1.

Novinarska deontologija
Naune discipline postupno su se diferencirale iz apstraktnog miljenja i
onda su se usmjerile ka praktinoj ljudskoj potrebi.Veina flozofa se slae
da se iz teologije diferencirala flozofja a iz flozofje niz naunih disciplina
kao to su matematika, medicina, astronomija, etika koja se danas se
ie aktualizira kao nastojanje da se unaprijedi dobro a onemogui zlo,
me!utim etika kao nauka o moralu, kao opi pojam nije mogla da udoolji
sim potrebama koje su se izdiferencirale podjelom ljudskog rada u
smijeru razliitih profesija posebno na one koje su se razile u pogledu
elikih ljudskih otkria i tehnologija. "tika kao taka ima ope znaenje,
me!utim u modernom sijetu u rijeme globalizacije ona dobija i soje
praktino znaenje zaprao razija se u skladu sa potrebom da se
unaprijede ponaanja aktera unutar odre!ene profesije. #ako danas npr.
goorimo o medicinskoj etici, o etici pozia $Veber%, o dunostima $&ant% ali
i o deontologiji kojom nse bae suremeni mislioci. 'ilozof su ou star
rjeili tako to su etiku podijelili na( apstraktnu i aplikatinu iz koje se
izdiferencirala normatina etika i deontologija.
U etici razlikujemo dva pristupa razumjevanju principa moralnosti
i to su:
1. teorijska etika
2. normativno praktina etika)u okiru koje razlikujemo da smijera(
)teoloka etika
)deontoloka etika
Teoloka etika usredouje se na karegorije dobro i jernost, na ljudsko
ponaanje i njegoe posljedice koje se prosu!uju s obzirom na ciljee,
motie, i rijednosti koje se postaljaju.
Deontoloka etika se bai zahtjeima za ispunjaanje dunosti i pojmom
norma. Vrijedenosti ciljei i posljedice su manje naglaeni. *eontologija je
nauka o dunostima a razijao ju je engleski flozof +erem, -enthan. .
'rancuskoj je deontologija dobila soj praktini, aplikatini, upotreblji
znaaj. . 'rancuskoj su izra!eni kodeksi u kojima su naznaene
profesionalne dunosti pa tako imamo posebne etike $noinarski etiki
kodeks, adokatski, medicinski...% -udui da se deontologija bai
zahtjeima za ispunjaanje dunosti alja odgooriti na pitanje ta je
dunost a ta odgoornost.
Dunost je ono to treba da bude. #ako neki autori kau da je to ono to
se nalae ili zahtijea to moralno obaezuje a moralna obaeza moe biti
data u zakonu ili normi. *unost se defnira kao zahtje, zapoijed koja je u
skladu sa etikim principima i normama. Neki autori se slau da je ona
izraz unutarnje olje ojekoa bia. *unost upuuje na primjereno
ponaanje koje proishodi iz normi i kodeksa ili iz nae moralne sijesti koja
nas upuuje da inimo kako inimo.
dgovornost se defnira kao ponaanje i prosu!ianje koje proishodi prije
sega iz dunosti. / to znai da je moralo postupanje u sakoj kon0iktnoj
situaciji noinarea moralna dunost i odgoornost.
1
!odjela etike
'ilozofska teorijska etika predstalja nastojanje da se objasni normatina
etika.
1na predstalja opi okir u kojem su dati osnoi normatine etike, da bi
smo razumjeli s kojim se ciljem i kako utemeljila praktina etika.
Normativna etika je praktina etika i njen interes je ljudsko djeloanje ili
ljudsko praksa. 2e!utim, normatina etika ne raspralja o praksi ona je
nastojanje da se objasne norme kojima se osiguraa isprano djeloanje
sobzirom da ona defnira razloge injenja dobra ona proishodi iz moralne
flozofje ali sobzirom da obrazlae norme postupanja ona zadobija
odrednice praktine normatine etike. 1na ne propisuje e obrazlae
norme. 1na ne prisiljaa na odre!eno ponaanje e nas upuuje na
odre!eno ponaanje.
Normatina etika markira norme koje nas obaezuju kako bi nae
djeloanje zadobilo eljeni smisao. Normatina etika je usmjerena na
kriterije ne kojima su temeljene norme. /ko hoemo da tumaimo kritrije,
norme ispranog ispranog ljudskog postupanja onda smo na terenu
praktine normatine etike kojoj pripada i noinarska etika.
*ruto je struktuirano tako da se u njegooj osnoi nalazi ponaanje
odre!enih grupa pa i odnosi i norme kojima se osiguraa odgoorno
ponaanje, obaezuje lanoe drutenih grupa njihoim me!usobnim
odnosima kao i prema drutu kao takom. 3nteres etike je humanitet i nju
interesuju kriteriji na kojima su utemeljene norme. 1d postanka druta pa
se do danas u sim njegoim segmentima sijesti nastoje preladati
antagonizam izme!u linog, drutenog i prirodnog. /ko deontologiju
shatamo kao nauku o dunostima onda ona zadobija soj praktini znaaj
i u tom smislu je oznaen i aplikatini karakter.
2. "tika i moral
"tika je nastala od grke rijei "#415 to znai obiaj, ud, naad
"#415 nije prirodno smjetena u bie ojeka e u ambijent naeg
iljenja.
"tika je nauka o moralu ija je zadaa da nas upozna ta je moral i koje su
mu komponente ali zadatak je i da zauzme kritiko stajalite. 2ogla se
jaiti samo onda kada su ljudi u som razoju ostarili odre!enu moralnu
razinu. "#415 je grka rije koja je ieznana, 6atini su je preeli sa 215
21735 217"5 uajui njen karakter. 5a /ristotelom se etika
osamostaljuje kao posebna nauna disciplina. "tika nije u osnoi
normatino pragmatina, ona je ie orjentacija ili uputa naeg ispranog
ljudskog djeloanja.
#asim $uminovi% kae(8*ok znanosti u uem smislu pripadaju zadaci
koji se tiu ljudske egzistencije, etici pripadaju zadaci pronalaenja smisla i
traenja srhe8. 'ilozof i etiari ode iestoljetnu diskusiju oko toga ta
je etika ali se slau da je ljudski druteni moral predmet znanosti etike. /li
ima neslaganja oko toga ta je moral, gdje su mu izorita, ta moral
znai.
2
9odjela na tradicionalnu i suremenu ali su i u okiru toga naglasili
posebna etika miljenja $humanistiki pristup, islamska etika, kranska
etika, etika pozia...%
"tika prouaa ljude, kako trebaju djeloati da bi dosegli najie dobro.
Vano je to ime se to ojek potr!uje kao ljudsko bie i oo je kljuno
pitanje. . sredite interesa etike se locira ojek ali se postaljaju pitanja
nije li ojek predmet i drugih humanistikih znanosti.
7azlika je u tome to etika traga za smislom ljudskog postojana $kako
treba djeloati a da se ne ugrozi ojeansto. "tika je usmjerena na
iznalaenje motia ljudskog djeloanja i postojanja.
'ilozof etiari za ojekoo bie ezuju dije rste ina(
1. aktus &ominis ' in ovjeka
:ojekoe ini rezultat su prirodnih procesa i jasno je da ojek nee
remetiti te ini kako bi ouao iot.
2. aktus &umanus ' ljudski in
Vezuju se za nas kao sjesna bia. 6judi su slobodni da odluuju o njima i
oe rste ina su predmet interesa etike jer kroz oe ini ojek potr!uje
ko je subjekt moralnog djeloanja. Vezuju se za um kao racionalna sjesna
bia koja mogu da odluuju o sojim postupcima i djeloanjima.
$oral je jedan od naina reguliranja ljudskih odnosa.
2oral je skup normi, praila, naela o ponaanju ljudi u drutenim
zajednicama. *efniu ga jo kao skup drutenih praila koji je nastao
tokom pojesnog razoja kao sistem drutenih praila o sadraju i nainu
me!u ljudskih odnosa i zajednica. 2oral je jedan od oblika ljudske prakse u
kojem se izraaa konkretni, aktini, praktini odnos ojeka prema
drugim ljudima, samom sebi, radu, domoini, materijalnim i duhonim
rijednostima.
2anifestira se u rednoanju ljudskih postupaka kao dobrih ili loih. 9ri
tome se dobre namjere pozitino rijednosno ocjenjuju dok se loe
namjere negatino rijednosno ocjenjuju, kude zabranjuju. 2oral je jedan
od naina oblikoanja, usmjeraanja, reddnoanja ljudskih postupaka i
ljudskog ponaanja.
!ojam moralnog o(u&vata vrjednosno procjenjivanje ljudskog
postupanja kao do(rog i ispravnog ili kao loeg i neispravnog.
:ojek je indiidualno bie ali i druteno i ima osobne boje ali ii u
zajednici pa mora uaaati i zahtjee zajednice, dakle ojek je dojna
struktura. 1n mora uskladiti indiidualne tenje sa sa zahtjeima zajednice
i tu je relo i potreba morala.
2oral je tu da pomogne , jedan je od naina razrjeaanja, usmjeraanja
kon0iktnosti koja se moe janiti. 2oral pomae da ne potonemo u
nagonsko, animalno ispod nas.
. sakodnenom iotu moral je potenje, estitost, iskrenost, iotna
hrabrost, prainost, pozitian odnos prema duhonim i materijalnim
3
rijednostima. 2oral je bitan sastani dio iota, nastao u ljudskom
drutu da regulira odnose i razijao se sa razojem ljudske zajednice i u
funkciji iota.
;adatak morala je da pojedine lanoe zajednice ukljui, ee da ih uini
sastanim dijelom cjeline. #aj proces se ne moe oznaiti potpunom
slobodom pojedinca. 2oral daje kljudima odre!ene dunosti ali im kao
jednakopranim lanoima zajednice osiguraa odre!ena praa i slobode.
#adomir )uki% profesor sociologije praa je kazao da je iluzija misliti da
ojek moe bez morala ijeti u zajednici sa drugima. :ojek je ezan za
druto i bez druta mi ne moemo ostati stabilna i zdraa jedinka a
moral je bitan dio sastaa strukture. Nije postojala, danas ne postoji niti e
postojati zajednica u kojoj nisu date neke osnone norme i naela ljudskog
ponaanja.
1 tome sjedoe npr. "gipani <=== godina prije &rista izradili su kodeks
izlaganja misli o ljudskim dunostima i stari 3ndijci su imali slian kodeks.
-uda je tako!er imao moralni zakon kojeg je smatrao prirodnim
ojekoim zakonom. Neki autori Vuko &oiei npr. da se neka moralna
praila me!u ljudima sproode bez jasne, precizne sijesti.
2oral je drutena pojaa, oznaaa nain reguliranja, me!uljudskih
odnosa i shatanja kako su ti odnosi regulirani u jednom drutu.
*. !ojam do(ro i moralno do(ro
*obro i rijednost su osnoni etiki pojmoi. /li da bi smo shatili etiko
znaenje bie dobro da se osrnemo na njihou an etiku upotrebu. &ao
to je poznato eina nae spoznajne djelatnosti ukljuuje procjenjianje i
rednoanje stari, ljudi doga!aja ali i djelatnosti. /ko neka star
udooljaa odre!enoj srsi ili elji kaemo da je dobra. /ko neto od oog
nedostaje razumljio onda je loe.
Npr. no je dobar ako ostaruje soju srhu tj. ako moe rezati. *obo je
dakle sarensto noa, razlog zato izabiramo taj no. #ako naprimjer za
neku rstu hljeba kaemo da je ukusna i hranjia i to je razlog zato
konzumiramo uprao taj hljeb. 2noto je primjera. ;a neku marku
automobila kaemo da je dobra zato to taj automobil ima jai motor , bolji
lim, razija eu brzinu, zato to bolje ili sarenije ostaruje odre!enu
srhu ili ideju automobila. 5ud o dobru ukljuuje sud o srsi. Neto je dobro
ili loe s obzirom na odre!enu srhu.
Dva su znaenja do(ra:
- do(ro u se(i
- do(ro za drugoga
&ada kaemo da neka star u eoj ili manjoj mjeri ostaruje srhu kojoj
slui onda to znai da ona ima ei stupanj sarensta, zaprao sud o
dobru ukljuuje sud o sarenstu, a sarensto ne znai nita drugo do
potpuno realizirano dobro. *akle neto je dobro ili sareno u eoj ili
4
manjoj mjeri s obzirom na to da li ostaruje lastitu srhu ili srhe kojima
slui.
Do(ro znai svr&u. #rebamo razlikoati srhu same stari i srhu kojima
star slui. 5ako bie je dobro i u sebi ostaruje soju sarenost.*a bi
uope moglo postojati ono mora ostariti bar u minimalnoj mjeri soju
srhu. 5ako bie ostaruje u sebi u odre!enoj mjeri soju sarenost
inae ne bi moglo postojati. Naprimjer tjelesno hendikepirane osobe na
osnou toga to postoje, to pripadaju nekoj rsti imaju u sebi dobro i
odre!enu sareenost. 6judi su skloni spontano rei da je za taka bia
bolje da ne postoje. 5 obzirom na to bie $npr. tjelesno hendikepirano%
samim tim to jeste i to je njima u njima realizirano bar u minimalnoj
mjeri neke sarenosti, za njih je dobro da postoje. /ko je sako bie dobro
u sebi onda je ono asno dobro.
+asno do(ro je zaprao dobro koje mi ne elimo radi soje koristi, radi
soje ugode. :asno dobro da bi bilo dobro ne oisi o nekom drugom dobru.
;a razliku od asnog dobra pomenut emo korisno do(ro. #o je dobro
koje slui drugome. #o dobro predstalja mnoto bia koja su u slubi
jedni drugima. &orisno dobro je podre!eno dobro, a to znai da oisi o sebi
o asnom dobru. Njegoa rijednost je ea ako to boljhe ostaruje soju
ulogu u jednoj cjelini. ;aprao pojam korisno dobro ukljuuje pojam reda,
koji se sastoji bilo od toga da ie stari ini jednu star na osnou srhe,
bilo da ga ine te stari koje predstaljaju jednu cjelinu, s obzirom na
odre!enu na odre!enu srhu koju trebaju odrediti laoi te cjeline. Npr.
ojnik i njego zadatak nasprem cjele ojske.
&orisno dobro i asno dobro se razlikuju ali imaju i neto zajedniko a to je
pripadnost biu. 5amo ono to jeste dobro je u sebi i samo ono to jeste
dobro je za drugoga. ;aprao flozof naziaju dobro transendentalnim
atributom bia. >to nje bie nije ni dobro, kau flozof.
*obro je ono to je sojersno semu to jeste bez obzira ta je to.
#ransendentalni atributi su naprimjer istinitost, dobrota. 1i atributi nuno
oznaaaju modalitete bia. ?ojek@kao moralni subjekt izgra!uje se
tokom sog itaog dobra.
1n moe izabrati ta da ini, ta da radi s obzirom na presudbu da li je to
dobro ili nije dobro.
;aprao ojeku njegoa djela donose iot dostojan ojeka. "tika trai
od ojeka da smisao sog postojanja prona!e tako to e soje djeloanje
sa tenjom da se dosegne najie dobro. .nutar etike, budui da je se
podre!eno ojeku, ojek je najie dobro. #o je cilj kojem stremimo.
:ojek je subjekt tog nastojanja i treba se ostariti kao ljudsko bie.
$aktus hominis i aktus humanus%
"tikom teorijom dominiraju dva gledita:
1. teoloko
2. antropoloko ,ovjek-
5
9oseban problem je kako odrediti ta je to dobro, ta je to ono to
ljudskom postojanju daje smisao, srhu. 9ostalja se pitanje da li je na taj
nain dobro odre!eno ili preciznije na koji nain i pomou ega je mogue
odrediti dobro.
#ransendentalnim atributom se odre!uje se odre!uje dobro, ali odje je
nuno uzazati i na taj teoloki uklon. ;aprao ojek djeluje prema cilju
koji sebi postalja , to znai da kada ojek razmilja i odluuje o som
djeloanju on to uskla!uje sa recepcijom dobra.
2oda je najprihatljiije odre!enje dobra ono to ga smatra idejom koja
ljudskom postojanju daje srhu odnosno smisao. *obro jer kriterij moralne
procjene. 1na u ojekoom poimanju nosi pozitino odre!enje i zato mu
ojek i tei, ono je njego cilj ak i ako je taj cilj esto nedostian. *obro
zaprao poia na relaciji oijek i sijet.
Do(ro i zlo su relatini pojmoi oisnom o relaciji ali i subjektu koji izabira
da djeluje, jer subjekt razliito tumai ta je dobro. 'ilozof kau da ojek
u sojoj prirodi tei dobru. 1no to ojek sebi moe postaiti kao dobro
moe biti razliito ali razlike nema da e on teiti da dosegne soje dobro.
$oralno do(ro daje sima ostalim dobrima smisao i rijednost. #o je
dobro koje elimo zbog njega samoga a ojek je duan da djeluje u skladu
sa onim to je spoznao kao dobro. 2oralno dobro je ojek koji ostaruje
soju srhu. 5a oa miljenja na koja smo ukazali upozoraaju na tekoe
odre!enja dobra. 5aki pokuaj nosi prizuk subjektinog odnosa. 5toga je
izbor prihatiti ono odre!enje koje kae da je dobro ono to je ojek
izdiferencirao kao dobro.
$oralno do(ro je unutranji sadraj ojeka kao subjekta, ojekoe
moralne linosti. 2oralno dobro daje sim ostalim dobrima smisao,
rijednost i obaezuje nas bezujetno. &ant je ou ezu nazao
kategorinim imperatiom.
2oralno dobro se tie ojeka kao razumnog i slobodnog bia. 1no znai
ostarianje ojeka kao razumnog i slobodnog bia. 5aki ojek je
potencijalno bie, bie u mogunosti i ojek treba htjeti i ostariti tu soju
srhu i mogunost. *ruga bia za razliku od ojeka su ueliko proizodi
prirode, soj lastiti proizod.
.lo(oda nam omoguaa da djelujemo u skladu sa onim to smo spoznali
kao dobro. #o ne znai da inimo to nam se prohtije nego ono to smo
spoznali kao dobro.
5loboda nije proizoljnost nego odgoornost. 1dgooni smo uijek kada
moemo naesti razloge zato postupamo kako postupamo. :ojek djeluje
u skladu sa onim to je spoznao kao dobro i odgooran je prema sebi ali i
prema sojoj razumskoj, slobodnoj prirodi.
2oralno dobro ne trpi instrumentalizaciji. /ko hoemo neto zato to nam
to donosi odre!enu ugodu, korist lako nam se moe desiti da se na!emo u
situaciji koja je krajnje licemjerna. 5toga alja znati da moralnost zahtijea
da inimo ono to je prao. 3stina to nastojanje da inimo dobro moe nas
6
katkad doesti i u situaciju koristi, ugode ali to ne treba biti probitni cilj
naeg razmiljanja i djeloanja, to moe biti samo posljedica kategorinosti
moralnog djeloanja. 'ilozofja oznaaa aksiomu ( dobro treba initi, za
dobrim treba tragati a zlo treba izbjegaati. #o znai da nikada ne inimo
zlo, ono to je suprotno moralno ispranom, da inimo sako dbro. +er ne
injenje dobra moe odesti zlu. #o znai da se to inimo inimo dobro.
/. .misao i znaenje slo(ode
&ada razmiljamo o tome ta je to o emu se slobodno bie razlikuje od
neslobodnog bia, onda zakljuujemo da je to njegoa nesposobnost da
raspolae sa sobom, da odluuje o sebi, da sam sebi odre!uje stari.
1u sposobnost nemaju neslobodna bia zbog ega su ona rezultat prirode
i sredine u kojoj ie. ;a razliku od neslobodnih bia slobodna bia imaju
sposobnost da nadilaze te prirodno drutene determinizme. 1a slobodna
bia se mogu usprotiiti detrminizmima i rei slobodno ne. . tom smislu
goorimo o slobodi 0D1 ili 2eg slobodi.
2nogi u takoj slobodi ide id slobode te stoga odbijaju prihatiti obaeze
i odgoornosti. 9rimjera o tome ima bezbroj. Naprimjer neki ljudi odbijaju
zasnoati brak, porodicu istiui da mu to ugroaa slobodu. Ne moemo
biti slobodni od sega jer treba znati da odustajanje od neeg znai
zalaganje za neku drugu star. 1ni hoe uiati slobodu po saku cijenu,
ali remenom postaju rte sojih hiroa, naika, nezadooljsta..
5loboda A1*8 nema smisla i treba je odbaciti. 2e!utim nije tako, treba
razumjeti njeno prao znaenje. 5loboda A1*8 je zaprao poetna sloboda.
Njen smisao je u tome to sako istinsko oslobo!enje ojeka otpoinje
izricanjem nekog ne u odnosu na neku prisilu, ropsto. 5loboda A1*8 u
pozitinom smislu znai kaem ne jednoj mogunosti da bi drugoj
mogunosti rekao da. #a pra ili poetna sloboda znai sposobnost ojeka
da se bez ikake fzike ili psihike prislile odlui za neto, da odgoorno
kae nekom izboru da.
9uno znaenje slobode ostareno je u pozitivnoj slo(odi ili slo(odi
0341.
;aprao sloboda se realizira nepokolebljiim pristajanjem na neko dobro,
rstim opredjeljenjem za neku rijednost. 5loboda tako!er predstalja
razum kao soj temelj a to znai da sloboda nije initi to god hoemo
nego da inimo ono to smo spoznali kao dobro.
9rihatiti oo ne znai odobriti slobodu nego prihatiti je u izornom
znaenju. 5loboda ukljuuje odgoornost. ;a djela, ini koje nisu rezultat
nae olje ili su u suprotnosti s njom mi ne snosimo odgoornost a ne
moe nas ni kazniti a ne moe nas se ni nagra!iati. #ako ni mi ne
osjeamo potrebu za kaznom a ni potrebu za nagradom. 9rao naprimjer
7
poznaje odgoornost za ine koje smo uinili ne namjerno dok moralne
odgoornosti ako smo nenamjerno zakonu nanijeli tetu.
9ostoje neke ini kada smo mi moralno odgoorni a nisu rezultat slobodne
olje. #ako nam je poznata i prana i moralna odgoornost koja se
zahtijea kada imamo posla sa djelima osoba koje su pod dejstom
alkohola, koje nisu sposobne sjesno odluiati. 1im primjerom eljeli
smo upozoriti na odgoornost koja se eze za neizranane posljedice loih
ina. ;ato kau dobri poznaaoci ojekoe psihe da ljudi ne ole kad su
slobodni, da oni bjee od odgoornosti, obaeza i to bi oljeli prepustiti
nekom drugom ko odustajanje od odgoornosti smatra najeim oblikom
ojekoog odre!enja.
7anije generacije raspolagale su sa manje moi i znanja .
B5ans 6o&ans nas upozoraa koliko je ano promisliti o pitanju
odgoornosti koju ojek ima prema prirodi, budunosti. "tika mora biti
poseena radnjama, inima koje se tako daleko proteu u budunost kao
to to nikad do sad nije bilo.8
7ilozo8ja i etika poznaju dva 8lozo9ska stanita u pogledu
najvieg do(ra:
C. metafzino
D. autropocentrino
1a da stajalita su suprotstaljena ali ne negiraju najie dobro kao
krajnji cilj. "tika se fokusira na linost oijeka, moralnog obijekta ije je
injenje odgoorno i uskla!eno sa najiim dobrom. #ako je linost objekt i
cilj etike. 6inost noinara u smislu njegoe profesije. 7ije je o etikom
gledanju koje podrazumjea ljudske ini .
7ije je o onome o emu slobodno djelujemo i emu slobodno pristupamo i
o emu imamo sijest. 5loboda je locirana izme!u oijeka kao prirodnog i
socijalnog bia i prirodne i socijalne usloljenosti. :oijek se socijalno
razlikuje od ostalih bia i po tome to ueliko odluuje o sebi. 1n nastoji da
prelada granice koje mu postalja priroda i druto. 1ako steena
sloboda granii sa neslobodom.
5loboda poinje sa izricanjem da i ne. 3stina je rijednost iz koje noinari
treba da a o slobodi moemo gooriti onda kada drutbo i noinar kao
linost prihataju slobodu. 1 slobodi goorimo samo na temelju nacije.
&ada kaemo da se to inomo treba da inimo odgoorno onda
zakljuujemo da je naa sloboda ograniena, nije apsolutna, nije niim
ezana. #ako shatanje slobode, poijest o tome sijedoi, odelo nas je
u elike tragedije.
4psolutizirana slo(oda, sloboda koja ne prihata nikake rijednosti
iznad sebe npr. istina moe doesti do elikih pojedinanih i drutenih
rasula, moe postati anarhijom samoolje a to znai da istina omoguuje i
ograniaa nau slobodu. 9ored oih ujetoanosti, rijednosti istine
postoje neke druge okolnosti koje ograniaaju nau slobodu.
8
#rebamo razlikoati, znati uoaati podruje slobode ljudski in, proeto,
nadopunjuje se sa podrujem nunost, ovjekov in.
#ako naprimjer iza nekih elikih hotiminih esto stoje osjeaji, strast tj.
ini stanja koja ne oise o slobodnoj olji ali je podraaju u njenom
slobodnom djeloanju. Nae slobodno djeloanje je ogranieno,
inspirirano, podstaknuto onim to se u naem organizmu deaa neoisno
o aem htijenju. #a slobodna stanja, ini u slobodnom djeloanju zadobijaju
soje ispunjenje, smisao. 9rimjer ljuba izme!u dije osobe, izme!u
mukarca i ene. Neslobodno djeloanje tie se osjeanja prilanosti koje
postoji prije bilo kake sjesne odluke.
Nesjesni pori dobia soj smisao soje ispunjenje. 3mamo tu neslobodno
instiktinu i oljno slobodnu stranu naeg bia koja omoguaa ali i
ograniaa nau slobodu.
2e!utim treba znati da je naa sloboda motiirana sloboda. 2otii ne
moraju da oise o slobodi. 2ogu dolaziti iz nae tjelesnosti, iz naih naika,
iz psihe, karaktera, poijesnih i drutenih okolnosti i ujetoanosti.
3zorita nae motiacije mogu biti naa rijednosna uijerenja na temelju
ega mi analiziramo na osnou ega emo zadooljiti potrebu.
;aprao alja naglasiti da se ti poroi staljaju pred nau sloodu kao
pitanje koje ona treba da rijai. / rjeenje oisi o naim moralnim
ujerenjima. 5e oe psihike, bioloke kulturne ujetoanosti
omoguaaju nau istinsku slobodu. 1ne su tu kao na karakter, kao
datost koja ograniaa naprimjer mi ne biramo kojeg emo spola biti, u
kojoj emo se zajednici roditi, to predstalja datost koja nas
ograniava, do sri nas uijetuje i odre!uje. /li i se te datosti
omoguaaju nau slobodu, omoguaaju nam da oblikujemo sami sebe,
soj lik.
:. $e;unarodni dokumenti ,etiki akti-
9ored me!unarodne regulacije oblasti noinarsta danas se se ie
respektiraju i etike norme, akti samoregulacije i na njima zasnoano
ponaanje. ;aprao rije je o ure!ianju rada unutar same profesije o
posebnom idu normiranja noinarsta kojeg naziamo samoregulacija.
<odeks E dokument etike narai
*efnicija( Najednostanije reeno, kodeks je konkretan niz praila, normi,
rijednosti koji ae me!u pripadnicima jedne grupe, jedne profesije.
2oemo kazati i oako( kodeks je dokument etike narai kojim se
pribjegaa stratekoj upotrebi etike proklamiranjem praila koja se odnose
na noinare i medije kako bi se storila pozitina slika u janosti, kako bi
se osiguralo priznaanje, ei kredibilite, kako bi se sprijeilo uplitanje
dranih lasti u regulaciju noinarsta.
&odeks je dokument u kojem su izloene norme kojih se trebaju pridraati
noinari u som radu, od kojih se u prailune odstupa.
9
$e;unarodni dokumenti su etiki akti u kojima su date norme
me!unarodnog karaktera.
#i dokumenti su zaprao rezultat saznanja i potreba sakog suremenog
druta, jer sako druto obiljeaaju mree me!usobne komunikacije.
5ta me!unarodne konferencije noinarskih udruenja CFGH. koji kae da
je obaeza noinara da janosti osigura pristup informacijama i
sudionito u komunikaciji.
Njime se upozoraa na su sloenost procesa komuniciranja, na anost
normi sa kojima noinari trebaju uskladiti ponaanje. #a sloenost je razlog
to je noinarska profesija danas dola u sami rh akademske rasprae, ali
do danas se nikad ie nije raspraljalo o noinarstu.
3nteres za rasprau u bh janosti narastao je nakon pada -erlinskog zida,
nakon agresije na -i4 to je rezultat suoenja s propau jedne ideologije i
saznanja o neslanoj ulozi koju su mediji i noinari imali za rijeme
agresije. "tika noinarsta je se ie predmet interesa zaprao kljuno
pitanje koje noinar sebi postalja glasi da li sam soj zadatak obaio
potujui profesionalne jezike standarde ili da li sam radio dobro.
1pe poznato je u teorijskom smislu etika ponudila pitanja i odgoore koji
se tiu noinarske profesije, ponudila teorijski okir za rjeenje brojnih
etikih dilema s kojima se noinari sakodneno susreu. Naa
sakodnenica, brojna drutena doga!anja, brojne sloene situacije u
kojima se niinari nalaze nadilazi ta teorijska rjeenja i otud obaeza etike
da ulae u se ono to donosi to suremeno doba.
De8nicija novinarske etike:
1baeza je noinarske etike da postai norme, praila, smjernice, kodekse
koji e oditi noinare u njihoomradu ali ih nee prisiljaati na odre!ena
ponaanja kako bi oni bili humaniji. *unost je noinara da potujeistinu,
odnosno prao janosti da do!e do istinite informacije. +aljaju se
odre!ene tekoe jer se etike i prane norme prepliu i to se odre!eni
broj principa jalja u obje sfere u etikoj i u pranoj. . izijesnom smisluta
potekoa, u odre!enoj mjeri, je mogue razrijeiti s obzirom na to brine o
proedbi te norme.
=itna razlika jeste u tome to se u prau pretpostalja prisila dok je u
sluaju etike norme saijest regulator etikih normi.
#azlika izme;u kodeksa i zakona
*eklaracije koje se obznanjuju kao etiki akt a koje su ujedno i sta etikih
deklaracija(
- *eklaracija o principima etikih postupanja noinara CF<I.
- 2inhenska deklaracija o praima i obaezama noinara zemalja lanica
". CFGC.
9otujui taj slijed izrade kodeksa drugih dokumenata i deklaracija mi
emo ukazati na neke klasine i aktuelne dokumente koji imaju znaenje
etikog akta.
10
C. *eklaracija o principima etikih postupanja noinara CF<I.
D. 2inhenska deklaracija o praima i obaezama noinara zemalja
lanica ". CFGC.
H. 2e!unarodna naela profesionalne etike u noinarstu
CFJH.g..N"5&1
I. *eklaracija za razoj politika eropske federacije noinara, D==H.g.
<. *eklaracija noinarsto, rat i gra!anska praa, D==<.g.
K. 3slamska poelja mas medija
G. "tika noinarskog zanja..
1. Deklaracija o principima etiki& postupanja novinara 1>:/.
5 obzirom na rijeme kada je donesen pripada klasinom dokumentu.
2e!utim s obzirom na principe u njemu to je dokument ija je anost
aktualna danas.
#o je etiki standard profesionalnom postupanju.1n je polazite i osno za
izradu nacionalnih kodeksa. 9olazite za izradu dokumenta bila je
.nierzalna deklaracija o ljudskim praima i slobodama iz CFIF. i lan CF.
ali je polazite i "ropska konencija o ljudskim praima i slobodama iz
CF<D. i lan C=.
1o je kratka deklaracija i ima F lanoa. #i opi standardi pomenuti u
oom dokumentu su( potianje istine, prao janosti na istinito
informisanje, profesionalna tajna, nediskriminacija i td.
+lan ? je aan jer nas upozoraa na prekraje o kojima noinari u som
radu moraju oditi rauna. 1zbiljnijim noinarskim prekrajem se smatra(
plagijat, neosnoana optuba, kleeta, rije!anje, primanje mita kako bi se
osiguralo ili sprijeilo objaljianje informacija. 3zdajanjem oog lana
motiirani smo tim da je pitanje prekraja danas posebno aktuelno u
zemljama tranzicijepa i u -i4.
1aj dokument prihatila je eina noinarskih asocijacija u sijetu i
principi rijede u eini zemalja sijeta iako je oa deklaracija donesena
prije neto ie od <= godina. #reba napomenut da oaj dokument pripada
noijim dokumentima jer iako smo poslije 33 sjetskog rata imali razoj
printanog noinarsta elika panja se nije poseiala noim profesijama.
1a deklaracija je osno za izradu nacionalnih kodeksa pa tako i kodeksa
koji su danas aktuelni u -i4.
2. $in&enska povelja o pravima i o(avezama novinara zemalja
lanica "U 1>@1.
9ripremljena je i donesena za potrebe zemalja lanica "ropske zajednice i
s obzirom na to ima regionalno znaenje. 2e!utim kad sagledamo sadraj
oe deklaracije zakljuit emo lako da ona ima ope znaenje s obziroma
na principe koji su u njoj izloeni.
CFGC.g donesena i pripremljena od strane noinara K zemalja koje su inile
";. &ada iitamo tekst oog dokumenta idimo da je polazite za izradu
lan CF .nierzalne deklaracije o ljudskim praima i slobodama iz CFIF. i
lan C= "ropske konencije o ljudskim praima i slobodama iz CF<D.
11
2inhenska poelja sastoji se iz da dijela. 9ri dio se odnosi na dunosti,
a drugi dio se odnosi na prava. . oom dokumentu su naglaeni
standardi( istina, prao janosti da zna, sloboda, potianje priatnosti,
profesionalna pitanja ali i otpor pritisku. 9onalja se eina principa iz
CF<I. koja je rezultat I. sjetskog kongresa.
CFGC. godine bileimo i jedno zatije na planu donoenja me!unarodnih
dokumenata etike narai. 9ostoje jo neki principi ali potcrtaamo otpor
pritisku. 9rao noinara je da obai saki zadatak koji eli postaiti neko
izan redakcijskog sastaa odnosno obaeza noinara je da urednike
naloge prima od osoba koje pripadaju redakcijskom sastau.
. drugom dijelu 2inhenske poelje naznaena su praa noinara( prao
pristupa informacijama, prao da odbije pritisak, prao da
budekonsultoan prije bilo kake redakcijske odluke. 1dje se istie i kako
noinari trebaju oditi rauna o tome da ne mjeaju noinarsku profesiju
sa profesijom oglaiaa, propagandiste, prodaaoca oglasa.
Naglaaa se i to kako je prao noinara da sklopi indiidualni ugoor sa
sojim poslodacem.
2inhensku poelju je prihatila me!unarodna federacija noinara i eina
noinara u sijetu. 2inhenska poelja obaezuje na prihaanje standarda
noinara kojima saijst nalae da se profesionalno ponaaju. 5tandardi
izloeni u oom dokumentu mogu biti prihaeni samo slobodnom oljom
noinara.
1a deklaracija je postupila kao temelj za izradu dokumenata etikog
karaktera koji e biti doneseni nakon CFGC.g. i oni su samo ponaljanje
principa. 2inhenska poelja je eropski proizod i najaa eropskog
procesa koji e uslijediti nakon CFGC.g. a koji su ustari procesi spajanja
profesionalizma i morala u funkciji demokratizacije medija i druta.
*. $e;unarodna naela pro9esionalne etike u novinarstvu 1>?*.
*ananji interesi za etike kodekse imaju soje korijene u prolosti u D=)
tim godinama prolog stoljea. &ao primjer etikih kodeksa koji su
doneseni u proj poloini D=. stoljea (
C. 9oelja francuskih noinara CFCJ.
D. "tiki kodeks donesen u >edskojCFDH.
H. "tiki kodeks donesen u 'inskoj
I. "tiki kodeks koji je usojen na proj konferenciji amerike tampe u
Lashingtonu $CFDK.%
!rvi kodeksi su nastali poetkom 2A.stolje%aB ve% tokom prve
decenije u .4D'uB a u "vropi tokom druge decenije.
!rvi etiki kodeksi doneseni su i prihaeni od strane noih udruenja
nekih eropskih i amerikih zemalja. No incijatia da se na me!unarodnoj
12
razini donse kodeks jalja se tek nakon zaretka 33 sjetskog rata, nakon
strainog iskusta o zloupotrebi medija u ratu.
Nakon 33 sjestkog rata, nakon tragedija pristupilo se procesu
preladaanja siromata, ispraljanja neprade, lijeenje nepismenosti. .
tom kontekstu pristalice noih profesija i demokratije istaknuli su potrebu
osiguranja izgradnje i razoja medija, autonomije i profesionalizma.
. tom smislu treba pomenuti da je u okiru demokratsko)socijalnog
sajeta
.N)a djeloao na razoj tampe koja je CF<D.g. izradila nacrt
me!unarodnog etikog kodeksa za sa lica ukljuena u aktinosti
prikupljanja, traenja, irenja i komentarisanja ijesti i informacija.
&ada je rije o oom kontekstu alja kazati da je taj nacrt napraljen CF<D.
u rijeme ope ideoloke podjeljenosti u sijetu. #ada su mediji trpili eliki
utjecaj lasti i uprao zbog toga nikad nije prihaen.
Cma : lanova u kojima se upozorava da je o(aveza novinara da
potuju:
1. injenice bez iskriljaanja i ijesti bez skrianja
2. integritet profesije
*. jani interes
/. dostupnost informacija o zemlji o kojoj se izjetaa
:. nadzor profesija a ne lasti
Nakon dueg remena CFJH. u 9arizu pod pokroiteljstom .N"5&1)a
usojen je dokument me;unarodni& naela pro9esionalne etike u
novinarstvu.
1aj dokument upozoraa noinare na slijedee standarde(
) prao janosti da zna istinu
) dostupnost informacija
) integritet noinarske priofesije
) potianje priatnosti i ljudskog dostojansta
) potianje janog interesa itd.
1aj dokument u rijeme jaanja hladnoratoske politike u sijetu trebao
je oznaiti podrku noinarima u njihoom profesionalnom radu. . tom
smislu oaj dokument donosi nekoliko noosti koje se tiu naglaska o
potianju unierzalne rijednosti i razliitosti kultura u cilju jaanja mira i
demokratije.
9oseban naglasak staljen je na suzbijanje mrnjem, diskriminacije,
rasizma, kolonijalizma, neokolonijalizma... +lan >. Naglaena je potreba
sprijeaanja dalje trke u naoruanju, posebno nuklearnom naoruanju.
1aj dokument imao je ambiciju dati potporu izgradnji noog
informatinog poretka. *ijalog o noom me!unarodnom poretku bio je
posljedica potrebe ublaaanja hladnoratoske politike. #a ideja o noom
13
me!unarodnom poretku zarila je u "ropi staranjm "rope E drae, a
na sjetskom planu globalizacijom. 7at koji ode elike sile nije iezao.
/. Dokument za razvoj politika evropske 9ederacije novinaraB
2AA*.g.
2e!u dokumentima kojima se prihataju standardi koji su dati u kontekstu
koji se tie ljudskih praa i sloboda i noinarsta me!unarodnog karaktera
nalazi se i oaj dokument. 1aj dokument nije kodeks u klasinom smislu
ali ima etiki znaaj.
. etrtom odjeljku se kae( samoregulacija etike i noinarsta3stie se
kako je kodeks me!unarodne federacije noinara i eropske federacije
noinara kodeks kojeg su prihatila sa udruenja u "ropi.
1aj kodeks ponaanja predstalja kodeks etike koji je osno za zajedniko
eropske razumijeanje pitanja iz domena etike noinarsta i da
me!unarodno federatino noinarsto ne idi potrebu za bilo kakim
mjeanjem nacionalnih lada kada je rije o etici noinarsta.
1aj dokument odnosi se na jaanje uloga medija i noinara u izgradnji
noe "rope. -itna njegoa konstatacija tie se lasnita izrade antitrust
legistatie na eropskom niou a u cilju izgradnje demokratskih i neoisnih
medija u "ropi zbog ega se istie....
1im se upozoraa da je izgradnja i razoj demokratskih neosnih medija
mogua uz postojanje pluralizma lasnita medija i da je to preduijet za
demokratske neoisne medije.
. drugom dijelu oog odjeljka istaknut je znaaj dijaloga izme!u
predstanika radnika i rukoodsta u cilju afrmacije kodeksa zakona i
standarda koji se tiu medija i standarda to je esencijalno za
demokratske i slobodne medije u sim demokratskim zemljama.
1aj dokument ima strateki karakter, posebno je potencijalan za zemlje u
tranziciji, posebno je potencijalan za zemlje sa ekonomskim potekoama i
u kojima je sloboda medija ezana za karakter lasti. 2ediji trepe
preola!ujui interes, utjecaj lasti.1im se u oom dokumentu istie da
kada je rije o odnosu medija i poslodaca da poslodaac mora prihatiti
injenicu da mediji trebaju odraati druto kojem slue.
:. Deklaracija novinarstvoB rat i gra;anska pravaB 2AA:.g.
3ma karakter izjae uesnika debate ..., koja je odrana u >paniji D==<.
D==<.g. je godina kada se u sijetu odi ie ratoa koji po som karakteru
predstaljaju agresiju. #o je rijeme nakon zaretka rata bie +ugoslaije.
9oruke iz ratoa u /fganistanu i 3raku jesu da noinari i mediji imaju
nekorektan odnost prema izjetaanju o ratu ali i da lasti i ojske imaju
nekorektan odnos prema noinarima i medijima. &ao to je poznato u
oom dijelu sijeta desilo se to da su noinari MNN)a u ojnikim
14
uniformama prisustosli akcijama tz. koalicije u tom kemiskom oruju
kojeg je posjedoao 3rak.
-rojne informacije o neprofesionalnom radu noinara razijenih zemalja
sijeta saznajemo iz naknadnih afera. . tom smislu alja istai i to da se
kae kako lasti, lade ne mogu dozoliti potiranja gra!anskih praa ako
za to ne postoji eidentna opasnost.
. oom dokumentu se kae i to da mediji i noinari trebaju oditi rauna o
tome koliko je ana njihoa uloga u naziranju aktinosti i olasi lade i
dodaje je da mediji i noinari imaju italnu ulogu u razotkrianju promjene
u politici nacionalne i globalne sigurnosti.
1aj dokument me!unarodne federacije noinara rekli bi smo rezultat je
nekadanjeg suoaanja me!unarodne federacije noinara sa injenicom
aktuelnih ratnih doga!aja u sijetu a u cilju korekcije na profesionalnom
ponaanju.
1aj dokument upozoraa i politiku i medije na anost nadziranja rada
lade od strane janosti, na anost kritike aktualne globalne sigurnosti.
.prao stoga oaj dokument nas podsjea na obaezu potianja ljudskih
praa i sloboda.
$e;unarodni dokumenti
"tke normatie me!unarodnog karaktera pripremeju i donose
me!unarodne noinarske asocijacije. #ake asocijacije danas aktino
djeluju na razini sijeta(
- 2e!unarodna federacija noinara $3'+%
- 5jetski saez katolikih noinara
-
U me;unarodne asocijacije u(rajamo i nacionalne asocijacije:
) "ropska federacija noinara
) &onfederacija latinoamerikih noinara
) 5aez arapskih noinara
) .nija afrikih noinara
) &onfederacija azijskih noinara...
3z analize oih me!unarodnih dokumenata etikog karaktera zakljuujemo
da me!unarodne noinarske asocijacije imaju poseeban znaaj u snislu
njihoe brige, s jedne strane za poloaj noinara a sa druge strane u
smislu njihoe brige za primjenom profesionalnih kodeksa.
2e!unarodne noinarske asocijacije esto ne postiu koncenzus, kada je
rije o pitanju utjecaja lada i politika na medije. Naa analiza pokazuje da
me!unarodna federacija noinara ima znatan utjecaj u smislu njihoe
kritike pritiska lasti i politiara na medije ali i u smislu njihoog zalaganja
za odbranu profesionalne nezaisnosti.Valja kazati da su ti akti temelj za
izradu nacionalnih kodeksa. 3ako je teko razluiti koliki je utjecaj medija
alja naglasiti da je 3'+ ana da njeno djeloanje ima strateki karakter.
15
$e;unarodna asocijacija novinara $CFDK.%je sjetska globalna
asocijacija sindikata noinara.
*anas ona okuplja oko <==.===. aktinih noinara iz D=< zemalja sijeta.
Njeno sredite je u -riselu. 3ma anu ulogu na me!unarodnoj sceni. Njena
funkcija ke borba za zatitu i neporediost noinarske profesije. -ori se za
socijalna praa noinara.
Diljevi djelovanja C76:
C. odbrana sjetske i profesionalne neoisnosti
D. staranje janih i neoisnih sindikata noinara
H. prikupljanje i distribucija materijala od lanica koje se tiu ljudskih
praa, poboljanja ujeta rada i zapoljaanja noinara, noih
tehnologija i td.
I. promoiranje profesionalne obuke i nastaak edukacije za noinare
3'+ sake godine organizuje setski skup noinara na kojem se razmatraju
pitanja sa posebnim osrtom na urgentna pitanja koja se tiu rada
noinara koji rade u regionima koji su zahaeni ratom, u zemljama u
tranziciji.
2AA/.g. odran kongres u 4tini na kojem su razmatrana pitanja koja se
tiu rada noinara u 3raku, 9alestini, 7usiji i Nigeriji i gdje se eindentiraju
krenja praa i sloboda noinara. .esnici su iznijeli soj zahtije da eliki
broj noinara koji su u zatoru u /frici budu oslobo!eni. 1torena su
pitanja odbrane medija, ouanje, promoiranje demokratije.
Na sljede%em kongresu 2AA@.g. otorena su pitanja globalizacije,
pitanje profedionalnog rada noinara i medija u smislu ouanja
noinarske profesije.
9itanja koja su razmatrana na oa da kongresa upuuju na to da jo
uijek postoje otorena pitanja slobode noinarske profesije, ekonomije.
Na izbor analize dokumenata pokazuje da je eliki broj pitanja pitanja
ezan za noinare i medije. Milj je odbrana slobode i neoisnosti
noinarsta, izgradnja demokratskog janog iota. #reba podrati oe
konfederacije kako bi se dokumenti dogradili i proirili.
Vrijeme CF<D.)CFGC. je neplodno razdoblje kada je rije o izgradnji oakih
dokumenata. Nakon hladnog rata inteziira se rad.*obro je da su praila
defnirana ali je ano i da se defniraju u praksi. ;akljuujemo da je uloga
noinara u sjetskom drutu ana. . tom smislu naglaaamo da nae
noinarsto slijedi rjeenja koja nude me!unarodni dokumenti etikog
karaktera odnosno dobre odgoore za aktuelna pitanja.
.avjest
16
:ojek kao moralni subjekt prema odre!enom objektu gradi od materijala
kojima raspolae. :ojek je kao moralno bie slian je graditelju. Nraditelj
mora poznaati graditeljske zakone, mora imati projekat, mora na
odre!enom mjestu u odre!eno rijeme realizoati, proeti ga i ideje u
starnostOpraksu, mora u sakom trenutku poznaati graditeljske zakone.
:ojek kao moralo bie mora slijediti norme koje ga ode do sarenosti.
1n tako!er ima i proekat u kojem je sadrana i izraena ideja o tome
kaka on treba biti. 1n taj proekat mora realizoati i to ga obaezuje da
tumai konkretne okolnosti u kojima se to mora desiti. . konkretnim
okolnostima realiziramo lik koji smo izrazili.
.avjest je in koji mi u skladu sa naom bezujetnom tenjom za odbranu
rasu!ujemo kako u konkretnim okolnostima ostati jeran sebi. 5akom
moralnom djeloanju prethodi tumaenje. /ko tumaimo nau tenju za
dobrom kako bi smo storili ideju kako elimo i trebamo biti. . ozraju te
nae ideje tumaimo konkretne ideje u kojima se to treba desit. Na cjeli
iot u kojem na krajnji momenat, taj sud sajesti kao zadnji subjektini
kriterij naeg djeloanja.
5aijest je ugroena janim mnijenjem. . sakom drutu nastojao je da
onemogui bie da ono djeluje sa sojom sajeu. #aj utjecaj moe biti
toliki da skroz umrti nau sajest. Vie ili manje se staraju situacije
raspoloenja kako bi se ponitio trag slabosti sajesti. 5ajest je
ograniena i onemoguena drutom.
9rimjer( anost odgoja
:ojek bez odgoja nebi mogao da se kree. 2i ljudi postakjemo od
nezrelog zrela bia. #a uloga slina je eni koja pripomae re!enju djeteta
sakoj majci. .loga druta je ana. Nlana je odgojanik a ne odgojitelj.
1dgojenik je taj koji treba da razija oe odgoornosti.
*ruto ima anost u procesu odgajanja. 5ijest treba da pomee
drutu, drugi naPs poduaaju moralnom iskustu, ono pomae da
zadraamo soje intelektualne sposobnosti. 5a obaezom sajesti se
upoznajemo sa Amoja sajest mi ne da da to uinimo8 sajest nas ee.
1sobnost, mi ne moemo drugima nametnuti ono to osjeamo kao
obaezu sajesti. 1baeza sajesti nas ee ie nego bilo kaka
materijalna snaga.
5ajest nije fzika sila, ona pripada redu duha. 1na nas obaezuje prije i
poslije moralnog ina. 1na nas nagra!uje i hali ako smo uinili loe ili
dobro. 1baeza sajest je neidljia ali je i izuzetno snana. 7eligiozni ljudi
je poezuju sa glasom -oga, koji postoji u sakom ojeku. 9ostoji neto u
nama to nas usmjeraa, osu!uje, kudi. 7eligiozni ljudi ie cjene ljude sa
sajesti. 9ostoje i oni koji shataju da je sajest glas druta. &ako je onda
mogue da se mi odupiremo neemu to nam druto namee. 9ostoje i
oni koji misle da je sajest glasom ljudske prirode koji nas odi.
17
5ajest obaezuje nau slobodu, ee je ali je ujedno utemeljuje, sloboda
nije samoolja, ona je ograniena. 3stina je izor nae slobode. Neki flozof
kau kako istina omoguuje nau slobodu E sloboda je na istini zasnoano
djeloanje. 1baeza ojeka je da slijedi soju ispranu sijest ako je
odluimo da slijedimo nau sajest.
Ejudsko dostojanstvo
#o je osnona ljudska rijednost koja pripada ojeku. Nije rezultat naih
napora. 1na znai elianstenost i uzienost ljudskog bia u sebi.
6judsko dostojansto je temelj sih ljudskih praa i obaeza. 5aki ojek
se prema sakom drugom mora odnositi sa samopotoanjem. Nema
potoanja drugog bez potoanja sog, tj. dostojansta.
#o je ujet. #o emo ouati ako se borimo proti sih oblika otu!ianja
ojeka. #u borbu moramo stalno oditi, nastojati ouati soju
dosljednost.m Ne moemo pustiti da budemo ojek raznih utjecaja. 9roti
te opasne objektiizacije ljudske osobe me se borimo tako sto razijamo
soju kritiku sijest, potujemo druge, nastojimo biti aktini sudionici
drutenog iota.
?. 3naaj etiki& normi
!roces izgradne sistema samoregulacije u =i5
7unkcije Nezavisne komisije za medije
9itanje normiranja oblasti noinarsta je rlo sloeno pitanje i ukljuuje
dije rste pristupa:
C. etiki pristup
D. prani pristup
5 obzirom na oo teko je odluiti to je etiki a to prani,jer se u oba
pristupa koriste pojmoi tanost, istinitost, blagoremenost, jasnost..z to
artikulacija normi i jasnoa su eoma bliski pa se etika i prana norma
est poistojeuju. /ko se posluimo statistikom krenje normi onda emo
se susresti sa injenicom da uijek kada je poije!ena etika norma
porije!en je i zakon. /ko tako uzmemo statistiku suda o sankcijama
krenja zakona lako emo zakljuiti da je ta sankcija ujedno i moralna
izuze sluaja nasrtaja na noinara, politikih pritisaka, u sluaju glupih
pokuaja oduzimanja sloboda.
Vano je pitanje i eze i odnosa zakonske i etike norme. "tika kao nauka
dano izdiferencirala soj odnos prema zakonskoj normi iji je donosilac i
tuma draa, kao i prema sojoj normi, etikoj normi koju donosi sama
profesija. . sluaju krenja ili potianja zakonske nome brine sud a u
sluajeima krenja ili potianja etike norme brinu organi profesije. #o je
dostruko normiranje razumije se kao regulacija i samoregulacija.
"tika noinarsta kao etika profesije ana je u sim drutima koja imaju
demokratski susta lasti ali i u drutima koja samo tako sebe naziaju ili
to samo ele postati. 9rimjer je -i4, zemlja koja ima jasan cilj tj. stabilna
18
demokratija i sloboda njenih gra!ana, zato je neosporan znaaj etikih i
pranih normi.
9rana znanost i etika saglasne su kako u praim sluajeima odluuje
sud a u moralnim sluajeima odluuje sajest. 1o prailo noinari treba
da potuju ali su oni poesto blii etici nego zakonima.
-i4 kao druto ima teko iskusto rata kao i njeno noinarsto zato je i za
razumjeti zato je na put razoja tako spor iako inimo ozbiljne korake ali
je i nae druto i noinarsto optereeno interesima zbog kojih je o!en
rat. Nakon *ejtonskog mironog sporazuma pristupilo se izgradnji
zakonskih i etikih normi za se oblasti pa tako i za noinarsto.
NoB taj proces tee pod pritiskom institucija $e;unarodne
zajednice i ta injenica ima dvostruko znaenje:
C. pomo iz ana i spoljanja interencija
D. da je 2; kao autoritet u mirnom procesu razoja -i4 snano
insistirala na potrebi uo!enja najiih standarda kako bi se u okiru
razliitih djelatnosti pa tako i u doinarskoj djelatnosti osigurao
profesionalni rad i uaaanje postijeih standarda.
H.
;aprao razoj etike noinarsta u -i4 odija se oskudno i rlo sporo a
danas pod pritiskom tu!e pompi.
=i5 u .7#6
"tika noinarsta u doba 5'7+ bila je oznaena na minimumom najiih
standarda a snano oznaena sa rijednostima ladajue ideologije. .
rijeme 5'7+ imamo medijski informatini sistem kojeg obiljeaa
ograniena i kontrolirana sloboda izraaanja. &ao to je poznato razlog je
jednostaan.
&omunistiki reimi ne doputaju eliki stupanj ljudskih praa i sloboda niti
se u rijeme 5'7+ u teoriji tome poseiala panja. #ransformacija tog
sistema u demokratski bila je kratka. -ilo je to rijeme disolucije 5'7+ ali i
rijeme priprema za rat.
. rijeme trajanja rata biljeimo krah etike i noinarsta odnosno biljeimo
odstupanja od naela noinarske etike. 7at i sloboda su nespojii ali
iskusto rata osnailo je noinare da odstupe od naika koje su sicali iz
nude. #a promjena naika odbija se sporo. :injenica je da je se manje
lai u medijima i u tom smislu je ostaren napredak. &ada je rije o
odgoornom noinarstu od *ejtonskog 2ironog sporazuma pa nadalje
edentan je napredak pod pritiskom 2e!unarodne zajednice.
Nakon *ejtonskog mironog sporazuma uo!enjem ojske i ciilne
komponente zahaljujui pritisku 2; otpoinje proces ure!ianja oblasti
noinarsta u naoj zemlji. #aj proces se odija ie od jedne decenije ali
jre ano da tee, da ima napretka ali i to da je ure!ianje oblasti
noinarsta snanu podrku dala 2; i njene specijalizoane agencije
$147, 7/&, 15M... %
19
<ada govorimo o razvoju etike novinarstva u =i5 treba se osrnuti
na pitanje etinosti u noinarstu s obzirom da su noinari i mediji bili
podre!eni interesima rata.
"tika formulie i obrazlae norme dobrog i ispranog ponaanja i u tom
smijeru usmjeraa djeloanje. "tika formulie, obrazlae i zahtijea odnos
da soje ponaanje uskladimo sa etikim normama.
Njena je zadaa da artikulie norme odnosno da usmjeri ponaanje na
unierzalan nain a to znai da unierzalnost proistie od samih normi koje
prouaa i za koje nas usmjeraa etika i postalja se pitanje ako su norme
poznate i ako je poznato temeljno naelo istina, kako se desila pogrekaQ
&ako se desilo odstupanje od odgoornog ponaanja iako je to temeljno
naelo noinarske profesijeQ1dstupanja su ljudska pogreka.
1dstupanje je znailo krah morala i etike. #e pogreke su nametnule i
neizbjenost kontrole, samokontrole, regulacije, samoregulacije
noinarsta. 1o pitanje krije rlo lagan osgoor a to je ojek. :ojek je
odstupio od temeljnih naela i nije uaio princip istine u odgoornosti.
7at u -i4 donio je sa sobom niz posljedica i kada je rije o odstupanju od
odgoornog ponaanja a to je posljedica kraha slobode. 7at je proizeo
ujete prinude ponaanja a u funkciji oskrbljianja lane slobode. #ako je
odstupanje od odgoornosti doelo do genocida nad -onjacima. /ko je
kod ojske agresora postojala bilo kake etike dileme onda su razrijeene
shodno politikim doga!ajima rata.
. sluaju da je /merika ukljuena u oruani sukob portparol 9entagona
agat e izme!u dije stari(
C. njegoa obaeza je da upozna noinare sa istinom stradalih rtaa
D. obaeza da osigura podrku janosti podrku janosti za oruani
sukob u koji je ukljuena /merika
&ada je rije o -i4 la je temelj za agresiju i rat i toj lai doprinijeli su
noinari i mediji. 5rpski mediji su plasirali la da ode rat koji je samo rat
za njihou slobodu. #o nije bila istina. 9raa istina je bila istina rte kojoj
su oni razorili slobodu. 9okretai agresije na -i4 plasirali su la o
ugroenosti jednog naroda, ideju o sojoj borbi za slobodu i to je la.
. rijeme agresije i rata imamo pad potianja profesionalnih i etikih
standarda odsnosno odstupanja od odgoornosti. 6a o ugroenosti jednog
naroda postala je dijelom kulture jednog naroda i taj segment je postao
obrazac ponaanja. 3ntelektualci nisu dali doprinos otkrianju i ometanju
namjera agresora. #aj kod u ponaanju srpskog agresora ostaio je snane
posljedice na stanonito, na protiniku ojsku u razliitoj mjeri.
&ada danas iz kuta mira i otpora sagledamo proces uspostae mira i
otpora na dui remenski period raspoznamo da su institucije 2;
insistirale da noinari i mediji promijene ponaanje i zabrane njihoog
20
rada, sada nam je jasno da je to bila jedina djelotorna mogunost. 1a
analiza pogreke kao posljedice stanja kulture i sijesti nainjena je s
ciljem naeg osrta na izgradnju etikih normatia u postratnoj -i4 u kojoj
kljunu ulogu ima neoisni arbitar 2;.
!roces izgradne sistema samoregulacije u =i5
5tanje morala u zemljama koje su nastale raspadom bie +ugoslaije je
razliito ali moemo se sloiti da je ono nezadooljaajue. &ada je rije o
-i4 onda to stanje alja posmatrati u okiru drutene transformacije.
7azlike postoje i u naoj zemlji i u drugim zemljama nastalim raspadom
bie +ugoslaije.
5 obzirom na razumjeanje etike kao take, ponaanje ljudi, rijednosti
demokratije npr. etika u 5loeniji usmjerena na upotrebe temeljnog
potianja demokratije potrebi izgradnje samoregulacije noinarske
djelatnosti. #a praksa u 5loeniji slina je praksi u drugim zemljama
lanicama ". u 4ratskoj je obiljeena snanim zahtjeima iz ana jer je
4ratska u procesu pripreme ulaska u "..
&ad je rije o -i4, 5rbiji, 4ratskoj, 2akedoniji biljei se napredak iako smo
mi pod pritiskom da li da prihatimo promjene za ili da nazadujemo. -i4
prihaa demokratski izazo i tu nema spora ali istina je i to da su u -i4
prisutni nedemokratski interesi prisutni kod jednog naroda. 1dje se se
deaa pod arbitraom socijalistukih normatia su zastarjeli a oni gra!eni
u ratu su neprihatljii tako da se noi donose pod pritiskom.
Veliki je broj medija u ratu oformljen spontano i ta udruenja koja su
oformljena poslije rata teko osiguraa suradnju. 9oticaji za donoenje
akata samoregulacije generirani su zakonom.
Visoki predstanik je u skladu sa aneksom C= i lana < zakljuaka -onske
konferencije za implementaciju mira donio odluku o formiranju Nezavisne
komisije za medije 1>>?. . oo deklaraciji naedene su funkcije, cilei,
zadaci Nezaisne komisije za medije.
: 9unkcija Nezavisne komisije za medije:
1- uspostavila je regulatorni reim na elektronske medije
7egulatorni reim u to rijeme mogao uspostaiti samo spoljnom
saradnjom.
.spostaa regulatornog reima je bio poatni impuls, odnosno najaa
uo!enja relatinog reda u oblast elektronskog medija.
2- uspostavila proseduru i sistem izdavanja licence
Nezaisna komisija za medije uspostaila je sistem izdaanja licence za
elektronske medije to je tako!er ano jer su odje mediji i noinari bili
podre!eni interesima koji su razijeni u ratu. ;ato je obaeza da se trai i
dobije licenca znaila obaezu obezbje!ianja standarda odnosno
promjenu ponaanja. 7at u medijima je predstaljao nasilje i anarhiju i
stoga je ano to se uspostaila procedura odnosno obaeza
21
preispitianja pretpostaki osnutka i rada medija shodno profesionalnim i
etikim standardima. Vano je to je pri put uspostaljena nezaisno
donesena procedura mimo pritiska i to je taka nagojetaala promjene
u ponaanju noinara i medija odnosno promjenu u smislu njihoe kulture i
njihoe naika steenih u ratu.
*- izradila kodekse za elektronske medije
Nametnula je Nezaisnu komisiju za medije. 1aj nam je kodeks aan jer
je on agens promjene stanja u -i4 nakon rata.
/- (avila 9unkciju ar(itrae nadzora u izricanju sankcija ili mjera
za nepotivanje pravila
Vana je jer su i u CFF<., CFFK. pogotoo u rijeme rata djeloali brojni
prekrioci. 5jetimo se doice noinara inili elike prekraje, to su 7isto
*ogo i 5miljko >agor.
:- CzricalaB uradila i nametnula i druge kodekse djelovanja
&od noinara 5rba to je znailo lani ratno)pukaki pristup obaljanju
oog posla kako bi se potrdio soj patriotizam i osigurala soja sloboda.
#ako su noinari 5rbi kako oni kau bili dijelom ojske koja ubija, progoni
ljude u cilju ne staranja elike 5rbije e potrde pariotizma a njiho
patriotizam je bio kazipatriotizam a sloboda nesloboda. #eko je zakljuiti
da se odbrana od agresije odi u funkciji odbrane slobod, praa na slobodu
i iot. Na primjeru oih noinara idimo znaaj samoregulacije noinara
na emu je insistirala Nezaisna komisija. #o je potrda anosti funkcije
koju je imala i uspjeno obaila Nezaisna komisija za medije.
<odeks o emitovanju #T) programa
*onesen D==J. g.&odeks donijela 7/&.
*o D==C. mijenjan i dopunjaan. 5adraj oslonjen na me!unarodne
dokumente.
5 obzirom na odluku isokog predstanika on je obaezujui. 3ma snagu
zakona. 3ako je po sojoj formi i naznakama etike narai u oom kodeksu
primat je dat sankcijama, narano u kodedsu se iznose principi i standardi
koje alja potiati kao to su praedno i nepristrasno ure!ianje, prao na
odgoor, sloboda pristupa informacijama.
. kodeksu su izloene praa, obaeze i odgoornosti noinara.
.ankcije navedene u kodeksu su:
C. zahtje za objaljianje izinjenja
D. izdaanje upozorenja
H. izdaanje naredbe
I. suspenzija licence
<. ulazak u prostorije
K. plijenidba opreme
G. noane kazne
J. obustaljanje aktinosti
22
F. ukidanje licence
*alje je u kodeksu naznaeno ta to radio i t kue ne mogu objaljiati,
pa se kae da 7#V stanice nee emitoati materijale koji sojim sadrajem,
tonom nose rizik od podsticanja etnike i rasne mrnje, podsticanja nereda
i kriminala, radnji koje nose rizik od nanoenja jane tete.
6avna teta se defnira kao smrt, poreda nanoenja tete materijalnim
dobrima, jana teta u skretanju policijskih aktinosti, medicinskih usluga i
drugih institucija koje brinu o potianju janog reda.
<odeks je znaajan stoga to se njime nalae promjena ponaanja u
radu medija i noinara, odnosno to se njime nalae poratak noinarskoj
etici, nasuprot nemoralu koji je odje bio eidentan u rijeme rata ali i u
prim poratnim godinama.
1im kodeksom, za razliku od &odeksa o ure!ianju 7#V programa iz
CFFJ. o(u&va%ena su pitanja:
- zatite djece i maloljetnika
- pitanja emitoanja materijala koji podstiu nasilje, erotiku, pornografju
- pitanja ure!ianja programa koji se bai temom parapsihologije,
alternatine medicine, nadljekarsta i td
-
5 obzirom da aktuelni kodeksi u "ropi prate eropske standarde oim
kodeksom se nalae udio eropskog djela u programima #V stanica kao i
odre!ena kota programa iz produkcijskih kua u -i4.
U lanu ? nasilje i opasno ponaanje se kae da scene nasilja mogu biti
emitoani samo u programima koji se prikazuju izme!u ponoi i <h ujutro.
&ae se i da psihiko i fziko nasilje moe biti emitoano u djeijim
programima samo u sluaju kada se eli ukazati na tetne posljedice
nasilja.
U lanu > se istie da naglost moe biti prikaziana u sluaju kada je
opradana temom programa. 1na moe biti edukatina, umjetnika i td.
"rotski programi mogu biti emitoani samo u ogranienom programu.
Franini period( period emitoanja unutar kojeg se mogu prikaziati
odre!eni sadraji koji zbog specifne prirode ne trebaju biti dostupni
najiroj publici.
9ornografski programi ne mogu se emitoati.
&odeksom su regulisana pitanja zatite djece i maloljetnika pa tako kodeks
precizira da se kod emitoanja programa mora oditi rauna o zatiti
fzikog, psihikog i moralnoga razoja djeteta i da u programima u kojima
postoji elika jeroatnoa da e ih gledati djeca ne e biti prikaziano
nasilje, seksualne scene, nasilje nad djecom, upotreba droge.
U lanu 1* se kae da radio i t stanice ne mogu traiti od djece miljenje
o nekim porodinim pitanjima niti o temama koje su izan njihoog
domena. 3stie se da djeca ne mogu biti ukljuena odnosno koritena u
23
politike srhe. /ngaoanje djece u reklamnim sadrajima tako!er nije
dozoljeno. &od direktnog ukljuianja djece u programe treba oditi
rauna o tome da li e to ukljuenje proizesti strah ili uznemirenost kod
djece.
&odeksom se precizira da 7#V kue ne mogu daati informacije o
kriinom postupku koji se odi prema maloljetnoj osobi niti je mogue
audio ili ideo zapisianje toka tog postupka.
Naznaaa se i da se 7#V kue obaezne potiati zakonske zabrane
otkrianja identiteta maloljetne osobe, odnosno ne mogu otkriati identitet
maloljetnika koji su rta, sjedok ili optueni u postupku. 9recizira se i da
se u ezi objaljianja informacija koje se tiu kriinog djela posebna
pana mora posetiti ranjiosti maloljetne osobe koja je kao rta ili
sijedok ukljuena u taj sluaj.
. oom lanu se kae da 7#V stanice ne mogu objaljiati identitet
maloljetne osobe koja je ukljuena u seksualno nasile kao i to da se
identitet maloljetnika koji je osu;en na krivino djelo moe samo
onda kad je to u javnom interesu.
&odeksom se precizira da si programi koji se bae temom parapsihologije,
egzorcizma, okultnih radnji, nadljekarsta moraju biti ure!eni tako da se
iznesu izan znanstene postake tih fenomena. 2ogu se emitoati samo
u ogranienom periodu.
U lanu 22 se kae kako si programi koji se bae alternatinom
medicinom moraju sadraati naznaku o tome da se radi o nainima
lijeenja koji nisu zasnoani na tradicionalnoj medicini. *obro bi bilo kada
bi se ulo miljenje, uee medicinskih strunjaka koji su najblii ooj
grani medicine koja tako!er nudi naine lijeenje koji su bliski
alternatinom nainu lijeenja, koji je predmet programa. &odeksom se
dalje precizira da 7#V kue nee emitoati program koji se bai
nadljekarstom.
+lan 2G, kad je rije o udjelu eropski audio izuelnih djela u programima
domaih 7#V stanica onda kodeks nalae da je obaeza da osiguraju <CR
programa zemalja koje ine ".. /ko u trenutku kada je donesen oaj
kodeks, 7#V kua nije osigurala taj <CR eropskog audioizuelnog
programa onda se daje rok od pet godina za koje je potrebno poeati oaj
udio. ;a udio bh audio izuelnog dijela u programima 7#V stanica se kae
da su 7#V kue dune osigurati D<R igranog, dokumentarnog programa,
na jezicima nacionalnih manjina kao i djela bh kulturne batine.
Nakon uida i analize rada organizacija i instiucija, a to su one koje se
brinu o potianju tih normi, morali bi smo izrei pozitinu ocjenu o tom
stanju. 9ostalja se pitanje o tome ko na tome insistira, oni koji nemaju ili
oni koji imaju slobodu. Na globalnoj razini nema unierzalne odluke i stoga
se oaj ideal, kad god se pokae neki trenutni interes, rtuje u praksi
njegoe realizacije.
24
5ijet je razliito razijen i nema aljanog odgoora ali treba naglasiti i da
se odje radi o odre!enom tipu razumjeanja ljudskih praa i sloboda,
odnosno da su najrazijenije zemlje, zapad one koje donose oaj model i
sebi priskrbljuju mogunost da ga implementiraju tamo gdje imaju interes.
-i4 nije u sreditu interesa. &ant je rekao( 8Nije potrebna nikaka nauka
niti 0ozofja koja e nas oditi ka tome da budemo dobri i poteni ljudi.
1dje se radi o postojanju sijesti o potrebi primjene normi. A
)ije%e za tampu
.re!ianjem oblasti noinarske profesije brinu se i sami noinari odnosno
njihoa udruenja.
5lijedom potreba za afrmacijom i potianjem najiih etikih standarda
donose soje normatie u skladu sa me!unarodnim standardima.
Noinarska udruenja brinu o praima i slobodama noinara s jedne strane
i sdruge strane o potianju duha i potrebe profesionalizma rada. 1e
aktinosti pripadaju oblasti samoregulacije.
)ije%e za tampu =i5 poelo sa radom 2AA1. i predstalja znaajnu
organizaciju i noost u bh noinarstu. Vijee za tampu -i4 u
prezentiranju osnonih injenica u som radu janosti kae da je to noo
uspostaljena organizacija proizala iz potrebe praenja krenja kodeksa
za tampu kojeg su nakon dije godine,2>. aprila 1>>>. potpisala tada
postojea noinarska udruenja u -i4 a to su(
C. 5aez noinara -i4
D. Nezaisna unija profesionalnih noinara -i4
H. .druga hratskih noinara u -i4
I. .druenja noinara 75
<. Nezaisna udruenja noinara 75
K. 5indikat profesionalnih noinara '-i4
)ije%e za tampu =i5 je samoregulatorna organizacija, dobroooljna
organizacija koju ine sa legalna udruenja noinara u -i4 koja su
egzistirala u rijeme donoenja kodeksa za tampu. 9ri predsjedaajui
konferencije za tampu bio je stranac britanski Eord Don koji je ujedno
bio predsjedaajui britanske komisije za albe na pisanje u tampi.
2andat mu je trajao do D==<.g. Na njegoo mjesto je doao *rago
-rankoi, dekan 'ilozofskog faklteta u -anja 6uci. .ead Eukin glavni o
odgovorni urednik 4vaza u 2AAG.g. doao na mjesto
predsjedavaju%eg )ije%a za tampu.
1a organizacije je poela sa radom D==C.g. i bila najprije formirana na
niou entiteta '-i4 s praom djeloanja na cijeloj teritoriji ali registroane
na niou entiteta. . dijelu jugoistone "rope Vijee za tampu -i4 pro
semoregulatorno tijelo koje je prihatilo ope etike principe
25
samoregulacije koje rijede za tampane medije. D==<. godine
me!unarodni donatori iznose soj zahtije za rekonstrukcijom oog ijea
odnosno njegoog uspostaljnja na niou drae. #rai se da Vijee za
tampu bude registroano za oba entiteta i da se izna!u lokalna sredsta
fnansiranja. ;ahaljujui angamanu rukoodsta Vijee za tampu -i4
oim zahtjeima me!unarodnih donatora uspjeno je udooljilo do D==K.g.
Naime D==K.g. registroana je na niou drae -i4 . Vijee za tampu -i4
potpisalo je albenu proceduru kojom se regulira nain ulaganja i
razmatranja albe. 9rao na podnoenje prigoora u sluaju krena praa
ima sako fziko i prano lice koje smatra da su prema njemu porije!ena
praa kodeksa za tampu. Vijee za tampu prakticira i saoptaa janost u
kojima ukazuje na pitanja u ezi sa slobodom izraaanja, tanou
informacija, odgoornou, diskriminacijom.
Vijee daje upusta o nainima soje pomoi. 5 obzirom na iskusto D==C.
) D==K. moemo konstatirati da su akcije Vijea za tampu bile rlo
znaajne na planu zatite praa i sloboda noinara i medija, stoga rad oe
samoregulatorne organizacije trebamo isoko respektirati.
Vijee za tampu -i4 formirano je da zatiti od netanog izjetaanja. Milj
ja da upozna noinare i janost sa potrebom potianja slobode
izraaanja i zatitom profesionalnog noinarskog izjetaanja.
Vijee za tampu je oru!e za zatitu slobode medija od politikog,
ekonomskog i drugog pritiska.
U kodeksu za tampu $DF.april CFFF.% se u uodu kae da je oaj kodeks
za tampu moralno obaezujui za noinare, urednike i izdaae. &ae se
da je dunost noinara, urednika i izdaaa da tite i promoiraju etike
standarde i da tite prifesionalni integritet noinara.
U lanu 1. kodeksa za tampu se kae i to da je dunost noinara,
urednika i izdaaa da brane principe slobode izraaanja, prao na kritiku
i kritiko noinarsto. . oom dokumentu se kae da su noine i
periodina izdanja, odnosno tampani mediji duni potiati standarde
ljudskih praa koji su dati u oom dokumentu.
*unost je tampe u -i4 da se pridraa ope prihaenih drutenih
standarda pristojnosti i da potuju etiku, religijsku i kulturnu raznolikost u
-i4. 3maju i obaezu da razijaju sijest o ranopranosti poloa, te se na
kraju oog lana kae da e noine i periodina izdanja tititi praa ali e
oditi rauna o potianju praa janosti da dobije informacije od janog
znaaja. Najanija odgoornost noinara, urednika i izdaaa tampanih
medija je da janosti plasiraju istinitu informaciju odnosno da potuju
prao janosti da zna istinu. 9lagijat, falsifkat, kriotorenje, primanje
mita ili neke druge usluge koje mogu utjecati na rad noinara i urednika
predstaljaju najtee moralne prekraje.
U lanu * oog kodeksa se istie da tampa u sakom trenutkumora
oditi rauna o tome koje opasnosti moe imati namjerno podsticanje na
26
diskriminaciju ili netolaranciju. &odeksom se tako!e nalae da tampa
mora izbjegaati prejudicirane $uredljie% aluzije na neiju etniku grupu,
nacionalnost, pol, fziku ili mentalnu neosposobljenost.
&odeks precizira da i periodina izdanja moraju izbjegaati komentare koje
pojedinca mogu staiti u neranomjeran poloaj ili ih diskriminirati po
osnou etnike grupe, nacionalnosti, pola, fzike ili mentalne
neosposobljenosti.
U lanu : se precizira da tampa u -i4 nee objaljiati netane,
iskriljene, kriotoree materijale u idu ftografja, tekstoa ili neeg
drugog. &odeks za tampu nalae da noine i periodina izdanja naine
jasnu razliku izme!u komentara, pretpostake i injenice. 7egulirano je i
pitanje praa na odgoor.
5aka osoba ima prao na odgoor i kako stoji u lanu @ prao na
odgoor se moe proiriti na se releantne osobe ako to doprinosi
tanosti i nepristrasnosti izjetaanja. &odeksom se dalje precizira kako je
obaeza noinara da koriste potena i praedne sredsta kako bi doli do
ijesti, dokumenata i fotografja.
U lanu ? se kae da noinari i fotograf nee dolaziti do informacija,
fotografja i drugih dokumenata koristei se metodama zastraianja i
drugim oblicima maltretiranja. . kodeksu se precizira i to da tampa ne
moe nikog proglasiti kriim prije nego to bude utr!eno sudskom
presudom.
+lan 1A E zatita sjedoka E precizira se da noinari morajupokazati oprez
i osjetljiost kad je rije o izjetaanju o sjedocima, ukljuenim u sudske
procese za ratne zloine pogotoo kada je na temelju prane odluke
odlueno da se ne imenuju sjedoci.
+lan 11 E pitanje djece i zatite maloljetnika E kae se da noinari ne
mogu raditi interju sa osobama mla!im od C< godina, pogotoo o
pitanjima iz porodinog iota ako roditelj ili starateljnije dao dozolu. .
lanu CC se kae i to da noinari mogu otkriti identitet osobe mla!e od C<
godina ako je ona rta djela no ne mogu otkriti identitet osobe mla!e od
C< godina kada je ta osoba kao optueni ili kao sjedok ikljuena u
kriminalne sluajee.
&odeks nalae i da reklame $politike% i sponzorisani programi moraju biti
jasno odojeni od drugih sadraja i da moraju biti precizno oznaeni kao
taki.
<ada je rije o izvorimna in9ormacija u kodeksu se kae da se
noinari uijek trebaju oslanjati na otorene, identifkoane izore, a u
sluaju kada dobiju informacije u pojerenju trebaju tititi izir informacija i
onda kada to on izriiti ne insistira.
Noinari se mogu uplitati u priatni iot ako je to od janog interesa.
U lanu 1: stoji da je javni interes postupak ili informacija ija je
namjera pomoi janosti u formiranju linog miljenja, u formiranju
27
lastitih odluka o pitanjima i doga!ajima pa i zakljuaka kada je rije o
sluajeima kriinog djela ili prekraja.
Cnteres javnosti jeste postupak ili informacija ija je namjera pomoi
janosti da ne bude zaedena nekom izjaom pojedinca ili organizacije.
<ome podnijeti al(uH Salbu upuujemo pro izdaau i uredniku te
publikacije u kojoj je objaljena informacija, odnosno zahtijeamo
objaljianja demanta koji ne moe biti dui od probitno objaljenog
lanka ili priloga. /ko to ne urade onda s obraamo Nezaisnoj komisiji za
medije.
#ad om(ucmena za medije u 7=i5
3nstitucija ombucmena formirana je sa ciljem da titi gra!ane -i4 od
porede ljuskih praa i sloboda. . sarajeskom uredu zamjenik
ombucmena za oblast medija je 2ehmed 4aliloi.
.stanoljena je institucija za oblast medija i ri je zamjenik ombusmena.
1aj segment institucije ombucmena prati, ocenjuje i analizira primjenu
normi i kodeksa i interesom za afrmaciju ljudskih praa i sloboda
ombucman o som radu obajetaa janost i oni upozoraaju, sajetuju,
preporuuju ali nemaju snagu da ponitaaju npr. sudske presude, odluku
upraa i rakoodstaa.
Njihoa uloga i snaga ee se za ugle koji institucija ombucmana ima u
uglednom sijetu i crpi se iz znaaja koji institucija ombucmana ima kao
moralnu obaezu. . som oizjetaju za D==I.g. ombucmen '-i4 kae
kada je rije o potianju zakona o slobodi pristupa informacijama da su
eidentna ugroaanja ljudskih praa i sloboda pa tako i pra/ na pristup
informacijama, to je kako kau rezultat kako nespremnosti lasti tako i
nespremnosti da se i drugi zakoni u '-i4 usklade sa oim zakonom o
slobodi pristupa informacijama.
1aj zakljuak nas upozoraa koliko smo mi daleko od razijenih zemalja
sijeta, kada je rije o potianju praa na pristup informacijama, koliko se
oaj demokratski in odje u '-i4 jo uijek ne potuje. Salbe podnesene
ombucmanu '-i4 o nepotianju zakona o slobodi pristupa informacijama
jesu potrda nespremnosti institucija -i4 da oaj zakon zaii u praksi.
. izjetaju ombucmana '-i4 za D==I.g. se upozoraa i na obaezu
noinara i medija da potuju profesionalne standarde ali se iznose i podaci
o sluajeima pritisaka na medije i noinare koji su najee politiki pa
potom ekonomski. #ako se iznosi podatak da je nakon to su zaplijenjene
te albe u D==I.g. institut ombucmana zahaljujui sojoj interenciji u
F=R sluajea uspijea osigurati podrku praa na pristup informacijama.
Nakon to interencije i upozorenja obucmena nisu prihaena doneseno
je nekoliko odluka o krenju i to proti sljedee jane radnje(
C. /gencije za priatizaciju
D. 1snone muzike kole na 3lidi
H. Supe 4ercegoako)neretanskog kantona
28
I. 7emontnoga zaoda #ranika
1mbucman '-i4 D==I.g. iznosi podatak o tome da su mediji najee na
meti politikih pritisaka i da je primjer za to '7#V koju odee politike
stranke optuuju da je antibonjaka ili antihratska a se s ciljem
staljanja pod kontrolu '7#V. 1mbucman upozoraa da se u D==I.g. desilo
i to da je noinar '#V pretuen u &alesiji, otoreno rije!an noinar u #uzli,
Visokom i da je uz to prijaljen odre!en broj sluajea prijetnji putem
telefona, da e biti maltretirani, kao to je upuena prijetnja noinaru
5lobodne -osne, uredniku K= minuta i td.
. cilju potianja i primjene profesionalnih standarda, to je obaeza
noinara i urednika, ured ombucmana '-i4 upozoraa i na mogue
sankcioniranje neprofesionalnog ponaanja. 1i podaci goore o niskom
stupnju profesionalizma ,na nedooljnu edukaciju noinara, na loe ujete
rada noinara, na jo uijek prisutne i interese noinara i medija da na
nemoralan nain ostare dobit.
!osljedice odstupanja od istine
1. .okalova psina
9rimjer se tie znanstenog medija i znanstene janosti. 9rimjer je
upozoraajui zato to se upotrijebila lau procesu saznaanja istine. Nai
interesi jesu pitanja koja se tiu noinarskog morala ali oaj primjer je iz
znanstene sfere. 7ije je o sojersnom incidentu. /lan 5okal ga je
nainio u som lanku objaljenom CFFK.g.
/lan 5okal je elio da preispita, projeri soju sumnju da urednoto
asopisa iz oblasti humanistikih znanosti ne projeraa rad znanstenika
prije nego rad bude objaljen. 1n je u cilju projere odabrao temu, sroio u
lanak pod nasloom A9relaenje preko granica prema transformatinoj
humanistici kantne graitacije8.
. lanku je izloio soje nepotpune istraiake nalaze. . drugom lanku
je obaijestio janost da su rezultati izneseni u prom lanku ista
izmiljotina i da je on to uradio da propita odnos redakcija prema
znanstenim lancima, ali i da propita mogunosti projere znanstene
pogreke. Nakon objaljianja da lanka razijena je polemika izme!u
urednika asopisa, uglednih znansenika i drugih. .gledni noinari
pokuali su da osbrane ugled asopisa ali je /lan 5okal sojim demantnim
znanstenim rezultatima na no nain potaknuo projeru istine i etike.
.gledni mediji 7ojter, /soijejtd 9res, NeT#ime prenijeli su oe informacije.
9ostaljala su se pitanja(
*a li je na adekatan nain pokrenuta projera znanstenih lanakaQ
*a li se 5okaloa psina moe upotrijebiti kao noa metoda projere istineQ
*a li je moralno posluiti se prearom u cilju saznaanja istineQ
. oim primjerima nailazimo na specifna pitanja dualiteta morala.
5okaloa psina je incident koji upozoraa na moralno i ezuje janost i
janu rije. . oom sluaju rije je o sjesnoj pogreci i o punoj istini. #o je
29
problem ezan kako uz interes medija tako i uz pitanje autonomnosti
janog djelatnika ali i korekciju informacija u cilju dosezanja istine.
1aj sluaj otara i teorijsku mogunost za rasprau da li je u interesu
postizanja moralnog ina opradano upranjaati moralno moralno
sumnjie postake, odnosno tu je pitanje i dileta upotrebe moralno
opradani sredstaa i metoda u cilju dosezanja istine. /len 5okalo
eksperiment je bio nuan da bi se dokazao rezultat. /li eksperiment
ponekad moe zadirati u humanitet pa su nune granice.
9ostalja se pitanje( Ndje su granice u prirodnim eksperimentimaQ Ndje su
granice eksperimenta u oblasti drutene znanostiQ 1dgoor je tamo gdje
se ne skrnai linost. 1baeza kontrole kao drutenog ina i to obaeza
kontrole kao indiidualnog ina i zato je oaj princip bitan. &asnije o
mogunostima izbora metoda promjeena medija ali i odgoornosti
objaljuju istraiake lanke.
Vlada miljenje, me!u onima koji su se baili oim pitanjem, da je /lan
5okal izaao kao moralni pobjednik, unato prakticiranju moralno
sumnjiog postupka.
2. #iard Drl
7ije je o neprojerenoj, pretjeranoj i krio osmiljenoj sumnji na temelju
neprojerenih informacija. :uar sigurnosti 7iard *rl u jednom parku u
/tlanti CFFK. za rijeme 1limpijade primjetio je podmetnuti eksplozi i
zahaljujui njemu ljudi su eakuirani, dije osobe su poginule a desetine
ranjeno.
Nekoliko dana poslije oog doga!aja u posebnom izdanju lista /tlantika
objaljena je ijest o tome da '-3 sumnja da je 7iard *rl podmetnuo
bombu. 3nformacije su prenijeli MNN, NeTUork9ost.. na temelju tih
medijskih informacija. 7iard je bio osumnjeeni. 2ediji nisu odili rauna
o tome da slubna istraga ije zarena i da je dojaa o tome kako je 7iard
postaio eksplozi, bila anonimna.
:uar je trpio medijsku hajku i nepradu se dok slubene noine nakon
JJ dana nisu objaile da on nije podmetnuo eksplozi. >eri 7iardi je
objaila lanak i ezan je za odnos noinara prema izoru informacija.
Namjera oih noinara nije bila neistinita negi istinita informacija ali elja
da pri objae informaciju odela ih je u la.
9ogreka je bila u tome to su noinari odluili da je oa dojaa dooljan
dokaz da je 7iard *rl podmetnuo eksplozi. No ta istina je ijela se
dotle dok se '-3 nije oglasio slubenim obajetenjem u kojem je naglasio
da 7iard *rl nije podmetnu eksplozi.
9riatnost oog ojeka je bila ugroena a za to su bili odgoorni noinari.
#ube koje je on podnio nisu mogle nadoknaditi patnju i bol. 2ediji nisu
odili rauna o njegoim osjeanjima. +edna noina je sa rezerom
izjetaala o 7iardu *rlu.
30
NeT Uork #imes je objaio da 7iard *. nije slubeno proglaen
osumnjeenim. Noinari oog lista su ostaili prostor za konanu istinu i
pokazali su se kao noinari koji dre do profesionalnih kriterija.
;ato je aan primjerQ
;ato to potr!uje da nepotoanje kriterija istinitosti za sobom polai
nepotianje sih drugih naela. Noinari nisu realno tragali za
injenicama i nisu imali obzira da slubena istraga moe biti upitna a
7iarda nisu potoali kao linost. &ada se u funkciji rasprae u
noinarskoj etici posegne za razliitim sluajeima krenja noinarskih
profesionalnih standarda onda je i oaj sluaj iestruko zanimlji.
.pozoraa nas i da budemo oprezni u sticanju iskustaa.
Nakon JJ dana postailo se pitanje odgoornosti noinara. 9itanja i
odgoori se tiu naela nepristrasnosti, neodgoornosti i umanjenja
tetnosti i oaj primjer upozoraa da zajtije janosi za informacijama ne
moe biti razlog da se neko optui kriim na temelju nazaninih
informacija. 5luaj upozoraa na posljedice agresinog ponaanja,
razarajue uloge koju moe imati noinarsto.
"tiki promaaj: 7iard *. 1sumnjien prije okonanja sudske istrage.
Noinari su koristili agresian ton i bili su pristrasni.
;a etiku noinarsta su ani i oi negatini primjeri, jer pokazuju na teke
posljedice noinarsta i medija. 3nteresantno je i da su pogreku napraili
mediji koji su iz razijenog druta. 9roblem noinarskog morala je otoren
problem i za tradicionalna i za razijena druta. 5i mediji nisu
jednoglasni i to je ano jer je i u oom sluaju jedan medij postupio sa
rezerom.
1aj primjer nas upozoraa da su granice djeloanja noinara jasno
odre!ene.
Franice su tamo gdje su granice istine i privatnosti. .vako
prelaenje preko ove granice se tretira nemoralno.
31