VISOKI RIZICI

DODATNI TROKOVI

DEVIZNI KREDIT
NA TO MORATE OBRATITI
PANJU

TO JE DEVIZNI KREDIT?

Devizni kredit poseban je oblik devizne pekulacije.

Sukladno tome raznoliki i visoki su rizici koji ga prate:

Devizni kredit pekulativno je poslovanje visokog rizika:

Devizni kredit je zajam podignut u devizama koji se

otplauje u devizama. Ovisno o povoljnoj kamatnoj stopi,
podie se u pravilu u vicarskim francima, japanskom jenu ili
amerikim dolarima. Banka e za Vas kod isplate zamijeniti
devize u eure, a kod plaanja kamata i otplate zamijenit e
vae eure u devize.

rizik promjene kamatne stope,

rizik promjene deviznog teaja,

te mogui rizik nositelja kredita.

Devizni kredit takoer uzrokuje znaajno vee trokove od

kredita u eurima neke je mogue predvidjeti, no neki
mogu nastati neplanirano. Primjerice:

trokovi zamjene i trokovi osiguranja,

poveanje potrebnih sredstava osiguranja,
prisilna pretvorba deviznog kredita u kredit u eurima u
nepovoljnom trenutku.

Takoer je potrebno uzeti u obzir:

dodatne izdatke jer je izdatak banke znatno vei kod

deviznih kredita nego kod kredita u eurima;

dodatne trokove za dvostruko preraunavanje valuta

(devize/euro,

euro/devize)

razmjerno

visokim

minimalnim izdacima i deviznom provizijom;

mogue dvostruke trokove voenja rauna jer banka

mora voditi jedan korisniki raun u eurima i jedan u
stranoj valuti.

u dananje vrijeme nitko ne moe znati kako e se

trenutno povoljna kamatna stopa razvijati u
budunosti.
u dananje vrijeme nitko ne moe znati kako e se
devizni teaj a time i iznos rate kredita
razvijati u budunosti.
u dananje vrijeme nitko ne moe znati kolika e
biti kamatna stopa koju e u konanici ostvariti
nositelj kredita.

ZATO DEVIZNI KREDITI?

Budui da su kredit, plaanje kamata i otplata u devizama, u

nekim je valutama mogue zaraditi na kamatama. Stoga
uvijek postoji teajni rizik ako se ne ostvaruje dobit u
devizama iako se sva plaanja za klijenta vre u eurima.

Uzimajui u obzir sve trokove i rizike, nitko unaprijed ne

moe znati hoe li poetna povoljna kamata uiniti devizni
kredit povoljnijim od kredita u eurima.

TO JE NOSITELJ KREDITA?

PET PRAVILA ZA DEVIZNE KREDITE:

1. Podignite devizni kredit iskljuivo ako si moete

priutiti takvo financiranje i kreditom u eurima!

2. Uvijek budite svjesni rizika kreditne kamatne

stope, devizni teajevi i prinosi kod financijskih

ulaganja iznimno su promjenjivi!
3. Imajte na umu temeljno ekonomsko naelo: vea
kamatna stopa na financijska ulaganja uvijek je
vezana uz vei rizik!
4. Dosadanji razvoj, kod povoljnih kamatnih stopa ili
deviznog teaja, ni u kom sluaju nije jamstvo za
budunost!
5. Koristite iskljuivo financijske proizvode koje i sami
razumijete!

Medijski vlasnik, izdava i proizvoa:

Nadzor financijskog trita FMA, 1020 Be, Praterstrae 23;
Austrijska nacionalna banka, Otto-Wagner-Platz 3, 1090 Be.
Za sadraj odgovoran. Klaus Grubelnik, FMA, Stoerni odjel Opi
poslovi upravnog odbora i odnosi s javnou; Mag. Gnther Thonabauer,
Austrijska nacionalna banka, odjel za odnose s javnou.
e-mail: fma@fma.gv.at; oenb.info@oenb.at
Internet: www.fma.gv.at; www.oenb.at
Uredniki rok: 31.1.2006.

INFORMACIJE
O RIZICIMA DEVIZNIH
KREDITA

Krediti se uglavnom otplauju sa zadnjom ratom, to znai

da se cjelokupni kredit otplauje tek na kraju roka otplate, a
redovito se plaaju samo kamate. esto se usporedno s
time priteuje jedan nositelj kredita. Nositelji kredita mogu
biti ivotna osiguranja, investicijski fondovi ili drugi
vrijednosni papiri. Namjera je da se nositelj kredita na kraju
roka otplate koristi za otplatu kredita. Hoe li e nositelj
kredita biti dostatan u tu svrhu ovisi i o dobiti koju je zaradio
nositelj kredita.

KOJI DODATNI RIZICI POSTOJE KOD DEVIZNIH KREDITA?

RIZIK PROMJENE KAMATNE STOPE

Kao to je poznato, kamatne stope predmet su znatnih

oscilacija. Prednost kamatne stope u usporedbi s kreditom
u eurima uslijed promjena ekonomskog okruenja na
podruju eura kao i na deviznom podruju - brzo se moe
izgubiti, ak i pretvoriti u gubitak.

D R A S T I A N P R I MJ E R :

U travnju 1990. godine prednost kamatne stope kredita u

jenu u odnosu na kredit u eurima iznosila je 1,69%. Kada se
uzmu u obzir trokovi koje su uzrokovale oscilacije teaja
euro/jen za vrijeme otplate kredita, tada je stvarno
optereenje kamatne stope (efektivna kamata) u eurima bilo
nie za otprilike 30%.
.

D R A S T I A N P R I MJ E R :

Tko je poetkom devedesetih godina uzeo kredit u jenu u

visini od 100.000 na rok od 10 godina, na kraju je zbog
nepovoljnog razvoja deviznog teaja morao vratiti kapital od
190.000 - bez obzira na kamatnu stopu. Kod istog kredita u
vicarskim francima jo uvijek se radi o iznosu od125.000 takoer bez obzira na kamatnu stopu.

Nositelji kredita svoju zaradu ostvaruju veinom kroz

investicije na kapitalnim tritima. Stoga nose klasian rizik
kao kod pekulacija vrijednosnim papirima: to je via
oekivana dobit, to je vei povezani rizik.
RIZIK NEPLANIRANIH TROKOVA

Efektivna kamata (optereenje kamatne stope ukljuujui teaj)

Kredit u eurima (rok otplate 4/904/00):

7,75%

Kredit u jenima (rok otplate 4/904/00):

10,95%

Kredit u eurima (rok otplate 4/934/03):

5,76%

Kredit u vicarskim francima (rok otplate

4/934/03):

6,37%

RIZIK PROMJENE TEAJA

Devizni krediti veinom imaju rok otplate od 20 do 25

godina. Gornji grafikon prikazuje kako se esto, naglo i
ekstremno mijenjala kamatna stopa od 1980. godine, u
odnosu eura prema jenu i eura prema vicarskim francima.
Postojala su razdoblja u kojima nije bilo prednosti kamatne
stope ni u jednoj od triju valuta, razdoblja kada su kamate
u eurima bile povoljnije i razdoblja u kojima je kamatna
stopa bila povoljnija u jenu ili u francima razlika je pritom
iznosila do plus/minus 6 postotnih bodova. Izgubi li se
prednost kamatne stope, kredit je mogue pretvoriti u kredit
u eurima ili drugi devizni kredit, ali to stvara nove trokove,
koji e prethodnu prednost financiranja brzo iscrpiti i u
konanici financiranje uiniti znatno skupljim u odnosu na
financiranje u eurima.
Zbog stalnog podmirenja deviznog kredita u stranoj valuti
(kamate/otplata) razvoj teaja valute odluujui je za stvarni
troak optereenja.

Devizni teajevi takoer su predmet brzih i nepredvidivih

oscilacija kao i kamatne stope. Na primjeru teajeva,
grafikon jasno prikazuje oscilacije u teajevima tijekom
duljeg vremenskog razdoblja.

RIZIK NOSITELJA KREDITA

Devizni krediti zakljuuju se u pravilu kao jednokratni

krediti: tijekom roka otplate otplauju se samo kamate,
glavnica na kraju roka otplate dospijeva jednokratno. Uz to
se dodatno ugovara takozvani nositelj kredita u pravilu je
to kapitalno ivotno osiguranje, fond polica ili plan tednje u
vrijednosnim papirima (investicijski fondovi) s kojim se tedi
kapital, a koji je potreban za zatvaranje kredita (stoga nositelj
kredita).
to je vea prosjena dobit ovog nositelja kredita, to je nii
mjeseni iznos utede da bi se kredit mogao zatvoriti. Ne
uspije li se ostvariti obeana kamatna stopa, kredit nije
mogue zatvoriti u punom iznosu.

PRIMJER:

Kako bi za kredit s rokom otplate od 20 godina, postojalo

100.000 za zatvaranje kredita, mjeseno je potrebno 197 ,
uz pretpostavku da je prinos nositelja kredita 7%.
Ako primjerice nositelj kredita ne ostvari predvienih 7% ve
samo 5%, tada se umjesto 100.000 tedi samo 79.956 .
Rupa u financiranju iznosi 20.044 ; kod nedostatka od 3%
nedostaje ak 35.600 od potrebnih 100.000 .
Ojaa li strana valuta u kojoj ste uzeli kredit, vie ete eura
otplaivati nego to ste dobili kod isplate kredita.

Trokovi zamjene i trokovi osiguranja: Rizik poveanih

trokova uslijed promjena kamatnih stopa i/ili promjena
deviznog teaja moe se osigurati alternativnim
financijskim proizvodima. Mogua je i promjena valute
kredita u bilo kojem trenutku. Meutim, obje opcije
uzrokuju znatne trokove koji poetnu prednost u
financiranju mogu vrlo brzo pretvoriti u suprotno.
Prisilna pretvorba: Ako devizni kredit primjerice zbog
nepovoljnog razvoja deviznog teaja nije uredno
podmiren ili nije vie dovoljno osiguran, banka moe
kredit prisilno, ak i uz nepovoljniji devizni teaj, pretvoriti
u kredit u eurima. Navedeno se primjenjuje i ako se
nositelj kredita uredno ne podmiruje ili ne donosi
oekivanu zaradu.
Poveanje potrebnih instrumenata osiguranja: Kod
nepovoljnog razvoja deviznog teaja pod prijetnjom
druge prisilne pretvorbe mogue je zatraiti dodatne
proizvode za osiguranje deviznog teaja i/ili rizika
kamatne stope. Oni mogu biti vrlo skupi. Mogue je
zatraiti i poveanje instrumenata osiguranja, poput
poveanja hipoteke zajedno s naknadom za upis u
zemljinu knjigu, dodatno osiguranje kredita ili poveanje
nositelja kredita, zbog njegove neostvarene zarade.
Produljenje roka otplate: Prijelaz na drugu valutu mogu
je u pravilu svaka tri mjeseca. Navedeno nosi visok rizik
pri turbulencijama u teaju valute primjerice nakon
teroristikog napada 11.rujna 2001. godine - jer tada nije
mogue odmah reagirati.