nisu dopadala.
Gospoa Clark je svojoj djeci time nanijela veliku nepravdu. Saalijevajui ih,
dopustila je svojoj djeci da budu jai od nje i da iz nje prave budalu. Dopustila im je
da budu gazda u kui, ali su posljedice toga bile upravo katastrofalne: ivoti njene
djece bili su pravi kaos. Kada je kao porotnik bila pozvana na sud, osjetila je kako se
ponavlja ista drama, no ovog je puta bila spremna postupiti zrelo i odluno, rijeena
da ne dopusti da je neto gane, ve da svojom nepopustljivou tom ovjeku zapravo
uini uslugu, pa ak i onda ako se svojim tako nepopularnim stavom bude morala
suprotstaviti ostalim porotnicima.
Veliki je broj nepravdi poinjen upravo u ime ljubavi. ini se da je krajnje vrijeme
69

da nanovo definiramo rije ljubav, tako da njeno novo znaenje obuhvati ideju o
brizi za nekoga koja ne obuhvaa samo sadanji trenutak, jer - ono to nam se u
ovom trenutku moe uiniti dobrim, u bliskoj se budunosti za nas moe pokazati
kobnim. Saaljenje prema drugima odnosi se samo na neku trenutnu frustraciju, a ne
na frustracije koje bi mogle uslijediti sljedeih mjeseci ili za nekoliko godina.

Saaljenje prema drugima stvara samosaaljenje

Nijedna od loih strana saaljenja prema drugima nije toliko pogubna kao
injenica da ono stvara ljude koji pate od samosaaljenja. Da biste se u to uvjerili,
dovoljno je da promatrate majku s djetetom, recimo u parku. Dijete padne i povrijedi
se, no ne plae odmah, ve pokua tu bol izdrati. Zadubljena u neku knjigu, njegova
majka nije primijetila to se dogodilo. Sin joj onda prie, drei se za oderano
koljeno, s bolnim izrazom lica. im shvati to se dogodilo, srce joj se smeka, privija
svog malog sina uza se, grli ga i pravi od obinog oderanog koljena pravu katastrofu,
dajui mu pri tome znak kako bi zapravo morao plakati jer se sigurno radi o velikoj
boli. I dijete e ba tako reagirati: poet e saalijevati samog sebe i briznuti u pla.
Bude li se takav prizor odigravao dovoljno esto, krajnji je rezultat sasvim siguran:
prvoklasno saaljenje prema samom sebi.
Da je njegova majka obuzdala svoje materinske osjeaje, uvaila sinovljevu
nezgodu, rekavi mu ak kako to mora jako boljeti te neka se slobodno isplae ako to
eli, pa mu nato ranu povila maramicom, pokazala bi svom sinu kako se pri takvim
nezgodama moe reagirati na jedan potpuno drukiji nain. Bez suvine brige i
saaljenja, ona bi i u tom sluaju mogla biti brina i samilosna, a sina ne bi pri tome
ama ba nita moglo povrijediti. Dok bi ga mnogoto u prvoj opisanoj metodi lako
moglo omesti u razvoju, od druge bi metode mogao imati samo koristi.
Samosaaljenje je prirodna reakcija ljudskih bia, ali ono moe postati vrlo
opasno ako ga podupire majinska ili oinska ljubav. Djeca koja su godinama
izloena toj jadan ja metodi, tu e besmislicu tako temeljito upiti u sebe da vie
nee moi misliti o drugima nego samo o sebi.
Sluaj gospoe Bee jedan je od najtunijih sluajeva. Saaljenje prema drugima
osvetilo joj se na vlastitoj osobi. Bila je jedna od onih dobrih majki koje su uvijek
spremne rtvovati se za djecu i mua, spremne odrei se svoga dijela samo kako bi
njima dostajalo, i zadovoljne ako im se prui prilika da im slue. Svi su njeni osjeaji
bili toliko usredotoeni na obitelj da su djeca i mu uistinu poeli vjerovati kako su
sredite svijeta, da je majka tu samo da njih slui, i da imaju puno pravo biti ogoreni
ako im neto ne bi bilo po volji. Njen je mu tako poeo izlaziti sa svojom klapom, a
kad ga je ona jednom prilikom ljubazno zamolila da ponekad i nju povede sa sobom
ili da je barem izvede vikendom, osjeao se toliko uvrijeen tom drskou, da je
70

smjesta poalila to ga je uope i pitala.

Sve to je od deparca utedjela da sebi kupi nove haljine, uvijek bi potroila na
odjeu za svoje cmizdrave kerke koje su od nje oekivale da im ba svake sezone
priuti novu garderobu. Djevojke su joj s vremenom prestale pomagati u kuanstvu,
a i molba upuena muu da joj pomogne djevojke nauiti lijepom ponaanju ostala je
bez eljenog uinka. Ali ak i onda kada je jasno mogla uvidjeti da je postala njihov
sluga i kuna pomonica, nije mogla dati oduka svom bijesu, ve je patila od
samosaaljenja, i jednog me dana nazvala da mi kae kako razmilja i o
samoubojstvu.
Moj je savjet bio kratak i jasan: Prestanite se toliko brinuti za tu vau bandu.
Prisilite i njih da podmetnu negdje i svoja leda. Neka cvile kao da ih kolju ako to ve
ele, ali im ni uz kakvu izliku nemojte poputati.
Ali avaj, ma koliko ovaj savjet bio jednostavan, ona ga kao dobro izdresirana
muenica nije mogla sprovesti u djelo. Bilo je dovoljno da mu kae jedno odluno
Ne! i da kerke uvrijeeno napuste sobu pa da ona iznova bude poraena. Vie me
nije nazivala niti me dola ponovo posjetiti, ali bih gotovo sa sigurnou mogao
tvrditi da u njenoj kui opet sve tee po starom, i da i dalje pati od depresija
uzrokovanih saaljenjem prema drugima i samosaaljenjem.

Sve zbog tebe...

Svaljivati krivicu za vlastite emocionalne probleme na druge ljude uobiajen je
nain da ih potaknete na to da vas ponu saalijevati. Oni bi tada trebali uvidjeti
kako su bili uasni i smjesta promijeniti svoje ponaanje, ve u skladu s time to vi
od njih, kao optuitelj, oekujete.
Jednom je k meni navratila mlada ena koja se nalazila u velikoj depresiji jer je
osjeala veliku krivicu zbog toga to se njen mu stalno uzrujava zbog nje i zbog
toga ju je grizla savjest. Ispoetka sam imao dojam da o problemima u svom braku
pria vrlo razlono, no Ipak sam joj postavio nekoliko pitanja da to provjerim.
Gospoo Schafer, moete li mi dati neki konkretan primjer?
Svakako, rekla je. Prolog su tjedna u nau kuu doli policajci traei mog
mua. Dobili su nalog da ga uhapse - zbog krade automobila. Tvrdili su da je
automobil to ga je moj mu kupio prolog tjedna zapravo ukraden. Bila sam
jednostavno okirana i nisam u to mogla povjerovati. No ipak su govorili istinu. A on
mi je kazao kako je taj automobil kupio i slagao mi koliko ga je to kotalo i otkuda je
smogao novac, pa ako mu ne vjerujem neka poem u banku i provjerim nije li
podigao upravo onoliko gotovine koliko je platio za automobil. Ali kad smo ga
71

policajci i ja satjerali u kripac, priznao je kako je automobil ukrao samo zato to

sam ga ja na to navela.
Vi ste ga na to naveli? pitao sam.
Uporno je to tvrdio. Vjerojatno sam nedavno spomenula kako bi bilo lijepo kad
bismo mogli kupiti novi automobil, i on je tvrdio kako se ne bi osjeao prisiljenim da
ga ukrade da ja to nisam spominjala. On kae kako ga uvijek tjeram da radi stvari
koje ne eli. Pretpostavljam da je u pravu. Naposljetku, on ne bi imao razloga da
krade ono to si ne moe priutiti, a da to ja sama nisam prvo ' spomenula. Kada kae
tako neto, ja se poinjem osjeati strano krivom zbog svoje sebinosti i
neuviavnosti i strano mi je ao to sam mua time toliko opteretila.
Iz njene se neobine prie jasno moglo razabrati kako je njen mu bio stari lukavi
lisac. Nekad sam se takvim priama znao uistinu uditi, no sada to vie ne radim, jer
vie jednostavno ne mogu podnijeti posvemanju lakovjernost nekih ljudi. Ne biste
vjerovali, ali ona je bila potpuno uvjerena u sve to mi je ispriala.
Pokuao sam joj otvoriti oi i rekao da nekoga moe natjerati da neto ukrade
samo ako mu prisloni pitolj uz elo i zaprijeti da e mu raznijeti mozak ako to ne
uini. ak ni u takvom sluaju ne moe ga natjerati na neto to uistinu ne eli, zato
jer ovjek jo uvijek moe radije izabrati smrt nego ivjeti pod takvim okolnostima.
Nadalje, naglasio sam joj kako njen mu mora uistinu biti pravi beskimenjak jer bi
inae imao hrabrosti da joj kae kako za automobil nemaju novaca. Mogao si je
priznati kao bi mu enino nisko miljenje o njemu dodue bilo neprijatno, ali ne bi
predstavljalo nikakvu katastrofu. Uinivi to, mogao je onu nedunu primjedbu svoje
ene jednostavno preuti.
No lukavi stari lisac bio je preponosan da prizna kako nije arobnjak ni milijuner,
pa da uradi tako neto. Sada kada je jasno mogla vidjeti njegove nesumnjive mane,
bilo mi je lako postaviti sljedee pitanje koje se logiki nametalo: No, gospoo
Schafer, kako se samo moete kriviti za djela za koja je oigledno odgovoran va
mu?
Mislim da mogu razumjeti to biste eljeli rei, ali to je s tvrdnjom da se nita
od toga ne bi dogodilo da nisam izrazila elju da kupimo novi automobil? Morate
ipak priznati da se sve to vjerojatno ne bi dogodilo da ja to nisam traila. Zar nije
tako?
Da, sloio sam se, moda se nita od toga ne bi dogodilo da niste predloili
kupovinu novog automobila. To ipak ne znai da ste, predloivi to, odgovorni za
ono to je uslijedilo. Slaem se s time da ste za to posredno odgovorni, no ako je to
tono, onda postoji i itava gomila ljudi koji bi za to djelo takoer trebali snositi
72

krivicu i poaliti zbog onoga to su uradili vaem sirotom muu.

Na primjer?
Proizvoai automobila, primjerice, zbog toga to proizvode tako krasne
automobile. Kao i tvrtka u kojoj je va mu zaposlen jer ga ne plaa toliko da bi si on
mogao priutiti skupe automobile kad god to poeli. Kao i drutveni sistem u kojem
ivimo jer trai od nas da platimo za ono to elimo imati. Nisu li svi posredno krivi
za ono to je uinio va mu.
O tome smo nastavili raspravljati sve do kraja razgovora kada je poela uviati
opravdanost mog naina razmiljanja i shvatila to se krije iza udakog ponaanja
njenog mua. Vidjela je da je on slabi kojem je mnogo stalo do enine ljubavi i koji
je dovoljno budalast da uini bilo to samo da je zadri, ali ovjek koji ne moe
jasno shvatiti svoje ponaanje zbog toga to previe titi sam sebe. Zbog toga igra na
kartu tueg suosjeanja: kod drugih ljudi izaziva osjeaj krivice zbog nekog
njihovog nedunog ina pri emu u njima nastoji probuditi suosjeanja.
Ako ovu lekciju nauite dovoljno rano u ivotu, pritedjet ete si mnogo boli:
samo vas silom mogu natjerati da uradite neto to ne elite. Ljudi e neto uraditi
zbog toga to ele uraditi ili zbog toga to im je toliko stalo do vaeg odobravanja da
se boje odbiti vas. Za svoja su djela, u svakom sluaju, sami odgovorni. Stoga im
nikada nemojte dopustiti da vas okrivljuju i nemojte ih saalijevati kad svojevoljno
poine neku glupost.

Nekoliko savjeta
1. Vae e depresije s vremenom nestati ak i onda kada nita ne poduzmete da
biste je se rijeili. Zato nemojte oajavati nad time to se trenutno osjeate potiteni.
Nebo samo to se nije razvedrilo. Radi se o jednoj od nekoliko sretnih crta depresije,
koje strah i ljutnja, primjerice, nemaju. ovjek moe praktiki cijelog ivota biti
bojaljiv, plaljiv, stidljiv ili se osjeati tjeskobno. I lako je mogue da mu gotovo
svaki boji dan bude ispunjen ogorenjem, osjeajima ponienja, mrnje ili ljutnje.
Ali kada nastupi depresija, moete sa sigurnou raunati na jednu stvar: lijeili je,
ne lijeili, ona e uskoro proi.
Bez obzira na to koliko se povremeno osjeate mrano i bijedno, uvijek imajte na
umu da e va trenutni oaj jednog dana biti davna prolost. U to moete biti sasvim
uvjereni. Ne morate se ubiti da biste prebrodili krizu. Ono to vam je potrebno jest
strpljenje!
2. Ideje i prijedlozi koje sam u ovoj knjizi iznio provjereni su i zdravi, i pomoi e
svakome tko pati od psiholoki uvjetovane depresije. Imao sam mnogo uspjeha u
73

pomaganju nekim ljudima kojima bih prije, dok jo nisam bio formulirao teoriju o
depresiji, mogao samo drati paleve i nadati kako u im valjda moi pomoi.
Novim pristupom depresiji polo mi je za rukom da ublaim neke od vrlo
tvrdokornih sluajeva depresije s kojima sam se dosad susretao u svojoj praksi.

Psihoterapije koje vam stoje na raspolaganju

Za one ustrajne ili estoke sluajeve depresije moda e biti potrebno mnogo
temeljitije lijeenje nego to je oblik samopomoi opisan u ovoj knjizi. Antidepresivi
i elektrook-terapija ublait e simptome depresije, ali nee otkloniti njene uzroke,
zato to se taj problem korijeni u stavovima neke osobe, njezinim osjeajima prema
samoj sebi kao i prema drugim ljudima. U lijeenju depresije primjenjuju se razliite
metode psihoterapije, od kojih su u Velikoj Britaniji trenutno uobiajene sljedee
metode:
Psihoanaliza, koju je uveo Freud (i koju su u razliitim pravcima dalje razvili
Jung, Adler i drugi) tei za time da ljudima pomogne razrijeiti njihove emocionalne
konflikte koji, kako se smatra, vuku korijene iz potisnutih doivljaja ranog
djetinjstva. Upotrebljavaju se specifine tehnike analize podsvjesnog dijela psihe
neke osobe, koja se provodi na redovnim razgovorima (seansama) s
psihoanalitiarom (obino pet puta tjedno) u razdoblju od nekoliko godina.
Dinamika psihoterapija je ona psihoterapija koja tei da obradom podsvjesnog
materijala razrijei konflikte i tako postigne promjenu ili razvoj linosti. Dinamika
psihoterapija stoga obuhvaa psihoanalitika tumaenja, ali se koristi i drugim
metodama pristupa koje nisu toliko duboke i intenzivne. Djeca i adolescenti u
Velikoj Britaniji mogu dobiti besplatnu psihijatrijsku pomo, dok je broj odraslih
osoba koje se lijee psihoanalitikim metodama dinamike psihoterapije vrlo malen.
Klasina analiza zahtijeva 750 seansi. Osim toga postoji samo 400 potpuno obuenih
psihoterapeuta od kojih veina ima samostalnu praksu u Londonu, a ne u
Ministarstvu zdravlja.
Suportivna psihoterapija (izraz koji psihijatri mnogo koriste) oznaava
psihoterapiju koja tei za time da ljudima pomogne u razumijevanju njihovih
svakodnevnih problema, esto se sluei prisjeanjem na iskustva u prolosti kako bi
prilagoavanjem na njih ljude uinila mnogo tolerantnijima, umjesto da pokua
promijeniti ili razviti njihovu linost. Uestalost seansi je razliita, no najmanji broj
iznosi 3 do 4 seanse godinje.
Rad na sluaju (casework) oznaavan posao koji obavlja socijalni radnik kada u
toku prilino dugog vremenskog razdoblja pokuava nekoj osobi pomoi u
74

rjeavanju njenih osobnih problema. esto nema nikakve razlike izmeu ove metode
i suportivne psihoterapije, samo to ova metoda sadri neto vie dinamikih
elemenata.
Savjetovanje je, poput suportivne psihoterapije ili rada na sluaju, pokuaj da se
problemi neke osobe rijee uz njenu suradnju i da se pospjei prilagoavanje osobe
njenim osnovnim problemima. Savjetovanje osim psihologa mogu obavljati i
pripadnici nekih drugih profesija kao to su uitelji ili sveenici, ili ljudi koji su se
specijalizirali na rjeavanju odreene vrste problema: savjetovanje branih parova ili
studenata.
Terapija ponaanja polazi od principa da ljudi ue neurotske obrasce ponaanja
te da su sposobni nauiti i normalne obrasce ponaanja. Tjeskobni i plaljivi ljudi
savladavaju svoje brige tako da im se svaki put kada osjete neki odreeni strah zada
mali elektrook. Alternativa se sastoji u hipnotikom oputanju pacijenata pri emu
se od pacijenta trai da stvari kojih se boji zamilja sve dotle dok se strah ne izgubi.
Grupna terapija. Dok su se tradicionalne psihoterapeutske metode razvile na
principu jedan pacijent - jedan lijenik, danas se sve vie tei grupnoj psihoterapiji,
ija je posebnost u tome da se redovito odravaju diskusije na kojima sudjeluje jedna
skupina, dok im psihoterapeut pomae da bolje razumiju probleme i njihovu
uzajamnu povezanost. Grupna terapija tei dinaminim rezultatima pa moda nee
odgovarati ba svakome.

75