116

7 PREKIDAI
7.1 UVOD IGOR

Prekidai su ureaji koji slue za uklapanje i isklapanje strujnih krugova, ali takoer i
za zatitu strujnih krugova od struja kratkog spoja ili preoptereenja. Njihova osnovna zadaa
jest prepoznavanje problema u mrei, te pravovremeno prekidanje strujnog kruga, da bi se
sprijeila daljnja oteenja. Za razliku od osiguraa koji se mora zamijeniti nakon to jednom
odradi svoju zadau, prekida se moe ponovno uklopiti, bilo runo ili automatski, te nastaviti
s normalnim radom. Dijelimo ih na visokonaponske i niskonaponske, a primjena im je
razliita, od malih prekidaa koji se koriste u kuanstvima za zatitu kune mree, do velikih
prekidakih sklopova koji tite mree itavih postrojenja ili ak gradova.

Kod prekidaa viih napona javlja se problem elektrinog luka. Isklapanjem sklopke
kroz koju protjee struja, pojavit e se elektrini luk meu kontaktima sklopke. U trenutku
rastavljanja kontakata njihov metal se toliko ugrije da dolazi do taljenja i isparavanja zbog
vrlo velike gustoe struje na dodirnoj plohi, neposredno prije rastavljanja. Prostor meu
kontaktima postaje zbog toga vodljiv za struju, pa ona nastavlja protjecati unato tomu to su
se kontakti rastavili. Upravo pojava elektrinog luka osigurava da se struja ne prekine
trenutno, to bi izazvalo velike prenapone u krugu, nego da prirodno, po sinusoidi, doe u
nulu. U trenutku kada struja prolazi kroz nulu, luk se sam gasi te je potrebno osigurati da se
ponovno ne upali.

Kratka povijest prekidaa:
1901. prvi uljni prekida, 40kV, 300A
1929. zrani DEION prekida
1940. zrani prekida s magnetskim puhanjem
1941. hidromatski prekida
1945. pneumatski prekida
1945. malouljni prekida
1956. SF
6
prekida, 115kV, 5kA
1957. kompresijski SF
6
prekida
1959. SF
6
dvotlani prekida s uzemljenim kuitem, 230kV; 37,6kA
1960. vakuumski prekida
1983. SF
6
prekida, 1 komora 245kV, 4 komore 800kV

117


Slika 7.1 Prvi visokonaponski prekida, 1902.-1903., 40kV, 300A, smjesa vode i ulja

Neki od vodeih svjetskih proizvoaa prekidaa su ABB, AREVA, Mitsubishi
Electric, Pennsylvania Breaker, Siemens, Toshiba, Konar HVS, BHEL, Schneider.
Porast potronje elektrine energije trai izgradnju velikih elektrana i velikih
prijenosnih mrea, koje prekrivaju drave i povezuju kontinente u jedan veliki
elektroenergetski sustav (EES). Budui da se radi o visokim naponima i velikim strujama, nije
mogue ostvariti razgranjivanje struje i transformaciju bez posebnih postrojenja. Taj zadatak
preuzimaju rasklopna postrojenja. U rasklopnim postrojenjima postoje aparati za uklapanje i
isklapanje, transformatori, ureaji za zatitu, ureaji za mjerenje radi kontrole pogona i
obrauna energije te ureaji za upravljanje uklopnim aparatima. Svaki od pojedinih ureaja je
bitan i ini kompaktnu cjelinu. U radu je poblie prikazan visokonaponski (VN) prekida i
ispitivanja koja se vre na VN prekidaima.
VN prekida predstavlja jedinstveni ureaj u usporedbi s ostalim elementima
rasklopnog postrojenja. On moe dui vremenski period biti u uklopljenom stanju, a opet
mora u danom trenutku bez obzira na pogonske uvijete pouzdano prekinuti strujni krug.
Prekidai se koriste za prekidanje struja kratkog spoja, pogonskih struja, kapacitivnih i malih
induktivnih struja. Kako bi pouzdano prekidali sve gore navedene struje bez obzira na
pogonske uvjete u EES-u, prekidai se moraju provjeravati odgovarajuim standardnim
ispitivanjima.
U ovom radu nabrojena su sva standardna ispitivanja koja se provode na VN
prekidaima, te su objanjene metode ispitivanja VN prekidaa.



118

7.2 PREKIDAI

Prekidai su sklopni aparati koji mogu uklapati i voditi normalne pogonske struje te
prekidati i struje kratkog spoja u kojem sluaju posjeduju posebne zatitne organe.
7.2.1 Izvedbe prekidaa

Prema izvedbi razlikujemo sljedee tipove prekidaa: uljni, malouljni, hidromatski,
vakuumski i SF
6
prekidai. U njima se koristi jedno ili istodobno vie sredstava za gaenje
luka. To su:
- poveanje razmaka meu kontaktima
- intenzivno produljenje luka djelovanjem magnetskog pola
- strujanje plinova i tekuina uzduno ili popreno na luk (bilo da je strujanje posljedica
djelovanja samog luka, bilo da se to ostvaruje pomou nezavisnog izvora energije)
- dodir luka s dielektrikom u uskim rasporima
- podjela luka na vie kratkih lukova.

S obzirom na medij koji sudjeluje u gaenju luka, razlikujemo sklopke s tekuim i
plinovitim medijem. Radi visoke temperature za vrijeme postojanja luka u sklopki, svi mediji
sudjeluju u gaenju kao plinovi ili pare, od kojih na gaenje najvie utjee vodik radi visoke
toplinske vodljivosti i velikog pada napona po jedinici duljine luka. Vodik ima, naime, oko 17
puta veu vodljivost, a izaziva oko 13,5 puta vei pad napona nego zrak. Radi toga se i
upotrebljavaju ulje i voda kao mediji za gaenje luka.

2.1.1. Niskonaponski prekidai

Niskonaponskim prekidaima smatramo one koji rade na naponima do 1000V. esto
se koriste za kuanske, komercijalne i industrijske namjene. Dijele se na:
MCB (eng. Miniature Circuit Breaker, minijaturni prekida) nazivna
struja protjecanja je do 100A. Najee ne dozvoljavaju podeavanje struja isklapanja.
Temelje se na toplinskom ili toplinsko-magnetskom djelovanju.
MCCB (eng. Molded Case Circuit Breaker, prekida zalivenog kuita)
nazivna struja do 1000A. Najee daju mogunost podeavanja struje isklapanja.
Temelje se na takoer na toplinskom ili toplinsko-magnetskom djelovanju.

Vie niskonaponskih prekidaa moe biti povezano u razvodne kutije, niskonaponske
centrale ili sklopne ormarie. Karakteristike niskonaponskih prekidaa zadane su
meunarodnim standardima, kao npr. IEC 947. Veliki niskonaponski prekidai znaju biti
spojeni u sustav sa elektromotorima koji upravljaju njihovim uklapanjem i isklapanjem, to
doputa upravljanje i nadziranje prekidaa na daljinu ili automatiziranje uklapanja i
isklapanja.


119


Sl.2.2. Jednofazni prekida nazivnog napona 10A


Sl.2.3. Trofazni prekida nazivnog napona 10A po fazi


U kuanstvima se najee koristi toplinsko-magnetski MCB nazivne struje 10A koji
se montira na DIN ine. Sastoji se od:
1. poluga za uklapanje/isklapanje - koristi se za upravljanje prekidaem,
isto kao i za oitanje stanja prekidaa (uklopljeno/isklopljeno)
2. mehanizam za uklapanje/isklapanje spaja i razdvaja kontakte
3. kontakti
4. stezaljke za spajanje elektrinih vodova
5. bimetalna vrpca
6. vijak za kalibriranje koristi proizvoau za precizno ugaanje struje
isklapanja
7. svitak
8. prekida luka

120


Sl.2.4. Sastavni dijelovi standardnog 10A prekidaa


Sl.2.5. Razvodna ploa sa nekoliko prekidaa
121


2.1.2. Srednjenaponski prekidai

Pod srednjenaponske prekidae spadaju prekidai nazivnih napona izmeu 1kV i
72kV. Karakteristike su zadane meunarodnim standardima kao npr. IEC 62271. Upravljani
su strujno osjetljivim relejima, koji su gotovo uvijek postavljeni odvojeno od prekidaa i
njegovih ugraenih temperaturnih ili magnetskih prenaponskih detektora. esto su povezani u
sloenije rasklopne krugove na takav nain da ih se moe ukloniti bez naruavanja integriteta
ostatka mree. Takoer mogu biti upravljani sa udaljene lokacije pomou elektromotora.
Najee su to vakuumski, uljni, zrani i SF
6
prekidai. Danas se uglavnom koriste
vakuumski (do 35kV) i SF
6
prekidai.


Sl.2.6. Srednjenaponski prekida nazivnog napona 10kV
122



2.1.3. Visokonaponski prekidai

Ova vrsta prekidaa koristi se u prijenosu i distribuciji elektrine energije, gdje vladaju
naponi iznad 72kV. Veinom su upravljani putem elektromagneta, sa relejima koji slue kao
detektori previsoke struje. Razvrstavaju se na dvije vrste:
1. kuite izolirano od zemlje (eng. live tank), gdje je kuite na istom potencijalu
kao i vod
2. uzemljeno kuite (eng. dead tank), gdje je kuite na potencijalu zemlje

Visokonaponski prekidai dostupni su u izvedbama do nazivnog napona 765kV.
Postoje i trofazne izvedbe prekidaa gdje se prekida samo ona faza na kojoj doe do greke,
to za neke sluajeve moe osigurati veu stabilnost i pouzdanost elektrine mree. Najee
su to uljni, malouljni, pneumatski i SF
6
prekidai. U dananje vrijeme najvie se koriste SF
6

prekidai jer kod prekidaa koji koriste ulje za gaenje luka postoji opasnost od zagaenja tla
u sluaju oteenja prekidaa i izlijevanja ulja.




Sl.2.7. Visokonaponski SF
6
prekida nazivnog napona 400kV sa kuitem izoliranim od
zemlje
123




Odabir visokonaponskog prekidaa

Odabir se vri na osnovu nazivnih karakteristika propisanih odgovarajuim normama:
IEC 60694 i IEC 62271-100. Takoer, u obzir se uzimaju i lokalni atmosferski i klimatski
uvjeti, nadmorska visina, vremena otvaranja kontakata i uestalost isklapanja. Osnovne
nazivne karakteristike prekidaa visokog napona su:
nazivni napon
nazivni izolacijski nivo
nazivna frekvencija
nazivna trajna struja
nazivna kratkotrajno podnosiva struja
nazivna vrna vrijednost kratkotrajne struje
nazivno trajanje kratkog spoja
nazivni napon upravljakih i pomonih krugova
nazivna frekvencija upravljakih i pomonih krugova
nazivni tlak komprimiranog plina za pogon i prekidanje
nazivna prekidna mo
nazivni povratni napon za kratki spoj na stezaljkama aparata
nazivna uklopna mo
nazivni sklopni ciklus

2.1.4. Uljni prekidai

Uljni prekida je najstariji tip prekidaa i danas se koristi samo u SAD-u i Engleskoj.
U trenutku razdvajanja kontakata stvara se elektrini luk koji oko sebe stvara ekspandirajui
mjehur. Ulje u kotlu se tlai o stjenke kotla i poto se ne moe vie iriti, ono probija mjehur i
ulazi u jezgru luka. Na dnu kotla prekidaa se sakuplja gare, pa se ulje mora redovito
kontrolirati i mijenjati. Takoer postoji opasnost od eksplozije poklopca kotla. Postoje dvije
izvedbe: jednopolna i dvopolna. Kod ovih prekidaa ulje slui za gaenje luka, izolaciju
izmeu kotla i meufaznu izolaciju.

124


Sl.2.8. Elektrini luk u ulju


Sl.2.9. Uljni prekidai sa uzemljenim kuitem i uljni prekida sa kuitem izoliranim od
zemlje


125



Sl.2.10. Osnovni tipovi komora kod uljnog prekidaa:
a) komora sa uzdunim strujanjem plina
b) komora sa poprenim strujanjem plina
c) kombinirana komora


Sl.2.11. Uljni prekida nazivnog napona 66kV
126

2.1.5. Malouljni prekidai

Kod ovog prekidaa ulje ima samo jednu funkciju, a to je sredstvo za gaenje luka.
Kod irenja kontakata javlja se elektrini luk koji stvara plinski mjehur. Poto je cijeli prostor
ispunjen uljem ono se ne moe iriti pa se opire o stjenke, ime raste tlak. Poto je tlak velik,
ulje gura klip i opruge se steu. Luk se gasi i ponovo je prekida spreman za uporabu.

Sl.2.12. Malouljni prekida nazivnog napona 132kV
2.1.6. Hidromatski prekidai

Sredstvo za gaenje luka u ovom prekidau je destilirana voda i glikol. U trenutku
razdvajanja kontakata, oko stvara se luk u hidrinu. Hidrin ima tendenciju irenja i on se opire
o stjenke. Pomini klip se mie i sabija opruge. Hladan hidrin se iz gornjeg djela komore ulazi
u jezgru luka i gasi ga. Hidrin koji ispari odlazi u metalnu glavu gdje se ponovo kondenzira.
Zbog relativno loih izolacionih svojstava ova se tehnika naputa. Izvode se za napone do
60kV.
127


Sl.2.13. Presjek hidromatskog prekidaa

128

2.1.7. Pneumatski prekidai

Kod ovog prekidaa imamo tri izvedbe:
Komora s poprenim mlazom
Komora s radijalnim mlazom
Komora s uzdunim mlazom
Kad se kontakti razdvoje, luk u ovom sluaju nastaje u zraku. Kod ovih prekidaa luk
se izduljuje pomou zraka koji pue iz razliitih smjerova, ovisno o izvedbi. Ovi prekidai
takoer trebaju imati i kompresore za zrak.

Sl.2.14. Neki od osnovnih tipova pneumatskih prekidaa


Sl.2.15. Dvije osnovne izvedbe sapnica:
a) izvedba s jednom izoliranom sapnicom
b) izvedba s dvije metalne sapnice

129


Sl.2.16. Pneumatski prekida nazivnog napona 123kV


Sl.2.17. Pneumatski prekidai nazivnog napona 230kV i 420kV
130

2.1.8. SF6 prekidai

U ovim prekidaima se nalazi plin SF
6
koji ima dobra svojstva za gaenje luka jer ima
15% veu probojnu vrstou u odnosu na ulje. U zatvorenom poloaju isklopna opruga je
napeta pogonskim cilindrom. Kad doe do isklapanja, pomoni kontakt se odvaja od
nepominog istodobno se otvara ventil za plin koji je pod tlakom od 14 bara. Plin ulazi u
komoru i gasi luk. Plin potom ulazi u kotao gdje mu se tlak sputa na 2 bara. Kasnije
kompresor ponovo die plinu tlak na 14 bara. Kod gaenja luka plin ispunjava sve upljine
radi bolje izolacije.



Sl.2.18. Izvedba s dvije metalne sapnice


Sl.2.19. Izvedba s jednom izoliranom sapnicom
131

2.1.9. Plinotvorni prekidai

U trenutku razdvajanja kontakata nastaje luk koji gori u prostoru izmeu plinotvornog
materijala. Plinotvorni materijal u kontaktu sa lukom stvara plin. Dok su kontakti unutar
plinotvornih cijevi, tlak raste i otpuhuje luk. Ovi prekidai ne ulaze u punu redovnu uporabu
radi brzog troenja materijala.
2.1.10. Prekidai s uskim rasporom

Kod ovih prekidaa princip rada se zasniva na magnetskom polju. Polje otpuhuje luk
izmeu keramikih ploa i gasi ga. Prolaskom struje kroz zavojnicu stvara se polje koje
odreujemo pravilom lijeve ruke. Kod razdvajanja kontakata stvara se luk kojeg stvoreno
magnetsko polje iri, otpuhuje prema magnetskom rasporu i gasi.





Sl.2.20. Prikaz raspora u prekidau s uskim rasporima

132

2.1.11. DEION prekidai

Kad doe do razmicanja kontakata, nastaje luk koji se magnetskim otpuhivanjem
potiskuje prema reetki i tamo se cijepa u vie paralelnih lukova. Broj metalnih ploa ovisi o
nazivnom naponu. Kod gaenja luka bitno je da ploe ostanu hladne to se postie brzim
magnetskim otpuhivanjem.


Sl.2.21. DEION prekida

133

2.1.12. Vakuumski prekidai

Ovi prekidai u novije vrijeme se vie razvijaju radi svoje jednostavnosti, cijene i
isplativosti. Takoer, mogu se postaviti u eksplozivnu okolinu. Kod razdvajanja kontakata
nastaje luk koji gori u vakuumu u komori. U ovom prekidau struja svojim poljem tjera luk
prema rubu i time ga gasi.


A izolacijsko kuite
B kontakti
C zaslon
D zaslon
E elastini metalni mijeh



Sl.2.22. Vakuumski prekida



134

2.2. Elektrini luk

Isklapanjem prekidaa protjecanih strujom pojavit e se elektrini luk meu
kontaktima. Elektrini luk javlja se u trenutku rastavljanja kontakata, kad se kontakti toliko
ugriju da dolazi do njihovog taljenja i isparavanja zbog vrlo velike gustoe struje na dodirnoj
plohi. Prostor meu kontaktima postaje radi toga vodljiv za struju, pa ona nastavlja protjecati i
pored toga to su se kontakti rastavili. Vodljivost meu kontaktima raste radi termoionizacije.
Molekule plina raspadaju se na ione i elektrone, a njihova ionizacija, a s tim i vodljivost,
naglo rastu s porastom temperature.


Slika 2.1. Temperatura u elektrinom luku u ovisnosti o udaljenosti od sredita luka

Kao to se vidi iz slike najvia temperatura je u jezgri luka, presjek luka je
proporcionalan s jainom struje, a temperatura se naglo smanjuje s udaljavanjem od jezgre.

135


Slika 2.2. Karakteristika napon-struja luka (a) i karakteristika napon-struja za otpor
nezavisan o struji (b)
Otpor luka ovisan je o ionizaciji prostora meu kontaktima, stupanj ionizacije ovisi o
temperaturi, a ova o koliini topline koja se akumulira u luku. Ta toplina je razlika izmeu
topline razvijene u luku, koja je proporcionalna produktu napona u
l
i struje i
l
luka, i topline
koja se predaje okolini. Otpor luka odreene duljine i u odreenom mediju jest funkcija struje
i
l
. Ovisnost otpora luka prikazana je na slici 2.2..
Pad napona u luku moemo podijeliti na dio neposredno uz kontakte i na dio u
ostalom prostoru meu kontaktima. Pad napona uzdu luka moe se prikazati relacijom:

l l
V l
(2.1)


Slika 2.3. Pad napona uzdu luka
136

=
a
+
k
, (2.2)

a
je pad napona neposredno uz anodu,
k
je pad napona neposredno uz katodu, a l
l

razmak meu kontaktima. Veliine i su ovisne o temperaturi luka, tlaku i mediju meu
kontaktima, materijalu i izvedbi kontakata. Opadanjem temperature jezgre luka poveava se
pad napona po jedinici duljine () i pad napona neposredno uz kontakte (). Poveanjem
tlaka medija u kojem gori luk poveava se takoer pad napona luka. Najvei relativni pad
napona po jedinici povrine ima vodik, pa se zbog toga i upotrebljavaju ulje i voda kao mediji
za gaenje luka.

2.3. Gaenje luka

Gaenje luka sloen je proces na koji utjeu elektrine, magnetske, kemijske,
termodinamike i hidrodinamike pojave. Koja e od tih pojava prevladati i preuzeti glavni
utjecaj na gaenje luka ovisi o vrsti sklopke i mediju za gaenje luka. U svim sluajevima
potrebno je:
vrlo brzo poveati razmak meu kontaktima
smanjiti presjek luka
osigurati intenzivno odvoenje topline.
Gaenje luka izmjenine struje olakano je injenicom da napon i struja luka nakon
svake poluperiode prolaze kroz vrijednost nula. U trenutku kada struja prolazi kroz vrijednost
nula gasi se luk, koji e se ponovo pojaviti ako je napon potreban za ponovno paljenje luka
manji od napona mree, odnosno ako je napon mree dovoljan da svlada elektrinu vrstou
razmaka meu kontaktima. Nasuprot tome ako je napon za ponovno paljenje luka vei od
napona mree luk se nee ponovno upaliti i gaenje e biti postignuto.




3. ISPITIVANJA VAKUUMSKIH PREKIDAA SREDNJEG NAPONA
(KONAR EASN VK 24-16-12)

Vakuumski prekida serije VK primjeren je potrebama domae elektrodistribucijske
mree, a dobro se uklapa i u industrijska postrojenja.

3.1. Konstrukcija prekidaa

Vakuumski prekidai serije VK (kompaktna izvedba) zasnovani su na najnovijoj
generaciji vakuumskih komora minimalnih dimenzija i masa. Predvieni su za unutarnju
137

ugradnju, a grade se za nazivne napone do 38 kV, prekidne/uklopne moi 40/100 kA,
te nazivne struje do 3150 A, s polovima u izolacijskim cijevima kao nosaima primarnog
strujnog kruga. Izvedeni su kao tropolne i jednopolne jedinice.

Prekidai su graeni i ispitani u skladu s IEC normama (Publikacija 62271-100).
Vakuumski prekidai serije VK, prema slici 1, sastoje se od sljedeih sklopova:


Slika 3.1. Konstrukcijska shema vakuumskog prekidaa serije VK


Vakuumski prekidai serije VK, prema slici 3.1, sastoje se od sljedeih sklopova:

A- Polovi
B- Pogonski mehanizam
C- Postolje
D- Prijenosno poluje
P1,P2- Prikljuci polova
1- Izolacijski cilindar od epoksidne smole armirane staklenim vlaknima
2- Vakuumska luna komora
3- vrsti nosa gornji
4- Pomini kontakt
5- Fleksibilni kontakt
6- Kuite donjeg prikljuka
7- Nastavak pominog kontakta vakuumske lune komore
8- Izolacijska vezna motka
9- Prijenosna poluga (klackalica)

Pogonski mehanizam vakuumskih prekidaa serije VK je standardni, u praksi
provjereni mehanizam m5. To je opruni akumulacijski pogonski mehanizam s mehanikim
slobodnim isklopom. Mehanizam ima mogunost povratka vika energije nakon uklapanja,
138

to ga ini veoma trajnim i pouzdanim. Pogonski mehanizam je u osnovnoj izvedbi opremljen
elektromotornim pogonom, krajnjom sklopkom elektromotora, okidaima za uklop i isklop,
ureajem za spreavanje uzastopnih sklapanja, signalnim ureajem s 5 radnih i 5 mirnih
kontakata i 24-polnim konektorom za pristup sekundarnim strujnim krugovima.

3.2. Tehnike karakteristike prekidaa


Slika 3.2. Elektrine sheme djelovanja prekidaa sa svim prigradnjama














139


Tipna oznaka

VK
24-16-8
VK
24-16-12
VK
24-25-8
VK
24-25-12
VK
24-25-25
Nazivni napon

kV 24 24
Nazivni podnosivi izmjenini
napon 50Hz/ 1 min
kV 50 50
Nazivni podnosivi udarni
napon 1,2/50s
kV 125 125
Nazivna frekvencija

Hz 50 50
Nazivna struja

A 800 1250 800 1250 2500
Nazivna podnosiva struja
kratkog spoja (3s)
kA 40 25
Nazivna uklopna struja
(uklopna mo)
kA 100 63
Nazivna isklopna struja
(prekidna mo)
kA 40 25
Istosmjerna komponenta
kod asimetrine struje
% 32
Nazivna struja za jedinstvenu
kondenzatorsku bateriju
A 400
Vrijeme otvaranja

ms 45
Vrijeme zatvaranja

ms 70
Vrijeme trajanja luka kod
nazivne prekidne moi
ms 10-15
Vrijeme prekidanja

ms 70
Nazivni slijed operacija

O 0,3 s CO 3 min CO
Mehanika trajnost
prekidaa
skla-
panja
20000
Elektrina trajnost kod
nazivne struje
skla-
panja
2500
Elektrina trajnost kod
nazivne prekidne moi
skla-
panja
50
Potroak uklopnog/
isklopnog okidaa
W/VA 250
Potroak elektromotornog
pogona
W/VA do 225
Masa prekidaa

kg ~80 ~140 ~155


Slika 3.3. Tehnike karakteristike vakuumskog prekidaa
140



Slika 3.4. Popis i karakteristike opreme i prigradnji na vakuumskom prekidau

3.3. Ispitivanja vakuumskih prekidaa serije VK

Ispitivanja visokonaponske opreme (u ovom sluaju prekidaa) dijele se na tipna i
rutinska. Tipna ispitivanja, koja se provode na svakom novom tipu, kako bi se ustanovilo
da li tip koji je dizajniran zadovoljava zahtjeve koje propisuju norme IEC. Ova
ispitivanja provode se za svaki tip prekidaa kojem se razlikuju osnovni parametri (napon,
prekidna mo) i ne ponavljaju se ukoliko su postignuti zadovoljavajui rezultati, ili ukoliko
se ne rade znaajniji zahvati u konstrukciju prekidaa (npr. promjena pogonskog mehanizma)
koji bi mogli znatnije utjecati na njegov rad. Nakon provedenih tipnih ispitivanja ustanova u
kojoj su provedena izdaje tipni atest o tome da je oprema zadovoljila zahtjeve propisane
odgovarajuim normama. Za vakuumske prekidae serije VK (nazivni napon 12 38 kV)
primjenjuje se norma IEC 62271-100 (2000.god.) High Voltage Switchgear and
Controlgear - part 100 High Voltage Alternating Current Circuit Breakers. Primjenjuju se i
vezane norme (npr. IEC 60694 High Voltage Switchgear and Controlgear gdje su
opisani uvjeti okoline, ispitni naponi i drugo (navedena norma vrijedi i za rastavljae, rastavne
sklopke, postrojenja i drugu opremu).
Nakon to su provedena sva propisana tipna ispitivanja, ovlatena ustanova izdaje
certifikat kojim se dokazuje da je odreeni tip prekidaa provjeren provoenjem tipnih
141

ispitivanja. Certifikati su ogranieni vremenski (imaju datum do kojeg vrijede, obino je to 3
godine od datuma izdavanja) nakon kojeg roka se moe zatraiti ponovno ispitivanje ili
ponovno izdavanje certifikata, ukoliko se u dizajnu prekidaa nita znaajno nije mijenjalo.
Izdavanjem certifikata ovlatena ustanova preuzima odgovornost za tonost podataka
navedenih u tom dokumentu. Ispitivanje prekidne moi (breaking capacity) u pravilu se ne
provodi u vlastitom ispitnom laboratoriju ak ako ga tvornica i posjeduje, pa ak niti u
vlastitoj zemlji, kako se ne bi dovodila u pitanje objektivnost rezultata (Konar EASN koristi
ispitni laboratorij CESI Milano, Italija). Brojni mali i srednji proizvoai
ove opreme koriste nekoliko renomiranih europskih laboratorija:
CESI Milano, Italija
KEMA Arnhem, Nizozemska
IPH Berlin, Njemaka,
VEIKI VNL, Maarska, te drugi
Napomena: Veliki proizvoai (Siemens, ABB) imaju vlastite laboratorije snage.

Rutinska ispitivanja provodi proizvoa na svakom proizvedenom primjerku
prekidaa, kako bi se ustanovilo da je on ispravan i da zadovoljava ranije postavljene kriterije.
Kao i za tipska, i za rutinska ispitivanja vakuumskih prekidaa serije V K
(nazivni napon 12 38 kV) primjenjuje se norma IEC 62271-100 (2000.god.) High
Voltage Switchgear and Controlgear - part 100 High Voltage Alternating Current Circuit
Breakers.

3.3.1. Tipna ispitivanja koja se provode na vakuumskim prekidaima

1. Ispitivanje dielektrine vrstoe
Ispitivanje se provodi na prekidau koji je u potpunosti montiran, kao za ugradnju u
trafostanicu. Uvjeti okoline (tlak, temperatura) su normalni, tj. prema IEC 60694 tj. onakvi
kakvi se predviaju za redovni rad prekidaa. Preporuljivo je da temperatura tijekom
ispitivanja bude izmeu +10 i +40C. Korekcija izmjerenih vrijednosti temperature
prilikom zagrijavanja obzirom na temperaturu okoline se ne provodi.

Ispitivanje se obavlja udarnim naponom oblika 1,2/50s. Ispitni naponi navedeni su u
IEC 60060, kako slijedi:
Za nazivni napon 12 kV, ispitni napon iznosi 75 kV
Za nazivni napon 24 kV, ispitni napon iznosi 125 kV
Za nazivni napon 36 kV (u Hrvatskoj 38 kV), ispitni napon iznosi 170 kV
Ispitivanje se provodi na slijedei nain:
Prva serija sastoji se od primjene udarnog napona navedenog oblika i iznosa sa 15
uzastopnih udara izmeu prikljuaka, nakon ega se okree polaritet stezaljki.
Druga serija provodi se na isti nain, sa po 15 udara prema zemlji.
Prekida je zadovoljio ispitivanja ukoliko su ispunjeni slijedei kriteriji:
- broj proboja u seriji od 15 udara ne smije prelaziti 2
- ne smije se dogoditi niti jedan proboj prema zemlji
142


2. Ispitivanje zagrijavanja glavnog strujnog kruga
Ispitivanje zagrijavanja provodi se prema toki 6.3.1. IEC 60694. Ukoliko prekida
nema vie prekidnih mjesta spojenih u seriju (to kod VK nije sluaj postoji samo po jedno
prekidno mjesto u vakuumskoj komori, u svakom polu).
Ispitivanje se provodi u zatvorenom prostoru, kako bi se smanjilo eventualno hlaenje
uslijed strujanja zraka. Ispitivanje zagrijavanja se vri nazivnom strujom aparata, koja treba
imati standardni sinusni oblik, nazivne frekvencije koja smije odstupati od 5% do +2%.
Frekvencija se navodi u ispitnom izvjetaju.
Zagrijavaju se sva tri pola istovremeno, tj. tijekom ispitivanja simulira se
najnepovoljnija situacija koja se u pogonu moe pojaviti. Mjeri se porast temperature na
prikljucima glavnih strujnih krugova aparata i privremenoj vezi (sabirnica) na udaljenosti od
1 m od prikljuaka aparata. Ta razlika u temperaturi ne smije prelaziti 5C. Oblik i dimenzije
privremenog prikljuka (npr. bakrena sabirnica dimenzija 60x12mm ista se koristi za
nazivnu struju 1250 A ) treba biti navedena u ispitnom izvjetaju.
Privremeni ispitni krug treba koncipirati tako da on znatno ne utjee na rezultate
mjerenja.
Ispitivanje se provodi tijekom duljeg vremena, tako da se u ispitnom krugu postigne
stabilno stanje (kriterij temperatura se ne smije mijenjati vie od 1C ili 1K tijekom 1 sata).
Za mjerenje temperature koriste se termo sonde na odgovarajuem broju (prema
Konarevim internim protokolima min. 12) mjernih mjesta. Na mjernim mjestima potrebno je
osigurati dobar kontakt, a termosonde termometri ili termoparovi, trebaju biti zatieni od
parazitskog zagrijavanja/hlaenja, kako bi se postigao to toniji rezultat. Interpretacija
dobivenih rezultata vri se prema tablici Limits of temperature and temperature rise for
various parts, materials and dielectrics of high-voltage switching devices (IEC 60694).
Tijekom zadnje etvrtine ispitnog perioda mjeri se i temperatura okolnog zraka u prostoriji
gdje se vri ispitivanje i to se takoer navodi u ispitnom izvjetaju. Prilae se i skica
kompletnog kruga s aparatom, na kojoj su oznaena mjerna mjesta sa pripadajuim
brojevima. Rezultati se navode u tablici.

3. Mjerenje otpora glavnog strujnog kruga
Ovo mjerenje provodi se radi usporedbe izmeu sklopnih aparata koji su ispitani (i
zadovoljili) na zagrijavanje i ostalih aparata istih nazivnih parametara, koji se podvrgavaju
rutinskim ispitivanjima.
Mjerenje padova napona glavnih strujnih krugova moe se provoditi istosmjernom
strujom bilo koje vrijednosti izmeu 50A= i nazivne struje aparata. Pri tipskim i rutinskim
ispitivanjima u KONAR EASN koristi se istosmjernom strujom 100A= za ovo ispitivanje.
Mjerenje padova napona uobiajeno se provodi prije i nakon provoenja ispitivanja
zagrijavanja glavnog strujnog kruga, kada se aparat ispitan na zagrijavanje ohladio na
temperaturu okoline. Izmjerene vrijednosti otpora u oba sluaja ne smiju odstupati za vie od
20%. Izmjerene vrijednosti ovih otpora navode se u tipnom izvjetaju, u koji se upisuju i
ostale relevantne vrijednosti: vrijednost struje kojom je ispitivanje provoeno, temperatura
okoline.


143


4. Ispitivanje mehanike trajnosti (IEC 62271-100, toka 6.101.2.)
Postoji razlika u preporukama starog IEC 56/87 i najnovijeg IEC 62271-100! Ovdje je
navedena najnovija preporuka. Provoenje ispitivanja mehanike trajnosti za klasu prekidaa
M1 sastoji se od 2000 uzastopnih mehanikih sklapanja, prema slijedeim kriterijima:

Slijed operacija Sekundarni napon Broj sljedova operacija
Prekidai namijenjeni
za APU
Prekidai koji nisu
namijenjeni za APU
C-t
a
-O-t
a
Minimalni 500 500
Nazivni 500 500
Maksimalni 500 500
O-t-CO-t
a
-C-t
a
250 -
CO-t
a
- 500
- O=otvaranje (opening)
- C=zatvaranje (closing)
- CO=zatvaranje iza kojeg odmah slijedi otvaranje (bez ikakvog vremenskog intervala)
- t
a
= vrijeme izmeu dvije operacije potrebno da se uspostave poetni uvjeti i/ili sprijei
neeljeno zagrijavanje dijelova prekidaa (definirano je od strane proizvoaa, u nekim
ciklusima je 3min, a u nekim 15s

Provoenje ispitivanja mehanike trajnosti za klasu prekidaa M2 (proireno ispitivanje
mehanike trajnosti za prekidae koji rade u tekim uvjetima ili na mjestima gdje su esta
sklapanja) sastoji se od 10.000 uzastopnih mehanikih sklapanja.
Za obje klase prekidaa (M1 i M2) prije poetka mehanikih ispitivanja treba provesti
slijedee testove:
5 ciklusa CO sa nazivnim sekundarnim naponom (u praksi - okidai za
uklop i isklop; Un=100%)
5 ciklusa CO uz minimalni sekundarni napon (u praksi - okidai za
uklop Un=85%; okida za isklop Un=70%)
5 ciklusa CO sa najviim sekundarnim naponom (u praksi - okidai za
uklop i isklop; Un=115%)
Tijekom ispitivanja prati se ponaanje prekidaa i snimaju se brzine kontakata
(osciloskopom ili ekvivalentnim ureajem ureaj za mjerenje vremena uklopa i isklopa).
Barem jedan oscilogram treba priloiti uz ispitni izvjetaj.

144



5. Ispitivanje kratkotrajnom podnosivom i vrnom strujom (IEC 60694 toka
6.5.)
Glavni strujni krugovi prekidaa trebaju biti ispitani kratkotrajnom podnosivom i
vrnom strujom, kako bi se provjerila njegova sposobnost da izdri takvu pojavu u mrei. Test
se provodi pri nazivnoj frekvenciji uz toleranciju 10%. Nazivne vrijednosti podnosive struje
i pripadajua vremena nalaze se u tablici tehnikih karakteristika prekidaa serije VK. (slika
3.3.)

6. Ispitivanje prekidne i uklopne moi za tropolni i jednopolni kratki spoj
(primijenjena norma je IEC 62271-100/2000 toka 6.103., te vezane norme
kako se u ovoj navodi)
Ispitivanje prekidne i uklopne moi za kratki spoj najzahtjevnije je ispitivanje kojoj se
podvrgava ova vrsta opreme. Ispitivanje se obavlja tako da se u ispitnom krugu simuliraju
parametri kvara najtei uvjeti koji se mogu pojaviti u mrei tj. maksimalna struja tropolnog
kratkog spoja koju prekida treba prekinuti i ostati mehaniki i elektriki funkcionalan
(neoteen).
U Hrvatskoj ne postoji laboratorij u kojem je mogue postii takve parametre, pa se
oprema ispituje u meunarodno priznatim ispitnim stanicama. Vakuumski prekidai serije VK
ispitani su na uklopnu i prekidnu mo u laboratoriju CESI, Milano, Italija.
Prekida se podvrgava ispitivanju nazivne uklopne i prekidne moi pri nazivnom
slijedu operacija (O-0,3s-CO- 3min ili 15s-CO) u slijedu:
10% nazivne prekidne moi
30% nazivne prekidne moi
60% nazivne prekidne moi
100% nazivne prekidne moi.
Za ovo ispitivanje ispitni napon (prosjena vrijednost) ne smije biti manja od
vrijednosti nazivnog napona, te ne smije biti vea od 10% iznad nazivnog napona bez
suglasnosti proizvoaa. Razlike izmeu primijenjene vrijednosti na pojedini pol ne smiju biti
vee od 5%.
Napomena koja se odnosi na nain gaenja luka:
Budui da vakuum kao sredstvo (medij) za gaenje luka ima tzv. neovisnu
karakteristiku gaenja (energija luka ne ovisi direktno o struji kratkog spoja), osnovni kriterij
za zadovoljavajue rezultate ispitivanja je prekidanje nazivne prekidne struje kratkog spoja i
uklapanje pripadajue nazivne uklopne struje (2,5 puta vea od nazivne prekidne moi
vidjeti tablicu tehnikih karakteristika slika 3.3.).
Na primjer, kod prekidaa koji za gaenje koriste ulje ili plin SF6, moe se dogoditi da
10% prekidne moi uzrokuje vea oteenja opreme od prekidanja nazivne prekidne moi, pa
u propisima jo uvijek stoji ovakav slijed ispitivanja.
Tonost ispitivanja dozvoljava odstupanje prekidne i uklopne moi s tolerancijom 5%
u odnosu na zahtijevane parametre.
145

U ispitno izvjee navode se svi parametri prekidaa, te podaci o rezultatima
ispitivanja zajedno sa pripadajuim oscilogramima, te opis stanja prekidaa.
Najei problemi prilikom ovog ispitivanja vakuumskih prekidaa koji se mogu
pojaviti su dvojaki: problemi prilikom uklopa, ukoliko doe do zavarivanja kontakata uslijed
pojave pretpaljenja luka prije uklopa, pa prekida nakon toga ne moe normalno isklopiti, te
problemi prilikom isklopa ukoliko prekida ne moe niti prekinuti zadanu struju kratkog
spoja.
Na slici je prikazan tipini oscilogram za vakuumski prekida slijedeih nazivnih
parametara:
nazivni napon 12kV
nazivna prekidna/uklopna mo 25(62,5)kA
nazivna struja 1250A


Slika 3.5. Oscilogram prekidanja struje 25kA uz povratni napon 12,3kV

Za jednopolni kratki spoj na trolopnom prekidau, primijenjeni ispitni napon ne smije
biti manji od
3
U
prema zemlji, te ne smije biti vei od 10% iznad nazivnog napona bez
suglasnosti proizvoaa. Za dobivanje potvrde da je prekida valjan potrebno je dokazati da
moe jednopolno prekinuti nazivne parametre s istosmjernom komponentom koja ne prelazi
20% .

Slijedei kriterij za ispitivanje prekidne moi jest ispitivanje istosmjerne komponente
(asimetrija).
Za vakuumske prekidae serije VK ispituje se prekidanje istosmjerne komponente u
visini 32%.



146

7. Ispitivanje prekidne moi za kapacitivne struje (primijenjena norma je IEC
62271-100/2000 toka 6.111., te vezane norme kako se u ovoj navodi)
Ovo ispitivanje radi se kako bi se dokazalo da je prekida sposoban prekidati
kapacitivne struje koje se mogu pojaviti u mrei:
kapacitivne struje zranih vodova
kapacitivne struje energetskih kabela
kapacitivne struje samo jedan kondenzator, a kondenzatorske
baterije
kapacitivne struje back-to-back kondenzatorskih baterija

Jedinstvena kondenzatorska baterija je sastavljena od jednog kondenzatora, a back-to-
back kondenzatorska baterija je sloena ili baterija sastavljena od vie segmenata.

Prema vaeem novom propisu definirane su dvije klase prekidaa obzirom na
mogunost prekidanja kapacitivnih struja:
C1 (sa niskom vjerojatnou ponovnog paljenja luka prilikom
prekidanja kapacitivnih struja - restrike) za koje je dozvoljeno neto vie navedenih
pojava nego za zahtjevniju klasu C2
C2 (sa vrlo niskom vjerojatnou ponovnog paljenja luka prilikom prekidanja
kapacitivnih struja - restrike).

Prekida se ispituje prema ispitnim procedurama opisanim u normi. Prekida
zadovoljava ukoliko su ispunjeni slijedei kriteriji:
Klasa C1: nema pojava ponovnog paljenja luka ili se pojavljuje jedno
ponovno paljenje unutar propisanih ispitnih procedura. Ukoliko se to dogodi, ispitnu
proceduru treba ponoviti bez ikakvih dorada ili popravaka na prekidau. Prekida
zadovoljava ukoliko ponovljeno ispitivanje bude provedeno sa zadovoljavajuim
rezultatom.
Klasa C2: ne pojavljuje se ponovno paljenje luka

3.3.2. Rutinska ispitivanja prekidaa serije VK

Za seriju VK prekidaa predviena su slijedea rutinska ispitivanja:
- ispitivanje dielektrine vrstoe glavnih strujnih krugova jednominutnim
podnosivim naponom industrijske frekvencije (ispitni naponi za odgovarajue nazivne
napone navedeni su u tablici tehnikih karakteristika prekidaa)
- ispitivanje dielektrine vrstoe sekundarnih strujnih krugova jednominutnim
podnosivim naponom (ispitni napon 2 kV prema zemlji)
- mjerenje otpora glavnih strujnih krugova istosmjernom strujom 100 A= (za
svaki pol zasebno) - mV
- vrijeme zatvaranja
- vrijeme otvaranja
- ispitivanje funkcionalnosti prekidaa sa snienim upravljakim naponom (85%
nazivnog upravljakog napona za uklop, 70% za isklop) 5 sklapanja
147

- ispitivanje funkcionalnosti prekidaa sa povienim upravljakim naponom
(115% nazivnog upravljakog napona za uklop i isklop) 5 sklapanja
- ispitivanje funkcionalnosti isklopa uz napajanje preko glavnih kontakata
prekidaa 5 sklapanja
- mehaniko ispitivanje u slijedu O-t-C (t=3sec) 5 sklapanja

O provedenim rutinskim ispitivanjima prekidaa izdaje se ispitni list u kojem je
naveden tip i tvorniki broj prekidaa, njegova mjerna skica i elektrina shema, te ostali
relevantni podaci (natpisna ploica motora, podaci o vakuumskoj komori ugraenoj u
prekida, podaci o signalnom ureaju, okidaima za uklop i isklop, te ostalim prigradnjama
ukoliko se prigrauje dodatni okida za isklop, podnaponski i prekostrujni prekida ili
primarni prekostrujni prekida, rade se dodatna ispitivanja svakog od njih i ti podaci se
takoer navode u ispitnom listu.
Za aparat se izdaje garancija proizvoaa u trajanju od 18 mjeseci od dana isporuke,
ime se dokazuje da je ispravan i spreman za ugradnju.
Komponente koje se kupuju (npr. elektromotor, vakuumska komora i dr.) takoer
podlijeu ispitivanjima ulazne kontrole u svrhu provjere njihovih parametara i kvalitete. Isto
vrijedi i za materijal koji se koristi za gradnju ovog i drugih proizvoda. Ispitivanja se provode
prema procedurama u skladu s normom ISO 9001:2000, u skladu s kojim su drutva
certificirana za razvoj, konstrukciju, proizvodnju i odravanje elektrinih aparata i modula
srednjeg napona.

3.4.Dijagnostika ispitivanja

Pravovremeno i pravilno odravanje prekidaa jedan je od vanijih preduvjeta
pouzdanog pogona i ekonomine cijene eksploatacije u elektroenergetskim postrojenjima.
Prekidai predstavljaju dio kapitalne opreme u elektroenergetskim postrojenjima.

Dijagnostikim ispitivanjima prate se promjene i tendencije promjena:
kvalitete medija za gaenje
kvalitete krute izolacije
otpora glavnih strujnih krugova
pogonskih vremena
upravljakih vremena
gibanja kontakata
troenja kontakata

Dijagnostika prekidaa treba odrediti stanje prekidaa s ciljem procjene pouzdanosti
daljnjeg pogona i predlaganjem naina i obujma odravanja.
Dijagnostika ispitivanja trebaju omoguiti:
otkrivanje kvara jo u zaetku
odreivanje prirode i obujma kvara
predvianje potrebe za odgovarajuim radovima odravanja
148

korektivne radove na slinim aparatima
U sluaju da je prekida u ispravnom stanju, intervali meu revizijama mogu se jo
vie produiti, dok uoene nepravilnosti ukazuju na potrebu intervencije i prije propisanog
vremenskog intervala kako bi se izbjegli vei kvarovi tijekom pogona.
Krajnji cilj upotrebe dijagnostikih metoda je promjena filozofije odravanja
prekidaa od vremenski baziranog odravanja na odravanje prema uvjetima, a u svrhu
pouzdanijeg i ekonominijeg rada i eksploatacije cijelog elektroenergetskog postrojenja.
Tijekom pogona prekidai mogu biti izloeni razliitim vrstama naprezanja:
elektrina (prekidanje struje kvara, sklopni i atmosferski udari
prenapona i dr.)
mehanika (sile kod sklapanja, elektrodinamike sile struja kratkog
spoja i dr.)
toplinska (temperatura okoline, zagrijavanje nazivnom strujom, strujom
kvara i dr.)
kemijska (produkti raspadanja medija zbog elektrinog luka, praina,
vlaga i dr.)


Slika 3.7.Dijagnostika ispitivanja visoko i srednjenaponskih prekidaa

149


Slika 3.8.Slika kontakta sa termovizijskom kamerom






3.5. Ureaji za ispitivanje prekidaa

Ureaj za mjerenje vremena odziva visokonaponskih sklopnih aparata
Tip: mmu-4 ELVIRA


Osnovni podaci o ureaju:
- dva pokretaka naponska ulaza 40 - 220 Veff(Uk, Iz)
- deset beznaponskih mjernih ulaza (A-J)
- ugraeni izvor mjernog napona priblino 12 VDC (m)
- osigura -F1 izvora mjernog napona 1A tromi
- optereenje mjernih kontakata do 150 mA
- kristalom kvarca nadzirana vrem. baza 0.5 ms
- uskladba mjernog odsjeka krae od 0.1 ms
- mjerni odsjeak vremena 750 ms
- prikaz na zaslonu od tek. kristala brojani
- prikaz na listu papira A4 brojani i slikovni
- veznik za prijenos podataka na pisa paralelni (centroniks)
- veznik za prijenos podataka u PC serijski
- programska podrka za PC raunalo (opcija)
- temperaturno radno podruje +10C - +30C
150

- napajanje 230 V AC -15%-+10% priblino 20VA
- osigura napajanja -F2 300 mA (unutar ureaja)
- zatita od dodirnog napona oklapanjem ureaja
- zatita od napona dodira uzemljenjem ureaja
- metalna kutija veliine 180 x 80 x 155 mm
- masa ureaja bez pisaa priblino 1500 grama

Prijenosni mjerni ureaji mmu-4 elvira i mmu-4 elvira v2.1, jednostavnim rukovanjem
i prikazom rezultata mjerenja na ugraenom zaslonu od tekuih kristala, prilagoen je radu u
elektroenergetskim postrojenjima tijekom odravanja sklopnih aparata. Deset beznaponskih
mjernih ulaza (A-J) i dva pokretaka naponska ulaza (Uk,Iz) izvedena za jednostavan utini
kontakt banana utikaima, zadovoljavaju potrebe korisnika tijekom mjerenja vremena
djelovanja pojedinih sklopova visokonaponskog sklopnog aparata. Pojavom napona
upravljanja, na jednom od dva pokretaka naponska ulaza (Uk,Iz), pokree se program
prihvaanja stanja pokretakih i mjernih ulaza.
Preuzimanje stanja svih dvanaest ulaza obavlja se svakih 0.5 ms tijekom mjernog
odsjeka vremena od 750 ms. Prikupljeni podaci o vremenu djelovanja svih ulaza proiuju
se prije brojanog ispisa u izlaznoj listi i prikaza na zaslonu od tekuih kristala. Uobiajena
titranja kontakata mehanikih sklopova visokonaponskih sklopnih aparata, vremena trajanja
manje od 2 ms za mjerne ulaze i vremena trajanja manje od 10 ms za pokretake naponske
ulaze, nee biti prikazana. Elekrino odvajanje programskog i ulaznog dijela ureaja
poveava pouzdanost mjernog ureaja mmu-4 elvira v2.1, pri radu u elektroenergetskom
postrojenju sa izraenim uticajem elektrinog polja. Povezivanjem sa osobnim raunalom,
podaci se mogu pohranjivati na svim uobiajenim medijima za pohranu podataka. (HDD,
FDD, CD-R i sl.)

Ureaj za mjerenje padova napona Tip:EMO 100 DC, EMO 100DC v 2.1


Osnovni podaci o ureaju:
-napajanje 230 VAC 10 %
- nazivna snaga cca 250 VA
- ispitna istosmjerna struja 100 A 2,0 %
- prikaz na LCD zaslonu kl.1,5 100,0 A DC / 199,9 mV DC
- izolacija 2 kV 50 Hz 1 min
- temperatura djelovanja -10 C - +55 C
- rel. vl. zraka, bez kondenzacije do 80%
- vrijednost ispitivanog malog otpora: 010 m.( U: 01,0 V)
- P/F vodi presjeka 25 mm
2

151

05 m (U: 00,5 V) - P/F vodi presjeka 35 mm2 ( do 6 m )
- temperaturna zatita ureaja
- zatita od dodirnog napona oklapanjem ureaja
- zatita od napona dodira uzemljenjem ureaja
- temperatura skladitenja od -10 C do +50 C
- temperaturno radno podruje od +5 C do +30 C
- relativna vlanost zraka do 80% bez kondenzacije
- metalno kuite 220 x 180 x 140 mm
- masa ureaja cca 2,5 kg

Primjena:

Ureaji za mjerenje malih, djelatnih otpora, EMO 100DC i EMO 100DC v2.1
prijenosni su ureaji, namjenjen kontroli kvalitete spojeva i kontakata, kontaktnog tlaka
sklopnih i rastavnih aparata u elektroenergetskim postrojenjima i dijelovima postrojenja gdje
su nazivne struje aparata vee od 100 A, ispitnom istosmjernom strujom veliine 100A DC:
- sklopni aparati i aparature
- sabirnice (izolirane, oklopljene i sl.)
- metalom oklopljena i plinom izolirana postrojenja
- spojni vodovi
- provodni izolatori
- razne spojnice i spojevi
Novim rjeenjima i brojanim prikazom mjernih veliina struje i napona ( 100,0 A DC
/ 199,9 mV DC), ovaj ureaj odlikuje:
- mala masa ureaja /cca 2,5 kg /
- robusno metalno kuite
- automatsko odravanje nazivne ispitne struje
- etveroino mjerenje pada napona na kontaktima
- vrlo jednostavno rukovanje (prikljui i izmjeri)
- direktno oitanje mjernih veliina napona i struje
Galvanska odvojenost mrenog napajanja i ispitnog kruga i mali napon (do 10 V)
ispitnog kruga, omoguuju siguran rad tijekom
ispitivanja, te zatitu od strujnog udara.


Ureaj za ispitivanje kvalitete vakuuma u komorama vakuumskih prekidaa
Vacuum Checker VC-35

VC-35 Regulirani i stabilizirani istosmjerni naponski izvor za ispitivanje vakumskih
prekidaa izveden sa kapacitivnim multiplikatorom, sa kompenziranim prikljunim kablom za
tono pokazivanje ampermetra.

152

Osnovni podaci o ureaju:
-Izlazni napon 0...37,5 kVdc na teretu veem od 100 M
- Izlazna struja 0,5 mA max. automatski ogranieno
- Mjerna podruja ampermetra x1 0...5 A, x10 0...50 A, x100 0...500 A
- Automatski punja za ugraeni akumulator 12 V, 2 Ah
- Zvuni signalizator ukljuen visoki napon
- Radna temperatura -20...+40C
- Relativna vlaga manje od 80%
-.Napajanje 220...240 Vac, 50/60 Hz, 0.5 A max. Ureaj se moe koristiti napajan iz vlastite
baterije. Kod punih baterija cca. 20 minuta.
- Dimenzije Alu-box, 200x350x470 mm

Nain upotrebe pri ispitivanju vakuumske komore na prekidau:
1. Osigurati i provjeriti beznaponsko stanje
2. Provjeriti da je vakuumski prekida u isklopljenom poloaju
3. Prekida POWER ureaja VC-35 (vacuum checker) staviti u iskljueni poloaj
4. Mreni kabel ukljuiti u utinicu 220VDC
5. Regulator poloaja staviti u MIN poloaj
6. Spojiti ispitni (test) kabel na podruje (RANGE) 500A
7. Spojiti ispitni kabel na VC-35
8. Spojiti crni konektor ispitnog kabela na donji dio pola vakuumskog prekidaa
9. Spojiti utu icu ispitnog kabela na uzemljenje vakuumskog prekidaa
10. Ukljuiti napajanje ureaja sklopkom POWER zvuni signalizator emitira isprekidani
ton, zasvijetli kontrolna lampica HIGH VOLTAGE
11. Polako poveati napon regulatora napona do potrebnog iznosa prema proizvoakoj
specifikaciji i tipu vakuumskog prekidaa kontrolom na voltmetru i porast struje na
ampermetru. Po potrebi odabrati odgovarajue mjerno podruje struje selektorom RANGE
(Napomena: svi vakuumski prekidai ispituju se sa 35kV= u trajanju od 5 sekundi uz
meukontaktni razmak 12mm. Kada je struja kroz vakuumsku komoru vea od 0,5 mA,
ureaj VC-35 automatski se iskljuuje, pali se lampica OVERLOAD VAKUUMSKI
PREKIDA NIJE ISPRAVAN, KVALITETA VAKUUMA JE LOIJA OD PROPISANE!
12. Ukoliko tijekom mjerenja zasvijetli lampica LOW BATT nee biti mogue postii puni
iznos napona. Potrebno je napuniti baterije.
13. Punjenje ispranjenih baterija: ostaviti ureaj ukljuen u mrenu utinicu 229VDC
nominalno 14 sati ili dulje. Sklopku POWER nije potrebno ukljuiti za vrijeme punjenja
baterija
14. Ukoliko se pojave bilo kakve nepravilnosti u radu ureaja, treba ga ODMAH
ISKLJUITI pritiskom na tipkalo EMERGENCY SHUT DOWN
153

4. ODRAVANJE VAKUUMSKIH PREKIDAA

Aktivnosti su podijeljene na periodike preglede, revizije (planirane aktivnosti u
transformatorskoj stanici) i remonte (vee remontne aktivnosti u postrojenjima korisnika). Na
kraju radova provode se ispitivanja aparature sa umjerenom mjernom opremom sukladno
Planu kontrole kvalitete sa izdavanjem ovjerenih certifikata mjerenja. Potom se izdaje Zavrni
izvjetaj u vidu Zapisnika i numeriranih Ispitnih izvjetaja za svaki aparat sa popisom
zamjenjenih dijelova. Zavrni izvjetaj osigurava disciplinirani pristup i uvid u izvrene
aktivnosti prilikom bilo koje od navedenih aktivnosti odravanja. Na kraju, dan je Izvjetaj o
stanju opreme i procjena ivotnog vijeka (trend parametara i prognoza daljnjih vremenskih
aktivnosti odravanja i potrebe zamjene odreenih dijelova).

PRILOG


154




Slika7.1. Ispitni krug za ispitivanje prekidne i uklopne moi za tropolni kratki spoj





Visokonaponska ispitna stanica opremljena za sva rutinska ispitivanja u skladu s IEC normama za aparate iz
konarevog proizvodnog programa, kao i tipska ispitivanja do 200 kV / 50 Hz, te udarne napone do 350 kV
155





I spitna stanica detalji opreme


KONAR - ELEKTRINI APARATI SREDNJEG NAPONA d.d.



Slika7.2. Ispitna stanica