Climate Change / Klimatske Promjene

© GREENPEACE/BELTRA
1 KLIMATSKE PROMJENE
OBJA©NJENJE
EFEKT STAKLENIKA I KRU@NI TOK UGLJIKA

SURE & E
ATMOSPHERE
TH’S HER Y TH
E
FAC
RE DIATIOOLAR
IS L UGH
ATMFLECT N IS
EAR OSP ED B
T
OS
E & HRO
HER S T D
SUN
RA ME S
©TO JE "EFEKT
PAC OSP SSE ARE

NET INCOMING
IN SE ATM N PA INFR
SO
SOLAR RADIATION
STAKLENIKA"? 240 WATT PER M2
TH DIATIOF THE
Efekt staklenika je proces globalnog rasta temperature

RA ME O
E
kojim atmosfera zadràva dio i klimatskih poreme}aja.
SO
sun~eve energije, zagrijava Stakleni~ki plinovi obuhva}aju SURFACE GAINS MORE
HEAT & INFRARED
Zemlju i osigurava pogodnu uglji~ni dioksid, koji se emitira SOLAR RADIATION
RADIATION IS EMITTED
AGAIN
PASSES THROUGH THE
klimu. Ve}ina znanstvenika uslijed sagorijevanja fosilnih CLEAR ATMOSPHERE SOME OF THE
INFRARED IS
smatra kako se ovaj efekt goriva, te sje~e i paljenja ABSORBED &
RE-EMITTED BY THE
neprirodno pove}ava zbog πuma, metan, koji se SOLAR ENERGY IS
ABSORBED BY THE
GREENHOUSE GAS
MOLECULES. THE
ispuπtanja "stakleni~kih osloba|a iz riìnih polja EARTH’S SURFACE &
WARMS IT...
DIRECT EFFECT IS
THE WARMING OF
plinova" uzrokovanih ljudskim i deponija sme}a, kao i ...& IS CONVERTED INTO HEAT
THE EARTH’S
SURFACE & THE
CAUSING THE EMISSION OF TROPOSHERE
aktivnostima, πto dovodi do produkti sagorijevanja te LONGWAVE [INFRARED]
RADIATION BACK TO THE
razne industrijske kemikalije. ATMOSPHERE
EARTH
GREENHOUSE GASES
EFEKT
STAKLENIKA
KRU@NI TOK UGLJIKA

Glavni stakleni~ki plin osim koli~ina ugljika u atmosferu KRU@NI TOK UGLJIKA ATMOSPHERE 750
vodene pare je uglji~ni dioksid πto pove}ava efekt staklenika. 121

(CO2). Velika koli~ina ugljika Ovo predstavlja posebni
je izolirana od biosfere problem kada izvadimo fosilna FOSSIL FUEL
EMISSIONS 5.5
u podzemnim zalihama fosilnih goriva iz podzemlja i sagorimo PLANT GROWTH
& DECAY
goriva, a "organski kru`ni tok ih jer dodajemo ugljik EXCHANGE

SOIL - ATMOSPHERE
ugljika" opisuje kako se ugljik "organskom" kru`nom toku 60
u biosferi prenosi izme|u mora, ugljika, koji bi ina~e ostao FIRES
0.5
LAND USE CHANGES FOSSIL FUEL & CEMENT
kopnenih ekosustava duboko zakopan u zemlji. 1.5
PRODUCTION 4,000
i atmosfere. Bez utjecaja Dio ugljika zavrπava u atmosferi,

60
~ovjeka prijenosi izme|u ovih dio u drve}u, biljkama i zemlji, TERRESTRIAL
VEGETATION 540-610
spremnika ugljika uglavnom a dio u oceanima. Sve viπe
a
su izbalansirani - primjerice, ugljika zavrπava u atmosferi SOILS & ORGANIC
MATTER 1,580
biljke apsorbiraju ugljik tijekom jer sije~emo πume, gradimo
svog rasta, ali ga i ispuπtaju gradove, ceste i tvornice
COAL DEPOSIT
kada uginu. Ali kad ~ovjek i tako umanjujemo sposobnost 3,000
sije~e drve}e ili koristi fosilna kopnenih ekosustava

goriva, ispuπta se dodatna da apsorbiraju ugljik. SPEED OF EXCHANGE PROCESS
very fast [<1 year]
OIL & GAS
fast [1 to 10 years] DEPOSIT 300
slow [10 to 100 years]
very slow [>100 years]
EKOLO[KO DRU[TVO
DESIGN: KÏ DESIGN, CONCEPT & TEXT: SVEN TESKE, ZELENI OSIJEK F RIENDS OF THE E ARTH C ROATIA
EDITORS: KATE MACDONALD, STEVE SAWYER, DONNA MATTFIELD,
V.i.S.D.P.: SVEN TESKE WWW.GREENPEACE.ORG
UTJECAJI
PORAST TEMEPERATURE
© malte.meinshausen@env.ethz.ch; ETH Zürich 2004

KOLIKU PROMJENU +2°C PORAST
KLIME MO@EMO
PODNIJETI?
Svakodnevno nepovoljno globalno zatopljenje od
utje~emo na klimu koriste}i 1,2 ili 1,3°C, ~ak i kad bi se
fosilna goriva (naftu, ugljen i sve emisije odmah zaustavile.
plin) za prijevoz i proizvodnju Politi~ki cilj trebao bi biti
energije. Klimatske promjene odràvanje rasta prosje~ne
nepovoljno utje~u na naπe temperature na manje od 2°C
ìvote, a predvi|a se da }e iznad razine koja je postojala
doprinijeti uniπtenju mnogih u vrijeme prije
prirodnih bogatstava u skoroj industrijalizacije. Sa porastom
budu}nosti. Trebamo znatno iznad 2°C, dolazi do
Pribli`na promjena godiπnje prosje~ne temperature
smanjiti zaga|enje dramati~nog porasta u slu~aju globalnog zatopljenja od 2°C 0 1 2 3 4 (°C)
uzrokovano stakleni~kim oπte}enja ekosustava i
plinovima, jer je to ne samo klimatskih poreme}aja. Imamo
ekoloπki, ve} i ekonomski vrlo malo vremena, najviπe 10
opravdano. Stakleni~ki plinovi do 20 godina, da promijenimo
note: Employed linear pattern scaling method as implemented in the SCENGEN model (by Wigley et al.).
koje smo do sada ispustili u naπ energetski sustav i The displayed pattern is the average of the default set of models, namely CSM (1998), ECHAM3 (1995), ECHAM4 (1998),
GFDL (1990), HADAM2 (1995), HADAM3 (2000). The pattern has been derived for a temperature increase of 2°C above
atmosferu osudili su nas na ispunimo ove ciljeve. 1990 in a transient run with emission scenario IPCC SRES B2. Note that the equilibrium temperature pattern for a 2°C
increase above pre-industrial levels will be quantitatively different, although qualitatively similar.
IZVOR: NACIONALNI CENTAR PODATAKA O KLIMI U

ODNOSU NA SREDNJE VRIJEDNOSTI IZ PERIODA
IZME\U 1880. I 2003. GODINE
GODINA ANOMALIJA GLOBALNE RANG
TEMPERATURE
0.63°C
1998 1
0.56°C
2003 2
0.56°C
TEMPERATURE U 2002
2004
0.54°C
2
4
PERIODU OD 1850-2005. 2001
0.51°C
0.47°C
5
1997 6
DESET NAJTOPLIJIH GODINA U 1995
0.40°C
0.40°C
7
1990 7
CIJELOM SVIJETU 1999
0.38°C
9
0.37°C
2000 10
PROSJE»NO GLOBALNO ZATOPLJENJE OD 2°C:

* Prijeti milionima ljudi s pove}anim rizikom da pate od gladi i obole od malarije i porastom poplava. Milijardama prijeti pove}ani
rizik od nedostatka vode
* Uglavnom nanosi πtetu najsiromaπnijim zemljama u razvoju, naro~ito ju`nom dijelu Sahare, ju`noj Aziji i nekim dijelovima
jugoisto~ne Azije i Latinske Amerike
* Rizici uslijed otapanja velikih ledenjaka i mogu}nost porasta razine mora koje bi preplavilo viπe zemalja za nekoliko metara
visine, posebice ledenjake na Grenlandu (sedam metara) i ledenjake na zapadnom Antarktiku (5-7 metara). Ledenjaci na
Grenlandu ve} se sada otapaju velikom brzinom.
* Neminovni porast razine mora prijeti velikim populacijama svuda, naro~ito u ravni~arskim predijelima kod zemalja u razvoju kao
πto su Bangladeπ, ju`na Kina, i zemljama koje leè na otocima, da ne spominjemo ravni~arske zemlje koje se ve} sada po
svojoj nadmorskoj visini nalaze ispod razine mora (Belgija, Nizozemska, sjeverozapadna Njema~ka i jugoisto~na Engleska)
* Prijeti da uniπti va`ne ekosustave od Arktika i Antarktika do tropskih predijela
* Gubitak πuma i biljnih i ìvotinjskih vrsta nepovoljno }e utjecati na ìvote svih na Zemlji, a ekonomski troπkovi }e biti
neravnomjerno raspore|eni, te mnogo ve}i za siromaπne i zemlje u razvoju
EKOLO[KO DRU[TVO
DESIGN: KÏ DESIGN, CONCEPT & TEXT: SVEN TESKE,
EDITORS: KATE MACDONALD, STEVE SAWYER, DONNA MATTFIELD, ZELENI OSIJEK F RIENDS OF THE E ARTH C ROATIA
UTJECAJI
TOPLJENJE LEDA I PORAST RAZINE MORA
IZVOR: ACIA Arctic Climate Impact Assessment

ARKTIK
Na arktiku bez leda, polarni mnogo brè nego πto je to itko
medvjedi, mor` i neke vrste mogao zamisliti, skoro dva puta
tuljana i morskih ptica bi nestali. brè od ostatka svijeta, a na
1992 2002
Sjeverni sobovi masovno bi nekim mjestima ~ak i brè. Ne
umirali od gladi, a kao rezultat samo da nestaje polarni led,
otapanja njihovog snje`nog ve} se otapaju i masivni
svijeta, postoji mogu}nost da ledenjaci Grenlanda. Ako se
}e razina mora na planetu sav taj led otopi, razina }e
porasti do pogubnih razmjera. mora porasti do 7 metara i OTAPANJE LEDENOG
Novo izvjeπ}e, Posljedice potopiti narode koji ìve na POKROVA GRENLANDA
zagrijavanja Arktika: Studija otocima i preplaviti gradove koji
utjecaja na klimu Arktika, se nalaze na obalama πirom BEARING WITNESS In May 2005, Greenpeace supporters Lonnie Dupre and Eric Larsen
rezultat je ~etverogodiπnjeg svijeta. Ukoliko ne zaustavimo embarked on a first time summer crossing of the Arctic Ocean, the place where the world
literally unites, to show first hand the impact of global warming where it is at its worst. The
rada 300 znanstvenika i na promjenu klime, i to πto prije, team will paddle, ski, gaff hook, man haul and slog the 1996 km journey to the geographic
jednom mjestu sadrì naπa oblik i veli~ina zemalja na ovom North Pole and then on to Ellesmere Island, the northernmost extent of land in Canada.
saznanja o utjecajima na klimu planetu zauvijek }e se Renowned scientists will join Greenpeace on the ship the /Arctic Sunrise/ to study and
document the latest evidence of global warming in Greenland.
Arktika. Arktik se zagrijava promijeniti. Check out http://www.projectthinice.org/ to see their progress
© GP/FALK HELLER/ARGUM
© GP/ARNAO/BELTRA
© GP/DE AGOSTINI
© GP/MORGAN
© GP/BELTRA
ANTARKTIK na cijeli planet. Ali to je bila i doprinosi "pozitivnom

Nova alarmiraju}a saznanja plutaju}a santa leda i prema feedbacku" od otapanja leda
o sve ve}em otapanju ledenjaka tome nije mogla utjecati svuda u svijetu.
1. Led u~inkovito odbija sun~evu energiju
zapadnog Antarktika ukazuje na razinu mora. THE ICE zbog svoje bijele boje
na destabiliziranje ledenjaka, 1 ALBEDO EFFECT
2. Tlo koje viπe nije pokriveno ledom je
vjerojatno uslijed zagrijavanja GLEÊRI KOJI SE TOPE 4 tamnije boje i apsorbira viπe energije
oceana. Ako se taj trend Pored polarnog leda, gle~eri 3. Kako se led topi, ve}a povrπina tla je
© GP/ASLUND
nastavi, njegovo potpuno na planinama πirom svijeta, 2 izloèna. Tlo apsorbira viπe topline, te se
3
viπe leda otapa
otapanje moè uzrokovati od Aljaske do Alpa, od
4. Visina leda koji se otapa se smanjuje
porast razine mora na planetu Himalaja do Patagonije i od tako da se teè formira novi led.
za dodatnih 5-7 metara. Kolorada do planine
Kada je Greenpeace iznio Kilimandàro u Africi, brzo FEEDBACK EFEKTI
u javnost ogromno napuknu}e nestaju zbog sve viπih Globalno zatopljenje uvjetuje neke
na Larsen B santi leda na temperatura proteklih procese koji funkcioniraju kao "pozitivni
feedback"; dok neki dalje ubrzavaju
isto~noj strani antarkti~kog desetlje}a. Ovi gle~eri ~esto globalno zatopljenje, neki tako|er
poluotoka 1997.g., upozorili ~ine osnovu lokalne ublaàvaju efekt zatopljenja.
smo javnost da naπe ispuπta vodoopskrbe i njihovo Smanjivanje snijega i ledenog pokriva~a
zna~i da tlo koje viπe nije pokriveno
nje stakleni~kih plinova nestajanje naruπava ledom apsorbira viπe topline i tako dalje
u atmosferu po~inje utjecati poljoprivredu, uzrokuje suπe, ubrzava zatopljenje.
EKOLO[KO DRU[TVO
UTJECAJI
VREMENSKE NEPOGODE: OLUJE I POPLAVE
IZVOR: MUNICH RE GROUP 1999

Tijekom osamdesetih godina 20. najdestruktivniji, a popra}eni πto je usmrtilo preko 2000 BILLION US
THE GREAT WEATHER
& FLOOD CATASTROPHES
DOLLARS
stolje}a viπe od 700.000 ljudi su i odronjavanjima tla i ljudi na Filipinima koncem 300
OVER THE LAST
FORTY YEARS
poginulo je kao direktna olujama. Nekoliko milijuna 2004. godine. Crveni kri` 275
250 LOSSES IN BILLION US DOLLARS
225
posljedica vremenskih `rtava ostalo je bez domova, procjenjuje kako je, tijekom 200
175
nepogoda, uklju~uju}i oluje, razboljelo se kao posljedica proπlog desetlje}a, broj 150
125
poplave i suπe. Devedesete prirodne katasatrofe, doìvjelo nesre}a povezanih s 100

75
godine 20. stolje}a pokazale ozbiljne financijske gubitke i klimatskim utjecajima (suπe, 50
25
0
su se joπ pogubnijima, jer je osobne tragedije. Sve je viπe poplave, oluje) udvostru~en, 1960-1969 1970-1979 1980-1989 1988-1997
LAST 10
YEARS
prirodnih nepogoda globalnih dokaza koji ukazuju na to da dok je broj ostalih prirodnih TOTAL TOTAL
razmjera bilo joπ viπe. Me|u }e promjena klime uvjetovati nesre}a (potresi, vulkanske ECONOMIC
LOSSES
INSURED
LOSSES
razli~itim oblicima prirodnih pojavu sve viπe velikih oluja - erupcije) nepromjenjen.
katastrofa, poplave, tropske kao πto je nezapam}en niz od
oluje, suπe i potresi bili su ~etiri tajfuna u samo tri tjedna,
© GP/SUTTON-HIBBERT
© GP/SUTTON-HIBBERT
© GP/PERRINE
© GP/SHIRLEY
© GP/BARRET
© GP
SOURCE: STOTT, STONE AND ALLEN, HUMAN CONTRIBUTION

TO THE EUROPEAN HEATWAVE OF 2003 NATURE
|VOL 432 | 2 DECEMBER 2004, P. 611
EUROPA AZIJA SJEVERNA I JU@NA
Velike oluje u Europi kao πto U Aziji su nedavno velike AMERIKA
su uragan Lothar iz prosinca poplave zahvatile Nepal, Indiju, Oluje i visoke plime.
1999. razvijale su vjetrove Kinu, Vijetnam, Kambodù Kombinacija rastu}e razine mora
brzine ve}e od 215 km/h nad i Bangladeπ. U ljeto 2004. g. i jakih olujnih udara pogubna
Francuskom, ©vicarskom dvije su tre}ine Bangladeπa bile je za nizinske otoke kao πto je
i Njema~kom. Osmero ljudi pod vodom, kao i ve}i dio oto~ka dràva Kiribati na Pacifiku
je poginulo, ~itave πume su Asama i Bihara u Indiji. Viπe gdje ljudi ìve svega metar ili dva
uniπtene i sruπeni dalekovodi od 50 milijuna ljudi bilo je iznad razine mora. FIGURE 1 JUNE AUGUST TEMPERATURE ANOMALIES (RELATIVE TO 1961-90
MEAN, IN K) OVER THE REGION SHOWN IN INSET. SHOWN ARE OBSERVED
TEMPERATURES (BLACK LINE, WITH LOW-PASS-FILTERED TEMPERATURES
elektri~ne struje. Gubici od pogo|eno ovom nepogodom, AS HEAVY BLACK LINE), MODELLED TEMPERATURES FROM FOUR HADCM3
SIMULATIONS INCLUDING BOTH ANTHROPOGENIC AND NATURAL FORCINGS
osiguranja zbog ove oluje a desetine tisu}a je oboljelo od TO 2000 (RED, GREEN, BLUE AND TURQUOISE LINES), AND ESTIMATED
HADCM3 RESPONSE TO PURELY NATURAL FORCINGS (YELLOW LINE). THE
dostigli su iznos od 9 milijardi dijareje, jer se kanalizacija TKO JE KRIV? OBSERVED 2003 TEMPERATURE IS SHOWN AS A STAR. ALSO SHOW (RED,
GREEN AND BLUE LINES) ARE THREE SIMULATIONS (INITIALISED IN 1989)
INCLUDING CHANGES IN GREENHOUSE GAS AND SULPHUR EMISSIONS
US dolara. pomijeπala s poplavnim Do sada je bilo veoma teπko re}i ACCORDING TO THE SRES A2 SCENARIO TO 210022. THE INSET SHOWS
OBSERVED SUMMER 2003 TEMPERATURE ANOMALIES, IN K.
Blage zime, s kiπama umjesto vodama. Sli~na poplava s da je jedan odre|eni slu~aj
snijega, pove}avaju katastrofalnim posljedicama ekstremnih klimatskih prilika znanstvenom radu da se
vjerojatnost pojave poplava dogodila se samo πest godina uvjetovan promjenom klime, toplinski val u Europi u ljeto
u Europi. Sve je viπe poplava unazad, 1998. godine. Velik a i morali smo se oslanjati na 2003. godine koji je ubio
izazvanih izlijevanjem dio usjeva riè je uniπten, a oko statisti~ke varijacije u povijesnim desetine tisu}a ljudi, moè
europskih rijeka kao πto 20 milijuna ljudi najvjerojatnije zapisima da bismo dokazali pripisati barem za 50% promjeni
su Rajna, Dunav i Elba. }e trebati pomo} u hrani barem mogu}e uzroke. Danas me|utim klime koju su uvjetovali ljudi i da
za jedno vrijeme u narednih znanstvenici iz Hadley Centra }e prije sredine ovoga stolje}a,
12 mjeseci. i univerziteta Oxford u Velikoj ljeta kao ono iz 2003. god. biti
Britaniji dokazuju u svom "normalna" ili unutar prosjeka.
EKOLO[KO DRU[TVO
UTJECAJI
POLJOPRIVREDA I SU[E
IZVOR: UNEP AND WMO CAMBRIDGE PRESS UNIVERSITY 1995

Do 1970. god. oko 15% S temperaturama koje rastu DEVELOPED COUNTRIES WORLD TOTAL DEVELOPING COUNTRIES
zemljine povrπine bilo je zbog promjene klime, pustinje
10
stalno izloèno suπi. Danas ta se πire. U Africi, centralnoj
povrπina obuhva}a oko 30%, Aziji, sjevernoj Indijii i ju`noj 5
a sve ukazuje na to da }e se Americi dovode do 0
CLIMATE EFFECTS ONLY
PLUS PHYSIOLOGICAL
EFFECT OF CO2
PLUS ADAPTATION
LEVEL 1
PLUS ADAPTATION
LEVEL 2
stanje pogorπati. Nema vode: osiromaπenja stanovniπtva. -5
nema hrane. Poljoprivrednici u srednjoj i -10
ju`noj Europi gube veliki dio -15
ètve zbog izuzetno suπnih i -20

GCM: GLOBAL CLIMATE MODEL
NOTES: LEVEL 1 ADAPTATION INCLUDED
vru}ih ljeta.
CHANGES IN CROP VARIETY BUT NOT THE
GISS SCENARIO CROP, THE PLANTING DATE OF LESS THAN
CHANGE IN CEREAL PRODUCTION GISS: GODDARD
INSTITUTE FOR
SPACE STUDIES
1 MONTH, AND THE AMOUNT OF WATER
APPLIED FOR AREAS ALREADY IRRIGATED.
UNDER THREE DIFFERENT GCM GFDL SCENARIO

GFDL: GEOPHYSICAL
LEVEL 2 ADAPTATION ADDITIONALLY
INCLUDED CHANGES IN THE TYPE OF CROP
FLUID DYNAMICS
EQUILIBRIUM SCENARIOS LABORATORY
UKMO SCENARIO
GROWN, CHANGES IN FERTILISER USE,
CHANGES IN THE PLANTING OF MORE THAN
1 MONTH, AND EXTENSION OF IRRIGATION
IN PERCENT FROM BASE ESTIMATED IN 2060 UKMO: UNITED KINGDOM
METEOROLOGICAL OFFICE TO PREVIOUSLY UNIRRIGATED AREAS.
© GP/SWANSBOROUGH
© GP/JEHNICHEN
© GP/THONGMA
© GP/SHIRLEY
© GP/BARRET
© GP
DECREASE INCREASE
POLJOPRIVREDA SJEVERNA I JU@NA IN RETREAT
1950-2000
60%
45%
Zbog promjene klime Ukupno postoji 40 zemalja AMERIKA 30%

15%
poljoprivreda je izloèna velikim "velikih gubitnika" u Africi, Sve manje snje`nih padalina
rizicima. Mnoge zemlje u razvoju Latinskoj Americi i Aziji koje u planinama sjeverozapadne
mogle bi izgubiti viπe od petine imaju viπe od 2 milijarde Amerike stvara ozbiljne
proizvodnje usjeva sa ozbiljnim stanovnika, od kojih je 450 probleme ekosustavima,
posljedicama po zalihe hrane. milijuna pothranjeno. ljudskim naseljima, kao A MODEST TEMPERATURE RISE
Cijene }e hrane rasti, a ìtarice * Pad od 33 milijuna tona i poljoprivredi, jer svi ovise SINCE THE 1950S HAS REDUCED
SPRING SNOWPACKS
}e donijeti slabiji rod u ve}ini u ukupnoj poljoprivrednoj o otapanju leda da bi osigurali

THROUGHOUT THE WEST
tropskih i suptropskih regija. proizvodnji u ovim velik dio opskrbe vodom. HISTORICAL FLOW OF THE COLORADO
Stoka }e biti izloèna stresu zemljama stvara Velike poljoprivredne regije RIVER AND CONSUMPTIVE USE OF THE
WATER BY THE UPPER AND LOWER
uslijed velikih vru}ina i usjevi nedostatak hrane u iznosu u Kaliforniji i veliki gradovi BASINS AND MEXICO
oπte}eni toplotnim udarima. od 15 milijuna tona. Broj kao πto je Los Angeles ve}
Nekoliko razvijenih zemalja pothranjenih ljudi moè su pogo|eni, a postoje izgledi 30
NATURAL FLOW LINEAR TREND

moglo bi doìvjeti porast se drasti~no pove}ati da }e se situacija uskoro joπ 25
MILLIONS OF ACRO-FEET PER YEAR
poljoprivredne proizvodnje zbog s promjenom klime i pogorπati. Zbog veoma niske 20
viπih temperatura u kratkom * Ve}ina ovih zemalja razine snijega ove zime, 15
razdoblju, ali viπe od 90% ovog je siromaπna i nemaju nacionalni planovi za UPPER BASIN USE
porasta bi se desio u Rusiji i osigurane zalihe hrane koriπtenje vode su ve} na

10
LOWER BASIN USE
Kanadi. ©ezdeset pet zemalja u * Ve}ina ovih zemalja snazi u mnogim dijelovima 5
MEXICO USE
razvoju u kojima je 1995. godine nema resurse za zapadne Amerike. 0

SYSTEM LOSSES
1906 1912 1918 1924 1930 1936 1942 1948 1954 1960 1966 1972 1978 1984 1990 1996
ìvjelo viπe od polovice ukupnog proizvodnju dovoljno hrane

stanovniπtva zemalja u razvoju, i ~esto nemaju devizne
izgubit }e oko 280 milijuna tona rezerve za financiranje
potencijalne proizvodnje ìtarica. uvoza hrane.
EKOLO[KO DRU[TVO
© GREENPEACE
UTJECAJI
SMRT KORALJNIH GREBENA
Koraljni grebeni spadaju u

najimpresivnije i najraznolikije
morske ekosustave na
planetu. Sloèni i produktivni,
vaàn ljudski resurs zbog
njihove uloge u turizmu,
ribolovu, osiguravanju
gra|evnog materijala i zaπtite
milijune najsiromaπnijih
naroda na svijetu. Primjerice,
25% ulova ribe u zemljama u
razvoju dolazi iz loviπta u
+2°C UBIJA
KORALJNE GREBENE
Baπ kao i polarni led i gle~eri,
koraljni grebeni stvaraju obale. Opstanak mnogih ljudi podru~ju koraljnih grebena. koralji su veoma osjetljivi na
stotine tisu}a vrsta, ~uveni su na svijetu dijelom ili u cijelosti Deset posto australijskog temperaturu i veoma su dobri
po svojoj iznimnoj prirodnoj ovisi o koraljnim grebenima. koraljnog grebena Great direktni indikatori globalnog
ljepoti, bioloπkoj raznolikosti i Samo turizam donosi milijarde Barrier ve} je izgubljeno. Ako utjecaja klimatskih promjena.
visokoj produktivnosti. dolara zemljama koje imaju temperatura i dalje nastavi Porast temperature od samo 1°
koraljne grebene. rasti istim tempom, cijeli C iznad maksimalne visine ljetnje
greben bi mogao nestati za temperature moè dovesti do
Osim svoje ljepote, koraljni 50 godina. umiranja koralja. Temperatura
grebeni igraju klju~nu ulogu u Loviπta ribe u podru~ju tropskih mora je porasla za 1°C
oblikovanju ekosustava koji koraljnih grebena va`na su ne u proteklih 100 godina, a
ìve u tropskim oceanima samo zbog pukog stjecanja predvi|a se porast po stopi od 1-
posljednjih 250 milijuna materijalnog bogatstva, ve} i 2°C. »esto i sve ve}e masovno
godina. Koraljni grebeni zbog toga πto predstavljaju izumiranje koralja slijedi nakon
tako|er predstavljaju izuzetno glavni izvor proteina za pojave “izbjeljivanja koralja”.
© GP/BOLLINGER
© GP/GRACE
© GP
© GP
© GP
KAKO UMIRU KORALJI?
"Coral bleaching - izbjeljivanje koralja" je stanje koje ozbiljno moè ugroziti i uniπtiti ~itave
koraljne grebene. Koralji sadrè mikroskopske alge zvane zooxanthellae (lat.) koje
koraljima osiguravaju hranu i od kojih oni dobivaju svoje ìve boje. Sve ve}e temperature
oceana uvjetuju stres koralja koji onda ispuπtaju zooxanthellae i postaju bijele boje.
Ako se zooxanthellae ne vrate u tkivo koralja, koralj }e uginuti.
"Najvjerojatniji ishod je da }e izbjeljivanje, koje dovodi

do izumiranja koralja, postati sve ~eπ}e na koraljnim
grebenima Australije sljede}ih desetlje}a."
ME\UDR@AVNI PANEL O PROMJENI KLIME, THIRD ASSESSMENT REPORT, 2001.
EKOLO[KO DRU[TVO
© GREENPEACE/MIZUKOSHI
RJE©ENJA
NEOGRANI»ENA »ISTA ENERGIJA:
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Priroda nudi ~itav niz

mogu}nosti za proizvodnju
energije. Pitanje je samo kako
SUN»EVA SVJETLOST
POSTAJE ENERGIJA
Sunce nam πalje u prosjeku
pretvoriti sun~eve zrake, oko jedan kilovat energije po
vjetar, biomasu ili vodu u ~etvornom metru na povrπinu
struju, toplinu ili energiju, a da Zemlje. Prema rezultatima SOLARNA
to bude u~inkovito, jeftino i u Udruènja za istraìvanje ENERGIJA
PUTA
2850
skladu s o~uvanjem okoliπa. solarne energije, iz obnovljivih

izvora energije dolazi nam
3078 puta viπe energije nego
πto je danas na svijetu ENERGIJA VJETRA
potrebno. U jednom danu, 200 PUTA
sunce proizvede dovoljno

energije za podmirenje BIOMASA
20 PUTA
sadaπnjih svjetskih
energetskih potreba za
sljede}ih 8 godina. Naravno, HIDRO-ENERGIJA
GEOTERMALNA
ENERGIJA 5 PUTA
samo jedan dio potencijala 1 PUT
ENERGETSKI
koji imaju obnovljivi izvori je ENERGIJA VALOVA
IZVORI U SVIJETU I ENERGIJA PLIME I
tehni~ki dostupan. Ipak, OSEKE 2 PUTA
tehni~ki dostupnih obnovljivih POTENCIJAL OBNOVLJVIH IZVORA

izvora energije dostatno je za ENERGIJE SVI ONOVLJIVI IZVORI
ENERGIJE MOGLI BI OMOGU∆ITI 3078
skoro πest puta ve}u PUTA VI©E ENERGIJE OD POSTOJE∆E
SVIJETSKE POTRO©NJE.
potroπnju nego πto je na
svijetu trenutno potrebno,
tvrde znanstvenici i solarna
industrija.
IZVOR: Dr Joachim Nitsch / SLIKA: Nicole Krohn 5/93
©TO JE DANAS TEHNI~KI

DOSTUPNO?
Koli~ina energije koja je dostupna uz

danas raspoloìvu tehnologiju, iznosi
ukupno 5.9 puta viπe nego πto su to
svjetske energetske potrebe.
Sunce 3.8 puta

Geotermalna toplina 1 put
Vjetar 0.5 puta
Biomasa 0.4 puta
Hidrodinami~ka energija 0.15 puta
Energija oceana 0.05 puta
EKOLO[KO DRU[TVO
RJE[ENJA
FOTONAPONSKE ]ELIJE
SUN»EVA SVJETLOST
PRETVORENA U
ELEKTRI»NU STRUJU
Postoji viπe nego dovoljno
sun~evog zra~enja πirom svijeta
da se zadovolji sve ve}a
1
1. LIGHT (PHOTONS)
2. FRONT CONTACT GRID
3. ANTI-REFLECTION COATING
4. N-TYPE SEMICONDUCTOR
5. BOARDER LAYOUT
6. P-TYPE SEMICONDUCTOR
7. BACKCONTACT
potra`nja za sistemima solarne
energije. Koli~ina sun~evih zraka
koja stigne do Zemljine povrπine
dovoljna je da osigura za cijeli 2
svijet 300 puta viπe energije nego
3
πto moèmo potroπiti. U prosjeku,
4
svaki ~etvorni metar Zemlje je
5
izloèn dovoljnoj koli~ini sun~eve
svjetlosti da moè proizvesti 6
1700 KWh struje svake godine.
7
© GP/LANGROCK/ZENIT
© GP/MIZUKOSHI
© GP/MORGAN
© GP/BELTRA
© GP/KAISER
ako bi se solarni paneli

SOLARNA ENERGIJA - TEHNI»KE
postavili na svim iskoristivim
FOTONAPONSKE ]ELIJE krovnim povrπinama.
INFORMACIJE
Sun~eva svjetlost se pretvara Studija pod nazivom
izravno u struju. Proizvedena "Solarna generacija" koju Vrijeme potrebno da se nadoknadi prvobitna energetska investicija:
Izme|u 1 i 3 godine (ovisno o klimatskoj zoni/sun~anim satima godiπnje).
istosmjerna struja sprema se je Greenpeace napravio u
Ukupni potencijal prirodnih izvora energije
u akumulatore ili pretvara u suradnji s europskim Svi prirodni izvori energije mogu osigurati ukupno 3078 puta viπe energije nego πto
izmjeni~nu struju za mreù poslovnim sektorom koji je na svijetu potrebno.
pomo}u konvertera se bavi fotonaponskim DIREKTNA SOLARNA ENERGIJA moè pruìti ukupno 2850 puta viπe energije nego
izmjeni~ne struje. Uzimaju}i }elijama, dokazuje da bi πto su sadaπnje svjetske potrebe.
u obzir sadaπnju stopu koli~ina solarne energije ©to je dostupno s danaπnjom tehnologijom? Koli~ina energije koja je dostupna
s danaπnjom tehnologjijom podmiruje ukupno 5.9 puta viπe nego πto su to svjetske
potroπnje, Njema~ka bi mogla dobivene na planetu mogla energetske potrebe.
zadovoljiti oko jedne tre}ine osigurati elektri~nu energiju SUNCE moè osigurati 3.8 puta viπe energije od sadaπnjih svjetskih potreba.
svojih potreba za strujom za viπe od 1 milijarde ljudi
koriste}i fotonaponske }elije do 2020. godine.
EKOLO[KO DRU[TVO
RJE©ENJA
ELEKTRI»NA STRUJA -
TERMOELEKTRANE NA SOLARNI POGON
Velika ogledala koncentriraju

sun~evu svjetlost u jednu crtu
ili to~ku. Toplina koja se tako
solarne energije dobivene u
svijetu moè dosti}i 54
milijarde kilovatsati do 2020.
Parabolic trough-shaped mirror reflectors are
used to concentrate sunlight onto thermally
efficient receiver tubes placed in the trough
focal line. In these tubes a thermal transfer fluid
is circulated, such as synthetic thermal oil.
stvara koristi se za dobivanje g. 2040. godine preko 20% Heated to approximately 400°C by the
pare. Vru}a para pod visokim ukupnih svjetskih potreba za concentrated sun’s rays, this oil is then pumped
through a series of heat exchangers to produce
tlakom se koristi za turbine elektri~nom strujom mo}i }e superheated steam. The steam is converted
to electrical energy in a conventional steam
koje proizvode elektri~nu se pokrivati iz termoelektrana turbine generator, which can either be part
of a conventional steam cycle or integrated
struju. U sun~anim regijama, na solarni pogon. into a combined steam and gas turbine cycle.
s termoelektranama na
solarni pogon moè se
osigurati veliki dio proizvodnje
elektri~ne struje. Studija
"Termoelektrane na solarni
pogon 2020. g.", koju je
Greenpeace izradio u suradnji
s europskom industrijom za PARABOLIC
termoelektrane na solarni TROUGH
pogon, pokazuje da koli~ina
© GP/NOVIS
© GP/NOVIS
© GP
TEHNI»KE © GP
INFORMACIJE
Vrijeme potrebno da se nadoknadi prvobitna energetska investicija: Oko 5 mjeseci
Ukupni potencijal prirodnih izvora energije

Svi prirodni izvori energije mogu osigurati ukupno 3078 puta viπe energije nego πto je na
svijetu potrebno.
DIREKTNA SOLARNA ENERGIJA moè pruìti ukupno 2850 puta viπe energije nego πto
su sadaπnje svjetske potrebe.
©to je dostupno s danaπnjom tehnologijom? Koli~ina energije koja je dostupna s

danaπnjom tehnologijom mogla bi podmiriti ukupno 5.9 puta viπe nego πto su to svjetske
energetske potrebe.
SUNCE moè osigurati 3.8 puta viπe energije od sadaπnjih svjetskih potreba.
EKOLO[KO DRU[TVO
10 SOLARNI TOPLINSKI
KOLEKTORI
KLIMATSKE PROMJENE
RJE©ENJA
SOLARNO GRIJANJE I HLA\ENJE
Solarni toplinski sustavi

industrijskih procesa i desalinizacije
vode za pi}e.
pomo}u solarne energije. Ve}i
sustavi mogu naknadno pokriti
ve}i dio energije koja je potrebna
vrijeme obla~no i svjetlost dolazi
iz viπe kutova istovremeno,
kolektor vakuum cijevi moè
zasnovani su na jednostavnom GRIJANJE VODE ZA za grijanje prostora. Postoje dva biti veoma u~inkovit.
principu koji je stolje}ima poznat: KU∆ANSTVA I GRIJANJE glavna tipa tehnologije: Solarni kolektor ravnog panela
sunce zagrijava vodu koja se PROSTORA POMO∆U Vakuum cijevi: Apsorber unutar je u principu jedna kutija sa
nalazi u tamnoj posudi. Solarne SOLARNE ENERGIJE vakuum cijevi apsorbira sun~evo staklenim poklopcem koja se
toplinske tehnologije su danas na Solarna toplinska tehnologija zra~enje i zagrijava teku}inu postavi na krov kao prozor. U toj
trìπtu u~inkovite i visoko danas se naj~eπ}e primjenjuje za unutar cijevi, baπ kao πto je slu~aj je kutiji ugra|en niz bakrenih cijevi
pouzdane; osiguravaju solarnu proizvodnju tople vode za s ravnim solarnim panelom. s pripadaju}im bakrenim rebrima.
energiju za ~itav niz primjena, od ku}anstva. U nekim je zemljama Dodatno zra~enje se sakuplja iz Cijela konstrukcija je premazana
grijanja vode za ku}anstva i ta primjena sve ~eπ}a u reflektora iza cijevi. Bez obzira crnom bojom da bi se privla~ile
grijanja stambenih i poslovnih stambenim zgradama. Ovisno o pod kojim kutom padaju sun~eve sun~eve zrake. Sun~eve zrake
prostora, do grijanja bazena za uvjetima i konfiguraciji sustava zrake, sunce izravno obasjava zagrijavaju vodu i antifriz smjesu,
plivanje, hla|enja potpomognutog gotovo 100% ukupnih potreba za apsorber zbog okruglog oblika koja cirkulira od kolektora do
solarnom energijom, zagrijavanja toplom vodom moè se osigurati vakuum cijevi. ~ak i kada je grija~a vode u podrumu.
© GP/MIZUKOSHI
© GP/FRANKEN
© GP/GLEIZES
© GP/KAISER
HLA\ENJE POMO∆U Neiscrpni izvor energije za TEHNI»KE

SOLARNE ENERGIJE budu}nost. INFORMACIJE
Solarni hladnjaci koriste Sunce je osnova skoro svih
toplinsku energiju za procesa u prirodi, uklju~uju}i Vrijeme potrebno da se nadoknadi prvobitna energetska investicija: Izme|u 1 i 2
godine (ovisno o klimatskoj zoni/sun~anim satima godiπnje)
proizvodnju hladnog zraka i ìvot ljudi. Ono }e i dalje davati
uklanjanje vlage, na sli~an ~istu i besplatnu energiju u Ukupni potencijal prirodnih izvora energije: Svi prirodni izvori energije mogu osigurati
na~in kao πto to ~ini hladnjak ili izobilju koja }e biti dostupna ukupno 3078 puta viπe energije nego πto je na svijetu potrebno.
klimatski ure|aj. Ova primjena svuda, sada i milijardama DIREKTNA SOLARNA ENERGIJA moè pruìti ukupno 2850 puta viπe energije nego πto
je veoma prikladna za solarnu godina u budu}nosti. su sadaπnje svjetske potrebe.
toplinsku energiju, jer je Maksimalna upotreba solarne
potreba za hla|enjem obi~no toplinske energije je ©to je dostupno s danaπnjom tehnologijom? Koli~ina energije koja je dostupna s
danaπnjom tehnologjijom podmiruje ukupno 5.9 puta viπe nego πto su to svjetske
najve}a tamo gdje ima najviπe neophodan korak za energetske potrebe.
sunca. Hla|enje na solarni osiguravanje odrìve energije, SUNCE moè osigurati 3.8 puta viπe energije od sadaπnjih svjetskih potreba.
pogon je ve} uspjeπno o~uvanje naπeg planeta i
demonstrirano. U budu}nosti zdravlja budu}ih generacija.
se moè o~ekivati njegova
πiroka upotreba, kako se bude
sniàvala cijena tehnologije,
naro~ito za manje sisteme.
EKOLO[KO DRU[TVO
© ZENIT/GREENPEACE
RJE©ENJA
VJETAR
VJETAR POSTAJE ENERGIJA

Koriπtenje energije vjetra je postalo
ozbiljna industrija. To je globalni
fenomen, izvor energije koji se u
a najve}a turbina doseè visinu od
preko 100 m. Najmodernije farme s
elektranama na vjetar danas mogu
imati mali kapacitet i samo jednu 3
2
1
6
7
svijetu najbrè razvija, ~ista i u~inkovita turbinu ili dosezati ja~inu od 4
moderna tehnologija koja daje nadu za nekoliko stotina MW.

8
budu}nost zasnovanu na odrìvoj Vjetar stvara 200 puta viπe energije
tehnologiji koja ne zaga|uje okoliπ. nego πto je danas u svijetu
Postignut je izuzetan napredak u potrebno. Studija pod nazivom
proteklom desetlje}u. Energija na "Snaga vjetra 12", koju je
vjetar je veoma uznapredovala u Greenpeace izradio u suradnji s 1. ROTOR BLADE
odnosu na prototipe od prije samo 20 europskim poslovnim sektorom koji 2. BLADE ADJUSTMENT
godina. Danaπnje turbine na vjetar su se bavi energijom vjetra, pokazuje 3. NACELL
oli~enje moderne tehnologije - sastoje da bi koli~ina elektri~ne energije 4. ROTOR SHAFT

5. WIND MEASUREMENT
se iz dijelova koji se mogu sklapati i dobivene od vjetra mogla porasti 6. GENERATOR
rasklapati, vrlo brzo se postavljaju i na 12% ukupne proizvodnje do 7. SYSTEMCONTROLE
puπtaju u pogon. Snaga turbine kre}e 2020. godine. 8. LIFT
se od nekoliko KW do preko 3500 KW,

© GP/ONEDITION/DANTOWERS
© GILLBERG/GP
© GILLBERG/GP
© GP/JACKSON
© ZENIT/GP
Elektrane na vjetar na kopnu Danskoj, park za turbine na vjetar TEHNI»KE

uglavnom koriste turbine s tri sagra|en 2002. godine ima 80 INFORMACIJE
lopatice da bi zahvatile vjetar. turbina za proizvodnju elektri~ne Vrijeme potrebno da se nadoknadi prvobitna energetska investicija:
Oko 4 do 7 mjeseci
Jedna velika turbina na vjetar struje koja je dovoljna za grad od
moè proizvesti dovoljno 150.000 stanovnika. Ukupni potencijal prirodnih izvora energije:
elektri~ne struje za oko 1000 Male elektrane na vjetar mogu Svi prirodni izvori energije mogu osigurati ukupno 3078 puta viπe energije nego πto je na
ku}anstava. Turbine na vjetar u~inkovito proizvoditi elektri~nu struju svijetu potrebno.
mogu raditi ne samo u obalnim u podru~jima koja su ina~e VJETAR moè pruìti ukupno 200 puta viπe energije nego πto su sadaπnje svjetske
potrebe.
podru~jima, ve} i u nedostupna za napajanje elektri~nom
kontinentalnim zemljama koje energijom. Uobi~ajeno je da se struja ©to je dostupno s danaπnjom tehnologijom?
nemaju obalu, uklju~uju}i regije ~uva u akumulatorima. Nova Koli~ina energije koja je dostupna s danaπnjom tehnologijom mogla bi podmirivati ukupno
kao πto su srednja i isto~na tehnologija za koriπtenje snage vjetra 5.9 puta viπe nego πto su to svjetske energetske potrebe.
Europa, srednja, sjeverna i ju`na je razvijena za gusto naseljene VJETAR moè osigurati 0.5 puta viπe energije od sadaπnjih svjetskih potreba.
Amerika i srednja Azija. gradove gdje su zgrade doslovce
Elektrane na vjetar na moru se postavljene jedna na drugu. Ova
postavljaju u “offshore” parkovima nova tehnologija je dobila nadimak
za elektrane na vjetar. Ovi "urbane turbine".
parkovi tako|er obi~no koriste
turbine s tri lopatice koje su
usidrene na dnu oceana. U
EKOLO[KO DRU[TVO
12 BIOMASA POSTAJE
ENERGIJA
Biomasa je veoma πirok
KLIMATSKE PROMJENE
RJE©ENJA
BIOMASA
pojam koji se koristi za

se termin "bioenergija" za
energetske sisteme biomase
koji proizvode toplinu, tj.
elektri~nu struju i "biogoriva"
Biomasa sadrì velike koli~ine
sa~uvane energije koja se sve
viπe koristi u komercijalne
svrhe. Bioloπki izvori energije
za teku}a goriva za transport. su obnovljivi, lako se
opisivanje svakog materijala
Bioenergija se tako|er moè skladiπte, ne sadrè CO2, πto
bioloπkog porijekla koji se
koristiti za hla|enje koriste}i zna~i da ne uzrokuju
moè koristiti kao izvor
apsorber hladnjake koji rade klimatske promjene. Biomasa
energije. Biomasa obuhva}a
na istom principu kao i vaπ obuhva}a i bioloπki otpad kao
drvo, usjeve, alge i druge
hladnjak. πto su nusproizvodi
biljke, kao i poljoprivredni i
poljoprivrede i πumarstva, kao
πumski otpad. Biomasa se
i organske energetske usjeve,
zatim kao termin moè Biomasa se na mnogo
produkt odrìve poljoprivrede,
podijeliti na specifi~nije na~ina moè smatrati
kao πto su sjeme repice ili
pojmove na osnovu razli~ite oblikom sa~uvane solarne
bioplin (metan). 1. HEATED MIXER
krajnje primjene: grijanje, energije. Sun~eva energija 2. CONTAINMENT FOR FERMENTATION
proizvodnja elektri~ne struje ili je "sa~uvana" kroz proces 3. BIOGAS STORAGE
transport. Prema tome, koristi fotosinteze u biljkama. 4. COMBUSTION ENGINE

5. GENERATOR
6. WASTE CONTAINMENT
3
1
© LANGROCK/ZENIT/GP
© GP/BELTRA
4 5
2 6
Elektri~na struja: Elektrane Toplina: TEHNI»KE

na biomasu Prethodno opisane elektrane INFORMACIJE
uglavnom rade po istom na biomasu nastoje uvijek
principu kao i elektrane na koristiti i otpadnu toplinu koja Vrijeme potrebno da se nadoknadi prvobitna energetska investicija: Za elektri~nu
struju i/ili proizvodnju topline: oko 3 do 6 mjeseci.
ugljen ili prirodni plin, s tom je proizvedena prilikom
razlikom da se gorivo mora sagorijevanja goriva. Ovaj tip Ukupni potencijal prirodnih izvora energije: Svi prirodni izvori energije mogu osigurati
obraditi prije sagorijevanja. postrojenja se naziva ukupno 3078 puta viπe energije nego πto je na svijetu potrebno.
Ove elektrane nisu ni kombinirane elektrane i BIOMASA moè osigurati ukupno 20 puta viπe energije nego πto su sadaπnje svjetske
pribli`no tako velike kao toplane. Manji sistemi za potrebe.
elektrane na ugljen, jer gorivo grijanje mogu se korisititi za
treba rasti πto je mogu}e bliè zagrijavanje pojedinih ©to je tehni~ki dostupno danas? Koli~ina energije koja je dostupna s danaπnjom
tehnologijom mogla bi podmiriti ukupno 5.9 puta viπe nego πto su to svjetske energetske
elektrani. obiteljskih ku}a. Takvi sustavi potrebe.
koriste male komadi}e BIOMASA moè osigurati 0.4 puta viπe energije od sadaπnjih svjetskih potreba.
preπanog otpadnog drva kao
gorivo, umjesto prirodnog
plina ili nafte.
EKOLO[KO DRU[TVO
13 ZEMLJINA TOPLINA
POSTAJE ENERGIJA
KLIMATSKE PROMJENE
RJE©ENJA
GEOTERMALNA ENERGIJA
neravnomjerno. Me|utim, znog

raznih geoloπkih procesa,
elektri~ne struje. Trenutno se
u svijetu dobiva ukupno oko
Elektri~na struja:
Geotermalne elektrane koriste
Geotermalna energija je relativno plitki geotermalni 8000 MW geotermalne prirodnu toplinu zemlje za
toplina (termalna) dobivena iz resursi se nalaze ispod nekih elektri~ne struje - otprilike isparavanje vode. Stvorena
zemlje (geo). To je toplinska podru~ja, uklju~uju}i zapadne isto onoliko koliko bi se para pokre}e turbinu koja
energija sadràna u stijenama dijelove SAD-a, zapadnu, dobilo od 8 velikih elektrana proizvodi elektri~nu struju. Na
i teku}ini koja ispunjava srednju i isto~nu Europu, na ugljen ili nuklearnih Novom Zelandu i Islandu ova
napuknu}a i pore u stijenama Island, Aziju i Novi Zeland. Ovi elektrana. Upotreba za tehnika uvelike se koristi ve}
zemljine kore. Istraìvanja resursi mogu se klasificirati po resurse niske i umjerene desetlje}ima. U Njema~koj,
pokazuju, da bi se Zemlja koja niskoj temperaturi (ispod 90° temperature moè se gdje se treba vrπiti buπenje
je nastala iz stanja potpune C), umjerenoj (90° C-150° C) i podijeliti u dvije kategorije: nekoliko kilometara u dubinu
rastopljenosti ohladila i visokoj temperaturi (iznad 150° izravna upotreba i zemlje da bi se dosegle
pretvorila u ~vrstu masu prije C). Temperatura tako|er utje~e geotermalne pumpe. potrebne temperature, ova
mnogo tisu}a godina, da osim na krajnju namjenu ovih tehnologija je tek u probnim
sunca nije bilo energije. U resursa. Resursi najviπe fazama. Trenutno se radi na
mnogim podru~jima, ova temperature se uglavnom razvijanju nekoliko razli~itih
toplina dolazi do povrπine vrlo koriste samo za dobivanje sustava.
© LANGROCK/ZENIT//GP
© LANGROCK/ZENIT/GP
© COBBING/GP
© COBBING/GP
1. PUMP TEHNI»KE
2. HEAT EXCHANGER
(PRODUCES STEAM) INFORMACIJE
3. GAS TURBINE
4. DRILLING HOLE FOR
COLDWATER INJECTION
1
2 3 Vrijeme potrebno da se nadoknadi prvobitna energetska investicija: Elektri~na struja:
5. GENERATOR za sada nema podataka
6. WASTE CONTAINMENT Toplina: oko 7 do 10 mjeseci
Ukupni potencijal prirodnih izvora energije: Svi prirodni izvori energije mogu osigurati
ukupno 3078 puta viπe energije nego πto je na svijetu potrebno.
4 GEOTERMALNA TOPLINA moè osigurati ukupno 5 puta viπe energije nego πto su
5
sadaπnje svjetske potrebe.
©to je tehni~ki dostupno danas? Koli~ina energije koja je dostupna s danaπnjom
tehnologijom mogla bi podmirivati ukupno 5.9 puta viπe nego πto su to svjetske energetske
potrebe.
GEOTERMALNA TOPLINA moè podmiriti sadaπnje svjetske energetske potrebe.
Toplina: Za geotermalne toplane i geotermalno grijanje su

potrebne niè temperature od onih za prozvodnju elektri~ne
struje. Geotermi~ki zagrijana voda se koristi izravno za grijanje.
EKOLO[KO DRU[TVO
© GRACE/GP
14 SNAGA VODE POSTAJE
ENERGIJA
KLIMATSKE PROMJENE
RJE©ENJA
HIDROENERGIJA
Ve} tisu}lje}ima voda pokre}e

manje elektrane s turbinama
koje koriste samo jedan dio
vode u rijeci, mogu proizvesti
kanal ili cijev skrene u turbinu
te ispusti nazad u rijeku
nizvodno. Mala hidroelektrana
vode i zapravo stvaraju
hidrodinami~ke sile za
pokretanje lopatica. Ove
mlinove u vodenicama, a elektri~nu struju na ekoloπki se zasniva uglavnom na toku turbine su pogodne za srednje
mlinovi melju ìto. U prihvatljiv na~in. rijeke, te ne skuplja velike i manje dovode i srednje i
prethodnom stolje}u voda se Mala hidroelektrana nije koli~ine zadràne vode, πto velike ispuste.
uglavnom koristila za jednostavno umanjena verzija zahtijeva izgradnju velikih
proizvodnju elektri~ne struje. velike hidroelektrane. Potrebna brana i umjetnih jezera.
Danas se oko jedne petine je specijalna oprema da bi se Postoje dvije osnovne
svjetske elektri~ne struje ispunili osnovni zahtjevi u kategorije turbina: "Pelton"
proizvede pomo}u pogledu jednostavnosti, visoke turbine, kod kojih vodeni mlaz
hidrodinami~ke snage. Iz proizvodnje energije, pokre}e dio, ~ija je uloga
razloga πto velike maksimalne pouzdanosti i preokrenuti smjer mlaza i tako
hidroelektrane s betonskim lakog odràvanja za kojeg nisu dati ubrzanje vodi. Ova turbina
branama i velikim umjetnim potrebni stru~njaci. Glavni je pogodna za velike dovode i
jezerima veoma negativno zahtjev za hidroelektranu je da "male" ispuste. Reaktivne
utje~u na prirodu, Greenpeace se stvori umjetni dovod tako turbine (primjerice Francis i
ih ne podràva. Me|utim, da voda koja se kroz usisni Kaplan) rade kad su pune
1. INLET
2. SIEVE
3. GENERATOR
4. TURBINE
3
5. HEAD
6. OUTLET
2
1 5
4
6
© NIMTSCH/GP
© NIMTSCH/GP
© GRACE/GP
ENERGIJA PLIME I OSEKE I postaviti na splav koja pluta ili ure|aj TEHNI»KE
ENERGIJA VALOVA koji je pri~vrπ}en za dno oceana. INFORMACIJE
Znanstvenici i inènjeri, uglavnom iz 2. Osciliraju}i vodeni stupovi (OWC)
Velike Britanije i SAD-a, istraùju stvaraju elektri~nu struju iz porasta i Vrijeme potrebno da se nadoknadi prvobitna energetska investicija: 9 do 13 mjeseci.
upotrebu energije valova. Prvi prototipi pada vode uzrokovanih valovima u Ukupni potencijal prirodnih izvora energije: Svi prirodni izvori energije mogu osigurati
su za sada uspjeπno testirani u cilindri~noj osovini. Vodeni stupovi koji ukupno 3078 puta viπe energije nego πto je na svijetu potrebno.
©kotskoj. se uzdiù i padaju dovode i odvode SNAGA OCENA moè osigurati ukupno dva puta viπe energije nego πto su sadaπnje svjetske
Vrijeme potrebno za nadoknadu zrak do vrha osovine i tako pokre}u potrebe.
po~etne energetske investicije: za sada zra~nu turbinu. HIDRODINAMI»KA SNAGA moè zadovoljiti sadaπnje svjetske energetske potrebe.
nema podataka. 3. Fokusni ure|aji se ugra|uju na obali
Sadaπnji troπkovi: za sada nema i joπ se zovu suèni kanal. Ovi sistemi ©to je tehni~ki dostupno danas? Koli~ina energije koja je dostupna s danaπnjom
se oslanjaju na strukturu postavljenu tehnologijom mogla bi podmirivati ukupno 5.9 puta viπe nego πto su to svjetske energetske
podataka. potrebe.
Energija valova Procjenjuje se da na obali da bi se valovi kanalizirali i SNAGA OCEANA moè osigurati 0.15 puta viπe energije nego πto su sadaπnje svjetske
ukupna snaga valova koji udaraju o koncentrirali, te doveli do jednog potrebe.
svjetske obale iznosi 2 do 3 milijuna uzdignutog rezervoara. Voda koja HIDRODINAMI»KA SNAGA moè osigurati 0.05 puta viπe energije nego πto su sadaπnje
MW. Postoje tri na~ina za dobivanje istje~e iz ovog rezervoara koristi se za svjetske potrebe.
energija iz valova: dobivanje elektri~ne struje, koriste}i
1. Plutaju~i sustavi proizvode elektri~nu standardne hidroenergetske
struju uslijed pomicanja ili ljuljanja tehnologije.
objekta koji pluta. Objekt se moè (Izvor: http://www.eere.energy.gov/RE/ocean_wave.html)
EKOLO[KO DRU[TVO
© GEORGESON/GREENPEACE
ZABLUDE
NUKLEARNO GORIVO
1. ISKOPAVANJE URANA
Uran, koji se koristi u nukleranim
elektranama, dobiva se iz ogromnih
rudnika urana u Kanadi, Australiji,
Rusiji i Nigeriji. Radnici u rudniku
udiπu radioaktivni plin koji moè
4. RAD NUKLEARNIH
ELEKTRANA
Atomi urana se cijepaju u nuklearnim
postrojenjima. Ovim procesom
osloba|a se energija koja zagrijava
vodu. Kompresirana para se vra}a
5. PRERADA NUKLEARNOG
GORIVA (REPROCESING)
U sklopu prerade nuklearnog
goriva, kontaminirani uran i
plutonij se izdvajaju iz gorivnih
πipki pomo}u kemijskih supstanci.
uzrokovati rak plu}a. Uran se iz u turbinu i kroz generator se stvara Takav plutonij se moè koristiti za
rude izdvaja pomo}u kiseline. elektri~na struja. Ovaj proces stvara proizvodnju nuklearnog oru`ja.
Produkt ovog procesa, koji nastaje radioaktivni "koktel" koji obuhva}a Ova prerada nema nikakve veze
nakon jednog drugog prozvodnog viπe od 100 radioaktivnih proizvoda. s recikliranjem: volumen otpada
procesa, je koncentrat koji se zove Jedan od njih je visoko toksi~ni se pove}ava nekoliko puta.
"ùti kola~". Iskopavanje urana plutonij ~iji je vijek trajanja tako|er dug. Radioaktivni otpad zavrπava u
rezultira stvaranjem ogromnih Radioaktivni materijal moè sti}i u zraku i moru.
koli~ina rudarskog otpada, okoliπ uslijed nezgoda u nuklearnim Prijevoz
uklju~uju}i radioaktivne elektranama. Najgora nesre}a do danas Radioaktivni materijal i nuklearni
~estice koje mogu dogodila se u ~ernobilu, u tadaπnjem otpad se prevoze brodovima,
kontaminirati povrπinske Sovjetskom Savezu 1986. g. vlakovima, zra~nim i cestovnim
vode i hranu. Atomska bomba prometom πirom svijeta. U slu~aju
Jedan nuklearni reaktor stvara dovoljno nezgode ili teroristi~kog napada,
plutonija svake godine za proizvodnju dogodit }e se radioaktivno
~ak 39 komada nuklearnog oru`ja. zaga|enje. Ni na koji na~in se ne
moè zajam~iti sigurnost
prijevoza radiokativnog materijala.
6. ZBRINJAVANJE KAO
2. OBOGA}ENJE URANA
PRIVREMENO RJEπENJE
Prirodni uran i "ùti kola~" sadrì
samo 0,7% urana 235 koji se Na svijetu ne postoji nijedno
moè podvrgnuti fiziji. Da bi se 3. PROIZVODNJA GORIVNIH postrojenje za krajnje
materijal mogao koristiti u πIPKI zbrinjavanje nuklearnog otpada,
nuklearnim elektranama, sadràj a nemogu}e je zbrinuti materijal
Oboga}eni materijal se pretvara visoke radioaktivnosti za tisu}e
urana mora iznositi izme|u 3 do u uranov dioksid i zatim
5%. Ovaj proces se moè izvesti godina. Iako je ovo poznato,
komprimira u "tablete" u nuklearna industrija i dalje
u 16 postrojenja na svijetu. postrojenjima za prozvodnju
Osamdeset posto ukupne proizvodi radioaktivni otpad.
gorivnih πipki. Ovim kuglicama se
koli~ine zavrπi kao otpad. pune cijevi duìne 4 m koje
Oboga}ivanje urana stvara velike nazivamo gorivne πipke. Danas
koli~ine "osiromaπenog urana" na svijetu postoji 29 postrojenja
koji dugoro~no zavrπava kao za njihovu proizvodnju. Najve}a
radioaktivni otpad ili se koristi za nesre}a u ovom tipu postrojenja
proizvodnju oru`ja, municije ili do sada se dogodila u rujnu
tenkovskih oklopa. 1999. g. u Tokaimuri u Japanu.
Dva radnika su poginula uslijed
nekontrolirane lan~ane reakcije.
Nekoliko stotina radnika i
stanovnika sela su bili izloèni
radioaktivnom zaga|enju.
EKOLO[KO DRU[TVO
ZELENI OSIJEK F RIENDS OF THE E ARTH C ROATIA
16 1. NUKLEARNA
ENERGIJA JE OPASNA
KLIMATSKE PROMJENE
ZABLUDE
NUKLEARNA ENERGIJA - PUT BEZ IZLAZA
Prije svega, nuklearna energija

je tehnologija visokog rizika i
moè uzrokovati ozbiljne
Mile Island, u SAD-u, πto je
uzrokovalo topljenje gorivnih
πipki. Radioaktivna praπina
uzrokovala je porast oboljelih
od leukemije kod lokalnog
stanovniπtva. Godine 1999.
2. NUKLEARNA
ENERGIJA BLOKIRA
KORI[TENJE
OBNOVLJIVE ENERGIJE
I ENERGETSKU
mogao mnogo bolje iskoristiti
za unapre|enje energetske
u~inkovitosti i investiranje
u proizvodnju obnovljive energije.
3. NUKLEARNI OTPAD JE
katastrofe. Najgora nesre}a do U»INKOVITOST
danas dogodila se 26.04.1986. ljudskom pogreπkom u tvornici Nuklearna industrija ~esto NERIJE[EN PROBLEM ZA
u ~ernobilu, u Ukrajini. Pola gorivnih πipki u Tokaimuri, pokuπava promovirati BUDU∆E GENERACIJE
Europe je bilo pokriveno Japan, uzrokovana je nuklearnu energiju kao najbolje Problem radioaktivnog otpada joπ uvijek
radioaktivnom praπinom i tisu}e radioaktivna lan~ana reakcija. rjeπenje za klimatske promjene, nije rijeπen. Ne postoje mjesta za njegovo
ljudi je umrlo kao posljedica Dva radnika su poginula, a budu}i da nuklearni reaktori ne sigurno krajnje zbrinjavanje, jer }e taj otpad
ove nezgode. Ali i reaktori u stotine stanovnika sela izloèno koriste fosilna goriva. Ali i nakon nekoliko tisu}a godina i dalje biti
zemljama koje raspolaù radijaciji. Godine 2003. najve}a nuklearna energija nikako nije visoko radioaktivan. Radioaktivni otpad koji
vrhunskim tehnologijama nesre}a u srednjoj i isto~noj rjeπenje za promjenu klime. se odvozio i joπ uvijek se odvozi u mjesto
tako|er uzrokuju ozbiljne Europi nakon »ernobila, Milijarde eura su investirane u Mayak u Rusiji, prouzro~io je da ono
akcidente. Godine 1979. doπlo dogodila se u elektrani Paks u nuklearna istraìvanja i postane jedno od najzaga|enijih mjesta na
je do ispuπtanja vode za Ma|arskoj, kad su gorivne izgradnju novih nuklearnih svijetu, s tisu}ama ljudi koji pate od bolesti
hla|enje u elektrani na Three πipke upale u jezgru reaktora. elektrana; a taj novac se izazvanih radioaktivnim zra~enjem.
© SHIRLEY/SIGNUM/GP
© GP/GEORGESON
© REYNAERS/GP
© GP/SHIRLEY
© GP/OTT
© GP
4. PRIJEVOZ 5. PLUTONIJ JE Europe kao πtu su Bugarska, 4 milijarde eura, dok se za isti
NUKLEARNOG OTPADA- TAKO\ER OPASAN Rumunjska, Slova~ka i »eπka. iznos moglo napraviti oko 3500
OPASNI OTPAD KAO Nuklearni reaktori proizvode Sve ove zemlje imaju ogromni turbina na vjetar od kojih bi
EUROPSKI TURIST plutonij koji se moè koristiti za potencijal za unapre|enje svoje svaka proizvodila 1 MW
Prijevoz radioaktivnog otpada izradu nuklearnog oru`ja. Sve energetske u~inkovitosti i elektri~ne struje. Dodatna
od nuklearnih elektrana do ve}a proizvodnja plutonija proizvodnju obnovljive energije, olakπica je slabost zakona koji
skladiπta za privremeno predstavlja veliki problem u a koji se ne}e mo}i iskoristiti jer reguliraju odgovornosti. Naime,
zbrinjavanje ili postrojenja za svijetu zahva}enom je novac za energetske nuklearna industrija nije du`na
obradu nuklearnog goriva terorizmom. investicije uloèn u nuklearnu platiti punu kompenzaciju
veoma je rizi~an. Sigurnosne Unato~ ovim visokim rizicima i energiju. nakon nesre}e, ve} troπkove
provjere sanduka za prijevoz velikim investicijskim Nuklearna energija i dalje ima pla}aju porezni obveznici.
ove vrste otpada ~esto su troπkovima, trenutno se u veliku podrπku u okviru EU. Nakon »ernobila, polovica
kritizirane. Osim toga, sanduci Europi planira izgradnja oko 30 EURATOM sporazum, koji GDP-a Ukrajine je otiπlo na
kojima se prevozi nuklearni novih nuklearnih reaktora. obavezuje sve zemlje ~lanice pokrivanje troπkova izazvanih
otpad mogu postati meta Ve}ina }e biti izgra|ena u EU, nudi jeftine zajmove za ovom katastrofom.
teroristi~kih napada. zemljama srednje i isto~ne nuklearnu energiju do ukupno
DESIGN: KÏ DESIGN, CONCEPT & TEXT: SVEN TESKE, EKOLO[KO DRU[TVO

V.i.S.D.P.: SVEN TESKE WWW.GREENPEACE.ORG ZELENI OSIJEK F RIENDS OF THE E ARTH C ROATIA
REFORMA EUROPSKOG ENERGETSKOG
SEKTORA
IZVOR: © VERLAG GLÜCKAUF GMBH, ESSEN
©TO SE MIJENJA U ENERGETSKI SEKTOR JE NA

750 KV
300–400 KV
szénerômûvek
olajtüzelésû erômûvek
ENERGETSKOM SEKTORU? RASKRIÆJU - HO∆E LI
alacsony feszültségû távvezeték
nagyfeszültségû távvezeték
gázerômûvek
vegyes tüzelésû erômûvek Najviπe predvi|anja za PREUZETI ODGOVORNOST
épülô nagyfeszültségû távvezeték gázturbinák
barnaszén-erômûvek proizvodnju elektri~ne energije ZA BUDU∆E GENERACIJE?
rendszerhatár átviteli állomás
villamosenergia rendszerek határai vízerômûvek

atomerômûvek
u Europi tvrdi da je upotreba U narednih 10 godina,
méretarány 1:5,7
0 500 km
építés alatt
plina u porastu, ali se industrija energetski sektor }e odlu~iti kako
na ugljen agresivno natje~e }e se izgraditi novi kapacitet za
protiv novih elektrana na plin, proizvodnju energije: prema
koje su mnogo u~inkovitije. fosilnom i nuklearnom gorivu ili
Obje industrije se bore protiv prema u~inkovitoj upotrebi
obnovljive energije. Tvrtke kao obnovljive energije?
πto su E.on, Electrabel, Endesa, Politi~ki okvir je od presudnog
Iberdola, ENEL i Vattenfall, zna~aja za energetski sektor da
pokuπavaju sprije~iti zatvaranje bi se napravio hitno potreban
nuklearnih elektrana u prijelaz ka ~istoj energiji. Svaka
Njema~koj, Belgiji, ©panjolskoj odluka je va`na! Samo deset
i ©vedskoj, produàvanjem vijeka velikih energetskih tvrtki
trajanja postoje}ih nuklearnih kontrolira ve}inu EU trìπta
elektrana. Ali rad starih reaktora elektri~ne struje. EdF, E.on,
predstavlja ozbiljan rizik po RWE, Electrabel, Endesa,
zdravlje i sigurnost ljudi. Iberdola, ENEL, Vattenfall i
Dobivanje energije iz obnovljivih British Energy su odgovorni za
izvora, posebice energije vjetra, preko 60% CO2 kao produkta
sve je viπe u porastu. Trenutno proizvodnje elektri~ne struje i za
ve}a trìπta za industriju energije viπe od 90% nuklearnog otpada
vjetra u Europi se nalaze samo u Europi! Ho}e li ove tvrtke
u ©panjolskoj, Velikoj Britaniji i investirati u naπu budu}nost?
Njema~koj. U ve}ini drugih Ho}e li ove tvrtke pomo}i da
zemalja porast u koriπtenju sprije~imo opasnu promjenu
obnovljive energije je joπ uvijek klime? Ili }e ovih 10 tvrtki
jako spor. Tako|er i druge `rtvovati klimu naπeg planeta
tehnologije trebaju uznapredovati radi kratkoro~ne vrijednosti
da bi se mogao upotpuniti prostor dionica? Greenpeace poziva ove
nakon zatvaranja starih elektrana tvrtke da pod hitno razmisle i
U Europi je sve ve}i broj na ugljen i nuklearnih elektrana. djeluju u korist dugoro~ne
EUROPSKI vrijednosti njihovih dionica -
elektrana zastarijelo. To je prilika U srednjoj i isto~noj Europi,
ELEKTROENERGETS Europi za prelazak na obnovljive biomasa, energija vjetra i budu}ih generacija!
KI SUSTAV izvore energije. geotermalna energija su veoma
Prosje~na starost europskih va`ne. U ju`noj Europi i na
elektrana je izme|u 20 i 30 Mediteranu, termoelektrane na
godina. solarni pogon biti }e od izuzetne
strateπke va`nosti za budu}e
opskrbljivanje Europe ~istom
Europske elektrane na ugljen energijom. Energetska
kapaciteta od oko 100.000 MW u~inkovitost je za sada izgubljena
su stare preko 20 godina. bitka, jer je dosadaπnji trend
To zna~i da }e oko 75 do 100 pokazivao porast potroπnje
elektrana na ugljen prestati elektri~ne struje umjesto
s radom do 2020. g. smanjenja.
EKOLO[KO DRU[TVO
18 EUROPI TREBA
DUGORO»NA
KLIMATSKA POLITIKA
Kyoto Protokol Okvirne
KLIMATSKE PROMJENE
KLIMATSKA POLITIKA KOJA BI DONIJELA PROMJENE
EUROPA I KYOTO PROTOKOL
obvezala da }e smanjiti svoje

emisije za 8% u odnosu na
1990.g. u periodu od 2008. do
2012. g. Me|utim, sam Kyoto
* EU mora usvojiti zakonski
obvezuju}e kvote za
smanjenje stakleni~kih
plinova koje su u skladu s
ograni~enjem porasta
* EU treba osigurati da
djelovanje u svim
podru~jima politike
(posebice energiji,
transportu, poljoprivredi,
Konvencije Ujedinjenih protokol ne}e zaustaviti temeperature na manje od kemijskoj industriji i razvoju)
Naroda o Promjeni Klime promjenu klime. Greenpeace 2° C iznad industrijske doprinosi ispunjenju cilja
(UNFCCC), stupio je na èli da se po~ne raditi na razine. To zna~i da bi od 2° C
uspostavljanju okvira za smanjenje iznosilo
snagu 16.02.2005. Kyoto najmanje -15% do 2015.g. i
protokol iz 1997.g. je vaàn period nakon 2012. g. i traì
najmanje -30% do 2020.g.
prvi korak u svjetskoj borbi od EU da se obveè da }e (u usporedbi sa razinom iz
protiv promjene klime. On u~initi sljede}e: 1990.)
obvezuje industrijalizirane * EU mora i dalje biti vo|a * EU treba imati dugoro~nu
zemlje da ograni~e emisije drugim zemljama u zaπtiti viziju o smanjenju emisija
klime i napredovati s drugim stakleni~kih plinova za 80%
stakleni~kih plinova do obvezuju}im periodom Kyoto do 2050. g. (u odnosu na
odre|enih kvota. EU se protokola razinu iz 1990.g.)
© GP/REYNAERS
© GP/MCCOLL
© GP/BELTRA
© GP/DOTT
© GP/DOTT
EUROPA TREBA POSTAVITI
CILJEVE ZA OBNOVLJIVU ENERGIJU!
Obnovljiva energija, energetska u~inkovitost i uπteda su najjeftiniji, najsigurniji,

najbrì, najpouzdaniji te ekoloπki i socijalno najprihvatljiviji na~ini da se postigne
smanjenje emisija stakleni~kih plinova u energetskom sektoru. Obnovljivi izvori
energije, kao πto su vjetar (na obali ili uz obalu), solarne foto}elije, solarna toplinska
energija (za grijanje vode i proizvodnju elektri~ne struje), biomasa, geotermalna
energija, energija valova i energija plime i oseke daju rezultate! U isto vrijeme,
prioritet treba dati energetskoj u~inkovitosti i uπtedi energije.
Green Paper Europske komisije o sigurnosti energetskog napajanja (2000)
Greenpeace kaè: Obnovljiva energija u kombinaciji s energetskom u~inkovitosti,
moè pokriti 25% energetskih potreba Europe do 2020. g.
Europska komisija treba donijeti nekoliko direktiva da bi se novi obnovljivi izvori energije uveli
na postoje}e energetsko trìπte. Greenpeace èli uspostavljanje ciljeva da bi se postiglo
najmanje 20% napajanja iz obnovljivih izvora energije u Europi do 2020. g. u kombinaciji
sa smanjenjem energetske potra`nje.
Greenpeace zahtijeva:
* Reformu me|unarodnih financijskih institucija ~ime bi se omogu}ila ispravna ulaganja
* Postupno ukidanje subvencija za fosilnu i nuklearnu energiju i obra~un izbjegnutih

troπkova
* Europsku energetsku politiku
EKOLO[KO DRU[TVO
19 ELEKTRI»NA STRUJA:
RACIONALNA
POTRO[NJA
KLIMATSKE PROMJENE
[TO VI MO@ETE URADITI?
RACIONALNA POTRO©NJA ELEKTRI»NE STRUJE
Zatvorite staru elektranu

tako πto }ete promijeniti
àrulje...
©TO VI MO@ETE URADITI -
»ETIRI JEDNOSTAVNA PRIMJERA:
ELEKTRI»NE STRUJE Postoji ~itav niz mogu}nosti za 1. Svjetlo

MO@E ZNATNO uπtedu energije. Kad bi Svjetlo ~esto moè biti jedan od najve}ih potroπa~a struje na poslu ili kod ku}e.
DOPRINIJETI postojali poticaji za svako * Ugasite svjetlo kada vam ne treba! Ugradite timere ili senzore za vanjsko svjetlo tako
SMANJENJU CO2 I ku}anstvo u EU - kroz da se pali samo kada je to potrebno
U[TEDI NOVCA! smanjenje poreza, subvencije * - Zamijenite stare àrulje modernim kompaktnim fluorescentnim lampama (CFL).
Fluorescentne lampe traju jako dugo (do 10 puta duè nego obi~ne àrulje). Zamjena
Elektri~ni ure|aji i ku}anski ili druge inicijative sukladno stare àrulje od 75 W fluorescentnom lampom od 20 W za 10 sati upotrebe na dan,
aparati potroπe 30% Direktivi o energetskoj isplatit }e se ve} u jednoj godini u smislu uπtede struje. Ta lampa }e raditi i narednih
10 godina i svake godine vam donijeti sve viπe i viπe uπtede u novcu.
cjelokupne elektri~ne struje u~inkovitosti i energetskim
koja se proizvede u uslugama - da se zamijene
2. Bye-bye standby!
industrijaliziranim zemljama samo tri ili ~etiri stare àrulje Stand-by, koji se joπ zove "fantomsko optere}enje", postoji kod ure|aja koji stalno troπe
(OECD zemlje), te proizvedu super u~inkovitim struju ~ak i kada su isklju~eni. Obi~no se moè na}i kod elektronskih i ure|aja koji se mogu
fluorescentnim lampama, mogli automatski upaliti. Naj~eπ}i "prijestupnici" su ure|aji koji imaju ugra|en sat, kao πto su
12% svih CO2 emisija vezanih videorekorder, alarm-budilica, TV, mikrovalna pe}nica, itd. Ali ne samo oni. Ra~unala, ure|aji
za energiju. Privatna bismo izbje}i izgradnju u uredima kao πto su faks, fotokopirni aparat, skeneri, πtampa~i, stalno troπe struju.
ku}anstva su drugi najve}i desetina novih velikih
elektrana. Ako bi sukladno
*SpojiteJednostavno rjeπenje je upotreba sklopki koje imaju prekida~e za paljenje/gaπenje.
potroπa~ elektri~ne struje, stereo i ostale ure|aje za zabavu sa sklopkom, te je isklju~ite kada ih ne koristite.
Ovo ni na koji na~in ne}e oπtetiti vaπe elektroni~ke ure|aje.
a tre}a su po emisiji Direktivi o ekoloπkom dizajnu
stakleni~kih plinova proizvoda koji koriste elektri~nu *isklju~ite
Spojite vaπ cijeli ra~unalni sustav s jednom ili dvije sklopke. Ako isklju~ite ra~unalo,
i sklopku.
u OECD-u (izvor IEA). Kada struju, Europa zahtijevala od
se razmiπlja o alternativnim proizvo|a~a ku}anskih aparata * Uvijek ugasite TV i ne ostavljajte ga na stand-by.
energetskim sistemima, prvo da dizajniraju proizvode kod 3. Energetski u~inkoviti ure|aji

se mora obratiti pa`nja na kojih se gubi manje energije Kada kupujete nove ure|aje, kao πto su perilica rublja, perilica posu|a ili hladnjak, provjerite
uπtedu. Jeftinije je ne koristiti kada su isklju~eni (ali ostavljeni koliko struje troπi. Na trìπtu postoje ogromne razlike. Hladnjak primjerice, istih dimenzija i
rashladne mo}i, moè troπiti 0,5 ili 1,5 KWh na dan, zna~i moète uπtedjeti do 350 KWh, ili
elektri~nu struju nego je na stand-by, i tako troπe do 10% na vaπem ra~unu za struju koriste}i energetski u~inkovit ure|aj. Isplati se i za klimu
proizvesti i zatim neracionalno struju), mogli bismo uπtedjeti i za vaπ ra~un za struju!
potroπiti! U mnogim do 13% potroπnje elektri~ne
ku}anstvima uπteda od 50% struje u ku}anstvima. Na taj 4. Grijanje
na~in bi se izbjegla potreba za Ako moète da se ne grijete na struju, nemojte! Grijanje je uglavnom jedan od najve}ih
ili viπe na ra~unu od pojedina~nih potroπa~a elektri~ne struje. Racionalno koristite toplu vodu.
elektri~ne struje moè se izgradnjom nekoliko velikih
ostvariti uz vrlo male napore. elektrana πirom Europe i
Napravite male stvari kod sprije~ila pojava lokalnih
ku}e - isplati se i zbog vaπeg zaga|enja i ispuπtanja emisija
ra~una i zbog klime! Evo u atmosferu. Smanjio bi se
nekoliko jednostavnih stvari uvoz fosilnih goriva, πto bi
koje moète napraviti uz vrlo donijelo korist naπem
malo napora. gospodarstvu.
© KÏ DESIGN
© KÏ DESIGN
EKOLO[KO DRU[TVO
© SHIRLEY/GREENPEACE
©TO VI MO@ETE URADITI?
RACIONALNO GRIJANJE
© GP/SUNBEAM GMBH
©TO VI MO@ETE U»INITI?

DOBRA IZOLACIJA - KLJU» ZA U»INKOVITO KORI©TENJE ENERGIJE!
Manjkava toplinska izolacija zgrada uzrokuje gubitke i do 70%
toplinske energije koju skupo pla~ate, stoga:
- ugradite termostate za kontrolu grijanja,
- izolirajte prozore i vrata protiv strujanja zraka,
- savjetujte se sa stru~njakom oko ugradnje toplinske izolacije.
Porast energetske u~inkovitosti je “win-win” rjeπenje koje tako|er
moè doprinijeti unapre|enju ekonomske konkurentnosti EU.
Primjerice, ako se Direktiva o energetskoj u~inkovitosti i energetskim
uslugama doradi i adekvatno implementira, donijet }e netto
ekonomsku dobit gospodarstvu EU od najmanje 10 milijardi eura
godiπnje i istovremeno smanjiti ovisnost o uvozu energije.
EKOLO[KO DRU[TVO
© COBBING/GREENPEACE
[TO VI MO@ETE URADITI?
OMOGU»ITE GREENPEACE-VO DJELOVANJE!
© GP/MARTIN JEHNICHEN
© GP/J.SUTTON-HIBBERT
© GP/CHAN WING FAI
© GP/CHAN WING FAI

© GP/DE AGOSTINI
© GP/LEITINGER
PODR@ITE GREENPEACE
Naπa vizija bolje budu}nosti je sna`na onoliko koliko i ljudi koji nas podràvaju. Postani aktivist Greenpeacea danas
i daj svoj glas pokretu koji je predan obrani naπeg planeta. Tvoja podrπka je presudna.
POSTANI AKTIVIST GREENPEACE-a!

www.greenpeace.org
EKOLO[KO DRU[TVO

Climate Change / Klimatske Promjene

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Climate Change / Klimatske Promjene

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

© GREENPEACE/BELTRA

PAC OSP SSE ARE

vodene pare je uglji~ni dioksid πto pove}ava efekt staklenika. 121

i atmosfere. Bez utjecaja Dio ugljika zavrπava u atmosferi,

sije~e drve}e ili koristi fosilna kopnenih ekosustava

© malte.meinshausen@env.ethz.ch; ETH Zürich 2004

IZVOR: NACIONALNI CENTAR PODATAKA O KLIMI U

PROSJE»NO GLOBALNO ZATOPLJENJE OD 2°C:

IZVOR: ACIA Arctic Climate Impact Assessment

ANTARKTIK na cijeli planet. Ali to je bila i doprinosi "pozitivnom

IZVOR: MUNICH RE GROUP 1999

poplave i suπe. Devedesete prirodne katasatrofe, do`ivjelo nesre}a povezanih s 100

SOURCE: STOTT, STONE AND ALLEN, HUMAN CONTRIBUTION

IZVOR: UNEP AND WMO CAMBRIDGE PRESS UNIVERSITY 1995

a sve ukazuje na to da }e se Americi dovode do 0

CLIMATE EFFECTS ONLY

nema hrane. Poljoprivrednici u srednjoj i -10

ju`noj Europi gube veliki dio -15

`etve zbog izuzetno suπnih i -20

UNDER THREE DIFFERENT GCM GFDL SCENARIO

EQUILIBRIUM SCENARIOS LABORATORY

Zbog promjene klime Ukupno postoji 40 zemalja AMERIKA 30%

}e donijeti slabiji rod u ve}ini u ukupnoj poljoprivrednoj o otapanju leda da bi osigurali

NATURAL FLOW LINEAR TREND

poljoprivredne proizvodnje zbog s promjenom klime i pogorπati. Zbog veoma niske 20

porasta bi se desio u Rusiji i osigurane zalihe hrane koriπtenje vode su ve} na

LOWER BASIN USE

razvoju u kojima je 1995. godine nema resurse za zapadne Amerike. 0

`ivjelo viπe od polovice ukupnog proizvodnju dovoljno hrane

Koraljni grebeni spadaju u

KAKO UMIRU KORALJI?

"Najvjerojatniji ishod je da }e izbjeljivanje, koje dovodi

Priroda nudi ~itav niz

skladu s o~uvanjem okoliπa. solarne energije, iz obnovljivih

sunce proizvede dovoljno

tehni~ki dostupnih obnovljivih POTENCIJAL OBNOVLJVIH IZVORA

©TO JE DANAS TEHNI~KI

Koli~ina energije koja je dostupna uz

Sunce 3.8 puta

ako bi se solarni paneli

Velika ogledala koncentriraju

Vrijeme potrebno da se nadoknadi prvobitna energetska investicija: Oko 5 mjeseci

Ukupni potencijal prirodnih izvora energije

©to je dostupno s danaπnjom tehnologijom? Koli~ina energije koja je dostupna s

Solarni toplinski sustavi

HLA\ENJE POMO∆U Neiscrpni izvor energije za TEHNI»KE

VJETAR POSTAJE ENERGIJA

svijetu najbr`e razvija, ~ista i u~inkovita turbinu ili dosezati ja~inu od 4

moderna tehnologija koja daje nadu za nekoliko stotina MW.

godina. Danaπnje turbine na vjetar su se bavi energijom vjetra, pokazuje 3. NACELL

oli~enje moderne tehnologije - sastoje da bi koli~ina elektri~ne energije 4. ROTOR SHAFT

puπtaju u pogon. Snaga turbine kre}e 2020. godine. 8. LIFT

se od nekoliko KW do preko 3500 KW,

Elektrane na vjetar na kopnu Danskoj, park za turbine na vjetar TEHNI»KE

pojam koji se koristi za

transport. Prema tome, koristi fotosinteze u biljkama. 4. COMBUSTION ENGINE

Elektri~na struja: Elektrane Toplina: TEHNI»KE

neravnomjerno. Me|utim, znog

Toplina: Za geotermalne toplane i geotermalno grijanje su

Ve} tisu}lje}ima voda pokre}e

Prije svega, nuklearna energija

DESIGN: KÏ DESIGN, CONCEPT & TEXT: SVEN TESKE, EKOLO[KO DRU[TVO

IZVOR: © VERLAG GLÜCKAUF GMBH, ESSEN