Elementi Strojeva - Kranjčević

Fakultet strojarstva i brodogradnje
Sveuilita u Zagrebu

ELEMENTI STROJEVA

poglavlja iz kolegija preddiplomskog studija strojarstva :

ELEMENTI KONSTRUKCIJA I
ELEMENTI KONSTRUKCIJA IA
ELEMENTI KONSTRUKCIJA IB

Doc. dr. sc. Nenad Kranjevi

Zagreb, studeni, 2012.
Elementi strojeva N. Kranjevi

2

Zahvaljujem prof. dr. sc. Milenku Stegiu na korisnim savjetima i ispravcima, te kolegama
prvostupnicima Damiru Sabi i Filipu Lukau na pomoi pri izradi slika.
N. Kranjevi Elementi strojeva
3

Sadraj:
Literatura 6
Popis oznaka i kratica 7
1. VRSTOA 17
1.1 Optereenje strojnih dijelova 17
1.1.1 Pogonski faktor K
A
17
1.2 Osnovni naini optereivanja 17
1.2.1 Vlano i tlano optereenje 18
1.2.2 Savijanje 18
1.2.3 Uvijanje 22
1.2.4 Smicanje 23
1.3 Statika vrstoa materijala 24
1.4 Dinamiko optereenje i naprezanje 25
1.4.1 Odnos graninih naprezanja 27
1.5 Whlerov dijagram (SN dijagram) 28
1.6 Smithov dijagram 29
1.6.1 Konstrukcija priblinog Smithovog dijagrama 31
1.6.2 Oitavanje dinamike izdrljivosti 32
1.7 Faktor oblika o
k
35
1.8 Dinamiki faktor zareznog djelovanaj |
k
36
1.9 Faktor zarezne osjetljivosti materijala q
k
36
1.10 Pogonska vrstoa 37
1.10.1 Utjecaji na dinamiku izdrljivost strojnog dijela 37
1.11 vrstoa oblika R
O
37
1.12 Faktor sigurnosti i doputeno naprezanje 38
1.13 vrstoa sloeno optereenih elemenata 40
1.14 Kontrola vrstoe (dokaz nosivosti) 42
1.15 Pouzdanost 43
1.16 Hipoteza linearne akumulacije zamora materijala 46
2. TOLERANCIJE I DOSJEDI 49
2.1 Normni brojevi 49
2.2 Tolerancije duljinskih mjera 52
2.2.1 Vrste duljinskih mjera 52
2.2.2 Odstupanje 53
2.2.3 Tolerancija 54
2.2.4 Jedinica tolerancije 56

4

2.2.5 Veliina tolerancijskog polja (temeljna tolerancija) 57
2.2.6 Tolerancije slobodnih duljinskih mjera 59
2.3 Dosjedi 59
2.3.1 Labavi dosjed 60
2.3.2 vrsti dosjed 61
2.3.3 Prijelazni dosjed 61
2.3.4 Tolerancija dosjeda 62
2.3.5 Dosjedni sustavi 63
2.4 Tolerancije oblika i poloaja 65
3. STEZNI SPOJ 67
3.1 Uvod debele cijevi optereene tlakom 67
3.2 Stezni spoj 69
3.3 Naprezanja u elementima steznog spoja 72
3.4 Opteretivost steznog spoja 74
3.4.1 Faktori trenja prianjanja i klizanja 75
3.4.2 Minimalni tlak u spoju 76
3.5 Ostvarivanje steznog spoja 77
3.5.1 Ostvarivanje steznog spoja upreavanjem uzduni stezni spoj 77
3.5.2 Ostvarivanje steznog spoja navlaenjem popreni stezni spoj 78
3.5.3 Detalji konstrukcijske izvedbe 79
4. ZAVARENI SPOJEVI ZAVARIVANJE TALJENJEM 81
4.1 Materijali za zavarivanje i podruja primjene 81
4.1.1 Uvjet zavarljivosti elika 81
4.2 Zavarivanje taljenjem 82
4.3 Vrste spojeva 83
4.4 Vrste zavara ostvarive postupcima zavarivanja taljenjem 85
4.5 Oznaavanje zavara na radionikim crteima 86
4.6 Poloaj dijelova pri zavarivanju 87
4.7 Pogreke u zavarima 88
4.8 Promjene oblika i zaostala toplinska naprezanja 89
4.9 Proraunska debljina i duljina zavara 90
4.10 Oznaavanje komponenata naprezanja u zavarima 91
4.11 Primjeri prorauna zavarenih spojeva 92
4.12 Proraun dinamiki optereenih zavara 96
4.12.1 Kvaliteta zavara i grupe zareznog djelovanja 96
4.12.2 Pogonske grupe 97
5

4.12.3 Doputena naprezanja 99
4.12.4 Uvjet vrstoe 102
5. ZAVARENI SPOJEVI - ZAVARIVANJE PRITISKOM 103
5.1 Postupci zavarivanja pritiskom 103
5.2 Vrste zavara ostvarene pritiskom 103
5.3 Proraun smino optereenog tokasto zavarenog spoja 106
5.3.1 Polje toaka optereeno sminom silom 106
5.3.2 Optimalni omjer povrine zavara i poprenog presjeka lima 109
5.3.3 Polje toaka optereeno momentom uvijanja 109
5.4 Proraun vlano optereenog tokasto zavarenog spoja 110
5.5 Konstrukcijske smjernice (osnove oblikovanja) 111


6

Literatura
obavezna:
[1] K. H. Decker: Elementi strojeva, Tehnika knjiga Zagreb, 2006.
[2] . Cvirn: Rastavljivi spojevi, FSB, Zagreb 2000.
[3] Z. Herold: Stezni i zavareni spoj proraun, predloak za vjebe, FSB Zagreb, 1996.
[4] Z. Herold, D. eelj: Vijana prea, predloak za vjebe, FSB Zagreb, 2000.
[5] M. Opali, M. Kljajin, S. Sebastijanovi: Tehniko crtanje, FSB Zagreb, 2003.
[6] B. Kraut: Strojarski prirunik, Tehnika knjiga Zagreb, 1963,...,1982,...
dodatna:
[7] K. H. Decker: Elementi strojeva, Tehnika knjiga Zagreb, 1987.
[8] Tehnika enciklopedija, Elementi strojeva, sv. 5, str. 197-308. JLZ, Zagreb, 1976.
[9] B. Krian: Osnove prorauna i oblikovanja konstrukcijskih elemenata, Tehniki fakultet
Sveuilita u Rijeci, 1998.
[10] D. Jelaska: Elementi strojeva, Sveuilite u Splitu, .pdf
[11] I. Alfirevi: Nauka o vrstoi I, Tehnika knjiga Zagreb, 1989.
[12] Roloff/Matek Maschinenelemente, Viewegs Fachbucher der Technik, Wiesbaden, 2007.
[13] Decker, Maschinenelemente, Funktion, Gestaltung und Berechnung, Carl Hanser
Verlag Mnchen, 2009.
[14] I. Alfirevi: Nauka o vrstoi II, Golden marketing Zagreb, 1999.
[15] DIN 15018, Krane, Grunstze fr Stahltragwerke, Berechnung, Teil 1,1984

7

Popis oznaka i kratica

Znaenje pojmova i indeksa gornji (g), donji (d), najmanji (min) i najvei (max)

Neka su X
1
i X
2
granine vrijednosti varijable X, tada je
( )
d 1 2
min , X X X = (A1)
donja granina vrijednost i
( )
g 1 2
max , X X X = (A2)
gornja granina vrijednost, a
d d g
min
g d g
, 0
, 0
X X X
X
X X X
+ >
=
+ <
(B1)
najmanja (minimalna) i
g d g
max
d d g
, 0
, 0
X X X
X
X X X
+ >
=
+ <
(B2)
najvea (maksimalna) vrijednost.

Napomena: Za donju i gornju graninu vrijednost uvijek vrijedi
d g
X X < za
1 2
X X = , dok je
X
min
je blii ishoditu a X
max
udaljeniji od ishodita.

Poglavlje 1 VRSTOA
Latinine oznake:
A mm
2
povrina
b mm irina poprenog presjeka
b
1
faktor veliine
b
2
faktor kvalitete obrade povrine
I isto istosmjerno
N isto naizmjenino
d mm promjer
E N/mm
2
modul elastinosti (Youngov modul)
E
elik
N/mm
2
modul elastinosti elika
F N sila
F
a
N, Nm amplituda optereenja
F
m
N, Nm srednja vrijednost optereenja
F(t) N, Nm vremenski promjenljivo optereenje, (poopena sila)
G N/mm
2
modul smicanja
I
p
mm
4
polarni moment tromosti povrine

8

I
x
mm
4
osni moment tromosti povrine oko x

osi
I
xy
mm
4
devijacijski (centrifugalni) moment tromosti povrine
[I]
xy
mm
4
tenzor momenta tromosti povrine u x, y sustavu
I
y
mm
4
osni moment tromosti povrine oko y

osi
[I]
12
mm
4
tenzor momenta tromosti povrine u glavnim koordinatama
K
A
pogonski faktor, (faktor udara, faktor primjene)
k negativna reciprona vrijednost koeficijena pravca (Whlerov dijagram)
L mm duljina
l mm duljina
M
max
Nmm maksimalni moment
M
x
Nmm moment uvijanja oko uzdune x osi
M
y
Nmm moment savijanja oko y

osi
N N normalna sila
N broj ciklusa naprezanja
N
1
broj ciklusa naprezanja kod kojeg dolazi do loma uz naprezanje o 1

N
i
broj ciklusa naprezanja kod kojeg dolazi do loma uz naprezanje o i

N
s
ukupni broj ciklusa naprezanja (opseg spektra)
n broj ciklusa naprezanja ili optereenja
n vektor normale
n
1
broj ciklusa naprezanja s amplitudom o 1
n
i
broj ciklusa naprezanja s amplitudom o i

P vjerojatnost
P
f
vjerojatnost oteenja
P
s
pouzdanost
Q
z
N poprena sila u smjeru z

osi
R N/mm
2
vrstoa openito
R
D
N/mm
2
dinamika izdrljivost (trajna dinamika vrstoa)
R
Dk
N/mm
2
dinamika izdrljivost tapa sa zarezom
R
eH
N/mm
2
gornja granica teenja
R
eL
N/mm
2
donja granica teenja
R
m
N/mm
2
vlana vrstoa
R
p
N/mm
2
granica proporcionalnosti
R
p0,2
N/mm
2
konvencionalna granica teenja
R
O
N/mm
2
vrstoa oblika
R
r
N/mm
2
dinamika izdrljivost za dani omjer naprezanja r
R
0
N/mm
2
dinamika izdrljivost za isti istosmjerni ciklus
R
-1
N/mm
2
dinamika izdrljivost za isti naizmjenini ciklus
r odnos graninih naprezanja
S faktor sigurnosti
S
min
minimalni faktor sigurnosti
S
post
postojei faktor sigurnosti
S
potr
potrebni faktor sigurnosti
S
R
N/mm
2
standardna devijacija vrstoe
S
y
mm
3
statiki moment povrine oko y

osi
S
o
N/mm
2
standardna devijacija naprezanja
T Nm moment uvijanja
t s vrijeme
u sluajna varijabla jedinine normalne razdiobe
9

W J rad deformacije
W
y
mm
3
osni moment otpora oko y

osi
W
p
mm
3
polarni moment otpora
w mm progib
x mm x

koordinata
y mm y

koordinata
z mm z

koordinata

Grke oznake:
o
0
faktor vrstoe materijala
o i
relativna zastupljenost i-tog naprezanja u spektru
o k
faktor oblika (geometrijski faktor, statiki faktor zareznog djelovanja)
indeks pouzdanosti
| k
dinamiki (efektivni) faktor zareznog djelovanja
| kvt
dinamiki faktor zareznog djelovanja za vlak tlak
| vto
dinamiki faktor zareznog djelovanja za vlak tlak
| so
dinamiki faktor zareznog djelovanja za savijanje
| tt
dinamiki faktor zareznog djelovanja za torziju
A razlika
Al mm produljenje
A rad kut uvijanja (zakret)
c duljinska deformacija
c dop

doputena deformacija
q k
faktor zarezne osjetljivosti
u rad fazni kut naprezanja
srednja vrijednost (oekivanje)
R
N/mm
2
srednja vrijednost vrstoe
o
N/mm
2
srednja vrijednost naprezanja
m polumjer
max
mm najvei polumjer
o N/mm
2
normalno naprezanje, naprezanje openito
o
0
odsjeak na ordinati (Whlerov dijagram)
o 11
N/mm
2
normalno naprezanje
o 22
N/mm
2
normalno naprezanje
o 33
N/mm
2
normalno naprezanje
o 12
N/mm
2
smino naprezanje
o 23
N/mm
2
smino naprezanje
o 31
N/mm
2
smino naprezanje
o a
N/mm
2
amplituda naprezanja

o ba
N/mm
2
amplituda normalnog naprezanja pri optereenju savijanjem
o bADK
N/mm
2
amplituda dinamike izdljivosti strojnog dijela (savijanje)
o d
N/mm
2
donje naprezanje

o DI
N/mm
2
dinamika izdrljivost za isti istosmjerni ciklus
o DN
N/mm
2
dinamika izdrljivost za isti naizmjenini ciklus
o dop
N/mm
2
doputeno naprezanje, doputeno vlano naprezanje
o e
o
max

N/mm
2
ekvivalentno naprezanje prema o max
teoriji
o e
t
max

N/mm
2
ekvivalentno naprezanje prema t max
teoriji

10

o e
HMH

N/mm
2
ekvivalentno naprezanje prema HMH

teoriji
o g
N/mm
2
gornje naprezanje

o m
N/mm
2
srednje naprezanje

o min
N/mm
2
najmanje naprezanje
o max
N/mm
2
najvee naprezanje
o
max
N/mm
2
najvee normalno naprezanje
o n
N/mm
2
nazivno (nominalno) naprezanje
o red
HMH

N/mm
2
reducirano naprezanje prema HMH

teoriji
o sDN
N/mm
2
dinamika izdrljivost za savijanje i isti naizmjenini ciklus
o sDNO
N/mm
2
vrstoa oblika za savijanje i isti naizmjenini ciklus
o vtDN
N/mm
2
dinamika izdrljivost za vlak tlak i isti naizmjenini ciklus
o vtDNO
N/mm
2
vrstoa oblika za vlak tlak i isti naizmjenini ciklus
o zda
N/mm
2
amplituda normalnog naprezanja pri optereenju na vlak tlak
o zdADK
N/mm
2
amplituda dinamike izdljivosti strojnog dijela (vlak tlak)
o
x
N/mm
2
normalno naprezanje u smjeru x osi
t

N/mm
2
smino naprezanje
t dop
N/mm
2
doputeno smino naprezanje
t
m
N/mm
2
srednje smino naprezanje
t
min
N/mm
2
najmanje smino naprezanje
t
max
N/mm
2
najvee smino naprezanje
t
sr
N/mm
2
srednje smino naprezanje
t ta
N/mm
2
amplituda sminog naprezanja pri optereenju uvijanjem (torzijom)
t tADK
N/mm
2
amplituda dinamike izdljivosti strojnog dijela (torzija)
t tDN
N/mm
2
dinamika izdrljivost za torziju i isti naizmjenini ciklus
t tDNO
N/mm
2
vrstoa oblika za torziju i isti naizmjenini ciklus
pomoni faktor vrstoe materijala koji ovisi o teoriji vrstoe
rad fazni kut optereivanja
O rad/s kruna frekvencija optereivanja

Poglavlje 2 TOLERANCIJE I DOSJEDI
A oznaka referentnog elementa
B oznaka referentnog elementa
D
1
mm donja granica intervala (nije ukljuena u interval)
D
2
mm gornja granica intervala (ukljuena u interval)
D
n
mm nazivni promjer provrta
D
d
mm donja granina mjera provrta
D
g
mm gornja granina mjera provrta
D
s
mm stvarni promjer provrta
D
sr
mm srednji promjer, geometrijska sredina intervala
d
d
mm donja granina mjera osovine
d
g
mm gornja granina mjera osovine
d
n
mm nazivni promjer osovine
d
s
mm stvarni promjer osovine
E normni niz brojeva u elektronici E6, E12, E24
E m, mm odstupanje provrta
EI m, mm donje odstupanje provrta
11

ES m, mm gornje odstupanje provrta
e m, mm odstupanje osovine
es m, mm gornje odstupanje osovine
ei m, mm donje odstupanje osovine
I m jedinica tolerancije za podruje mjera 500 < D s 3150 mm
IT International Tolerance
i m jedinica tolerancije za podruje mjera 0 < D s 500 mm
i
sr
m jedinica tolerancije za geometrijsku sredinu intervala
k faktor tolerancije ovisan o IT kvaliteti (0 < D s 500 mm)
k' faktor tolerancije ovisan o IT kvaliteti (500 < D s 3150 mm)
N neodreena mjera
P m, mm preklop
P
m
m, mm srednji preklop
P
min
m, mm najmanji preklop
P
max
m, mm najvei preklop
q faktor geometrijske progresije
R Renardov niz brojeva R5, R10, R20, R40 i (R80)
T
d
m, mm tolerancija dosjeda
T
o
m, mm tolerancija osovine
T
p
m, mm tolerancija provrta
T
psr
m, mm tolerancija provrta za geometrijsku sredinu intervala
U unutarnja mjera
v vanjska mjera
Z m, mm zranost
Z
m
m, mm srednja zranost
Z
min
m, mm najmanja zranost
Z
max
m, mm najvea zranost

Slovne oznake tolerancijskih polja:

A B C CD D E EF F G H J JS K M N P R S T U V X Y ZA ZB ZC za provrte
a b c cd d e ef fg g h j js k m n p r s t u v x y za zb zc za osovine

Poglavlje 3 STEZNI SPOJ
Latinine oznake:
A mm
2
povrina spoja
C
o
N/mm
2
konstanata (debele cijevi optereene tlakom)
C
1
N/mm
2
konstanata (debela cijev optereena unutarnjim tlakom)
C
2
N/mm
2
konstanata (debela cijev optereena vanjskim tlakom)
D
F
mm promjer spoja
D
U
mm unutarnji promjer ahure
D
V
mm vanjski promjer glavine
d mm promjer
E N/mm
2
modul elastinosti
E
U
N/mm
2
modul elastinosti ahure
E
V
N/mm
2
modul elastinosti glavine
F
k
N sila u spoju kod klizanja

12

F
n
N normalna sila u spoju
F
o
N okomita (obodna) sila
F
p
N sila poputanja spoja
F
r
N rezultantna sila
F
T
N sila trenja
F
To
N sila trenja u okomitom (obodnom) smjeru
F
Tu
N sila trenja u uzdunom smjeru
F
u
N uzduna (aksijalna) sila
F
up
N sila upreavanja
K faktor steznog spoja
l mm duljina spoja
l
e
mm duljina skoenja dosjednih povrina elementa steznog spoja
o indeks optereenog polumjera
P
max
mm najvei preklop
P min
mm najmanji preklop
P
st
mm stvarni preklop
P
st min
mm najmanji ostvarivi preklop
P
t
mm zranost za navlaenje
p N/mm
2
tlak
p
dop
N/mm
2
doputeni tlak spoja
p
dopU
N/mm
2
doputeni tlak za unutarnji dio
p
dopV
N/mm
2
doputeni tlak za glavinu
p
max
N/mm
2
najvei tlak u spoju
Q
U
mm omjer promjera ahure (unutarnjeg dijela)
Q
V
mm omjer promjera glavine
R
p0,2V
N/mm
2
konvencionalna granica teenja materijala glavine
R
eU
N/mm
2
granica teenja unutarnjeg dijela
R
eV
N/mm
2
granica teenja glavine
R
zU
mm srednja visina neravnina unutarnjeg dijela
R
zV
mm srednja visina neravnina vanjskog dijela
r mm polumjer
r
1
mm unutarnji polumjer
r
2
mm vanjski polumjer
r
F
mm polumjer spoja
r
n
mm neoptereeni polumjer
r
U
mm unutarnji polumjer ahure
r
V
mm vanjski polumjer glavine
S

faktor sigurnosti steznog spoja
S
pU
faktor sigurnosti protiv plastine deformacije unutarnjeg dijela
S
pV
faktor sigurnosti protiv plastine deformacije glavine
S
up
faktor sigurnosti pri upreavanju
T

Nmm moment uvijanja spoja
t ok
temperatura okoline
t U
temperatura unutarnjeg dijela
t V
temperatura vanjskog dijela
u mm radijalni pomak
u
U
mm radijalni pomak vanjskog promjera ahure
u
V
mm radijalni pomak unutarnjeg promjera glavine

13

Grke oznake:
o V
koeficijent linearnog toplinskog irenja vanjskog dijela
o U
koeficijent linearnog toplinskog irenja unutarnjeg dijela
AD
U
mm smanjenje vanjskog promjera ahure
AD
V
mm poveanje unutarnjeg promjera glavine
c r

deformacija u radijalnom smjeru
c

deformacija u cirkularnom smjeru
c
U

deformacija ahure u cirkularnom smjeru na promjeru spoja
c
V
deformacija glavine u cirkularnom smjeru na promjeru spoja
Poissonov faktor [1,3], faktor trenja [11]
U
Poissonov faktor ahure
V
Poissonov faktor glavine
faktor trenja [1,3], Poissonov faktor [11]
k
faktor trenja klizanja
ko
faktor trenja klizanja u okomitom (obodnom) smjeru
ku
faktor trenja klizanja u uzdunom smjeru
p
faktor trenja prianjanja
po
faktor trenja prianjanja u okomitom (obodnom) smjeru
pu
faktor trenja prianjanja u uzdunom smjeru

relativni preklop
min

najmanji ostvarivi relativni preklop
max

najvei relativni preklop
t Ludolfov broj
o
1
N/mm
2
najvee glavno naprezanje

o
2
N/mm
2
srednje glavno naprezanje

o
3
N/mm
2
najmanje glavno naprezanje

o e
HMH

N/mm
2
ekvivalentno naprezanje prema HMH

teoriji
o eV
HMH

N/mm
2
ekvivalentno naprezanje glavine prema HMH

teoriji
o
r
N/mm
2
naprezanje u radijalnom smjeru
o
z
N/mm
2
naprezanje u smjeru z osi

o

N/mm
2
naprezanje u cirkularnom smjeru

kut skoenja dosjednih povrina elementa steznog spoja

Poglavlje 4 ZAVARENI SPOJEVI ZAVARIVANJE TALJENJEM

Latinine oznake:
A
z
mm
2
povrina zavara
A
z mm
2
povrina zavara paralelna sa smjerom djelovanja sile
a oznaka debljine zavara
a mm debljina zavara
b mm duljina
c mm irina
B1,..., B6 pogonska grupa
C

%

maseni udio ugljika

CE % ugljini ekvivalent
F

N sila (optereenje spoja)

14

H glavno optereenje
HZ glavno + dodatno optereenje
I kvaliteta zavara I kvaliteta
I
z
mm
4
osni moment inercije zavara
II kvaliteta zavara II kvaliteta
K0 grupa zareznog djelovanja mali utjecaj zareza
K1 grupa zareznog djelovanja umjereni utjecaj zareza
K2 grupa zareznog djelovanja srednji utjecaj zareza
K3 grupa zareznog djelovanja jaki utjecaj zareza
K4 grupa zareznog djelovanja vrlo jaki utjecaj zareza
L mm duljina
l mm duljina zavara
n

broj ciklusa stvarnog spektra
N =10
6

ukupni broj ciklusa normiranog spektra
N
1
podruje broja ciklusa neredovita primjena
N
2
podruje broja ciklusa redovita primjena, pogon s prekidima
N
3
podruje broja ciklusa redovita primjena, trajni pogon
N
4
podruje broja ciklusa redovita primjena, trajni usiljeni pogon
PA poloaj dijelova kod zavarivanja poloaj korita
PB poloaj dijelova kod zavarivanja horizontalno - vertikalni
PC poloaj dijelova kod zavarivanja popreni
PD poloaj dijelova kod zavarivanja horizontalno - nadglavni
PE poloaj dijelova kod zavarivanja nadglavni
PF poloaj dijelova kod zavarivanja uspinjui
PF poloaj dijelova kod zavarivanja sputajui
R
e
N/mm
2
granica teenja
R
m
N/mm
2
vlana vrstoa
r odnos graninih naprezanja
S kvaliteta zavara specijalna kvaliteta
S
0
normirani spektar naprezanja vrlo laki
S
1
normirani spektar naprezanja laki
S
2
normirani spektar naprezanja srednji
S
3
normirani spektar naprezanja teki
t mm debljina lima
t
1
mm debljina lima 1
t
2
mm debljina lima 2
t
min
mm debljina tanjeg lima
W
z
mm
3
osni moment otpora zavara
z oznaka veliine kutnog zavara
z mm veliina kutnog zavara

Grke oznake:
faktor kod reduciranog naprezanja zavara ovisan o hipotezi vrstoe
o D(0)dop
N/mm
2
doputeno naprezanje

zavara isto istosmjerno
o D(-1)dop
N/mm
2
doputeno naprezanje

zavara isto naizmjenino

o D(r)dop
N/mm
2
doputeno naprezanje

zavara za odnos graninih naprezanja r
o Ddop
N/mm
2
doputeno naprezanje dinamiki otereenog zavara
o Dtdop
N/mm
2
doputeno naprezanje dinamiki otereenog zavara u vlaku

o Dvdop
N/mm
2
doputeno naprezanje dinamiki otereenog zavara u vlaku
15

o d
N/mm
2
donje naprezanje

o g
N/mm
2
gornje naprezanje

g
o

N/mm
2
najvee gornje naprezanje stvarnog spektra

g
o

N/mm
2
najmanje gornje naprezanje stvarnog spektra

o m
N/mm
2
srednje naprezanje
o red max
N/mm
2
najvee reducirano naprezanje u zavaru
o x
N/mm
2
normalno naprezanje u smjeru x osi

o xDdop
N/mm
2
doputeno normalno naprezanje u smjeru x osi (dinamiko optereenje)

o y
N/mm
2
normalno naprezanje u smjeru y osi

o yDdop
N/mm
2
doputeno normalno naprezanje u smjeru y osi (dinamiko optereenje)

o z dop
N/mm
2
doputeno naprezanje u zavaru
o z red
N/mm
2
reducirano naprezanje u zavaru
o
N/mm
2
normalno naprezanje okomito na smjer zavara
o
N/mm
2
normalno naprezanje paralelno sa smjerom zavara
t

N/mm
2
smino naprezanje zavara

t Ddop
N/mm
2
doputeno smino naprezanje dinamiki optereenog zavara

t D(r)dop
N/mm
2
doputeno smino naprezanje

zavara za odnos graninih naprezanja r
t

N/mm
2
smino naprezanje okomito na smjer zavara

t

N/mm
2
smino naprezanje paralelno sa smjerom zavara

Kratice postupaka zavarivanja:
UP elektroluno zavarivanje pod prahom
E runo elektroluno zavarivanje
EB zavarivanje elektronskim snopom
EPP elektroluno zavarivanje pod prahom (HR)
G zavarivanje plamenom
MAG Metal Active Gas (EN)
MIG Metal Inert Gas (EN)
REL runo elektroluno zavarivanje (HR)
TIG Tungsten Inert Gas (EN)
WIG Wolfram Inert Gas (EN)

Poglavlje 5 ZAVARENI SPOJEVI ZAVARIVANJE PRITISKOM

Latinine oznake:
A mm
2
povrina tokastog zavara (jedne toke)
A
1
mm
2
povrina toke 1
A
2
mm
2
povrina toke 2
A
i
mm
2
povrina i-te toke
d

mm

promjer toke, proraunski promjer toke, promjer bradavice

d
1
mm

promjer toke 1

d
2
mm

promjer toke 2

d
i
mm
2
promjer i-te toke
d
stv
mm

stvarni promjer toke

e

mm

udaljenost toaka


16

e
1,
e
2,
e
3
mm udaljenost toaka
F

N sila optereenja spoja
F
B
N lomna vlana sila strojnog dijela
F Bz
N lomna smina sila zavara
F

N smina nosivost zavara
F
N vlana nosivost zavara (nosivost zavara u okomitom smjeru)
h

mm

visina bradavice

I
p
mm
4
polarni moment inercije polja toaka
L

mm

irina lima

m

broj rezova

n

broj toaka koje prenose optereenje

r
1
mm

radijvektor sredita toke 1

r
2
mm

radijvektor sredita toke 2

r
i
mm
2
radijvektor sredita i-te toke
R
m
N/mm
2
vlana vrstoa
S mm nosiva povrina strojnog dijela
S M
faktor sigurnosti
T

Nmm moment uvijanja spoja
t

mm

debljina lima

t min
mm

debljina tanjeg lima
x
i
mm

x koordinata teita i-te toke

x
T
mm

x koordinata teita polja toaka

Grke oznake:
o dop
N/mm
2
doputeno naprezanje osnovnog materijala
o l
N/mm
2
boni tlak
o l dop
N/mm
2
doputeni boni tlak
t a
N/mm
2
smino naprezanje kod sminog (odreznog) optereenja spoja
t a1
N/mm
2
smino naprezanje toke 1
t a2
N/mm
2
smino naprezanje toke 2
t a B
N/mm
2
lomna smina vrstoa tokastog zavara
t
ai
N/mm
2
smino naprezanje i-te toke
t a dop
N/mm
2
doputeno smino naprezanje kod sminog (odreznog) optereenja spoja
t s
N/mm
2
smino naprezanje kod vlanog optereenja spoja
t s dop
N/mm
2
doputeno smino naprezanje kod vlanog optereenja spoja

Kratice postupaka zavarivanja:
RP zavarivanje pritiskom tokasto
RR zavarivanje pritiskom avno
RA zavarivanje pritiskom tupo
B zavarivanje pritiskom iskrenjem
RP zavarivanje pritiskom trenjem

17

1. VRSTOA
1.1 Optereenje strojnih dijelova

Radne (aktivne) sile, vlastite teine, reakcije veza, inercijske sile.

Radni momenti, reakcije veza, inercijski momenti.
Optereenja se mogu promatrati kao koncentrirana ili raspodijeljena ( npr. tlakovi p, N/mm
2
,
kontinuirana optereenja q, N/m).

1.1.1 Pogonski faktor K
A

Optereenje se esto odreuje iz nazivne vrijednosti sile F
naz
, jednako vrijedi i za
momente, prema
A naz
F K F = (1.1)
gdje je K
A

tzv. pogonski faktor ili faktor primjene.
Pogonski faktor K
A
ukljuuje utjecaj
udara
inercijskih sila uslijed ubrzavanja i usporavanja pokretnih dijelova,
preoptereenja i
nesigurnosti pri odreivanju optereenja.
Ako su svi utjecaji uzeti u obzir K
A

= 1, inae
K
A

= K
A
(pogonski stroj, gonjeni stroj) = 13,5 i vie.
Pogonski faktor jednak je ranije upotrebljavanom faktoru udara .

1.2 Osnovni naini optereivanja

Sile: F, N VEKTORI
Momenti sila: M, Nm VEKTORI
VLANO, TLANO
SAVIJANJE (FLEKSIJA)
UVIJANJE (TORZIJA)
SMIK (ODREZ)

18

1.2.1 Vlano i tlano optereenje
Optereenje strojnih dijelova u obliku ravnih tapova osnom (aksijalnom) silom. Sila je
okomita (normalna) na popreni presjek.
F F
A
F N
n
x
y
x
y
x
N A = o
x
o
N

=F normalna (unutarnja)
sila tapa

Slika 1.1 Naprezanje tapa optereenog osnom silom
Normalno naprezanje tapa, povrine poprenog presjeka A, koje uzrokuje sila F (sl. 1.1) je
2
0 vlano
N
,
0 tlano mm
F
A
o
o
o
>
=
<
. (1.2)
Produljenje tapa konstantnog presjeka A, duljine L i modula elastinosti E je
, mm
FL
L
AE
A = . (1.3)

1.2.2 Savijanje
Savijanje uzrokuje normalno naprezanje linearno ovisno o udaljenosti od neutralne osi (sl.
1.2)
( )
2
N
,
mm
y
x
y
M
z z
I
o = (1.4)
gdje je:
M
y
moment savijanja oko y

osi u promatranom presjeku (unutarnji moment),
I
y
osni (aksijalni) moment tromosti povrine poprenog presjeka s obzirom na y

os
kroz teite i
z udaljenost od y

osi (neutralne linije savijanja grede).

Najvee normalno naprezanje je na z = z
max

max max
max max
= =
y y
M M
z
I W
o (1.5)
19

F
x
o
A
A
A-A
x
z
xz
t
zx
t
x
z
y
x
z
y
l
z
y
h
b
( )
x
z o ( )
xz
z t
y
M Fl =
z
Q F =
n

Slika 1.2 Popreno savijanje (fleksija) greda
ili krae
=
y
M
W
o (1.6)
gdje je W
y
aksijalni moment otpora presjeka oko y

osi
max
=
y
y
I
W
z
(1.7)
Smino (tangencijalno) naprezanje iznosi
( )
2
N
,
mm
=
z y
xz
y
Q S
z z
I b
t (1.8)
gdje je
Q
z
poprena sila u promatranom presjeku,
S
y
statiki moment povrine ispod, ili iznad promatrane toke presjeka (kriano
osjenana povrina na sl. 1.2),
b irina poprenog presjeka.
Na gornjoj i donjoj povrini grede 0 t = .
Srednja vrijednost tangencijalnog naprezanja za promatrani presjek
m sr
( ) = = =
z
Q
A
t t t (1.9)
Progib grede ukljetene na jednom kraju (sl. 1.2) je
3
, mm
3
y
FL
w
EI
= (1.10)
gdje je E modul elastinost materijala, a L ukupna duljina grede.

20

Momenti tromosti presjeka

dA
x
T
y
x
y
A

Slika 1.3 Povrina poprenog presjeka grede

Aksijalni momenti tromosti
( ) ( )
2 2
d , d
x y
A A
I y A I x A = =
} }
. (1.11)
Centrifugalni (devijacijski) momenti tromosti
( )
d
xy yx
A
I I xy A = =
}
. (1.12)
Openito tenzor teinog (centralnog) momenta tromosti povrine (sl. 1.3) u koordinatnom
sustavu (T,x,y) je
| |
x xy
xy
yx y
I I
I
I I
(
=
(

. (1.13)
Osi zakrenutog koordinatnog sustava kroz teite za koje centrifugalni momenti tromosti
isezavaju (I
xy
=I
yx
=0) nazivaju se glavne teine osi, a momenti tromosti glavni teini
momenti tromosti
| |
1
12
2
0
0
I
I
I
(
=
(

(1.14)
Elementi konstrukcija optereeni savijanjem ako je vektor momenta savijanja u smjeru glavne
osi, a ako nije radi se o kosom savijanju [11].
Polarni moment tromosti je definiran s
( )
( )
2 2
p
d
x y
A
I x y A I I = + = +
}
(1.15)
Pravila: pravilo o zbrajanju,
pravilo o paralelnom pomaku presjeka i
Steinerovo pravilo.
21

Tablica 1.1 Karakteristike jednostavnih poprenih presjeka kod savijanja

Aksijalni moment inercije Aksijalni moment otpora

3
3
12
12
x
y
bh
I
hb
I
=
=

2
2
2 6
6
= = =
=
x x
x
y
I I bh
W
e h
hb
W

e najvea udaljenost
od neutralne osi

4
64
x
d
I =
3
3
0,1
32
= ~
x
d
W d

( )
4 4
64
x
D d
I
=
( )
4 4
32
=
x
D d
W
D
*
* Napomena: za momente otpora openito ne vrijedi pravilo o zbrajanju.


22

1.2.3 Uvijanje

T
A
x
z
y
max
t
T
L d
z
y
( ) t
x
M T =
n
T

Slika 1.4 Uvijanje (torzija) tapa okruglog poprenog presjeka

Tangencijalno naprezanje linearno raste od teita (sredita) poprenog presjeka prema obodu
( )
2
p
N
,
mm
x
M
I
t = (1.16)
gdje je
M
x
moment uvijanja tapa oko uzdune osi x,
I
p
polarni moment tromosti povrine poprenog presjeka s obzirom na teite i
udaljenost od teita presjeka.

Najvee je tangencijalno naprezanje na obodu tapa ( =
max
= d/2)
max
p p
2
= =
x
M d T
I W
t . (1.17)
Zakret okruglog tapa optereenog momentom uvijanja T, polarnog momenta inercije I
p
,
duljine L i modula smicanja G je
p
TL
GI
A = . (1.18)

23

Tablica 1.2 Karakteristike okruglih poprenih presjeka kod uvijanja

Polarni moment inercije Polarni moment otpora

4
p
32
d
I =
3
3
p
0, 2
16
= ~
d
W d

( )
4 4
p
32
D d
I

=
( )
4 4
p
16
=
D d
W
D

1.2.4 Smicanje

t
F
F
t
A
A
t

Slika 1.5 Smino optereeni dio
Srednje smino (tangencijalno) naprezanje je
sr 2
N
,
mm
F
A
t t ~ = , (1.19)
a ukupna sila smicanja je
( )
d
A
F A t =
}
. (1.20)

24

1.3 Statika vrstoa materijala
Statiki vlani pokus
F
F
d
e H
R
e L
R
p
R
m
R
o =F/A
stvarno naprezanje o =F/A
stvarno
konvencionalno
naprezanje
2
4
d
A =
o
c =Dl/l

Slika 1.6 Hookeov dijagram za konstrukcijski elik

Na slici 1.6 predoen je Hookeov dijagram za konstrukcijski elik s izraenom
granicom teenja. Oznake na dijagramu su
F sila razvlaenja,
A povrina poetnog poprenog presjeka uzorka (epruvete),
l poetna duljina epruvete,
Al produljenje epruvete,
R
m
vlana vrstoa materijala,
R
eH
gornja granica teenja,
R
eL
donja granica teenja,
R
p
granica proporcionalnosti,
o vlano naprezanje ,
E modul elastinosti (Youngov modul) i
c duljinska deformacija.

Posljednje tri veliine povezane su Hookeovim zakonom za jednoosno stanje naprezanja
E o c = . (1.21)
Sve dok je naprezanje manje od granice proporcionalnosti o < R
p
vrijedi E = tgo = konst.
Za elik je modul elastinosti
3 2
elik
210 10 N/mm E ~ .
Rad plastine deformacije W potreban da doe do loma epruvete (vidi sl.1.7a) znaajno je
vei kod duktilnih od onog kod krhkih elika (i openito materijala). Krhki pucaju bez velike
prethodne trajne deformacije.

Krhki materijali: sivi lijev, staklo, keramika, kreda, beton, elici visoke vrstoe.
Duktilni materijali: konstrukcijski elici, bronca, aluminij, Al-legure, bakar (izrazito
plastian).
25

e
R
m
R
o
krhki materijal (alatni elik)
duktilni materijal
(konstrukcijski elik)
c
W
p0,2
R
m
R
o
c
0,2%
a) b)

Slika 1.7 a) Usporedni Hookeov dijagram za krhki i duktilni elik
b) konvencionalna granica teenja

Za materijale koji nemaju izraenu granicu teenja (sl.1.7b) umjesto granice teenja
upotrebljava se dogovorna ili konvencionalna granica teenja R
p0,2
naprezanje epruvete
nakon kojeg trajna (plastina) deformacija iznosi 0,2%.

1.4 Dinamiko optereenje i naprezanje

F
UDARNO
t
F
t
F
t
F
t
SLUAJNO
(STOHASTIKO)
PERIODIKO
MIRNO (STATIKO)

Slika 1.8 Ovisnost optereenja o vremenu


26

F
t
g
F
m
F
d
F
a
F
g
o
m
o
d
o
a
o
o
t
a) b)

Slika 1.9 Cikliko a) optereenje i b) naprezanje
Jednostavan oblik periodikog optereenja je cikliko ili harmonijsko optereenje (sl. 1.9a)
( )
m a
sin( ) F t F F t O = + + , (1.22)
gdje je
F vremenski promjenljivo optereenje (poopena sila sila ili spreg sila),
t vrijeme,
F
m
srednja vrijednost optereenja,
F
a
amplituda optereenja,
O kruna frekvencija optereivanja i
fazni kut optereivanja,
koje u epruveti ili jednoosno napregnutom strojnom dijelu uzrokuje stacionarno naprezanje
ovisno o vremenu
( )
m a
sin( ) t t o o o O u = + + , (1.23)
gdje je
o
m
srednja vrijednost naprezanja,
o
a
amplituda naprezanja i
u fazni kut naprezanja.
U pojednostavljenom postupku odreivanja dinamike vrstoe materijala se zanemaruje
frekvencija naprezanja (optereivanja) te se uzimaju u obzir samo ekstremne vrijednosti
gornje naprezanje
g m a
o o o = + , (1.24)
donje naprezanje
d m a
o o o = (1.25)
i ukupni broj ciklusa naprezanja n. Oito je da vrijedi
g d
m
2
o o
o
+
= (1.26)
g d
a
2
o o
o

= . (1.27)
27

1.4.1 Odnos graninih naprezanja

t
a) b)
o
max
=o
d
o
min
=o
g
0
o
m
o
t
o
min
=o
d
o
max
=o
g
0
o
m
o

Slika 1.10 Minimalno i maksimalno naprezanje a) u vlaku i b) u tlaku
Odnos graninih naprezanja se jo naziva i faktor asimetrije i definira omjerom
min
max
r
o
o
= (1.28)
gdje je
o
min
minimalno naprezanje naprezanje blie nuli i
o
max
maksimalno naprezanje naprezanje udaljenije od nule.
Minimalno i maksimalno naprezanje se definiraju prema slici 1.10, ovisno o tome da li je
srednje naprezanje vlano (o
m
> 0) ili tlano (o
m
< 0). Odnos graninih naprezanja se takoer
moe izravno odrediti iz omjera gornjeg i donjeg naprezanja:
d d
g g
g
d
d g
, 1
, 1
r
o o
o o
o
o
o o
>
(1.29)
Za gornje i donje granino naprezanje uvijek vrijedi o
g
> o
d
.
Cikliko naprezanje je odreeno s odnosom graninih naprezanja r i srednjom vrijednou
naprezanja o
m

m
m
0 vlak
0 tlak
o
o
>
<
(1.30)
esto se za oznaavanje odnosa graninih naprezanja uz r upotrebljavaju oznake k ili k.
Iz (1.29) slijedi
1 1 r s s . (1.31)

28

o
max
=o
d
o
min
=o
g
t
o
min
=o
d
o
max
=o
g
0
o
o
min
=o
d
o
max
=o
g
o
min
=o
d
=0
o
max
=o
g
o
max
=o
d
o
min
=o
g
=0
o
max
=o
d
o
min
=o
g
o
min
=o
d
o
max
=o
g
o
g
=o
d
o
g
=o
d
ISTO
NAIZMJENINO ISTOSMJERNO
ISTO
STATIKO
r

=

-1 -1

<

r

<

0 r

=

0 0

<

r

<

1 r

=

1

Slika 1.11 Odnos graninih naprezanja

1.5 Whlerov dijagram (SN dijagram)

vrstoa materijala pri cikliki promjenljivom naprezanju se ispituje na umaralicama ili
pulzatorima i u dijagram se unose vrijednosti naprezanja i broja ciklusa kod kojeg je dolo do
loma epruvete. Takav dijagram (sl. 1.12) se naziva Whlerov ili SN dijagram. Na taj nain
jedna Whlerova krivulja prikazuje dinamiku vrstou odabranog materijala u ovisnosti o
broju ciklusa naprezanja N za odreeni odnos graninih naprezanja r, najee za isto
naizmjenino naprezanje (r = 1).
Za elik, podruje broja ciklusa do N~10
4
odgovara mirnom ili preteno mirnom
optereenju i strojni dijelovi se u tom podruju proraunavaju kao da su statiki optereeni.
Nagla promjena dinamike vrstoe s brojem ciklusa naprezanja se odvija u intervalu
izmeu N~10
4
i N~10
7
ciklusa i naziva se podrujem vremenske vrstoe.
Iznad N~10
7
ciklusa pad dinamike vrstoe s porastom broja ciklusa je vrlo polagan i
moe se pretpostaviti da materijal praktiki trajno izdrava dinamiko naprezanje iznosa R
r
.
Kae se da je R
r
trajna dinamika vrstoa ili dinamika izdrljivost materijala.

29

Slika 1.12 Whlerov dijagram

1.6 Smithov dijagram

Dijagram dinamike izdrljivosti ili trajne dinamike vrstoe za
jedan materijal
jedan nain optereivanja (vlak-tlak, savijanje, torzija)
sve odnose graninih naprezanja 1 1 s s r
naziva se Smithov dijagram i prikazan je naslici 1.13a. U anglosaksonskoj literaturi je u
upotrebi ekvivalentni dijagram na slici 1.13b i naziva se Haighov dijagram.

o
d
,o
g

R
-1
R
m
R
e
-R
-1
0
o
m

a)
o
a

R
-1
R
m
R
e
0
o
m

b)
R
e

Slika 1.13 a) Smithov dijagram, b) Haighov dijagram
o (log)
N (log)
R
-1
R
m
R
-
1
R
0
r

=

0
r

=

-1
10
4
10
7
STATIKA
VRSTOA
MIRNO ILI
PRETENO MIRNO
OPTEREENJE
VREMENSKA
VRSTOA
TRAJANA DINAMIKA
VRSTOA

30

o
R
-1
R
0
R
e
-R
-1
0
o
m
t
o
g

o
d
o

Slika 1.14 Dinamika izdrljivost materijala za razliite odnose graninih naprezanja
Na slici 1.15 prikazana su podruja Smithovog dijagrama u ovisnosti o odnosu graninih
naprezanja. Dinamika izdrljivost za isti naizmjenini ciklus se oitava na ordinati, dok je
za isto istosmjerno naprezanje donja vrijednost dinamike izdrljivost jednaka nuli (o
d
=

0)
(donja grana Smithovog dijagrama sijee apscisu).
o
R
-1
R
0
-R
-1
0
o
m

NAIZMJENINO
PODRUJE
-1

<

r

<

0
ISTOSMJERNO
PODRUJE
0

<

r

<

1
r

=

-1 ISTO NAIZMJENINO
r

=

1 STATIKO
r

=

0 ISTO ISTOSMJERNO

Slika 1.15 Podruja Smithovog dijagrama s obzirom na odnos graninih naprezanja r
31

1.6.1 Konstrukcija priblinog Smithovog dijagrama

Na slici 1.16 prikazan je, u etiri koraka, jedan od naina konstruiranja priblinog Smithovog
dijagrama, ako je za materijal poznata
vlana vrstoa R
m
,
granica teenja R
e
i
dinamika izdrljivost za isto naizmjenono naprezanje R
-1
.

o
R
-1
R
e
R
m
-R
-1
0
o
m

45
o
R
-1
R
e
R
m
-R
-1
0
o
m

o
R
-1
R
e
R
m
-R
-1
0
o
m

o
R
-1
R
e
R
m
-R
-1
0
o
m

o
A
o
A
(i) (ii)
(iii) (iv)
R
m

Slika 1.16 Konstrukcija priblinog Smithovog dijagrama:
(i) ucrtati simetralu prvog kvadranta i oznaiti poznate veliine: R
m
, R
e
i R
-1

(ii) spojiti toke R
-1
i R
m
, pretpostavlja se da amplituda dinamike izdrljivosti
linearno pada od vrijednosti o
A
=

R
-1
za o
m
=

0 do o
A
=

0 za o
m
=

R
m
,
(iii) vrstoa materijala ne smije prelaziti granicu teenja R
e

(iv) preostaje ucrtati donju granu Smithovog dijagrama.

32

1.6.2 Oitavanje dinamike izdrljivosti
o
o
m
a
x
R
e
k
o
m

a) b)
1
r

=

konst.
r

=

0 r

=

1 r

=

-1
1+r
o
m
2
o
o
m

r

=

konst.
r

=

0 r

=

1 r

=

-1

Slika 1.17 Oitavanje dinamike izdrljivosti uz konstantan
odnos graninih naprezanja (r = konst).

Ako naprezanje ima takav karakter da su srednja vrijednost o
m
i amplituda naprezanja o
a
u
svakom trenutku proporcionalne (o
m
/o
a
= konst.), to povlai da je i odnos graninih
naprezanja
m a m a
m a m a
/ 1
konst.
/ 1
o o o o
o o o o

= = =
+ +
r (1.32)
Jo je prikladnije iskazati omjer maksimalnog i srednjeg naprezanja, jer je jednak koeficijentu
smjera pravca k kroz ishodite Smithovog dijagrama (vidi sl. 1.17a)
max max
max min min
m
max
2 2
konst.
1
1
2
o o
o o o
o
o
= = = = =
+
+
+
k
r
. (1.33)
Taj je pravac geometrijsko mjesto toaka u Smithovom dijagramu za koje je odnos graninih
naprezanja konstantan. Ucrtavanjem pomonog kvadrata stranica duljine 2, olakano je
oitavanje dinamike izdrljivosti za dani omjer graninih naprezanja r, to se lako vidi iz
jednabe (33) i slinosti osjenanih trokuta. Treba napomenuti da na slikama 1.17a i 1.17b
mjerila za naprezanja o i za odnose graninih naprezanja r nisu jednaka.
Na slici 1.18 dan je zorniji prikaz upotrebe Smithovog dijagrama. S lijeva je prikazano
cikliko naprezanje epruvete, a s desna ciklus dinamike izdrljivosti onog promjenljivog
naprezanja koje materijal trajno izdrava.

33

o
o
m

r

=

konst. r

=

1 r

=

-1
o
g
(r

=

konst.)
o
G
(r

=

konst.)
VRSTOA
MATERIJALA
NAPREZANJE

Slika 1.18 Upotreba Smithovog dijagrama

o
o
m

o
m
=

konst.
o
m
R
d

0
o
o
m

o
a
=

konst.
o
a
R
d

0
o
o
m

o
d
=

konst.
R
d

0
o
a
Slika 1.19 Oitavanje Smithovog dijagrama za naprezanje kod kojeg je konstantna: a) srednja
vrijednost (o
m
= konst.), b) amplituda (o
a
= konst.) i c) donje naprezanje (o
d
= konst.)


34

o
o
m

0
o
sDN
o
DN

o
vtDN
t
tDN
SAVIJANJE
VLAK-TLAK
UVIJANJE
sDN
tDN
3 (HMH)
o
t
~

Slika 1.20 Smithovi dijagrami za isti materijal i razliite
naine optereivanja: vlak-tlak, savijanje i torzija.

35

1.7 Faktor oblika o
k

Faktor oblika je omjer najveeg naprezanja koji se javlja u blizini vrka zareza ili
geometrijskog diskontinuiteta na stvarnom dijelu i nominalnog, proraunskog, iznosa
naprezanja na promatranom presjeku. Nazivi koji se takoer upotrebljavaju za faktor oblika
su: geometrijski faktor, faktor koncentracije naprezanja i statiki faktor zareznog djelovanja.
Pri odreivanju faktora oblika pretpostavka je da je materijal elastian, homogen i
izotropan te da je optereenje statiko. Na slici 1.21 su prikazani primjeri koncentracije
naprezanja u dnu iljastog, pravoktnog i oblog ureza vlano optereenog tapa.

Slika 1.21 Koncentracija naprezanja vlano optereenih tapova sa zarezima

Faktor oblika o
k
definiran je omjerom
max
k
n
1
o
o
o
= > (1.34)
gdje je
o
max
najvee naprezanje
o
n
nazivno (nominalno) naprezanje.
o
k
se obino uzima u obzir kod statikog prorauna krhkih materija, dok kod duktilnih
dolazi do lokalnog teenja, a time i smanjenja ekstrema naprezanja. Kod prorauna vrstoe
dijelova izraenih iz duktilnih materijala je faktor oblika esto osnova za izraunavanje
dinamikog faktora zareznog djelovanja |
k
. Indeks k potjee od njemake rijei die Kerbe
zarez, rova, znak.
Vano je istaknuti da je faktor oblika ovisan o nainu optereivanja: vlak-tlak, savijanje
odnosno torzija.


36

1.8 Dinamiki faktor zareznog djelovanaj |
k

esto se naziva i efektivni faktor zareznog djelovanja i definiran je s
D
k
Dk
1 | = >
R
R
(1.35)
gdje je
R
D
dinamika izdrljivost tapa bez zareza
R
Dk
dinamika izdrljivost tapa sa zarezom.

|
k
= |
k
(oblik i dimenzije zareza, nain optereivanja, materijal, temperatura, ...)
Indeksi su vezani uz nain optereivanja strojnog dijela sa zarezom:
|
k
= |
kvt
= |
vto
za vlano-tlano optereivanje
|
ks
= |
so
za optereivanje savijanjem
|
kt
= |
tt
za optereivanje uvijanjem (torzijom).

Izmeu faktora oblika i dinamikog faktora zareznog djelovanja vrijedi odnos
k k
| o s . (1.36)
Kod krhkih materijala koji ve imaju neku vrstu inicijalnih zareza u svojoj strukturi, kao
to su na primjer listii grafita u sivom lijevu, povrinski zarezi ne utjeu bitno na smanjivanje
dinamike izdrljivosti.

1.9 Faktor zarezne osjetljivosti materijala q
k

Kod dinamikog kao i kod statikog optereenja tapa sa zarezom dolazi do poveanja
naprezanja u blizini zareza u odnosu na nominalno (proraunsko) naprezanje. Omjer
poveanja naprezanja kod dinamiki optereenog tapa sa zarezom u odnosu na poveanje
naprezanja kod statiki optereenog tapa jednake geometrije daje faktor zarezne osjetljivosti
materijala:
k n n k
k
k n n k
1
1
| o o |
q
o o o o

= =

(1.37)
gdje je
|
k
dinamiki faktor zareznog djelovanja,
o
k
faktor oblika (statiki faktor zareznog djelovanja) i
o
n
nominalno naprezanje.

Za poznatu zareznu osjetljivost materijala i faktor oblika prema (1.37) je dinamiki faktor
zareznog djelovanja
( )
k k k
1 1 | q o = + (1.38)
Za zarezno neosjetljive materijale je q
k
= 0. Faktori zarezne osjetljivosti za razliite elike i
sivi lijev dani su u tablici 1.3. U pravilu su materijali vee vrstoe zarezno osjetljiviji.
37

Tablica 1.3 Zarezna osjetljivost materijala q
k

q
k

Ugljini konstrukcijski elici 0,45-0,85
Legirani elici 0,65-0,95
elici za opruge 0,95-1,00
elini lijev 0,30-0,40
Sivi lijev 0,01-0,20

1.10 Pogonska vrstoa

1.10.1 Utjecaji na dinamiku izdrljivost strojnog dijela

Na dinamiku izdrljivost strojnog dijela faktori koji imaju znaajan utjecaj su:
1. metalurki,
2. tehnoloki ,
3. toplinske obrade,
4. zaostalih naprezanja,
5. naina ispitivanja dinamike izdrljivosti,
6. temperature,
7. naina uzimanja uzorka,
8. ZAREZA,
9. VELIINE STROJNOG DIJELA,
10. KVALITETE OBRADE POVRINE,
11. toplinskih okova i
12. korozije.

1.11 vrstoa oblika R
O

Openito:
1 2 D
O
|
=
k
b b R
R (1.39)
gdje je
b
1
faktor veliine
b
2
faktor kvalitete obrade povrine
R
D

dinamika izdrljivost materijala
| k
dinamiki faktor zareznog djelovanja

Ispitivanjem dobivena dinamika izdrljivost gotovog oblikovanog strojnog dijela.
Izraunana vrijednost dinamike izdrljivosti gotovog oblikovanog strojnog dijela.

38

Za razliite naine optereivanja, s odnosom graninih naprezanja r = 1,
za vlak, tlak vrstoa oblika je
1 2 vtDN
vtDNO
vto
o
o
|
=
b b
, (1.40)
za savijanje
1 2 sDN
sDNO
so
o
o
|
=
b b
(1.41)
i za torziju
1 2 tDN
t DNO
tt
t
t
|
=
b b
. (1.42)
Oznake za dinamiku izdrljivost su
DN -1
o R i
DI 0
o R uz dodatne indekse za nain
optereivanja.

1.12 Faktor sigurnosti i doputeno naprezanje

Pri proraunavanju strojnih dijelova postoje razliiti imbenici koje nije jednostavno uzeti
u obzir. Stvarni strojevi i konstrukcije se zamjenjuju pojednostavljanim mehaniki modelima,
mehaniki modeli se opisuju matematikim modelima koji donose nova pojednostavljenja i
priblienja. I numerii izraun konanih vrijednosti ukljuuje nune pogreke raunanja. Kad
se tome doda nesigurnost u poznavanju stvarnih svojstava materijala i uvjeta u kojima se
dijelovi koriste, oito je da je nuno pristupiti dimenzioniranju ili dokazivanju nosivosti sa
stanovitom rezervom. Ta rezerva je sadrana u faktoru sigurnosti S koji je u openitom smislu
definiran s omjerom
potr
o
= >
R
S S (1.43)
gdje je
R vrstoa,
o naprezanje, a
S
potr
potrebni faktor sigurnosti, esto se naziva i
minimalni faktor sigurnosti, S
min
S
potr
> 1.
Faktor sigurnosti S se katkad naziva i postojei faktor sigurnosti S
post
, tako da se uvjet
vrstoe moe izraziti i sa
post potr
> S S (1.44)
Drugi nain kontrole vrstoe je definiranje doputenog naprezanja, onog naprezanja
koje raunska vrijednost naprezanja ne smije prekoraiti
dop
potr
o =
R
S
, (1.45)

39

ime je dan uvjet vrstoe
dop
o o s . (1.46)
Takoer ne treba zaboraviti da nije rijedak sluaj, u procesu konstruiranja elemenata strojeva i
konstrukcija, kontrola uvjeta deformacija
dop
c c s . (1.47)
o
c
DUKTILNI
MATERIJAL
R
e

o
dop

o
dop

o
c
R
m

KRHKI
MATERIJAL
SIGURNOST
PROTIV
PLASTINE
DEFORMACIJE
SIGURNOST
PROTIV LOMA
a) b)

Slika 1.22 Faktor sigurnost a) kod duktilnih i b) krhkih materijala

Za duktilne materijale naprezanje ne smije prijei granicu teenja (sl. 1.22a) i izazvati
trajnu plastinu deformaciju strojnog dijela i stoga se doputeno naprezanje odreuje prema
p0,2
e
dop dop
potr potr
ili o o = =
R
R
S S
(1.48)
gdje je
R
e
granica teenja,
S
potr
potrebni faktor sigurnosti, a
R
p0,2
konvencionalna granica teenja, za duktilne materijale koji nemaju izraenu
granicu teenja.
Za krhke materijale doputeno naprezanje se odreuje s obzirom na vlanu vrstou
materijala R
m
(sl. 1.22b)
m
dop
potr
o =
R
S
(1.49)

40

Krhki materijali imaju, u pravilu, veu vrstou na tlak nego na vlak. Na primjer za sivi lijev
taj odnos iznosi
mt MT
mv MV
4
o
o
= ~
R
R
. (1.50)
Doputeno naprezanje kod dinamiki optereenih strojnih dijelova se definira omjerom
O
dop
potr
o =
R
S
(1.51)
gdje je
R
O
vrstoa oblika i
S
potr
potrebni faktor sigurnosti.
Tako je, na primjer, doputeno normalno naprezanje za optereenje savijanjem i isti
naizmjenini ciklus
sDNO 1 2 sDN
dop
potr k potr
o o
o
|
= =
b b
S S
(1.52)
gdje je vrstoa oblika kod savijanja o
sDNO
dana jednadbom (1.41).

1.13 vrstoa sloeno optereenih elemenata

Budui da su podaci o materijalu najee dobiveni ispitivanjem u laboratoriju na
jednostavno optereenim epruvetama, kod osnovnog naina dokazivanja nosivosti postupa
se tako da se vieosno stanje naprezanja svodi na jednoosno (slika 1.23).
0
0 0
0 0 0
o t
t
(
(
(
(

0 0
0 0 0
0 0 0
o (
(
(
(

Mehaniki model strojnog dijela:
o
dop

o o o o
t
t
Epruveta:
Dvoosno (troosno) stanje naprezanja: Jednoosno stanje naprezanja:
Reducirano (ekvivalentno) naprezanje: Doputeno naprezanje:
o
red
=

o
e
Uvjet vrstoe (osnovna ideja):
M
s
M
s

T
T
F F F F
e dop
o o s

Slika 1.23 Postupak prorauna sloeno optereenih strojnih dijelova
41

Na tom postupku su utemeljene etiri teorije vrstoe:
1. Teorija maksimalnih normalnih naprezanja (o
max
teorija)
max
e max
o
o o = (1.53)
2. Teorija maksimalnih duljinskih deformacija (c
max
teorija) rjee se primjenjuje
3. Teorija maksimalnih tangencijalnih naprezanja (t
max
teorija), (Tresca)
max
e max min
t
o o o = (1.54)
4. Teorija najvee distorzijske energije energije (HMH - prema autorima: Huber, Mises, i
Hencky ili esto samo von Mises):
( ) ( ) ( ) ( )
2 2 2
HMH 2 2 2
e 11 22 22 33 33 11 12 23 31
1
6
2
o o o o o o o o o o
(
= + + + + +

(1.55)

Slika 1.25 Autori teorija vrstoe [wikipedia]:
1. Henri Tresca (1813 1885) Fr.
2. James Clark Maxwell (1831 - 1879) Scottl.
3. Tytus Maksimilian Huber (1872 1950) Pl.
4. Heinrich Hencky (1885 1951) Ansbach, De.
5. Richard Edler von Mises (1883 Lavov, Ukr. - 1953 Boston) USA

Za stanje naprezanja prikazano na slici 1.24, koje odgovara stanju naprezanja na
povrini cilindrinog vratila,
o o
t
t

Slika 1.24 Stanje naprezanja pri optereenju vratila


42

teorije vrstoe daju sljedea ekvivalentna naprezanja
o
max
teorija, prikladna za krhke materijale:
( )
max
2 2
e max
1
4
2
o
o o o o t = = + + , (1.56)
dok se za duktilne materijale upotrebljava
t
max
teorija (Tresca):
max
2 2
e max min
4
t
o o o o t = = + (1.57)
i
teorija najvee distorzijske energije (HMH):
HMH 2 2
e
3 o o t = + . (1.58)

1.14 Kontrola vrstoe (dokaz nosivosti)

Dinamika izdrljivost i openito vrstoa materijala ovise o nainu optereivanja (vidi
sl. 1.20). Zbog toga je pri raunanju reduciranog naprezanja za dinamiki optereeni strojni
dio u jednadbi za ekvivalentno naprezanje, prema HMH teoriji (1.58), ukljuen i dodatni
faktor o
0

( )
2
HMH 2 1 2 DN
red 0 dop
k potr
3
o
o o o t o
|
= + s =
b b
S
. (1.59)
a naziva se faktor vrstoe materijala i

definira s
dop
0
dop
o
o
t
= (1.60)
za dani materijal, dok faktor ovisi o primijenjenoj teoriji vrstoe:

(o
max
)

=1,

(t
max
)

=2,

(HMH)

=1,73.
Faktor vrstoe za elik prema [12] iznosi:
o
0
~ 0,7 za N savijanje - ST ili I torziju
o
0
~ 1,0 za N savijanje i N torziju ili oba optereenja I odnosno oba ST
o
0
~ 1,5 za ST ili I savijanje i N torziju
gdje su kratice: N - isto naizmjenino, I - isto istosmjerno i ST - statiko naprezanje.
Te su vrijednosti dane neto detaljnije prema [13] dane u tablici 1.4

43

Tablica 1.4 Pribline vrijednosti faktora vrstoe o
0
za elik

[13]

t
ST I N
o
ST 1 1,5 2
I 0,7 1 1,35
N 0,5 0,75 1
N - isto naizmjenino, I - isto istosmjerno i ST - statiko naprezanje

Drugaiji pristup kontroli vrstoe sloeno optereenih dijelova je raunanje ukupnog
faktora sigurnosti iz parcijalnih sigurnosti na vlak-tlak, savijanje i torziju.
Primjer: proraun vratila i osovina prema DIN 743-2000
min
2
zda ba ta
zdADK bADK tADK
1
o o t
o o o
= >
| | | |
+ +
| |
\ . \ .
S S (1.61)
gdje su
o
zda
, o
ba
, t
ta
, amplitude naprezanja,
o
zdADK
, o
bADK
, t
tADK
, amplitude dinamike izdrljivosti i
S
min
=1,2 minimalni faktor sigurnosti koji pokriva samo nesigurnosti raunskog
postupka danog u normi. Odgovornost je konstruktora odrediti poveane
vrijednosti S
potr
koji pokrivaju nesigurnosti u procjeni ostalih veliina kao npr.
optereenja.
Znaenje indeksa: zd vlak-tlak, b savijanje, t torzija i a, A amplituda naprezanja
odnosno vrstoe.
Treba naglasiti da se vratilo se prema normi DIN 743 kontrolira jo i na sigurnost protiv trajne
plastine deformacije, te da je vana pretpostavka da su sva optereenja u fazi.

1.15 Pouzdanost

Pouzdanost je vjerojatnost ispravnog rada strojnog dijela, sklopa ili cijelog stroja. Pri
tom se naprezanja i dinamika izdrljivost materijala promatraju kao sluajne varijable.
Na slici je 12.6 je prikazan Whlerov dijagram u kojem je dinamika izdrljivost
raspodijeljena prema normalnoj (Gaussovoj) razdiobi.


44

o (log)
N (log)
R
-1
R
m
VJEROJATNOST
PREIVLJAVANJA PROBNOG
UZORKA
0,9
0,5 0,1
FUNKCIJA RAZDIOBE
DINAMIKE IZDRLJIVOSTI
MATERIJALA

Slika 1.26 Dinamika izdrljivost materijala statistika veliina

Ako se za primjer uzme da su naprezanje o i vrstoa R strojnog dijela sluajne
varijable normalne razdiobe, tada osjenana povrina na slici 1.27 predstavlja vjerojatnost
oteenja strojnog dijela
( )
f
o = < P P R . (1.62)
To je vjerojatnost da je vrstoa manja od naprezanja.
Pouzdanost rada je tada
( )
s f
1 o = > = P P R P . (1.63)
Vjerojatnost oteenja se takoer moe izraziti s
( )
f
| = s P P u (1.64)
gdje je
u sluajna varijabla jedinine normalne razdiobe,
a
2 2
o
o

|

=
+
R
R
S S
(1.65)
predstavlja indeks pouzdanosti, gdje je:
o
,
R
oekivanje (srednja vrijednost) i
S
o
, S
R
standardna devijacija naprezanja i vrstoe.

45

NAPREZANJE VRSTOA
Funkcija
razdiobe
R
Vjerojatnost oteenja P
f
S
o
S
R
o
o
R

Slika 1.27 Funkcije razdiobe vrstoe i naprezanja

Primjer:

Pouzdanost pri proraunavanju nominalnog vijeka valjnih leajeva iznosi 90%. Za pouzdanost
od 99% potrebno je korigirati vijek leaja s faktorom 0,21, vidi tablicu 1.3 [SKF].

Tablica 1.4 Faktor skraenja a
1
nazivnog vijeka
leaja s obzirom na pouzdanost

Pouzdanost
%
Faktor skraenja
nazivnog vijeka leaja
90 1
95 0,62
96 0,53
97 0,44
98 0,33
99 0,21

46

1.16 Hipoteza linearne akumulacije zamora materijala
(Palmgren-Minerova hipoteza)

o (log)
N (log)
k
Whlerova krivulja
o
k
N

=

konst.
1
VREMENSKA VRSTOA
o
0

Slika 1.28 Linearizacija Whlerove krivulje u log-log dijagramu

Jednadba pravca na slici 1.28 glasi
0 0
log log 1 log log log log konst. o o o o = + = = k N k N k (1.66)
gdje je
o naprezanje (amplituda kod istog naizmjeninog ciklusa),
N broj ciklusa naprezanja,
k negativna reciprona vrijednost koeficijenta smjera pravca i
o
0
odsjeak na ordinati,
to daje poznati oblik jednadbe Whlerove krivulje u podruju vremenske vrstoe
konst. o =
k
N (1.67)
Pri monociklikom optereivanju epruvete, i naprezanju istog karaktera, upotreba
Whlerovog dijagrama je ilustrirana na slici 1.29. Pri tom je iznos gornjeg naprezanja istog
naizmjeninog ciklusa o
1
, broj ciklusa naprezanja n
1
, a s N
1
je oznaen broj ciklusa pri kojem
dolazi do loma epruvete. Na taj nain omjer
1
1
n
N
(1.68)
izraava zamor, istroenost materijala u njegovom ivotnom vijeku.
Kad se uzme u obzir da dinamika naprezanja strojnih dijelova esto nisu jednolikog
inteziteta, tada je logino rastaviti naprezanje na spektar amplituda. Pretpostavka je pri tom da
redoslijed nastupanja naprezanja odreene amplitude nema utjecaj na dinamiku vrstou
materijala. U [ ] je uzet u obzir i utjecaj redoslijeda.

47

o (log)
N (log)
Broj ciklusa pri kojem
nastupa lom sa o
1
o
0
N
1
n
1
Broj ciklusa
naprezanja sa o
1
o
1
t

Slika 1.29 Vremenska vrstoa jednostavnog ciklusa
Neka je spektar vremenski promjenljivog naprezanja na slici 1.30 diskretan s
amplitudama o
i
, i = 1...r, pri emu se svako od naprezanja o
i
pojavljuje n
i
puta. Tada je
1
konst.
=
= =
r
i
i
i
n
C
N
(1.69)
gdje lijeva strana jednakosti predstavlja akumulirani zamor materijala, koji je, prema
Palmgren-Minerovoj hipotezi akumulacije zamora, za dani materijal i nain optereivanja
konstantan.
o (log)
N (log)
o
1
N
1
n
1
o
t
N
2
n
2
N
i
n
i
o
2
o
i
o
1
o
1
o
2

Slika 1.30 Vremenske vrstoe za naprezanja iz diskretnog spektra

48

Iznos konstante u praksi varira u vrlo irokim granicama 0,1 10 = C . U svrhu ilustracije
hipoteze neka je 1 = C . Nadalje, neka je
s
o =
i
i
n
N
(1.70)
relativna zastupljenost i-tog naprezanja u spektru, gdje je s
s
1 =
=
r
i
i
N n (1.71)
dan opseg spektra (ukupni broj ciklusa). Tada se broj ciklusa i-tog naprezanja moe izraziti
kao
s
o =
i i
n N (1.72)
Iz jednadbe Whlerove krivulje (67) slijedi
1 1
o
o
=
k
i k
i
N
N (1.73)
o (log)
N (log)
o
1
n
1
n
2
n
i
o
2
o
i
Ekvivalentno
naprezanje spektra o
e
N
s
o
e

Slika 1.31 Ekvivalentno naprezanje spektra
to zajedno s (74) i uvrteno u (69) daje
( )
s
1 s
1 1
1 1 1 1
1 1
oo
o
o
o o
=
= =
| |
|
(
\ .
= = = =
(

r
k
i i
r r
i k i i
i k k
i i
i
N
n N
C
N N N
. (1.74)
Proizlazi da je ekvivalentno naprezanje spektra sa slike1.31
e
1
o oo
=
=

r
k
k
i i
i
(1.75)
Ekvivalentno naprezanje spektra je amplituda monociklikog naprezanja koje materijal
izdrava N
s
ciklusa.
49

2. TOLERANCIJE I DOSJEDI
2.1 Normni brojevi

Norma - ope prihvaeno rjeenje nekog problema koji se ponavlja.
Normni brojevi - brojevi kojima se daje prednost, preferirani brojevi.

U tablici 2.1 je prikazana tvorba niza brojeva kojeg je geometrijska progresija s
faktorom
5
10 = q i sadri cjelobrojne potencije broja 10. Niz nosi pridjev Renardov i oznaku
R5 u ast francuskog zrakoplovnog inenjera Charlesa Renarda koji je u razdoblju od 1887.
do 1879. godine radio na studiji konstrukcijskih elemenata zrakoplova u kojoj je upotrijebio
preferirane brojeve.
Tablica 2.1 Renardov niz brojeva R5 zaokruen na dvije znaajne znamenke
10
0/5
10
1/5
10
2/5
10
3/5
10
4/5
10
5/5

1 1,5849 2,5119 3,9811 6,3096 10
1,0 1,6 2,5 4,0 6,3 10
10 16 25 40 63 100
100 160 250 400 630 1000

Slika 2.1 Charles Renard (18471905) Damblain, Vosges,
francuski vojni inenjer [wikipedia]

Faktori geometrijske progresije glavnih Renardovih nizova
R5:
5
10 = q
R10:
10
10 = q
R20:
20
10 = q
R40:
40
10 = q
(R80):
80
10 = q

porast 60%

50

Nizovi brojeva R5, R10, R20, R40 i (R80) zaokrueni na tri znaajne znamenke:

Tablica 2.2 Izvedeni nizovi normnih brojeva
GLAVNI NIZOVI IZVEDENI NIZOVI ~ q
PORAST
%

R5/3 R10/6 R20/12 R40/24

4,00 300

R5/2 R10/4 R20/8 R40/16

2,50 150

R10/3 R20/6 R40/12

2,0 100
R5

R10/2 R20/4 R40/8

1,6 60

R20/3 R40/6

1,4 40
R10

R20/2 R40/4

1,25 25

R40/3

1,18 18
R20

R40/2

1,12 12

(R80/3) 1,09 9
R40

1,06 6
(R80)

1,03 3
MASNO TISKANI NIZOVI SE EE PRIMJENJUJU

Primjer:
R10/3(1,25...) je izvedeni niz niza R10 iz kojeg je uzet svaki trei lan poevi od 1,25:
1,25 2,5 5,0 10 20 40 80 ...

R5: 1,00 1,60 2,50 4,00 6,30

R10: 1,00 1,25 1,60 2,00 2,50 3,15 4,00 5,00 6,30 8,00

R20: 1,00 1,25 1,60 2,00 2,50 3,15 4,00 5,00 6,30 8,00
1,12 1,40 1,80 2,24 2,80 3,55 4,50 5,60 7,10 9,00

R40: 1,00 1,25 1,60 2,00 2,50 3,15 4,00 5,00 6,30 8,00
1,06 1,32 1,70 2,12 2,65 3,35 4,25 5,30 6,70 8,50
1,12 1,40 1,80 2,24 2,80 3,55 4,50 5,60 7,10 9,00
1,18 1,50 1,90 2,36 3,00 3,75 4,75 6,00 7,50 9,50

(R80): 1,00 1,25 1,60 2,00 2,50 3,15 4,00 5,00 6,30 8,00
1,03 1,28 1,65 2,06 2,58 3,25 4,12 5,15 6,50 8,25
1,06 1,32 1,70 2,12 2,65 3,35 4,25 5,30 6,70 8,50
1,09 1,36 1,75 2,18 2,72 3,45 4,37 5,45 6,90 8,75
1,12 1,40 1,80 2,24 2,80 3,55 4,50 5,60 7,10 9,00
izvanredni 1,15 1,45 1,85 2,30 2,90 3,65 4,62 5,80 7,30 9,25
niz 1,18 1,50 1,90 2,36 3,00 3,75 4,75 6,00 7,50 9,50

1,22 1,55 1,95 2,43 3,07 3,87 4,87 6,15 7,75 9,75

51

Primjenjuju se u strojarstvu za:
nazivne mjere i veliine kao to su
duljina, irina, visina, promjer, snaga, nosivost, tlak, brzina vrtnje
sklopne i poloajne mjere
mjere i veliine kod tipizacije
prikljune mjere (npr. spojnica i spojki)
faktori pri raunanju temeljnih toleranci (visine tolerancijskih polja) na slici 2.2

Slika 2.2 Renardov niz R5 primijenjen kod temeljnih tolerancija

Osim Renardovog niza u upotrebi su i drugi nizovi preferiranih brojeva kao na primjer:
niz E - u elektronici za vrijednosti otpornika, kondenzatora, iduktiviteta, Zener dioda:

hrvatska kuna:

debljine crta (pera), mm:

dimenzije papira:

u primjeni raunala:

E6 (20%): 10 15 22 33 47 68
E12(10%): 10 12 15 18 22 27 33 39 47 56 68 82
E24( 5%): 10 12 15 18 22 27 33 39 47 56 68 82
11 13 16 20 2 30 36 43 51 62 75 91
1 2 5 1kn - 2kn - 5kn - 10kn ... (R3 niz)
0,13 0,18 0,25 0,35 0,50 0,70 1,00 1,40 i 2,00
A0, A1, A2, A3, A4 (210mm x 297mm), A5
1 2 4 8 16 32 64 128 256 512 1024 ...
(3) 6 12 24 48 96 192 384 768 1536 ...
(5) 10 20 40 80 160 320 640 1280 2560 ...
(7) 14 28 56 112 224 448 896 1792 3584 ...
10i
16i
25i
40i
IT6
IT7
IT8 IT9

52

2.2 Tolerancije duljinskih mjera

2.2.1 Vrste duljinskih mjera

N
U
v

Slika 2.3 Duljinske mjere

Veina toleriranih unutarnjih mjera u strojarstvu su:
provrti ili rupe,
a od vanjskih:
osovine odnosno rukavci.
Stoga su se ti nazivi i uvrijeili za vanjske i unutarnje mjere.
Oznaavanje:

Oznaka za nazivnu mjeru provrta je
n
D , a za nazivnu mjeru osovine
n
d .
Stvarna mjera (izmjera) provrta je oznaena s
s
D , a osovine
s
d .

U unutarnja mjera - provrt
v vanjska mjera - osovina
N neodreena mjera
VELIKA SLOVA za provrte
mala slova za osovine
53

2.2.2 Odstupanje

Stvarne mjere strojnih dijelova se razlikuju od nazivnih mjera.

D
n
D
s
E

>

0

Slika 2.2 Odstupanje stvarne mjere provrta od nazivne mjere

Odstupanje ili odmjera je razlika izmeu stvarne i nazivne mjere.

Za provrte je odstupanje
s n
= E D D , (2.1)
a za osovine
s n
= e d d . (2.2)
Oznaka E, e potjee od francuske rijei cart [ekar] odstupanje, razmak, razlika, a starija
oznaka A, a od njemake rijei das Abmass.

d
n
d
s
e

>

0

Slika 2.3 Odstupanje stvarne mjere osovine od nazivne mjere

Na slici 2.2 prikazan je primjer pozitivnog odstupanja provrta (stvarna mjera je vea od
nazivne) dok je na slici 2.3 dano pozitivno odstupanje rukavca.

54

2.2.3 Tolerancija

Tolerancija je doputeno odstupanje od nazivne veliine.

Tolerancija duljinskih mjera je odreena s graninim odstupanjima:
gornje odstupanje provrta
g n
= ES D D , (2.3)
gornje odstupanje osovine
g n
= es d d , (2.4)
donje odstupanje provrta
d n
= EI D D i (2.5)
donje odstupanje osovine
d n
= ei d d (2.6)
gdje su
D
g
, d
g
najvee doputene mjere (gornje granine mjere) i
D
d
, d
d
najmanje doputene mjere (donje granine mjere).
Oznake S, s potjeu od franc. suprieur [superier] gornji, iznad, a I, i od infrieur [inferier]
donji, ispod.
Tolerancija provrta
( ) ( )
p g d n n
= = + + = T D D D ES D EI ES EI (2.7)
i tolerancija osovine

( ) ( )
o g d n n
= = + + = T d d d es d ei es ei . (2.8)
E
S
e
s
e
i
E
I
D
n
=
d
n
d
d
T
p
T
o
d
g
D
g
D
d
E, m
Slika 2.3 Tolerancije provrta i osovine
55

D
n
=
d
n

-

n
a
z
i
v
n
i

p
r
o
m
j
e
r
d
d
d
g
D
g
D
d
E, m
nul-crta
T
p
E
I
E
S
e
s
e
i
T
o
0
tolerancijsko polje provrta
tolerancijsko polje osovine

Slika 2.4 Dijagram tolerancija

Na slici 2.3 su na posebnom primjeru prikazane granine vrijednosti provrta i osovine
jednake nazivne mjere (D
n
=d
n
). Oba granina odstupanja provrta (ES, EI) su pozitivna i
tolerancijsko polje provrta se nalazi iznad nul-crte, dok su granina odstupanja osovine (es, ei)
negativna i tolerancijsko polje se nalazi ispod nul-crte. Dijagram tolerancija sa slike 2.3
desno, prikazan je uveano na slici 2.4.
Razliiti poloaji tolerancijskih polja osovina i provrta s obzirom na nazivnu mjeru
(nul-crtu) su predoeni na slici 2.5.

ES

>

0
EI

>

0
es

<

0
ei

<

0
E, m
p
T
o
T
0
ES

>

0
EI

<

0
p
T
es

>

0
ei

<

0
o
T
es

>

0
ei

>

0
o
T
ES

<

0
EI

<

0
p
T
n
a
z
i
v
n
a

m
j
e
r
a

Slika 2.5 Poloaj tolerancijskih polja s obzirom na nul-crtu


56

Primjer:

gdje je
120 nazivna mjera provrta
F slovna oznaka poloaja tolerancijskog polja (temeljno odstupanje) provrta
IT8 IT kvaliteta (stupanj temeljne tolerancije)
IT je kratica za International Tolerance.
Slovne oznake koje odreuju poloaj tolerancijskog polja s obzirom na nul-crtu su

Vrijednosti su najee dane tablino, npr. [5], a relativni poloaj standardnih polja s obzirom
na nul-crtu je prikazan na slici 2.5. Tolerancijska polja H i h lee na nul-crti, a polja JS i js su
simetrina s obzirom na nul-crtu.
E
S

<

0
E
I

>

0
e
s

<

0
e
i

>

0
E, m
0
ZC
JS
H
A
a
zc
js
h
EI

=

0
es

=

0
n
a
z
i
v
n
a

m
j
e
r
a
ZC
JS
H
A
a
zc
js
h

Slika 2.5 Temeljna odstupanja

2.2.4 Jedinica tolerancije
Za podruje mjera 0 < D s 500 mm jedinica tolerancije (standardni tolerancijski koeficijent)
je
3
0, 45 0, 001 = + i D D, i, m; D, mm (2.9)
dok je za 500 < D s 3150 mm
0, 004 2,1 = + I D , I, m; D, mm (2.10)
Napomena: jednadbe (2.9) i (2.10) su dimenzijske.
A B C CD D E EF F G H J JS K M N P R S T U V X Y ZA ZB ZC za provrte
a b c cd d e ef fg g h j js k m n p r s t u v x y za zb zc za osovine
C120F8
57

Jedinica tolerancije za tabline vrijednosti mjera iz intervala (D
1
, D
2
] rauna se iz
geometrijske sredine
1 2
= D D D . (2.11)
Tabline oznake za poluotvoreni interval
1 2
, ] (D D su najee
)
1 2
... D D ,
1 2
iznad do D D ili
1 2
> D D .

2.2.5 Veliina tolerancijskog polja (temeljna tolerancija)

Za podruje mjera 0 < D s 500 mm:
, m = T k i , (2.12)
Tablica 2.3 Faktor k za IT kvalitete mjera 0 < D s 500 mm
VRLO FINO GRUBO VRLO GRUBO
IT 5 6 7 8 9 10 11 12 ... 18
k 7 10 16 25 40 63 100 160 ... 2500

ZA PRECIZNA MJERILA
IT 01 0 1 2 3 4
k 0,3+0,008D 0,5+0,012D 0,8+0,020D geom. progresija od IT1 do IT5

dok je za 500 < D s 3150 mm:
, m ' = T k I . (2.13)
Tablica 2.4 Faktor k' za IT kvalitete mjera 500 < D s 3150 mm
IT 01 0 1 2 3 4 5 6 ... 18
k' - - 2 2,7 3,7 5 7 10 ... 2500

Primjer: C120F8, jedinica tolerancije je prema jednadbi (2.9) za 120mm = D
3
3
0, 45 0, 001
0, 45 120 0, 001 120 2, 3396 2, 34m
= +
= + = ~
i D D
(zaokrueno na dvije decimale)
a tolerancija provrta (2.12)
p
25 2, 34 58, 5 59 m = = = ~ T k i . (zaokrueno na cijeli broj)
Tablina vrijednost se rauna za geometrijsku sredinu (2.11) mjera D
1
=80 mm i D
2
=120 mm
sr 1 2
80 120 97, 9796mm = = = D D D ,
120 80,120] = e( D . vidi [6]

58

Jedinica tolerancije
3
sr sr sr
3
0, 45 0, 001
0, 45 97, 98 0, 001 97, 98 2,1725 2,17m
= +
= + = ~
i D D

a tablina vrijednost tolerancije
psr sr
25 2,17 54, 25 54 m = = = ~ T k i .
Na slici 2.6 je prikazano, na navedenom primjeru, oznaavanje tolerirane mjere na tehnikom
crteu.
120F8
+0,090
120+0,036
ISO-TOL.
120F8
+0,090
+0,036
ES=90m
EI=36m
mm
ili

Slika 2.6 Primjer kotiranja tolerirane mjere i tablica tolerancije prema ISO

Tolerancijska polja koja imaju jednaka temeljna odstupanja (jednako su udaljena od nul-crte)
za iste nazivne mjere i razliite IT kvalitete su

Primjer meusobnog odnosa polja C120F7, C120F8 i C120F9 u dijagramu tolerancija prikazan
je na slici 2.7.
E
I

=

3
6
E, m
120F7
0
120F8
120F9
ES

=

71
ES

=

90
ES

=

123

Slika 2.7 Tolerancijska polja s jednakim temeljnim odstupanjem

A B C CD D E EF F G H J JS K M N P R S T U V X Y ZA ZB ZC
a b c cd d e ef fg g h j js k m n p r s t u v x y za zb zc
59

2.2.6 Tolerancije slobodnih duljinskih mjera

Slobodne mjere se na izratcima toleriraju prema vrijednostima u tablici 2.5.

Tablica 2.5 Tolerancije slobodnih duljinskih mjera DIN ISO 2768-1
PODRUJE
MJERA mm
KVALITETA TOLERANCIJE, mm
f fino m srednje c grubo v vrlo grubo
> 0,5 3 0,05 0,1 0,2
> 3 6 0,05 0,1 0,3 0,5
> 6 30 0,1 0,2 0,5 1
> 30 120 0,15 0,3 0,8 1,5
> 120 400 0,2 0,5 1,2 2,5
> 400 1000 0,3 0,8 2 4

2.3 Dosjedi

D
s
=

D
d
s
=

d
Z
P
D
s
=

D
d
s
=

d

Slika 2.8 Dosjedanje stvarnih osovina i provrta

Pri dosjedanju stvarnih elemenata, iste nazivne mjere, spoj koji se ostvaruje je (sl. 2.8)
ili labav ili vrst (prisan)
ovisno o tome postoji li zranost izmeu provrta i osovine ili osovina preklapa provrt
(promjer osovine je vei od promjera provrta).

LABAVO VRSTO
ZRANOST
Z

=

D

d

>

0

PREKLOP
P

=

D

d

<

0


60

Slika 2.9 Dosjed

Odnos pri spoju osovine i provrta, koji ovisi o tolerancijama mjera prije spajanja, je (sl.2.9)
labav, prijelazan (neizvjestan) ili vrst.
Taj se odnos naziva dosjed.
Granine vrijednosti zranosti i preklopa proizlaze iz razlike graninih mjera, odnosno
razlike graninih odstupanja provrta i osovine
max
g d
min
min
d g
max
0,
0,
0,
0,
> =
=
s =
> =
=
s =
Z
D d ES ei
P
Z
D d EI es
P
(2.13)
gdje su
Z
max
, Z
min
najvea i najmanja zranost,
P
max
, P
min
najvei i najmanji preklop.

2.3.1 Labavi dosjed
Labavi dosjed odreuju pozitivne razlike graninih odstupanja (sl. 2.10):
najvea zranost
max
0 = > Z ES ei , (2.14)
najmanja zranost
min
0 = > Z EI es . (2.15)
Srednja vrijednost zranosti je
min max
m
0
2
+
= >
Z Z
Z . (2.16)
LABAVI DODSJED PRIJELAZNI DODSJED VRSTI DOSJED
ZRANOST ZRANOST ILI PREKLOP PREKLOP
61

Z
m
a
x
Z
m
Z
m
i
n
ES
EI
es
ei
E, m
0
p
T
o
T

Slika 2.10 Labavi dosjed
2.3.2 vrsti dosjed
vrsti dosjed odreuju nepozitivne razlike graninih odstupanja (sl. 2.11):
najmanji preklop
min
0 = s P ES ei , (2.17)
najvei preklop
max
0 = s P EI es . (2.18)
Srednja vrijednost preklopa je
min max
m
0
2
+
= s
P P
P . (2.19)
p
m
a
x
p
m p
m
i
n
ES
EI
es
ei
E, m
0
p
T
o
T

Slika 2.11 vrsti dosjed

2.3.3 Prijelazni dosjed
Prijelazni dosjed odreuju
najvea zranost (2.14)

62

max
0 = > Z ES ei i
najvei preklop (2.18)
max
0 = s P EI es
Srednja vrijednost je zranost ili preklop
m
max max
m
0,
0, 2
> = +
s =
Z
Z P
P
, (2.20)
Najmanji preklop je
min
0 = P , (2.21)
a najmanja zranost
min
0 Z . (2.22)
Na slici 2.12 je prikazan prijelazni dosjed kod kojeg je srednja vrijednost preklop

Z
m
a
x
p
m
p
m
a
x
EI
es
ei
E, m
0
p
T
o
T
ES

Slika 2.12 Prijelazni dosjed

2.3.4 Tolerancija dosjeda
Tolerancija dosjeda je zbroj tolerancije provrta i osovine,
( ) ( )
d p o
= + = + T ES EI es ei T T , (2.23)
iz ega slijedi, uzimajui u obzir jednadbe (2.14), (2.15), (2.17) i (2.18) za
labavi dosjed
( ) ( )
d max min
= = T ES ei EI es Z Z , (2.24)
vrsti dosjed
d max min
= = T EI es ES ei P P , (2.25)
prijelazni dosjed
( )
d max max
= + = + T ES ei EI es Z P . (2.26)
63

2.3.5 Dosjedni sustavi

Sustav jedinstvenog provrta je dosjed u kojem je tolerancijsko polje provrta H-polje (sl. 12.3).

EI

=

0
D
n
jedinstveni provrt

Slika 2.13 Sustav jedinstvenog provrta

Sustav jedinstvene osovine je dosjed u kojem je tolerancijsko polje osovine h-polje (sl. 12.4).

es

=

0
D
n
jedinstvena osovina

Slika 2.14 Sustav jedinstvene osovine

Stvarni dosjedni sustav osovine je zorno predoen na slici 2.15. Vratilo izraeno u
tolerancijskom polju h dosjeda s razliito toleriranim provrtima. Tako su ostvarene razliite
funkcije pojedinih elemenata:
prijenos okretnog momenta steznim spojem glavine ruice i vratila (R7/h6),
veza prirubnice spojke i zupanika s vratilom (J7/h6, M7/h6) i
ostvarivanje zranosti u kliznim leajevima (F8/h6).
Napomena: pri izboru dosjeda, tolerancija osovine je obino za stupanj finije kvalitete od
provrta jer je vanjske promjere lake finije obraditi i kontrolirati pri izradi te je izrada jeftinija.
U praksi se ee upotrebljava sustav jedinstvenog provrta.


64

Slika 2.15 Sustav jedinstvene osovine primijenjen na stvarnom vratilu

Na slici 2.16 je prikazan uobiajen nain kotiranja dosjeda na sklopnom crteu i pripadajua
tablica dosjeda.
120h7/k6
ISO-TOL.
120H7/k6
+0,032
-0,025
Z
max
=32m
P
max
=-25m

Slika 2.16 Kotiranje dosjeda i tablica dosjeda prema ISO

65

2.4 Tolerancije oblika i poloaja

Tablica 2.6 Simboli tolerancija oblika i poloaja prema DIN ISO 1101
Vrsta tolerancije Tolerirano svojstvo Simbol
Tolerancije oblika
s
a
m
o
s
a
t
l
n
o

s
v
o
j
s
t
v
o

Pravocrtnost

Ravnost

Krunost

Cilindrinost

p
o
v
e
z
a
n
o

s
v
o
j
s
t
v
o

Oblik crte

Oblik plohe

Tolerancije orijentacije

Paralelnost

Okomitost

Kut (nagib)

Tolerancije smjetaja
Poloaj

Koncentrinost i koaksijalnost

Simetrinost

Tolerancije vrtnje
Krunost vrtnje

Ravnost i krunost vrtnje

Pravocrtnost, ravnost, krunost i cilindrinost se toleriraju neovisno o drugim
svojstvima i ubrajaju se u samostala ili pojedinana svojstva. Na primjer pri toleriranju
ravnosti plohe na slici 2.17, tolerirana ploha se mora nalaziti izmeu dvije paralelne ravnine
razmaknute za t = 0,05 mm.

0,05

Slika 2.17 Tolerancija ravnosti


66

Pri toleriranju povezanih znaajki potrebno je definirati referentni element, plohu ili os
u odnosu na kojeg se dano svojstvo tolerira. Na slici 2.18 je slovom A oznaena referentna
ploha u odnosu na koju se tolerira paralelnost gornje plohe. Gornja ploha mora leati izmeu
ravnina paralelnih s referentnom plohom, meusobno razmaknutih za t = 0,03 mm.
0,03 A
A

Slika 2.18 Referentna ploha i tolerancija paralelnosti

Na slian nain, kod toleriranja paralelnosti osi, tolerirana gornja os strojnog dijela na
slici 2.19 mora leati unutar cilindra promjera t = 0,01 mm koji je paralelan s referentnom osi
A donjeg provrta.

0,01
t

Slika 2.19 Referentna os i tolerancija paralelnosti

Pri punom okretu vratila na slici 2.20 oko referentne osi A-B, odstupanje od krunosti
ne smije prelaziti vrijednost tolerancije t = 0,2 mm niti u jednoj poprenoj ravnini toleriranog
stupnja vratila.
0,2

Slika 2.20 Referentna os i tolerancija krunosti

67

3. STEZNI SPOJ
3.1 Uvod debele cijevi optereene tlakom
r
z

Slika 3.1 Koordinatni sustav debele cijevi
Naprezanja u debeloj cijevi optereenoj konstantnim unutarnjim ili vanjskim tlakom [11]
2
, 2
1 , 1, 2, 1, 2
o
| |
= = =
|
\ .
n
r o
r
C o n
r
, (3.1)
gdje je
o
naprezanje u cirkularnom smjeru,

o
r
naprezanje u radijalnom smjeru,
r
n
neoptereeni polumjer,
o indeks optereenog polumjera, a
konstanata C
o
je jednaka naprezanju zatvorene cijevi u smjeru z-osi (sl. 3.1) opereene tlakom
p na
a) unutarnjoj povrini (o

=

1, n

=

2)
2
1
1 2 2
2 1
o
= =
z
p r
C
r r
, (3.2)
b) vanjskoj povrini (o

=

2, n

=

1)
2
2
2 2 2
2 1
o
= =
z
p r
C
r r
. (3.3)
Dijagrami naprezanja u poprenom presjeku cijevi su predoeni na slikama 3.2 i 3.3.
o
C
1
A
-p
2C
1
+p
2C
1
0
A
B
o
r
=-p
o

=2C
1
+p
B
o

=2C
1
(o
r
=0)
o
r
r

Slika 3.2 Naprezanja u debeloj cijevi optereenoj unutarnjim tlakom

68

U oba sluaja, kad je cijev optereena vanjskim ili kad je optereena unutarnjim tlakom
najvea su naprezanja na unutarnjim povrinama cijevi.

C
2
p
2C
2
0
A
o
r
=-p
o
B
o

=2C
2
o
r
r
-p
o

=2C
2
-p
2C
2
-p
(o
r
=0)

Slika 3.3 Naprezanja u debeloj cijevi optereenoj vanjskim tlakom
Deformacije u presjeku debele cijevi su, prema Hookeovom zakonu za dvoosno stanje
naprezanja, u cirkularnom
( )
1
= =
r
u
r E

c o o (3.4)
i u radijalnom smjeru
( )
d 1
d
= =
r r
u
r E

c o o (3.5)
gdje je
u radijalni pomak promatrane toke napregnute i elastino deformirane cijevi,
E modul elastinosti materijala cijevi i
Poissonov faktor.
Iz jednadbi (3.4) i (3.2) slijede pomaci za optereenje
a) unutarnjim tlakom
( )
2
2
1 2
1 1
(
= + +
(

r r
u C
E r
i (3.6)
b) vanjskim tlakom
( )
2
1
2 2
1 1
(
= + +
(

r r
u C
E r
. (3.7)
Napomena: oznake koje se upotrebljavaju u ovom poglavlju uobiajene su za literaturu koja
se bavi steznim spojevima (tablica 3.1).

69

Tablica 3.1 Uobiajene oznake

Nauka o vrstoi [11]
Elementi konstrukcija [1,3]
DIN 7190
Poissonov faktor v
faktor trenja v

3.2 Stezni spoj

p p
p
p
Vanjski dio - glavina Unutarnji dio - ahura
a)
b)

Slika 3.4 Glavina i ahura u a) steznom spoju, b) osloboene veza

U mehanikom modelu izraenog steznog spoja (sl 3.4) glavina je otvorena debela cijev
optereena unutarnjim, a ahura vanjskim tlakom jednakog iznosa.
Prikladno je izraziti slijedee odnose promjera (polumjera) za unutarnji dio

U U
U
F F
= =
D r
Q
D r
, (3.8)
odnosno za vanjski dio u spoju
F F
V
V V
= =
D r
Q
D r
(3.9)
gdje su
D
U
, r
U
unutarnji promjer i unutarnji radijus ahure,
D
V
, r
V
vanjski promjer i vanjski radijus glavine i
D
F
, r
F
promjer i radijus spoja (njem. die Fuge - spoj ).

70

P
s
t
Prije ostvarivanja spoja Stezni spoj

Slika 3.5 Preklop, poveanje i smanjenje promjera spoja

Relativni preklop u steznom spoju (sl. 3.5) je
st
F F F
A A
= = +
U V
P D D
D D D
(3.10)
gdje su
P
st
stvarni preklop steznog spoja,
U
F F
A
= =
U U
D u
D r
c , (3.11)
AD
U
smanjenje vanjskog promjera ahure i
u
U
radijalni pomak vanjskog promjera ahure i
c
U
deformacija ahure u cirkularnom smjeru na promjeru spoja D
F,
a
V V
V
F F
A
= =
D u
D r
c , (3.12)
AD
V
poveanje unutarnjeg promjera glavine i
u
V
radijalni pomak unutarnjeg promjera glavine i
c
V
deformacija glavine u cirkularnom smjeru na promjeru spoja D
F
.
Deformacija ahure na polumjeru spoja je prema jednadbi (3.4)
( )
( )
( )
2 2
U F
U U U 2 2 2
U F U F
2
U
V V 2 2 2
V U F F
2
U U U 2
U U
2
U
U 2
U U
1
1 1
1
1 1 uz (3.8)
1
1
1 1
1
1
1
| | (
= + +
| (
\ .
(
= + +
(
( = + +

| | +
=
|
\ .
r p r
E r r r
r p
E r r r
p
Q
E Q
Q p
E Q
(3.13)
71

gdje je
p tlak u spoju,
U
Poissonov faktor i
E
U
modul elastinosti materijala ahure,

dok je deformacija glavine
( )
( )
( )
2 2
V F
V V V 2 2 2
V V F F
2 2
F V
V V 2 2 2 2
V F V F V
2
V
V V 2 2
V V V
2
V
V 2
V V
1
1 1
1
1 1 uz (3.9)
1
1
1 1
1
1
1
(
= + +
(

(
= + +
(

(
= + +
(

| | +
= +
|
\ .
r p r
E r r r
r r p
E r r r r
Q p
E Q Q
Q p
E Q
(3.14)
gdje su
V
Poissonov faktor i
E
V
modul elastinosti materijala glavine.

Na taj nain, pomou jednadbi (3.11) i (3.12) te (3.13) i (3.14), relativni preklop je
2 2
V U V
U V U V 2 2
V U U V
1 1
1 1
( | | + +
= + = + +
( |

\ .
E Q Q p
E E Q Q

c c (3.15)
odnosno
V
=
p
K
E
(3.16)
gdje je
2 2
V U V
U V 2 2
U U V
1 1
1 1
| | + +
= + +
|

\ .
E Q Q
K
E Q Q
. (3.17)

Jednadba (3.16) proizlazi iz naprezanja i deformacija te primjene Hookeova zakona na
elemente steznog spoja. Ta jednadba povezuje
relativni preklop (ukupnu deformaciju),
tlak,
mehanika svojstva materijala (Poissonov faktor i modul elastinosti) i
geometrijska svojstva elemenata u spoju (odnose promjera).

72

3.3 Naprezanja u elementima steznog spoja

Na glavini su najvea naprezanja na unutarnjem polumjeru r
F
(sl. 3.2)
1
2
0
o
o
o
= +
=
=
r
z
C p
p (3.18)
gdje je konstanta
2 2
V F
1 2 2 2
V F V
1
= =

Q r
C p p
r r Q
. (3.19)
To su ujedno i glavna naprezanja
1 2 3
, 0, = = =
r
o o o o o . (3.20)
Ekvivalentno naprezanje, prema hipotezi najvee distorzijske energije (HMH) (1.55), je
( ) ( ) ( )
2 2 2
HMH
e 1 2 2 3 3 1
1
2
(
= + +

o o o o o o o (3.21)
to uz o
2
=0 postaje
HMH 2 2
e 1 3 1 3
o o o o o = + (2.22)
Uvrtavanjem (2.18) u (2.22) proizlazi najvee ekvivalentno naprezanje u glavini
( ) ( ) ( )( )
2 2
HMH
eV 11 11
2 2
11 11
2
2 2
2 V V
2 2
V V
4 2 4 2 4
V V V V V 2
V
4
V 2
V
2 2
4 6 3 uz (3.19)
4 6 3
1 1
4 6 6 3 3 2 3
1
3
1
o = + + +
= + +
| |
= + +
|

\ .
= + + +
= +
C p p C p p
C C p p
Q Q
p p p p
Q Q
p
Q Q Q Q Q
Q
p
Q
Q
(3.23)
Budui da je odnos promjera
V
1 < Q , drugi lan pod korjenom je
4
V
1 << Q . Ako se taj lan
zanemari, jednadba (3.23) prelazi u
HMH
eV 2
V
3
1
=
p
Q
o . (3.24)
Uz faktor sigurnosti protiv plastine deformacije S
pV
, uvjet vrstoe glavine je
p0,2V HMH HMH eV
eV eV
pV pV
, o o
| |
s s
|
|
\ .
R
R
S S
(3.25)
gdje je
73

R
eV
granica teenja, odnosno
R
p0,2V
konvencionalna granica teenja materijala glavine,
ime je ogranien tlak u spoju
2
V
eV dopV
pV
1
3
s =
Q
p R p
S
(3.26)
gdje je
p
dopV
doputeni tlak za vanjski dio.
Napomena: u npr. [1, DIN 7190] je ekvivalentno naprezanje izvedeno prema t
max
teoriji
vrstoe, a doputeno naprezanje
e
dop
pV
=
R
S
o (3.27)
je korigirano s faktorom 2 3 za prilagodbu HMH teoriji.

Budui da takav postupak nije potpuno opravdan za ahuru i rukavac, ovdje se
navode, bez dokaza, uvjeti vrstoe unutarnjeg dijela prema DIN 7190, koji su na strani
sigurnosti za elastini stezni spoj.
o
r
=o

=-p
b)
-p
-p
p
a)
o

o
r
p

Slika 3.6 Naprezanja a) upljeg i b) punog unutarnjeg dijela u steznom spoju

Potrebno je razlikovati dva sluaja (sl. 3.6)
a) uplji unutarnji dio ( )
U
0 > Q ahura
2
U
eU dopU
pU
1
3
s =
Q
p R p
S
(3.28)
b) puni unutarnji dio ( )
U
0 = Q valjak, rukavac
eU
dopU
pU
2
3
s =
R
p p
S
(3.29)
gdje je
R
eU
granica teenja materijala unutarnjeg dijela i
p
dopU
doputeni tlak za unutarnji dio.


74

Uvjeti vrstoe (3.26), (3.28), odnosno (3.29) mogu se saeti u
dop
s p p (3.30)
uz
( )
dop dopU dopV
min , = p p p (3.31)
Za proraun steznog spoja koji doputa i djelominu plastifikaciju u elementima spoja vidjeti
DIN 7190.

3.4 Opteretivost steznog spoja

F
A
F
TA

Slika 3.7 Optereenje steznog spoja uzdunom osnom (aksijalnom) silom

Najvea sila trenja koja se moe javiti na spoju ahure i glavine je
T
v = F Ap (3.32)
gdje su
p tlak u spoju i
v faktor trenja prianjanja, a povrina spoja je
F
= A D l (3.33)
izraena s
D
F
promjerom i
l duljinom spoja (sl. 3.5),
iz ega slijedi uvjet opteretivosti (ravnotee) u uzdunom smjeru
T
u
s
F
F
S
(3.34)
gdje su
F
u
uzduna (aksijalna) sila koja optereuje spoj i
S faktor sigurnosti steznog spoja.

75

3.4.1 Faktori trenja prianjanja i klizanja

Faktor trenja prianjanja kod steznih spojeva je
p
p
N
=
F
F
v (3.35)
gdje je
F
p
izmjerena sila kod poputanja spoja i

N
= F Ap (3.36)
normalna sila u spoju.
Faktor trenja klizanja je
k
k
N
=
F
F
v (3.37)
gdje je
F
k
izmjerena sila kod klizanja.
Faktori trenja prianjanja i klizanja u uzdunom i okomitom smjeru se razlikuju, a oznake su
navedene u tablici 3.2.

Tablica 3.2 Oznake faktora trenja
Smjer optereivanja (gibanja) Faktor trenja prianjanja Faktor trenja klizanja
Uzduni v
pu
v
ku

Okomiti (obodni) v
po
v
ko

Na taj nain opteretivost spoja, za jednostavno optereenje (3.32), u uzdunom smjeru je
pu
Tu
u
s =
Ap
F
F
S S
v
, (3.38)
odnosno u okomitom smjeru
po
To
o
F
2
= s =
Ap
F T
F
D S S
v
. (3.39)
gdje je
T moment uvijanja koji optereuje spoj.
Kada je optereenje istovremeno uzdunom silom i momentom uvijanja prikladnije je
upotrijebiti prosjene vrijednosti faktora trenja prianjanja i klizanja neovisno o smjeru
djelovanja optereenja (tablica 3.3). Tada je opteretivost spoja
p
T
v
s =
r
Ap
F
F
S S
, (3.40)
gdje je

76

2
2 2 2
r u o u
F
2T
F F F F
D
| |
= + = +
|
\ .
(3.41)
rezultantna sila koja optereuje spoj.

Tablica 3.3 Faktori trenja [12]
Unutarnji dio iz elika Preani stezni spoj Navueni stezni spoj
Vanjski dio Podmazivanje
Faktor trenja
prianjanja v
p

Faktor trenja
klizanja v
k

Faktor trenja
v
elik, elini lijev
ulje
suho
0,07 ... 0,08
0,1 ... 0,11
0,06 ... 0,07
0,08 ... 0,09
0,12
0,18 ... 0,2
lijevano eljezo
ulje
suho
0,06
0,10 ... 0,12
0,05
0,09 ... 0,11
0,1
0,16
Cu-legure
ulje
suho
-
0,07
-
0,06
-
0,17 ... 0,25
Al-legure
ulje
suho
0,05
0,07
0,04
0,06
-
0,1 ... 0,15

3.4.2 Minimalni tlak u spoju

Najmanji radijalni tlak koji djeluje na elemente u steznom spoju proporcionalan je (3.16)
najmanjem ostvarivom relativnom preklopu
min
, odnosno najmanjem ostvarivom preklopu
P
st min

st min
V V
min min
F
= =
P
E E
p
K D K
(3.42)

R
z
U
R
z
V
0
,
4
R
z
V
0
,
4
R
z
U
P
s
t

Slika 3.8 Uglaavanje dosjednih povrina pri izradi steznog spoja

77

Ako se uzme u obzir da kod izrade steznog spoja dolazi do uglaavanja povrina i
smanjivanja preklopa (sl 3.9), priblienje za najmanji ostvarivi preklop steznog spoja nakon
upreavanja dijelova je
( )
st min min zU zV
0,8 ~ + P P R R (3.43)
gdje su
P
min
donja granina vrijednost preklopa vrstog dosjeda spoja, a
R
zU
, R
zV
srednje visine neravnina unutarnjeg i vanjskog dijela (DIN 4768).

3.5 Ostvarivanje steznog spoja

Osnovni naini ostvarivanja steznog spoja su:
mehaniki - upreavanjem dijelova (jednake temperature) silom,
toplinski - navlaenjem zagrijanog vanjskog i/ili pothlaenog unutarnjeg dijela i
hidrauliki - tlakom ulja dovedenog kanalima na dosjednu povrinu (za sastavljanje i
rastavljanje blago koninih spojeva i rastavljanje cilindrinih).
3.5.1 Ostvarivanje steznog spoja upreavanjem uzduni stezni spoj

Fup/2
Fup/2
Fup

Slika 3.9 Postupak upreavanja steznog spoja

Sila upreavanja ahure u glavinu (sl. 3.9) je
up F max ku up
> F D l p S v (3.44)
gdje su
S
up
faktor sigurnosti pri upreavanju, a
max V V
max max
F
= =
P E E
p
K D K
(3.45)
p
max
najvei tlak u spoju,
P
max
gornja granina vrijednost preklopa vrstog dosjeda spoja i
max
najvei relativni preklop vrstog dosjeda spoja,


78

3.5.2 Ostvarivanje steznog spoja navlaenjem popreni stezni spoj
Zagrijavanjem vanjskog dijela njegov unutarnji promjer se povea za
( )
V F V V ok
o A = D D t t (3.46)
gdje je
o
V
koeficijent linearnog toplinskog irenja vanjskog dijela,
t
V
temperatura vanjskog dijela i
t
ok
temperatura okoline.
Iz
V max
A = +
t
D P P proizlazi potrebna temperatura zagrijavanja vanjskog dijela
max
V ok
V F
o
+
= +
t
P P
t t
D
(3.47)
gdje je P
t
zranost za navlaenje.
Preporuena zranost za navlaenje je naee unutar granica
F max
0, 001 0, 5 s s
t
D P P . (3.48)
Navlaenje se jednako moe ostvariti hlaenjem unutarnjeg dijela ( )
U ok
< t t , ime se vanjski
promjer unutarnjeg dijela smanji za
( )
U F U U ok
0 o A = < D D t t (3.49)
gdje su
o
U
koeficijent linearnog toplinskog irenja unutarnjeg dijela,
t
U
temperatura unutarnjeg dijela i
t
ok
temperatura okoline.
Kod veih preklopa moe se istovremeno zagrijati vanjski i ohladiti unutarnji dio. U tom
sluaju je
( ) ( )
max
V U V V ok U U ok
F
o o
+
= A + A = +
t
P P
D D t t t t
D
. (3.50)
Uzme li se u obzir doputene temperature zagrijavanja (tablica 3.4) i potrebnu zranost za
navlaenje, najvei preklop koji se moe ostvariti navlaenjem je
( ) ( )
max F V V ok U U ok
o o ( = +

t
P D t t t t P (3.51)
gdje su, uobiajeno, temperture ohlaivanja
U
78 C = t

u suhom ledu (CO
2
) i
U
196 C = t

u tekuem duiku.
Tablica 3.4 Doputene temperature zagrijavanja
Materijal Doputena temperatura t
dop
, C
elik, sivi lijev, elini lijev 350
Poboljani elik 300
Povrinski zakaljeni elik 250
Visoko poboljani elik 200
79

3.5.3 Detalji konstrukcijske izvedbe

Zbog lakeg ostvarivanja steznog spoja zavreci povrina spoja (sl. 3.10) moraju biti skoeni
za kut 5 s na duljini
3
e F
~ l D , a prijelazi s koninih zavretaka na cilindrine povrine
zaobljeni.
a) b)

Slika 3.10 Detalji zavretaka dosjednih povrina na a) unutarnjem i b) vanjskom dijelu

Na slici 3.11 je predoena pravilna izvedba, prema DIN 7190, s toleriranim mjerama i
toleriranim oblikom (cilindrinou) povrina koje su predviene za spajanje navlaenjem

Slika 3.11 Tolerirane mjere i oblik povrina poprenog steznog spoja

Stezni spojevi su prikladni za ostvarivanje veze vratila i glavina jer izdravaju visoka
dinamika i udarna optereenja. Meutim, pri oblikovanju spoja treba voditi rauna o
prijelazu izmeu slobodnog dijela vratila i dijela vratila u spoju.

a) b)
d

Slika 3.12 Oblikovanje steznog spoja vratila i glavine
smanjivanje koncentracije naprezanja


80

Na slici 3.12a je predoen pravilan oblik prijelaza s prijelaznim polumjerom r izmeu
stupnjeva vratila, za koji je iskustveno [DIN 7190]
F
1,1 ~
D
d
i
F
2 ~
r
D d
. (3.52)
Slika 3.12b prikazuje rjeenje s oblim urezom na vratilu kada je potrebno zadrati jednaki
promjer. Pri tom se takoer preporuuju vrijednosti prema izrazima (3.52).

Provrt za odzraivanje

Slika 3.13 Odzraivanje kod ugradnje u slijepe rupe

Pri ugradnji zatika u uvrte (slijepe rupe) potrebno je osigurati izlaz zraka (sl.3.13) da tlak
sabijenog zraka ne izbaci zatik iz spoja.

81

4. ZAVARENI SPOJEVI ZAVARIVANJE TALJENJEM

4.1 Materijali za zavarivanje i podruja primjene

Materijali koji se upotrebljavaju za zavarivanje:
nelegirani elici
legirani elici
obojeni metali bronca (CuSn, mjed CuZn)
laki metali (Al-legure, Ti-legura)
polimeri
Podruja u kojima se primjenjuje zavarivanje
ope stojarstvo (strojogradnja)
nosive eline konstrukcije (statiki optereene konstrukcije)
transportni ureaji (dinamiko optereenje, u ovo podruje se ubrajaju i
mostovi)
posude pod tlakom
4.1.1 Uvjet zavarljivosti elika
Kod nelegiranih elika zavarljivost najvie ovisi o masenom udjelu ugljika C(%) i openito su
dobro zavarljivi elici s
C 0,22% s . (4.1)
Ovdje se posebno istiu konstrukcijski elici S235, S355 i E335. Udio sumpora S, fosfora P i
duika N se smatraju neistoama i openito loe utjeu na zavarljivost i mehanika svojstva
elika, S vrui lom , P krhki lom , N starenje.
Za elike s masenim udjelom ugljika iznad 0,2 % preporuuje se predgrijavanje i sporo
hlaenje dijelova koji se zavaruju:
C=0,2...0,3% - 100...150C,
C=0,3...0,45% - 150...275C, uvjetno zavarljivi,
C 0,45...0,8% = - 275...425C, loe zavarljivi elici (dobro zakaljivi).
Za niskolegirane elike zavarljivost se izraava putem ugljinog ekvivalenta
( )
%Cr %Mo %V %Mn %Cu+%Ni
CE % %C+
5 6 16
+ +
= + + (4.2)
CE<0,45% - dobro zavarljivi, predgrijavati samo za debljine > 30 mm
CE=0,45...0,6% - uvjetno zavarljivi, predgrijavati na temperaturu 100...200C,
CE 0,6% > - loe zavarljivi, predgrijavati na temperaturu 200...350C.
Za deblje dijelove potrebne su vie temperature predgrijavanja.


82

4.2 Zavarivanje taljenjem

Postupci zavarivanja metala se dijele u dvije osnovne skupine:
zavarivanje taljenjem i
zavarivanje pritiskom.

Vrlo rairen postupak zavarivanja taljenjem, pogotovu pri spajanju cjevi i limova, je
zavarivanje plamenom (sl. 4.1). Toplina potrebna za taljene materijala se ostvaruje izgaranjem
gorivog plina (acetilena, propan-butana, ...) uz dodatak kisika. Dodatni materijal za
popunjavanje zavara je u obliku ipke ili ice.

Spremnik kisika
Spremnik gorivog plina
Dodatni materijal
Plamenik
Osnovni materijal
Plamen
Zaustavljai plamena

Slika 4.1 Zavarivanje plamenom

Drugi tipini postupci zavarivanja taljenjem se ostvaruju odravanjem elektrinog luka
izmeu elektrode i mjesta zavara. Na taj se nain unosi toplina potrebna za taljenje na mjesto
zavara, a dodatni materijal je ili taljiva elektroda ili se dodaje posebno kao i kod zavarivanja
plamenom. Pri tom za ostvarivanje elektrinog luka slui netaljiva elektroda. U postupku
zavarivanja potrebno je osigurati zatitnu atmosferu u neposrednoj okolini zavara da se
sprijei izgaranje osnovnog materijala. Po tome se postupci i dijele na
zavarivanje obloenom elektrodom (izgaranjem obloge se stvara zatitna
atmosfera)
zavarivanje pod prahom
zavarivanje u zatitnoj atmosferi inertnih plinova (Ar, He)
zavarivanje u zatitnoj atmosferi aktivnih plinova (CO
2
)

83

Izvor struje
Elektrini luk
Zavar
Obloena elektroda
Dra elektrode

Slika 4.2 Runo elektroluno zavarivanje

Na slici 4.2 je predoen postupak runog elektrolunog zavarivanja obloenom elektrodom
pri ostvarivanju sueonog V zavara.
Tehnologije zavarivanja taljenjem ukljuuju i zavarivanje elektronskim snopom i plazmom.

Tablica 4.1 Osnovni postupci zavarivanja taljenjem

4.3 Vrste spojeva

Za zavarivanje taljenjem, jedan od postupaka nerastavljivog spajanja, u tablici 4.2 su
dane razliite vrste spojeva i napomene o posebnostima svake vrste.
ZAVARIVANJE
Kratica
EN (HR)
Ozn
aka
Primjena Napomena
Plamenom G 31 lim, cijevi acetilen, kisik
E
l
e
k
t
r
o
l
u
n
o

Pod prahom UP (EPP) 12
nije prikladno za runo
zavarivanje
Runo E (REL) 111 univerzalno obloena elektroda
Metal Inert Gas MIG 131
legirani elik
Al i Cu legure
Ar, He
Metal Active
Gas
MAG 135
nelegirani i
niskolegirani
elik
CO
2

Tungsten Inert
Gas
TIG,
(njem. WIG)
141
praktiki svi
metali
Ar, He +
W-elekroda
Elektronski snop EB 76
dubinsko i
mikro
zavarivanje


84

Tablica 4.2 Vrste spojeva HRN EN 22553 (DIN 1912-1)
Spoj Poloaj dijelova u spoju Napomena
Sueoni

povoljan tok sila,
visoka opteretivost,
potrebna pripema lijeba
(osim I zavara)
Paralelni

jednostavna priprema,
nepovoljniji tok sila,
pojasni limovi
Preklopni

nepovoljniji tok sila,
prikljuivanje tapova
T-spoj

nepovoljniji tok sila
Dvostruki
T-spoj

Kosi

Kutni

manja opteretivost od T-spoja
Viestruki

vrlo nepovoljno za vee iznose
naprezanja
Kriani

rijetko se izvodi u elinim
konstrukcijama

Meutim, neovisno o tehnologiji nerastavljivog spajanja, svi navedeni spojevi se mogu
ostvarivati i drugaijim tehnolokim postupcima. Paralelni, preklopni i kriani spojevi su
pogodniji za postupke zakivanja, lemljenja i lijepljenja, dok su sueoni, T-spoj, dvostruki T-
spoj, kosi i viestruki pogodniji za zavarivanje taljenjem i prema potrebi tvrdim lemljenjem
85

4.4 Vrste zavara ostvarive postupcima zavarivanja taljenjem

Sueoni spojevi se, u pravilu, izvode s predhodno pripremljenim lijebovima (kanalima)
koji se popunjavaju dodatnim materijalom. Iznimke su I zavari za limove manjih debljina. Pri
tom se oblici lijebova izvode prema namjeni i pristupanosti spoja. U tablici 4.3 su dani
osnovni oblici spojeva (vrste zavara, odnosno avova ) za postupke zavarivanja taljenjem.

Tablica 4.3 Oblici zavarenih spojeva taljenjem DIN EN 29692
Zavar Priprema i oblik Strane Oznaka Napomena
Prirubni

1

najee bez dodatnog
materijala
I

1

bez pripreme ava
V

1

V

1

Polu V
DV

2

Dvostruki V
Y

1

Y

1

Polu Y
K

2

Dvostruki V
U

1

J

1

Korijeni

2

Kutni

1

U otvoru

1

okrugli i izdueni
otvori
Dodatne oznake za oblik povrine zavara
Ispupena

Ravna (s obradom i bez obrade)

Udubljena

Blagi prijelaz s dodatnog na osnovni materijal


86

4.5 Oznaavanje zavara na radionikim crteima

Oznake zavara su normirane prema HRN EN 22553. Osnovna oznaka zavara (ava) je
predoena na slici 4.3 i uz pokaznu strelicu, referentnu i identifikacijsku crtu ukljuuje i
oznaku oblika zavara prema tablici 4.3.

1 pokazna strelica
2a - referentna (puna) crta
2b - identifikacijska (crtkana) crta
3 oznaka oblika zavara (ava)

Slika 4.3 Osnovna oznaka zavara

Znaenja poloaja oznake oblika zavara 3 sa slike 4.3 s obzirom na identifikacijsku crtu
je predoeno na slici 4.4. Oznaka na punoj crti znai da strelica pokazuje mjesto (stranu)
zavara, dok oznaka na crtkanoj crti znai da je zavar promatran iz smjera strelice nevidljiv
(nalazi se na suprotnoj strani).

c) a) b)
suprotna
strana
strana
strelice
poloaj
zavara

Slika 4.4 Poloaj zavara u odnosu na pokaznu strelicu

Dopunske oznake zavara na slici 4.5a mogu ukljuivati postupak zavarivanja (ili lemljenja)
prema tablici 4.3 te oznaku dodatnog materijala (nije oznaeno na slici). Krui na spoju
pokazne strelice i referentne crte oznaava da je zavar izveden po zatvorenoj konturi (4.5b).
Na slici 4.5c je predoena oznaka zavara koji se ostvaruje izravno na mjestu ugradnje, tzv.
montani zavar.
a)
b) c)
a 5
Zavar po
zatvorenoj
konturi
Oznaka
postupka
spajanja
Montani
zavar

Slika 4.5 Dopunsko oznaavanje zavara
87

4.6 Poloaj dijelova pri zavarivanju

Kod zavarivanja taljenjem poloaj dijelova koji se zavaruju znaajno utjee na sloenost
ostvarivanja zavara, a time i na kvalitetu. Pri tom je najpovoljniji poloaj u kojem lijeb ima
oblik horizontalno postavljenog korita (kade) u koji se rastaljeni materijal slijeva pod
utjecajem vlastite teine.

Tablica 4.4 Poloaji dijelova pri zavarivanju DIN EN ISO 6947
Naziv poloaja Skica poloaja Oznaka Napomena
Poloaj korita

PA
povoljno - vlastita teina
pomae slijevanju
rastaljenog materijala
Horizontalno-
vertikalni

PB
kad poloaj korita nije
mogu
Popreni

PC
zavar je postavljen
vodoravno
Horizontalno-
nadglavni

PD vrlo nepovoljno
Nadglavni

PE vrlo nepovoljno
Uspinjui

PF nepovoljno
Sputajui

PG nepovoljno


88

4.7 Pogreke u zavarima

Pogreke u zavarima smanjuju vrstou i nosivost pogotovo dinamiki optereenih zavara.
Dijele se na unutarnje i vanjske.

Unutarnje pogreke su:
pukotine
ukljuci ljake
mjehurii plinova
naljepci na mjestima nastavljanja zavara, a
u vanjske pogreke se ubrajaju:
nadvienje lica zavara
valovitost lica zavara
neprovareni korijen
poetni i krajnji krateri
ugorine

Rub zavara (ugorina)
Povrina (lice) zavara
Zona taljenja (metal zavara)
Zona utjecaja topline Korijen (nalije) zavara
Osnovni materijal
Energija taljenja

Slika 4.6 Presjek sueonog V zavara

Na slici 4.6 je predoen popreni presjek sueonog V zavara. Istaknute su pogreke
nadvienja zavara, neprovarenog korijena i ugorina na prijelazu s lica zavara na povrinu
osnovnog materijala. U zoni taljenja su mogui ukljuci ljake i mjehurii plinova, dok je
metal u zoni taljenja grubljeg zrna i strukturom blii dendritnoj, ljevakoj strukturi.
Nain da se izbjegne stvaranje poetnog i krajnjeg kratera je predoen na slici 4.7. On
ukljuuje dodatke na kojima se formiraju krateri i koje treba nakon zavarivanja odvojiti.
Duljina dodatka treba biti vea ili jednaka od dvije debljine limova koji se zavaruju .
89

Slika 4.7 Izbjegavanje poetnog i krajnjeg kratera zavara

4.8 Promjene oblika i zaostala toplinska naprezanja

Lokalno unoenje topline i taljenje materijala uzrokuje nejednoliko zagrijavanje
konstrukcije i kao posljedicu zaostala toplinska naprezanja i deformacije. Na slici 4.13 su
predoeni osnovni naini promjena kuteva izmeu dijelova u spoju i izoblienje ploe s
jednostranim navarom.

Slika 4.8 Promjene kuteva i oblika dijelova kod zavarivanja

Nain uklanjanja zaostalih naprezanja je odarivanje cijele konstrukcije nakon
provedenog postupka zavarivanja. To je svakako potrebno prije precizne mehanike obrade,
ako se ele izbjei relaksacije unutarnjih naprezanja i dodatne promjene oblika konstrukcije
uslijed odvajanja dijela estica.


90

4.9 Proraunska debljina i duljina zavara

A) Debljina a sueonog zavara je za potpuno provareni presjek debljina limova u spoju (sl.
4.9a), odnosno debljina tanjeg lima (sl 4.9b)
( )
1 2
min , = t t t . (4.3)
Na slici 4.10c je predoena debljina Y zavara kod je dubina provarivanja manja od
debljine limova.

a

=

t
a) b)
c) d)
t
2
t
1 a
t
2
t
1
t

Slika 4.9 Proraunska debljina sueonih zavara

Napomena: zavari na slici 4.9b i c nisu prikladni za dinamika optereenja. Kod dinamiki
optereenih limova razliite debljine spoj je potrebno oblikovati prema slici 4.9d.

B) Debljina a kutnog zavara je visina najveeg jednakokranog trokuta upisanog u
popreni presjek zavara (sputena iz vrha na spoju) (sl. 4.10).

z
a
z
a
= 2 z a

Slika 4.10 Debljina kutnog zavara

91

To je ujedno i proraunska debljina zavara - duina koja se zakree, za kut 45, iz ravnine
pravog presjeka zavara (sl. 4.11) u ravninu spoja (prikljunu ravninu). Na taj nain se formira
proraunski presjek zavara koji lei u ravnini spoja.
Napomena: kutni zavari se mogu oznaavati i oznakom z prema slici 4.10, meutim
prikladnije je koristiti oznaku a jer predstavlja proraunsku veliinu.

a
a
Pravi presjek zavara
Ravnina spoja

Slika 4.11 Proraunska debljina kutnog zavara

C) Proraunska duljina zavara je duljina na kojoj je postignuta debljina prema toki A)
odnosno B). Ako postoje poetni i krajnji krater, uobiajeno je oduzeti od ukupne
duljine dvije debljine zavara (po jednu za svaki od kratera).

4.10 Oznaavanje komponenata naprezanja u zavarima

Komponente naprezanja u zavarima se uobiajeno oznaavaju prema smjeru djelovanja
s obzirom na proraunski presjek zavara. Normalne i smine komponente u smjeru protezanja
zavara nazivaju se paralelnim i imaju indeks , dok su komponente okomite na smjer zavara
oznaene s (sl. 4.12). Na taj nain je
o
normalno naprezanje okomito na smjer zavara,

o
normalno naprezanje paralelno sa smjerom zavara,

t
smino naprezanje okomito na smjer zavara i

t
smino naprezanje paralelno sa smjerom zavara.

a
a

=t
t
a) b)

Slika 4.12 Naprezanja u a) sueonom zavaru i b) kutnom zavaru.

92

Napomena: kod sueonih spojeva proraunski presjek zavara lei u ravnini pravog presjeka
zavara (sl. 4.12a), dok je kod kutnih zavara proraunski presjek u ravnini spoja (sl. 4.12b).
4.11 Primjeri prorauna zavarenih spojeva

Primjer: sueoni zavar optereen osnom silom
t
l
l
t
F
Proraunski presjek zavara
F
F F
a)
b)
c)
Az
Oznaka zavara

Slika 4.13 Sueoni zavar a) optereen osnom silom, b) proraunski presjek zavara i c)
simbolika oznaka zavara

Pretpostavka je da su normalna naprezanja jednoliko raspodijeljena po presjeku zavara.
z
o
=
F
A
(4.4)
gdje je
F

normalna sila koja optereuje spoj, a
z
= A a l (4.5)
povrina zavara, kod koje je
a

=

t debljina, a
l duljina zavara.

Openito je naprezanje vie simetrino rasporeenih i paralelno optereenih avova
normalnom silom
( )
z
o
= =
F F
A a l
(4.6)
gdje je ( )
a l ukupna povrina zavara koji prenose optereenje.

Uvjet vrstoe zavara, u ovom sluaju jednoosnog stanja naprezanja, je
93

z dop
o o
s (4.7)
gdje je
z dop
o doputeno naprezanje u zavaru.
Primjer: stup izraen iz pravokutne cijevi vanjskih dimenzija bc i zavaren kutnim zavarom
debljine a na temeljnu plou optereen je silom F na kraku L (sl 4.14a).
a 5
b
c
a a
a
a
Proraunski presjek zavara
F
L
b c
Optereenje zavara
F
M = FL
a)
b)
c)
Naprezanja u zavaru
d)
Normalna Smina
e)
t
Kritina mjesta
red max
o
Oznaka zavara

Slika 4.14 Spoj izveden kutnim zavarom a) optereen silom na kraku, b) crte i oznaka
zavarenog spoja, c) proraunski presjek zavara, d) optereenje zavara i e) naprezanja.


94

i) Savijanje
Pretpostavka je da se teite pravokutne cijevi poklapa sa teitem proraunskog presjeka
zavara. Tada optereenje momentom savijanja = M FL uzrokuje raspodjelu normalnih
naprezanja prikazanu na slici 4.14e, a najvee normalno naprezanje je
z
o
=
FL
W
(4.8)
gdje je
z
z
/ 2
=
+
I
W
b a
(4.9)
osni moment otpora presjeka zavara, a
( )( )
3
3
z
2 2
12 12
+ +
=
c a b a
cb
I (4.10)
osni moment inercije presjeka zavara oko teine osi presjeka.

ii) Smicanje
Pretpostavka je da samo zavari paralelni sa smjerom djelovanja sile preuzimaju smino
optereenje, te da je raspodjela sminih naprezanja jednolika. Tada je
z
t
=
F
A
(4.11)
gdje je
( )
z
2 2
= + A a b a (4.12)
povrina zavara paralelnih sa smjerom djelovanja sile.

iii) Reducirano naprezanje
Reducirano naprezanje u zavaru je
2 2
z red
3 o o t

= + (4.13)
to odgovara teoriji najvee distorzijske energije i koristi se u opem strojarstvu, meutim
openitije se reducirano naprezanje moe izraziti
2 2
z red
o o t

= + (4.14)
gdje je
faktor dan normama proraunavanja za razliita podruja primjene zavara.
Vrijednosti koje faktor najee poprima su: 1, 1.8, 2 i 3.

95

iv) Uvjet vrstoe
je
z red z dop
o o s (4.15)
gdje je
z dop
o doputeno naprezanje zavara, takoer odreeno normama proraunavanja za
razliita podruja primjene zavara.

Za kranske nosae su u tablici 4.5 dane doputene vrijednosti naprezanja zavarenih spojeva za
glavno optereenje (H) i glavno + dodatno optereenje (HZ).
Glavno optereenje ine: nepokretni teret (vlastita teina) + pokretni teret (osobe, ureaji,
uskladiteni materijal, snijeg) + slobodne inercijske sile. U dodatno optereenje se ubrajaju:
optereenje od vjetra, sile koenja, vodoravne sile (kod dizalica) i toplinski utjecaji.
Slino se proraunavaju i eline visokogradnje (vidjeti DIN 1050).
Tablica 4.5 Doputena naprezanja zavara kranskih nosaa
Zavareni kranski
nosai
DIN 15018
U
s
p
o
r
e
d
n
a

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t

Vlano naprezanje
okomito na zavar
Tlano
naprezanje
okomito na zavar
Smik
Materijal
Optere-
enje
svi
zavari
sueoni,
K-zavar
naroita
kvaliteta
sueoni,
K-zavar
normalna
kvaliteta
kutni
zavar
sueoni
K-zavar
kutni
zavar
svi
zavari
S235
H 160 140 113 160 130 113
HZ 180 160 127 180 145 127
S355*
H 240 210 170 240 195 170
HZ 270 240 191 270 220 191
* oznaka materijala S355J2G3 prema DECKER


96

4.12 Proraun dinamiki optereenih zavara

4.12.1 Kvaliteta zavara i grupe zareznog djelovanja

Oznake kvalitete dinamiki optereenih zavara su:
S specijalna kvaliteta (oznaka: S, uta boja)
I kvaliteta (bez oznake i bez boje)
II kvaliteta (oznaka: II, plava boja )
Svaka od kvaliteta ukljuuje propisane uvjete pripreme i izrade zavara, izbora osnovnog
i dodatnog materijala, izbora zavarivaa i postupka kontrole ostvarenog zavara.

a)
b) c)
Kvaliteta S: K0
Kvaliteta I: K1
Kvaliteta S: K2
Kvaliteta I: K3
Kvaliteta S: K0
Kvaliteta I: K1
K zavar

Slika 4.15 Primjeri grupa zareznog djelovanja.

Zarezno djelovanje kod dinamikog optereenja ovisi o obliku i nainu optereivanja
zavarenog spoja te o kvaliteti zavara u kojoj je ostvaren. Zavari su prema zareznom
djelovanju podijeljeni u 5 grupa s:
K0 malim,
K1 umjerenim,
K2 srednjim,
K3 jakim i
K4 naroito jakim utjecajem zareza.
Tako na primjer sueoni spoj na slici 4.15a izveden u specijalnoj kvaliteti pripada grupi s
malim zareznim djelovanjem K0, dok je isti spoj u kvaliteti I u nepovoljnijoj grupi s
umjerenim utjecajem zareza K1.
Napomena: detaljnije o kvaliteti zavara i grupama zareznog djelovanja vidjeti [1, 15]

97

4.12.2 Pogonske grupe

Dinamiki optereeni zavari, i openito konstrukcije, koje u svom ivotnom vijeku nisu
podvrgnute optereenjima punog spektra (optereenjima stalne amplitude) i/ili kod kojih broj
ciklusa optereenja ne dosee granicu dinamike izdrljivosti, pri proraunavanju se
svrstavaju u pogonske grupa. Podjela u pogonske grupe se temelji na Palmgren- Minerovoj
hipotezi linearne akumulacije zamora materijala.
Tablica 4.5 Pogonske grupe

Podruje broja ciklusa naprezanja
N
1
N
2
N
3
N
4
210
4
210
5
210
5
610
5
610
5
210
6
>210
6

Neredovita
primjena
Redovita primjena
Spektar naprezanja s prekidima trajni pogon
trajni, usiljeni
pogon
S
0
vrlo lagan B1 B2 B3 B4
S
1
lagan B2 B3 B4 B5
S
2
srednji B3 B4 B5 B6
S
3
teki B4 B5 B6 B6

est pogonskih grupa, predoenih u tablici 4.5, ovisi o spektrima naprezanja i broju
ciklusa koji su normirani na sljedei nain.

Normirani spektri naprezanja
Prema [15] dana su 4 normirana kontinuirana spektra za ukupni broj ciklusa naprezanja
(opseg spektra) N =10
6
:
S0 vrlo lagan,
S1 lagan,
S2 srednji i
S3 teki (puni) spektar.
Spektri na slici 4.16 su dani za relativnu amplitudu naprezanja
g m
g m
o o
o o
(4.16)
gdje je prema jednadbi (1.26)
( )
m d g
/ 2 o o o = + srednje naprezanje,
d
o donje naprezanje,
g
o gornje naprezanje,
g
o najvee gornje naprezanje stvarnog spektra i
g m
o o najvea amplituda stvarnog spektra.

98

S0
S1
S2
S3
0
1/3
2/3
1
1 0 2/6 1/6 3/6 4/6 5/6
g m
g m
o o
o o
g m
g m
o o
o o
log
logN
n

Slika 4.16 Normirani spektri naprezanja
i normirani broj ciklusa
log
log N
n
(4.17)
gdje je
n broj ciklusa stvarnog spektra i
N =10
6
ukupni broj ciklusa normiranog spektra.
Na slici 4.15 sa
g
o je oznaeno najmanje gornje naprezanje, a etiri vrijednosti najmanje
relativne amplitude
g m
g m
1 2
0, , ,1
3 3
o o
o o
(4.18)
predstavljaju redom punoe spektara S
0
, S
1
, S
2
i S
3
. U tablici 4.6 su dane vrijednosti relativnih
amplituda normiranih spektara u diskretnim tokama.

Tablica 4.6 Amplitude normiranih spektara naprezanja
log n / log N
Spektar naprezanja 0 1/6 2/6 3/6 4/6 5/6 1
S
0
vrlo lagan 1 0,927 0,836 0,723 0,576 0,372 0
S
1
lagan 1 0,952 0,890 0,814 0,716 0,579 0,333
S
2
srednji 1 0,975 0,944 0,906 0,856 0,787 0,666
S
3
teki (puni) 1 1 1 1 1 1 1

99

Normirana podruja broja ciklusa naprezanja

Prema normi [15] su dana etiri podruja ukupnog broj pretpostavljenih ciklusa naprezanja
(sl. 4.17):
N
1
povremena neredovita primjena s dugim periodima stajanja (210
4
210
5
)
N
2
redovita primjena, pogon s prekidima (210
5
610
5
)
N
3
redovita primjena, trajan pogon (610
5
210
6
) i
N
4
redovita primjena, trajan, jako optereen pogon (>210
6
ciklusa).

o (log)
N (log)
R
-1
R
m
210
4
N1
Dinamika
izdrljivost
210
5
610
5
210
6
N2 N3 N4
Vremenska
vrstoa

Slika 4.17 Podruja broja ciklusa naprezanja
Na taj su nain u istu pogonsku grupu svrstani elementi koji imaju priblino jednake
vjerojatnosti preivljavanja zadanog broja ciklusa s odreenim spektrom optereivanja.
Na primjer, sa stanovita vrstoe nekog strojnog dijela optereenje laganim spektrom
S
1
u trajnom pogonu N
3
je ekvivalentno optereenju srednjim spektrom S
2
u redovitom
pogonu s prekidima N
2
i oba pripadaju pogonskoj grupi B4.

4.12.3 Doputena naprezanja

Doputeno naprezanje dinamiki optereenog zavara ovisi o
1. materijalu,
2. pogonskoj grupi B1 B6
3. grupi zareza K0 K4 i
4. odnosu graninih naprezanja r te srednjem naprezanju
m
o .
Postupak odreivanja doputeng naprezanja je predoen dijagramom toka na slici 4.17. Pri
tom su vrijednosti doputenih naprezanja zavara za isti naizmjenini ciklus
D(-1)dop
( ) o dana
za dvije grupe konstrukcijskih elika u tablicama 4.7 i 4.8.


100

Normirani spektar
naprezanja
S0, S1, S2, S3
POGONSKA GRUPA
B1, B2, ... , B6
Broj ciklusa
optereenja
N1, N2, N3, N4
Doputeno naprezanje za
isti naizmjenini ciklus
Grupa zareznog
djelovanja
K0, K1, ... , K4
elik
S235JR, S235J0, ...
Odnos graninih
naprezanja -1

1
DOPUTENO NAPREZANJE
D(-1)dop
o
D( )dop r
o
Srednje naprezanje
m
o

Slika 4.17 Postupak odreivanja dopuenih naprezanja dinamiki optereenih zavara [15]

Tablica 4.7 Doputena naprezanja zavara za 1 = r : S235JR, S235J0, S235J0+N

Grupa zareznog djelovanja
K0 K1 K2 K3 K4
Pogonska grupa
Doputena naprezanja
D(-1)dop
o , N/mm
2

B1
180 180
180
180 (152,7)
B2 (180) 108
B3 (178,2) 127,3 76,4
B4 (168) (150) 126 90 54
B5 118,8 106,1 89,1 63,6 38,2
B6 84 75 63 45 27

Tablica 4.8 Doputena naprezanja zavara za 1 = r : S355JR, S355J0, S355J0+N

Grupa zareznog djelovanja
K0 K1 K2 K3 K4
Pogonska grupa
Doputena naprezanja
D(-1)dop
o , N/mm
2

B1
270 270
270 (254) (152,7)
B2 (252) 180 108
B3 (237,6) (212,1) 178,2 127,3 76,4
B4 168 150 126 90 54
B5 118,8 106,1 89,1 63,6 38,2
B6 84 75 63 45 27

101

o
Dvdop
o o =
Dv(0)dop D(-1)dop
5
3
o o =
Dt(0)dop D(-1)dop
2
e
0, 75R
m
0, 75R
o
m
e
0, 75R
m
0, 9R
0
o
D(-1)dop
o
Dtdop

Slika 4.18 Smithov dijagram za zavare [15]
Budui da zavareni spojevi imaju dinamiku izdrljivost 15-20 % veu u tlanom
nego u vlanom podruju, Smithov dijagram je nesimetrian (sl. 4.18), a time i doputena
naprezanja zavara za odnos graninih naprezanja 1 = r ovise o predznaku srednje vrijednosti
naprezanja o
m
. Sljedee jednadbe opisuju gornje vrijednosti doputenih naprezanja
prikazanih u Smithovom dijagramu

za naizmjenino ( ) 1 0 s < r i isto istosmjerno naprezanje ( ) 0 r =
( )
m Dv( )dop Dv(-1)dop
5
u vlaku 0
3 2
r
r
o o o > =
(4.19)
( )
m Dt( )dop Dv(-1)dop
2
u tlaku 0
1
r
r
o o o < =
(4.20)
za istosmjerno naprezanje ( ) 0 1 r < s
( )
Dv(0)dop
m Dv( )dop
Dv(0)dop
m
u vlaku 0
1 1
0, 75
r
r
R
o
o o
o
> =
| |

|
\ .
(4.21)
( )
Dv(0)dop
m Dt( )dop
Dv(0)dop
m
u tlaku 0
1 1
0, 90
r
r
R
o
o o
o
< =
| |

|
\ .
(4.22)
gdje je R
m
vlana vrstoa materijala.

102

4.12.4 Uvjet vrstoe

Uvjet vrstoe prema [15], za ravninsko stanje naprezanja je
2 2 2
Ddop Ddop Ddop Ddop Ddop
1,1
o o o
o t
o o o o t
| | | | | | | |
+ + s
| | | |
| | | |
\ . \ . \ . \ .
y x y
x
x y x y
(4.23)
uz
Ddop Ddop Ddop
1, 1, 1.
o
o t
o o t
s s s
y
x
x y
(4.24)
gdje se doputene vrijednosti normalnih naprezanja zavara odreuju prema opisanom
postupku, a doputeno smino naprezanje zavara

Dv( )dop
D( )dop
2
o
t =
r
r
(4.25)
uz
Dv( )dop
o
r
za grupu zareznog djelovanja K0. Za isto smino naprezanje zavara doputeno
naprezanje je minimum od
D( )dop
t
r
i doputenog naprezanja iz tablice 4.5 za HZ optereenje.
Za stanje naprezanja predoeno na slici 1.24 jednadba za ekvivalentno naprezanje
prema HMH teoriji (1.58) glasi
2 2
red
3 o o t = +
te je u [3] upotrijebljen prilagoeni uvjet vrstoe
red Ddop
o o s (4.26)
gdje je
D(-1)dop m
Ddop Dv( )dop m
Dt( )dop m
, 0
, 0
, 0
r
r
o o
o o o
o o
=
= >
<
. (4.27)

103

5. ZAVARENI SPOJEVI - ZAVARIVANJE PRITISKOM

5.1 Postupci zavarivanja pritiskom

U skupinu zavarinja pritiskom se ubrajaju:
kovako zavarivanje (najstariji postupak zavarivanja),
tokasto, avno i bradaviasto zavarivanje,
zavarivanje iskrenjem,
tupo zavarivanje,
zavarivanje trenjem i
zavarivanje eksplozijom.
Na mjesto zavara se u pravilu, osim zavarivanja eksplozijom, dovodi toplina koja lokalno
rastali osnovni materijal, a zavar se ostvaruje primjenom sile.

Tablica 5.1 Osnovni postupci zavarivanja pritiskom

5.2 Vrste zavara ostvarene pritiskom

Spojevi koji se ovim tehnolokim postupcima spajanja ostvaruju su dani u tablici 5.2
Na slici 5.1 predoen je postupak tokastog zavarivanja. Slui prvenstveno za spajanje
limova. Na mjestu spoja prijelazni elektrini otpor izmeu povrina limova uzrokuje lokalno
zagrijavanje i taljenje materijala koji se potom zavari pritiskom.
Ako je potrebno ostvariti nepropustan spoj, tada je prikladnije avno zavarivanje kod
kojeg su elektrode u obliku valjia, a zavar je neprekinuta linija (sl. 5.2). Stoga se takav
postupak jo naziva i linijsko zavarivanje.

Zavarivanje
Kratica
(EN)
Oznaka Primjena Napomena
Tokasto RP 21 lim zamjenjuje zakivanje
avno RR 22 lim nepropusni spojevi
Tupo RA 24
trake
osovine
vratila, ine
sueoni spojevi
Iskrenjem B 781
svornjaci,
betonsko eljezo
mogue
zavarivanje raliitih
materijala
Trenjem FR 42
koljenasta
vratila,
stabla ventila,
svrdala i glodala
zavarivanje raliitih
materijala
Cu-, Al-
SL-

104

Tablica 5.2 Oblici zavarenih spojeva pritiskom HRN EN 22553
Zavar Priprema i oblik Strane Oznaka Napomena
Tokasti

2

Linijski

2

avno elektrootporno
Bradaviasti

2

Sa zadebljanjem

tupo
Sa srhom

iskrenjem

A
Detalj A
Izvor struje
Zavar
Elektroda Nosai elektroda
Hlaenje
Dijelovi u
spoju
Elektroda

Slika 5.1 Tokasto zavarivanje

Elektroda
Izvor struje
Zavar
Elektroda

Slika 5.2 avno (linijsko) zavarivanje
105

Bradaviastim zavarivanjem (sl. 5.3) se ostvaruje istovremeno zavarivanje na vie
mjesta.
Elektroda
Elektroda
Izvor struje
Dijelovi u spoju
Zavar

Slika 5.3 Bradaviasto zavarivanje

Bradavice (ispupenja na limovima) se izrauju prethodnim plastinim deformiranjem
limova i to u obliku toaka, krune ili izduenog oblika (sl. 5.4).

l
d
90
d
h
t
h
t
h
d
a) b) c)

Slika 5.4 Bradaviasto zavarivanje oblici bradavica: a) okrugla, b) prstenasta i c) izduena

a) b) c)
e
1
e
2
d
d
e
2
e
1
e
1
e
2
e
3

Slika 5.5 Tokasto zavareni spojevi: a) jednoredni, b) lanani i c ) cik-cak

Pri odreivanju promjera i rasporeda toaka potrebno je pridravati se propisanih
veliina koje osiguravaju kvalitetu zavarivanja (vidjeti [1]). Postoji opasnost da prebliske
susjedne toke smanje otpor struji zavarivanja u tolikoj mjeri da se ne postigne potrebna
temperatura zavarivanja.

106

5.3 Proraun smino optereenog tokasto zavarenog spoja
5.3.1 Polje toaka optereeno sminom silom
Pri proraunu vrstoe tokastog zavara svaka toka se zamjenjuje zamiljenim
svornjakom (valjkastim elementom) koji prenosi optereenje. Pretpostavka je da pravac
djelovanja sile prolazi zajednikim teitem polja toaka.
b)
5
t
m
i
n
d
a
t
F
F
c)
t
m
i
n
d
l
o
F
F

5
5
a)
n

=2
Smino naprezanje Boni tlak
L

Slika 5.6 Tokasto zavareni spoj: a) oznaavanje spoja,
b) smino naprezanje uslijed smine sile i b) boni tlak

i) Smino naprezanje (odrez)
a adop
t t = s

F
n m A
(5.1)
gdje je
F sila smicanja koja optereuje spoj,
107

n broj toaka koje prenose optereenje,
m broj rezova (vidi sliku 5.7),
2
4
=
d
A (5.2)
povrina poprenog presjeka zamiljenog svornjaka na mjestu zavara (toke), uz promjer
toke prema kojem se proraunava spoj
( ) stv min
min , 25mm = d d t (5.3)
gdje je d
stv
stvarni promjer toke , a t
min
debljina najtanjeg lima u spoju.
Doputeno smino naprezanje za statiko optereenje ovisi o granici teenja materijala R
e

e
a dop
M
3
R
S
t =
(5.4)
uz faktor sigurnosti S
M
=1,1 prema DIN 18801 [12] (indeks a potjee od njem. Abscheren).

Jednorezni spoj Dvorezni spoj
a) b)

Slika 5.7 Tokasto zavareni spoj: a) jednorezni (m=1) i b) dvorezni (m=2)

ii) Boni tlak

Naprezanje bokova zamiljenog provrta je
l l dop
min
o o = s

F
n d t
(5.5)
gdje su n, d i t
min
prema (i), a
ldop
o doputeni boni tlak koji za statiko optereenje spoja iznosi
e
l dop
M
1,8R
o =
S
(5.6)
za jednorezni, odnosno
e
l dop
M
2, 5R
o =
S
(5.7)
za dvorezni spoj uz faktor sigurnosti S
M
=1,1 prema [12] (DIN 18801) (indeks l potjee od
njem. Lochleibungsdruck).

108

Napomena: povrina
min
d t u nazivniku jednadbe (5.5) je projekcijska povrina na koju je,
prema pretpostavci, jednoliko rasporeen pritisak na jedan zamiljeni svornjak F n .

iii) Naprezanje osnovnog materijala
( )
dop
o o = s

F
L n d t
(5.8)
gdje je
L irina lima,
o
dop
doputeno naprezanje osnovnog materijala.

Doputene vrijednosti bonih tlakova u jednadbama (5.6, 5.7) su znatno vee od vrijednosti
prema [13] koji su dani za visokogradnju te strojogradnju i gradnji ureaja u tablici 5.3. U
tablici su dane vrijednosti doputenih naprezanja za isto istosmjerno i isto naizmjenino
optereenje spoja.

Tablica 5.3 Doputena naprezanja u N/mm
2
tokasto zavarenih spojeva [13]
Visokogradnja DIN 18801
Materijal S235 S355
Optereenje H HZ H HZ
Uz potreban dokaz o gubitku
stabilnosti prema DIN 4114
t
a dop

jednorezni o
l dop

dvorezni o
l dop

90
255
355
100
290
400
135
380
525
155
430
600
Ako gubitak stabilnosti
nije mogu
t
a dop

jednorezni o
l dop

dvorezni o
l dop

105
290
400
115
325
450
155
430
600
175
485
675
Strojogradnja i gradnja ureaja
Vlana vrstoa materijala R
m
250 300 350 400 450 500 550 600
t
a dop

mirno
I
N
60
40
20
75
50
25
90
55
30
100
65
35
110
70
35
125
80
40
135
90
45
150
95
50
jednorezni o
l dop

mirno
I
N
165
110
55
200
130
65
235
150
75
265
175
90
300
195
100
335
215
110
365
240
120
400
260
130
dvorezni o
l dop

mirno
I
N
275
180
90
335
215
110
390
250
125
445
285
145
500
320
160
555
355
180
610
390
195
665
425
215
t
s dop

mirno
I,N
90
60
90
60
105
70
120
80
135
90
150
100
165
110
180
120
I isto istosmjerno, N isto naizmjenino
109

5.3.2 Optimalni omjer povrine zavara i poprenog presjeka lima

Izjednaavanjem lomne sile toaka zavara i lomne sile osnovnog materijala mogue je
odrediti optimalan broj toaka smino optereenog spoja.
Lomna smina sila zavara
2
Bz aB
4
t =
d
F n m (5.9)
gdje se lomna smina vrstoa zavara moe procijeniti, ako nije dobivena pokusom,
aB m
0, 65 t = R . (5.10)
Lomna vlana sila strojnog dijela (lima) je
B m
= F S R (5.11)
gdje je S nosiva povrina strojnog dijela. U primjeru na slici 5.6 ( ) = S L n d t .

5.3.3 Polje toaka optereeno momentom uvijanja

a)
d

1
d

2
r

1
r
2
T
r

1
r

2
A1
A2
a1
t
a2
t
r

1
r

2
a1
t
a2
t
b)
x

T
e

Slika 5.7 Tokasti zavar: a) polje toaka optereeno momentom uvijanja i
b) smina naprezanja toaka

Za polje toaka optereeno momentom uvijanja T na slici 5.7 naprezanja toaka su
a
p
, 1, 2 t = =
i i
T
r i
I
(5.12)
gdje je
r
i
radijvektor sredita i-te toke, a

110

2
2
p
1
2
=
~
i i
i
I r A (5.13)
polarni moment inercije polja toaka oko zajednikog teita
1 2
T
1 2
0 +
=
+
A e A
x
A A
, (5.14)
koordinata teita, a
2
, 1, 2
4
= =
i
i
d
A i (5.15)
povrina i-te toke. Openito polarni moment polja n toaka je
4
2 2
p
1 1
32
= =
| |
= + ~
|
\ .

n n
i
i i i i
i i
d
I r A r A , (5.16)
a teite
1
T
1
=
=
=

n
i i
i
n
i
i
x A
x
A
. (5.17)

5.4 Proraun vlano optereenog tokasto zavarenog spoja

a)
t
m
i
n
d
b)
Smik
d
s
t
F/2
F/2
t
m
i
n

Slika 5.8 Tokasti zavar uice i lima: a) ostvareni spoj i
b) vlano optereenje spoja i smino naprezanje zavara

Tokasto zavareni spoj uice i osnovnog lima predoen je na slici 5.8a. Optereenje na slici
5.8b izaziva vlano naprezanje u poprenom presjeku zamiljenog svornjaka, meutim do
loma pravilno dimenzioniranog spoja dolazi uslijed smicanja u smjeru izvodnica.
111

Smino naprezanje je

s sdop
min

t t = s
F
nd t
(5.18)
gdje je
F vlana sila koja optereuje spoj ,
n broj toaka koje prenose optereenje,
t
min
debljina tanjeg lima u spoju,
sdop
t doputeno smino naprezanje u smjeru izvodnica svornjaka (tablica 5.3).

5.5 Konstrukcijske smjernice (osnove oblikovanja)
tokastim zavarivanjem spajati najvie tri elementa (strojna dijela)
ukupna debljina spajanih dijelova ne smije biti vea od 15 mm, a pri tom kod
spajanja dva ni jedan ne smije biti deblji od 5mm, a kod spajanja tri dijela
vanjski ne smiju biti deblji od 5 mm
granini omjer debljina spajanih dijelova je 1:3
u smjeru sile ne manje od 2 i ne vie od 5 toaka na istom pravcu
tokaste zavare nastojati smino opteretiti
osigurati pristupanost kod zavarivanja
Primjer: Potrebno je odrediti omjer smine i vlane nosivosti tokasto zavarenog spoja kod
kojeg je debljina tanjeg lima t
min
=1 mm, materijal elik S235 za kojeg su pri mirnom
optereenju doputena naprezanja
2
adop
90 N/mm t ~ i
2
sdop
105 N/mm t ~ (tablica 5.3 uz
2
m
360 N/mm R = ), broj toaka n = 2, a broj rezova m = 1 (jednorezni spoj).
Najvei raunski promjer toke
min
25mm 25mm 1mm 5mm d t = = = - usvojena vrijednost. (5.19)
Smina nosivost zavara je
2 2
adop
5
90 2 1 3534 N
4 4
t
= = =
d
F n m , (5.20)
vlana nosivost zavara je
sdop min
105 2 5 1=3298 N t
= = F n d t , (5.21)
a omjer smine i vlane nosivosti
adop
sdop min
90 5
=1,07
4 105 4 1
d
F
F t
t
t
= =

. (5.22)
Napomena: bez obzira na rezultat prethodnog numerikog primjera, koji bi za vee debljine
limova dao i vrijednosti omjera smine i vlane nosivosti zavara manje od 1, zbog nepoljnog
optereivanja savijanjem limenih dijelova u spoju (npr. uice na sl 5.8) treba potovati gore
navedenu smjernicu i teiti sminom optereivanju spojeva ove vrste.

Elementi Strojeva - Kranjčević

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Elementi Strojeva - Kranjčević

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Fakultet strojarstva i brodogradnje

naprezanje u cirkularnom smjeru,

normalno naprezanje okomito na smjer zavara,

normalno naprezanje paralelno sa smjerom zavara,

smino naprezanje okomito na smjer zavara i

smino naprezanje paralelno sa smjerom zavara.

a l ukupna povrina zavara koji prenose optereenje.

You might also like