You are on page 1of 50

flJELO

I | 50 K R E T

fij\A K R O N O V E

Vodi za samopomo
Tatjana Rutoni

Vodi za samopomo

Mojoj mami
Tekst i fotografije Planetopija d.o.o.
Uredila: Merima Nikoevi Ibrahimpai
Lektura: Anka Muni
Fotografije: Biljana Gaurina
Dizajn naslovnice: DD Studio, Zagreb
Grafiko oblikovanje: DD Studio, Zagreb
Tisak: Krati, Zagreb
Za nakladnika: Marina Kralj Vidaak
Nakladnik: Planetopija, Zagreb

1>

vtv.vj

Sva prava pridrava nakladnik. Nijedan dio ove knjige ne smije se upotrijebiti niti reproducirati na bilo
koji nain bez pisane dozvole, osim u sluaju kratkih navoda u kritikama ili ocjenjivakim lancima. Za
sve obavijesti moete se obratiti nakladniku.

Vana napomena!
U sluaju ozbiljnih i dugotrajnih problema nemojte sami sebi postavljati dijagnozu i primjenjivati tretmane.
U sluaju da prolazite propisanu terapiju, ni u kojem sluaju nemojte je zamijeniti nekim od ovdje nave
denih tretmana.
U svim navedenim sluajevima konzultirajte se s lijenikom ili profesionalnim terapeutom.
U sluaju infekcije, upala ili ira nuna je struna medicinska njega.
Ako bolujete od tekih oboljenja kao to su rak, srane bolesti, visok krvni tlak i teke kronine bolesti,
ove terapije primjenjujte samo u dogovoru s lijenikom te uz prethodnu konzultaciju s profesionalnim
terapeutom.
Ovaj prirunik nije zamiljen kao zamjena za lijeniku pomo i stoga ni nakladnik, a ni autorica ne
odgovaraju za eventualne tegobe.

CIP - Katalogizacija u publikaciji


Nacionalna i sveuilina knjinica Zagreb

illl

UDK 615.821(035)
RUTONI, Tatjana
Akupresura : vodi za sam opom o
/Tatjana Rutoni. - Zagreb : Planetopija,
2006.

ISBN 953-257-032 2

I. Akuprc'sur.i
301005179

Vodi za samopomo

Prirunik

Tatjana Rutoni

Zahvale

Sadraj
Zahvale
Uvod
Meridijani
Meridijan plua
Meridijan debelog crijeva
Meridijan eluca
Meridijan slezene i guterae
Meridijan srca
Meridijan tankog crijeva
Meridijan mokranog mjehura
Meridijan bubrega
Meridijan gospodara srca
Meridijan trostrukog grijaa
Meridijan unog mjehura
Meridijan jetre

6
11

\mo mi dio jedne velike cjeline. Da bi bilo to moglo biti uinjeno i materijali#.mu. potreban je trud mnogih dijelova te neispriane prie. Sama ideja ostala bi
'i/i.i/ena i uspavana u mnogim umovima da nema dragih, vrijednih i djelotvor
nih pomagaa koji zapravo slau mozaik od naizgled nepovezanih dijelova.

14
* < veliko hvala ljudima koji su mi omoguili da se naem na ovome putu:
Mdi<tnki Boban Peji i Zlatku Pejiu, mojim uiteljima i prijateljima. Veliko hvala
INflijcpim i predragim trudnicama: urednici knjige, dragoj prijateljici Merimi
Ntko(evi Ibrahimpai, koja mi je davala podrku strpljenjem i korisnim savjetima
*r li/.ijnerici Lei Brezar iz DD Studija, koja je svaki put svojim idejama osvjeavala
htjduci izgled knjige.

Ivrtl.t Hiljani Gaurini, fotografkinji, koja ne skida osmijeh s lica i ini sve oko sebe
<H><|iiim i jednostavnim.
Mvdl.i modelima koji su se zaista naradili pritiui se posvuda po tijelu, trpei

moje nc ba uvijek strpljive upute: Ivanu Mareniu, Martini Martinevi, Miji

Akupresurne toke

* -ttu'.i, Bianki ugelj i Boici anaiji.

Tegobe
Alergije
Astma
801
Bolovi u vratu
Depresija
Dijareje
Glavobolje
Impotencija i seksualni problemi
Imuni sustav
Konstipacija
Nesanica
Pamenje i koncentracija
PMS, menstruacijski grevi i bolovi
Prehlade i gripa
Problemi sa sinusima
Problemi sa elucem i probavne smetnje
Sindrom kroninog umora
Zadravanje vode

49
51

! jc c tja to d

5?

Uvod
Stil ivota uvelike utjee na nae unutarnje stanje, a oituje se i na naoj vanjtini.
Osjeaj pokretnosti, fleksibilnosti, snage te unutarnjeg mira jasan je znak visoke
razine vitalnosti. Bez neprestanog odravanja cijeloga bia, prije ili kasnije dolazi
do pojave razliitih simptoma. Prvo se ne osjeamo dobro, umorni smo, nervozni,
pojavljuju se glavobolje, probavne smetnje, bolovi u razliitim dijelovima tijela, ne
sanica, postajemo razdraljivi i manje tolerantni na svakodnevne izazove... Ve u
tim trenucima svjesni smo da neto nije u redu. Usredotoeni smo samo na sebe,
pokuavajui se rijeiti prvenstveno umora kao najeeg popratnog simptoma.
Neugodni simptomi popraeni bolovima pokuaj su tijela da ponovno uspostavi
ravnoteu. Energija (ki, chi, prana) u miinom tkivu kao i u unutarnjim organima
vie ne cirkulira dobro. I eto nas u zaaranom krugu u kojem tijelo alje signale
umu da neto ne valja, a um zbog svoje krutosti ili trenutane nemogunosti
promjene stava, zadrava nepromijenjeno stanje.
Sve ove promjene, ciklusi izmjene bolesti i zdravlja, pokuaj su tijela da sauva i
votnu energiju potrebnu za dugorono zdravlje. ivotnu energiju ine esencijalna
energija koju nasljeujemo od roditelja u trenutku roenja, te vitalna energija koju
stvaramo i odravamo nainom ivota. (Pritom, nai bi napori trebali biti usmjereni
na ouvanje i jaanje vitalne energije, dok esenciju ne bismo smjeli nainjati.)
Povezanost uma i tijela
Fizika i emocionalna patnja izraaj su mentalne neravnotee te naina ivota. U
naem tijelu postoje dva centra: centar fizikog i centar psihikog tijela. Psihika ra
zina stvara misli koje se putem ivanog i endokrinog sustava prenose na tjelesnu
razinu. Misli stvaraju osjeaje i emocije kojima nerijetko robujemo. One misli i osje
aji koji prevladavaju kod ovjeka, koje njegujemo, upravo su ti koji ga izgrauju.
ak kad promijenimo nain i stil ivljenja, trebat e odreeno vrijeme da doe do
promjene na staninoj razini. Zato nam se ponekad ini da puno ulaemo u sebe,
da "radimo na sebi", da se trudimo biti bolji, a rezultati su minimalni ili nikakvi.
ini nam se da nam se vraaju stari strahovi i modeli ponaanja te da je sve to
prevelika cijena za tako minimalan napredak i promjenu. No, kako uvodimo
zdrave promjene u nain ivljenja (prehrana uma i tijela, disanje i tjelovjeba),
tako se cijeli sustav poinje regenerirati i smanjuju se ili nestaju neeljeni simp
tomi te stanja koja nismo u stanju kontrolirati.
Nakon to ponovno uspostavimo zdravo stanje u tijelu te kad simptomi nestanu,
postajemo manje zaokupljeni sobom. Tad osjeamo ne samo dovoljnu snagu,
nego i potrebu da pomognemo drugima. Pomaganjem drugima, te odravajui
vlastito zdravlje iscjeljujemo svoje blinje, prijatelje, okolinu, te cijelu Zemlju.
6

Tradicionalna kineska medicina


Kioz stoljea prouavanja stari Kinezi, a kasnije i japanska kultura pridonijeli su
'.i/voju akupresure i kasnije shiatsua. Metodama pokuaja i pogreaka pronalazile
m i se akupresurne toke, a njihovo se djelovanje potvrdilo kod mnogih zdravstve
nih tegoba. Otkriti na koji nain neka toka djeluje na tijelo i um, te kako je treti
rati, bio je veliki izazov za stare kulture koje su u tome na kraju bile uspjene definirale su postojanje 365 akupresurnih toaka ijim su povezivanjem nastali
norgetski tokovi ili meridijani koji se proteu cijelim tijelom. Jedan od naina
'.id na akupresurnim tokama i energetskim tokovima jest i shiatsu koji se razvio
ooito kasnije kao jedinstvena tehnika pomoi u lijeenju razliitih problema.
1nma tradicionalnoj kineskoj medicini, svaka pojava na ovome svijetu, posljedica
) dviju suprotnih, a istodobno komplementarnih sila: yina i yanga. Izmeu tih
<Iviju krajnosti postoji mnotvo izriaja (pet transformacija) koje utjeu ne samo
0.1 nae zdravlje, nego i na sam ivot na Zemlji. Prepoznavanje tih izraaja na
1.t/nim razinama postojanja mogu nam biti od neprocjenjive pomoi i dati jasnu
.liku o problemu koji nas titi.
Kako djeluje akupresura?
ilavna karakteristika akupresure i shiatsua jest njihova jednostavnost koja dovodi
ilo unutarnje energetske reorganizacije na suptilnoj razini. Ravnotea ivotne
fnergije (koju drevne kulture nazivaju ki ili chi energijom ili pranom) unutar tijela
.matra se osnovom zdravlja, ne samo tjelesnog nego i psiho-emocionalnog.
i) naem tijelu postoji 12 glavnih energetskih tokova ili meridijana koji su poveza
ni s razliitim organima i psiho-emocionalnim izraajima. Na svakom meridijanu
n.ilaze se mnoge akupresurne ili akupunkturne toke, ijim povezivanjem dobiva
mo meridijane. To su toke ulaska i izlaska energije. U njima se oituju razliite
t|<-lesne neravnotee. Akupresurne toke mogu biti pune, prazne ili uravnoteene,
('utiskom na njih, preko razliitih tjelesnih sustava (ivani, endokrini, miinokotani, limfni itd.) djelujemo na razliite razine postojanja: tjelesnu, mentalnu i
'luhovnu.
l'ntiskom na odreene akupresurne toke i meridijane, uspostavlja se ponovni
itrotok energije. Ta energija moe biti zablokirana, premalo ili previe akumulirana
u odreenim dijelovima tijela. Raznim metodama pritisaka (blagih ili jaih),
<injeenja, trljanja, lupkanja, tkivu dajemo podraaj koji putem ivanog sustava
prenosi informaciju u mozak. Mozak tad prerauje tu informaciju, tako da ona na
povratnom putu pronosi kroz tijelo promijenjenu kvalitetu.

Uvod

Ponekad se interakcija izmeu uma i tijela dogodi ve nakon nekoliko dana redovi
tog tretiranja, a ponekad je potrebno due razdoblje. Takoer su bitni na stav i
odlunost u tome. Ako smo vrsto odluili promijeniti neto u svome ivotu, tad
emo poduzimati razne aktivnosti koje e nas dovesti do eljenog rezultata. Nakon
i u toku tretiranja promijenit emo i razliite navike u vezi s kretanjem, prehranom,
te ostalim temeljnim kvalitetama koje potiu proces samoiscjeljenja.
Vodi za samopomo
Budui da se shiatsuom bavim ve deset godina, u ovoj knjizi kombiniram svoje
iskustvo koje sam stekla kao shiatsu terapeutkinja, odnosno ono za to sam otkri
la da je djelotvorno kod najuobiajenijih tegoba. Pomou tih saznanja osmislila
sam slijedove tretiranja akupresurnih toaka i meridijana koje svatko moe sam na
sebi primjenjivati s ciljem trenutanog ili dugoronog poboljanja kvalitete ivlje
nja. Nee biti puno govora o razliitim dijagnostikim tehnikama, nego u vam
pruiti upute kako tretirati ve postojee simptome.
Tretiranje toaka i meridijana
Za tretiranje meridijana i akupresurnih toaka u ovoj knjizi primjenjivat ete
odreene vrste pritisaka i trljanja razliitim dijelovima tijela: vrhovima prstiju,
dlanovima, palevima na rukama i nogama, nonim prstima, zglobovima stisnutih
aka. A koristit ete i dvije ne ba potpuno nove teniske loptice koje e odigrati
vanu i kvalitetnu ulogu u samotretiranju raznih meridijana i toaka.
No, prije nego to ponete provoditi neki tretman morate znati sljedee:

u tkivu, tad to podruje tretirajte snanijim pritiscima. Ako je podruje koje


tretirate napeto i bolno, primijenite prvo lagani pritisak dok bol ne oslabi pa
zatim tretirajte dublje. Ako podruje koje tretirate ari, prilagodite pritisak
(tako da bude slabiji ili snaniji) i zadrite ga sve dok arenje ne proe.
Redovitim tretiranjem toaka i meridijana dobit ete bolji osjeaj za vlastito tijelo,
tk<e ete prepoznavati simptome koje vam alje i bre ete rjeavati probleme
k<>|i se nerijetko povremeno pojavljuju kod svakoga od nas. Simptomi koji prelugo traju ili kad su prisutni jaki bolovi zahtijevaju lijeniku pomo. U takvim
U .ijevima tretiranje toaka i meridijana samo je pomo uz profesionalni mediinski tretman.
( idje i kako provoditi tretmane
Duboko disanje tijekom samotretiranja toaka i meridijana od najvee je vanosti
.1 postizanje maksimalne dobrobiti. Dubokim disanjem proiavamo sve tjelesne
trukture, masiramo unutarnje organe i putem krvi dovodimo svje kisik u najul.iljenije dijelove tijela. Modane stanice bivaju osvjeene te cijeli na sustav
iioinje uravnoteenije funkcionirati. Dubokim disanjem olakavamo bolove kad
tuiramo napeta tkiva, a cijelo se tijelo oputa. Bol nas obino blokira i diemo
plitko, no nakon samotretiranja na cijeli sustav bit e osvjeen.
i
ikoder je vano napomenuti da je za primjenu bilo kojeg u knjigu ukljuenog
tretmana nuno osigurati oputenu atmosferu u kojoj se posve moete posvetiti
.bi (za vrijeme stanke, kod kue itd.), a u situacijama kao to je npr. radna
itmosfera, moete trenutano ublaiti simptom tretiranjem pojedine akupresurne
toke.

Postoje tri vrste boli: bol koja iritira (puno i napeto tkivo ili toka), bol koja pae
Na to jo treba pripaziti
("prazno" tj. slabo, kao ispuhano tkivo) i bol koja ari (osjeaj manjeg ili veeg
Pritisci trebaju biti polagani i ritmiki.
arenja u tkivu). Bol koja ari najee je znak akutnog stanja i kod nje problem
najbre nestaje. Potrebno je samo da se dovoljno dugo zadrite na tom
Tretiranje toaka na trbuhu treba biti vrlo paljivo pogotovo ako ste bolesni.
podruju. Bol koja pae otkriva nam da je u pitanju energetski manjak u tijelu
Za vrijeme trudnoe najbolje je ne tretirati abdomen.
te uzrok problema. Bol koja iritira najee otkriva samo simptom, odnosno

Ne radite direktno na oiljku bilo koje vrste ako nije stariji od est mjeseci.
javlja se na povrini tijela gdje je nastala neravnotea, ali ne ukazuje nam na
Nakon tretmana nekoliko minuta mirno sjedite ili leite da tijelo i um mogu
uzrok.
apsorbirati poruke koje ste im poslali.
Za svaku od te tri vrste boli treba primijeniti odgovarajui pritisak. Pritisci
trebaju varirati od potpuno laganih i mekih do vrstih i snanih. Ako je
podruje tijela ili toka koju tretiramo "prazna", to ete osjetiti kao prazninu
8

Uvod

Ako pri pritisku na jednu toku osjetite reakciju u suprotnom dijelu tijela, to je
samo jo jedan znak da energija kola cijelim tijelom.
Uvod

i r

Meridijani
Meridijani ili energetski tokovi nain su
povezivanja akupresurnih toaka u tijelu. Ima
ih dvanaest. Svaki je od njih povezan s
odreenim organom u tijelu i prema njima su
imenovani. Oni takoer odraavaju energet
sko stanje svakog organa. Akupresurom se
pokuavaju ukloniti sva zaguenja u energet
skom protoku te tako tijelo vratiti u
ravnoteu, odnosno u optimalno stanje
funkcioniranja.
U nastavku je objanjen poloaj i smjer treti
ranja 12 meridijana. Svaki meridijan oznaen
je poetnom, srednjom i krajnjom tokom, a
neki od njih s vie toaka. Neki e se meridi
jani tretirati djelomino, a neki u cijelosti ovis
no o njihovoj dostupnosti, a smjer tretiranja
je u skladu s tradicionalnom kineskom
medicinom.
Svaki meridijan tretirajte dva puta.
Meridijane moete tretitrati i mentalno.
Udobno se namjestivi u stolcu, duboko
udahnite i izdahnite nekoliko puta. Mislima
pratite tijek meridijana od poetne do zavrne
toke. Na ovaj nain moete istretirati cijeli
meridijan, a ne samo dostupni dio.

Meridijani
N ap om ena:
Akupresura, akupunktura i shiatsu
holistike su metode rada na
tijelu koje podrazumijevaju rad s
terapeutom na dugoronom
uspostavljanju tjelesne, men
talne i emocionalne ravnotee.
Tretmani meridijana opisani u
nastavku predstavljaju nain
trenutanog olakanja, a nikako
zamjenu za klasine tretmane.
Kod prikaza pojednih meridijana
prikazani su samo oni dijelovi
koji se tretiraju.
Podebljane toke su toke koje
ete tretirati, a pokazuju put
meridijana.
Obostrano tretiranje podrazu
mijeva istovremeno tretiranje
meridijana na nogama.
Mjere palac i pol i dva palca
oznaavaju jednaku udaljenost.

M eridijani
PL
DC

SL
S
TC
MM
B
GS
TG
M
J
PMK
SMK

Plua
Debelo crijevo
eludac
Slezena
Srce
Tanko crijevo
Mokrani mjehur
Bubrezi
Gospodar srca
Trostruki grija
uni mjehur
Jetra
Prednji medijalni kanal
Stranji medijalni kanal
13

Meridijan debelog crijeva


(20 toaka)

Meridijan plua
(11 toaka)

Ispruite lijevu ruku ispred sebe, s


nadlanicom okrenutom prema gore.

Ispruite lijevu ruku ispred sebe dla


nom okrenutim prema gore.
Meridijan plua protee se od toke
plua 1 (PL1), na vanjskoj strani prsnog
koa, 3 prsta irine ispod kljune kosti.
Zatim se penje malo prema gore
(prema prsnoj kosti) te zavija i silazi
vanjskom stranom nadlaktice do toke
plua 5 (PL5), u sredini lakatnog pregi
ba, na vanjskom rubu tetive. Zatim
nastavlja vanjskom stranom podlaktice,
prolazei vanjskom stranom jastuia
dlana, do toke plua broj 11 (PL11) na
donjem vanjskom rubu kuta nokta
palca.

DC20

Meridijan se protee istim putem i na


lijevoj ruci.

S M JE R I NAIN TRETIRANJA
Od toke PL1 do toke PL11 u kutu
nokta palca. Udahnite i na izdah
vrhovima prstiju desne ruke pritisnite
toku PL1 na lijevoj ruci. Zatim na svaki
izdah vrhovima prstiju desne ruke treti
rajte smjer cijelog meridijana plua na
lijevoj ruci, prvo na nadlaktici do toke
PL5 pa na podlaktici do toke PL11.
14

Isto ponovite na desnoj ruci.

Meridijan debelog crijeva protee se od


toke debelog crijeva 1 (DC1), na vanj
skom rubu kuta nokta kaiprsta. Zatim
prolazi tokom debelog crijeva 4 (DC4),
na vrhu breuljka koji se pojavi kad
spojite palac i kaiprst. Dalje se kree
unutarnjom stranom podlaktice do
toke debelog crijeva 11 (DC11), na
vrhu brazde (vrhu miia) koja se pojavi
kad savijete lakat. Zatim se iz toke DC
11 protee nadlakticom prema gore do
toke debelog crijeva 15 (DC15) koja se
nalazi u udubljenju koje se pojavljuje
na nadlaktici odmah ispod ramena, kad
je ruka podignuta u vodoravan poloaj.
Meridijan debelog crijeva nastavlja se
do toke DC20 (u kutovima nosnica),
meutim mi emo ga tretirati samo na
ruci, do toke DC15.

SM JER I NAIN TRETIRANJA


Od toke DC1 u kutu nokta kaiprsta
do toke DC15.
Udahnite i na izdah vrhovima prstiju
drsne ruke pritisnite toku DC1 na
li|cvoj ruci. Polako doite do toke
D(4 Nju pritisnite obostrano, palcem i
k.i/iprstom. Zatim na svaki izdah
vrhovima prstiju desne ruke tretirajte

smjer cijelog meridijana debelog crijeva


na lijevoj ruci, prvo na podlaktici do
toke D O 1, pa gore po nadlaktici do
toke DO 5. Isto ponovite na desnoj
ruci.
N apom ena: Toku DC4 nikako ne
smijete tretirati u trudnoi.

15

Meridijan eluca
(45 toaka)

Meridijan slezene i guterae


(21 toka)
Meridijan eluca tretirat ete od toke
25 do toke 41.

Meridijan slezene poinje na unutar


njem kutu nokta nonog palca
(slezena 1 - SL1), penje se unutarnjim
rubom stopala, prolazi s prednje
strane unutarnje kosti skonog zgloba,
nastavlja uz unutarnji rub goljenine
kosti do toke slezene 9 (SL9) 2.5
prsta od linije zgloba koljena, u
udubljenju iza stranjeg ruba go
ljenine kosti. Penje se do toke
slezene 10 (SLIO) 2.5 prsta iznad
unutarnjeg ruba koljenske aice.
Slijedi toka slezene 12 (SL12) na
vodoravnoj liniji koja ide gornjim
rubom pubine kosti, na etiri i pol
prsta udaljenosti od sredinje linije
tijela i iri se u toki slezene 13 (SL13)
jedan palac udaljene od toke SL12.
Meridijan se sada penje okomito
prema gore, do toke slezene 16
(SL16), etiri prsta iznad pupka te
etiri prsta i palac od sredinje linije
tijela.

Poetak je kod toaka eluca 25 (25)


2.5 prsta udaljenih od pupka. Zatim se
sputamo okomito do toke eluca 30
(30), na vodoravnoj liniji koja prolazi
gornjim rubom pubine kosti, 2.5
prsta od srednje linije tijela. Slijedi
toka eluca 31 (31) na sjecitu
zamiljenih linija: okomica iz vrha ilija
ne kosti (najisturenije kosti kuka) i
vodoravna linija koja ide donjim
rubom pubine kosti. Meridijan se
nadalje protee vanjskom stranom
natkoljenice do toke eluca 35 (35) u
udubljenju odmah ispod donjega vanj
skog ruba koljenske aice pa uz vanj
ski rub goljenine kosti do toke eluca
41 (41) na prednjem dijelu stopala, u
udubini u ravnini izmeu palca i dru
goga nonog prsta. Zavrava u toki
eluca 45, s vanjske strane kuta noktf
drugoga nonog prsta.

SM JER I NAIN TRETIRANJA


Od toke 25 prema dolje do toke 45.
Sjednite udobno na stolac. Udahnite i
na izdah vrhovima prstiju obje ruke
tretirajte meridijan eluca od toke 25
do toke 30 na abdomenu. Zatim
nastavite u toki 31 prema dolje do
toke 35 na vanjskim stranama natko
ljenica, tretirajui meridijan vrhovima
prstiju istovremeno na obje noge.
16

Zatim nastavite tretirati obostrano


vrhovima prstiju prema dolje po potko
ljenicama uz goljeninu kost od toke
35 do toke 41 na prednjem dijelu
stopala.

.MJIR I NAIN TRETIRANJA


(M to<"ke SL1 prema gore do toke SL13.
(vii potkoljenicu poloite na desnu
>lli(>l|<?nicu. Udahnite i na izdah palcem
<knnc tuke ponite tretirati meridijan
to/cnc na lijevoj nozi, poevi od toke
'i 1. p.i se polako penjite prema gore
h Mm.ljui unutarnju stranu stopala, pa
trnju stranu goljenice (tibije) do

toke SL9, pa SL10 na natkoljenici. Zatim


se penjite prema gore, tretirajui laktom
unutarnju stranu bedara do toke SLI 2,
pa SL13. Ponovite isto na drugoj nozi.
N apom ena: Toku SL6 zabranjeno je
tretirati u osmom i devetom mjesecu
trudnoe. Toke SL12 i 13 vidljive su na
slici na strani 12.

17

Meridijan srca
(9 toaka)

Meridijan tankog crijeva


(19 toaka)
Ispruite ruku ispred sebe, dlanom
okrenutim prema gore.

Meridijan tankog crijeva tretirat ete


od toke TC1 do toke TC9. Ispruite
ruku nadlanicom okrenutom prema
gore.

Meridijan srca polazi iz sredine


pazune jame (srce 1 - S1), sputa se
unutarnjom stranom nadlaktice do
toke srca 3 (S3) koja se nalazi na
unutarnjem kraju brazde lakta, kad je !
ruka savijena pod kutem od 90 stup
njeva. Zatim se sputa podlakticom do
toke srca 7 (S7), s unutarnje strane
pregiba runog zgloba. Nadalje nas
tavlja do toke srca 9 (S9) na unutar- I
njoj strani kuta nokta malog prsta.

SM JER I NAIN TRETIRANJA


Od toke S1 prema dolje do toke S9.
Udahnite i palcem desne ruke lagano
pritisnite toku S1 u sredini lijeve
pazune jame, jer se tamo nalazi
mnotvo limfnih vorova. Tretirajte
meridijan vrhovima prstiju desne ruke
poloivi palac ispod nadlaktice lijeve
ruke, sputajui se do toke S3, na
18

lakatnom pregibu. Zatim nastavite pal


cem tretirati podlakticu do toke S7 i
zavrite u toki S9 na unutarnjem kutu
malog nokta. Isto ponovite na drugoj
ruci.

Meridijan poinje na vanjskom kutu


nokta malog prsta, (tanko crijevo 1 TC1), penje se vanjskim rubom malog
prsta i ake do toke tankog crijeva 6
(TC6), u malom udubljenju na podlak
tici odmah iza najizraenijeg ispupenja kosti na podlaktici. Zatim se penje
prema toki tankog crijeva 8 (TC8),
izmeu dviju kosti lakta (izmeu one
koja se nalazi blie tijelu kad je ruka
blago savijena s dlanom okrenutim
prema gore, epikondila, i najispupenije velike lakatne kosti, olekranona). Nadalje se penje stranjom
stranom nadlaktice do toke tankog
crijeva 9 (TC9) jedan palac iznad ruba
stranjeg dijela pazune jame kad je
ruka oputena uz tijelo.

SMJER I NAIN TRETIRANJA


()<l toke TC1 prema gore do toke TC9.
Sjednite udobno na stolac. Lijevu ruku
poloite u krilo dlanom okrenutim
prema dolje. Udahnite i vrhovima prsti|u tretirajte meridijan tankog crijeva
polevi od toke TC1 na vanjskom
kutu nokta malog prsta lijeve ruke,

preko TC6 kod runog zgloba i TC8 na


laktu, do toke TC9 iznad stranjeg
ruba pazune jame. Isto ponovite na
drugoj ruci.

19

_______________________

Meridijan mokranog mjehura


(67 toaka)

Meridijan bubrega
(27 toaka)
Meridijan mokranog mjehura
u unutarnjem kutu oka (mokrani mje
hur 1 - MM1), penje se prema gore,
prelazi preko ela do vrha glave, pala<
pol od sredinje linije tijela. Zatim se
poinje sputati prema zatiljku do
toke MM10 na vanjskim rubovima
trapezijusa, jedan i pol prst ispod rub
zatiljne kosti. U toj toki se dijeli u dva
paralelna ogranka, sputajui se okom
to prema dolje. Prva grana meridijana
udaljena je 2 prsta, a druga, paralelna
s prvom, 4 prsta od sredinje linije
tijela. Unutarnja se grana sputa do
krine kosti, pa stranjom stranom
nogu do toke MM40 u sredini ko
ljenske jame. Vanjska grana je paralel
na i spaja se s njom u toki MM40.
Otuda se sputaju kao jedna grana po
sredini lista do toke MM60 u udubiri
s vanjske strane ahilove tetive.
Nastavlja se rubom stopala do toke
MM67, izvan vanjskog ruba nokta
maloga nonog prsta.

S M JER I NAIN TRETIRANJA


Legnite na lea s podignutim koljenima
i stopalima na podu. Poloite dvije te
niske loptice ispod gornjeg dijela lea.
Pomiite loptice prema dolje do slabinskog dijela kraljenice zadravajui se
na bolnim tokama i pritom duboko
diite. Zatim poloite loptice ispod
slabinskog dijela kraljenice i paljivim

20

pritiskom abdomena prema podu dozi


rajte pritisak. I na kraju stavite loptice
ispod krine kosti i podizanjem te
sputanjem stranjice dozirajte pritisak

Meridijan bubrega tretirat ete od


toke B11 do toke B27.
Prva je toka toka bubrega 11 (B11)
na gornjem rubu stidne kosti, pola
palca od sredinje linije tijela. Zatim se
penje na udaljenosti od pola palca od
sredinje linije tijela do toke bubrega
21 (B21) osam prstiju iznad pupka.
Nadalje se iri u toku bubrega 22
(B22), 4 prsta ispod bradavice te dva i
pol prsta od sredinje linije tijela.
Otuda se penje na istoj udaljenosti od
sredinje linije tijela do toke bubrega
27 (B27) u udubljenju ispod kljune
kosti, pored prsne kosti.

SMJER I NAIN TRETIRANJA


()l toke B11 prema gore, do toke B27.
\jwloite udobno na stolac. Vrhovima
i\ti|u obje ruke tretirajte meridijan
bubrega po abdomenu poevi od
toke B11, prema gore do toke B21,
IM IV.2, i po rubu prsne kosti do toke
(I// Pritisak vrite na izdah.

21

Meridijan trostrukog grijaa


(23 toke)

Meridijan gospodara srca


(9 toaka)

SM JER I NAIN TRETIRANJA


Od toke GS1 prema gore, oko
pazune jame, pa prema dolje do
toke GS9.
Poloite lijevi dlan na krilo. Na izdah
vrhovima prstiju desne ruke tretirajte
meridijan gospodara srca na lijevoj ruci
od toke GS1, oko pazune jame, pa
prema dolje po sredini nad
22

Ispruite jednu ruku ispred sebe,


dlanom okrenutim prema gore.

Meridijan trostrukog grijaa tretirat


ete od toke TG1 do toke TG14.

Meridijan gospodara srca poinje u


toki gospodara srca 1 (GS1) koja se
nalazi na palac udaljenosti od brada
vice, s vanjske strane. Penje se prema
gore u luku zaobilazei pazunu jamu,
te se poinje sputati sredinom nadlak
tice do toke gospodara srca 3 (GS3) u
sredini lakatne brazde. Zatim se sputa
sredinom podlaktice do toke gospo
dara srca 7 (GS7), u sredini srednje lim
je zgloba ruke, izmeu dviju tetiva kc
moete napipati. Dalje nastavlja do
toke gospodara srca 8 (GS8) u samcu
sreditu dlana, da bi zavrio u toki
gospodara srca 9 (G9) tono na vrhu
srednjaka.

Poloite jednu ruku na krilo, nadlanicom okrenutom prema gore.

laktice do toke GS3. Zatim se


sputajte po podlaktici do toke GS7,
pa desnim palcem pritisnite toku GS8
i nastavite do toke GS9 na samom
vrhu srednjaka. Isto ponovite na dru
goj ruci.

Meridijan trostrukog grijaa poinje na


vanjskom kutu nokta prstenjaka (toka
trostrukog grijaa 1 -TG1), pa se penje
prema toki trostrukog grijaa 4 (TG4),
u udubljenju na zglobnom pregibu
ake malo ispod i s unutarnje strane
najisturenije kosti zgloba ake. Zatim
se penje vanjskom stranom podlaktice
(izmeu palane i lakatne kosti) prema
toki trostrukog grijaa 10 (TG10) u
udubini palac udaljenosti od najis
turenije kosti lakta. Nadalje se penje po
vanjskoj strani nadlaktice do toke
trostrukog grijaa 14 (TG14), koju ete
pronai kad podignete ruku u vodora
van poloaj. Tad se pojavljuju dvije
udubine u podruju ramenog zgloba.
Toka trostrukog grijaa nalazi se u
stranjoj udubini, a u prednjoj toka
debelog crijeva 15.

SMJER I NAIN TRETIRANJA


Od toke TG1 prema gore do toke
Ki 14 na ramenom zglobu.
olo/ite lijevu ruku na krilo s nadlani<>mokrenutom prema gore. Na izdah
vrhovima prstiju desne ruke tretirajte
meridijan trostrukog grijaa od toke
tG 1 na vanjskom kutu nokta prstenjak, prema gore do toke TG4

na pregibu ake, pa do TG10 na nad


laktici i sve do toke TG14 u stranjoj
udubini ramenog zgloba. Isto ponovite
na drugoj ruci.

23

Meridijan unog mjehura


(44 toke)

Meridijan jetre
(14 toaka)
Meridijan unog mjehura tretirat e t'
od toke unog mjehura 31 (M31).
Toka se nalazi na vrhu srednjaka kad
stojite rukama oputenim uz tijelo na
vanjskoj strani bedra. Meridijan se
nadalje sputa po vanjskim rubu
natkoljenice do toke unog mjehura
34 (M34) na vanjskom rubu potko
ljenice, dva i pol prsta ispod pregiba
koljena te po vanjskom rubu potko
ljenice do toke unog mjehura 40
(M40) ispred najisturenije kosti na
vanjskom dijelu skonog zgloba. Iz te
toke putuje do toke unog mjehuia
44 (M44) pola palca udaljene od vanj
skog kuta ruba nokta etvrtoga
nonog prsta.

S M JE R I NAIN TRETIRANJA
Sjednite uspravno na stolac. Udahnite i
na izdah obostrano tretirajte meridijan
unog mjehura vrhovima prstiju obje
ruke po rubu natkoljenica. Ponite od
toke M31 do toke M34. Iz toke
M34 nagnite se naprijed i tretirajte
meridijan po vanjskim rubovima potko
ljenica, do toke M40. Zavrite u
24

toki M44, na vanjskom kutu nokta


etvrtoga nonog prsta. Meridijan
unog mjehura moete tretirati i
dlanovima ili rubovima dlanova.

Meridijan jetre tretirat ete od toke J1


do toke J 11.
On poinje na unutarnjem kutu nokta
nonog palca (jetra 1 -J1). Zatim se
penje gornjom stranom stopala do
toke jetre 4 (J4), koja se nalazi na
prednjoj strani skonog zgloba, palac
udaljenosti ispred najisturenije kosti na
unutarnjoj strani skonog zgloba,
izmeu dviju tetiva koje se mogu opi
pati. Nadalje se penje unutarnjom stra
nom po gornjem rubu potkoljenine
kosti pa u gornjoj treini potkoljenice
skree u toku jetre 8 (J8) koju ete
nai u udubini na unutarnjem kraju
brazde kad savijete koljeno, na tetivi
koja se moe opipati. Zatim se penje
unutarnjim rubom miia natkoljenice
(kvadricepsa) do toke jetre 11 (J11),
na spoju trupa i noge, dva i pol prsta
ispod vodoravne linije koja prolazi
gornjim rubom stidne kosti.

SMJER I NAIN TRETIRANJA


Od toke J1 na stopalu prema gore do
toke J 11.
Sjodnite udobno na stolac. Stopalo
desne noge poloite na natkoljenicu
li/eve noge. Udahnite i na izdah vrhovi
ma prstiju lijeve ruke ponite tretirati
meridijan jetre na desnoj nozi poevi
od toke J1. Zatim se kreite

do toke J4 te nastavite po unutarnjoj


strani potkoljenice do toke J8.
Nastavite po unutarnjem rubu kvadri
cepsa, do toke J1 1. Ponovite sve na
lijevoj nozi.
N apom ena: Toke J1 i J 11 pronai
ete na slici na stranici 12.

25

Akupresurne
toke
Postoji 365 akupresurnih toaka i svaka od
njih ima tono odreeno znaenje te utjee na
razliite tegobe u tijelu. Zanimljivo je da jedna
akupresurna toka djeluje na vie simptoma. U
nastavku ete nai objanjenje akupresurnih
toaka koje sam izdvojila i ukljuila u tretmane
tegoba. No, moete ih tretirati i pojedinano.
Pritom se pritisak primjenjuje uz izdah. Toke
tretirajte priblino jednu minutu.

1. Plua 1 (P1)
Nalazi se na vanjskoj strani prsnog koa, 3 prsta
irine ispod kljune kosti. Odnosno, izmeu prvog i
drugog rebra, 8 prsta udaljena od sredinje linije
prsne kosti.
Dobrobiti: kod astme, tekoa s disanjem, napetosti
u prsnome kou, kaljanja; stresa, depresije, duboke
tuge, potisnutih emocija; kod konih problema.

6. Debelo crijevo 20 (DC20)


Nalazi se tono sa strane nosnice.
Dobrobiti: kod zaepljenja nosa, paralize lica, oticanja lica,
problema sa sinusima.

2. Plua 9 (P9)
Nalazi se u udubljenu na pregibu runog zgloba, ispod korijena
palca.
Dobrobiti: kod problema s pluima, astme, kaljanja.

3. Plua 10 (P10)

7. eludac 3 (3)
N.ilazi se odmah ispod jagodine kosti na pravcu koji se
nalazi ispod sredine one jabuice.
Dobrobiti: kod zaepljenja nosa, kongestije u glavi, upale
oCiju, umora, pritiska u oima, zubobolja.

Nalazi se na dlanu, kod korijena palca, u sredini jastuia ispod


palca.
Dobrobiti: kod plitkog disanja, kaljanja, oteknue grla.

8. eludac 25 (Z25)
Nalazi se 2 i pol prsta sa strane i u ravnini pupka.
Dobrobiti: iznimno vana toka kod konstipacije,
bolova u trbuhu, ginekoloko-urolokih poremea
ja, munine, povraanja.

4. Debelo crijevo (DC4)


Kad spojite palac i kaiprst, pojavit e se mala brazda. Toka
se nalazi na kraju te brazde.
Dobrobiti: kod alergija, glavobolje, visoke temperature, svrbea, kihanja, olakava prehlade i gripe, kongestiju u glavi,
konstipaciju, zubobolju, bol u ramenima, artritis, pomae kod
bolova kod poroda, problema sa sinusima.
UPOZORENJE: Ovu toku zabranjeno je tretirati u trudnoi,
osim ako se ena ne poraa jer tako moemo potaknuti pre
rane kontrakcije maternice.

5. Debelo crijevo 11 (DC11)


Nalazi se na nadlaktici, vanjskom gornjem vrhu lakatnog
pregiba. Kad savijete lakat, pojavit e se brazda u pregibu
lakta. Toka se nalazi na vrhu brazde.
Dobrobiti: kod alergija, osipa, svrbea, groznice, olakava simp
tome prehlade, konstipaciju, bol u laktu, jaa imuni sustav.
28

Akupresurne toke

9. eludac 36 (36)
N.ilazi se etiri prsta ispod aice koljena, s vanjske strane noge
d/meu cjevanice i lisne kosti) i palac irine prema vanjskoj strani
noge, od ispupenja u sredini noge ispod aice koljena. Moete je
<M<:i i ako palac poloite pod koljeno i ostalim prstima obuhvatite
nogu ispod koljenske aice. Vrh srednjaka e se nalaziti na toj toki.
Dobrobiti: za sve psihosomatske poremeaje: veliki regulator
opega bioenergetskog stanja; smanjuje umor, vrtoglavicu, opu
Irtbost, jaa i tonificira miie cijelog tijela, pomae probavu,
ublaava eluane i crijevne probleme; uravnoteuje emocije, smanjuje umor, sna
na antidepresivna toka, jaa cijeli organizam, olakava opi umor,
pomae kod seksualno-reproduktivnih problema, bistri um, pomae kod bolova u
koljenu.
Akupresurne toke

29

10. Slezena 4 (SL4)

14. Slezena 16 (SL16)

Nalazi se s unutarnje strane ruba stopala, jedan


palac irine iza ispupenja ispod palca prema peti.
Dobrobiti: regulira probavu, ublaava dijareje,
bolove u elucu, munine, olakava PMS,
menstruacijske i abdominalne greve.

Nalazi se etiri prsta iznad pupka i etiri prsta plus


palac sa svake strane srednje linije pupka.
Dobrobiti: kod dijareje, bola kod ira, problema s
probavom, problema s apetitom, kod abdominal
nih greva.

11. Slezena 6 (SL6)


Nalazi se na etiri prsta udaljenosti od najisturenije kosti
skonog zgloba (maleola), s unutarnje strane noge, iza
stranjeg ruba goljenice, u malom udubljenju.
Dobrobiti: kod zadravanja vode u tijelu, menstruacijskih
greva, bolova u genitalnom podruju.

15. Srce 7 (S7)


Nal.izi se na pregibu runog zgloba u ravnini s malim
putom.
Dobrobiti: kod emocionalne neravnotee, straha, nervoze,
anksioznosti, hladnog znoja, nesanice uzrokovane pretJtf.inim uzbuenjima.

UPOZORENJE: Ovu je toku zabranjeno tretirati u osmom i devetom mjesecu


trudnoe.

16. Mokrani mjehur 2 (MM2)

12. Slezena 9 (SL9)


Nalazi se dva i pol prsta ispod donje linije koljenske
aice, u udubljenju, iza stranjeg ruba goljenine kosti.
Dobrobiti: kod bolova u koljenu, oticanja, napetosti u
nogama, edema, zadravanja vode i greva.

13. Slezena 12 (SLI 2) i slezena 13 (SLI 3)


Slezena 12 nalazi se na vodoravnoj liniji koja ide gornjim
rubom stidne kosti, etiri i pol prsta od srednje linije tijela.
Slezena 13 nalazi se palac irine iznad toke SL12, pet prsta
udaljena od srednje linije tijela.
Dobrobiti: iznimno su dobre kod menstruacijskih problema,
pomau kod impotencije, menstruacijskih greva, openito
kod abdominalnih problema.
30

Akupresurne toke

Nalazi se u udubljenjima onih duplji, gdje se nosni most


spaja s rubom obrva.
Dobrobiti: olakava prehlade, sinusne kongestije, frontalne
glavobolje i umor u oima, visoku temperaturu, pomae kod
bolnih sinusa, bolova u vratu.

17. Mokrani mjehur 10 (MM10)


Nrtl.i/i se na vretenastim vratnim miiima
|Vnjskim rubovima trapezijusa) jedan i pol prst
td sredine kraljenice, te jedan i pol prst ispod
zatiljne kosti, izmeu prvog i drugog
Klrtlnog kraljeka.
Polnobiti: kod alergija, glavobolje, problema sa
Knusima, iscrpljenosti, nateenosti oiju, stresa,
W>l|eranog umora, nesanice, teine u glavi,
Ktfenog vrata, bolova u grlu, emocionalne
Uni tosti, depresije, ova toka e opustiti vrat,
Iflioguavajui bolju cirkulaciju u mozgu.

Radi lakeg snalaenja, na slici je


prikazan i smjetaj drugih toaka
na stranjoj strani vrata.
M20
SMK16 MM10
Akupresurne toke

31

18. Mokrani mjehur 13 (MM13)


Nalazi se jedan prst irine ispod gornjeg vrha
lopatice, izmeu kraljenice i lopatice, na rain
treega grudnog kraljeka, 2 prsta u stranu od
kraljenice.
Dobrobiti: kod astme, kaljanja, kihanja, jakih
miinih greva u ramenima i vratu.

12. Mokrani mjehur 27 i 28


(MM27 i MM28)

Nalazi se na dva prsta udaljenosti od kraljenice, u


ravnini petim grudnim kraljekom.
Dobrobiti: ima snano umirujue djelovanje,
uravnoteuje emocije, olakava anksioznost.

Toke se nalaze u donjem dijelu lea, izmeu dru


MM23
gog i treeg slabinskog kraljeka, u ravnini pupka i
struka. Toka MM 23 nalazi se dva prsta, a toka
MM52 etiri prsta od kraljenice.
Dobrobiti: ublaavaju miinu slabost, umor, iritabilnost, vrtoglavice, zbunjenost, depresiju, umor, strah,
jaaju imuni sustav, olakavaju probleme vezane za donji dio lea.

MM52

UPOZORENJE: Ako imate problema sa slabinskim dijelom kraljenice, toke MM2S


i MM52 mogu biti vrlo osjetljive. U tom sluaju tretirajte ih samo laganim pritiskom
U suprotnom biste mogli pogorati problem i taj dio lea jo vie ukoiti; pomau
kod seksualno-reproduktivnih problema, impotencije, prerane ejakulacije.

I
MM31
MM32 0 0
MM27

MM28

MM29
MM33 - M M 3 0
MM34
32

Akupresurne toke

MM27
MM28

23. Mokrani mjehur 29 i 30


(MM29 i MM30)

19. Mokrani mjehur 15 (MM15)

20. Mokrani mjehur 23 i mokrani mjehur


52 (MM23 i MM52)

lo/k.i MM27 nalazi se palac i pol udaljenosti od sred*fr Imije tijela, u ravnini s prvim otvorom na krinoj
lOMi. .) toka MM28 u ravnini s drugim otvorom na
Ivinoj kosti.

21. Toke mokranog mjehura 27-34


(MM27 - MM34)
Po tradicionalnoj kineskoj medicini podruje sakrume
je podruje vitalne energije tijela. Kad padne vitalnost,
javljaju se seksualni problemi ili problemi uro-genitalnog trakta.

MM29
MM30

Toka MM29 nalazi se palac i pol udaljenosti od


srednje linije tijela, u ravnini s treim, a MM30 u
ravnini s etvrtim otvorom na krinoj kosti.
Dobrobiti: kod impotencije, lumbaga, bola u
krinoj kosti, iijasa, hemoroida.

M Mokrani mjehur 31 i 32 (MM31 i MM32)


se na prvom (MM31) i drugom (MM32) otvoru
IM krinoj kosti.
Dobrobiti: kod lumbaga i impotencije, cistitisa, hemoro<l.i iijasa, genitourinarnih poremeaja.


MM31
MM32

25. Mokrani mjehur 33 i 34 (MM33 i MM34)


0
MM33
MM34

Nalazi se na treem (MM33) i etvrtom (MM34) otvoru


na krinoj kosti.
Dobrobiti: kod sterilnosti, bolova u genitalnom
podruju, impotencije, hemoroida.

26. Mokrani mjehur 60 (MM60)


Nalazi se na pola puta izmeu vanjskog stranjeg dijela
najisturenije kosti skonog zgloba (maleola) i ahilove tetive.
Dobrobiti: kod iijasa, bolova u bedrima, glavobolja, bolo
va u donjem dijelu lea i reumatizma
Akupresurne toke

33

27. Mokrani mjehur 62 (MM62)

32. Bubreg 27 (B27)

Nalazi se na pola palca irine ispod donjeg ruba kosti < rmaleola), u maloj udubini s vanjske strane skonog zgloba.
Dobrobiti: kod nesanice i bolova u leima koji om et-^ju
san.

Nalazi se u udubljenju ispod kljune kosti, pored


prsne kosti.
Dobrobiti: kod alergijskih reakcija povezanih s
tekoama u disanju, astmom, kaljanjem i
upalom grla, olakava kongestiju u prsnom kou,
tekoe s disanjem, pomae kod anksioznosti,
depresije, grlobolje, PMS-a, jaa imuni sustav.

28. Bubrezi 1 (B1 >


U sredini donjeg d i j e l a stopala, u udubini.
Dobrobiti: pomae k o d impotencije jaajui vitalnu
energiju.

11. Gospodar srca 3 (GS3)


fcll.i/i se na lakatnoj brazdi. Kad savijete ruku, na rubu
mit.irnjeg dijela lakatne brazde.
obiobiti: kod nervoze eluca, bolova u ruci i laktu,
*l.ii|ode u grudnom kou.

29. Bubrezi 2 (B2)


Nalazi se na unutarnjem rubu stopala, na pola puta
izmeu vrha nonog palca i zavretka pete.
Dobrobiti: kod edema, posebno kod nateknua nog

30. Bubrezi 3 (B3)


Nalazi se s unutarnje strane- skonog zgloba, na pola puta
izmeu zglobne kosti i ahil<3> ve tetive.
Dobrobiti: jaa imuni su sta v olakava umor, smanjuje
nateknue nonih prstiju te
bolove u nonom zglobu;
olakava seksualnu n a p e to s t, regulira menstruaciju, preranj
ejakulaciju.

34. Gospodar srca 6 (GS6)


Nalazi se na podlaktici, dva i pol prsta (na strani dlana) od
pregiba runog zgloba, na pola puta izmeu palane i
lakatne kosti.
Dobrobiti: kod anksioznosti, lupanja srca, munine, loe
probave, nesanice, bolova u zglobovima.

IS. Trostruki grija 5 (TG5)


se na gornjoj strani podlaktice izmeu palane i lakatne
loMi, dva i pol prsta od pregiba runog zgloba.
Oobrobiti: ublaava alergijske reakcije, jaa imuni sustav, kod
Hum.itizma, tendonitisa, bolova u zglobovima i ramenima, pootpornost na prehlade i gripe, pomae kod reumatizma.

UPOZORENJE: Ovu toku zabranjeno je tretirati n a l<o n treeg mjeseca trudnoe.

36. Trostruki grija 15 (TG15)


31. Bubrezi 6 (B6)
Nalazi se na palac udaljenosti ispod vrha kosti (mals?ola), s
unutarnje strane skonog zgloba.
Dobrobiti: kod nesanice, bolova u peti i skonom z g lobu,
visokoga krvnog tlaka, anksioznosti.
34

Akupresurne toke

Nalazi se na ramenima, na pola puta izmeu


baze vrata i vanjskog dijela ramena, palac irine
ispod sredine vrha ramena.
Dobrobiti: kod ivanosti, ukoenosti vrata,
poveava otpornost na prehlade i gripe, te je
vrlo dobra za plua, olakava miinu napetost,
bol u ramenima.
Akupresurne toke

35

37. Trostruki grija 16 (TG16)

41. uni mjehur 41 (M41)

Nalazi se u udubini u bazi lubanje, palac irine iza


unih resica, iza mastoidne kosti u ravnini sa donjim
rubom eljusti.
Dobrobiti: kod ukoenog vrata, bolova u ramenima i
vratu, glavobolja.

Nalazi se na gornjoj strani stopala, u udubljenju tri prsta


irine ispod toke gdje se spajaju mali i domali noni prst.
(U udubini izmeu dviju kostiju).
Dobrobiti: olakava bolove u kuku, napetost u ramenima,
.irtritine bolove koji se sele po tijelu, glavobolje, pomae
kod zadravanja vode u tijelu, iijasa.

38. uni mjehur 20 (M20)


Nalazi se ispod baze lubanje, u udubinama izmeu
dva vratna miia.
Dobrobiti: ublaava glavobolje, artritis, nesanice,
vrtoglavice, ukoenje vrata, bol u vratu, visok krvni
tlak, ok, iritabilnost, poboljava neuromotornu koor
dinaciju, pomae kod depresije, artritisa.
Radije lakeg snalaenja, na slici je prikazan i smjetaj drugih toaka stranjoj strani
vrata.
MM10
SMK16 M20

39. uni mjehur 21 (M21)


Nalazi se na najvioj toki ramenog miia, na sre
dini izmeu baze vrata i zgloba koji spaja rame i
ruku, s prednje strane miia (trapezijusa).
Dobrobiti: kod anksioznosti, iritabilnosti, umora, za
poboljavanje cirkulacije, protiv hladnih ruku i no
gu, ivanih problema, glavobolje, frustracije,
napetosti u ramenima, nervoze, bolova u vratu.
UPOZORENJE: Trudnice trebaju izbjegavati tretiranje te toke ili je pritiskati vrlo
lagano.

40. uni mjehur 30 (M30)


Nalazi se u sredini polutke stranjice, ili na vanjskoj tre
ini linije koja spaja vrh krine kosti s podrujem gdje
se spajaju kuk i kost noge kad osoba lei na boku.
Dobrobiti: kod frustracija, iritabilnosti, bola u kuku,
iijasa, bola u donjem dijelu lea, reumatizma.
36

Akupresurne toke

42. Jetra 2 (J2)


Nalazi se na mjestu spajanja nonog palca i drugog
prsta.
Dobrobiti: olakava dijareju, bolove u elucu, muninu.

43. Jetra 3 (J3)


Nalazi se na vrhu stopala, tri prsta od mjesta gdje se spajaju
noni palac i drugi prst prema skonom zglobu.
Dobrobiti: ublaava alergijske reakcije, posebice crvenilo oiju
le neuromiine poremeaje, pomae kod nesvjestica, vrtogla
vice, umora, zbunjenosti, glavobolja, munina, iritabilnosti,
.irtritisa, mamurluka, olakava greve u nogama, jaa imuni
sustav, kod loe koncentracije, umora i slabog pamenja.

44. Prednji medijalni kanal 6 (PMK6)


I Nalazi se dva prsta vodoravno poloena ispod pupka.
Ova je toka takoer poznata kao sredite tjelesne
I energije.
Dobrobiti: kod alergijskih simptoma povezanih s konstipacijom, plinovima, umorom, opom slabosti, nesanij com; ublaava umor, vrtoglavicu, zbunjenost; olakava
I bol u abdominalnom podruju, kolitis i plinove, kro
ninu dijareju, jaa trbune miie, imuni sustav i
unutarnje organe, olakava opu slabost organizma,
I uroreproduktivne probleme, pomae kod neredovitih
menstruacija, impotencije i openito jaa reproduktivni
ustav, kod zadravanja vode u tijelu.
Akupresurne toke

37

45. Prednji medijalni kanal 4 (PMK4)


Nalazi se na etiri prsta irine ispod i u ravnini
pupka.
Dobrobiti: olakava impotenciju, uro-reproduktivne
probleme, neredovite menstruacije, pomae kod
urinarne inkontinencije.

46. Prednji medijalni kanal 12 (PMK12)


Nalazi se tono na pola puta izmeu baze prsne
kosti i pupka.
Dobrobiti: kod frustracije, bolova u elucu, greva u
trbuhu, emocionalnog stresa i glavobolja.
UPOZORENJE: Nemojte tretirati ovu toku ako ste ozbiljno bolesni. Toku je
najbolje tretirati do dvije minute i to na prazan eludac.

47. Prednji medijalni kanal 17 (PMK17)


Nalazi se u sreditu prsne kosti, tri palca prema
gore od dna prsne kosti.
Dobrobiti: kod nervoze, anksioznosti, duboke tuge,
napetosti u prsnom kou, histerije, depresije, osta
lih emocionalnih problema, nesanice, jaa imuni
sustav, regulira rad timusa.

48. Stranji medijalni kanal 16 (SMK16)


Nalazi se u sredini stranje strane glave, u velikoj udi bini ispod baze lubanje.
Dobrobiti: olakava kongestiju u glavi, crvenilo u
oima, mentalni stres, glavobolje i ukoenost vrata,
olakava bolove u oima, uima, nosu i grlu; pomae
kod mentalnih problema, nesanice.
Radi lakeg snalaenja, na slici je prikazan i smjetaj drugih toaka stranjoj strani
vrata.
MM10
M20 SMK16
38

Akupresurne toke

49. Stranji medijalni kanal 19 (SMK19),


stranji medijalni kanal 20 (SMK20) i
stranji medijalni kanal 21 (SMK21)
Prvo pronaite toku SMK20 u malom udubljenju u
sreditu vrha glave. Pronai ete je tako da povuete
zamiljene linije od vrhova uiju prema vrhu glave. Toka
SMK19 nalazi se jedan prst iza SMK20, a toka SMK21,
jedan prst ispred SMK20.
Dobrobiti: kod depresije, glavobolja, vrtoglavica,
poboljavaju pamenje.

50. Stranji medijalni kanal 26 (SM K 26)


Nalazi se na dvije treine udaljenosti od ruba gornje usne
prema nosu, po srednjoj liniji tijela.
Dobrobiti: poboljava pamenje i koncentraciju, pomae
kod greva, nesvjestice i omaglice u glavi; toku je najbolje
\vakodnevno vrsto tretirati kroz nekoliko tjedana.

51. Stranji medijalni kanal 24.5 (SMK24.5)


Nalazi se tono izmeu obrva, u udubini gdje se nosni
most spaja s elom. To je sredite mentalne energije i
jo se naziva "toka treeg oka".
Dobrobiti: umiruje cijelo tijelo, korisna kod sindroma
kroninog umora, posebice iritabilnosti, zbunjenosti,
glavobolja, kongestije u glavi, zaepljenosti nosa, kod
depresije, endokrinih problema, emocionalne ne
ravnotee; uravnoteuje hipofizu, pomae kod visoke
temperature, problema sa sinusima, probavnih problem.i, bola uzrokovanog irom na elucu, kod pritiska u oima, nesanice, oputa
Irodinji ivani sustav, bistri i uravnoteuje um.

52. Extra toka 2 (EX2)


Nalazi se u sljepoonim udubinama, jedan i pol prst od
iiba obrva.
Dobrobiti: poboljava pamenje, olakava mentalnu
lUpetost, glavobolje i omaglicu u glavi.

Akupresurne toke

39

Tegobe
Posljedica suvremenog naina ivljenja mnogi
su simptomi koji se prvo manifestiraju u prom
jeni ponaanja osobe, a zatim na tjelesnoj razi
ni. Svaka tegoba predstavlja simptom, a zapra
vo je signal tijela kojim nas ono upozorava da
neto inimo pogreno. Da bismo djelovali pre
ventivno ili umanjili ve postojee simptome, u
sljedeem poglavlju opisane su najuobiajenije
tegobe, njihov uzrok te slijed tretiranja istih.
Pritisak se primjenjuje uz izdah. Tretirajte toke
priblino jednu minutu.

Alergije
Alergije su posljedica osjetljivosti na
odreenu vrstu hrane, materijal, biljku
ili ivotinju (pa ak osobu), lijekove,
kozmetike preparate, ubode insekata,
prainu itd. i mogu se javiti u svim i
votnim razdobljima. One su prekomjer
na reakcija imunog sustava na inae
nekodljive tvari. Manifestiraju se kao

svrbe na razliitim dijelovima tijela ili


crvenilo na koi, a nerijetko dolazi i d<
oticanja odreenog dijela tijela. Popra i
ne reakcije su kihanje, kaljanje, curen
nosa ili upala grla. Ponekad imaju sim
tome sline prehladama, no svakako su
dugotrajnije (mogu trajati od 10 dana
do nekoliko mjeseci).

Kako nastaju alergije?


Razliiti alergeni dolaze u kontakt s Ijei
ljivim toksinima koji su poeli tei i
rastapati se iz nosa zbog pada imunitt
ta, neodgovarajue prehrane ili kli
matskih promjena. Taj kontakt izaziva
imunu reakciju.
Kad tijelo ponovno doe u kontakt s
alergenima, oni se poinju vezati za ve
stvorena protutijela nastala kao reakci i
obrambenog sustava. Pri tome se oslo
baaju posrednici upale izazivajui
simptome alergije koji se manifestiraju
kao kaljanje, kihanje, suzenje oiju,
gubitak teka te nerijetko potpuna is
crpljenost.

Jetrom. Moemo je usporediti s tvorni


com kroz koju prolaze sve emocije i
hrana koju konzumiramo. Upravo zato
trebamo biti svjesni ime hranimo um i
tijelo. Rafinirana, premasna i
prekomjerna hrana optereuje jetru te
slabi njezinu energiju. Jedna od
posljedica je pojava alergija.

Prema tradicionalnoj kineskoj medicini


alergije su na organskoj razini izravno
povezane s naom najveom lijezdom

Uz toke preporuene u nastavku, treti


rajte meridijane jetre, unog mjehura i
bubrega.

Alergije se, osim pritiscima na odree


ne toke i meridijane, obavezno moraju
lijeiti promjenom naina prehrane.
Rezultati tada rijetko izostaju.

1. DC4
Kad pronaete toku DC4 na lijevoj aci, desni palac
poloite na toku odozgo, a kaiprst ispod toke.
Razdvojite lijevi palac i kaiprst, duboko udahnite i s
izdisajem s oba prsta vrsto pritisnite toku. Pritisak
usmjerite vie prema kosti koja se spaja s
kaiprstom. Nastavite disati duboko i pritiite toku
oko jedne minute. Isto ponovite na drugoj aci.
Toku ne smijete tretirati u trudnoi.

Osoba se osjea umorno, tromo i raz


draljivo. Ponekad se javljaju problemi s
disanjem ili vrtoglavicama, a moe doi
do straha od guenja u sluaju oticanja
jezika ili naglog oticanja lica ili vrata.
Popratne pojave alergija mogu biti: gla
vobolje, astma, ekcemi, osipi, sinusitis.

Kako se lijee?

Samomasaa

2. J3
Sjednite na stolac i desnim palcem pritiite ili trljajte toku
J3 na lijevom stopalu usmjeravajui pritisak malo vie prema
kosti. Isto ponovite zamijenivi stopala.

3. TG5
Desnim palcem pritisnite toku na lijevoj nadlaktici uz izdah,
jednu minutu. Ponovite postupak na drugoj ruci.

Alergije

43

Astma

4. DC11
Savijte lijevu ruku, palac desne ruke prislonite na kraj (vrh)
lakatne brazde. Pritisak zadrite nekoliko sekunda pa opustite.
Ponovite 5-10 puta pa promijenite ruke.

5. MM10
Savijte prste desne ake i vrkom srednjaka pritisnite
toku na vretenastom miiu lijeve strane glave. Isto
ponovite drugom rukom na desnoj strani glave.
Postupak ponovite 3 puta.

6. B27
Paleve ili kaiprste poloite na toke bubrega 27.
Udahnite, te na izdah snano pritisnite ta udubljenja.
Pritisak zadrite priblino jednu minutu duboko diui.

Svi organi, stanice i tjelesni sustavi tre


baju kisik da bi pravilno funkcionirali.
Upravo zbog toga, tekoe s disanjem
mogu prouzroiti razliite probleme na
svim razinama postojanja. Na tjelesnoj,
dolazi do problema s padom imuniteta.
Na mentalno-emocionalnoj, osoba koja
pati od astme, vrlo je emocionalno
osjetljiva, nesposobna nositi se s najo
binijim ivotnim izazovima. Sve doiv
ljava pretjerano, a takve su i njezine
reakcije. Duh takve osobe pomuen je
razliitim mentalnim slikama koje
najee nemaju nikakvu osnovu
(mnogim iracionalnim strahovima).
Osoba koja pati od astme suoava se s
problemima s disanjem, ponekad ak
guenjem kod jaih napadaja, steza
njem u prsnom kou i iskaljavanjem
sluzi. Zbog stiskanja zidova bronhijalnih
kanala, suavaju se zrani prolazi te
dolazi do oteanog izdisanja.

(bez racionalnog objanjenja i sma


njene mogunosti poimanja istih),
hormonska neravnotea, te neke manje
infekcije.

Kako se tretira astm a?


Da bi se olakali simptomi astme,
potrebno je stimulirati meridijane plua i
bubrega.
Akupresurne toke na gornjem dijelu
tijela direktno ispod izboine kljune
kosti vrlo su blagotvorne za poboljanje
disanja. Ostale toke poveavaju
kapacitet plua, oputaju velike miine
skupine povezane s dinim sustavom te
jaaju plua.

Samomasaa
Uz preporuene akupresurne toke u
nastavku, moete stimulirati meridijane
plua i bubrega.

to uzrokuje astm u?
7. PMK6

Razliiti su uzroci astme: teki emo


cionalni stresovi tijekom odrastanja

Udahnite te s izdisajem palcem pritisnite toku prednjega


medijalnog kanala 6. Ako je bolna, prilagodite pritisak. U
suprotnom moete ii dosta duboko.

1. MM13
8. 36
Sjednite. Desni palac poloite na toku eluca 36 na desnoj
nozi. Dok pomiete stopalo gore-dolje, pojavit e se mii koji
je znak da ste na pravoj toki. Trljajte je vrsto priblino jednu
minutu pa isto ponovite na drugoj nozi.

44

Alergije

Desnu ruku poloite iza lijevog ramena. Pronaite toku


mokranog mjehura broj 13. Savijte prste da se moete
"zakaiti" za napetost u tom podruju.
Masirajte toku duboko diui priblino 1 minutu. Isto
ponovite na drugoj strani.

45

Bol
2. B27
Paleve ili kaiprste poloite na toke bubrega 27.
Udahnite, te na izdah snano pritisnite ta udubljenja. Pritisak zadrite priblino jednu minutu duboko
diui.

Poloite paleve na toke 1 plua, vrlo vane


akupresurne toke za olakavanje problema s
disanjem. Spustite glavu prema prsnom
kou, oputajui vrat. Pritisak zadrite pri
blino 2 minute.

4. P9
Desnim palcem pritisnite toku 9 plua na lijevoj ruci.
Udahnite, te na izdah pritisnite, duboko diui. Pritisak
zadrite priblino pola minute. Ponovite na drugoj ruci.

Bol, fizika ili psihika, djelotvorna je


n.i svim razinama postojanja, jer nas
n.ivodi na promjenu, odnosno potie
n.i razvoj. Ona je znak da neto ne inirtio kako treba. U svakom trenutku
vi.ia nas nama samima, naoj biti.
fr.ii i zahtijeva od nas - smirivanje,
unutarnje preispitivanje, shvaanje i
uoavanje s problemom, odluku o
uenju neega novog, promjeni naina
ivljenja te provoenju odreene
aktivnosti.

N.i tjelesnoj razini daje nam znak da se


no hranimo na odgovarajui nain, da
vjebamo premalo ili previe, da je
l|olesni sustav preoptereen radom i
tresom, da je vitalna energija vrlo
niska... Na mentalnoj razini, primorava
um da se iri, da razumije vie. Dvije su
oprene filozofije. Jedna kae: elio
bih biti bolji", a druga: elio bih da mi
jt lake." Veina ljudi eli ostati u sta
nju udobnosti i tu nastaju problemi.
Univerzum e nas uvijek pomicati
prema samorazvoju, milom ili silom.

Ako se opiremo, nastupa bol. Kako


emo reagirati na iskustva koja nam
dolaze u ivotu, ovisi o tome u kakvom
se stanju nalazi na um: je li krut ili
fleksibilan.

Kako se bol tretira?


Rad na pojedinim meridijanima i
akupresurnim tokama uvelike moe
olakati razliite vrste boli, potiui
proizvodnju te otputajui endorfine neurokemikalije koje na prirodan nain
smanjuju intenzitet bola, bez ikakvih
popratnih pojava.

Samomasaa
Uz preporuke za tretman akupresurnih
toaka u nastavku, moete tretirati
meridijane mokranog mjehura i
trostrukog grijaa.
U ovom dijelu posebno obraujemo
toke koje pomau kod bolova u gor
njem i donjem dijelu tijela.

Toke za olakavanje bolova u gornjem dijelu tijela

1. DC4
5. P10
Desnim palcem pritisnite toku 10 plua u sredini korijena
palca (na jastuiu dlana) lijeve ruke. Pritisak zadrite pri
blino pola minute. Ponovite na drugoj ruci.

46

Astma

Kad pronaete toku DC4 na lijevoj aci, savijte prste


desne ake i lancima prstiju tretirajte toku. Pritisak
usmjerite vie prema kosti koja se spaja s kaiprstom.
Nastavite disati duboko i pritiite toku oko jedne
minute. Isto ponovite na drugoj aci.
Ovu toku ne smijete tretirati u trudnoi.

47

Bol u vratu
2. M20
Sklopite oi i paleve poloite na toke 20
unog mjehura ispod ruba zatiljne kosti lubanje.
Polagano nagnite glavu unatrag i lagano
pritiite, duboko diui priblino 1 minutu.

3. SMK16 i SMK24.5
Poloite lijevi srednjak na toku 16 stranjega medijalnog kanala. Desni srednjak poloite na toku
treeg oka (SMK24.5) izmeu obrva. Istodobno treti
rajte obje toke lagano nagnuvi glavu unatrag, te
diui duboko. Pritisak zadrite priblino 1 minutu.

U naem tijelu postoje dva centra


energije. Jedan je centar mentalne
energije, a nalazi se u hipofizi (gdje je
sjedite uma), a drugi predstavlja centar
tjelesne razine postojanja te se nalazi
dva prsta vodoravno poloena ispod
pupka. Prema tradicionalnoj kineskoj
medicini taj se centar naziva Tan-Tien.
Kad ne postoji povezanost tih dvaju cen
tara energije, na podruju vrata su
mogui razliiti problemi - od bolova do
ukoenja.

Kako nastaju bolovi u vratu?


Toke za olakavanje bolova u donjem dijelu tijela

1. M20
Sklopite oi i paleve poloite na toke 20 unog
mjehura ispod ruba zatiljne kosti lubanje.
Polagano nagnite glavu unatrag i lagano pritiite,
duboko diui priblino 1 minutu.

2. 36
Sjednite na stolac. Poloite lijevi palac na toku eluca 36 na
lijevoj nozi i tretirajte je. Ako ste na pravoj toki, dok isteete
stopalo, pojavit e se mii. Snano trljajte priblino 1 minutu
Isto ponovite na drugoj nozi.

3. B3 i MM60
Lijevi palac poloite na toku 3 bubrega s unutarnje strane
noge. Istodobno lijevi kaiprst i srednjak poloite na toku 60
mokranog mjehura, na vanjskoj strani ahilove tetive. vrsto
drite toke priblino 2 minute. Zatim isto ponovite na drugoj
nozi. Toku B3 zabranjeno je tretirati nakon treeg mjeseca
trudnoe.
48

Bol

Tijelo posjeduje svoju inteligenciju, a


um svoju. Kad um ne slua tjelesne sig
nale i obratno, problemi s vratnim
dijelom kraljenice postaju uestali.
Nadalje, kad smo pod stresom, u lumbosakralnom dijelu kraljenice dolazi
do pada vitalnosti, jer je upravo tu
smjeteno skladite nae tjelesne
energije. Pojavljuju se razliiti problemi
u tom dijelu tijela, no simptomi e
najee biti vidljivi u vratnom dijelu
kraljenice zbog domino efekta: pad
energije u lumbosakralnom dijelu kra
ljenice uzrokuje ukoenje i u grud
nom, ali najee u vratnom dijelu kra
ljenice.
Vrat takoer predstavlja barometar
samoizraavanja i mogunosti prom
jene. To je centar pomou kojeg
izraavamo svoje misli i osjeaje, nade i
planove. Jedan od naina da se izbjeg
nu ukoenja vrata jest upravo promje
na naina izraavanja. Ono treba posta
ti uravnoteeno i mirno, bez velikog

emocionalnog naboja. Da bismo to


postigli, vrlo je vano nauiti kontroli
rati svoje misli, odnosno um, a u isto
vrijeme on treba biti fleksibilan.
Bol u vratu moe biti i posljedica trzajne ozljede vrata (najee u prometnoj
nezgodi). Trzajna ozljeda vrata moe
prouzroiti mnoge dugorone
posljedice kao to su: glavobolje, bolovi
u vratu i ukoenost vrata, problemi s
ramenim pojasom, nesanice, vrtogla
vice, trnci u rukama, zvonjava u uima.
Nakon nezgode lijenik treba paljivo
ispitati nastale ozljede. Tek kad se upal
ni procesi smire, laganim se pritiscima
na razliite dijelove vrata moe
uspostaviti ponovni protok energije, jer
svaki stres, udarac ili udes ostavljaju
svoj zapis na tjelesnoj razini.
Poneki ljudi imaju kronine probleme
kao posljedica trzajne ozljede vrata. U
tom sluaju sami trebaju primjenjivati
pritiske na razliite akupresurne toke i
to redovito 1-2 puta na dan, nekoliko
mjeseci uzastopce.

Samomasaa
Uz preporuenu samomasau
akupresurnih toaka u nastavku, vrlo je
dobro tretirati meridijane bubrega i
debelog crijeva.

Depresija
1. M21
Prekriite ruke na prsnom kou. Savijte prste i desnu ruk<
zakaite na lijevo, a lijevu ruku na desno rame. Pronaite
napeto podruje na ramenima, podruje gdje se najee
skuplja napetost. Masirajte malo to podruje pf
pronaite toke 21 unog mjehura i pritiite ih
duboko diui, priblino 1 minutu.
Ova se toka ne smije tretirati u trudnoi.

2. MM10
Savijte prste desne ake i vrkom kaiprsta pritisnite
toku na vretenastom miiu lijeve strane glave. Isto
ponovite drugom rukom na drugoj strani glave.
Postupak ponovite 3 puta.

3. M20 i TG16
Paleve poloite na toke 20 unog mjehura, ispod bazt
lubanje. Pritiite tako da sa svakim izdisajem glavu lagane
zabacite unatrag. Toke tretirajte priblino 1 minuti
duboko diui.
Zatim kaiprstima skliznite na toke 16 trostrukog grija,
u udubljenjima odmah iza une resice. Toke tretirajte pr
blino 1 minutu duboko diui.

4. SMK16
Kaiprste poloite na toku 16 stranjega medijalnog kanala i tretirajte priblino 1 minutu.

5. MM2
Paleve poloite na toke 2 mokranog mjehura u
onim dupljama. Toke tretirajte istodobno priblino 1
minutu.

50

Bol u vratu

Depresija je jedna od najuestalijih


tegoba. No, to je depresija i zato se
l.ivlja? Prema Medicinskoj enciklopediji
Amerikog udruenja lijenika to je
"osjeaj tuge, beznadnosti, pesimizma i
opeg gubitka interesa za ivot,
udruen s osjeajem ugroenoga emo
cionalnog sklada." Nastaje dugotrajnim
zanemarivanjem naega fiziko-emocionalno-mentalno-duhovnog aparata.
Sve ono to radimo - nae navike, nain
razmiljanja, prehrana, vjebanje utjee na kemiju mozga. Ako su te
navike kvalitetne, tad su i posljedice na
kemiju mozga pozitivne.
Istraivanja su pokazala da odnos te
razina neurotransmitera imaju veliku
ulogu u naem doivljaju okoline i i
vota uope.

Kako nastaje depresija?

osobe, gubitak posla...) i kronina


depresija. Ova potonja se obino razvija
iz umjereno duge depresije kad vrijeme
patnje postane predugo te kad se ne
moemo vratiti uobiajenom ivotu. Za
nju je neophodna struna pomo.
Depresija se takoer javlja i zbog potis
nutih emocija. Osjeaj krivnje i strah od
neprihvaanja onakvih kakvi jesmo ko
rijen su tog problema. Emocije se tre
baju izraziti i proivjeti, te zatim trans
formirati. Potisnute emocije zauzvrat
djeluju na disanje. Plitko i kratko disa
nje pogoduje depresivnim stanjima, jer
mozak nije dovoljno i dobro opskrbljen
kisikom. Na doivljaj stvarnosti tad je
iskrivljen, pa su takve i nae misli koje
stvaraju emocije.
No, najljepa se vijest krije u
mogunosti da to nee
ljeno stanje promi-

Iostoji kratkotrajna depresija uzroko

vana nekim trenutnim neuspjehom


^(poraz na utakmici, loa ocjena u koli,
vaa s partnerom...), umjereno duga
Represija (prekid veze, smrt bliske

jenimo i to u vrlo kratkom vremenu.


Naravno, trajnost izmijenjenog stanja
proporcionalna je naoj discipliniranosti
i volji. No ne postoji nijedan razlog,
nijedna osoba ili dogaaj koji bi nas
trajno obavijali tugom, oajem,
depresijom. To su samo stanja uma.
Postoji jedna lijepa metafora: "Mi
bismo trebali jahati konja, a ne on
nas." I zaista, uzdama vlastitog uma, a
to podrazumijeva mislima, zatim emo
cijama, te aktivnostima koje poduzi
mamo, trebali bismo upravljati mi, a ne
biti stalno izloeni udarima sluajnosti.
Depresija takoer moe biti uzrokovana
hranom. Hipoglikemija (manjak eera
u krvi) stanje je koje karakteriziraju
snane emocionalne krajnosti. Moe
biti uzrokovana prevelikim unosom
eera, a i ostalih slatkih komponenti
putem hrane i pia. Kratkorono
gledajui, unos vee koliine eera
poboljava raspoloenje i daje osjeaj
snage te vee koliine energije. No, ti
uinci vrlo brze prelaze u drugu kraj
nost (da bi uravnoteila tako veliki
unos, guteraa pone izluivati
prekomjernu koliinu inzulina, koji
drastino smanjuje koliinu eera u
krvi), odnosno umor, depresiju i
anksioznost.
Osobe koje pate od hipoglikemije tre
bale bi izbjegavati eer, kavu, alkohol i
voe koje sadrava veu koliinu
vonog eera. Svjee i organski uz
gojeno povre, integralne itarice, miso
juha i alge odlian su odgovor za
balansiranje spomenutih namirnica.
52

Depresija

Sljedei savjeti takoer mogu biti


blagotvorni u smanjivanju, a ponekad i
rjeavanju depresije:
Aerobno vjebanje - 20-30 minu
ta vonje biciklom, plivanje, ple
sanje, jogging mogu uvelike
pomoi kod umjerene depresije
jer se oslobaaju razliiti hormoni
i neurotransmiteri koji utjeu na
poboljanje raspoloenja.

Samomasaa
Uz preporuene tretmane akupresurnih
toaka u nastavku, moete tretirati
meridijane bubrega, mokranog mjehura i gospodara srca.
Koncentrirajte se na disanje koje treba
biti polagano i duboko dok tretirate

1. MM15

Tuiranje naizmjence hladnom i


toplom vodom. Ovo nemojte ini
ti ako ste bolesni, trudni ili imate
menstruaciju.
Vjebanje potpunog disanja:
udahnite prvo u abdomen, zatim
srednji dio tijela i na kraju gornji
dio prsnoga koa. Udah je uvijek
na nos, a izdah moe biti na nos
ili na usta. Izdahnite istim redo
slijedom, ili obrnutim (prsni ko,
srednji dio tijela i abdomen).
Meditacija - djeluje na hipofizu.
Sjedite uma nalazi se u hipofizi
pa kad ona radi uravnoteeno, i
na doivljaj okoline te sve
mentalne funkcije, zdravi su i
pozitivni. Meditacijom se nadalje
uravnoteuju lijeva i desna mo
dana polutka to je vrlo vano da
bismo se na svim razinama izrazil
u svom punom potencijalu.
Mogunost depresije je tad mini
malna.

toke. Duboko disanje pojaava cirkulaciju u cijelom tijelu, olakavajui


napetost tijela i uma.

U arapu ili runik stavite dvije teniske loptice (ve


koritene, tako da nisu pretvrde). Moete ih koristiti
i bez runika ili arape. Stavite ih na pod i legnite
na njih tako da budu izmeu lopatica u ravnini
toki 15 mokranog mjehura. Sklopite oi i diite
duboko dok tijelom pritiete toke priblino jednu
minutu.

2. MM10 i M20
Palevima snano pritiite toke 10 mokranog
mjehura ispod baze lubanje pribino 1 minutu
duboko diui. Zatim palevima pritisnite toke 20
unog mjehura i pritisak zadrite priblino 1 minu
tu.

3. SMK19, SMK20 i SMK21


Poloite vrhove prstiju na vrh glave i vrsto ga trljajte vrhovi
ma prstiju, tretirajui toke 19, 20 i 21 stranjega medijalnog
kanala priblino 1 minutu, duboko diui.

Depresija

53

Dijareja

4. B27 i P1
Prekriivi ruke ispred grudnog koa, palevima pritis
nite toke 27 meridijana bubrega a srednjacima toke
1 meridijana plua. Duboko diite i toke tretirajte pri
blino 1 minutu.

5. MM23 i MM52
Sjednite. Stisnutim akama vrsto trljajte toke 23
i 52 mokranog mjehura. Trljajte dok se ne razvije
toplina u tom dijelu tijela. (Pogledajte upozorenje
na strani 32.)

Dijareja podrazumijeva uestalo pra


njenje crijeva (vie od 3 puta na dan).
Obino je popraena proljevima i
opom slabosti. Zbog uestalih stolica
dolazi do gubitka vode u tijelu pa
postoji opasnost od dehidracije.
Uzroci dijareje najee su virusi i bak
terije unijeti hranom ili zrakom te
razliiti mentalno-emocionalni pore
meaji koji se odraavaju na tjelesnoj
razini: naprimjer, nemogunost
probavljanja" onoga to nam se
dogaa.

Kako se tretira dijareja?

6. 36
Desni palac poloite na toku 36 eluca na desnoj nozi i
vrsto je trljajte 1 minutu. Isto ponovite na drugoj nozi.

7. SMK24.5
Sjedei uspravno, sklopivi oi, bradom pomaknutom prema
dolje, spojite dlanove te srednjakom i kaiprstom lagano
dodirnite toku 24.5 stranjeg medijalnog kanala. Diite
dugo i polagano dok vizualizirate mjesto koje vas potpuno
oputa. To je vaa unutarnja snaga, vaa sigurnost, mjesto
kojem se uvijek vraate.

Pritisci na razliita podruja abdomena


mogu uvelike olakati probleme s dija
rejom. Odreene toke na trbuhu di
rektno utjeu na stanje crijeva. Pritis
kom na to podruje kao da pumpamo,
tj. potiemo rad miia abdomena i
probavnih organa. Isto tako, odreene
toke na nogama i stopalima uvelike
mogu olakati simptome.

apsorpciju vode u crijevima. Pritiskom


na te toke 3-4 puta na dan moemo
vrlo djelotvorno umanjiti simptome
dijareje.
Ako je dijareja jaka i dugo traje, svaka
ko treba posjetiti lijenika.
Hrana treba biti bogata bjelanevinama
i ugljikohidratima, a unos hrane bogate
vlaknima treba se smanjiti. Treba izbje
gavati hladna i slatka pia te hranu
(npr. sladoled, eer, mineralna voda,
voe, sokovi). Jednodnevni post zna biti
vrlo djelotvoran u ovom sluaju, no
treba redovno piti vodu i aj da bi se
izbjegla dehidracija koja zna biti glavna
popratna pojava ove nelagode.

Samomasaa
Uz preporuen tretman akupresunih
toaka u nastavku, moete tretirati
meridijane jetre, ui i bubrega.

Toke na abdomenu: slezena 16 i pred


nji medijalni kanal 6 dovode energiju,
pobuuju te tonificiraju taj dio tijela.
Toke eluca 36, slezene 4 i jetre 2,
pokreu mehanizam koji potie

1. SL16
8. PMK17
Vrhovima prstiju lijeve ili desne ruke lagano pritisnite toku
17 prednjega medijalnog kanala u centru prsne kosti, diui
duboko. Pritisak zadrite priblino 1 minutu.
54

Depresija

Savijte prste i poloite vrhove prstiju ispod do


njeg dijela rebara tono ispod linije bradavica
pritiui toke 16 slezene. Diite duboko dok
pritiete te toke priblino 1 minutu da biste
osvjeili gastrointestinalni trakt.

55

Glavobolje

2. PMK6
Leei na leima s podignutim koljenima i stopalima na
podu pritisnite palcem toku 6 prednjega medijalnog
kanala. Polako pojaavajte pritisak kako dublje diete.
Tretirajte oko 2 minute toku koja uravnoteuje i tonificira
debelo crijevo.

3. 36
Sjednite na stolac. Poloite desni palac na toku eluca 36
na desnoj nozi. Ako ste na pravoj toki, dok isteete stopa
lo, pojavit e se mii. Snano trljajte priblino 1 minutu.
Isto ponovite na drugoj nozi.

4. SL4
Savijte desnu nogu tako da desno stopalo
poloite na lijevo koljeno. Lijevim palcem pritis
nite toku 4 slezene. Pritiite vrsto priblino 1
minutu pa isto ponovite na drugoj nozi.

5. J2
Nagnite se naprijed i poloite kaiprste na
toke 2 jetre na stopalima. Pritisnite udubljenja
izmeu nonog palca i drugog prsta. Pritisak
zadrite priblino 1 minutu duboko diui.

6. 36 i SL16
Ponovite 3. (dok ne osjetite da je koa topla U* d.i
titra) i 1. korak radite 2 minute.

56

Dijareja

U dananje vrijeme glavobolja je posta


la jedno od najeih iskustava boli s
kojima se prosjeni ovjek susree. Nije
strana ak ni djeci kolske i predkolske
dobi. Preveliki zahtjevi i pritisci upueni
na djeji, jo uvijek osjetljiv sustav u
razvoju, stvaraju osjeaj pritiska u
podruju vrata i glave, a nerijetko i
prave glavobolje. Natjecateljski duh koji
je otiao u krajnost, to podrazumijeva
uspjeh ili dobit po svaku cijenu, zasi
gurno ostavlja posljedice na na cijeli
psihofiziki aparat. Glavobolje su
zapravo samo simptomi ili
upozoravajui znaci koji nam ele neto
signalizirati.
Mnogi od nas tad najee poseu za
razliitim lijekovima za suzbijanje boli.
No, ve nakon kraeg vremena,
glavobolja se vraa. Ponovno poseemo
za istim supstancijama te tako poinje
mo utjecati i na cjelokupni psihofiziki
aparat. Uestalim uzimanjem tableta
protiv bolova stvaramo otpornost na
njih, te su nam potrebne sve jae doze.
Na kraju poinjemo imati glavobolje i
zbog pretjeranog uzimanja lijekova, pa
je njihova uinkovitost potpuno
preokrenuta: ne samo da ne djeluju
protiv bolova, nego ih poinju uzro
kovati.
Zato je vrlo bitno ne ui u taj zaarani
krug boli i sredstava protiv bolova, ve
se upoznati s moguim uzrocima
glavobolja te ih ukloniti.

Kako nastaju glavobolje?


Uzroke stalnih glavobolja (1 ili 2-3 puta
tjedno) tee je otkriti jer to su najee
aktivnosti koje svakodnevno provodimo
i ponavljamo. Upravo zato potrebno je
napraviti samotestiranje dnevnih
aktivnosti, prehrambenih i mentalnih
navika.
Uzroci rjeih glavobolja (1 puta mjese
no ili par puta godinje) veinom su
lako vidljivi jer se pojavljuju neposredno
nakon odreenih aktivnosti, hrane ili
dogaaja.
Takoer, ne postoji jedan univerzalni
okida glavobolja koji e vrijediti za sve
ljude. Stoga svatko od nas treba
preuzeti odgovornost za vlastito zdrav
Ije, ne preputajui se laganim i
neuinkovitim rjeenjima.
Glavobolje kao simptomi najee kriju
u sebi neki dublji problem koji se
poeo razvijati. Zanemarivanje tih sig
nala na due vrijeme zasigurno e
dovesti do ozbiljnijih problema u tijelu.
Tradicionalna kineska medicina
glavobolje smatra simptomima koji
oslikavaju stanje cjelokupnog organiz
ma te svih razina postojanja: fizikog,
emocionalnog, mentalnog i duhovnog.
Postoje 2 vrste glavobolja: tenzijske i
m igrenske.
Tenzijske glavobolje obino su
obostrane te su vrlo esto posljedica
miine napetosti u vratu. Intenzitet
boli varira od blage do vrlo jake.

57

Migrenske glavobolje obino su loci


rane na jednoj strani glave. Osoba je
osjetljiva na svjetlost, esto se ali na
bljeskove pred oima, ponekad "vidi"
tokice ili cik-cak linije, smetaju je jaki
mirisi i zvukovi. Migrene su obino po
praene osjeajem munine, a nerijetko
i povraanjem. Osoba je potpuno nes
posobna initi svakodnevne aktivnosti.
Stari su Kinezi migrenske glavobolje
nazivali alergijama uma. Kako su po
tradicionalnoj kineskoj medicini aler
gije povezane s energijom jetre, tako
je jasna spomenuta poveznica migre
na i alergije uma te vanost osvjetavanja prehrane (zbog jetre) i naina
percepcije okoline (zbog uma). Sve
to unosimo u sebe fiziki ili mental
no utjee na na cjelokupni sustav.
Hrana samo predstavlja krutu vibraci
ju kojom odravamo nae tijelo, a mi
sli suptilniju, kojom hranimo na um.

M ogui uzroci glavobolja


Ukoenost vrata (zbog vanjskih
uzroka: trzajnih ozljeda vrata kao
posljedica prometnih nezgoda, na
glih pokreta vratom, nepravilnog
dranja te udaraca, ponekad po
maknuti meukraljenini disk koji
pritie vratni ivac postaje mogu
i uzrok glavobolje; ili unutarnjih
uzroka: problemi s lumbosakralnim dijelom kraljenice, upale
miia i ivaca ili slaba protonost
krvnih ila u predjelu vrata).
Smanjena protonost krvnih ila.
Zbog dananjeg naina prehrane,
58

Glavobolje

potpomognutog stresnim nai


nom ivota, cijeli je na sustav, a
pogotovo krvoilni, preoptereen.
Statistike pokazuju da su za
najvei postotak smrtnosti odgo
vorne bolesti krvoilnog sustava
(a ne karcinomi, kako se to
obino misli). Hrana bogata mas
noama i rafiniranim sastojcima
te pojedena na brzinu, dovodi do
naslaga masti u krvnim ilama te
otvrdnjavanja istih. Dolazi do
smanjene protonosti krvi, pogo
tovo u predjelu vrata, jer vrat je
ionako "usko grlo" cijelog tijela.

Ostali uzroci glavobolja:


Sljedei uzroci direktno su povezani
s naim nainom ivljenja. Sve to
svakodnevno inimo utjee na nae
psihofiziko stanje. Puno malih sva
kodnevnih "pogreaka" dovest e do
razliitih problema. Puno malih sva
kodnevnih kvalitetnih aktivnosti
dovest e do osjeaja punoe, mira,
vitalnosti te unutarnje snage.
Premalo ili pretjerano spavanje
Jake emocije (anksioznost, de
presija)
Menstruacijski ciklus
Nedostatak tjelovjebe ili pretje
rana tjelovjeba
Neredoviti obroci ili pretjerana
konzumacija bilo koje hrane (ak
i zdrave)
Puenje.

Tradicionalna kineska medicina


razlikuje sedam vrsta
glavobolja:
1. eona glavob olja
Na tjelesnoj razini uzrok je ekstremni
yin u prehrani (eer, kava, openito
slatkii - pretjerano konzumiranje
voa, kolaa, okolade, previe
tekuine).
Na mentalno-emocionalnoj razini
uzrok lei u pretjeranoj brizi za
budunost.
2. Tjem ena glavob o lja
Na tjelesnoj razini uzrok je kombi
nacija ekstremog yina i yanga u
prehrani. Naprimjer, puno ivotinj
ske ili zainjene hrane pa puno
slatkoga.
Na mentalno-emocionalnoj razini
vezana je za probleme u sadanjosti,
dakle sve to nas upravo mui i
optereuje. Moja mama je znala rei
da je boli "poklopac" na glavi, kao
da je netko pritie odozgo. Uzrok
su uvijek bile teke trenutne situacije
s kojima se nije znala nositi.
3. Zatiljna glavob olja
Na tjelesnoj razini uzrok lei u
prekomjernoj yang prehrani (hrana
ivotinjskog porijekla, peena hrana,
tvrdi sirevi, previe soli), ili ukoenju
vrata.
Na mentalno-emocionalnoj razini
vezana je uz probleme s prolosti te
nemogunosti njezina otputanja.
Osobe sa zatiljnim glavoboljama

nerijetko "ive " u prolosti,


neprestano vrtei stare dogaaje,
kao da mogu na njih utjecati ili ih
promijeniti. Postoji odreena krutost
u razmiljanju te nemogunost
stvaranja zdrave vizije budunosti.
Osoba ima problema s prihvaanjem
dogaaja kao sastavnim dijelom
cijelog ivotnog puta iz kojeg je tre
bala neto nauiti.
4. Sljepoona glavobolja
Na tjelesnoj razini uzrok je previe
ulja u prehrani, previe prene hrane
u ulju, te brano i ulje u kombinaciji
(ips i sline grickalice).
Na mentalno-emocionalnoj razini
povezana je s frustracijama te
nezadovoljenim eljama.
5. G lavobolja iza onih jabuica
Na tjelesnoj razini povezana je s hra
nom koju inae ne jedemo ili kad
neto pojedemo u velikoj koliini.
Na mentalno-emocionalnoj razini
uzrok je stres. Osoba ima preveliku
odgovornost ili stalno mora donositi
vane odluke. Isto tako, vezana je za
akumulirani bijes te nemogunost
izraavanja ljutnje.
6. M igrena
O migreni je ve dosta reeno.
Moda jo jednom treba ponoviti da
je vezana uz probavu na tjelesnoj i
mentalnoj razini. Nepravilnom te
neredovitom prehranom toksini se
akumuliraju u donjem dijelu abdo
mena. Negativne misli akumuliraju

Glavobolje

59

se u umu, a sve to u kombinaciji s


brzim obrocima, suhom hranom te
brzim i stresnim nainom ivljenja
pogoduje pojavi migrenskih
glavobolja.

Kad se akumulirani toksini u stra


njem dijelu nosa ne mogu izbaciti,
tad dolazi do poveanja pritiska u
sinusnim upljinama, uzrokujui
glavobolje.

3. SMK24.5
Sjedei uspravno, sklopivi oi, bradom pomaknutom
prema dolje, spojite dlanove te srednjakom i kaiprstom
lagano dodirnite toku 24.5 stranjega medijalnog
kanala. Diite dugo i polagano dok vizualizirate mjesto
koje vas potpuno oputa. To je vaa unutarnja snaga,
vaa sigurnost, mjesto kome se uvijek vraate.

7. Sinusna glavobolja
Klimatski uvjeti i psiho-emocionalni
problemi u kombinaciji s neadekvat
nom prehranom djeluju loe na
probavnu vatru (svi organi povezani
s probavom: u, jetra, slezena,
guteraa, eludac). Njihova se
aktivnost usporava te hrana biva
poluprobavljena stvarajui uvjete za
razvoj tjelesnih toksina. Izmeu
razliitih toksina stvaraju se ljepljivi
toksini koji se akumuliraju u tje
lesnim upljinama (sinusima).

Samomasaa
Uz preporuen tretman akupresurnih
toaka u nastavku, moete tretirati
meridijane unog mjehura, eluca,
trostrukog grijaa i gospodara srca.

4. DC4
Kad pronaete toku DC4 na lijevoj aci, desni palac
poloite na toku odozgo, a kaiprst ispod toke.
Razdvojite lijevi palac i kaiprst, duboko udahnite i s izdi
sajem s oba prsta vrsto pritisnite toku. Pritisak usmjerite
vie prema kosti koja se spaja s kaiprstom. Nastavite
disati duboko i pritiite toku oko jedne minute. Isto
ponovite na drugoj aci.
Ova se toka ne tretira u trudnoi.

1. M20
Sklopite oi i paleve poloite na toke 20
unog mjehura ispod ruba zatiljne kosti luba
nje. Polagano nagnite glavu unatrag i lagano
pritiite, duboko diui priblino 1-2 minute.

5. J3
Izujte se i sjednite udobno. Desnu petu
poloite na vrh lijevog stopala stimulirajui
njome toku 3 meridijana jetre. Toku tre
tirajte priblio 1 minutu.

2. SMK16 i MM2
Vrhovima prstiju pritisnite toku 16 stranjega
medijalnog kanala u bazi lubanje, a palcem i
kaiprstom druge ruke pritisnite toke 2 mokranog
mjehura. Pritisak zadrite 1-2 minute, duboko
diui.

60

Glavobolje

6. M41
U istom polo/.iju tretirajte toku 41 meridija
na unog mjehura. Pritisak zadrite priblino
1 minutu |>.i /.imijenite noge i ponovite
korake S. i 6.

Glavobolje

61

Impotencija i seksualni problemi


Na libido i seksualnu potenciju utjeu
vanjski i unutarnji imbenici. U vanjske
spadaju razliite situacije koje nas uma
raju, crpe, okiraju i uznemiruju. Unu
tarnji se odnose na na stil ivljenja:
kako i to jedemo, vjebamo li previe
ili premalo, kako doivljavamo okolinu i
izazove koji nam dolaze, kako diemo.
Nain na koji ivimo moe poboljavati
ili smanjivati nae energetske zalihe.
Prema tradicionalnoj kineskoj medicini
zdrava seksualnost i libido proizlaze iz
zdravog i snanog tijela te
uravnoteenog uma. Prejaka elja za
seksom takoer je znak energetske ne
ravnotee (na mentalnoj razini) to e
se kad-tad oitovati i na tjelesnoj razini,
najvjerojatnije kao veliki pad energije.
Crpe se zalihe vitalne energije
smjetene u bubrezima, to je ujedno
jedan od uzroka impotencije. Unoenje
hladne hrane i pia, previe alkohola,
droge, eera i prisutnost opeg umora
i stresnog naina ivota sigurna su
karta za put prema impoteciji.

Koji su razlozi nastanka


impotencije?
Mentalni problemi kao to su nesi
gurnost, nepovjerenje, strah od neus
pjeha, strah od odbacivanja, nemogu
nost emocionalnog izraavanja i
iskazivanja osjeaja, pretjerana
osjetljivost, samo su neki od imbenika
koji uzrokuju razliite seksualne pro
bleme i kod mukaraca i kod ena. Za
veinu ljudi seks je izraavanje njenosti
i Ijubavi. Meutim, ako na sadanji
62

partner ili partner iz prolosti nije gajio


iste osjeaje, u nama nastaje blokada i
na emocionalnoj i na tjelesnoj razini.
Kod mukaraca, naprimjer, prerana
ejakulacija vrlo je esto uzrokovana
anksioznou koja je posljedica straha
od izvedbe samoga seksualnog ina,
procjenjivanja i straha od neuspjeha.
Kod ena, emocionalni stres izraava si
kao nezainteresiranost za seks,
pojavljuju se vaginalne infekcije, ili se
javlja bilo koji genitalni problem.
Ako patite od impotencije, prvo ipak
treba posjetiti lijenika da bi se uklonili
organski uzroci.
Dijabetes je takoer jedan od estih
uzroka manjka seksualne elje.

Koje toke i podruja tretirati za


jaanje potencije?
Potrebno je tretirati meridijan bubrega,
a to se akupresurnih toaka tie, vei
na ih je smjetena upravo na lumbosakralnom dijelu kraljenice, koje je
po tradicionalnoj kineskoj medicini
podruje energije bubrega.

Samomasaa
Uz preporuen tretman akupresurnih
toaka u nastavku, moete tretirati me
ridijane bubrega i mokranog mjehura.
Da biste osjetili ikakvo poboljanje,
potrebno je najmanje mjesec dana
upranjavati ove korake i to svaki dan
po dva puta.
Sjednite udobno na stolac dok izvodite
prva tri koraka.

1. MM23 i MM52
Stisnutim akama vrsto trljajte toke 23 i
52 mokranog mjehura. Trljajte dok se ne
razvije toplina u tom dijelu tijela, odnosno
priblino 2 minute. (Pogledajte uopozorenje
na strani 32.)

* 0 ' v*.

Kako ojaati potenciju?


Postoje mnogi naini da se bubrezi po
novno napune vitalnom energijom. t(
se prehrane tie, treba uvesti to vie
grahorica (preporuuju se azuki grah i
crna soja). Treba izbjegavati hladna jel
i pia, eer, alkohol i drogu.
Redovite etnje u prirodi osvjeit e ne
samo tijelo, nego i um. Umjerena
redovita tjelovjeba takoer vraa
potrebnu vitalnost. Emocionalno
izraavanje, ije su glavne karakteristike
otvorenost, povjerenje, iskrenost i ra
zumijevanje, od velike je vanosti za
zdravu vezu izmeu dviju osoba. Vrlo j<
bitno prestati suditi, oekivati i
usporeivati se s drugima. Time razvija
mo samopouzdanje, koje je od velike
v.i/nosti u svakom odnosu.

2. 36
Sjednite na stolac. Poloite desni palac na toku eluca 36
na desnoj nozi. Ako ste na pravoj toki, dok isteete
stopalo, pojavit e se mii. Snano trljajte priblino 1
minutu. Isto ponovite na drugoj nozi.

3. B3 i B1
Poloite lijevo stopalo na desno bedro. Zatim stavite
lijevi palac na toku 1 bubrega, a desni palac na
toku 3 bubrega. Toke pritiite priblino 1 minu
tu, duboko diui. Zatim isto uinite na drugoj nozi.
Toku B3 zabranjeno je tretirati nakon treeg
mjeseca trudnoe.

Impotencija i seksualni problemi

63

Imuni sustav
4. SL12 i SL13
Vrhovima prstiju pritiite toke 12 i 13 slezene
na debelom, vlaknastom ligamentu kod spoja
nogu i trupa. Pritiite priblino 1 minutu. Dok
pritiete te toke, moda ete osjetiti jaku pulsaciju velike arterije koja se protee izmeu tih
toaka i genitalija.

5. PMK4 i PMK6
Vrhom desnog palca ili srednjaka pritisnite
toku 4 prednjega medijalnog kanala, a
vrhovima lijevog palca ili srednjaka toku 6
prednjega medijalnog kanala. Diite duboko i
pritiite ove toke 1-2 minute.
Ovaj dio tijela dobro je grijati termos bocom
ili oblozima od morske soli, jer se tako jaa
seksualno-reproduktivni sustav.

: w

6. MM27-34
Legnite na dvije teniske loptice poloene ispod
krine kosti i tretirajte, podizanjem i sputa
njem stranjice, toke 27 i 34 mokranog mje
hura. Pomiite loptice po razliitim tokama na
krinoj kosti. Dozirajte sami pritisak odizanjem
i sputanjem donjeg dijela tijela te se zadrite
due na onim tokama koje su bolne.
Toke moete tretirati i ako savijete prste u
ake i poloite ih ispod krine kosti te tretirate
toke vrhovima kostiju stisnutih aka.

64

Impotencija i seksualni problemi

U naem tijelu u svakom trenutku


nalazi se na tisue bakterija i virusa koji
ne uzrokuju nikakvu bolest. Kako to da
se ponekad razbolimo, a ponekad ne?
Svake zime javljaju se raznorazni virusi
gripe, no neki od nas im podlegnu, a
neki ne. Odgovor, naravno, lei u
imunitetu.
Nae tijelo bez prestanka eliminira
razliite otrove. No, i ono se ponekad
umori od prekomjerne hrane, pia,
rada, problema, stresa, izlaganja
zagaenoj okolini, puenja...
Tijelo nam tad poinje slati blage sig
nale kao to su: razliite upale (mandu
la, cistitis, uha, grla, bronhitis, gripe,
prehlade, blai oblici alergija...) Ovi
simptomi jasan su znak da je prisutan
pad imuniteta. Visoka temperatura,
groznica, bolovi, ponekad i otekline,
odgovor su tijela u pokuaju obrane
protiv bakterija, virusa i gljivica.
Imuni sustav nalazi se posvuda u
tijelu: ispod koe, unutar kotane sri,
u limfnim lijezdama, u krvi i slezeni.
lijezda izravno povezana s njime
zove se timus. Ona izluuje hormon
timozin koji pretvara bijela krvna
zrnca u T-stanice (ubojice). Te stanice
zapravo su "vojska" koja je u stanju
pobijediti i najjae bolesti, pa ak i
rak. Svatko od nas tijekom ivota
sigurno vie puta u sebi nosi sta
nice raka, ali zbog visoke razine Tstanica, tijelo ih pobjeuje.
Mentalna sklonost ili osjeaj
koji pridonosi poveanju Tstanica, a time i jaanju imu

niteta, je nada. Ljudi koji izgube nadu


vrlo brzo obolijevaju od smrtonosnih
bolesti. Ljudi koji posjeduju visoku ra
zinu smisla za humor, vrlo rijetko oboli
jevaju, pogotovo od teih oboljenja.
Iznimaka, naravno, uvijek ima.

Koji su uzroci slabljenja


im uniteta?
imbenici koji utjeu na slabljenje
imuniteta su:
Slabo, plitko i nepravilno disanje.
Nedovoljan unos tekuine (vode).
Slab apetit, ili razni drugi pore
meaji u prehrani (prejedanje,
bulimija i anoreksija).
Problemi sa spavanjem.
Pretjerani unos alkohola, droga,
kave, puenje.
Manjak tjelovjebe i kretanja
openito.

Psiholoki uzroci su:


Snana unutarnja ubrzanost,
mentalna i emocionalna.
Stalna aktivnost simpatike grane
ivanog sustava (reakcija
"borba-bijeg").
Nepovjerenje prema svemu to
nas okruuje.
Slaba mogunost odgovora na
vanjski stres.
Nemogunost da se kae ne'
nekim stvarima.
Nedostatak ivotnog cilja;
zaokupiranost smru.
Kruti mentalni stavovi; kronian
manjak nade; nedostatak smisla
za humor.
Nedostatak doma, sigurnog mjesta gdje se moemo uvijek povui.

Siromatvo.
Zanemarivanje simptoma, a
zatim bolesti.

Medicinski uzroci su:


Pasivnost, neinformiranost u vezi
zdravlja, zaputenost na svim
razinama postojanja.
Ponovljeno izlaganje virusu HlV-a
te bolesti koje se ne lijee (razne
spolne infekcije, este upale).

Kako ojaati imuni sustav?


Tradicionalna kineska medicina
navodi da prekomjerno bavljenje
odreenim aktivnostima slabi imuni
sustav, naprimjer:
1. Predugo stajanje - oslabljuje
meridijane mokranog mjehura i
bubrega, te nerijetko uzrokuje bol i
umor u donjem dijelu lea.
Treba stimulirati toke MM23 i
MM52 trljajui donji dio lea par
minuta (s pauzama). Zatim toke
B27, tik ispod kljune kosti, jednu
minutu. Konano, toke B3 s
unutarnje strane glenjeva, takoer
jednu minutu, uz duboko disanje.
(Paziti kod trudnica: nakon treeg
mjeseca trudnoe ne smije se
snano stimulirati toku B3.)

Treba stimulirati toku 36 koja se


nalazi s vanjske strane listova.

Postoji jo jedna toka za jaanje


imunog sustava:

3. Pred ugo leanje - oslabljuje


meridijan debelog crijeva i plua,
koji inae podravaju disanje i elimi
naciju.

Toka MM 13 koja pogoduje


otpornosti protiv prehlada i gripa.
Nalazi se blizu kraljenice, sa strane
vrha lopatice. Ona se inae prva
blokira prije pojave same bolesti,
posebice prehlade ili gripe.

Potrebno je stimulirati toku DC4 u


udubini izmeu palca i kaiprsta, te
DC11 na gornjem vanjskom rubu
lakatnog prijevoja.
4. Pretjerano zam aranje oiju
(npr. rad na kompjutoru) ili emo
cionalni stres - oslabljuju meridijane
tankoga crijeva i srca, to pogoduje
emocionalnoj neravnotei.
Potrebno je stimulirati toku PMK17
koja se nalazi u centru prsne kosti.
5. Prekom jerno tjelesno iscrplji
vanje - slabi meridijane unog mje
hura i jetre, to moe uzrokovati
greve.

Samomasaa
Uz preporueni tretman akupresurnih
toaka u nastavku, a ovisno o aktivnos
ti kojom se prekomjerno bavite i prob
lema, moete tretirati pripadajue
meridijane (npr. kod predugog sjedenja
meridijane eluca i slezene).
Zauzmite udoban sjedei poloaj, po
mogunosti na stolcu bez naslona.

Stimulirati toku J3 koja se nalazi na


vrhu stopala tri prsta udaljenosti od
spoja palca i drugog prsta.

1. B27
Poloite kaiprste na toke 27 bubrega i
pritiite ih priblino 1 minutu duboko diui.

2. Predugo sjedenje - oslabljuje


meridijane eluca i slezene, to pri
donosi slabokrvnosti (anemiji) i
probavnim problemima.

Prevelika i preduga tuga.


66

Imuni sustav

Imuni sustav

67

2. MM23 i MM52
Stisnutim akama vrsto trljajte toke 23 i 52
mokranog mjehura na razini struka. Trljajte
dok se ne razvije toplina u tom dijelu tijela,
odnosno priblino 2 minute.
(Pogledajte upozorenje na strani 32.)

6. DC11
Savijte lijevu ruku, a desnim palcem pritisnite toku
11 debelog crijeva na rubu lakatnog pregiba. Lijevi
lakat obuhvatite ostalim prstima desne ruke. Pritisak
zadrite priblino 1 minutu.

7. TG5 i DC4
3. PMK6
Sjedei uspravno na stolcu, pritisnite toku 6 prednjega
medijalnog kanala. Polako pojaavajte pritisak kako
dublje diete. Tretirajte priblino 2 minute ovu toku koja
uravnoteuje i tonificira debelo crijevo.

Stisnite prste desne ruke u aku, poloite je na vanj


sku stranu lijeve nadlaktice i vrsto trljajte toku 5
trostrukog grijaa priblino 30 sekunda. Zatim na isti
nain trljajte toku 4 debelog crijeva priblino 30
sekunda. Isto ponovite na drugoj ruci.
Toka DC4 ne smije se tretirati u trudnoi.

4. 36
Sjednite na stolac. Poloite desni palac na toku eluca 36
na desnoj nozi. Ako ste na pravoj toki, dok isteete
stopalo, pojavit e se mii. Snano trljajte priblino jednu
minutu. Isto ponovite na drugoj nozi.

5. B 3 i J3
Poloite desnu petu izmeu lijeve zglobne
kosti i ahilove tetive. Trljajte toku 3 bubre
ga oko trideset sekunda pa desnu petu
poloite na toku 3 jetre na vrhu stopala,
tri prsta udaljenosti od spoja palca i drugog
prsta. Trljajte toku oko trideset sekunda.
Isto ponovite na drugoj nozi.
Toku B3 zabranjeno je tretirati nakon
treeg mjeseca trudnoe.

68

Imuni sustav

8. B27, MM23 i MM52


Ponovite 1. i 2. korak kako biste dodatno
ojaali imuni sustav.
(Pogledajte upozorenje za toke MM23 i
MM52 na strani 32.)

9. PMK17
Vrhovima prstiju lijeve ili desne ruke lagano pritis
nite toku prednjeg medijalnog kanala 17 u centru
prsne kosti. Pritisak zadrite priblino 1 minutu
duboko diui.

Imuni sustav

69

Konstipacija
Konstipacija podrazumijeva neredovi
to pranjenje crijeva. Redovito pra
njenje crijeva trebalo bi biti svaki dan
barem jednom jer se toksini iz tijela
taloe i apsorbiraju unutar tijela.
Neredovita probava znai energetski
pad debelog crijeva kao organa.

Koji su uzroci konstipacije?


N ead ekvatna prehrana (rafi
nirana hrana, hrana koja ne sa
drava vlakna potrebna za pravi
lan rad crijeva, "teka hrana" meso, tvrdi sirevi, odreene vrste
kolaa, previe razliite hrane
odjednom, openito previe hra
ne). Suprotno tome, hrana boga
ta vlaknima potie rad crijeva i
ini ih aktivnima.
V jebanje - nedostatak tjelo
vjebe i sjedei, odnosno leei
nain ivljenja neki su od glavnih
uzroka konstipacije. ak ljudi koji
ne unose ba najkvalitetniju
hranu nee imati problema sa
zatvorom ako redovito vjebaju.
Na m en talnoj razini stanje na
ih crijeva ovisi o naem poima
nju stvarnosti. Ako nismo u sta
nju otpustiti stare povrede te ih
stalno drimo u sebi, tad e se
takvo mentalno stanje odraziti i
na naem tijelu, odnosno crijevi
ma. Veina problema s debelim
crijevom upravo su posljedica
nemogunosti otputanja starih
ozljeda.
70

N ap etost ab d o m e n a moe biti


izazvana razliitim uzrocima. Sa
ma konstipacija uzrokuje nape
tost u tom dijelu tijela, a popra
ena je vjetrovima, osjeajem
nadutosti te nerijetko glavobolja
ma. Napetost abdomena treba
prvo provjeriti kod lijenika da bi
se eliminirali ozbiljniji problemi.
Najee nastaje zbog stvaranja
plinova u crijevima, pa se
uravnoteenjem prehrane, te
uvoenjem tjelovjebe, svi ti
problemi mogu brzo rijeiti.

1. PMK6
Leei na leima s podignutim koljenima i stopalima na
podu pritisnite palcem toku 6 prednjeg medijalnog
kanala. Polako pojaavajte pritisak kako dublje diete.

m
2. 36
Desni palac poloite na toku 36 eluca na desnoj nozi.
Dok pomiete stopalo gore-dolje, pojavit e se jedan
mii koji je znak da ste na pravoj toki. vrsto trljajte
toku priblino jednu minutu pa isto ponovite na drugoj
nozi.

Kako se tretira konstipacija?

3. DC4

Prema tradicionalnoj kineskoj medici


ni rad na odreenim meridijanima,
akupresurnim tokama i dijelovima
tijela od velike je pomoi u rjeavanju
ovog problema. Naravno, uz prom
jenu naina ivljenja, rezultati e biti
maksimalni.

Kad pronaete toku DC4 na lijevoj aci, stisnutu desnu


aku poloite izmeu palca i kaiprsta lijeve ruke. Trljajte
toku 4 debelog crijeva priblino 30 sekunda. Isto
ponovite na drugoj ruci.
Toka DC4 ne smije se tretirati u trudnoi.

Samomasaa
4. DC11

Uz preporuen tretman akupresurnih


toaka u nastavku, moete tretirati
meridijane debelog i tankog crijeva.

Savijte lijevu ruku, a desni palac prislonite na toku 11


debelog crijeva na vrhu lakatne brazde. Pritisak zadrite
priblino 1 minutu pa promijenite ruke.

Da bi dobrobiti bile maksimalne,


najbolje je lei na pod, sa stopalima
na podu i podignutim koljenima.

5. 25
Palevima ili srednjacima pritisnite toke 25 eluca
sa strane pupka. Pritisak zadrite priblino 1 minu
tu duboko diui. Ako patite od konstipacije, ove
toke tretirajte nekoliko puta na dan.

Konstipacija

71

Nesanica
Nesanica podrazumijeva nemogunost
kontinuiranog i mirnog spavanja 4 do
8 sati uzastopce.
Postoje ivane stanice i ivana vlak
na. Kad puno mentalno radimo, tad
umaramo ivane stanice. Njihova
prekomjerna uzbuenost ometat e
san. Kad se bavimo tjelesnom
aktivnou, umaraju se ivana vlak
na. Zato je svakodnevno bavljenje
nekom vrstom tjelovjebe od nepro
cjenjivog znaaja za miran san.
Nesanica se javlja puno ee kod
ena nego kod mukaraca, a moemo
je podijeliti u dvije kategorije:
nemogunost zaspivanja;
buenje tijekom noi.
Nemaju svi ljudi istu potrebu za
snom, pa tako neki misle da pate od
nesanice jer ne spavaju u prosjeku 78 sati.

Koji su uzroci nesanice?


Uzroci nesanice su razliiti, no psiho
loki imbenik prisutan je u vie od
50% sluajeva (anksioznost, pretjera
na zabrinutost, depresija, tuga, stres,
napetost).
Bol (tjelesna i mentalna) te neadekva
tan nain ivljenja ostali su imbenici
koji mogu biti uzrokom ili samo
pospjeuju probleme sa spavanjem.
Dananji nain ivota pogoduje
stvaranju razliitih vrsta neravnotea u
tijelu. Da bismo se na brzinu opustili
od napornoga radnog dana, pribje

72

gavamo razliitim stimulansima (kava,


eer, alkohol, lake droge), nadajui
se instant odmoru. Ovakve navike
takoer pogoduju nesanici. Isto tako,
esto pribjegavamo razliitim lijekovi
ma za spavanje koji samo odgaaju
rjeavanje uzroka problema.

tijelu i toke koje moemo stimulirati


za olakavanje problema s nesanicom.

toaka u nastavku, moete tretirati


meridijane mokranog mjehura,
gospodara srca i srca.

Samomasaa
Uz preporuen tretman akupresurnih

Fiziologija sna i nesanice

1. MM15

Melatonin je hormon koji izluuje


epifiza, lijezda s unutarnjim izlui
vanjem. Naziva se "regulatorom regu
latora" jer kontrolira sve ostale lijez
de u tijelu: hipofizu, titnu lijezdu,
timus, nadbubrene lijezde, gutera
u i jajnike (prostatu). Usko je pove
zana s hipotalamusom. Kad epifiza
lui melatonin, tad je aktivnost
hipotalamusa blokirana i obratno.

Dvije teniske loptice (ve koritene, tako da nisu


pretvrde) stavite na pod i legnite leima na njih
tako da budu izmeu lopatica u ravnini toki 15
mokranog mjehura. Sklopite oi i diite duboko
dok tijelom pritiete toke priblino jednu mi
nutu.

Epifiza je vrlo osjetljiva na svjetlost,


tako da za vrijeme dana prestaje
luenje melatonina. To omoguuje
hipotalamusu da luenjem svojih hor
mona aktivira hipofizu koja aktivira
ostale lijezde u organizmu i postaje
mo spremni za dnevne aktivnosti.
Nou se dogaa upravo suprotno:
epifiza poveava luenje melatonina,
to blokira rad hipotalamusa, pa se
nae dnevne aktivnosti smanjuju,
pripremajui tijelo za spavanje.
Oito je da je neravnotea u naim
najdubljim razinama postojanja vrlo
est uzrok problema sa spavanjem.
Stoga, osim promjene naina ivljenja,
prema tradicionalnoj kineskoj medi
cini postoje odreena podruja na

2. GS6
Desni palac poloite na toku GS6. Pritisak zadrite pri
blino jednu minutu. Pa isto ponovite na drugoj ruci.

3. S7
Desni palac poloite na unutarnju stranu pregiba lijevoga
runog zgloba, na toku S7 u udubini pregiba u ravnini s
malim prstom. Pritisak zadrite priblino 1 minutu pa
isto ponovite na drugoj ruci.

4. MM10
Kaiprstima pritisnite toke 10 mokranog
mjehura.

Nesanica

73

Pamenje i koncentracija

5. SMK16
Vrhove srednjaka poloite na toku 16 stranjega me
dijalnog kanala. Udahnite i na izdah nagnite glavu
unatrag, pritiui toku 1-2 minute. Namjerno neko
liko puta zijevnite dok tretirate ovu toku ako elite
zaspati.

6. M20
Zatvorite oi i poloite paleve na toke 20
unog mjehura. Polagano nagnite glavu una
trag i lagano pritiite 1-2 minute diui
duboko. Trebali biste osjetiti stalan, ujednaen
puls u obje toke.

7. SMK24.5 i PM K17
Lijevi srednjak poloite na toku 24.5 stranjeg medijalnog
kanala. Vrhove prstiju desne ruke poloite na toku 17
prednjeg medijalnog kanala, u malu udubinu prsne kosti
koja se nalazi u razini srca. Istodobno tretirajte te toke.
Sklopite oi i diite duboko 1 minutu.

I Pamenje je ponovno kreiranje vibratorne percepcije prolosti. To je sustav


pomou kojeg pohranjujemo informa
cije u umu da bismo ih se mogli poslije
sjetiti. Pamenje je rezultat asocijacija,
podlono zaboravu tako da stalno tre
bamo ponavljati odreeno gradivo.
Naravno, treba razlikovati ono to
elimo da ostane u umu od onoga to
smo morali zapamtiti u nekom raz
doblju ivota, a pokazalo se netono ili
nebitno.
Postoje dvije vrste pamenja:
cerebralno i
ekstracerebralno.
Cerebralno pamenje lako je dosei ako
je mozak zdrav. Ekstracerebralno
pamenje zahtijeva vii stupanj koncen
tracije da bi se prizvalo. Ta memorija
vodi osobu u dublje aspekte osobnosti.
Postoje ljudi koji imaju veliku
mogunost pamenja podataka, ali je
njihova mo razluivanja bitnog od
I nebitnog vrlo slaba. Tad dolazi do
blokade zbog preoptereenja ivanog
I sustava i nerijetko se pojavljuju razni
I mentalni problemi.
Koji su uzroci slabog pamenja?

8. B6 i MM62
Palac poloite na toku 6 bubrega s unutarnje strane
skonog zgloba. Vrhove prstiju poloite na suprotnu
stranu skonog zgloba (vanjski dio) i pritisnite toku 62
mokranog mjehura, odmah ispod najisturenije kosti
skonog zgloba. Isto ponovite na drugoj nozi.

74

Nesanica

Mozak je poput miia koji treba stalno


trenirati, ali potrebna mu je odreena
koliina treninga i to tijekom tono
odreenog vremenskog razdoblja. Ako
trening izostane due vrijeme, mozak
e atrofirati. Ako je trening prejak i
neadekvatan, takoer e se pojaviti
odreeni simptomi.

Pamenje e se, osim adekvatnim men


talnim treningom, poboljavati i nai
nom ivljenja. Primjerice, ako ne spava
mo dovoljno, neredovito se hranimo,
unosimo razliite stimulanse u organi
zam, ne vjebamo i u um putamo
mnotvo neproienih informacija,
kad-tad e doi do pada mentalnih
sposobnosti. U tom je sluaju prvi
simptom nemogunost pravilnog
povezivanja pridolih informacija. Naa
percepcija nauenog, a posljedino i
stvarnosti, tad se uvelike mijenja.
Isto tako, loa koncentracija i pamenje
mogu biti posljedica manjkavosti eera
u krvi. Nakon konzumiranja eera,
naglo dolazi do poveanja razine
eera u krvi. Nama se tad ini da
imamo vie energije. Da bi se
uravnoteilo to veliko poveanje razine
eera u krvi, guteraa proizvodi
prekomjernu koliinu inzulina. Previe
inzulina drastino i u vrlo kratkom roku
smanjuje razinu eera u krvi, uzroku
jui umor, te posljedino utjee na
nemogunost koncentracije.
Kako poboljati pamenje?
elimo li poveati svoju koncentraciju ili
poboljati pamenje, svakako trebamo
prestati konzumirati namirnice u koji
ma ima eera. Prema tradicionalnoj
kineskoj medicini, prekomjerni unos
eera, ali i slatke hrane, openito slabi
funkciju guterae na tjelesnoj razini.
To nadalje utjee na pamenje te na
mentalno-emocionalnu stabilnost.
Pritiskom na odreene meridijane i
75

akupresurne toke poveat ete bud


nost i pamenje openito, poveavajui
cirkulaciju krvi u mozgu. Blagotvorno
ete djelovati i protiv mentalne tuposti,
umora, te na poveanje koncentracije.

Samomasaa

4. EX2

Uz preporuen tretman akupresurnih


toaka u nastavku, moete tretirati
meridijane mokranog mjehura i
trostrukog grijaa.

Poloite kaiprste na sljepoone kosti u male udu


bine tik uz kraj obrva, na eksternu toku 2. Ako
sjedite blizu stola, poloite laktove na stol radi
lakeg tretiranja tih toaka. Pritiite toke prib
lino 1 minutu pa ponite ritmiki spajati kutnjake.
Svaki put kada ih spojite, pojavit e se mii na
sljepoonoj kosti. Zatvorite oi i nastavite pritiskati
sljepoonice dok istodobno imitirate vakanje.
Pokrete izvodite priblino 1 minutu.

Ove toke moete tretirati sjedei ili


leei. Tretirajte ih 2 puta na dan za
maksimalni uinak.

1. SMK20 i SMK26
Poloite vrhove prstiju desne ruke na toku 20 stranje
ga medijalnog kanala, a lijevi kaiprst na toku SMK26,
na pola puta izmeu gornje usne i nosa. Diite duboko
pritiui toke priblino 1 minutu.

5. PMK17 i SMK24.5
Poloite vrhove prstiju desne ruke na toku 17 prednjega
medijalnog kanala. Lijevi srednjak poloite na toku 24.5
stranjega medijalnog kanala. Sklopite oi i istodobno
pritiite toke priblino 2 minute, zamiljajui da udiete i
izdiete kroz toku treeg oka (SMK24.5).

2. MM10
Savijte prste desne ake i vrkom kaiprsta pritisnite
toku na vretenastom miiu lijeve strane glave. Isto
ponovite drugom rukom. Postupak ponovite 3 puta.

6. 36
Sjednite na stolac. Poloite desni palac na toku eluca 36
na desnoj nozi. Ako ste na pravoj toki, dok isteete
stopalo, pojavit e se mii. Pritiite priblino 1 minutu.
Isto ponovite na drugoj nozi.

3. M20
Sklopite oi i poloite paleve ispod ruba zatiljne
kosti lubanje na toke 20 unog mjehura.
Polagano nagnite glavu unatrag i primijenite
lagani pritisak, diui duboko. Pritisak zadrite
priblino 2 minute. Na kraju ete osjetiti blagu
pulsaciju koja utjee na pamenje i koncentraciju.
Ako dovoljno dugo pritiete te toke, pulsiranje
e postati ravnomjerno i time e se uravnoteiti
dvije modane polutke.
76

Pamenje i koncentracija

7. J3
Sjednite na stolac i desnom petom pritiite ili
trljajte toku J3 na suprotnom stopalu, usmjera
vajui pritisak malo vie prema kosti koja spaja
drugu kost. Isto ponovite zamijenivi stopala.

Pamenje i koncentracija

77

PMS, menstruacijski grevi i bolovi


PMS je stanje koje prate ivanost, razdraljivost, emocionalna preosjetljivost i
nestabilnost, umor, stezanje u prsnom
kou, depresija, mogue glavobolje,
oticanje abdomena pa ak i cijelog
tijela. Ostali mogui simptomi su:
vrtoglavice, konstipacija, poveanje ili
smanjenje teka, neobuzdana elja za
ugljikohidratima, posebice eerom i
okoladom, mogui bolovi u lumbosakralnom dijelu kraljenice, napetost u
grudima i bolne grudi. Pojavljuje se

7-10 dana prije menstruacije te prestaje


odmah nakon poetka krvarenja.
I taman menstruacija doe, simptomi
PMS-a prestaju, ali nastupaju drugi
problemi. Veina ena ali se na bolove
u donjem dijelu lea, pati od greva i
bolova za vrijeme menstruacije, tako da
mnoge ne mogu obavljati ni svako
dnevne obveze.

Koji su uzroci PMS-a?

protok energije. Cirkulacija krvi je


smanjena kao i signali koje ivci alju u
genitalnom podruju. Uzroci napetosti
u zdjelici mogu biti: traumatina
seksualna iskustva, abortusi, teki poro
di, nesigurnost i razliiti strahovi.

Kako ublaiti i izlijeiti te tegobe?


Ove se tegobe mogu sprijeiti
provoenjem promjena na vie razina.

Uzroci PMS-a su razliiti:


hormonski: prevelika koliina
estrogena, smanjena koliina
progesterona;
zadravanje vode u tijelu;
hipoglikemija: uzrokovana
pojaanom eljom za ugljiko
hidratima (okolada, eer) to
uzokuje poveano izluivanje
inzulina da bi se razina eera u
krvi normalizirala;
razliiti drugi problemi
endokrinog sustava.

Koji su uzroci problema s


m enstruacijom ?
Problemi s menstruacijom mogu biti
posljedica napetosti u zdjelici, razliitih
ginekolokih problema i upala, zatvora,
hormonskih neravnotea titne i
paratiroidne lijezde ili jajnika.
N.ipetost u zdjelici vrlo je est uzrok
PMS-a, menstruacijskih greva i bolo
v.i Kad su miii zdjelice napeti, tad
se i pripadajui unutarnji organi kon
tr.ihiraju, onemoguavajui pravilan

Prehrana:
Kalcij je jedan od najvanijih
minerala potrebnih za prevenciju
menstruacijskih greva. On
oputa ivce i miie. Njegova
razina pada tjedan dana prije
menstruacije, uzrokujui
napetost, nadutost i glavobolje.
Mnogi dodaci hrani koji sadre
kalcij mogu pomoi u prevenciji
PMS-a i bolova. Meutim, neza
mjenjivo je svjee lisnato zeleno
povre, kao to su salata, pinat,
kupus, perin. Sezamove sje
menke sadravaju veliku koliinu
kalcija. Treba ih popriti na suhoj
tavi i jesti licu 2 puta na dan.
Magnezij je takoer jako vaan,
jer omoguuje apsorpciju kalcija
u tijelu.
Razne vrste oraastih plodova sa
dravaju veliku koliinu tih
minerala.
aj od kamilice vrlo je blagotvo
ran za rjeavanje bolnih men

struacija jer oputa cijeli sustav,


te ga umiruje.
aj od svjeeg korijena umbira
takoer je odlina pomo kod
greva i bolova.
aj MU 16, koji se priprema od
16 trava, vrlo je djelotvoran kod
menstruacijskih bolova te openi
to jaa vitalnu tjelesnu energiju.
Preporuuje se i smanjenje unosa
rafiniranog eera, jer troi vita
min B i magnezij.
Takoer je dobro smanjiti unos
svjeeg voa, jer hladi organizam,
pa dolazi do pada energije u
abdomenu to pogoduje
miinim grevima.
Preporuuje se i smanjenje unosa
hladnih napitaka te soli.
Unos crvenog mesa zbog velike
koliine masnoe takoer je
potrebno smanjiti.
Ne preporuuje se pijenje alkoho
la, jer kod mnogih ena uzrokuje
depresivna stanja; smanjiti i unos
kofeina, jer pojaava anksioznost,
unutarnji nemir i razdraljivost.
Dobro je smanjiti i unos mlijenih
proizvoda jer su jako masni te
mogu uzrokovati konstipaciju.
Preporuuje se poveanje unosa
sloenih ugljikohidrata kao to su
cjelovite itarice, zeleno lisnato
povre i mahunarke. Navedene
namirnice obiluju vlaknima i B vi
taminima.

PMS, menstruacijski grevi i bolovi

79

Oblozi

Akupresurne toke na zdjelinom


podruju uvelike e olakati gore nave
dene probleme.

Tjelovjeba

Samomasaa

Kao preventiva kod menstruacijskih


bolova vrlo je dobro redovito raditi
vjebu maku (jelena) barem 5-7 dana
prije menstruacije.

Uz preporuen tretman akupresurnih


toaka u nastavku, moete tretirati
meridijane bubrega i mokranog mje
hura.

Vjebe trbunog disanja vrlo su


blagotvorne u oputanju miia zdjelice
te prokrvljivanju istih.
Akupresura

2. SL12 i SL13

oputanju ivanog sustava i stabi


liziranju vitalne energije tijela. Pritiskom
na meridijan jetre sprijeit ete greve
u miiima.

Tople obloge stavite na abdomen ili


krini dio kraljenice, ovisno gdje
osjeate bol. (Zagrijte morsku sol na
suhoj tavi i stavite je u kuhinjsku krpu,
te krpu uvijte u runik i napravite
oblog.)

Sljedee korake inite 2-3 puta dnevno


tjedan dana prije menstruacije i jed
nom dnevno ostale dane u mjesecu.

Sjednite udobno na stolac. Vrhovima prstiju


pritiite toke 12 i 13 slezene na debelom,
vlaknastom ligamentu kod spoja nogu i
trupa. Pritiite priblino 1 minutu. Dok
pritiete te toke, moda ete osjetiti jaku
pulsaciju velike arterije koja se protee
izmeu tih toaka i genitalija.

3. PMK4 i PMK6
Vrhom desnog palca ili srednjaka pritisnite
toku 4 prednjega medijalnog kanala, a
vrhovima lijevog palca ili srednjaka toku 6
prednjega medijalnog kanala. Diite duboko i
pritiite ove toke 1-2 minute.
Ovaj dio tijela dobro je grijati termos bocom
ili oblozima od morske soli jer se tako jaa
seksualno-reproduktivni sustav.

to se tretiranja tie, meridijani bubre


ga i mokranog mjehura pomoi e u

4. SL6
1. MM27-34
Legnite na dvije teniske loptice poloene
ispod krine kosti i tretirajte toke 27-34
podizanjem i sputanjem stranjice.
Pomiite loptice po razliitim tokama na
krinoj kosti. Dozirajte sami pritisak
odizanjem i sputanjem donjeg dijela tijela
te se zadrite due na onim tokama koje
su bolne.
Toke moete tretirati i ako savijete prste
u ake i poloite ih ispod krine kosti te
tretirate toke vrhovima kostiju stisnutih
aka.

80

PMS, menstruacijski grevi i bolovi

Sjednite na stolac. Lijevi palac poloite s unutarnje


strane desne potkoljenice na toku 6 slezene. Trljajte
toku priblino 1 minutu. Ako imate PMS ili menstruacijske greve, ta e toka najvjerojatnije biti vrlo osje
tljiva. Ponovite isto i na drugoj nozi.
Ovu toku zabranjeno je tretirati u osmom i devetom
mjesecu trudnoe.

5. SL4
Palac poloite na toku 4 slezene. Pomiite none prste i
osjetit ete mii na stopalu. Pritisnite ga vrsto i pritisak
zadrite priblino 1 minutu. Isto ponovite na drugoj nozi.

PMS, menstruacijski grevi i bolovi

81

Prehlade i gripa
Prehlade su uzrokovane virusima koji
ulaze u tijelo kroz nos ili usta (kad su
temperatura, kiselost i vlanost
povoljni). Svake godine, u razliitim
vremenskim razdobljima, susreemo
se s virusima gripe i prehladama. No,
neki od nas su stalno bolesni, a neki
nikada.
Svi simptomi prehlade zapravo su
pokuaj tijela da se obrani od tih
vanjskih napasnika. Npr., kad se virus
nae u nosu, tijelo proizvodi i izluu
je vie sluzi da bi ga ispralo.

Kad nastaju prehlade i gripe?


Kad je imuni sustav slab, tad se
mogunost pojave ovih bolesti
poveava. Nae je tijelo tad ne
otporno, zbog ega je njegova
mogunost prilagodbe vanjskim
podraajima bitno smanjena, a
sluznica postaje odlina podloga za
uzgoj virusa.

Kako tretirati gripe i prehlade?


Pritiskom na odreene akupresurne
toke moemo znaajno olakati i
ubrzati proces prehlade. U poetku se
moe initi da se gripa pogorava, no
ona samo u kraem vremenskom raz
doblju prolazi sve svoje faze.
Prehlada se nee izlijeiti samo pritis
kom na odreene toke, nego i uzi
manjem odreenih napitaka te aje
va, posebice ako je temperatura
poviena.

82

Jedna toka vrlo je djelotvorna ne


samo kao pomo kod prehlade ili
gripe, nego je odlina kao preventiva,
kad osjeamo da bismo se mogli
razboljeti. Nalazi se blizu kraljenice,
izmeu 2. i 3. grudnog kraljeka,
odmah sa strane vrhova lopatica
(MM 13). Prema tradicionalnoj
kineskoj medicini vjetar i hladnoa
ulaze u kone pore upravo u tim
tokama. Vrlo je blagotvorno obraditi
meridijan plua, jer su sve gripe i
prehlade povezane s problemima s
disanjem.

Samomasaa
Uz preporuen tretman akupresurnih
toaka u nastavku, moete tretirati
meridijane plua i slezene.

Udobno se smjestite na stolac, s


uspravnom kraljenicom, ili legnite,

1. MM2
Palac i kaiprst poloite na toke 2 mokranog mjehura.
Sklopite oi i nekoliko puta duboko udahnite i izdahnite.
Naslonite glavu na prste.

Jo nekoliko savjeta kod bolnog


grla i kalja:

2. 3

Nekoliko puta na dan pijte aj od


lotosa (korijen ili prah).

Kaiprstima istodobno pritisnite toke 3 eluca, ispod


jagodinih kostiju.

Kod bolnog grla, u mlaku vodu


dodajte par kapi eterinog ulja
ajevca i grgljajte.
Propolis je takoer vrlo dobar za
ublaavanje bolova u grlu.
Izbjegavajte slatko u bilo kojem
obliku, te branaste i mlijene
proizvode.

3. DC20
Pritisnite toke 20 debelog crijeva sa strane nosnica.
Pritiite priblino jednu minutu duboko diui.

4. DC11
Savijte lijevu ruku, a desnim palcem pritisnite toku
DC11 na rubu lakatnog pregiba. Lijevi lakat obuhvatite
ostalim prstima desne ruke, neka poiva na njima.
Tretirajte priblino jednu minutu. Isto ponovite na dru
goj ruci.

Prehlada i gripa

83

Problemi sa sinusima

5. DC4
Kad pronaete toku DC4 na lijevoj aci, lanke prstiju stis
nute desne ake poloite na nju. Duboko udahnite i s iz
disajem vrsto pritiite toku. Pritisak usmjerite vie prema
kosti koja se spaja s kaiprstom. Nastavite disati duboko i
pritiite toku oko jedne minute. Isto ponovite na drugoj
aci. Ova se toka ne smije tretirati u trudnoi.

6. M20
Paleve poloite na toke M20, ispod baze luba
nje. Pritiite tako da sa svakim izdisajem glavu
lagano zabacite unatrag. Tretirajte toku priblino
jednu minutu duboko diui.

7. SMK16
Vrhove kaiprsta poloite na toku 16 stranjega
medijalnog kanala. Udahnite i na izdah nagnite glavu
unatrag. Pokret glavom ponovite 10 puta i probajte
osjetiti oputanje kongestije u glavi.

8. SM K 24.5
Skupite dlanove kao u molitvi. Lagano naslonite
glavu na paleve i kaiprste, na toku 24.5 stranjega
medijalnog kanala, odnosno "tree oko". Diite
duboko dok blago pritiete toku za uravnoteenje
endokrinog sustava.

9. B27
Paleve ili kaiprste poloite na toku bubrega 27.
Udahnite te na izdah snano pritiite ta udubljenja.
Pritisak zadrite priblino jednu minutu duboko diui
i istodobno duboko diite te vizualizirajte ienje
kongestije.
84

Prehlada i gripa

Pritisci na razliite toke i meridijane


mogu umanjiti probleme sa sinusima,
no vrlo je vano pronai uzrok proble
ma. Ako imate kroninih problema sa
sinusima, tretiranje meridijana i
akupresurnih toaka mora biti u surad
nji s lijenikom, tj. kao popratna
pomo pri lijeenju.

Koji su uzroci problema sa


sinusima?
U veini sluajeva problemi sa sinusima
posljedica su snanih emocija kao to
su briga, tuga ili osjeaj krivnje. Kad su
te emocije dugotrajne ili su bile po
tisnute, vrlo esto uzrokuju miinu
napetost u grudnom kou, koja zna
utjecati na zatvaranje sinusnih putova.
Pritiskom na ta napeta podruja, esto
se proiste i sinusi.

Nadalje, zatvor, loa prehrana ili


nedostatak tjelovjebe mogu pridonijeti
problemima sa sinusima. Ako se radi o
prehrani, treba izbjegavati mlijene
proizvode u potpunosti neko vrijeme
da bi se eliminirao taj uzrok.

Kako tretirati probleme sa


sinusima?
Prema tradicionalnoj kineskoj medicini,
problemi sa sinusima mogu se znatno
smanjiti ako tretirate toku debelog
crijeva 4, koja inae slui za olakavanje
boli te za otputanje ope zakrenosti i
zastoja u tijelu. Djelotvorna je i kod
otvaranja i proiavanja sinusa.
Toka mokranog mjehura broj 2 na
nosnom mostu pomae kod frontalnih
glavobolja uzrokovanih problemima sa
sinusima.
Na zatiljku, sa stranje strane lubanje
dvije se toke upotrebljavaju za otvaranje
zatvorenih nosnih prolaza: toka unog
mjehura broj 20 te toka mokranog
mjehura broj 10.
Toke na licu: debelo crijevo 20 i elu
dac 3, vrlo su djelotvorne kod proble
ma s maksilarnim sinusima smjetenim
na obrazima.
Tretiranje svih ovih toki preporuuje se
i kod djece.

Samomasaa
Uz preporuen tretman akupresurnih
toaka u nastavku, moete tretirati
meridijane plua i trostrukog grijaa.
Sjednite udobno na stolac.

1. 3
Kaiprstima istodobno pritisnite toke 3 eluca, ispod jagodinih
kostiju.

85

Problemi sa elucem i probavne smetnje


2. MM2 i MM10
Desni palac i kaiprst poloite na toke 2
mokranog mjehura. Prste lijeve ruke savijte te
vrhovima prstiju obuhvatite stranju stranu
vrata. Istodobno pritiite toke 2 mokranog
mjehura, te vrhovima prstiju desne ruke i bazom
lijevog dlana pritiite stranju stranu vrata,
odnosno toke 10 mokranog mjehura. Tretirajte
priblino 1 minutu.

Mnogi su uzroci bolova u elucu i


probavnih smetnji, ali najei je kri
vac prehrana. Ako je energija eluca
oslabljena, dolazi do refluksa hrane ili
eluane kiseline u grlo, posljedica
ega su povraanje i garavica. Ako
se problemi s probavljanjem hrane i
bolovi u elucu ponavljaju esto ili
ako su snani, obavezno treba posje
titi lijenika, jer takva stanja znaju biti
simptomi teih oboljenja kao to su
razliite upale (slijepog crijeva), irevi
na elucu, pa ak karcinom.

3. DC20
Pritisnite toke 20 debelog crijeva sa strane nosnica.
Pritiite priblino jednu minutu duboko diui.

4. SMK20 i SMK24.5
Desni srednjak poloite na toku 20 stranjeg medi
jalnog kanala na vrhu glave, a lijevi kaiprst na toku
24.5 stranjeg medijalnog kanala izmeu obrva. Isto
dobno pritiite toke priblino 1 minutu duboko diui.

4. DC4
Kad pronaete toku DC4 na lijevoj aci, desni palac
poloite na toku, a desni kaiprst s donje strane
toke. Razdvojite lijevi palac i kaiprst, duboko udah
nite i s izdisajem vrsto pritiite toku. Pritisak us
mjerite vie prema kosti koja se spaja s kaiprstom.
Nastavite disati duboko i pritiite toku oko jedne
minute. Isto ponovite na drugoj aci.
Ovu toku ne smijete tretirati u trudnoi.

86

Problemi sa sinusima

to uzrokuje probleme sa
elucem i probavne smetnje?
Najei su uzrok ovih tegoba
rafinirani proizvodi, kao to su bijelo
brano i eer, odnosno sve industrij
ski obraene namirnice; zatim prob
leme mogu prouzroiti teka" hrana,
prena hrana i deserti, prejedanje te
jedenje na brzinu. Vrlo je vano nag
lasiti vanost vakanja. Svaki zalogaj
potrebno je savakati dok hrana ne
postane tekua u ustima.

Svakodnevni ivot prepun je razliitih


izazova. Nemogunost mentalnoemocionalnog "probavljanja" istih
takoer je jedan od uzroka problema.
Prekomjerno i neredovito uzimanje
hrane na fizikoj razini te isti pristup
hrani na mentalnoj razini (previe
obveza, briga, odgovornosti, previe
itanja, ak prevelika elja za zna
njem) optereuje ne samo na um,
nego razliite organe, na elu sa
elucem.
Prema tradicionalnoj kineskoj medici
ni ove je tegobe mogue sprijeiti i
ublaiti tretiranjem odreenih meridi
jana i akupresurnih toaka, a jedan je
od prijedloga sadran u sljedeem sli
jedu samomasae.

Samomasaa
Uz preporuen tretman akupresurnih
toaka u nastavku, moete tretirati
meridijane slezene i eluca. Legnite na
lea podignutih koljena i stopala na
podu.

1. PMK12 i PMK6
Vrhove prstiju desne ruke poloite na toku PMK12, a vrhove
prstiju lijeve ruke poloite na toku PMK6. Diite duboko,
istodobno pritiui te toke priblino jednu minutu.
(Pogledajte upozorenje za toku PMK12 na strani 38.)

87

Sindrom kroninog umora

2. MM23 i MM52
Legnite na lea i poloite dvije teniske loptice
ispod toaka 23 i 52 mokranog mjehura.
(Umjesto loptica moete koristiti ake.) Poloaj
zadrite priblino jednu minutu duboko diui.

3. GS6
Sjednite udobno na stolicu. Lijevi palac poloite na toku GS6,
na desnoj ruci. Pritisak zadrite priblino jednu minutu. Pa isto
ponovite na drugoj ruci. Ova, kao i sljedee dvije toke, pre
poruuju se u sluaju garavice.

4. 36
Sjednite na stolac. Poloite petu desne noge na toku elu
ca 36 na lijevoj nozi. Dok pomiete stopalo gore-dolje,
pojavit e se mii koji je znak da ste na pravoj toki.
Trljajte je vrsto priblino jednu minutu pa isto ponovite na
drugoj nozi.

5. SL4
Lijevi palac poloite na toku 4 slezene na lijevoj nozi. Pomiite
none prste dok ne osjetite mii na stopalu i pritiite ga
jednu minutu. Ponovite isto na drugoj nozi.

88

Problemi sa elucem i probavne smetnje

Opa tjelesna malaksalost, smanjena


mogunost koncentracije, munina,
vrtoglavice, glavobolje, bol u miiima,
depresija, zbunjenost, nemogunost
jasnog razmiljanja, manjak snage za
obavljanje svakodnevnih obveza, kon
stantno poviena temperatura (37 C)...
simptomi su koje osjea sve vie ljudi.
Sindrom kroninog umora smatra se
virusnom infekcijom. Oslabljenost
imunog sustava moe prouzroiti
zagaenje okoline u kojoj ivimo, plus
snaan stres kojem smo u odreenim
ivotnim razdobljima izloeni. Zapravo,
mi smo neprestano izloeni utjecaju
razliitih nevidljivih neprijatelja" iz
okoline ili vlastitog tijela, no simptomi
se samo ponekad javljaju.

to uzrokuje sim ptom e sindroma


kroninog um ora?
Pad imunog sustava zbog razliitih te
obino istodobnih negativnih utjecaja.
Dr. Gerald Epstein primijetio je da je
kod onih osoba kod kojih je dijagnos
ticiran Epstein-Barrov virus oito da su
bili izloeni izrazito stresnim ivotnim
izazovima u vrijeme pojave virusa."
Prema tradicionalnoj kineskoj medicini
zdravlje imunog sustava uvelike ovisi o
stanju bubrega, jetre, plua i slezene. A
jaanje imunog sustava zahtijeva ne
samo rad na odreenim meridijanima
ili akupresurnim tokama, nego
podrazumijeva promjenu ivotnog stila.

Kako tretirati sindrom kroninog


um ora?
Toka 1 meridijana plua poboljava
stanje organa plua. Toke 23 i 52
meridijana mokranog mjehura,
smjetene na donjem dijelu lea,
odline su za bubrege, jer jaaju vitalnu
energiju koja nam pomae da bismo se
mogli boriti protiv sindroma kroninog
umora. Toka 6 prednjeg medijalnog
kanala, smjetena ispod pupka,
omoguava optimalno funkcioniranje
unutarnjih organa. Pritisnete li toku 6
gospodara srca, vrlo vanu toku koja
se smatra okidaem, a smjetenu na
runome zglobu, olakat ete muninu.
Toka 20 meridijana unog mjehura
smjetena na bazi lubanje olakava
probleme s vrtoglavicom. Toka izmeu
obrva, odnosno tree oko, bistri um.
Toka 21 meridijana unog mjehura,
smjetena na vrhu ramena olakava
napetost u ramenima i openito sma
njuje nakupljeni stres. Toka 36 meridi
jana eluca, toka 3 meridijana jetre i
toka 5 meridijana trostrukog grijaa,
zajedno s ve spomenutim tokama,
ojaat e tjelesnu energiju, aktivirati
imuni sustav te omoguiti optimalan
rad unutarnjih organa.

Samomasaa
Uz preporuen tretman akupresurnih to
aka u nastavku, moete tretirati meridi
jane bubrega i mokranog mjehura.
Sjednite udobno i usredotoite se na
duboko disanje dok pritiete toke.

89

Duboko trbuno disanje poboljava


cirkulaciju u cijelom organizmu,

oputajui miie te stvarajui novu zalihu vitalnosti.

1. P1

5. MM23 i MM52
Dlanovima ili savijenim akama vrsto trljajte
toke MM23 i MM52 u visini struka dok se ne
razvije toplina u tom dijelu tijela. To vrsto trljanje donjeg dijela lea vjerojatno e vas zadihati,
a upravo to jaa imuni sustav.

Paleve poloite na toke 1 plua. vrsto ih pritisnite.


Sklopite oi i duboko diite dok ih tretirate priblino
jednu minutu.

6. 36
Sjednite. Desni palac poloite na toku eluca 36 na
desnoj nozi. Dok pomiete stopalo gore-dolje, pojavit
e se mii koji je znak da ste na pravoj toki. Trljajte je
vrsto priblino jednu minutu pa isto ponovite na dru
goj nozi.

2. M21
Prekriite ruke na prsnom kou. Savijte prste i desnu
ruku zakaite za lijevo, a lijevu za desno rame.
Pronaite napeto podruje na ramenima, podruje
gdje se najee skuplja napetost, i masirajte ga.
Zatim pronaite toke M21 i pritiite priblino
jednu minutu, duboko diui. Trudnice trebaju izbje
gavati tretiranje te toke ili je pritiskati vrlo lagano.

7. J3
3. M20
Paleve poloite na toke M20, ispod baze lubanje.
Pritiite tako da sa svakim izdisajem glavu lagano
zabacite unatrag. Tretirajte toku priblino jednu
minutu duboko diui.
POZOR! Ova toka, kao i prethodna, znaju biti jako
bolne pa pritisak treba biti umjeren.

4. GS6 i TG5

Sjedite i dalje na stolcu. Poloite desni palac na toku


jetre 3 na lijevom stopalu i vrsto je trljajte 30 sekundi
pa zamijenite noge.

8. SMK24.5 i PMK6
Zatvorite oi i par puta udahnite duboko. Istodobno
lijevim srednjakom lagano pritiite toku SMK24.5
izmeu obrva, a desnim palcem toku PMK6.
Pritisak zadrite priblino 2 minute duboko diui.

Palcem i kaiprstom lijeve ruke istodobno pritisnite toku


gospodara srca 6 i toku trostrukog grijaa 5 na desnoj ruci.
Pritisak zadrite oko pola minute na jednoj ruci duboko diui
pa zamijenite ruke.

90

Sindrom kroninog umora

Sindrom kroninog umora

91

Zadravanje vode
Po tradicionalnoj kineskoj medicini oti
canje zbog zadravanja vode u tijelu
obino se povezuje sa slabosti meridi
jana, a time i organa slezene i bubrega.
Tretirajui te meridijane, a pogotovo
pritiui odreene akupresurne toke
na njima, moemo uspostaviti
ravnoteu u distribuciji vode kroz tje
lesni sustav.

Takoer moemo tonificirati miie i


tkiva te poboljavati openito stanje
tekuina u organizmu.
Ako oticanje traje due vrijeme i nakoi
tretiranja meridijana i akupresurnih
toaka, popraeno glavoboljom,
groznicom, otrim bolovima, muni
nom, ili promjenama na koi, obavezu
treba posjetiti lijenika.

Koji su uzroci oticanja?


Naprimjer, kad due stojimo ili sjedim<
u istom poloaju, manjak kretanja te
stalni pritisak na stopala smanjuje
cirkulaciju u tom dijelu tijela, uzroku
jui oticanje. Preuske cipele takoer su
jedan od uzroka oticanja nogu i
zglobova.
Nadalje, mnogi ljudi koji imaju proble
ma s vikom kilograma, vrlo esto
imaju problema upravo sa zadrava
njem vode u pojedinim dijelovima
tijela. Provodei dijetu, suoavaju
se s problemom zadravanja
vode, pa im se ini da ne gubi
na teini. Odreene
akupresurne toke stimulira
ju metabolike funkcije te
time omoguuju izluivanje
vika tekuine iz tijela. Ako
se tretiraju svakodnevno, te
se provode vjebe disanja i
oputanja, tad e se umanjiti i
problemi s nekontroliranim
apetitom.
Mnoge ene pate od osjeaja nadutost
prije menstruacije, te takvo stanje
utjee i na razinu raspoloenja osobe.

Ona postaje razdraljiva i ivana, pre


osjetljiva. Ako se pojedine toke tretira
ju neposredno prije menstruacije, tad
e se simptomi PMS-a smanjiti na mini
mum. Dakle, u tom sluaju slue kao
preventiva. Te toke takoer e djelo
vati na regulaciju same menstruacije.

I neki lijekovi uzrokuju razliita otica


nja, pa stoga treba obavezno konzulti
rati lijenika.
Sljedee toke pomau kod oteknutih
stopala i zglobova, predmenstruacijske
nadutosti, oteknutosti lica te ostalih
problema uzrokovanih zadravanjem
vode u tijelu.

Kako ublaiti zadravanje vode u


tijelu?

Samomasaa

Da bismo izbjegli zadravanje vode u


tijelu, a time i oticanje razliitih dijelova
tijela, trebamo iz prehrane izbaciti
velike koliine soli.

Uz preporuen tretman akupresurnih


toaka u nastavku, moete tretirati
meridijane debelog crijeva, bubrega,
jetre i srca.
Sjednite uspravno na stolac.

1. SL9 iSL6
Desnu potkoljenicu poloite na lijevo
koljeno. Desni palac poloite na toku 9
slezene, dva i pol prsta od ruba ko
ljenske aice. Lijevi palac poloite na
toku 6 slezene, etiri prsta od najis
turenije kosti skonog zgloba (maleola).
Toke tretirajte istodobno priblino 1
minutu, duboko diui. Zatim promije
nite strane.
Toku SL6 zabranjeno je tretirati u
osmom i devetom mjesecu trudnoe.

2. B6 i B2
Ostanite u istom poloaju. Lijevi palac poloite na toku 2
bubrega. Desni palac poloite na toku 6 bubrega. Toke tre
tirajte istodobno priblino 1 minutu, duboko diui. Zatim
promijenite strane.

Zadravanje vode

93

makr nciva
pioniri makrobiotike i prirodnih stilova ivljenja... od 1985. godine
Tretirajte dobro svoje tijelo,
uinite neto dobro za sebe...

Meunarodna
shiatsu kola
Hrvatska

Shiatsu tretmani
Romanovvski tretmani

Shiatsu kola
s najduom tradicijom

...ugodni i iznenaujue korisni.


Terapeutkinja: Tatjana Rutoni

Najbolje profesionalno shiatsu


obrazovanje
etiri stupnja kolovanja

Seminari Romanovvski
metode

Tim meunarodno priznatih uitelja


Mrea osam kola u SAD i Europi
Verificiran program - upis u radnu
knjiicu

... osvjetavanje vanosti


interakcije uma i tijela.
Vodi: Tatjana Rutoni,
jedna od prvih uenica zaetnika
Romanovvski metode,
Jeffa Romanovvskog kojemu je
asistirala vie od sedam godina.

U Makronovi vjebajte
Vjebe za kraljenicu
Do - in
Joga

Intenzivan i izazovan... jedan od


najkvalitetnijih programa osposobljavanja
za shiatsu praktiare, usklaen s najnovijim
profesionalnim standardima.

makr nova
Ilica 72/I, Zagreb Tel: 01/ 4847 119
www.makronova.com
info@makronova.com

Tatjana Rutoni je shiatsu terapeutkinja s


iznimnim iskustvom u primjeni mnogih
body tehnika s ciljem postizanja
optimalnoga zdravlja. Svoja iskustva
primjenjuje i kao voditeljica vjebi za
kraljenicu, terapeutkinja metode Quantum
bodywork i metode Romanovvski, a radi i
kao asistentica pri Meunarodnoj shiatsu
koli te vodi seminare metode
Romanovvski.
Prije petnaestak godina prvi puta se susrela
s centrom Makronova iji su joj seminari
promijenili nain ivljenja i razmiljanja. Tu je ujedno zavrila
kolu prirodne kuhinje, Meunarodnu shiatsu kolu i metodu
Romanovvski. Obrazovanje je nadopunila tehnikom Quantum
bodywork u Austriji.
Od formalnog obrazovanja nosi titulu dilomirane inenjerke
graevinarstva, a takoer je verificirana instruktorica tenisa sa
sedamnaestogodinjim trenerskim iskustvom.
Tatjana Rutoni autorica je i knjige Vjebe za kraljenicu.
T'IflO IfoKRET

\AK R O N O V E

N^ebe za
kraljenicu

tv
ISBN
153-257-D32-2

789532 570328

www.planetopija.hr

You might also like