HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

KLIMATIZACIJA ZRAKA,
GLAVNI IMBENIK
KONVEKTIVNOG SUENJA
PILJENOG DRVA
Doc.dr.sc. Ante iki, dipl.ing.stroj.

Varadin, 25. veljaa 2011.

PO VARADIN

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

KONVEKTIVNO SUENJE PILJENOG DRVA (DRVNE MASE)

1. Opi pojmovi i definicije
- Toplinsko umjetno suenje podrazumijeva odstranjivanje jednog dijela ili ukupne
koliine vode iz drva djelovanjem topline, a da mu se pri tome ne umanjuje kvaliteta.

- Svrha suenja drva u suari da se pravilno sloeno piljeno drvo osui na

odgovarajui postotak vlage to je mogue bre sa to manjim trokovima ne umanjujui
njegovu tehniku kvalitetu za obradu i upotrebu.
- Komorna konvektivna suara je grijana prostorija odgovarajue termodinamike i
konstruktivne stabilnosti u kojoj se prema potrebnom reimu suenja mogu odravati
temperatura , relativna vlaga i brzina strujanja zraka w.
Opremljena je: sustavima za grijanje, vlaenje i prisilnu cirkulaciju zraka, te
instrumentima i regulacijskom opremom za upravljanje i voenje procesa suenja raznih
vrsta i sortimenata pravilno sloene piljene drvne mase.

- Sloaj drva je prizmatini oblik pravilno sloenih komada piljene drvne mase na
odgovarajue letvice s meusobnim razmakom odreenim u ovisnosti o debljini drva u
sloaju.
Letvice (jela, smreka, specijalno oblikovani kompozitni materijal) moraju biti postavljene
tono jedna iznad druge u vertikalnom smjeru, a broj letvica u jednom redu ovisi o debljini
i sortimentu drva. Povrina dodira drvne mase i letvice treba biti to manja, da se na tim
mjestima ne mijenjaju ili remete reimi suenja.

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

1.1 Podjela vlage u drvu

- Slobodna vlaga nalazi se u krupnijim kapilarama (porama) drva i ne utjee na njegova
svojstva, osim to mu tijekom procesa suenja mijenja masu. Koliina te vode ovisi o
volumenu pora strukturi drva. Nije vezana za stijenke drva i lake se odvodi suenjem
od vezane vlage koja je vrsto upijena u njegove stijenke.
- Vezana vlaga nalazi se adsorbirana u upljikavim staninim stijenkama drva i bitno
utjee na suenje, potrebno je dovesti vie topline za njeno odvoenje u odnosu na
toplinu za odnoenje slobodne vlage (vode), jer se gubljenjem vezane vode drvo utee pri
emu mu se mijenjaju mehanika, elektrina i toplinska svojstva.
- Kemijski vezana vlaga nalazi se u spojevima od kojih je izgraeno drvo i ne utjee na
proces tehnikog suenja drva.

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

1.2 Postotak vlage (sadraj vlage)

- Definira se omjerom izmeu mase vode u drvu i mase apsolutno suhog drva (% ili kgw/kgsd)
Pod apsolutno suhim drvom podrazumijeva se drvo sueno na temperaturi od 101C do
105C, sve dok mu se praktino ne prestane mijenjati masa.

1.3. Higroskopna i gruba vlaga

higroskopna vezana vlagagruba (nadhigroskopna) slobodna vlaga
- Kod suenja: gruba vlaga, misli se na takvu vlagu kod koje je tlak pare u robi (drvu)
praktiki jednak onom iznad slobodne povrine vode, a kod higroskopne vlage tlak pare u
drvu je osjetljivo manji od onog nad slobodnom povrinom vode iste temperature.
Kod drva, zbog izrazito nehomogene strukture ne moe se povui otra granica izmeu
grube i higroskopne vlage, ve je to stvar dogovora, odnosno eksperimentalne metode u
kojoj promatramo odvajanje grube od higroskopne vlage.

1.4 Toka zasienosti vlakanaca drva

Sadraj ili postotak vlage kod kojeg su stanine stijenke drva potpuno zasiene vezanom
vodom , a u krupnijim kapilarama (porama) nema slobodne vode naziva se toka
zasienosti vlakanca drva ili toka zasienja.
Znaaj toke zasienosti definira sadraj vlage ispod kojeg stanine stijenke poinju
gubiti vezanu vlagu s posljedicom intenzivnog utezanja drva i vidljivih promjena fizikalnih
svojstava.

HRVATSKA KOMORA
INENJERA
STROJARSTVA

Utezanje nekih
vrsta drva
(prema F.
Kollmannu)

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

Toka zasienosti vlakanaca drva za razliite vrste
mekog i tvrdog drva kree se izmeu 20% i 40%;
(najee izmeu 25% i 32%)
Ovisi o uvjeta suenja, naroito o temperaturi i relativnoj
vlazi te vrsti i gustoi drva.
Za meko drvo: obino izmeu 18% i 26%.
Za tvrdo drvo: obino izmeu 25% i 40 %, najee oko
30%.
A.iki: istraivanje za bukvu (podruje Bilogore) za 160
uzoraka toka zasienosti: 25% do 38% pri = 20C i
= 55%. Poveanjem temperature suenja i sniavanjem
relativne vlage toka zasienosti vlakanaca drva se
smanjuje.

1.5. Vlaga higroskopske ravnotee

-Svojstvo higroskopnosti: ako je piljeno drvo dovoljno dugo u
dodiru sa zrakom stalne temperature, prilagoditi e svoju
vlagu vlazi zraka.
- vlaga higroskopske ravnotee (vlaga ravnotee) utvruje
odreeni sadraj (postotak) vlage u drvu ovisno o
temperaturi i vlazi zraka.
Naelno: kod iste relativne vlage zraka i njegovoj vioj
temperaturi odgovara nia vlaga ravnotee drva.

Vlaga ravnotee raznih organskih

tvari kod: = 21C, p = 1 bar za
zrak (1 koa, 2 duhan, 3
sapun, 4 drvo, 5 - struna od
crijeva, 6 - ljepilo

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

Vlaga higroskopske ravnotee za drvo prema R. Keylwerthu

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

1.6 Brzina suenja

Brzina suenja promatra se pod stalnim uvjetima i definira se s koliinom vode koja se
ishlapljuje s njegove povrine u jedinici vremena, pri emu se pod stalnim uvjetima
podrazumijeva: temperatura , relativna vlaga i brzina strujanja zraka w.

I faza

II faza

III faza

Kvalitativni prikaz tijeka suenja za higroskopne materijale s visokim

sadrajem (iznad 80%) poetne vlage (primjer: piljeno drvo u suari)

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

Naelno: u prva dva odsjeka suenja (I i II faza) mjerodavno je ishlapljivanje s povrine
drva, a u treem odsjeku (III faza) dominira difuzija te pojave kapilarnosti i kapilarnih sila u
strukturi drva.

I faza suenja
U prvom vremenskom intervalu do toke A, brzina suenja je konstantna. Povrina piljenog
drva je prekrivena tankim slojem vode to sprjeava naglo suenje. Ishlapljivanjem s
povrine se odvodi najvei dio u drvu sadrane grube vlage i brzina suenja ovisi o kretanju
i svojstvima zraka (Dalton i Lewis).

II faza suenja
Poinje u toki A i traje do toke A1. u tom intervalu povrina drva je djelomino ovlaena i
sve bre se isuuje. Brzina suenja u poetku opada naglije, a zatim sve sporije. Dovod
vode iz unutranjosti je usporen, a kod stalne temperature suhog termometra (temperatura
u suari), prosjena temperatura povrine drva je vea od temp. vlanog termometra i
tijekom suenja relativno brzo raste. Preostali dio grube vlage odvodi se ishlapljivanjem, a
procesom difuzije pospjeuje se odvajanje higroskopne vlage od staninih stijenki i njeno
kretanje prema povrini drvne mase.

III faza suenja

Trei vremenski interval poinje u toki A1 i traje dok drvo ne postigne vlagu ravnotee po
cijelom presjeku, do kraja suenja. Brzina suenja se znatno usporava i postotak vlage u
drvu je manji od toke zasienosti vlakanaca . U krupnijim kapilarama nema grube vlage. Za
odvoenje higroskopne vlage mjerodavna je difuzija. Temperatura na povrini drva raste i
pribliava se temperaturi zraka u suari.

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

1.7 Poetni srednji sadraj vlage drvne mase

Ovisi o vrste i gustoe drva. Svjee oboreno drvo i do 600%.
Piljeno drvo pripremljeno za suenje (bez predsuenja, ili prirodnog suenja): 60% do
100%, obino 60% do 95%.
Odstupanje od srednje vlanosti svih sloenih komada drva za suenje: 5 6%.

Odnos izmeu najvee koliine vode koju drvo moe primiti i volumne gustoe
drva u apsolutnom suhom stanju

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

1.8 Konani srednji sadraj vlage drvne mase

To je sadraj vlage koji se eli postii nakon
provedenih svih faza ciklusa suenja.
Vrijednost konanog srednjeg sadraja vlage drva ovisi
o tehnolokim zahtjevima i/ili konanoj destinaciji
proizvoda.
Prosjeno se drvo sui u granicama konanog
srednjeg sadraja vlage od 5% do 12%, obino 8% do
10%.
Vee vrijednosti od 12% (oko 15% do 18%), za
proizvode koji se dugotrajno transportiraju morem ili
nekim drugim transportnim sredstvom.

Kod suenja elemenata na niski srednji sadraj vlage,

oko 8%, a skladite se u sloajevima na dulji
vremenski period u nekondicionirane prostore
Raspodjela vlage po debljini drva u 4 stupnja
potrebno ih je po oploju obloiti s PVC tankim
koji redom sljede kod tipinog konvektivnog
folijama.
suenja; A kod vrlo ranog, B, C i D kod
kasnijh faza suenja.

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

1.9 Gustoa drvne mase

Gustoa drvne mase se izraava omjerom koliine mase i jedininog volumena u apsolutno
suhom stanju.
Gustoa drvne mase u apsolutno suhom stanju je varijabilna, ovisi o: vrstama drva i
znaajno utjee na brzinu i kvalitetu suenja.
to je gustoa vea, drvo se polaganije sui i najee se vie utee, vea je vjerojatnost
nastanka greaka od suenja.
Veoma vano za suenje:
- utvrditi sve utjecajne faktore i paljivo ih analizirati,
- sastaviti reim suenja prilagoen odreenoj vrsti, debljini i gustoi drvne mase.
Za praktino koritenje, drvna masa se prema gustoi dijeli:
meko drvo..o < 400 kg/m3,
srednje tvrdo drvo..400 < o < 600 kg/m3,
tvrdo drvo..o > 600 kg/m3,
izrazito tvrdo drvo..o > 820 kg/m3.
to je vea gustoa drva u apsolutno suhom stanju to se u jedinici volumena nalazi vea
koliina drvne tvari.
Primjer: ako dvije vrste drva sadre isti postotak vlage, onda ona vrsta koja ima veu
gustou sadri veu koliinu vode.

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

gustoa

Volumna
gustoa u
apsolutno suhom
stanju nekih
vrsta drva
(prema
F. Kollmannu)

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

Utjecajni parametri konvektivnog suenja piljenog drva

1. Na strani zraka: temperatura , relativna vlaga i brzina strujanja w zraka (I grupa).
2. Na strani piljenog drva: vrsta, gustoa, dimenzije (posebno debljina), mehanika,
fizikalna i higroskopna svojstva, srednja poetna i srednja
konana vlaga drva (II grupa).
Povezivanjem i kompatibilnosti uvjeta suenja (I grupa) sa faktorima II grupe
(materijal suenja) formira se reim suenja prilagoen odreenoj drvnoj masi
koja se sui.
Mijenjajui pojedine faktore I grupe (,,w), mijenja se reim suenja, provodi se bre ili
sporije oduzimanje vlage drvu prilagoujui se svojstvima, stanju i dimenzijama suenog
materijala i njegovoj sklonosti pojavi i nastanku greaka tijekom suenja.
Faktori II grupe su zadane veliine, zahtjeva se odreeni i prilagoeni reim suenja,
da bi osuili drvo do konanog sadraja vlage u to kraem vremenu, bez umanjenja
njegove kvalitete.
Meusobno zavisnom promjenom parametara I grupe utjee se na brzinu i kvalitetu u
svim fazama suenja drva.
Pojednostavljeno: temperatura je najutjecajniji parametar, relativna vlaga indirektno
utjee na brzinu suenja, a kretanjem zraka odnosi se vlaga s povrine drva.

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

2. Konvektivno suenje piljene drvne mase u suari razlozi:

radi pravilne pripreme za polufinalnu i/ili finalnu obradu drva (u 12%),

kada je osuen ispod toke zasienosti vlakanaca podloan je dimenzijskim
promjenama i potrebno je provoditi tehniki proces stabilizacije zbog
maksimalno mogue kompenzacije higroskopnosti drva kod niskog sadraj vlage,
postie se brzo i kvalitetno suenje uz mogunost kontinuiranog voenja
procesa za svaku vrstu, gustou i sortiment drva,
kod prirodnog suenja piljenog drva na otvorenom prostoru nema uinkovite
mogunosti kontrole i utjecaja na promjenu (,,w), nastaje niz povrinskih i
dubinskih greaka smanjuje se kvaliteta i iskoristivost drva,
drvo je iv i higroskopan materijal,
dugotrajnim prirodnim suenjem imobilizira se sirovinski kapital,
prirodnim suenjem drvo teko postie vlagu higroskopne ravnotee, a kada to i
postigne, povrina drva je cementirana, mogue izvinuta i napukla, drvna masa
zadrava svojstvo higroskopnosti to dovodi do promjene dimenzija,
svjee ispiljeno i pripremljeno drvo treba odmah konvektivno kontrolirano suiti
do konanog sadraja vlage,itd.

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

Osnovni elementi za provedbu suenja piljenog drva

1. Prostorija za suenje (komora) dimenzije za predvieni kapacitet punjenja
i suenja piljene drvne mase. Zidovi, krov i vrata trebaju biti od vrste strukture
s niskom toplinskom vodljivosti, dobro brtvljeni. Kontrolirani i automatski
voeni proces suenja drva.
2. Lamelni grijai zraka pogonski medij: topla/vrela voda (najee),
suhozasiena para, termalno ulje; regulacija Q = f (), G = konstantno.
3. Izmjena zraka izmjena dijela vlanijeg cirkulirajueg s istom koliinom
svjeeg zraka; parovi bonih ili krovnih otvora s servomotorskim upravljanjem
serijom spregnutih klapni ugraenih u otvore za cirkulaciju zraka prema
higrometrijskim uvjetima u suari.
4. Cirkulacija zraka ventilatori aksijalni reverzibilni, promjenjiv broj okretaja,
Ne = f(Vz, dp, v). Broj ventilatora i hidraulike karakteristike ovise o: veliini
suare, kapacitetu punjenja, maksimalnoj koliini zraka u cirkulaciji, vrstama,
gustoi i debljini drva koji e se u suari djelovanjem razliitih reima suiti od
srednjeg visokog do srednjeg niskog sadraja vlage drva.
Transportirana koliina zraka najveim dijelom mora prolaziti preko ogrjevne
povrine grijaa zraka, kroz razmake izmeu sloenog drva u sloajevima, te
kruno u ciklus termodinamike obrade, u cilju odnoenja vlage s povrine
drva prema trenutnim uvjetima reima suenja.

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

5. Ovlaivanje cirkulirajueg zraka omekanom vodom visokog tlaka

(najee i PH = 7 8), otplinjenom suhozasienom parom (esto problem
zbog unosa toplinske energije i poremeaja reima suenja). Automatsko
doziranje rasprivanjem vode (tlak i do 80 bar) u sitne estice ( 50 m) u
cirkulirajui zrak sukladno reimu u odreenom intervalu suenja.
6. Pravilno sloeni i postavljeni sloajevi drva.
7. Mjerne sonde vlanosti drvne mase (ubodne elektrode ili kontinuirano
praenje dozvoljene deformacije suene drvne mase.
8. Ravnotena vlaga tijekom procesa suenja.
9. Sustav za automatsko voenje, upravljanje, kontrolu i nadzor
(stacionarni i/ili daljinski) suenja piljenog drva.

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

presjek a a

tlocrt

presjek b - b

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

Izolirani zidovi i krov suare

Ventilatori
Odvod dovod zraka
Sloajevi drva
Lamelni grijai zraka
Ovlaivanje zraka vodom
Profilirani meustrop
Pokreta vrata
Hidrauliki mehanizam

Karakteristini oblik suare

piljenog drva (shematski
prikaz V 100 m3)

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

SUARE PRIMJERI 1 (POPRENI PRESJEK)

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

KONVEKTIVNA SUARA PRIMJER 2

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

KONVEKTIVNA SUARA
PRIMJER 2

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.

Sloajevi drva
Razvod medija grijanja
Ventilatori
Grijai zraka
Ovlaivanje zraka
Meustrop
Odsisni ventilator s zaklopkom (izmjena zraka)
Dovod svjeeg zraka
Upravljaki ormar
Mjerno mjesto psihrometar (danas EMC)

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

Lamelni grijai

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

Reverzibilni ventilatori - sklop
Stropni ventilacijski otvori

Toplinska podstanica
Boni vent. otvori

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

SUARA PILJENOG DRVA PRIMJER MONTAE

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

Sloaj (evi) piljenog drva priprema, slaganje i postavljanje u suaru
Preporuljive debljine letvica pri slaganju piljenog
drva u sloajeve:

Zbog unificarnosti izrade prihvatljivo: kvadratini

presjek debljine 25 mm i 38 mm.

Horizontalni razmak izmeu dvije letvice u sloaju

ovisi o debljini drvne mase, preporuljivo je:

Karakteristini sloaj piljenog drva

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

Sloaj (evi) piljenog drva priprema, slaganje i postavljanje u suaru

Pravilno postavljanje

Nepravilno postavljanje

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

Sloaj (evi) piljenog drva priprema, slaganje i postavljanje u suaru

Pravilno postavljeni
sloajevi u suaru

Nepravilno
postavljeni sloajevi
u suaru

Pravilno
oblikovan sloaj
Osueno piljeno
drvo: bijela
bukva, elementi,
debljina 60 mm

Postavljeni sloajevi drva u suaru,

elementi, hrast, d = 50 mm

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

Mjerne sonde vlanosti drvne mase
Mjerenjem odravanja i sniavanja srednje vlage drva tijekom suenja vodi se reim
suenja odreene, vrste, gustoe i sortimenta drva u suari.

Metode mjerenja:
elektrina svojstva drvne tvari i elektrinoj vodljivosti vlage (ubodne elektrode,
najea primjena u praksi),
dozvoljena volumna deformacija piljenog drva tijekom provedbe reima u svim fazama
suenja (kontinuirano, primjenjuje se u specifinim sluajevima),
termografska + spektrometrijska (kontinuirano praenje temperaturnih promjena u funkciji
trenutne vlage materijala i uspostavljenog reima tijekom svih faza suenja drva,
koritenjem numerikih vrijednosti prema odgovarajuem etalonu za odreenu vrstu,
gustou i sortiment drva istraivanje, u razvoju).

Elektrina svojstva drvne tvari i elektrina vodljivost vode ubodne elektrode

Primjena: Sklopovi sa vie ubodnih elektroda (6 12) postavljaju se u paru na razliita
karakteristina mjesta u sloajeve drva. Mjerenje srednje vrijednosti vlage drva (svih ili izabranih
sondi) kontinuirano je u funkciji odravanja i promjene uvjeta reima suenja drvne mase.

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

Postavljanje mjernih (ubodnih)

sondi u sloajeve - primjer

Ubodne sonde u suari

prije koritenja - primjer

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

Ravnotena vlaga tijekom procesa suenja
Ako se drvo nalazi dovoljno dugo vremena u dodiru sa
zrakom stalne temperature prilagoditi e svoju vlagu vlazi
zraka (svojstvo higroskopnosti) .
Vlaga ravnotee utvruje odreeni postotak vlage u drvu
ovisno o temperaturi i vlazi zraka.
Naelno: kod iste relativne vlage zraka, njegovoj vioj
temperaturi odgovara nia vlaga ravnotee drva. Drvo koje
ima vei postotak vlage sui se, a ono koje ima vlagu
manju od ravnotene ovlaiti e se.
Ravnotenom vlagom drvne mase u odreenoj klimi smatra se vlanost drva u higroskopnoj
ravnotei sa tom klimom definiranom temperaturom i relativnom vlagom zraka (EMC
Equilibrium Moisture Content ).
Zbog odnosa vlage drva s vlagom zraka kod odreene temperature, preko EMC se
odreuje i odrava potrebna relativna vlaga zraka prema reimu u svim fazama suenja.
Primjeri: = 15C i = 65% odgovara EMC 12%, = 30C i = 45% odgovara EMC 8%.

Proces suenja: indirektno odreivanje relativne vlage zraka; koristi se tanka celulozna
lamela koja brzo svoju vlagu prilagoava vlazi okoline i uspostavlja ravnoteni odnos.
Mjerenjem sadraja vlage celulozne lamele i pretvaranjem u EMC vrijednost (ravnotena vlaga
za drvnu masu) utvruje se reimom potrebna vrijednost relativne vlage zraka u suari.

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

Reimi i otrina (potencijal) suenja
Reimi suenja sastoje se od niza meusobno povezanih vrijednosti
temperature , relativne vlage i brzine strujanja w zraka u suari kojima se
utvruje brzina suenja odreene vrste, gustoe i sortimenta drva.
Svakoj vrsti, gustoi, debljini i sortimentu drva pripada odgovarajui reim
suenja tako da se sukcesivnom dozvoljenom i meusobno ovisnom
promjenom parametara suenja na strani vlanog zraka (,,w) ostvari
maksimalna otrina suenja, bez umanjenja kvalitete osuenog drva.
Otrina suenja definira gradijent suenja u periodu oduzimanja vezane vlage,
a maksimalni gradijent suenja u periodu oduzimanja vezane vlage utvruje
brzinu suenja u odnosu na dozvoljena utezanja pri emu drvna masa do kraja
suenja (do niskog srednjeg konanog sadraja vlage) mora zadrati svoja
mehanika i fizikalna svojstva.

Izraava se odnosom (meunarodna oznaka):

DG = WM/EMC

DG drying gradient, WM wood moisture, EMC equilibrium moisture content

DG > 1 - drvo se sui, DG < 1 - drvo se ovlauje,

DG = 1 - drvo je u higroskopnoj ravnotei.

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

Termodinamika obrada zraka tijekom reima suenja
Temperatura:

grijanje zraka, mijeanje svjei/optoni zrak, izmjena zraka.

Relativna vlaga zraka: ovlaivanje zraka, odnoenje vlage drvne mase,

izmjena zraka svjei/otpadni zrak.

Brzina strujanja zraka: promjenjiva brzina strujanja zraka tijekom pojedinih

faza suenja

Cjelovita obrada zraka u nizu intervala tijekom provedbe reima suenja:

klimatizacija zraka kljuni uvjet pravilnog suenja odreene piljene
drvne mase do niskog srednjeg sadraja vlage.

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

Termodinamika obrada zraka tijekom reima suenja

Shematski prikaz
pojednostavljenog
procesa
termodinamike
obrade cirkulirajueg
zraka u suari
(primjer 1)

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

Termodinamika obrada zraka tijekom reima suenja

h x dijagram primjer 2

h x dijagram primjer 1

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

3. Ciklusi suenja piljene drvne mase

Svaki ciklus suenja koji se provodi prema odreenom reimu dijeli se na
osnovne faze, a svaka faza se dijeli u meufaze (t.z.v. koraci suenja) ovisno o
vrste, gustoe, debljine i sortimenta drvne mase te poetnog i konanog
sadraja vlage.
Osnovne faze suenja:
a) zagrijavanje drvne mase bitno, trenutna vanjska temperatura, vrsta drva i
sortiment, koliina zraka, poetna vlanost, ljeto - samo ventilacija, zima,
progrijavanje drvne mase, zagrijavanje postupno 3 8C/satu. Zagrijavanje po
debljini drva 1,5 3 sata/1cm debljine drva izmeu dva temp. skoka.
- Pasivno zagrijavanje: do 20C bez kontrole vlanosti uz kontrolirani rast
temperature i cirkulacije zraka.
Ako je vanjska temperatura zraka vea od 10C krae se vrijeme provodi
cirkulacija zraka, zatim odmah sljedi aktivna faza zagrijavanja.
- Aktivno zagrijavanje: provodi se od = 20C do temperature o (1) poetka
reima suenja. Kontrolira se temperatura, relativna vlaga i brzina strujanja
zraka. Ako su isueni povrinski slojevi i zatvorene pore drva (t.z.v.
cementirane povrine) potrebno je provoditi dodatnu klimatizaciju otvaranje
pora, jer bi u protivnom bio ugroen ili usporen proces suenja.
Zagrijavanjem se ne sui drvo ve se priprema za aktivnu fazu suenja.

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

Poetna klimatizacija se u pravilu provodi i kada je poetna vlanost drva oko 40 do

50%, a neophodna je kada je ispod ili oko toke zasienosti vlakanaca odreene
vrste, gustoe i debljine drva.
b) Aktivna faza suenja
b1) Suenje iznad toke zasienosti vlakanaca - zapoinje na nekoj
temperaturi 1 predvienog reima suenja. Najveim dijelom se odnosi
slobodna voda, ali se u pojedinim unutarnjim slojevima drva pokree
djelomino i vezana voda zbog veoma zamrenih fizikalnih pojava, naroito
kada je snien sadraj vlage ispod 50 60%. Suenje se provodi do toke
zasienosti vlakanaca, obino oko 30% vlanosti drva.
Suenje se moe provoditi prema tri naela (od oko 80 95% do oko 30%
vlage drva)
- 1 = const., EMC = const. W = const. (najmanje znanje i iskustvo o
suenju, spori proces)
- 1 = const., EMC const. W = const. (prosjeno znanje i iskustvo,
nesigurnost u procesu neto breg suenja, za manje debljine lakih vrsta drva)
- 1 const., EMC const. W const. (vrlodobro znanje i bogato iskustvo o
suenju, klizajui reim po sigurnosnoj granici, bre suenje drva).

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

b2) Suenje ispod toke zasienosti vlakanca drvne mase

dodatno podizanje temperature s odvaja i odnosi se vezana vlaga vrsto
upijena u stanine stijenke drva. Dovodi se vie toplinske energije pri vioj
temperaturi. Gradijent suenja je vei.
Dominantni utjecaj na brzinu suenja ima temperatura, neto manji utjecaj
relativna vlaga, a najmanji brzina strujanja zraka.
Karakteristino je stupnjevito podizanje temperature s od 1 do 2 uz
smanjenje EMC prema reimu suenja. Prema reimu u ovoj fazi se drvo
utee, ali pri tome nesmije doi do deformacija i raznih greaka na drvnoj masi.
b3) Suenje ispod toke zasienosti vlakanca drvne mase
konstantna temperatura 2 - gradijent suenja je najvei. Zadnja faza se
provodi pri najveoj temperaturi prema reimu suenja. Sadraj vlage drva se
smanjuje od oko 15% do konane vrijednosti. Ako prethodno nisu nastale
greke, mala je vjerojatnost nastanka greaka u ovoj fazi suenja. Odrava se
2 = const i EMC = const. do kraja suenja.

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

c) Izjednaavanje i kondicioniranje piljene drvne mase

Izjednaavanje se provodi na kraju suenja da se smanje razlike u vlazi
izmeu pojedinih komada drva, a kondicioniranje da se izjednai vlaga po
debljini komada drva i da se drvo oslobodi naprezanja.
Oba postupka daju zadovoljavajue rezultate za konani postotak vlage drva
izmeu 5 do 12%.
Izjednaavanje: poetak pokusni komad ima najmanje 2% manju vlagu od
one na koju se drvo sui. Trajanje dok najvlaniji pokusni komad ne
postigne konani postotak vlage na koju se drvo sui.
Pri tome je 2 = const i EMC za oko 2% nia od konanog postotka vlage
na koju se drvo sui.
Kondicioniranje poinje kada je srednji postotak vlage najvlanijeg
pokusnog komada jednak konanom postotku na koji se drvo sui, bez
obzira da li se provodi izjednaavanje. U suari se odrava temperatura
prema zadnjem stupnju reima, ali da je mogue odravati odgovarajuu
vlagu ravnotee.
Vlaga ravnotee treba biti za meko drvo 1,5 2%, a za tvrdo drvo 2 3%
vea od konanog postotka vlage na koje se drvo sui
(za debljine 20 mm).

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

d) Hlaenje osuene piljene drvne mase

Postupno se provodi hlaenje prema odreenom satnom padu gradijenta
temperature u suari, ovisno o vanjskim mikroklimatskim prilikama.
Sniavanje temperature 2 do oko 30 do 38C provodi se u koracima sa
oko 5 do 8C/satu, a nakon toga osuena drvna masa se prirodno hladi.
Temperatura se u suari prirodno smanjuje iskljuivanjem sustava za
grijanje. Odrava se kontrolirana cirkulacija zraka uz vlagu ravnotee
izjednaavanja/kondicioniranja ili zadnjeg stanja aktivne faze suenja.
Pri temperaturi drvne mase oko 30C ili prema predvienim uvjetima
suenja iz suare se iznose sloajevi drva, a pri niim vanjskim
temperaturama kad je temperatura drvne mase u suari oko 20C.

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

PROVEDBA REIMA SUENJA U KONVEKTIVNOJ SUARI PRIMJER, hrast d = 25 mm

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

Reim suenja voenje, upravljanje i kontrola

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

BRZINE CIRKULIRAJUEG ZRAKA KROZ
SLOAJEVE DRVA (PREPORUKA)

HRVATSKA KOMORA
INENJERA
STROJARSTVA

Utjecaj razmaka X na brzinu suenja cx i na smanjenje srednjeg sadraja vlage uxs piljenica
drva u sloaju debljine d1 = 38 mm za prikazane uvjete

Utjecaj temperature z na brzinu suenja cx i na smanjenje

srednjeg sadraja vlage uxs piljenica drva u sloaju debljine d1 = 38
mm za prikazane uvjete

HRVATSKA KOMORA
INENJERA
STROJARSTVA

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

Utjecaj relativne vlage z na brzinu suenja cx i na smanjenje srednjeg sadraja vlage uxs
piljenica drva u sloaju debljine d1 = 38 mm za prikazane uvjete

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

Utjecaj brzine strujanja w na brzinu suenja cx i na smanjenje srednjeg sadraja vlage uxs
piljenica drva u sloaju debljine d1 = 38 mm za prikazane uvjete

HRVATSKA KOMORA INENJERA STROJARSTVA

HVALA NA POZORNOSTI!