GOSPODA GLEMBAJEVI osvrt na odnos oca I sina

Miroslav Krlea (Zagreb, 1893 - 1981.), bio je hrvatski knjievnik i enciklopedist, po mnogima najvedi
hrvatski pisac 20. Stoljeda. Iza sebe je ostavio ogroman broj knjievnih djela koji pokriva kako poeziju,
dramu, romane I eseje, tako i razne zapise (enciklopedijske verzije, prepiska , putopisi).
Drama Gospoda Glembajevi je prva drama glembajevske trilogije koju osim ove drame ine drame
U agoniji i Leda. Prema vrsti drama je psiholokog karaktera. Osnovna tema drame Gospoda
Glembajevi je propast porodice Glembaj, a na globalnom planu prikaz drutva u cjelini i njegovog
moralnog propadanja. Radnja je smjetena u gradu Zagrebu, a vrijeme radnje je vrlo kratko. Rije je
o jednoj ljetnjoj nodi 1913. godine, odnosno od 1 do 5 po nodi. Radnje drame se odvija u tri ina. U
drami je ostvareno jedinstvo vremena, mjesta i radnje - sva tri ina drame se odvijaju u kudi starog
bankara Ignjata Glembajeva, te se vremenski nastavljau jedan na drugi. U drami pisac opisuje
podvale, materijalni interes, ali i ljubavne igre koje gotovo uvek prate aristokratiju. U njoj
upoznajemo zagrebake aristokratske krugove s poetka 20. stoljeda.
Glavno lice Leone Glembay zapoinje svoj monolog u prvom inu reenicom: "Mutno je sve to u
nama, draga moja Beatrice, nevjerojatno mutno." Ta mutnost ostat de dio doivljaja sve do kraja
drame kad se pokuzazuje istinitom stara Barboczyjeva legenda da su svi "Glembajevi ubojice i
varalice".
Da bi uveo itaoca u dramu Gospoda Glembajevi , Miroslav Krlea koristi opis doma porodice
Glembajev, a zatim nam predstavlja likove.U kudu porodice uvenog zagrebakog bankara se posle
mnogo godina vrada njegov sin iz prvog baraka, Leon. Vrlo brzo po njegovom dolasku na svetlo dana
izlaze sve one nesuglasice zbog kojih je ovaj mladid napustio svoj dom
Drugi in drame je gotovo cijeli posveden Leoneu i njegovu ocu Glembayu I tu ustvari dolazi do
kulminacije drame I kulminacije odnosa oca I sina. Do njihove prepirke dolo je zbog Glembayevog
prislukivanja Leoneova i Silberbandtova razgovora u kojemu Silberbrandt optuuje Leonea da je
rekao krojaici da poini samoubojstvo, a Leone optuuje Silberbrandta da je baruniin ljubavnik.
Glembay eli od Leonea uti da li je to istina I to je razlog to zapoinje razgovor sa sinom koga nije
vidio 11 godina. Otac je primio sina u kudu ali nimalo radostan , niti se zanimao za njegov ivot jer
smatra da je Leonova profesija nepotrebna i bezkorisna. Njemu je najvanije bilo u svome ivotu
kako stedi bogatsvo, to Leon prezire, jer za njega materijalne stvari nemaju svoju vrijednost. Hladno
ponaanje oca prema sinu, budi u Leonu mrnju prema Ignjatu Glembaju i svemu to je
Glembajevsko. Ignjat Leonu nudi prijateljski razgovor na par minuta, samo da bi od njega saznao
istinu o svojoj eli , barunici Kasteli, na to mu Leone odgovara pomalo drsko :"Ne!...Naime, ja, ja
naime mislim, ljudi ili su prijatelji ili nisu! A na dvije minute ne moe se biti prijateljem." ime mu
daje do znanja da oni niti su prijatelji niti to mogu ikada biti.0 Iz njihovog razgovra, koji je na poetku
ispunjen glumljenom ljubaznodu, ubrzo otkrivamo svu netrpeljivost koja vlada izmeu oca I sina.
Kako razgovor odmie u Leonu raste bijes I on oca, posle dugih godina utnje, optuuje za smrt svoje
majke koju je Ignjat varao sa barunicom Kasteli (I zbog ega se njegova majka I ubila) . Bez imalo
zadrke mu govori o tome kako ga barunica vara I kako joj je jedino stalo do Ignjatovog bogatstva.
Ignjat I dalje barunicu brani I sav svoj bijes usmjerava na sina, spominje da Leon u sebi nosi samo
majine gene. Napetost izmeu oca I sina I dalje raste, kulminirajudi kada Leon ocu saoptava da je
barunica Kasteli bila I njegova ljubavnica. Leon optuuje barunicu Kasteli I u njoj vidi razlog njegove
nesuglasice sa ocem jer ona je pustila oko sebe tintu, izgubila se u tmini kao sipa. Otac udara sina

I malo nakon toga umire. Njegov udarac, njegov posljednji postupak prema sinu jo snanije
podcrtava njihovu udaljenost I netrpeljivost.